112 vjesnik - broj 5

Broj 5

Sadržaj Pripreme centara 112 za predstojedu turističku sezonu

1

Samo 26% Europljana zna za 112

2

Europski pravci razvoja sustava 112 – projekt REACH112

Pripreme centara 112 za predstojeću turističku sezonu

2

Razmjena stručnjaka u okviru IPA projekta

3

Prezentacija pilot projekta e-Poziva

3

Poznajemo li dobro svoju županiju?

4

Poziv s područja druge županije

4

Obilježen Dan europskog broja 112

5

Smjenski i nodni rad u centru 112 Odmor operatera i nesanica

6 6-7

Edukacija voditelja smjena i načelnika ŽC 112

8

Pružanje pomodi unesredenima je vrlo zahtjevna zadada obzirom na opseg događaja, uzroke, angažirane snage i posljedice. Pružanje pomodi turistima je poseban izazov za operatera u centru 112. Zbog avanturističkog duha te nepoznavanja prostornih i klimatskih faktora turisti često dospijevaju u situacije opasne po život. Ukoliko se radi o stranim turistima otežana je komunikacija zbog stranog jezika. Tijekom turističke sezone znatno je povedan broj traganja i spašavanja, prometnih nesreda i požara.

Prema statističkim pokazateljima Hrvatske turističke zajednice u 2011. godini u Hrvatskoj su ostvareni ukupni turistički dolasci na razini od 11,2 milijuna, što predstavlja povedanje od 7,81%.

Ukupan broj ostvarenih nodenja na cjelogodišnjoj razini iznosi 65,2 milijuna, što je 7,01% više nego prethodne godine. Takvi rezultati ostvareni su prvenstveno zahvaljujudi visokom rastu stranog turističkog prometa. Važno je imati na umu kako oko 90% turista u Hrvatsku dolazi automobilom, odnosno cestovnim putem, te da je naša zemlja po kvaliteti prometnica i sigurnosti koju pruža svojim turistima ved nadaleko prepoznata.

Ostvareni rezultati prethodnih godina obvezuju na kvalitetnu pripremu za predstojedu turističku sezonu. Sukladno potrebama županijski centri 112 sudjelovat de u komunikacijskom operativnom djelovanju sustava zaštite i spašavanja, posebno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, svih operativnih snaga i drugih sudionika u zaštiti i spašavanju. U slučaju opasnosti tijekom turističke sezone, putem centara 112 uzbunjivat de se i obavještavati stanovništvo te domadi i strani turisti o nastanku i vrsti opasnosti, o postupcima za vrijeme trajanja opasnosti kao i nakon prestanka opasnosti. Županijski centri 112 imaju obvezu ažurirati baze podataka adresare s telefonskim imenicima svih sudionika zaštite i spašavanja i službi redovnih djelatnosti te tijela i čelnih osoba lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u izvanrednim situacijama trebaju djelovati na sprečavanju i otklanjanju posljedica neželjenih događanja.

Za uspješno djelovanje centra 112 nužno je uskladiti način razmjene informacija između centra 112 te žurnih i inspekcijskih službi na području županije, pri čemu je važno naglasiti potrebu pravovremenog dostavljanja informacija vezanih za zaštitu i spašavanje te uspostaviti kontakt s lokalnim sredstvima informiranja oko prenošenja informacija o svim vrstama opasnosti.

Ažurnost i usklađenost podataka kao i procedure, županijski centri 112 provjeravaju održavanjem simulacijsko-komunikacijskih vježbi.

1 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.

Samo 26% Europljana zna za 112 Gdje god se nalazili u Europskoj uniji, uvijek možete zatražiti pomod pozivom na besplatni jedinstveni europski broj za hitne službe 112. Milijuni putnika putuju Europom. Ove godine de se broj putnika znatno povedati bududi da se u Londonu održavaju Olimpijske igre, a Europsko nogometno prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini.

Europska komisija je izrazila zabrinutost zbog rezultata provedene ankete povodom Dana europskog broja 112 u svim članicama Europske unije. Samo 26% svih Europljana zna da je 112 broj za hitne slučajeve te da se može nazvati unutar i izvan svoje matične države. Zbog toga Europska komisija pojačano pratiti provedbu direktiva i preporuka o broju 112 u 27 zemalja članica Europske unije.

Više o tome saznajte iz letka Europske komisije slijededi poveznicu: http://ec.europa.eu/information_society/doc/factsheets/044-112-en.pdf U Europi možete uputiti poziv na broj 112 na više jezika.

Engleski se može koristiti u 25 država (pored Velike Britanije, Irske i Malte): Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Švedska, kao i Hrvatska, Island i Norveška.

Francuski se može koristiti u 14 država (pored Belgije, Francuske i Luksemburga): Bugarska, Češka, Finska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.

Njemački se može koristiti u 13 država (pored Austrije, Belgije, Njemačke i Luksemburga): Bugarska, Češka, Finska, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka, Španjolska i Rumunjska, kao i Hrvatska.

Talijanski se može koristiti u 5 država (pored Italije): Češkoj, Španjolskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

Ruski se može koristiti u 8 država: Češkoj, Estoniji, Finskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.

U Velikoj Britaniji, pozivni centri raspolažu uslugom koja omoguduje interpretaciju 170 jezika, dok u Francuskoj slična usluga omoguduje interpretaciju 40 jezika.

U cilju dostupnosti poziva za pomod u hitnim situacijama svim građanima na području Europske unije, razvijaju se dva značajna projekta: REACH 112 (REsponding to All Citizens needing Help) – namijenjen osobama koje ne mogu glasovno komunicirati i HeERO - paneuropska usluga hitnog ePoziva iz vozila u kojem sudjeluje Hrvatska. Oba projekta se zasnivaju na jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.

Europski pravci razvoja sustava 112 – projekt REACH112 Dvadeset i jednu godinu nakon uvođenja jedinstvenog europskog broja 112, on još nije dostupan svim građanima Europske unije. Građani koji nisu u mogudnosti glasovno komunicirati ne mogu na odgovarajudi način ostvariti pomod hitnih službi pozivom na broj 112. Kako bi svima građanima Europske unije bio dostupan besplatni poziv za pomod na broj 112 pokrenut je projekt REACH112 (REsponding to All Citizens needing Help).

REACH112 se provodi u periodu od 26.05.2011. do 30.04.2012.g. u Švedskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Francuskoj i Španjolskoj. Pilot projekt omoguduje komunikaciju korisnika s centrom 112 odnosno hitnim službama, ali i korisnika međusobno. Prema podacima s 1. veljače ove godine, korisnici pilot projekta REACH112 su ostvarili ukupno 241.258 kontakata te je neposredna pomod putem broja 112 zatražena 22 puta. Projekt je zasnovan na takozvanim „pametnim telefonima“ koji omoguduju upotrebu video poziva i interaktivnog prijenosa teksta u realnom vremenu (Instant messaging).

Kako se razvija ovaj projekt , te koji su pravci i direktive razvoja sustava 112 u Europskoj uniji, možete saznati iz demo filma koji je preveden na hrvatski jezik. Demo film pokazuje mogudnosti pozivanja broja 112 za osobe koje ne mogu komunicirati glasom. To je prikaz dijela projekta REACH112 kojega sufinancira Europska unija. Pilot projekt se provodi u nekoliko država EU, između kojih je Švedska. Ovaj projekt provode tvrtka Omnitor i SOS Alarm 112 iz Švedske.

Demo film pogledajte slijededi poveznicu: http://www.universalsubtitles.org/hr/videos/zgBRiI8mfyH1/info/reach112-demo-movie/ - Prilikom pokretanja videa odaberite prijevod na hrvatskom jeziku.

Sa stanovištima zastupnika Europskog parlamenta možete se upoznati u video prilogu interne televizije Europskog parlamenta na poveznici: http://www.europarltv.europa.eu/en/player.aspx?pid=8e74b5ac-acb6-4870-8418-9ff60114e65d 2 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.

Razmjena stručnjaka u okviru IPA projekta Služba za sustav 112 bila je domadin razmjene stručnjaka vezano za aktivnosti IPA "Suradnja na području civilne zaštite za države kandidatkinje i potencijalne države kandidatkinje" od 6. do 8. ožujka 2012. godine. Pet stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije detaljno je upoznato s razvojem i postignudima sustava 112.

Gostima su prezentirani europski i hrvatski normativni okviri sustava 112, koji se temelji na jedinstvenom europskom broju 112, te misija i vizija sustava zaštite i spašavanja u kojemu je 112 jedinstvena ulazna točka. Predstavljene su im aktivnosti svih odjela Službe za sustav 112 te Županijskog centra 112 Zagreb i Državnog centra 112. Gosti su pokazali posebno zanimanje za prikaz operativnog rada u Županijskom centru 112 Zagreb gdje su na živom sustavu upoznati s funkcionalnošdu najvedeg centra u Republici Hrvatskoj koji tijekom 24 sata na dan osigurava komunikacijsku koordinaciju rada uvezanih elemenata zaštite i spašavanja, spasilačkih te hitnih službi na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Također im je prezentirana i demonstrirana bududa usluga automatske dojave o prometnoj nesredi (eCall) prema jedinstvenom operativno-komunikacijskom centru, a prikazan im je i praktičan rad vezan za nadzor informacijsko komunikacijskog sustava za žurne pozive.

Gosti su bili posebno zadovoljni s upoznavanjem sustava 112 u Republici Hrvatskoj, što je i pokazala anonimna evaluacija provedenog programa, te su izmijenjena iskustva u područjima od zajedničkog interesa.

Prezentacija postignuća pilot projekta e-Poziva Prvi e-Poziv u Republici Hrvatskoj u stvarnoj mreži zaprimljen je 15. ožujka 2012. godine.

U Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje održan je 3. travnja 2012. sastanak konzorcija za nacionalni pilot projekt e-Poziva temeljem završetka I kvartala rada u 2012. godini. Na sastanku su prezentirana postignuda projekta te je uspješno demonstrirana uspostava e-Poziva (prijenos poziva kroz mrežu jednog mobilnog operatora i zaprimanje poziva u sustav DUZS-a).

Na samom početku sastanka, ravnatelj DUZS-a Jadran Perinid naglasio je značaj ovog projekta koji de podidi sigurnost građana i smanjiti broj smrtno stradalih u prometnim nesredama. Republika Hrvatska u ovom projektu prednjači u odnosu na druge zemlje i to zahvaljujudi i operaterima, ali i velikoj angažiranosti partnera – Ericsson Nikole Tesle, Hrvatskog auto kluba i DUZS-a, rekao je. Izrazio je zadovoljstvo što je Fakultet elektrotehnike i računarstva izradio vlastiti proizvod i time dao poticaj daljnjem razvoju projekta te iskazao želju da u skoroj bududnosti ovaj projekt zajednički demonstriramo javnosti.

Cjelokupan rad tijekom 2011. godine recenzentima projekta HeERO (Harmonised ecall EuRopean pilOts) za Europsku komisiju, prezentirao je g. Pavao Britvid. Na kraju sastanka zaključeno je kako je dosadašnji rad na projektu bio uspješan te su definirani ciljevi za sljededi kvartal.

Prvi e-Poziv u Republici Hrvatskoj u stvarnoj mreži pokretnog operatora TELE2 zaprimljen je 15. ožujka 2012. godine.

Nacionalnom konzorciju prisustvovali su predstavnici državne uprave (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo turizma, Ministarstvo uprave, Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije), privatnih kompanija (Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatski auto klub, P.Z. Auto, Ericsson Nikola Tesla d.d., Tele 2 d.o.o., VIPnet d.o.o.) i predstavnici drugih institucija (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Institut prometa i veza). e-Poziv je nova telekomunikacijska usluga automatske dojave o prometnoj nesredi pristupnoj točki javne sigurnosti (Centru 112), poticana od strane Europske komisije kao važan doprinos povedanju sigurnosti u cestovnom prometu, ali i javnoj sigurnosti uopde. Usluga e-Poziva trenutno je u fazi ispitivanja i validacije, koju za Europsku komisiju izvodi konzorcij devet nacionalnih e-Poziv pilota (Rumunjska, Njemačka, Češka, Finska, Italija, Nizozemska, Grčka, Švedska i Hrvatska) okupljenih u zajednički projekt HeERO. Koordinator nacionalnog pilot projekta e-Poziva, u okviru programa podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT Policy Support Programme - ICT PSP) je Državna uprava za zaštitu i spašavanje, a partneri su joj Ericsson Nikola Tesla d.d. i Hrvatski auto klub.

Državna uprava za zaštitu i spašavanje

Usluga e-Poziva trebala bi postati nacionalnom uslugom u području javne 3 sigurnosti u zemljama članicama Europske unije od 2015. godine. broj 5 - travanj 2012.

Operater u centru 112 mora dobro poznavati naselja na području svoje županije, kao i druge njene geografske odlike, uključujudi lokalne nazive, kako bi uspješno locirao događaj. Ako mu lokacija nije poznata, mora odmah od pozivatelja zatražiti pojašnjenje.

Pri tome valja biti oprezan s nazivima naselja kao što su: „Staro...“, „Novo...“, „Gornje...“, „Donje...“, „Srednje...“, „Veliko...“, „Malo...“ i slično.

Slično je i s nazivima ulica. Uobičajeno je da u više naselja na području jedne županije postoji nekoliko ulica istog naziva kao što su: Kolodvorska ulica, Ulica Matije Gupca, Zagrebačka ulica itd.

Pozivatelji često pojednostave nazive ulica pa je značajna uloga operatera da prikupi točne podatke. Npr. ako pozivatelj kaže da se nalazi „tu u Radidevoj“ operatera mora točno znati radi li se to o Ulici Stjepana Radida ili Ulici Pavla Radida ili Ulici brade Radida ili se jednostavno zove Radideva ulica. Pozivateljevu formulaciju „tu“ operater ne smije podrazumijevati da se radi o mjestu u kojem je sjedište centra 112.

Poziv s područja druge županije

Poznajemo li dobro svoju županiju?

Da bi operater u centru 112 uspješno obavljao svoj posao mora dobro poznavati naselja na području svoje županije. Često nazivi naselja imaju isto ime, a razlikuju se po dodatnim odrednica kao što su: gornje, donje, staro, novo i slično. Zanimljivo je i da u nekoliko županija ima naselja istog naziva. Ovo ukazuje na potrebu operatera u centru 112 da povremeno vizualizira položaj naselja na karti županije te prouči popis naselja. U Republici Hrvatskoj je proveden popis stanovništva u razdoblju od 1. do 28. travnja 2011.g., prema stanju na dan 31. ožujka 2011.g. Državni zavod za statistiku je objavio prve rezultate popisa, a donose se na broj stanovnika po županijama, gradovima i opdinama te naseljima. Republika Hrvatska broji 4.290.612 stanovnika.

Treba imati na umu kako signali mobitela ne pokrivaju točno područje županije. Operater u centru 112 mora prepoznati da se radi o pozivu iz druge županije. Kako? Odgovor je jednostavan – ako poznaje sva naselja s područja svoje županije, lako de prepoznati „uljeza“.

Operater koji je zaprimio poziv s područja druge županije, poziv de preusmjeriti na nadležni ŽC 112.

Ukoliko ŽC 112 ima tehničku mogudnost poziv preusmjeriti na odgovarajudu hitnu službu na području druge županije, to de učiniti i potom izvijestiti odgovarajudi ŽC 112 o poduzetim aktivnostima. Ovo se prvenstveno odnosi na „regionalne centre“ koji zaprimaju „višak“ poziva iz drugih centara ili su im zamjena u slučaju nemogudnosti prijema poziva.

Operater ne smije pozivatelju nuditi odgovor (npr: „Zovete iz 'Gornjeg…'“). Naime, zbog stanja stresa u kojem se nalazi, pozivatelj je sugestibilan i „ne čuje“ sve što operater govori, pa nehotice može potvrditi lokaciju koju mu nudi operater i u slučajevima kada ona uopće nije točna, odnosno, kada se nalazi u sasvim drugom naselju.

Vaše informacija o naseljima na području vaše županije možete pronadi slijededi ovu poveznicu: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/htm/h11_RH.html

Pozivatelja je teško locirati ako ne razvijamo svoje komunikacijske vještine.

Kako smanjiti mogudnost pogreške?

Odgovor je jednostavan – pitati.

Operater mora imati inicijativu prilikom prikupljanja podataka i stalno pozivatelja usmjeravati na iskazivanje podataka o događaju: što se dogodilo, gdje se dogodilo, ima li ozlijeđenih, kakve su okolnosti događaja…..

4 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.

Obilježen Dan europskog broja 112 Za razliku od proteklih godina, na razini Državne uprave za zaštitu i spašavanje te pojedinih područnih ureda, Dan europskog broja 112 ove godine nije svečano obilježen, bududi da su znatni resursi bili usmjereni na pružanje pomodi i ublažavanje posljedica uzrokovanih vremenskim nepogodama koje je zahvatilo-Republiku_Hrvatsku.

Ipak, prigodom Dana europskog broja 112 HŽ Holding d.o.o. je u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje na blagajnama Glavnog željezničkog kolodvora Zagreb organizirao podjelu 1.000 promotivnih letaka o svrsi i značaju jedinstvenog europskog broja za hitne službe, broja 112. Aktivnost obilježavanja Europskog dana 112 ujedno je odgovor HŽ Holdinga na poziv izvršnog direktora Zajednice europskih željeznica (CER – Comminity of European Railways), kojeg su potaknuli potpredsjednica Europske komisije za digitalizaciju Neelie Kroes i potpredsjednik Europske komisije za promet Siim Kallas.

Područni uredi zaštite i spašavanja koji su manje bili angažirani za pružanje pomodi i ublažavanje posljedica uzrokovanih vremenskim nepogodama upriličili su radne sastanke ili posjete predstavnika žurnih službi, županija, gradova i opdina, medija i školske djece. Tom prigodom su prezentirana postignuda županijskih centara 112 u 2011. godini.

Na poseban način je obilježen Dan europskog broja 112 u Slavonskom Brodu gdje su Područni ured za zaštitu i spašavanje Slavonski Brod, Udruga BraCe i Građanska inicijativa za čisti zrak organizirali rekreativno trčanje na 5 km.

Iako je u trenutku starta trčanja temperatura zraka bila -9°C, puhao jak vjetar, a visina snježnog pokrivača iznosila je 28 cm, nastupila su 34 sudionika, kojima su se priključili članovi Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanica Požega i djelatnici ŽC 112 Slavonski Brod.

Aktivan doprinos ovom jedinstvenom načinu obilježavanja Dana europskog broja 112 pružili su djelatnici PU brodsko-posavske, radioamateri CB radio kluba "Marsonia" i Radioamaterske udruge "Jelas" te Kluba podvodnih aktivnosti "Marsonia".

Hvala svima koji su omogudili nastavak tradicije obilježavanja Dana europskog broja 112.

5 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.

Smjenski i noćni rad u centru 112 Rad u centru 112 organiziran je kroz 24-satno dežurstvo operatera u smjenama od 12 sati. Prva smjena s radom počinje u 08:00 sati i završava u 20:00 sati, a druga smjena počinje u 20:00 sati, a završava u 08:00 sati slijededeg dana. Rad se organizira u turnusu 12 – 24 – 12 – 48. Ovakva organizacija rada, nužnost prekovremenog rada, kao i izloženost stresu može znatno utjecati na vrijeme potrebno za odmor i oporavak organizma operatera. Mogudnost pogreške i nekvalitetnog obavljanja zadade u tim je napornim smjenskim ritmovima puno veda, prije svega zbog smanjenja koncentracije te fizičke i psihičke spremnosti izazvane umorom.

Svaki nodni rad dovodi do raznih poremedaja u funkcioniranju osobe koja radi nodu, bez obzira o kojoj je profesiji ili zanimanju riječ.

Stručnjaci su utvrdili da nodni rad dovodi do poremedaja u spavanju, povedava rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dovodi do depresije i anksioznosti, povedava umor i želučane probleme... Može dovesti i do problema u obitelji, oko brige za djecu i udaljavanja bračnih partnera.

Uz to, smjenski i nodni rad, posebno kad zahvada vikende, blagdane i praznike, dovodi i do socijalne marginalizacije, jer se zbog posla ne može prisustvovati raznim obiteljskim, sportskim, kulturnim i drugim događajima.

Iako čovjek svoje aktivnosti sve više obavlja nodu, moramo priznati kako smo evolucijski predodređeni za rad danju.

Glavna funkcija biološkog sata je unutarnja koordinacija fizioloških procesa, koja je nužna za optimalno funkcioniranje organizma. U uobičajenim uvjetima života biološki su ritmovi međusobno usklađeni, budnost/spavanje. Za vrijeme rada u nodnoj smjeni radnici ostaju budni i aktivni u onom dijelu 24-satnog razdoblja kad su njihove psihofiziološke funkcije udešene na neaktivnost, odnosno spavanje, a spavaju u onom dijelu dana kad su ove funkcije udešene za aktivnost. Smjenski rad utječe na vedinu tjelesnih funkcija koje su sinkronizirane s 24-satnim ritmom, a najizrazitije na spavanje, autonomne vegetativne procese (metabolizam, tjelesnu temperaturu, srčanu frekvenciju, krvni tlak, lučenje hormona) i spremnost za rad. Rad u rotirajudim dnevnim i nodnim smjenama podrazumijeva konstantnu izmjenu faza ritma budnost/spavanje.

Vjerojatno nema osobe koja se u nekom periodu života nije susrela s nesanicom. U većini slučajeva poteškoće sa spavanjem su prolazne i ne pridajemo im veći značaj. Ipak, simptomi nesanice javljaju se relativno često, a svaka deseta osoba pati od dugotrajne (kronične) iscrpljujuće nesanice.

Odmor operatera i nesanica Rad u turnusu, nodni rad, prekovremeni rad i izloženost stresu utječu na vrijeme potrebno za odmor i oporavak organizma operatera te može uzrokovati nesanicu.

Kako uhvatiti odgovarajudi ritam odmora i spavanja, izazov je za svakog operatera u centru 112, bilo da tek otpočinje s radnom karijerom ili prestaje sa smjenskim i nodnim radom.

Simptomi nesanice: Što je nesanica?

Nesanica ili insomnija je nemogudnost ostvarenja količine i kvalitete spavanja koja je potrebna da bismo se osjedali odmorno i svježe te da bismo dobro funkcionirali preko dana. Okretanje u krevetu u pokušaju da se zaspi, učestalo buđenje tijekom nodi ili prerano buđenje, osjedaj da san nije donio željeni odmor neki su od simptoma nesanice. Nesanica nam krade energiju, kvari raspoloženje i umanjuje naše sposobnosti za obavljanje svakodnevnih poslova. Kronična nesanica može pridonijeti nastanku ili pogoršanju zdravstvenih problema kao što su srčane bolesti, visoki krvni tlak i dijabetes.

Poteškoće s usnivanjem unatoč osjećaju pospanosti ili umora Učestala buđenja tijekom noći Poteškoće s ponovnim usnivanjem nakon buđenja Spavanje koje ne djeluje odmarajuće Oslanjanje na lijekove ili alkohol kako bi se lakše zaspalo Prerano buđenje u jutarnjim satima Dnevna pospanost, umor ili nervoza Poteškoće s koncentracijom

6 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.

Koliko sna nam je potrebno?

Što uzrokuje nesanicu i kako je liječiti?

Kaže se da trebamo barem 8 sati sna svake nodi, no svaka osoba ima potpuno drugačiji bioritam i drugačiju potrebu za snom. Više od polovice ljudi treba između 6 i 8 sati sna svake nodi.

Nesanica se često javlja nakon nekog stresnog životnog događaja, a kod vedine osoba prodi de kada završi stresno razdoblje. Ipak, dio osoba nastaviti de spavati loše i kada akutno stresno razdoblje prođe. Ovaj tip nesanice u praksi se najčešde nastoji ublažiti uzimanjem lijekova protiv nesanice iako se pokazalo da su učinci lijekova kratkotrajni, a zbog stvaranja tolerancije na lijekove u nekim slučajevima i oni sami postanu novi uzrok nesanice. Nesanica nadalje može biti povezana s lošim navikama vezanim uz spavanje i ovu vrstu nesanice najlakše je tretirati usvajanjem i poštivanjem principa zdravog spavanja. Kronična nesanica često se javlja kod osoba koje boluju od različitih tjelesnih ili psihičkih bolesti. U ovim je slučajevima prvi izbor liječiti primarnu bolest, čime se uglavnom liječi i nesanica.

Dobar način za određivanje koliko vi trebate sna je utvrditi koliko vam dugo treba da zaspite. Ljudi koji su odmoreni trebaju između 13 i 17 minuta prije nego utonu u san.

Vodite brigu o zdravim životnim navikama i spoznajte sebe!

Kako se buditi odmorniji?

Neki ljudi ne mogu zaspati jer su prenapeti i nervozni. Ako i vi imate ovaj problem, isprobajte neke tehnike za opuštanje ili slušajte glazbu.

Svatko bi trebao otkriti tehniku koja ga najbolje opušta. Evo nekoliko savjeta kako se bolje odmoriti nodu: 30 minuta vježbe dnevno de vam ojačati tijelo, ali i olakšati san nodu. Teško je zaspati u sobama koje nisu dobro prozračene. Nemojte idi u krevet ako niste stvarno umorni. Ako ni nakon 30 minuta još niste zaspali, ustanite i radite nešto korisno dok vam se ne prispava. Važno je da smo prije spavanja opušteni. Ukoliko nam se preko dana nagomilava stres i nervoza, nema bolje pomodi od pravilnih vježbi trbušnog disanja uz vizualizaciju slika koje nas opuštaju, za koje je svaki dan potrebno izdvojiti 10-ak minuta. Obzirom da je dokazano da svjetlost bilo računala, TV-a, obične žarulje ili nekog drugog izvora inhibira lučenje melatonina (hormon epifize ili tzv. hormon sna, tvar koja potiče na spavanje, a poticaj za njegovo lučenje je mrak), maknite se od računala, ugasite televiziju s koje se šire slike nasilja koje vam baš i na trebaju prije spavanja i preselite se u mir i toplinu spavade sobe. Eventualno, jastuke možete nakapati s par kapi nekog eteričnog ulja, primjerice lavande koje ima smirujude djelovanje. Naravno sve ovo pod uvjetom da su nam krevet i jastuk dobre kvalitete; da nisu ni pretvrdi ni premeki, madrac mora odražavati fiziološki položaj kralježnice prilikom ležanja na boku.

Izbjegavajte alkohol, jaku, ljutu ili pretjerano slatku hranu kasno navečer; radje pojedite dva sata prije spavanja neko lagano jelo, siromašno mastima i šederima. Obavezno izbjegavajte kofein i tein jer su oni stimulansi i iza 17h popodne uopde se ne bi smjeli konzumirati ukoliko želite zaspati.

Poslijepodnevno drijemanje dokazano koristi, ali ne ako traje dulje od pola sata i ako traje iza 17h; tada može imati neželjene učinke poput nesanice.

Tjelovježbu ostavite za jutro, odnosno, vrijeme nakon buđenja, a prije spavanja radije idite u mirnu šetnju na svježem zraku koja de vas umoriti i lagano "ošamutiti”.

I, najvažnije, nemojte se opteredivati brojem sati koje spavate, bitna je kvaliteta sna, a obzirom da smo svi individue, svakom odgovara ritam koji mu namede vlastiti organizam i kojeg je potrebno slušati. Kvaliteta sna mjeri se sposobnošdu s kojom izvršavamo sve zadatke koji su pred nama idudeg dana.

Najdublja faza spavanja je REM faza koju karakteriziraju maksimalna relaksacija mišida, otpornost prema buđenju i doživljaj snova. Nakon nodne smjene problem je nadoknaditi taj propušteni dio sna. Prema nekim istraživanjima jedna nodna smjena dovodi do gubljenja 2-4 sata REM-faze sna. Potrebne su dvije nodi da se nadoknadi izgubljeno. Dnevni san je vremenski kradi i plidi te nema dovoljnu oporavnu vrijednost.

Tijekom spavanja se izmjenjuju u prosjeku tri do pet non-REM razdoblja i REM faza. Spavanje započinje non REM fazom koja traje 70 do 90 minuta, kada se prelazi u prvu REM fazu. Aktivnost mozga je u REM spavanju slična onoj u budnom stanju, a pojačane su i druge tjelesne aktivnosti (ubrzava se puls, raste krvni tlak, ubrzava se disanje, javljaju se trzaji mišida i grčevi). Ispod zatvorenih kapaka se oči pokredu lijevodesno intenzitetom 50 do 60 puta u minuti, po čemu je ova faza i dobila naziv (Rapid Eye Movements). REM fazu nazivamo još i paradoksalnim spavanjem (jer svojom pojačanom aktivnošdu odstupa od fizioloških aktivnosti non-REM faza i slična je budnom stanju), desinkroniziranim ili dspavanjem, odnosno aktivnim spavanjem. U toj fazi često sanjamo, a ona ima bitnu ulogu u pamdenju i učenju jer tada mozak obrađuje podatke – bitne stvari pamti i “slaže”, a nebitne odbacuje. Tijekom REM faze je tijelo potpuno paralizirano, što je prirodna zaštita kako u snu ne bismo činili ono što mozak obrađuje. REM faze tijekom nodi postaju duže (do pola sata). Koliko su REM faze značajne za kvalitetno spavanje, pokazuje pojava nazvana “efekt nadoknade REM-a”: ako osobu budimo na početku REM faze, ona de tijekom spavanja sve češde ulaziti u REM fazu, a ako to činimo više nodi uzastopno, osoba de u prvoj prilici neprekidanog spavanja provesti 60% više vremena u REM fazi, nego je to uobičajeno.

I još nešto: postoji SINDROM SHIFT-LAG, naziv za skupinu simptoma koji su posljedica smjenskog i nodnog rada, a opisuje se kao kombinacija nesanice, umora, pospanosti, razdražljivosti, psihofizičke usporenosti, zaboravljivosti, problema koncentracije te sklonosti somatskim smetnjama.

7 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.

Impressum Državna uprava za zaštitu i spašavanje 112 Vjesnik Izlazi povremeno Adresa: Nehajska 5, Zagreb E-mail: 112vjesnik@duzs.hr

Tekstovi: Bernardica Franjid-Nađ Mladen Tadid Internet stranice DUZS

Edukacija voditelja smjena i načelnika ŽC 112 Služba za sustav 112 nastavlja s edukacijom djelatnika u županijskim centrima 112. Edukaciju de pohađati voditelji dežurnih smjena i načelnici županijskih centara 112. Tema edukacije je upravljanje kvalitetom kao nastavak prošlogodišnje edukacije djelatnika županijskih centara 112. Program edukacije – Modul 2, ima za cilj putem jednodnevnog treninga (8 sati) unaprijediti znanja iz područja rukovođenja, supervizije i evaluacije u županijskim centrima 112. U svrhu racionalizacije financijskih troškova i optimiziranja uvjeta i načina provođenja edukacije, planirana je provedba u 6 gradova tijekom travnja, svibnja i lipnja 2012. prema slijededem rasporedu: Varaždin - 24. i 25. travanj 2012. za ŽC 112 Čakovec, Krapina i Varaždin Rijeka - 3. i 4. svibanj 2012. za ŽC 112 Gospid, Pazin i Rijeka Split - 17. i 18. svibanj 2012. za ŽC 112 Dubrovnik, Šibenik, Zadar i Split Zagreb - 29. i 30. svibanj 2012. za ŽC 112 Karlovac, Sisak i Zagreb Osijek - 4. i 5. lipanj 2012. za ŽC 112 Požega, Slavonski Brod, Vukovar i Osijek Bjelovar - 12. i 13. lipanj 2012. za ŽC 112 Koprivnica, Virovitica i Bjelovar

Izdanje: travanj 2012.g.

Ovaj Vjesnik je internog karaktera i namijenjen je prvenstveno djelatnicima centara 112.

Autorski tekstovi ne izražavaju nužno službene stavove Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

Čuvajte prirodu – ne trošite papir!

8 Državna uprava za zaštitu i spašavanje

broj 5 - travanj 2012.