9 minute read

Destinacija - Hajla ZABORAVLJENA PLANINA

Zaboravljena planina

Atmosfera cijelog ovog planinskog masiva krajnje je misteriozna i divlja. Utisak uzbuđenja i pravog otkrića leži u činjenici što je ovo prirodno bogatstvo vidjelo relativno malo ljudi, jer je o Hajli malo napisano i ova prirodna ljepotica je stidljivo prikazivana u postojećim turističkim vodičima i izvještajima

Advertisement

Fotografija: A. Reković

C

Crnogorske planine su među najdivljijim, najspektakularnijim i najmanje posjećenim u Evropi. Najimpresivniji planinski lanac u Crnoj Gori su Prokletije. Samo ime Prokletije, na albanskom Bjeshket e Nemuna, znači proklete (zabranjene) planine, što opisuje okrutnost ovih planina i težak život ljudi koji žive u njihovoj blizini. Prokletijski planinski vijenac dug oko 70 km nalazi se u zapadnom dijelu Balkana. Obuhvata sjever Albanije, sjeverozapad Kosova i istočni dio Crne Gore. Uzdiže se iznad Zetsko-skadarske ravnice i završava najvišim planinskim vrhom Kosova, Đeravicom (2.656 mnv) i Rugovskom klisurom, zatim rožajskim planinama Hajlom i Žlijebom koje čine krajnji sjeveroistočni dio Prokletija. Planina Hajla je najviša planina ovog dijela Prokletija. Nalazi se na granici između Crne Gore i Kosova, prati sjeverozapadni, jugoistočni pravac i prepoznatljiva je po svom 12 km dugom planinskom grebenu u obliku blago savijenog slova S. Počinje na sjeveroistoku planinama Derman Do (Dramadol) (2.120 mnv) koji se uzdiže od izvora rijeke Ibar. Dalje prema jugu slijedi Vranovačka Hajla (2.281 mnv), zatim najviši vrh koji se takođe naziva Hajla (2.403 mnv). Dalje prema istoku preko prevoja Pashajle (Qafa Hajle 1.884 mnv) je Ahmica (2.272 mnv) impresivna planina koja se uzdiže prema nebu u obliku vulkana. Hajla, skoro zaboravljena planina, ali se smatra jednom od najljepših u Crnoj Gori, sa svojim impozantnim, jedinstvenim grebenom dugim 700 m i preko 400 m visokim na pojedinim mjestima, ovaj prepoznatljivi greben mada izaziva osjećaj zavisti i divljenja pristupačan je za alpsko penjanje, ali je opasan zimi, otvoren udarima vjetra i prekriven snježnim strehama. Autentična planina, još uvijek bez ikakvog komercijalnog uticaja. Hajla sa okolnim planinskim vrhovima koji prelaze 2.000 mnv ima fantastične i nezaboravne poglede, široke cvjetne i zelene doline, živopisne četinarske šume, strme planine sa vrhovima koji dodiruju nebo, idilične livade, potoke koji žuboreći jure niz padine, duge i visoke planinske grebene… Zato je atmosfera cijelog ovog planinskog masiva krajnje misteriozna i divlja. Utisak uzbuđenja i pravog otkrića leži u činjenici što je ovo prirodno bogatstvo vidjelo relativno malo ljudi, jer je o Hajli malo napisano i ova prirodna ljepotica je stidljivo prikazivana u postojećim turističkim vodičima (izvještajima). Sa vrha Hajle mogu se vidjeti djelovi Srbije, Albanije, Kosova i Makedonije, jer je najviši greben izložen, izranja visoko iznad okolnih planinskih padina i platoa. Stojeći na vrhu planine, okruženi netaknutom prirodom, koja je za sada ostala zaštićena, nepokorena i nenarušena samo zato što je nepristupačna, zaboravljamo na teške i naporne trenutke uspona. Zadovoljstvo, ljepota i pogledi koji dopiru do neslućenih daljina nagrada su za uloženi napor, nosite ih sa sobom i rado ih se sjećate. Opušteni i zadovoljni postajete svjesni i ponosni na svoje mogućnosti i vjeru u sebe. Pogledate okolo i samo vidite ljepotu planinskih vrhova u daljini, uperenih prema nebu kao da ga dodiruju, kao i zeleno more zimzelene šume i travnatih livada ispod. Onda shvatite da ste na vrhu moćne planine hiljade metara iznad nivoa mora. Osjećate radost umirujuće tišine i razmišljate o čistoti, veličini i vječnosti prirode sa željom da se ta ljepota što više zapamti u sjećanju. Pogledi sa Hajle su široki i otvoreni u svim pravcima i bez sumnje najljepši ako se porede sa drugim planinama iz našeg okruženja i šire. Da bi ste lakše stekli utisak o ljepoti naših planina i da bi shvatili koji je to imperativ nama planinarima da se „mučimo” satima sa teškim rancima na leđima, da bi stigli do vrha neke planine, jednostavno nam se pridružite na nekom od naših narednih pohoda po crnogorskim planinama, jer vrhovi nas zovu, oni su naš cilj, visoko iznad nas, surovo lijepi i prkosno gordi, bude u nama želju da idemo gore prema njima i budemo zajedno sa njima. Na planini osjetite moć, veličinu i vječnost prirode kao i prolaznost ljudskog bića. Prirodne potencijale naših planina treba razvijati, unaprijediti i valorizovati koristeći komparativne prednosti ljepote i raznolikosti naših, još uvijek očuvanih planina, na način različit od drugih, na turističkoj mapi nama konkurentskih regiona. Pored toga valorizacijom prirodnih resursa kod lokalnog stanovništva se razvija osjećaj privrženosti, zadovoljstva i patriotizma prema zajednici u kojoj žive. Samim tim se podiže nivo kulture lokalnog stanovništva i poboljšava kvalitet života ljudi što je ključ pozitivnog imidža regiona i ljudi koji u njemu žive. Da bi se to postiglo potrebno je uložiti više napora, znanja i sredstava da bi od prirode imali višestruke benefite. Da bi nam priroda ostala čista, ponosna, veličanstvena i lijepa takođe trebamo kroz edukativni sistem kod ljudi, a naročito mlađih generacija, razvijati osjećaj i saznanja da prirodu možemo iskorišćavati u mjeri u kojoj je budemo štitili i čuvali, jer očuvana priroda je najljepše i najsadržajnije ovozemaljsko nasljeđe.

GOSPOĐA NATALIA PANURGIA, OTPRAVNIK POSLOVA GRČKE AMBASADE U PODGORICI:

“PRIJATELJSTVO, PLANINARENJE I POEZIJA KAVAFIJA”

Što povezuje crnogorski Lovćen i grčki Olimp? Ponos i mistična veza naroda i planine? Možda će svoj odgovor pronaći, obavljajući diplomatsku misiju Natalia Panurgia, koja u Podgorici predstavlja državu slavne prošlosti, nama bliskog i prijateljskog naroda. Završila je Pravni fakultet i magistrirala Međunarodne odnose na Univerzitetu u Atini. Kao i mnoge njene kolege iz stranih diplomatskih misija, uživa u planinarenju i biciklizmu i “posjetila je gotovo sve krajeve Crne Gore’’. Kako ističe, sa zadovoljstvom intenzivno uči crnogorski jezik. Natalia predstavlja državu koja je čovječanstvu darivala neprolazne vrijednosti: demokratiju, filozofiju, antičku umjetnost, Olimpijske igre. Ovdje, na Balkanu, posebno su vidljivi vjekovni uticaji grčke kulture i religije. Grčka i Crna Gora su 1881. godine uspostavile zvanične diplomatske odnose koji su obnovljeni 2006. godine - nakon obnove crnogorske nezavisnosti.

O

„Odnosi Grčke i Crne Gore su odlični’’, ističe Natalia Panurgia. „Dvije zemlje su zajedno u mnogim svjetskim i regionalnim međunarodnim organizacijama, a moja zemlja je nedavno podržala prijem Crne Gore u Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Grčka zdušno podržava prijem Crne Gore u Evropsku uniju i u NATO. Tako je juna 2011. godine između naša dva ministarstva inostranih poslova potpisan Protokol o saradnji o prenosu tehničkih znanja Grčke Crnoj Gori, u okviru intenzivnih pregovora koje Crna gora vodi sa Evropskom unijom. Još jedan dokaz odličnih bilateralnih odnosa je i činjenica da je Grčka bila jedna od prvih zemalja koja je pružila pomoć Crnoj Gori tokom poplava zime 2010/2011, kao i tokom obilnih snježnih padavina u februaru 2012. godine. Sa svoje strane, Crna Gora je izrazila spremnost da pomogne Grčkoj u gašenju požara koji su tokom ovog ljeta izbili u mojoj zemlji’’. Grčka i Crna Gora sarađuju u sve više oblasti, Natalia Panurgia posebno ističe vojnu i ekonomsku: „Vojna saradnja između Grčke i Crne Gore je zaista naročito razvijena, zahvaljujući i postavljanju Vojnog atašea Grčke u Podgorici. Izvode se zajedničke vojne vježbe, crnogorski oficiri se obrazuju na grčkim vojnim akademijama. U Podgorici se, uz podršku Ministarstva prosvjete, organizuju besplatni časovi grčkog jezika, a Grčka dodjeljuje i značajan broj stipendija svim Crnogorcima koji žele da nauče grčki jezik u mojoj zemlji ili da pohađaju osnovne ili postdiplomske studije na grčkim univerzitetima. Naravno, ne smijemo zaboraviti grčke investicije u Crnoj Gori, među kojima su najznačajnije - investicija Helenik Petroleuma u Jugopetrol AD Kotor, rekonstrukcija grada hotela Sveti Stefan, vile Miločer i Kraljičine plaže, kao i osnivanje banke First Financial Bank od strane Restis grupe, ali i investicija braće Karipidis na Žabljaku u sektor drvne industrije. Vjerujem da postoji prostor za dalje jačanje naše bilateralne privredne saradnje, jer Grčka ima proizvode izvanrednog kvaliteta, kao što su vino, ulje, sir, začini, kozmetički proizvodi, koji bi mogli naći svoje mjesto na crnogorskom tržištu. Crna Gora takođe ima izvrsne proizvode sa niskim cijenama koji bi mogli biti promovisani u Grčkoj, kao sto su pršut, vino i voda’’. U ambasadi nemaju precizan podatak o broju crnogorskih turista koji posjete Grčku na godišnjem nivou, ali znaju da je Grčka popularna turistička destinacija među Crnogorcima. Na pitanje da li se ekonomske poteškoće sa kojima se zemlja suočava odražavaju na turizam koji je najvažnija privredna grana, Panurgia kaže: „Istina je da se ekonomska kriza odrazila na turizam, kao što je uostalom i na cijelu Evropu. Međutim, nezavisno od ekonomske krize, Grčka ostaje turistička destinacija koja nudi visok nivo kvaliteta usluga sa konkurentnim cijenama i predstavlja spoj prirodnih ljepota, kulture, ali i zabave’’.

Tradicionalna percepcija u našem narodu je da su Grci – prijatelji. A što, zapravo, oni znaju o nama, našoj istoriji, prirodnim ljepotama, mentalitetu - da li postoje sličnosti u običajima i navikama?

„Crna Gora je u Grčkoj poznata po prirodnim ljepotama, po plažama, ali i po planinama koje su ostale neosvojive tokom cijelog postojanja Otomanske imperije’’, kaže Panurgia. ’’U Grčkoj je takođe poznat i Vaso Brajović, Crnogorac koji je 1821. godine učestvovao u grčkom ustanku protiv Turaka i postao poznat kao heroj Vaso Mavrovuniotis (Vaso Crnogorac). U želji da mu oda posebnu počast, Grčka je donirala izradu i postavljanje njegove biste u Podgorici. Mnogo je sličnosti u moralu i običajima Grka i Crnogoraca, poput dogovora koji se sklapaju stiskom ruke, a da se pritom ne traže potpisi i dokumenta, poštovanja institucije porodice, narodnih plesova, velikih svadbenih slavlja, kao i mnogih, mnogih drugih’’. Grčka ambasada nastaviće tradiciju da obilježava svjetski poznata imena iz svog naroda: „UNESCO je 2012. proglasio godinom Georgiosa Papanikolaoua, grčkog ljekara i naučnika, izumitelja metode za rano dijagnostifikovanje kancera grlića materice, poznate kao „Papa-test”. Naša ambasada je promovisala djelo Papanikolaoua kroz emisije na radiju i televiziji, kao i objavljivanjem članaka u dnevnim novinama. Godinu 2013. UNESCO će posvetiti grčkom pjesniku Konstantinu Kavafiju, a naša ambasada priprema niz događaja, kao što su objavljivanje pjesama, pjesničke večeri i projekcija odgovarajućeg filma. Moram reći da je Kavafis moj omiljeni pjesnik i da sam nestrpljiva da u Crnoj Gori oragnizujemo manifestacije u u čast njegovog djela’’.

Gospođa Natalia Panurgia je diplomata i naša sugrađanka. Što se rođenoj Atinjanki sviđa u životu našeg glavnog grada, a sto bi trebalo promijeniti u cilju unapređenja kulture življenja?

„Velika prednost Podgorice je činjenica da leži na pet rijeka, kao i da ima velike i lijepe slobodne površine, parkove i brda, široke glavne ulice, sa trotoarima koji su prijatni za pješake. Istovremeno, to je grad koji se, kako se ubrzanim ritmom razvija, stalno mijenja. Pruža svojim građanima i posjetiocima mogućnost da uživaju u kulturnim sadržajima, pozorištu, bioskopu, likovnim izložbama, kao i koncertima poznatih izvođača iz regiona i šire. Što se tiče Vašeg pitanja šta mislim da treba promijeniti, recimo da bih voljela da se u cijelom gradu izrade biciklističke staze. Biciklo je ekonomično prevozno sredstvo, koje ne izaziva buku i ne narušava prirodnu okolinu’’. Otpravnica poslova grčke ambasade Natalia Panurgia preporučila je turistima koji putuju u njenu državu za predstojeće praznike i neke destinacije: „Grčka je poznata po svojim plažama i ostrvima. Međutim, ima i predivnih zimskih destinacija i mnogo mjesta u Sjevernoj Grčkoj (Epiros, Makedonija), koja su iz Crne Gore lako dostupna automobilom. Vrijedni posjete su grad Janina i sela Zagori, Kastorja, Edesa, Nimfaio, Prespanska jezera, čuveni Meteori, arheološka nalazišta Vergina i Dodona, kao i mnoga druga mjesta. I naravno, ako tražite zabavu do jutra, treba da posjetite Solun ili, južnije, Atinu. U južnoj Grčkoj takođe ima fantastičnih zimskih destinacija, poput skijaškog centra na Parnasu i romantične tvrđave Monemvasija. Nepotrebno je da napominjem svjetski poznata antička nalazišta, kao što su Olimpija, Delfi, Mikena i Epidaurus’’.

This article is from: