U potrazi za identitetom - Mičevec 2030 by Faculty of Architecture Zagreb

Sveučilište u Zagrebu – Arhitektonski fakultet Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu University of Zagreb – Faculty of Architecture Department of Urban and Spatial Planning and Landscape Architecture

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030 URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

SEARCHING IDENTITY - MIČEVEC 2030 URBAN DESIGN STUDIO 2 – TOWN PLANNING

Izbor studentskih radova zimskog semestra akademske godine 2014./2015. Selected student projects of 2014/2015 academic year

IMPRESSUM U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

TISAK / PRINT:

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

ITG digitalni tisak d.o.o.

SEARCHING IDENTITY - MIČEVEC 2030

NAKLADA / CIRCULACION

URBAN DESIGN STUDIO 2 – TOWN PLANNING

500 kom / copies

Izbor studentskih radova zimskog semestra akademske godine 2014./2015.

Fotografije: Autori fotografija su studenti i nastavnici Arhitektonskog fakulteta / Photography: The authors of all photos are students and tutors of Faculty of Architecture

Selected student projects of winter semester - academic year 2014/2015 NAKLADNIK / PUBLISHED BY Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet / University of Zagreb, Faculty of Architecture Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu / Department of Urban and Spatial Planning and Landscape Architecture ZA NAKLADNIKA / FOR PUBLISHER Dekan Fakulteta / Faculty Dean: Izv. prof. dr. sc. Boris Koružnjak UREDNICA / EDITOR Doc. dr. sc. Sanja Gašparović, dipl .ing. arh. TEKSTOVI / TEXTS BY Doc. dr. sc. Sanja Gašparović, dipl. ing. arh. Izv. prof. dr. sc. Jesenko Horvat Dr. sc. Jana Šarinić, prof. soc. Izv. prof. dr. sc. Krunoslav Šmit, dipl. ing. arh Jadranka Veselić Bruvo, dipl. ing. arh RECENZENTI / REVIEWERS Izv. prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad Ščitaroci Doc. dr. sc. Lea Petrović Krajnik LEKTURA / PROOFREADING Mirjana Ostoja, prof. PRIJELOM I GRAFIČKA PRIPREMA / GRAPHIC DESIG AND LAYOUT: Ivana Gönner, ITG digitalni tisak

Publikaciju je za objavu prihvatilo Povjerenstvo za nakladničku djelatnost Arhitektonskog fakulteta na sjednici održanoj 2. listopada 2015. / The publication was acceoted for publishing by the Committee for publishing activity of the Faculty of Architecture at the meeting held on 2 October 2015. Dio istraživanja provedenih na kolegiju vezan je uz teme znanstvenog projekta Heritage Urbanism - Urban and Spatial Planning Models for Revival and Enhancement of Cultural Heritage (2032) kojega financira Hrvatska zaklada za znanost, a vodi akademik Mladen Obad Šćitaroci. The research carried out during the course was thematically connected with Scientific Project (2032) “Heritage Urbanism – Urban and Spatial Planning Models for Revival and Enhancement of Cultural heritage” supervised and lead by academician Prof. Mladen Obad Šćitaroci, Ph.D. Istraživanje su sufinancirali Vijeće mjesnog odbora Mičevec, Grad Velika Gorica, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grad ate Arhitektonski fakultet u Zagrebu Funding of the research was provided through the local municipality council of Mičevec, City of Velika Gorica, Zagreb Office for Strategic Planning and Development and the Faculty of Architecture in Zagreb. ISBN 978-953-8042-13-3 CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 000918596.

ENGLESKI PRIJEVOD / TRANSLATION INTO ENGLISH Zdenka Ivkovčić, prof.

Zagreb, listopad 2015. / October 2015

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

Kolegij / Course: Urbanistička radionica 2 – planiranje naselja / Urban Design Studio 2 – Town Planning Zadatak / Assignment: Mičevec 2030 - prostorno uređenje naselja Mičevac i urbanističko rješenje dijela naselja / Mičevec 2030 – Spatial development for the Mičevec settlement and urban development proposal for the reffered part of a settlement. Koordinatori kolegija / Izv. prof. dr. sc. Jesenko Horvat, dipl. ing. arh. Supervisors: Doc. dr. sc. Sanja Gašparović, dipl. ing. arh. Gosti predavači / Guest lecturers:

dr. sc. Stjepan Kelčec-Suhovec, dipl. ing. prom. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba

Mladen Matun, dipl. ing. agr. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba

Jadranka Veselić Bruvo, dipl. ing. arh. pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba Urednik / Editor:

Doc. dr. sc. Sanja Gašparović, dipl. ing. arh.

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

SADRŽAJ / CONTENTS 6 Uvod / Foreword Sanja Gašparović

O PROSTORU I ZADATKU / ABOUT SPACE AND ASSIGNMENT 10

Zagrebačka aglomeracija - važnost integriranoga, policentričnoga i ujednačenoga teritorijalnog razvoja / Zagreb agglomeration - the importance of an integrated, polycentric and balanced territorial development Jadranka Veselić Bruvo

Izazovi učenja planiranja / Challenges of learning urban planning Jesenko Horvat

Urbanistička radionica 2 u kontekstu nastave Katedre / Urban design studio 2 in the context of teaching at the Department Krunoslav Šmit

Sociološki pogled na Mičevec / A sociological view of Mičevec Jana Šarinić

Popis izlaganja u sklopu kolegija / Course Lectures

Projektni zadatak / Project assignment

Obilazak terena / Site visit

Analize postojećeg stanja / Analysis of the situation

Pregled nastavnika i studenata izabranih studentskih radova / List of tutors and students of selected works

STUDENTSKI PROJEKTI / STUDENT PROJECTS 30

Predloženi koncepti razvoja / The proposed development concepts

130

Popis studenata - Urbanistička radionica 2 - akad. god. 2014./2015. / List of students Urban design studio 2 - academic year 20014 – 2015

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Uvod / Foreword urednica Sanja Gašparović

This publication presents the results of the work of first-year graduate students at the Faculty of Architecture, University of Zagreb at the Urban Design Studio 2 –Town Planning course in the academic year 2013/2014. These are the works of the generation of students which researched an urban fringe, i.e. development planning and expansion of a city and suburbs. The entire generation of 110 students took part in the project, divided into nine groups, each with its own leader and assistant, and this publication presents an overview of several most successful works from each group, as selected by group leaders. In previous academic years, tasks chosen for this course pertained to different parts of Croatia and dealt with themes identified as current spatial issues of the time or belonging to areas of expected major transformations. Students worked on areas of transformation of the Adriatic coast with specific baseline conditions, such as a large share of illegal construction (e.g. on the island of Vir), as well as on areas of transformation in the vicinity of industrial zones (such as the oil refinery in Kostrena) and smaller urban areas in the interior (Sv. Ivan Zelina, Novska), recognizable by picturesque landscape and preserved traditional buildings, but without a clear development direction. This time, on the initiative of the local community, the village of Mičevec in the surrounding area of Zagreb was chosen for research, or, to be more precise, a wider area of several villages on the south bank of the Sava River (from Jakuševec to Ščitarjevo). By doing so, the teaching process included the research of urban areas neglected from the planning point of view, giving students a difficult and chal-

Ova publikacija predstavlja rezultate rada studenata prve godine diplomskog studija Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kolegiju Urbanistička radionica 2 – planiranje naselja u akademskoj godini 2014./2015. Radovi su to generacije studenata koja se bavila istraživanjem gradskoga ruba, odnosno planiranjem razvoja i širenja grada te prigradskih naselja. U radu na zadatku sudjelovala je cijela generacija od 110 studenata podijeljenih u devet nastavnih grupa, svaka sa svojim voditeljem i asistentom, a prikazan je pregled po nekoliko, prema izboru voditelja, najuspješnijih studentskih radova iz svake grupe. Proteklih akademskih godina u radu kolegija odabirani su zadatci u različitim područjima Republike Hrvatske, koji su obrađivali teme prepoznate kao aktualni problemi u prostoru ili područja očekivanih velikih preobrazbi. Razmatrani su predjeli transformacije jadranske obale specifičnih zatečenih uvjeta poput velikog udjela nelegalne gradnje (npr. na otoku Viru), zatim područja preobrazbe prostora u blizini velikih industrijskih zona (poput rafinerije nafte - Kosterna), te područja manjih urbanih sredina u unutrašnjosti (Sv. Ivan Zelina, Novska) prepoznatljiva po pitoresknosti pejsažnih obilježja i očuvanoj tradicijskoj gradnji, ali bez jasnoga određujućeg smjera razvoja. Ovaj put, na inicijativu lokalne zajednice, za prostor istraživanja odabrana je okolica Zagreba i Velike Gorice - naselje Mičevec, odnosno šire područje niza naselja s južne strane rijeke Save (od Jakuševca do Šćitarjeva). Prostor je to koji, prema riječima stanovnika, tek traži svoj identitet te scenarije budućeg razvoja. Na taj je način u nastavni proces uključeno razmatranje planerski zanemarenih gradskih prostora, a pred studente postavljen težak i izazovan zadatak. Analiziran je i komentiran prostor gradske periferije kojem prijeti opasnost fizionomske i strateški nekontrolirane promjene. Ciljevi obrazovanja na kolegiju urbanističke radionice kojima se težilo jesu prepoznavanje problema i potencijala u prostoru, sagledavanje dugoročnih potreba i mogućnosti te odabir primjerenog scenarija razvoja. Želja je bila pridonijeti raspravi o konceptu aktualnih promišljanja strategije razvoja urbanoga područja Grada Zagreba i Velike Gorice te potaknuti planerski dugoročno osmišljene strategije stvaranja identiteta i razvoja mjesta Mičevec. Studentima pritom nije sugerirana samo smjelost (prema riječima Veselić Bruvo, pročelnice Gradskoga ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba, na tematskoj

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

lenging task. Students analysed and commented on city suburbs in danger of physiognomic and strategically uncontrolled changes. Educational goals of this urban design studio included identifying the problems and potentials in space, recognizing long-term needs and opportunities and selecting an appropriate development scenario. The aim was to contribute to the current discussion on ideas for the development strategy of the City of Zagreb urban area and encourage an adoption of a planned, long-term strategy for creating Mičevec identity and developing the village. In doing so, it was not merely suggested to students to be bold (according to Mrs VeselićBruvo, head of the City of Zagreb Office for Strategic Planning and Development, at a thematic debate within the course), but they were also asked to provide rational arguments for their spatial and urban planning proposals. A particularly important aspect of the design studio is inclusion of local residents in the planning process, and several groups of students had the opportunity to meet them during the successful onset of cooperation with the teaching staff and students of the Section of Urban Sociology of the Faculty of Humanities and Social Sciences. Sociological surveys of space, carried out for the needs and within this course, began as an experimental dialogue, whereas the successful multidisciplinary work and stimulating discussions during the course of the work initiated similar collaborations in semesters that followed. The methodology of work and the results achieved have already been partially presented to the scientific and professional community at the conference on the occasion of the 30th anniversary of the Institute for Physical Planning of Primorje-Gorski Kotar County as well as in the Man and Space journal, while the public debate and the exhibition of selected works from the urban design studio in Mičevacareawaited with much interest.

stručnoj raspravi u sklopu kolegija), nego je tražena racionalna argumentacija za njihove prostorne i urbanističke prijedloge. Posebno je važan aspekt rada na radionici uključivanje stanovnika u proces planiranja, koji su studenti nekoliko grupa imali priliku upoznati tijekom uspješno započete suradnje s nastavnicima i studentima Katedre za urbanu sociologiju Filozofskog fakulteta. Sociološka istraživanja prostora, provedena za potrebe i u sklopu kolegija, započeta su kao eksperimentalan dijalog, a uspješan multidisciplinarni rad i poticajne diskusije koje su se razvile tijekom rada inicirali su slične suradnje i u semestrima što su uslijedili. Metodologija rada i ostvareni rezultati radionice već su dijelom predstavljeni znanstvenoj i stručnoj javnosti u sklopu znanstvenostručnog skupa povodom obilježavanja 30. obljetnice Zavoda za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije i u stručnom časopisu Čovjek i prostor, a s najvećom znatiželjom očekuje se javna rasprava i izložba odabranih radova Urbanističke radionice u Mičevcu.

Gašparović, S.; Petrović Krajnik, L. (2015.),Koncepti prostornog razvoja na primjeru urbanističkih radionica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u zborniku radova: 30 godina Zavoda za prostorno uređenje Primorsko- goranske županije (1985. - 2015.), str. 217-225, Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije, Rijeka Gašparović, S. (2015.), Istraživanje scenarija razvoja periferije grada Zagreba, Čovjek i prostor, 01-04, str. 31-33, Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

O prostoru i zadatku About space and assignment

Zagrebačka aglomeracija - važnost integriranoga, policentričnoga i ujednačenoga teritorijalnog razvoja Zagreb Agglomeration - The Importance of an Integrated, Polycentric and Balanced Territorial Development Jadranka Veselić Bruvo

Throughout history, Zagreb and the county surrounding it had different spatial coverages, the legacy of which are also specific physical and functional units, regardless of official administrative-territorial boundaries. The basis for joint sustainable and integrated planning is found in the county developmental strategies as fundamental development documents. This is especially pronounced in the case of Zagreb County, which is quite logical considering its spatial and functional connection with the City of Zagreb, where the defined vision of development emphasizes harmony with the development of the City of Zagreb. Urbanization processes of the Zagreb agglomeration indicate that Zagreb’s quantitative growth has increasingly been turning into an urban way of life in settlements in the region as a whole. According to the latest available statistical data (2011 census), more than 130 000 people travel between

Područje grada Zagreba i županija u njegovu okruženju tijekom povijesti imalo je različite prostorne obuhvate, kojih su stečevina i određene prostorne i funkcionalne cjeline, bez obzira na službene administrativno-teritorijalne granice. Uporište za zajedničko održivo i integrirano planiranje nalazimo u županijskim razvojnim strategijama kao temeljnim razvojnim dokumentima. Osobito je to izraženo kod Zagrebačke županije, što je i posve logično s obzirom na njezinu prostornu i funkcionalnu povezanost s gradom Zagrebom, gdje definirana vizija razvoja naglašava upravo skladnost s razvojem grada Zagreba. Procesi urbanizacije zagrebačke aglomeracije pokazuju sve više prerastanje iz kvantitativnog rasta Zagreba u oblik urbanoga načina života u naseljima u regiji u cjelini. Prema najnovijim raspoloživim statističkim podatcima (Popis 2011.) u Zagreb dnevno migrira i vraća se u mjesto stanovanja više od 130.000 migranata, od čega 85 % njih zbog posla - najviše dolaze s područja Zagrebačke županije: posebno Stupnika, Svete Nedjelje, Zaprešića, Bistre, Brdovca, Velike Gorice, Dugog Sela, Samobora. Zajedničko planiranje prometne i komunalne infrastrukture preduvjet je za uravnoteženi razvoj i važan čimbenik u svekolikom gospodarskom razvitku grada Zagreba i županija u okruženju. Dobra opskrbljenost vodom, energijom i telekomunikacijama, te dobra prometna povezanost - pridonose atraktivnosti i konkurentnosti zagrebačkog prostora za alokaciju proizvodnih, poslovnih i upravnih sadržaja različitog značenja, od regionalnog i nacionalnog do međunarodnog. Prirodni resursi također su kategorija koja ne poznaje administrativne granice pa je u njihovu vrjednovanju i zaštiti također potrebno zajednički promišljati i djelovati, kao što su i teme zaštite okoliša, prilagođavanje klimatskim promjenama, upravljanje rizicima, energetska učinkovitost. Zelenu infrastrukturu i prostor savskog vodonosnika potrebno je održivo koristiti i očuvati kako bi prirodne vrijednosti ostale značajka i prednost ovoga prostora. Važna je koordinacija zajedničkih razvojnih aktivnosti i programa Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko–zagorske županije, kojih je cilj upravo zajedničko planiranje i provođenje aktivnosti za unaprjeđivanje sustava od regionalnog značenja te održivo korištenje prostornih i drugih resursa.

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

Zagreb and their place of residence every day, 85% of them for work, with the largest number of commuters coming from Zagreb County,especially from Stupnik, Sveta Nedjelja, Zaprešić, Bistra, Brdovec, Velika Gorica, Dugo Selo and Samobor. Joint planning of the transport and municipal infrastructure is a prerequisite for a balanced development and an important factor in the overall economic development of the City of Zagreb and counties in its vicinity. Good water, energy and telecommunications supply and good traffic connections contribute to the attractiveness and competitiveness of the Zagreb area for the allocation of manufacturing, business and administrative facilities of varying importance, from regional to national to international. Natural resources, too, are a category that does not recognize administrative boundaries which is why there is a need for joint consideration and action in their evaluation and protection, as well as in the case of environmental protection, adaption to climate change, risk management and energy efficiency. Green infrastructure and the area of the Sava aquifer should be sustainably used and preservedso that natural values can remain the feature and advantage of this space. It is important to coordinate joint development activities and programs of the City of Zagreb, Zagreb County and Krapina-Zagorje County, whose aim is precisely joint planning and implementation of activities for the improvement of the system of regional significance and sustainable use of spatial and other resources. The new Act on Regional Development of the Republic of Croatia (2014) introduces urban areas and the development strategy of urban areas as a multi-sectoral strategic framework for planning urban area development as a whole, while the Territorial Agenda of the European Union 2020 - Towards an Inclusive, Smart and Sustainable Europe of Diverse Regions highlights the importance of an integrated, polycentric and balanced territorial development and the role of cities as generators of this process. Former planning documents were made in the communication and coordination of the neighbouring counties, and the need for cooperation on issues and projects of mutual interest was also highlighted in county development strategies.

Novi Zakon o regionalnom razvoju RH (2014.) uvodi urbana područja i strategiju razvoja urbanoga područja kao multisektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanoga područja kao cjeline, a Teritorijalna agenda Europske unije 2020 - Prema uključivoj, pametnoj i održivoj Europi različitih regija naglašava važnost integriranoga, policentričnoga i ujednačenoga teritorijalnog razvoja, te ulogu gradova kao generatora tog procesa. Dosadašnji planerski dokumenti izrađivani su u komunikaciji i koordinaciji susjednih županija, a potreba suradnje na temama i projektima od zajedničkog interesa istaknuta je i u županijskim razvojnim strategijama.

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Izazovi učenja planiranja Challenges of Learning Urban Planning koordinator kolegija Jesenko Horvat

Town planning as a practice-based course within the urban planning and architecture study program has always been a challenging task, both for students who approach sectoral issues of strategic space planning with only informative competence and for their leaders when they have to proportion the task according to students’ experience and previous knowledge. In principle, the attractiveness of the task is a necessary prerequisite for students’ interest, regardless of the complexity and difficulty of the problem it puts before the students. The task given to graduate students in the 2014/15 academic year had an even more pronounced complexity as it contemplated the area at the edge of the Zagreb agglomeration, directly impacted by its metropolitan urban processes. For the area of the southeast quadrant, in which the suburban village of Mičevec is situated, of crucial importance is its strategic development orientation because it determines the quality of life of its inhabitants and their fateful decisions. This is precisely why the local community closely followed the work during the semester and eagerly awaited the results. The proximity and dynamic development of Zagreb has had an increasingly pronounced impact on Mičevec and its environment in recent years. The extension of Radničkacesta, the construction of the Homeland Thanksgiving Bridge and the Kosnica intersection and the expansion of the Zagreb airport are shifting urban development focus eastwards, establishing the conditions for the creation of a new development axis. In transport terms, a significant factor is also the proximity of the marshalling yard and the opportunities arising from the under-utilization of this enormous

Planiranje naselja kao vježbovna tema na studiju urbanizma i arhitekture uvijek je izazovan zadatak, kako studentima koji pristupaju sektorskim pitanjima strateškog planiranja prostora s tek informativnom upućenošću, tako i njihovim voditeljima kada zadatak proporcioniraju u skladu s njihovim iskustvom i predznanjem. U načelu je atraktivnost zadatka nuždan preduvjet interesa, bez obzira na složenost i težinu problema koji on postavlja pred studente. U zadatku koji je ak. god. 2014./15. rađen na diplomskom studiju, zahtjevnost je bila još naglašenija jer se promišljalo o prostoru uz rub zagrebačke aglomeracije, na koji izravan utjecaj imaju njegovi metropolitanski urbani procesi. Za područje jugoistočnog kvadranta u kojem se nalazi prigradsko naselje Mičevec, od ključne je važnosti njegovo strategijsko razvojno usmjerenje jer ono određuje kvalitetu života njihovih stanovnika i njihove sudbinske odluke. Upravo je zato od strane lokalne zajednice rad tijekom semestra bio iznimno praćen, a rezultati su s nestrpljenjem očekivani. Utjecaj blizine i dinamičnog razvoja grada Zagreba postaje u prostoru Mičevca i njegova okruženja posljednjih godina sve naglašeniji. Proširenje Radničke ceste, izgradnja Mosta domovinske zahvalnosti i čvora Kosnica te proširenje zagrebačke zračne luke pomiču težište urbanoga razvoja prema istoku, uspostavljajući pretpostavke za formiranje novoga razvojnog poteza. Značajna je u prometnom smislu i blizina ranžirnog kolodvora i mogućnosti koje proizlaze iz nedovoljne iskorištenosti toga golemoga infrastrukturnog područja. U tom kontekstu i Mičevec dobiva priliku da postane „novootkrivena“ gradska četvrt, njegovo novo južno pročelje. Na pristup rješavanju slojevitih gospodarskih i prostornih problema značajno utječu potencijali smještaja u širem okruženju i specifični lokalni atributi: blizina obalnoga pojasa rijeke Save, kao i vrijedan agrarni prostor koji se takvim održao u tradiciji uporabe. U blizini su i različiti atraktivni sadržaji uokolo - budući rekreacijski park Jakuševec i izletište Šćitarjevo. Namjenu, programe i način korištenja prostora u užem području naselja Mičevec, kao i prijedlog građevne strukture, trebalo je dimenzionirati u skladu sa zatečenom situacijom (izgrađena područja) i planiranim zahvatima u prostoru, regionalnoj i lokalnoj prometnoj povezanosti i dostupnosti, infrastruktur-

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

infrastructural area. In this context Mičevecalso gets a chance to become a “newly discovered” city district, its new south facade. The approach to solving layered economic and spatial problems is significantly affected by accommodation potentials in the wider area and specific local attributes: the proximity of the coastal belt of the Sava River, as well as the valuable agricultural area which survived as such thanks to its continuous use. Also nearby are various attractive facilities - the future recreational park Jakuševec and the Šćitarjevo excursion site. The purpose, programs and ways of utilizing the immediate area of Mičevec, as well as the proposal for the building structures, all had to be sized according to the existing situation (built areas) and planned spatial interventions, regional and local transport connections and accessibility, the existing infrastructure and specific spatial elements, landscape protection and ambiance values. The one-semester mentor guided design studio resulted in a range of ideas which could be incorporated into the future development plan of Mičevec as part of the future Zagreb agglomeration. They reflect subjective worldviews of their authors, unencumbered by stiff planning conventions. Although often focused on one aspect only, these concepts and spatial solutions cover a wide range of visions - from rural Arcadian to metropolitan urban image of the village. In conclusion, it is precisely these dualities, which in addition to physicalanticipate the content substance of the city as well, that point out to the dilemmas we carry deeply inside while thinking about the future in conjunction with requirements for the development, but at the same time also for spatial protection.

noj opremljenosti te specifičnostima prostora, zaštiti pejsaža i ambijentalnih vrijednosti. Rezultati radionice u jednosemestralnom, mentorski vođenom radu pokazali su raspon ideja koje bi mogle biti ugrađene u budući razvojni plan naselja Mičevec kao dijela buduće zagrebačke aglomeracije. U njima se ogledaju subjektivni svjetonazorski okviri njihovih autora, neopterećeni krutom planerskom pragmom. Premda često usmjerene samo na jedan aspekt, ove koncepcije i prostorna rješenja variraju u širokom rasponu vizija - od ruralno arkadijske do metropolitanski urbane slike mjesta. Zaključno, upravo ove dualnosti, koje osim fizičke anticipiraju i sadržajnu supstanciju grada, upućuju na dileme koje duboko nosimo u sebi promišljajući budućnost u sprezi zahtjeva za razvojem, ali istovremeno i zaštitom prostora.

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Urbanistička radionica 2 u kontekstu nastave Katedre Urban Design Studio 2 in the Context of Teaching at the Department predstojnik Katedre Krunoslav Šmit

It is a special pleasure to have the opportunity to present the results of the work with students in the academic year 2014/2015 when the Department of Urban and Physical Planning and Landscape Architecture celebrates 80 years of teaching in the field of urban planning. Today the Department has 18 faculty members, of which 13 with a PhD degree, and works toward affirming four main areas of interest through sections for urban planning and design, physical and regional planning, landscape architecture and urban planning history and heritage. The learning methods at the Faculty of Architecture in Zagreb in the field of urban and physical planning have been gradually developing and changing based on previous teaching practice, exchange of experiences with universities throughout the world, contemporary trends in the field in the world and at home and own scientific research. The last major changes in the teaching process were introduced with the adoption of the new curriculum within the higher education system reform in Europe known as the Bologna Process. Some of the strategic criteria for improving the teaching were set at that time. Urban Design Studio 2 - Town Planning, a practicebased course for first year graduate students, presents students with a task that is more complex than tasks they dealt with in their previous studies and requires an integral approach to solving spatial problems by applying knowledge and experience gained during their studies, representing a sort of a simulation of processes of drafting spatial planning documents on several levels. The course objectives are to: identify problems and potentials in the space, look at long-term needs and op-

Posebno je zadovoljstvo imati priliku prikazati rezultate rada sa studentima u akademskoj godini 2014./2015. kada Katedra za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu obilježava 80 godina obrazovanja iz područja urbanizma. Danas ona broji 18 članova od kojih su 13 doktora znanosti, svojom djelatnošću nastoji afirmirati četiri glavna područja interesa kroz kabinete za urbanističko planiranje i projektiranje, prostorno i regionalno planiranje, pejsažnu arhitekturu te povijest i naslijeđe urbanizma gradova. Metode učenja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu iz područja urbanizma i prostornog planiranja, razvijaju se i mijenjaju postupno temeljem dosadašnjih iskustava nastavne prakse, razmjenom iskustava sa svjetskim sveučilištima, praćenjem trendova suvremene struke u svijetu i kod nas te temeljem vlastitih znanstvenih istraživanja. Posljednje veće promjene u nastavi nastale su uvođenjem novog nastavnog programa rađenog u okviru reforme sustava visokog obrazovanja u Europi koja je poznata kao Bolonjski proces. Tada su postavljeni i neki od strateških kriterija za unaprjeđenje nastave. Urbanistička radionica 2 – planiranje naselja, vježbovni kolegij prve godine diplomskog studija, ima za temu kompleksniji zadatak od onih s kojima su se u dotadašnjem radu studenti susretali te zahtjeva integralni pristup u rješavanju problema u prostoru primjenom prikupljenih iskustva i znanja tijekom studija, a predstavlja svojevrsnu simulaciju postupaka izrade prostorno planske dokumentacije više razina. Ciljevi obrazovanja kolegija su: prepoznavanje problema i potencijala u prostoru, sagledavanje dugoročnih potreba i mogućnosti te odabir prikladnog scenarija razvoja zadanog konkretnog prostora. Važnost uvažavanja različitih argumenata i interdisciplinarnost planerskog postupka studenti upoznaju kroz tematska izlaganja stručnjaka iz različitih specijalističkih područja (promet, ekonomija, poljoprivreda, marketing i identitet, turizam, sociologija i dr.). Argumenti opravdanosti predloženih scenarija razvoja konkretnih prostora provjeravaju se simuliranjem javnih i stručnih rasprava u tijeku izrade plana s pozvanim stručnjacima gostima kritičarima. Urbanistička radionica 2 kolegij je u sklopu kojega se posljednjih desetak godina potiče konceptualne pristupe zasnovane na eksperimentima i istraživanjima inovativnih modela planiranja prostora. Kroz istraživanja i eksperimente u sklopu nastave zajednički sa studentima istražuju se inovativni modeli planira-

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

portunities and select a suitable development scenario for the given space. Students learn about the importance of considering different arguments and an interdisciplinary nature of the planning process through thematic presentations by experts from various specialist areas (transport, economy, agriculture, marketing and identity, tourism, sociology etc.). Arguments justifying the proposed development scenarios of a specific area are checked by simulating public and expert discussions during the preparation of the plan with experts who are invited as guest critics. Urban Design Studio 2 is a course in which, in the last ten years, students have been stimulated to pursue conceptual approaches based on experiments and research of innovative models of spatial planning. Through research and experiments, students explore innovative models of spatial planning with their teachers. At the same time, highly set educational criteria dictate that students gain specialist knowledge relevant to different aspects of perceiving space. The course promotes the approach of integration and diversity, innovation, environmental awareness, economic and environmental sustainability, with the highly necessary preservation of landscape and architectural identity. It tries to develop new techniques and methods of working on the task, including modern computer technology and other forms of presentation (multimedia, dynamic simulation, three-dimensional conceptual models, experimental drawing, interactive discussion and different simulation scenarios based on the game theory, etc.) which stimulate different and fresher ways of thinking about space and its development in a completely open, contemporary and creative way. Student solutions featured here are an attempt to illustrate the methods of education at the Department aimed at developing reasonable and well-founded considerations of spatial and temporal scenarios that should emphasize the idea of connectivity and integral consideration of space and result in a recognizable identity based on context features.

nja prostora. No, istovremeno za visoko postavljene obrazovne kriterije ustraje se i na poznavanju specijalističkih znanja važnih za različite aspekte sagledavanja prostora. Promiče se pristup integriranosti i raznolikosti, inovativnosti, ekološke osviještenosti, gospodarske i okolišne održivosti, uz prijeko potrebno očuvanje pejsažnog i graditeljskog identiteta. Nastoje se razvijati i nove tehnika izrade i načini razrade zadatka gdje se uključuju suvremene tehnologije računalnih i drugi oblici prezentacije (multimedij, dinamične simulacije, trodimenzionalne konceptualne makete, eksperimentalni crtež, interaktivnu diskusiju te različite simulacije scenarija temeljene na teoriji igara i sl.) kojima se na maksimalno otvoren, suvremen i kreativan način potiče drugačiji i svježiji način razmišljanja o prostoru i njegovu razvoju. Predstavljeni izbor studentskih rješenja pokušaj je ilustracije metoda obrazovanja na Katedri koje su usmjerene ka razvijanju argumentiranog i utemeljenog promišljanja prostornovremenskih scenarija koji trebaju naglašavati ideju povezivanja i cjelovitog sagledavanja prostora te rezultirati prepoznatljivošću identiteta utemeljenog u obilježjima konteksta.

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Sociološki pogled na Mičevec A Sociological View Of Mičevec Jana Šarinić

During the academic year 2014/2015 the Section of Urban Sociology at the Department of Sociology, Faculty of Philosophy in Zagreb and the Department of Urban Planning at the Faculty of Architecture in Zagreb established collaboration. As part of the collaboration, sociology as a social science on space and sociological research methodology were presented to students of architecture. Katarina Šolčić and Iva Grubiša, sociology graduate students mentored by Jana Šarinić, PhD, collaborated with students of architecture on the conceptualization of physical planning of Mičevec and conducted a survey on the residents’ view of living in Mičevec and the risk environment, the results of which were presented not only to students of architecture but also at the 5th National Congress of the Croatian Sociological Association The Normality of Crisis - the Crisis of Normality, held in Zagreb on March 19 and 20, 2015. The survey focused on residents’ views of life in Mičevec, attitudes toward villages and cities in the vicinity (administratively, Mičevec belonged both to Zagreb and Velika Gorica), with a particular reference to the proximity of large infrastructural facilities. The survey was conducted in consultation and with the support of the Mičevec local committee. Data was collected using qualitative data collection methods: observation, focus groups and interviews. Observation encompassed the organization of the village, infrastructure, public spaces and gathering places of residents. Participants in the two focus group discussions were comprised of representatives of local associations (cultural and artistic society, association of pensioners, FC Klas, Mičevec volunteer fire department), representatives

Tijekom akademske godine 2014./2015. ostvarena je suradnja Katedre za urbanu sociologiju Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Katedre za urbanizam Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U sklopu suradnje studentima arhitekture predstavljena je sociologija kao društvena znanost o prostoru i sociološka metodologija istraživanja. Studentice diplomskog studija sociologije Katarina Šolčić i Iva Grubiša, pod mentorstvom dr. sc. Jane Šarinić, surađivale su sa studentima arhitekture na konceptualizaciji prostornog uređenja naselja Mičevec te su provele istraživanje stajališta stanovnika o životu u Mičevcu i rizičnom okolišu naselja, kojeg su rezultate osim studentima arhitekture izlagale i na 5. nacionalnom kongresu Hrvatskoga sociološkog društva Normalnost krize – kriza normalnosti, održanog u Zagrebu 19. i 20. ožujka 2015. godine. Osnovni fokus provedenog istraživanja bio je na stajalištima stanovnika o životu u Mičevcu, odnosu prema naselju i gradovima u blizini kojih se nalazi (administrativno je pripadao Zagrebu, a sada gradu Velika Gorica), s posebnim osvrtom na blizinu velikih infrastrukturnih objekata. Istraživanje je provedeno u dogovoru i uz potporu Mjesnog odbora Mičevca. U istraživanju je korištena kvalitativna metodologija, odnosno metode promatranja, fokus grupe i intervjua. Promatranjem je obuhvaćena organizacija naselja, infrastrukturna opremljenost, te javni prostori i mjesta okupljanja stanovništva. U rad dviju fokus-grupa uključili su se predstavnici udruga (KUD, Udruga umirovljenika, NK Klas, DVD Mičevec) i predstavnici Mjesnog odbora Mičevec, te predstavnici mlađe populacije stanovnika, a intervjuirani su i predstavnici Zelene akcije. Istraživanje je pokazalo kako, usprkos ograničenjima rizičnog okoliša, ekonomske krize itd., postoji velik potencijal za razvoj Mičevca zbog vezanosti stanovništva uz kulturnu baštinu i tradiciju naselja, te spremnosti mlađeg stanovništva da iskoristi prednosti života u mirnijem okolišu „urbanoga sela“, kako ga sami nazivaju. Tijekom istraživanja uočena je jaka povezanost stanovništva s mjestom i želja da se očuva njegova tradicija u daljnjem razvoju naselja. Mladi su posebno zanimljivi u ovome slučaju jer su nam upravo oni isticali kako se iz Mičevca ne žele iseliti usprkos brojnim ograničenjima života u malome mjestu, koje nema niti dobru prometnu povezanost, niti ambulantu ili poštu, a u kojeg je neposrednoj blizini i odlagalište otpada Prudinec - Jakuševec.

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

of the Mičevec local committee and representatives of the younger population, while representatives of the Green Action were also interviewed. The survey has shown that, despite the limitations of risk environment, economic crisis etc., there is a great potential for the development of Mičevec due to residents’ attachment to cultural heritage and traditions of the village and the willingness of younger people to take advantage of living in a quiet environment of an “urban village”, as they call it. An overview of the sociological survey of Mičevec: The survey showed strong attachment of residents to their place and the desire to preserve its tradition in the future development. Young people were particularly interesting because they were the ones who emphasized that they would not move out Mičevec despite a number of constraints of living in a small place which lacks good transport connections, a doctor and a post office, and which is situated in the vicinity of the Prudinec landfill site. The young are open to expansion and advancement of the village, as well as to arrival of new residents, provided that Mičevec remains an ‘’urban village’’, as they call it out of affection. They emphasize the desire to preserve the traditional way of life in the village and see its development also through the development of rural tourism. Contrary to expectation that Mičevecpopulation would shrink because of the Jakuševec landfill site, it has to be said that people are not leaving the village. However, new residents are also not coming, largely due to the strict regulation of construction in connection with the nearby groundwater protection area, which was in force until recently. Now, when changed urban plans allow for construction, there are ideas for projects that should attract new residents toMičevec, although such projects are still in the preliminary stage. It has to be stressed that the majority of the population opposes excessive urbanization of their village. Moreover, one of the main advantages of living in Mičevec in residents’ opinion is living in a quiet rural setting as opposed to the fast-paced and overcrowded city, which is still close enough for easy communication with it. Speaking in support of the aforementioned views is also the residents’ initiative for the construction and renovation of the church and pastoral centre of St. Benedict as the centre of social life. The church, in addition to being a sacred place, offers rooms for the development of social life in the village, i.e. for social gatherings and participation in various activities, from concerts (again involving the local cultural and artistic society) to exhibitions and the like. Mičevec Cultural and Artistic Society gatherstogether a large number of residents

Mladi su otvoreni prema širenju i napretku mjesta, kao i prema doseljavanju novih ljudi u mjesto, ali pod uvjetom da Mičevec ostane ‘’urbano selo’’, kako ga odmila nazivaju. Ističu želju za očuvanjem tradicionalnog načina života u selu, a njegov razvoj vide i kroz razvoj seoskog turizma. Unatoč očekivanju da naselje zbog odlagališta otpada u Jakuševcu gubi svoje stanovništvo, važno je reći da se ljudi ipak ne iseljavaju iz Mičevca. Ali u njega se niti ne doseljava novo stanovništvo, velikim dijelom i zbog stroge regulacije izgradnje zbog obližnjega vodozaštitnog područja, koja je donedavno bila na snazi. Sada, kad je izmjenama urbanističkih planova gradnja omogućena, postoje ideje o projektima koji bi privukli novo stanovništvo u Mičevec, iako su takvi projekti zasad još u idejnoj fazi. Važno je naglasiti kako je većina stanovništva protiv pretjerane urbanizacije njihova naselja. Štoviše, kao jednu od glavnih prednosti života u Mičevcu često navode život u mirnijem seoskom okruženju kao kontrast ubrzanom i prenapučenom gradu, kojem su ipak dovoljno blizu da komunikacija s njime nije teška. U prilog navedenim stajalištima ide i inicijativa mještana za izgradnju i uređenje crkve i pastoralnog centra sv. Benedikta kao centra društvenoga života mjesta. Crkva osim sakralnog prostora nudi i prostorije za razvoj društvenoga života u naselju, odnosno mjesta druženja i zajedničkog sudjelovanja u različitim vrstama aktivnosti - od koncerata (u kojima opet sudjeluje mjesni KUD) do izložaba i sličnog. Kulturno-umjetničko društvo Mičevec okuplja velik broj stanovnika naselja od djetinjstva pa sve do najstarijih životnih dobi. Temeljni cilj KUD-a jest podučavati mlade generacije o kulturnoj tradiciji njihova naselja pa stoga igra značajnu ulogu u stvaranju osjećaja povezanosti - kako stanovništva međusobno tako i stanovnika s mjestom. Kada govorimo o gledištima Mičevčana o životu u rizičnom okolišu, primjećujemo djelomičnu ‘’pomirenost’’ stanovnika sa situacijom u kojoj se nalaze. U sociologiji koncept NIMBY (Not in my backyard) označava generalizirano odbijanje rizičnog objekta, a najčešće se javlja jer postoji uvjerenje o nejednakoj raspodjeli rizika (Čaldarović, 1995.). Odlagalište otpada Prudinec je, dakle, percipirano kao negativan element, kao jak zagađivač, kao vjerojatni uzrok sve češćih oboljenja od raka, ali ono donosi i neke prednosti, poput financijske pomoći (tzv. ekološka renta). Sličan je slučaj i sa zračnom lukom, koja zagađuje, stvara buku,

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

from children to the oldest ages. The basic goal of the Cultural and Artistic Society is to teach younger generations about cultural traditions of their village, which is why it plays an important role in creating a sense of connection, both among residents and between residents and the village. When it comes to how Mičevec residents view life in the risk environment, we noted partial ‘’resignation’’ with the current situation. In sociology, the concept of NIMBY (Not in my backyard) indicates generalized rejection of a risk object, and occurs most often because of a belief that risk was not distributed equally (Čaldarović, 1995). Prudince landfill site is therefore perceived as a negative element, as a strong polluter, as the likely cause of an increasingly frequent occurrence of cancer, but it also brings some advantages, such as financial assistance (the so called environmental annuity). The case of the airport is similar - it pollutes and makes noise, but also provides employment opportunities for local people and brings other benefits - for example, modern and high quality equipment to the local volunteer fire department. Mičevec residents developed awareness of the complexity and peculiarity of their position and are not seeking radical and unrealistic solutions. For example, to solve the problem of noise (which residents are aware of, but also accustomed to), they propose practical, relatively simple and inexpensive solutions, such as to plant a row of trees or install noise barriers. In fact, more than typical problems that come with living in risk environments, residents point out to practical and everyday problems they face, such as very poor public transport connections with Velika Gorica, the city they belong to administratively, and the lack of some facilities that would make their lives in Mičevec easier, such as a kindergarten, a post office and activities for young people. In conclusion, we can say that accepting to live in such an environment is not unconditional; on contrary, it comes with residents’ efforts and demands for compensating the perceived injustice in distribution (for example, through an ecological annuity that would have a compensatory as well as a practical function - financial assistance in times of crisis). However, because of the deep attachment to the local culture and tradition and a lot of young people who want to use their education to develop potentials, their own and those of their village alike, we can conclude that Mičevec will find its place in an increasingly more urbanized environment and successfully cope with future challenges.

ali pruža i mogućnost zaposlenja lokalnoga stanovništva te donosi neke druge povlastice – npr. modernu i kvalitetnu opremljenost lokalnoga DVD-a. Stanovnici Mičevca imaju razvijenu svijest o kompleksnosti i specifičnosti njihova položaja te ne traže radikalna i nerealna rješenja. Primjerice, za problem buke (kojeg je stanovništvo svjesno, ali je na nj i naviknuto) predlažu praktična, relativno jednostavna i jeftina rješenja, primjerice gradnju drvoreda ili postavljanje bukobrana. Zapravo, više od klasičnih problema koje donosi život u rizičnom okruženju, stanovnici ističu praktične i svakodnevne probleme s kojima se susreću - poput vrlo loše povezanosti javnim prijevozom s Velikom Goricom, iako joj administrativno pripadaju, te nedostatka nekih sadržaja koji bi im olakšali život u Mičevcu - primjerice nedostatak vrtića, pošte i sadržaja za mlade. Zaključno možemo reći da prihvaćanje života u takvom okruženju nije bezuvjetno, dapače ono dolazi uz napore i zahtjeve stanovništva da se percipirana distributivna nepravda kompenzira (primjerice kroz ekološku rentu, koja osim kompenzacijske ima i praktičnu funkciju – financijsku pomoć u doba krize). Ipak, zbog velike vezanosti za mjesnu kulturu i tradiciju te dosta mladih stanovnika, koji svoje obrazovanje žele iskoristiti za razvoj potencijala, kako vlastitih tako i potencijala koji vide u svome naselju, možemo zaključiti da će Mičevec naći svoje mjesto u sve urbaniziranijem okolišu i uspješno se nositi sa zahtjevima budućnosti.

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

Čaldarović, Ognjen (1995.) Socijalna teorija i hazardni život, Rizici i suvremeno društvo, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb

Izlaganja u sklopu kolegija Lectures

Uvod u temu i zadatak Izv. prof. dr. sc. Jesenko Horvat, dipl. ing. arh. koordinator kolegija O Mičevcu „iz prve ruke“ prilikom obilaska terena Petar Rebernišak, mjesni odbor Mičevec Prometni sustavi grada dr. sc. Stjepan Kelčec-Suhovec, dipl. ing. prom. Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Mogućnosti razvoja poljoprivrede na periferiji Mladen Matun, dipl. ing. agr. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Projektni zadatak Project assignment

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIÄ&#x152;EVEC 2030

prostorno rješenje naselja mičevec analiza, vrjednovanje i kritička ocjena prostorno-planske dokumentacije koncept razvoja i prijedlog programa uređenja i korištenja prijedlog mogućeg pristupa oblikovnom i funkcionalnom uređenju prostora plan namjene prostora i plan prometa građevna područja mješovite ili isključive namjene radna maketa urbanističko rješenje dijela naselja ili zone urbanistički plan uređenja odabrane prostorne cjeline prijedlog modela i tipologije izgradnje prijedlog oblikovanja javnog prostora i ambijenata dijela naselja programske skice - detalji urbanističko-arhitektonskog rješenja

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Obilazak terena Site visit

Analize postojećeg stanja Analysis of the situation

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Urbanistička radionica 2 – planiranje naselja Urban Design Studio 2 – Town Planning Mičevec 2030 - prostorno uređenje naselja Mičevac i urbanističko rješenje dijela naselja/ Mičevec 2030 - prostorno uređenje naselja Mičevac i urbanističko rješenje dijela naselja Pregled izabranih studentskih radova zimskog semestra akademske godine 2014./2015. Selected student projects of winter semester - academic year 2014/2015

voditelji / tutors studenti / students Prof.dr.sc. Mladen Obad Šćitaroci, dipl.ing.arh. Zn.nov. Nikola Matuhina, dipl.ing.arh. demonstratori: Sven Sorić Tomi Šoletić Izv.prof.dr.sc. Krunoslav Šmit, dipl.ing.arh. H.asist. Zrinka Grosek, dipl.ing.arh. demonstrator: Jere Kuzmanić Doc.dr.sc. Sanja Gašparović, dipl.ing.arh. H.asist. Marija Premužić Ančić, dipl.ing.arh. Izv.prof.dr.sc. Ivan Mlinar, dipl.ing.arh. V.asist.dr.sc. Lea Petrović Krajnik, dipl.ing.arh. demonstrator: Maja Milojević

Ivana Ćorić Lucija Gracin

Maja Merlić Mateja Nosil Nikolina Lončar Irena Marković Lea Ovčarić Matea Parlov Ana Oršiček Bojan Pepeonik Iva Štambuk Matija Romić Jelena Šardi Frane Stančić Tomislav Tabain

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030

voditelji / tutors studenti / students Izv.prof.dr.sc. Damir Krajnik, dipl.ing.arh. H.asist. Marin Piršić, dipl.ing.arh.

Ivana Krmpotić

Pred. Bojan Linardić, dipl.ing.arh. H.asist. Kristina Perkov, dipl.ing.arh.

Antonio Jakubek Tomislav Grabar Jelena Hajdinjak

Doc.dr.sc. Vedran Ivanković, dipl.ing.arh. H.asist. Kristina Lukačević, dipl.ing.arh.

Tamara Relić Lucija Pušić Ivana Rašpolić Radošević Iva

Pred. Zoran Boševski, dipl.ing.arh. H.asist. Ivana Šajn, dipl.ing.arh.

Matija Veleglavac Vukoja Margarita Ivan Vojnić

Prof.dr.sc. Srečko Pegan, dipl.ing.arh. H.asist. Svebor Andrijević, dipl.ing.arh.

Marina Antolović Borović Vanja Ciglar Domagoj

gosti predavači u pojedinim grupama / guest lectureres in some groups Doc.dr.sc. Zrinka Barišić Marenić, dipl.ing.arh. Dr. sc. Jana Šarinić, prof. soc.

URBANISTIČKA RADIONICA 2 – PLANIRANJE NASELJA

Studentski projekti Student Projects

student Ivana Ćorić voditelji/tutors Mladen Obad Šćitaroci Nikola Matuhina demonstratori Sven Sorić Tomi Šoletić

Ostvarenje cilja nameće stvaranje identiteta prostora, konsolidacije i samoodrživosti jer to dovodi do demografskog i gospodarskog rasta te povećanja kvalitete života. U trenutku kad se stvara veza i ovisnost između Mičevca i grada Zagreba, Mičevec postaje nedjeljiv i neizostavan dio grada. Kao polazište rješenja uzima se ideja povezivanja prostora istog interesa s obzirom na referentne točke– grad Zagreb, Savu i zaobilaznicu. Primjenjuje se razvojna strategija kao minimaliziranje utjecaja na životnu sredinu. Povezivanje prostora istog interesa ostvaruje se s obzirom na polazišta, a u prostoru se prepoznaje u povezivanju zaobilaznice s područjem industrije, Save s predjelom rekreacije, dok se grad Zagreb pojavljuje kao povećana i nedjeljiva prostorna cjelina koja je samodostatna. Urbanistički je program složen, budući da osim Mičevca obuhvaća potez naselja smještenih južno od Zagreba, no Mičevec se u ovome rješenju nameće kao pokretač cijeloga programa. Ideja je stvaranje tehnološkog parka koji tehnički zadovoljava označena područja grada, što dovodi do demografskog i gospodarskog rasta. Tehnološki park omogućuje širenje programa na susjedna područja pa se tijekom vremena može očekivati da će oni obgrliti Zagreb, koji postaje samoodrživi grad s visokom kvalitetom života. Novi karakter Mičevca postiže se korištenjem industrije kao osnovne pokretačke snage novoga prepoznatljivog identiteta. Polazi se od teze da ekološko načelo ne ovisi isključivo o tehničkim rješenjima, već da razvojne strategije moraju utjecati na način na koje stanovništvo upotrebljava prostor za proizvodnju i stanovanje. Eko industrijski park Mičevec zamišljen je da industrija u suradnji s lokalnom zajednicom radi na smanjenju otpada i emisije zagađenja, te da ustanovi učinkovit sustav podjele resursa (informacija, materijala, vode, energije, infrastrukture, prirodnih resursa) kako bi se unaprijedilo postizanje ideje održivog razvoja uz povećanu ekonomsku dobit i poboljšanje kvalitete života u okolini. Tehnološki park oživotvoruje se pomoću pet industrijskih postrojenja: 1. tretman otpadne vode na lokalnom postrojenju, 2. spalionica otpada temeljena na plazma-tehnologiji, 3. toplana, 4. elektrana i 5. reciklažna dvorišta. Sve te tehnologije djeluju kao nedjeljiva cjelina jer se njihovi resursi podudaraju, odnosno svaka živi na ostatcima prethodne. Svako od tih postrojenja organizirano je na način da je najvažnija obrazovna uloga, koja omogućuje simbiozu stanovanja lokalnog stanovništva s njima samima, a kao imperativ svega postiže se povećanje kvalitete života, te gospodarski i demografski rast.

Ivana Ćorić

student Lucija Gracin voditelji/tutors Mladen Obad Šćitaroci Nikola Matuhina demonstratori Sven Sorić Tomi Šoletić

Nekoliko ključnih problema Mičevca jesu nedostatak identiteta, nedostatak centra - društvenih sadržaja i neopravdan osjećaj manje vrijednosti. Ipak, stanovnici znaju i prepoznali su tradicionalne vrijednosti sv. Benedikta, kao i uzgoja autohtone sorte luka, a upravo to se predloženim rješenjem naglašava kao glavne čimbenike prepoznatljivosti u budućnosti. Unatoč problematici neplanske izgradnje, nezaposlenosti, skromnog proračuna, velikog zagađenja bukom, blizine odlagališta otpada Jakuševac i neprihvatljivih dimenzija lokalnih prometnica koje ga okružuju –Mičevec posjeduje i specifične poželjne kvalitete: iznimno vrijedno obradivo tlo za sadnju povrća i stvaranje dobiti za stanovnike, tradicija sv. Benedikta i učenja benediktinaca, vizura na Medvednicu (posuđeni krajolik), dobra dostupnost (planirana brza prometnica uza savski nasip) i vrlo dobra obodna prometna povezanost (gradska obilaznica, željeznička pruga, brze ceste), blizina ornitološkog rezervata Savica i rijeke Save, živopisni kosi krovovi obiteljskih kuća. U svojoj ograđenosti prometnim koridorima Mičevec je izoliran, ali baš je time i sačuvan – taj motiv klaustra postaje polazište za model budućega razvoja. Planiranjem podcentara koji su izolirani od okoline, ograđeni izgradnjom i visokim raslinjem, stvaraju se i čuvaju nove vrijednosti –društveni sadržaji: dječji vrtić, osnovna škola, trgovački podcentar, proizvodni i tržni centar te rekreacijski centar. Podcentar sa sadržajem u sebi, a štićen izvana, postaje klaustar. Taj se model umnožava na prostoru Mičevca do 2030., a do 2050. prekriva i prostor Kosnice. Na taj način Mičevec postaje jedinstven i prepoznatljiv model klaustra.

Lucija Gracin

student Maja Merlić voditelji/tutors Krunoslav Šmit Zrinka Grosek demonstrator Jere Kuzmanić

Osnovni koncept prostornog razvoja Mičevca temelji se na oblikovanju novoga krajolika – zabavnoga parka – obilježenog novim prostornim atraktorima. Na taj način nastaje novi identitet s upečatljivim novim vizurama, ali i utemeljen na memoriji prostora. Tri nova atraktora jesu: Zagreb Eye uz obalu Save – homage starim vodenicama koje su nekad bile sastavni dio života u Mičevca; roller coaster na zapadnom ulazu u naselje kao moderna interpretacija ranžirnog kolodvora te proširenje postojeće carting-staze na istočnom ulazu u naselje s novom ponudom zabave i rekreacije. Novi elementi zabavnoga parka smješteni su na rubnim dijelovima naselja kako ne bi ometali svakodnevni život mještana, a s naseljem su povezani zelenim površinama. Novi pejsažni prodori poput prstiju ulaze u naselje i na mjestima njihovih spojeva nastaju manji podcentri Mičevca. Tu su smješteni dodatni sadržaji koji mjestu nedostaju – škola i vrtić, ambulanta, banka, pošta, trgovački centari hotel. Ovim bi planom Mičevec dobio dodatnu kvalitetu života i ostvario preduvjete za porast stanovništva zbog novih radnih mjesta. Širenje naselja predviđa se uz rijeku Savu u smjeru istok-zapad te se predviđa mogućnost njegova spajanja s Velikom Kosnicom. Osim porasta stalnoga stanovništva, očekuje se i porast posjetitelja i turista, posebice putnika s obližnje zračne luke Pleso.

Maja MerliÄ&#x2021;

P+4

CRKVA

ŠKO P+1 LA + VRTI Ć

PALUBA - SUNČALIŠTE + TERASE PAVILJONI UGOSTITELJSKE I TRGOVAČKE NAMJENE PANELI ZA STREET ART

Maja MerliÄ&#x2021;

student Mateja Nosil voditelji/tutors Krunoslav Šmit Zrinka Grosek demonstrator Jere Kuzmanić

Mičevec se „osjeća“ i želi biti/postati dijelom Zagreba, iako to administrativno danas nije tako. Koncept budućeg razvoja naselja istražuje na koji se način ta želja može ostvariti, odnosno polazi od pitanja: što Mičevec može ponuditi Zagrebu? Naglašavanjem postojećih neiskorištenih vrijednosti, približavanjem rijeci Savi i osiguravanjem urbanijih uvjeta života Mičevec ima potencijal razviti se u mjesto većega značenja. Scenarij budućeg razvoja naselja, kao sastavnoga dijela metropole, temelji se na stvaranju nove rekreativne zone - simetrično upotpunjene slike grada novim „mičevečkim Jarunom“ na istoku. Naselje se tako u svome budućem širenju odmiče od južnoga frekventnog prometa, uz osiguravanje zaštite od buke s obližnje zračne luke Pleso i gradske obilaznice, te se primiče rijeci Savi. Formiranjem novoga podcentra ostvaruje se prostorna poveznica između crkve svetog Benedikta i obale rijeke, uz prijedlog proširenja stanovanja, novih sadržaja koji danas nedostaju (banka, pošta, vrtić, dom za umirovljenike...) te uređenje plaže na Savi. U parkovnom dijelu naselja planiraju se sportsko- rekreacijska igrališta, kao i različiti alternativni i ekstremni sportovi poput veslanja, vožnje žičarom i ostalih aktivnosti, te boravka u prirodi. Povijesno važna obilježja identiteta mjesta (prisutna i na grbu: Sv. Benedikt, vodenice i paprat) nastoje se dodatno naglasiti i interpretirati. Crkva tako ostaje mjesno središte i okuplja oko sebe novi trg; vodenice se interpretiraju u obliku riječnih ada na proširenoj akumulaciji Save novom rekreativnom predjelu, a paprat kao obilježje mirnoga ruralnog krajolika dobiva suvremenu interpretaciju – stakleničkog uzgoja povrća kojim se opskrbljuje Zagreb.

Mateja Nosil

student Nikolina Lončar voditelji/tutors Krunoslav Šmit Zrinka Grosek demonstrator Jere Kuzmanić

Na istočnom dijelu grada Zagreba nedostaje sadržaja koji bi privukli eventualne stanovnike i utjecali na potencijalno širenje grada u tom smjeru. Započeta sanacija i buduća prenamjena odlagališta otpada Jakuševac jedan su od takvih preduvjeta za moguće formiranje novoga rekreacijskog parka - prostora zrcalno simetričnog položaju i značenju Jaruna. Zbog poboljšanja uvjeta života i novih atraktora u Mičevcu bi se moglo formirati novo stanovanje. Konfiguracija prostora omogućava horizontalno zoniranje. Od sjevera prema jugu našao bi se tu perivoj, pa stanovanje, postojeća izgrađena struktura Mičevca s implementiranom poljoprivredom (kružni staklenici kao zaštita od atmosferilija unutar kojih se nalaze voćnjaci), pojas gustoga visokog nasada s adekvatnim sadržajima u funkciji zaštite od buke s obilaznice te topografska zaštita od buke zračne luke. Ti svi sadržaji manifestiraju se kroz geometrizirane oblike. Postojeći prostor Mičevca ostao je gotovo netaknut, ali obogaćen dodatnim i novim prostorima za kulturu i poljoprivredu. Unutar šumskog pojasa smješteni su adrenalinski park, skladišne hale, paintball-teren i postojeća drift-staza. Na dijelu perivoja nalaze se zatvoreni i otvoreni sportski sadržaji, a park se sufinancira i pomoću komercijalnih tornjeva koji su smješteni na njegovu sjeveroistočnom dijelu, istovremeno formirajući i skyline uz rijeku te ulaz u grad. Kroz naselje se proteže, od istoka do zapada, stambena megastruktura s popratnim sadržajima, koja vodi od buduće postaje lake željeznice do perivoja na brdu Jakuševac. Spomenuta željeznica vodi od zračne luke do glavnoga kolodvora, a sigurno bi omogućila bolju povezanost Mičevca / Kosnice (koji bi, planirano, postali homogeno naselje) sa Zagrebom.

Nikolina LonÄ?ar

student Irena Marković voditelji/tutors Krunoslav Šmit Zrinka Grosek demonstrator Jere Kuzmanić

Glavni problem manjih naselja oko Zagreba, ujedno i Mičevca, jest nedostatak sadržaja. Kako privući novo stanovništvo? Što im ponuditi? Kako poboljšati kvalitetu života? Kako naglasiti prednosti koje Mičevec posjeduje? Sve su to pitanja koja muče Mičevčane kako bi uspostavili prepoznatljivost mjesta i privukli stanovništvo na trajno doseljenje. Tendencije lokalnog stanovništva usmjerene su na razvoj poljoprivrede, a u prilog im ide izrazito plodno tlo. Osnovna je zamisao stvoriti pristupačno, sigurno i ekološko naselje – smartvillage. Njegovo formiranje osmišljeno je u etapama, a počinje izgradnjom staklenika i plastenika za kontrolirani uzgoj poljoprivrednih proizvoda smještenih na neizgrađenim dostupnim lokacijama u Mičevcu. Na prostoru odlagališta otpada Jakuševac zamišljena je izgradnja solarne farme za opskrbljivanje energije naselja u neposrednoj blizini. Obala Save preuređuje se šetnicama i sportskim sadržajima i objektima, a prostor između obale i postojeće izgradnje područje je budućega najvećeg širenja naselja - formiranjem nove tipologije izgradnje: cohousing-zajednice. Sastoji se od stambenih jedinica koje su dopunjene zajedničkim sadržajima i prostorima poput prostora za čuvanje djece, praonice rublja, manjih rekreacijskih dvorana, ureda itd. Ključna značajka takvog modela stanovanja jest njegova fleksibilnost i adaptabilnost koja ovisi o kontekstu u kojem nastaje, te poticanje interakcije među susjedima (zajednička zelena površina za vrtlarstvo, igru ili okupljanje),uz ekonomske i ekološke prednosti. Zahvaljujući koncepciji razvoja s ekološkom podlogom i novom tipologijom stanovanja koju odavno prakticiraju razvijene zemlje, Mičevec stvara vlastit ekološko-urbani identitet i postaje primjer naselja koje može zaživjeti na različitim lokacijama grada Zagreba.

Irena MarkoviÄ&#x2021;

studenti Lea Ovčarić Matea Parlov voditelji/tutors Sanja Gašparović Marija Premužić Ančić

Mičevec će u budućnosti postati inkubator znanstvenih i poduzetničkih dostignuća zahvaljujući formiranju snažnoga istraživačkog centra biotehnologije i održivog razvoja - jedinstvenog u širem okruženju. Predloženi koncept polazi od afirmiranja zapostavljenih djelatnosti (poput poljoprivrede) i unaprjeđenja infrastrukture (prometne, tehnološke, obrazovne). Budući su korisnici prostora novoosnovane tvrtke, poduzetnici, znanstvenici istraživači, suvremeni poljoprivrednici i posjetioci usmjereni na specifične oblike turizma (kongresni, znanstveno-edukacijski, boravak u prirodi i dr.). Glavni ciljevi strategije razvoja jesu: revitalizacija poljoprivrede primjenom suvremenih tehnoloških metoda, razvoj stanovanja uvođenjem urbanoga standarda i održivosti, uvođenje novih društvenih i komercijalnih sadržaja, visokokvalitetne infrastrukture te razvoj turizma i energetske održivosti. Istraživački centar biotehnologije sa svojim znanstvenim i primijenjenim radom polazište je razvoja naselja Mičevec i okolnoga područja. Između snažnih prometnih pravaca, te uz rijeku Savu i ranžirni kolodvor, smještene su energane temeljene na biomasi kao zaštitne zone od prostora nepovoljnih utjecaja. Revitalizacija poljoprivrede pokreće se osuvremenjivanjem temeljenim na organskoj proizvodnji i samoodrživosti. Predlaže se korištenje biomase kao novoga energenta, a zamišljeno je u nekoliko etapa: 1. postojeće poljoprivredne kulture koriste se kao biomasa, 2. pročišćavanje poljoprivrednih površina sadnjom biljaka koje vežu na sebe štetne elemente iz tla, 3. etapa pročišćavanja, sadnje i uzgoja poljoprivrednih kultura na kvalitetnomu obnovljenom tlu, 4. korištenje kultura u prehrambene svrhe, a biljnih ostataka kao energenta - uz uvođenje pročišćavanja otpadnih voda biljnim uređajima. Uz istraživački centar nadovezuju se sadržaji kao što su hotel, kongresni centar i tehnološki park, koji su grupirani uz novi park Jakuševec, a stambeno naselje Mičevec nadograđuje se novim edukativnim i komercijalnim sadržajima te novim višestambenim zonama.

Lea Ovčarić & Matea Parlov

studenti Ana Oršiček Bojan Pepeonik voditelji/tutors Sanja Gašparović Marija Premužić Ančić

Mičevec je smješten u sklopu niza nekoć seoskih naselja uz obalu Save. Koncept njegova razvoja temelji se na razvoju seoskog i ekološkog turizma, gdje je Mičevec samo jedno naselje u cjelokupnom sustavu revitaliziranih mjesta koja nude prostor za smještaj novih komplementarnih sadržaja. Prometni pravci osiguravaju dobru povezanost naselja s gradskim središtima i ostvaruju preduvjete za razvoj izletničkog turizma Zagreba i njegove okolice. Prostorno rješenje naselja Mičevec zamišljeno je na način da očuva i nadopuni postojeće kvalitete prirodnih predjela te ponudi novi, atraktivni prostor za stanovanje. Od sjevera prema jugu područje je podijeljeno na sustav usporednih koridora. Najsjeverniji vodeni plavi koridor Save naglašava prirodne potencijale riječnoga krajolika, a pokrajnji zeleni pješački potez povezuje prostor visoke riječne vegetacije i šuma s područjima nove rekreacije. Između središnjih, crvenog i žutog prometnog koridora predviđa se najznačajnija intervencija građenjem– širenje naselja novom tipologijom izgradnje: stambenoga bloka. Crveni, sjeverniji koridor glavna je prometna poveznica linearnog sustava naselja (od Jakuševca do Šćitarjeva), dok je južni, žuti koridor prometna osovina pojedinog naselja – nova glavna ulica Mičevca – mjesto stvaranja novoga, urbanijeg karaktera (nizanjem novih sadržaja i postupnom preobrazbom stambene izgradnje). Južno od naselja pruža se slobodan prostor za zonu poljoprivrede koja završava zaštitnim zelenim pojasom uz obilaznicu grada. Provedba plana zamišljena je u dvije etape. Prva se odnosi na afirmiranje željezničkog prometa (novo stajalište gradskog vlaka Mičevec) te uređenje sportskih i rekreacijskih površina uza Savu. Početno aktiviranje navedenih sadržaja na razini grada iniciralo bi i izgradnju novoga naselja (Novi Mičevec - između Mičevca i Kosnice) s novim sadržajima, koji će pridonijeti podizanju kvalitete života i razvoju postojećih naselja, dok se reaktiviranje poljoprivrednih djelatnosti potiče organizacijom poljoprivrednih zadruga u poljoprivrednoj zoni obuhvata. U drugoj etapi realizacije plana predviđene su intervencije usmjerene na revitalizaciju okolnih naselja. Probija se i uređuje nova središnja ulica s pratećim sadržajima, aktiviraju se i grade novi javni, društveni i trgovački sadržaji te reorganiziraju pojedina naselja s ciljem stvaranja nove ponude stanovanja.

Ana Oršiček & Bojan Pepeonik

student Iva Štambuk voditelji/tutors Ivan Mlinar Lea Petrović Krajnik demonstrator Maja Milojević

Kontekstualna ishodišta koncepta NEXTbike Mičevec jesu grad Zagreb, rijeka Sava i zračna luka Pleso, a cilj je koncepta povezivanje kontekstualnih ishodišta s naseljem Mičevec. Savski nasip razdvaja grad, ali i povezuje njegove sportske, rekreacijske i druge sadržaje (poput Golf kluba Zagreb, nedovršene nove bolnice u Blatu, Sportsko-rekreacijskog centra Jarun, Hipodroma, jezera Bundek i Savica) koji mogu postati osmišljeni cirkularni sustav koji aktivira i prostor Mičevca, na kojem je planiran sportsko-rekreacijski centar s dodatnim sadržajima. Bicikl bi bio glavno prijevozno sredstvo unutar cirkularnoga sustava savskog nasipa koji je dio još većega javnog biciklističkog sustava NEXTbike koji povezuje grad Zagreb sa zračnom lukom Pleso. Jedna od značajnijih postaja javnoga biciklističkog sustava NEXTbike planirana je i u Mičevcu zbog njegova položaja između grada i zračne luke, blizine aerodroma i mogućnosti smještanja dodatnih sadržaja za njegove putnike. Staze na nasipu uz Mičevec sastojale bi se od dva poteza –jednoga koji prati nasip i drugoga koji uzanj vijuga. U slučaju višeg vodostaja Save vijugavi je potez iznad vode i vožnjom po njemu dobiva se osjećaj vožnje po vodi. Sa stazom su povezane platforme s različitim sadržajima. Platforme se nalaze i na obali/inundaciji, a koriste se zazabavne i druge sadržaje. U Mičevcu bi bila aktivirana i željeznička pruga s novom postajom na putu prema Velikoj Gorici. Oko novih elemenata u Mičevcu formirali bi se i novi podcentri: javno-društveni oko postojeće crkve i osnovne škole, poslovno-gospodarski oko nove željezničke postaje te sportsko-rekreacijskiuz nasip. Novi centri donose nove djelatnosti, veću cirkulaciju ljudi i gospodarski prosperitet.

Iva Ĺ tambuk

studenti Matija Romić Jelena Šardi voditelji/tutors Ivan Mlinar Lea Petrović Krajnik demonstrator Maja Milojević

Koncept Aeropolis-Waterfront Mičevec postavlja zračnu luku Pleso kao gravitacijsku točku i generator razvoja okolnoga prostora s postojećim naseljima, koja bi se integrirala i formirala hibridni grad Aeropolis. Razvoj zračne luke Pleso intenzivirao bi razvoj okolnih naselja kroz nove poslovne, kulturne, turističke, ugostiteljske i druge sadržaje za sadašnje i buduće stanovnike, ali i posjetitelje. Potencijali naselja oko zračne luke razlikuju se i međusobno se nadopunjavaju. Političko i ekonomsko središte hibridnoga grada Aeropolisa bila bi VelikaGorica. Na mjestu odlagališta otpada Jakuševec planiran je perivoj, a uzanj muzej vozila zbog prisutnosti svih vrsta prometa (od cestovnog, željezničkog i zračnog, do riječnog) i zabavni park kao poveznica zagrebačke periferije i hibridnoga grada Aeropolisa. U Velikoj Kosnici planiran je poslovni park kao završetak Radničke ceste, koja polako postaje prepoznatljiv istočni zagrebački poslovni potez. U Šćitarjevu je, uz arheološki, planiran i tematski park. Mozaik kultiviranih površina proteže se kroz naselja Bapče, Selnica Šćitarjevska, Črnkovec, Kobilići te Donja i Gornja Lomnica. U Novom Čiču planiran je vodeni park i sportsko-rekreacijski centar. Mičevec je planiran kao waterfront novoga hibridnoga grada Aeropolisa zbog položaja između rijeke Save na sjeveru i zračne luke Pleso na jugu, te planiranoga poslovnog parka u Velikoj Kosnici na istoku i planiranoga perivoja, muzeja i zabavnoga parka Jakuševec na zapadu. Koncept Waterfronta tematizira identitet Mičevca, koji se zbog učestalih poplava „micao“ od rijeke Save pa je po tome i dobio naziv Mičevec. Povezivanjem s rijekom, umjesto „micanjem“ Mičevca od rijeke Save, respektira se identitet i afirmira nova prepoznatljivost naselja i sjevernoga područja hibridnoga grada Aeropolisa.

Matija Romić & Jelena Šardi

studenti Frane Stančić Tomislav Tabain voditelji/tutors Ivan Mlinar Lea Petrović Krajnik demonstrator Maja Milojević

Mičevec je zbog položaja uz rijeku Savu između Zagreba i Velike Gorice idealan za uključivanje u Ekološku mrežu Save, a njegovo širenje i razvoj definirani su rijekom Savom s inundacijskim potezom na sjeveru i zagrebačkom obilaznicom sa zaštitnim zelenim potezom na jugu. Stoga se kao logičan i ispravan nametnuo koncept programiranja i planiranja Mičevca linearnim potezima koji se protežu u smjeru istok–zapad. Linearni potezi Mičevca sastoje se od (sjevera prema jugu): rijeke Save, inundacijskoga sportsko-rekreacijskog poteza, zatim poteza sa sportskim, medicinskim i turističkim sadržajima, pa poteza s mješovitim sadržajima, te poteza s kolektivnom i poteza s individualnom stambenom izgradnjom, kao i šumskih poteza zazaštitu od zvučnog, vizualnog i ostalog zagađenja sa zagrebačke zaobilaznice. Sportsko-rekreacijski sadržaji Mičevca planirani su kao dio zagrebačkog sustava sportsko-rekreacijskih i zabavnih površina uz rijeku Savu. U Mičevcu je planiran specijalizirani regionalni centar za pripremu i rehabilitaciju sportaša zbog povoljnoga prometnog položaja uz zagrebačku obilaznicu i planiranu postaju lakošinske željeznice koja povezuje Zračnu luku Zagreb sa Zagrebom. Planirani sadržaji afirmiraju Mičevec kao sastavni dio metropole, zanimljiv profesionalnim i rekreativnim sportašima, te stanovnicima i posjetiteljima koji cijene prometnu dostupnost i prirodno okruženje. Razvoj Mičevca sve više fragmentira postojeće utilitarne vrtove, a moderan i ubrzan životni stil rezultira njihovim zapostavljanjem, zbog čega je planirano grupiranje postojećih utilitarnih vrtova i ostalih poljoprivrednih površina, koje rezultira formiranjem poljoprivrednih zona što su dio sustava gradskih vrtova koje koriste stanovnici, a kojima upravlja gradska uprava.

Frane Stančić & Tomislav Tabain

student Ivana Krmpotić voditelji/tutors Damir Krajnik Marin Piršić

Jedna od osnovnih značajki koncepta počiva na stvaranju prepoznatljivog centra naselja - ponajprije reorganizacijom prometa, koja uključuje izmještanje kolnoga prometa iz središta naselja. Preoblikovanjem ulice Trg kardinala Alojzija Stepinca u kolno-pješačku površinu/trg stvara se mjesto zadržavanja, susreta i okupljanja, te se tako oblikuje središte naselja. Minimalnim zahvatima rušenja postojeće izgradnje istočno od vatrogasnoga doma i škole omogućava se oblikovanje prostora tržnice te izgradnja ugostiteljskih, trgovačkih, poslovnih i javnih sadržaja potrebnih za kvalitetno fukcioniranje naselja. Na prostor novoformiranog centra, sjeverno od Savske ulice, sve do prostora Save (Sajmišne ceste) nadovezuje se sportski centar s nogometnim, teniskim i košarkaškim terenima, te zatvorenom dvoranom i plivalištem. Koridor Savske/Jankovićeve ulice kao potez reprezentativnog ulaza u naselje planira se proširiti i obogatiti drvoredom, šetnicom i urbanom opremom kako bi se oblikovao prostor zadržavanja i primjerenoga pješačkog pristupa centru i šetnicama prema Savi. Sjeverno od Savske/ Jankovićeve ulice planira se nova stambena izgradnja s naglaskom na približavanje Mičevca dosad zaboravljenom prostoru Save. Izgradnja na tragu suvremene interpretacije tradicionalne posavske kuće (u smislu geometrije parcelacije i postava građevina u odnosu na ulicu) dat će nov identitet naselju, a građevine mogu biti organizirane kao seoska domaćinstva, sa ili bez turističke djelatnosti. Na rubnim dijelovima naselja (‘džepovi’ na istočnom i zapadnom kraju Mičevca) predviđa se priprema građevinskog zemljišta s parcelama koje omogućavaju obiteljsku poljoprivrednu proizvodnju (biljaka za daljnju industrijsku preradu i sl.), a to će omogućiti ekonomski razvoj naselja. Približavanje Mičevca Savi i ograđivanje od štetne i bučne prometnice na jugu, oblikovanje centra i novih radnih mjesta glavne su okosnice koncepta.

Ivana KrmpotiÄ&#x2021;

student Antonio Jakubek voditelji/tutors Bojan Linardić Kristina Perkov

Jedna od ključnih potreba današnjega društva jest potreba za rekreacijom, a ona zahtijeva velike količine najvažnijeg i najosjetljivijeg resursa - prostora. Razmatrajući održivost prostora u velikim gradovima razvijenih država, takva područja nastaju preobrazbom “brownfieldsa” i dodavanjem novih vrijednosti tim prostorima. U Hrvatskoj se u posljednjih nekoliko godina intenzivno prenamjenjuju gotovo isključivo u poslovne zone, a i dosad neiskorištene površine izgrađuju se pa se prostor nepovratno mijenja. Kakva je veza između Mičevca, Zagreba i Hrvatske? Što Mičevec može pružiti, a što može dobiti zauzvrat? Ideja ovog projekta jest iskoristiti slobodan neizgrađeni prostor - prednost i resurs kojeg Mičevec ima najviše, a u isto vrijeme zadržati ga prirodnim te uz minimalnu izgradnju i intervencije poboljšati životni standard Mičevca, Zagreba i Hrvatske. Stvaranjem novoga parkovno-rekreativnog područja bez izgradnje uza Savu predlaže se pandan Jarunskom jezeru na istočnoj strani grada, koji će služiti stanovnicima Žitnjaka, Pešćenice, Savišća, ali i Velike Gorice. Pošumljivanjem dijelova naselja prostor dobiva na vizualnoj kvaliteti, vraća se povijesni ugođaj gustih šuma uza Savu i stvara se zaštita od buke s velikih prometnica. Izgradnjom nove sportske infrastrukture sportovi koji dosad nisu imali adekvatan prostor dobivaju mogućnost za razvoj i napredovanje, a stanovnicima se predlaže i uzgoj roll-out prirodnih travnatih površina te ponuda penzionskog smještaja, koji bi pomogli preobrazbi i samoodrživosti naselja. Sve to pridonosi očuvanju cezure između Zagreba i Velike Gorice te neizgrađenog, ali opet iskorištenog prostora koji pruža stanovnicima širega prostora novu kvalitetu života.

Antonio Jakubek

student Tomislav Grabar voditelji/tutors Bojan Linardić Kristina Perkov

Današnje je društvo fragmentirano, a pojedinac je izgubio svoje značenje. Mnogi aspekti života podređeni su profitu koji stvara dodatne napetosti u međuljudskim odnosima. Takvo je stanje izravna posljedica industrijalizacije i urbanizacije s početka 20. stoljeća. Danas, kad postoji razvijena svijest o tim problemima, postoji neminovna želja za promjenom. Osim socioloških nepogoda, javljaju se i one ekološke. Problem širenja mjesta i međusobnog povezivanja u megastrukture posebno je izražen na području zagrebačke konurbacije. Trend zauzimanja novih područja prednjači u odnosu na onaj kojim bi se konsolidirale postojeće zone. Time se nanosi šteta prirodi, a učinak takvih promjena je dalekosežan. Projekt naselja Mičevec odgovara na suvremenu, složenu situaciju. Težnja za bliskim međuljudskim odnosima ostvarena je u formiranju centralne točke - jezgre naselja. Tako se postiže prostorni koncept zajednice, a svi su stanovnici orijentirani oko zajedničkog cilja - proizvodnje. Jezgra sadrži sve one funkcije koje ima jedno naselje - stanovanje, proizvodnja, rad i društvene ustanove. Tako je maksimalno racionalizirana izgradnja, i to radi povećanja površine obradivog tla. Zajednička parcela, bez katastarskih granica, omogućuje racionalno i efikasno iskorištavanje poljoprivrednog potencijala. Proizvodne je površine moguće dimenzionirati prema potrebama tržišta, a poljoprivredni proizvodi automatizirano se transportiraju do prerađivačkih centara unutar naselja. Tako zemlja postaje ključni čimbenik za život naselja jer razmjenjuje robu s ostalim zajednicama u bližoj i široj okolini. Između proizvodnih površina fluidno se proteže prostor zabave, prirode i rekreacije. Beskonačna ravnica omogućuje kontinuirano kretanje i pješačku komunikaciju. Novi Mičevec je zajednica koja živi od zemlje. Stanovnici imaju zajednički cilj pa se osobni interesi podređuju onim kolektivnim.

Tomislav Grabar

student Jelena Hajdinjak voditelji/tutors Bojan Linardić Kristina Perkov

Blizina zračne luke specifičnost je Mičevca, koja ga bitno razlikuje od ostalih sličnih rubnih naselja grada Zagreba. Slijetanje i uzlijetanje zrakoplova, blizina “brda” Jakuševec te uzdignuta zaobilaznica omogućavaju drukčije vizure i neočekivane doživljaje prostora. Mičevec stoga možemo promatrati statično i u pokretu - iz pješačke, podignute i ptičje perspektive. Koncept pod nazivom - Drukčiji pogled - istražuje mogućnosti korištenja položaja, prometa te prirodnih datosti u svrhu razvoja i naglašavanja identiteta prostora. Predlaže se usmjeravanje gospodarskog razvoja u smjeru poljodjelske proizvodnje kao dominantne razvojne grane, uz njena nužna unaprjeđenja i osuvremenjivanja koja bi ju učinila profitabilnijom. Druga je važna tema vizualno brendiranje naselja temeljeno na prepoznavanju različitih načina vizualnog doživljaja prostora Mičevca. Njime se želi postići prepoznatljivost i različitost ambijenta te potaknuti turistički razvoj širega područja. Estetska dopadljivost i čitkost krajolika postižu se oblikovanjem i organizacijom poljoprivrednih polja, ali i drukčijim pogledom na planiranje. Novu vizualno-oblikovnu nadgradnju prostora moguće je ostvariti u različitim mjerilima i različitim sredstvima - prirodnim materijalom (poljoprivrednim nasadima), manjim zahvatima pojedinačnih intervencija poput land arta, umjetničkih intervencija, te određivanjem tlocrtnog rasporeda pejsažnih uzoraka većega mjerila (referentni primjer: Roberto Burle Marx). Organičan tlocrtni koncept odabran je kao netipičan za naše područje, što ga čini prepoznatljivim. Takav pristup omogućava istodobno stvaranje novoga vizualnog identiteta i formiranje različitih, zanimljivih ambijenata te funkcionalnih parkova koji čine specifičan krajolik.

Jelena Hajdinjak

student Tamara Relić voditelji/tutors Vedran Ivanković Kristina Lukačević

Osnovna je ideja naselje Mičevec približiti rijeci Savi i uređenjem obalnoga pojasa ostvariti bolju vizualnu povezanost sa Zagrebom. Projekt “Mičevec na Savi 2050” prikazuje viziju organizacije naselja s ciljem aktivacije uloge Mičevca kao jednoga od pokretača života na rijeci. Polazište za izradu rješenja bio je projekt „Zagreb na Savi“. Predlaže se povezivanje lijeve i desne obale Save nizom pješačkih i biciklističkih mostova te umreživanjem različitih sadržaja u funkcionalnu cjelinu. Uz naglasak na neke postojeće funkcije i namjene, koje u ovome urbanističkom rješenju dobivaju novu dimenziju, obogaćivanje prostora novim funkcijama pridonosi uključivanju rijeke Save u areale dvaju naselja - Mičevca i buduće zone grada Zagreba uz rijeku, koja je dosad smatrana ključnim problemom podjele prostora na dva udaljena i funkcionalno i sadržajno nepovezana dijela. U prvoj etapi projekta predviđa se pošumljivanje prostora uz obilaznicu i sadnja prirodnih neutralizatora tla, kojih je svrha podizanje razine kvalitete tla. Zasađeno visoko raslinje istovremeno štiti naselje od zagađenja bukom i stvara ugodniju vizuru najjužnijega dijela naselja. Analizom i sanacijom postojeće infrastrukture u naselju, potpunim izvođenjem sustava odvodnje, proširenjem kolnih i pješačkih površina, te uklanjanjem neprikladnih i napuštenih građevina - stvara se podloga za daljnji razvoj naselja. U drugoj etapi predviđa se razvoj dviju poduzetničkih zona u neposrednoj blizini samoga naselja - poslovna zona Kosnica na istoku i ekološko-istraživački proizvodni pogoni na zapadu uza željezničku prugu. Poslovna zona Kosnica, kao prirodan nastavak poslovne zone uz Radničku cestu, ima velik potencijal za vrlo brzi razvoj zahvaljujući blizini autoceste i zračne luke te učinkovitom administrativnom sustavu Velike Gorice. Predlaže se širenje naselja Mičevec na sjever, prema rijeci. „Prelaskom“ Mičevca preko nasipa i ispitivanjem mogućnosti stanovanja uz vodu, te organizacijom edukacijskih i istraživačkih sadržaja na rijeci, Mičevec ostvaruje potencijal razvoja identiteta mjesta koje bi ostvarilo zavidan suživot s rijekom Savom.

Tamara ReliÄ&#x2021;

student Lucija Pušić voditelji/tutors Vedran Ivanković Kristina Lukačević

Okružen elementima jakih prostornih utjecaja, kao što su obilaznica, željeznica, Sava, zračna luka, a unutar svoje morfologije zrakasto organiziranog naselja s obiteljskim kućama, Mičevec ostaje prostorno izoliran od gradskoga tkiva Zagreba. Upravo je njegova izolacija kao početni problem potaknula prva konceptualna razmišljanja prostornog uređenja širega obuhvata i uvjetovala unos novih sadržaja. Prijedlog je „potkova“ sadržaja koja obavija Mičevec i integrira njegovu buduću izgradnju sa Zagrebom. Planirani sadržaji poredani su po namjeni (odlaganje i reciklaža građevnog otpada – Jakuševac, proizvodni dio tehnološkog parka, znanstvenoistraživački dio tehnološkog parka, poslovni dio, robni terminal s logističkim centrima), a „potkova“ koju tvori navedeni splet zona namjene postaje element identiteta prostora i uvjetuje stupnjevit proces urbanoga razvoja Mičevca. Konflikt zaleđa parcela obiteljskih kuća i predloženih novih namjena koje variraju u odnosu na kompatibilnost sa stanovanjem rješava se tzv. “tampon-zonama” s planiranom mješovitom namjenom, a kontakt naselja i „potkove“ jesu šume gospodarske namjene, koje se s vremenom mogu razviti u površine za širenje „potkove“ (2050. god.). Takvom dispozicijom (layeri) stvoreni su uvjeti i za organizaciju nekih osnovnih sadržaja koji Mičevcu nedostaju, a koji su prijeko potrebni u procesu tranzicije u prostor urbanoga karaktera. To su osnovna škola, kulturni centar i sportski centar unutar naselja.

Lucija Pušić

student Ivana Rašpolić voditelji/tutors Vedran Ivanković Kristina Lukačević

Cilj projekta “MIČEVEC - Pametni grad 2030” je utjecaj na ekonomski i gospodarski razvoj naselja i cijele države, a ne samo prostorni razvoj Mičevca. Provedena analiza predmetnog područja ukazala je na njegov velik potencijal za razvoj tehnologije i proizvodnih djelatnosti. Kako bi se taj potencijal ostvario, predlaže se organizacija Tehnološkog parka koji bi predstavljao spoj istraživačkog centra, poslovnog inkubatora, sveučilišta i proizvodnje. Raspolaganje suvremenim tehnologijama temeljna je pretpostavka za opći gospodarski razvoj. Sustavno povezivanje znanosti i poduzetničke prakse kroz instituciju tehnoloških parkova rezultira ubrzanim razvojem maloga i srednjega poduzetništva utemeljenih na visokim tehnologijama, što je osnova dinamičnog razvoja suvremenoga gospodarstva. Projekt predlaže ideju stvaranja povoljnih uvjeta za prihvat i razvoj novih tehnologija, pravilnu organizaciju znanstvenoistraživačkih institucija – suradnju sveučilišta i privatnog sektora (FER, Veleučilište Velika Gorica, zajedno s malim i srednjim poduzetnicima). Tehnološki parkovi djeluju kao razvojna žarišta i kao posrednici između visokoobrazovnih ustanova (sveučilišta, veleučilišta) i poduzetnika, predstavljaju izravnu vezu prijenosa znanstvenih istraživanja u gospodarstvo. Naime, istraživanja potvrđuju da će nove tehnologije biti na vrhu ljestvice prioriteta svih gospodarskih zbivanja u trećem tisućljeću. Zamisao je organizirati tehnološki park na širem području istočno i zapadno od Mičevca, te na sjevernoj obali Save. Cijeli sustav razvijao bi se u nekoliko etapa. Kao početna etapa planira se afirmiranje nove kulturno-društvene zone naselja na sjeveru, prema Savi. Taj bi potez sadržavao novu osnovnu školu, dječji vrtić s jaslicama, manji sportskorekracijski centar, knjižnicu i čitaonicu, restoran, trgovinu i poštu, te bi povezivao postojeće naselje s rekreacijskom zonom južno od Save. Na području između Velike Kosnice i Mičevca predviđen je znanstvenoistraživački centar sa sveučilišnim prostorima, poslovna zona s inkubatorima, turistički smještajni kapaciteti i uslužni sadržaji. Sve zajedno čini suvremen znanstveno-tehnološki park koji predstavlja početnu etapu novoga Pametnoga grada. U drugoj etapi razvoja predlaže se izgradnja proizvodnog i skladišnog centra između ranžirnoga kolodvora i naselja Mičevec. U sklopu toga centra predviđena su proizvodna i industrijska postrojenja koja komuniciraju s tehnološkim parkom i proizvode robu za izvoz ili skladištenje. Zbog dobre prometne povezanosti omogućena je brza distribucija gotovih proizvoda u Europu i svijet. U posljednjoj etapi oblikovanja Pametnoga grada cijeli istraživački i proizvodni sklop širi se sjeverno od Save na područje oko naselja Petruševec, južno od Radničke ceste. Ovaj dio tehnološkog parka bio bi povezan i s robnim terminalima na Žitnjaku.

Ivana Rašpolić

100

101

Ivana Rašpolić

student Iva Radošević voditelji/tutors Vedran Ivanković Kristina Lukačević

102

Mičevec je indikator društvenih, političkih i gospodarskih problema: demografski - naselje se «raseljava»; gospodarski - proizvodnja je stala pa je naselje postalo samo sebi svrhom i tek jedna od neprepoznatljivih nakupina individualne stambene izgradnje u neposrednoj okolici Zagreba; politički – Mičevec se nalazi na „međi“ dviju županija; ekološki - pati od onečišćenja zraka i buke; fizički - ograničen je rijekom Savom na sjeveru, željeznicom na zapadu i obilaznicom na jugu. No unatoč tome stanovnici se bore za ovo područje jer su intuitivno svjesni sljedeće činjenice: Mičevec se nalazi u prostoru koji je trenutačno marginaliziran, no podrobnija analiza šireg obuhvata, počevši u prvom redu od sadržaja u neposrednoj blizini unutar gradskog područja Zagreba, pokazuje da bi Mičevec u budućnosti mogao igrati važnu ulogu u strateškom razvoju. Što se prometne povezanosti tiče, uz onu poznatu, željezničku, cestovnu i zračnu, i rijeka Sava u neposrednoj blizini daje solidne mogućnosti iskorištavanja lučkog potencijala povezivanjem s Rugvicom, gdje je već odavno planirana riječna luka. Mičevec bi uz realizaciju dodatnih prometnih funkcija mogao imati ključnu ulogu potencijalnoga intermodalnog centra jer na istome mjestu okuplja željeznički, automobilski, zračni i potencijalno riječni promet. Budući da je nemoguće predvidjeti u kojem će se smjeru razvijati hrvatska ekonomija, preostaje pitanje: kako urediti ovo naselje da ono može preuzeti tako bitnu ulogu, a opet da zaživi ako se to u budućnosti i ne ostvari? Analizom krajnjih slučajeva dolazimo do toga da se Mičevec može razviti kao „cargo- zona“, rekreacijski grad ili poslovni park, uz kombinaciju preklapanja u prikladnome međusobnom omjeru tih funkcija. U prostor se uvodi C(argo) x R(ecreation) x W(ork) mreža, koja isprepleće namjene, stvara zanimljive granice susreta tih namjena, te ostavlja prostor da Mičevec ostvari svoju društvenu ulogu kako bi se riješio problem trenutačnog stanja deprivacije uzrokovanog lošim gospodarenjem prostorom.

103

Iva Radošević

104

105

Iva Radošević

student Matija Veleglavac voditelji/tutors Zoran Boševski Ivana Šajn

106

Vozeći se Sarajevskom cestom prema jugu, nije teško primjetiti razliku između pogleda s desne i lijeve strane. Desno se pružaju Dugave, najjužnija četvrt Novog Zagreba, izgrađena krajem 70ih prema planu arhitekata Čižmeka, Odaka, Bilića i Vazdara. Puni volumeni karakterističnih lamela simboličan su zid prema onome što je s druge strane ceste. A, pogledamo li na lijevo vidjet ćemo stvarnost, barem onaj njen neugodniji dio - razbacana izgradnja nastala u posljednjih petnaest godina; različitih katnosti, tipologija, priča, ali povezana jednim zajedničkim motivom - željom za brzom zaradom u vrijeme kada se to činilo izglednim. U toj se slici mogu pronaći ogledni primjeri vernakularne arhitekture u Hrvatskoj s kraja 20. stoljeća, to je naša sadašnjost. Blaga promjena nastupa pred ulazom u Mičevec kojeg, mada je pitanje vremena, još nije zahvatio požar koji šire ti tradicijski graditelji. Naša je odgovornost sačuvati život u Mičevec u ovom trenutku slobode izbora, bez nevolja koje je prisilna urbanizacija prouzrokovala u pojasu naselja oko Zagreba. Iako u velikoj mjeri i dalje izgleda kao selo, životi njegovih stanovnika usmjereni su na grad. Selo stoga doživljava spontane promjene. Ipak, neka obilježja prijašnjeg vremena ostaju kao podsjetnik na ono što je selo bilo. To se ogleda u relativno netaknutoj prirodi / neizgrađenom prostoru. U pogledu svakodnevice Mičevec danas služi uglavnom kao “spavaonica” iz koje se svako jutro putuje na posao ili u školu. Sadašnje stanje je rezultat promjena koje su stanovnici i vlasti mogle nadzirati, ali i onih koje nisu, pa samo po sebi nije ni dobro ni loše. Potrebno je upoznati se sa poviješću naselja, stvoriti kriterije, napraviti procjenu i prepoznati vrijedna obilježja strukture naselja, odnosno moguće načine poboljšanja života i prostora. Izdvajanjem nekih prepoznatljivih dijelova koji čine sliku Mičevca (putevi, čvorišta, reperi, područja) i traženjem mogućih zametaka sređujućih pravila provedenim istraživanjem pokušalo se pronaći identitet naselja te odgovoriti na pitanje postoji li u Mičevcu, ali i u okolnim naseljima, potreba za širenjem.

107

Matija Veleglavac

108

109

Matija Veleglavac

student Margarita Vukoja voditelji/tutors Zoran Boševski Ivana Šajn

110

Jedno od dominantnih obilježja Mičevca je smještaj između tri velika onečišćivača: odlagališta otpada, aerodroma i autoceste. Budući da je jedna od dominantnih djelatnosti stanovnika Mičevca poljoprivreda, onečišćen okoliš predstavlja znatan problem te stoga predloženo rješenje istražuje mogućnosti unaprijeđenja okoliša – metodom fitoremedijacije. Fitoremedijacija je proces korištenja biljaka i povezanih mikroorganizama kako bi se stabiliziralo ili reduciralo onečišćenje tla, muljeva, sedimenata, nadzemnih ili podzemnih voda. Nakon pročišćenja tla, vode i zraka, zemljište je moguće koristiti za proizvodnju zdravije hrane. Zbog procesa fitoremedijacije i stalne potrebe za testiranjem i reguliranjem kvalitete tla, postavljaju se nova agrikulturalna pravila. Polja će se konsolidirati, kako bi se poljoprivrednici mogli udružiti. Proces koji bi uslijedio bio bi zajedničko korištenje strojeva, pomoćnih građevina i drugih poljoprivrednih objekata. Formirali bi se putevi između novih, većih parcela. Oni su namjenjeni pješacima i time bi se stvorilo pejsažno obilježje ispunjeno zelenilom iz faze fitoremedijacije. Predlaže se izgradnja Instituta za istraživanje zemljišta. Institut i njegovo okruženje bili bi smješteni uz autocestu i služili bi kao novi simbol Mičevca i kao tampon zona između naselja i bučne ceste. Zemljište koje okružuje institut bilo bi korišteno za istraživanje vegetacije koja se namjerava saditi. Područje je otvoreno za javnost i nudi edukativne informacije o zaštiti okoliša, onečišćenju i kako se nositi s time na održiv i ekološki način.

111

Margarita Vukoja

112

113

Margarita Vukoja

student Ivan Vojnić voditelji/tutors Zoran Boševski Ivana Šajn

114

Novi trg i agro park osnovna su obilježja predloženog koncepta. Analizom stanja u prostoru kao temeljni problem Mičevca prepoznat je nedostatak uređenog urbanog javnog prostora. Novi trg je stoga prepoznat kao potencijal koji bi doprinio stvaranju identiteta i naglašavanju urbanijeg karaktera naselja. Zamišljen je kao mjesto okupljanja i odvijanja glavnih događanja mjesta, smješten u središtu naselja na način da povezuje javne i društvene sadržaje (trgovina, vrtić, kafić, vatrogasni dom, crkva i škola). Jedna od odlika trga je i fleksibilnost korištenja ostvarena promjenjivom vodenom površinom koja se po potrebi prazni i postaje pozornica za razna javna događanja. Predloženim uređenjem središta naselja povećala bi se kvaliteta života stanovnika Mičevca te bi naselje ujedno postalo atraktivnije mjesto za posjetitelje. Vrijedne poljoprivredne površine predstavljaju drugi prepoznati veliki potencijal šireg prostora naselja. Na tom području predviđa se smješta agrokulturnog centra čija je osnovna zadaća istraživanje mogućnosti unaprijeđenja poljoprivrede. Mičevec predstavlja idealno mjesto za formiranje agro centra šire regije zbog blizine cestovnog, željezničkog i zračnog prometa, dobre kvalitete zemlje i pristupačnosti za posjetitelje i zaposlenike. Formiranjem takvog sadržaja naselje dobiva novi identitet i poboljšanje infrastrukture. Agro centar se sastoji od tri središnje građevine (poslovnog centra, centra za istraživanja i centra za posjetitelje) zamišljene kao „lebdeće“ strukture na stupovima nad velikim i vrijednim pripadajućim poljoprivrednim površinama, stvarajući prostornu atrakciju i prepoznatljivost.

115

Ivan Vojnić

116

117

Ivan Vojnić

student Marina Antolović voditelji/tutors Srečko Pegan Svebor Andrijević

118

Koncept uređenja naselja Mičevec sastoji se od nekoliko segmenata: planiranje funkcioniranja naselja u širem kontekstu razvoja grada Zagreba i posebice zračne luke, promjena socijalne strukture i potrebnih socijalnih servisa, oblikovanja i uređenja javnih površina, uključivo prometa, unaprjeđenje građevne strukture naselja i određivanje uvjeta gradnje novih zgrada, pješačko povezivanje s kontaktnim područjima za rekreaciju isport, te određivanje prostora za rekreaciju unutar naselja. Temeljna zamisao uređenja naselja jest planirani perivojni potez šetnica koja će povezivati sve javne prostore i središta društvenog zbivanja u naselju. Šetnica na više mjesta omogućuje pristup dužobalnom savskom rekreacijskom području. Sjeverno od postojeće ceste planira se izgradnja manjih višestambenih zgrada kojih se katnost umanjuje od nasipa prema starom naselju. U toj će se zoni nalaziti i javni vrtovi što će stanovnicima zgrada nadomjestiti nedostatak privatnih vrtova koje imaju stanovnici južnog dijela naselja, a koje će moći koristiti i stanovnici okolnih područja. Uz parkove vezat će se sportsko-rekreacijski sadržaji u naselju te time širiti rekreacijsko područje uza Savu. U starom dijelu naselja, od južne prometnice prema sjeveru planirane su stambene ulice s obiteljskim kućama. Javni sadržaji, osim škola i vrtića, bit će smješteni u središtu naselja. Postojeći će se centar proširiti dodatnim uporabama usluga i trgovine, kulture te ostalim poslovnim prostorima. Planirani porast broja stanovnika nalaže potrebu planiranja dviju osnovnih škola i jednoga vrtića. Smještene na krajevima novih ulica na jugu, one su zaštićene od tranzitnog prometa i podjednako udaljene od svih dijelova naselja planiranoga i postojećega naselja. Prometni sustav naselja sastoji se od dviju planiranih glavnih ulica koje određuju građevno područje naselja s juga i sjevera, postojeće središnje ulice i nepravilne mreže postojećih ulica koje se na nju priključuju te novoplanirane strukture gradnje i ulica pravilnoga geometrijskog rastera planiranog između postojeće gradnje. Ove intervencije pridonose prepoznatljivosti naselja Mičevac unutar širega prostora grada Zagreba te unaprjeđuju vrsnoću života, ambijentalne posebnosti i vrijednosti građevne strukture i javnih površina.

119

Marina AntoloviÄ&#x2021;

120

121

Marina AntoloviÄ&#x2021;

student Vanja Borović voditelji/tutors Srečko Pegan Svebor Andrijević

122

Razvojni i prostorni potencijal širega područja naselja Mičevec čine blizina zračne luke, budući park Jakuševac i očekivano širenje grada Zagreba u smjeru istok–zapad. Pretpostavlja se da će u dogledno vrijeme Mičevec postati važan i atraktivan dio širega područja grada Zagreba. Ovim rješenjem predloženo je stvaranje novoga poslovnog centra na širem području naselja Mičevac, novoga poslovnog središta koje bi odredilo jugoistočni ulaz u grad. Osim poslovne zone, tu bi nastale i trgovačka zona te zona prebivanja i lowbudget turizma koje bi bile izravno povezane sa zagrebačkim aerodromom. Na taj bi se način pridonijelo razvoju turizma i poticalo strane ulagače da svoje projekte dovode u Zagreb. Budući da novi sadržaji dovode do zahtjeva za povećanim stambenim kapacitetom, potrebno je izgraditi novo stambeno naselje. Ono bi bilo locirano zapadno od sadašnjega Mičevca, smješteno uz poslovnu zonu i željezničku prugu. Intenzitet gradnje bi opadao kako se približavamo današnjem središtu Mičevca. Tamo bi se uspostavila zona društvenih namjena, koja bi se sastojala od postojeće crkve, škole i vrtića, uz uspostavu dodatnih atraktora. Na istoku bi bilo moguće zadržati postojeće obiteljske kuće. Prometna dostupnost lokacije umnogostručila bi se stvaranjem željezničke postaje zapadno od Mičevca. Planirano je da se obalni pojas uz rijeku Savu perivojno uredi (usjevernom dijelu obuhvata ovoga pana), uz pretpostavku da će se regulirati tok Save te urediti potez parkova i rekreacijskih površina duž rijeke. U konceptu rješenja je detaljno razrađen plan povezivanja i zoniranja novonastalih i već postojećih uporaba prostora i zgrada. Od zapada prema istoku planiran je pad intenziteta gradnje, katnosti, gustoće gradnje, a time i umanjenje cijene građenja. Na sličan način se planira promjena uvjeta građenja u naselju od sjevera prema jugu. Postupne blage promjene planirane strukture gradnje omogućuju istovremenu koegzistenciju nove poslovne zone i unapređenje postojeće strukture naselja Mičevca koja će zadržati dio ambijentalnih obilježja.

KONCEPT RAZVOJA

Trgovačka zona i zona stanovanja i low budget turizma

123

Vanja Borović

PRIJEDLOG PROGRAMA UREĐENJA I KORIŠTENJA

124

PROSTORNI PRIKAZI

125

Vanja Borović

student Domagoj Ciglar voditelji/tutors Srečko Pegan Svebor Andrijević

126

Povezivanjem područja, planiranih namjena i postojećih uporaba uz rijeku Savu jača sustav naselja toga predjela grada, njegove funkcionalne i oblikovne vrijednosti. Vrijedne šumske i vodne površine ovim se rješenjem proširuju dublje u strukturu kontaktnog prostora. Niz postojećih naselja i područja povezuju sa Savom potezi perivojnih, rekreacijskih i ostalih površina zelenila. Te su površine uređene kao park-šume i perivoji unutar kojih se planiraju i različite uporabe u vezi s funkcijama i potrebama pojedinih naselja. Sadržaj tih poteza je određen onim što povezuje, a taj sadržaj utječe i na promjene namjena i uređenja prostora područja u kojem nastaje. Mičevec je planiran kao pretežito rekreacijski centar povezan potezom javnih zelenih površina s vrijednim krajolikom, šumom na sjevernoj obali Save i sportskim borilištima na jugu (staza za „karting“). Naselje je zamišljeno u obliku lukovica, u zonama koje prate liniju toka rijeke Save i strukturu gradnje južnoga dijela Zagreba. Rekreacijska zona proteže se uz rijeku Savu i uz očuvanu šumu na sjeveru. Novi dio naselja tvore višestambene zgrade iz kojih se pruža pogled preko savskog nasipa na grad. Uz uzdužne prometnice naselja planirana je gradnja reprezentativnijih samostojećih obiteljskih kuća, a u poprečnim ulicama nizovi kuća s građevinskim parcelama s kojih je izravan pristup omogućen do poljoprivrednih površina. Po sličnom se principu naselje dalje gradira sve do gradske obilaznice. Tako nastaje sustav granica i područja različitih karakteristika. Područja vrtova dimenzionirana su u odnosu na potrebe cijelog naselja tako da su potencijalno dostatna za uzgoj dovoljne količine povrća za sve stanovnike naselja. Uz uzdužne ulice planirana je gradnja samostojećih obiteljskih kuća kako bi zeleni prostori bili jasno vidljivi iz cijelog naselja. Suprotno tome, radi stvaranja intimnijeg ozračja kuće uz poprečne ulice projektirane su kao kuće u nizu koje intenziviraju prostor ulice i čine jasnu granicu između javnoga i privatnoga. Planirana je slika Mičevca 2030. kao suvremenoga rekreacijskog naselja uz rijeku Savu sa zadržanim i unaprijeđenim vrijednostima te očuvanim identitetom i ambijentalnim vrijednostima prostora.

127

Domagoj Ciglar

128

129

Domagoj Ciglar

POPIS STUDENATA – URBANISTIČKA RADIONICA 2 / LIST OF STUDENTS – URBAN DESIGN STUDIO 2 Akademska godina 2014./2015. / 20014 – 2015 academic year

Mia Andrašević, Marina Antolović, Matea Antunica, Kristina Banjac, Luka Baranović, Sven Belak, Maja Belančić, Tina Biloglav, Vanja Borović, Juraj Božić, Ana Brebrić, Hrvoje Bukovec, Domagoj Ciglar, Marija Čelar, Larisa Čišić, Marija Čoro, Ivana Ćorić, Filip Dumbović, Helena Ferkula, Mirta, Friganović, Antonija Galac, Ivana Galić, Janko Gall, Tomislav Grabar, Lucija Gracin, Robert Gradečki, Simonin Gregoire, Anja Grgić, Alice Gröper-Šajber, Marko Gusić, Dora Habijanec, Jelena Hajdinjak, Robert Huško, Ivan Ivanović, Viktorija Jagodić, Antonio Jakubek, Karlo Jukić, Kristian Karlo, Dora Kljenak, Iva Knego, Sara Kovačić, Tihana Kovačić, Ivana Krmpotić, Luka Krmpotić, Luka Krstulović, Enia Kukoč, Teo Liebl, Nikolina Lončar, Bernarda Lukač, Ivana Maček, Katarina Malić, Nataša Mandir, Irena Marković, Mislav Martić, Mislav Mateković, Maja Merlić, Ivona Milevoj, Martina Mulovska, Anita Nedić, Valentina Nemet, Anselmo Nižić, Mateja Nosil, Dalibor Obrad, Ana Oršiček, Lea Ovčarić, Mateja Parlov, Kim Pavlić, Dora Penzar, Bojan Pepeonik, Matej Perko, Tino Petrović, Martin Petrovski, Jelena Podgajski, Dijana Potrebica, Lucija Pušić, Iva Radošević, Tomislav Tonković, Matija Veleglavac, Nebojša Vilotić, Sara Ramadanova, Ivana Rašpolić,Tamara Relić, Vedran Roljić, Filip Romić, Matija Romić, Dora Sipina, Ivana Slavnić, Frane Stančić, Tea Strika, Karla Surać, Jelena Šardi, Marko Šeper, Filip Špiljak, Iva Štambuk, Valentina Štivičić, Nenad Štrbac�� , Matija �� Švaco�� , Tomislav Tabain, Anastasija Teodorova, Tea Matija Tolić, Luka Tomić, Antonija Vlašić, Ivan,Vojnić, Marina Vranić, Anamarija Vržina, Tihana Vučić, Margarita Vukoja, Martina Vukojević, Ivan Zovko

130

U POTRAZI ZA IDENTITETOM - MIČEVEC 2030