Destinacije – Milano SVJETSKO SREDIŠTE MODE I DIZAJNA

Svjetsko središte mode i dizajna

Milano je cijenjen kao svjetsko središte mode i dizajna, s velikim globalnim uticajem u trgovini, industriji, muzici, sportu, književnosti, umjetnosti i masovnim medijima. Sve navedeno, ovaj lombardijski metropolis čini jednom od najpopularnijih turističkih destinacija u Evropi

I

Izvor naziva Milano i divlje svinje kao simbola grada maštovito su opisani u djelu Emblemata Andree Alciata napisanog u 16. vijeku, prema kojem je za vrijeme radova na podizanju prvih zidina grada iskopana upravo jedna od tih životinja. Osnivanje Milana pripisuje se keltskim narodima, Biturizima i Eduima, koji su na svojim simbolima isticali ovna i divlju svinju, te je upravo zato „simbol grada vunena divlja svinja, životinja dvostrukog oblika, s oštrom dlakom i mekanom vunom”. Oko 400. pr. n. e., keltski Insubri naselili su Milano i okolnu regiju. Dva vijeka kasnije, Rimljani su osvojili naselje, kojemu je dodijeljen naziv Mediolanum. Nakon nekoliko vjekova rimske uprave, 293. godine, car Dioklecijan proglasio je Milano prijestonicom Zapadnog Rimskog Carstva. Kasnije su Milanom vladali familije Visconti i Sforza, zatim Španci u 16. vijeku i Austrijanci u 18. Milano je 1796. osvojio Napoleon Bonaparte i proglasio ga 1805. glavnim gradom Kraljevstva Italije. Po završetku Napoleonove okupacije, Bečki kongres je 1815. Lombardiju i Milano vratio Austriji. U to doba, Milano je postao središte lirske opere, gdje je Mozart napisao tri operska djela, dok je La Scala za kratko vrijeme postala vodeći teatar u svijetu, s premijerama Bellinija, Donizettija, Rossinija i Verdija. Političko ujedinjenje Italije učvrstilo je trgovačku dominaciju Milana nad sjeverom Italije. Brza industrijalizacija pozicionirala je Milano u središte vodeće italijanske industrijske regije, te vodećim finansijskim centrom u državi. Italijanski diktator Benito Mussolini upravo je 1922. iz Milana započeo svoj Marš na Rim. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, grad je pretrpio znatna razaranja od savezničkog bombardovanja. Premda je Italija napustila rat 1943, Njemci su do 1945. držali pod okupacijom većinu zemlje. U proljeće 1945. članovi italijanskog pokreta otpora ustali su otvorenom pobunom i oslobodili grad. Nedaleko od Milana, Mussolinija i još nekoliko njegovih saradnika, pripadnici pokreta otpora uspjeli su da zarobe, a potom i pogube. Njihova tijela obješena su naglavačke na trgu Piazzale Loreto. Milano je nakon rata doživio veliki ekonomski napredak. Doba „ekonomskog čuda” 1950-ih i 1960-ih privuklo je mnoge imigrante s juga Italije i inostranstva. Danas je Milano, jedan od najvećih svjetskih finansijskih i poslovnih centara sa BDPom od 250 milijardi eura, što je jedan od najvećih BDP-a u Evropi. Da je zasebna država, Milano bi zauzeo 28. mjesto među najvećim svjetskim ekonomijama, skoro kao cjelokupna Austrija.

Arhitektura

Vrlo je malo ostataka antičke rimske kolonije koja je kasnije postala glavni grad Zapadnog Rimskog Carstva. Tokom druge polovine 4. vijeka, Sveti Ambrozije, tadašnji biskup Milana, imao je snažan uticaj na raspored grada, preoblikovao je centar i izgradio velike bazilike na gradskim vratima: Sant’Ambrogio, San Nazaro in Brolo, San Simpliciano i Sant’Eustorgio, koje su dograđivane i obnavljane tokom vjekova, a postoje i danas kao najznačajnije crkve u Milanu. Najveći i najznačajniji primjer gotičke arhitekture u Italiji je Milanska katedrala, četvrta najveća katedrala u svijetu. Izgrađena između 1386. i 1577, sadrži najveću svjetsku zbirku mramornih kipova, dok se na vrhu šiljastog tornja ističe nadaleko vidljiva zlatna statua Svete Marije, lokalno poznata kao Madunina (mala Madonna), jedan od simbola grada. I carica Marija Terezija Austrijska bila je zaslužna za izgradnju mnogih građevina, kojima su i danas grad ponosi, kao što je čuveno pozorište Teatro alla Scala - jedna od vodećih svjetskih operskih kuća. Burni period 20. vijeka stvorio je neka od vrhunskih arhitektonskih djela, kao što su Centralna željeznička stanica, neboder Pirelli, Torre Velasca… U Milanu je u toku urbanistički redizajn. Razvijaju se građevinski projekti radi „rehabilitacije” neiskorišćenih industrijskih zona na periferiji. Projekti će izmijeniti izgled Milana, kojim više neće dominirati katedrala i neboder Pirelli. U ovom gradu će se održati Svjetska izložba Expo 2015.

Centar turizma, kulture, mode i mas medija

Milano je jedna od najznačajnijih turističkih destinacija u Evropskoj uniji. Grad se ponosi s nekoliko popularnih turističkih atrakcija: katedrala i trg Piazza del Duomo, pozorište Teatro alla Scala, galerija Vittorio Emanuele II, dvorac Castello Sforzesco, Pinacoteca di Brera i ulica Via Montenapoleone, ali posjećuju se i naizgled manje poznate znamenitosti kao Bazilika Svetog Ambrozija, Navigli (plovni kanali u okolini grada) i Akademija Brera. Grad raspolaže brojnim hotelima, uključujući i ultra-luksuzni Town House Galleria, vodeći svjetski hotel sa sedam zvjezdica. Milano je važan nacionalni i međunarodni centar scenske umjetnosti, ponajviše opera, zahvaljujući postojanju operske kuće La Scala, jedne od najprestižnijih u svijetu, gdje su kroz istoriju održane premijere brojnih opera, kao „Nabucco” Giuseppea Verdija 1842, „La Gioconda” Amilcara Ponchiellija 1876, „Madama Butterfly” 1904. i „Turandot” 1926. Giacoma Puccinija…. Značajnija pozorišta u Milanu su Teatro degli Arcimboldi, Teatro Dal Verme, Teatro Lirico i Teatro Regio Ducal. Na brojnim milanskim pozornicama godišnje se izvodi oko 300 predstava. U Milanu postoje i međunarodno značajne galerije i muzeji. Muzej Bagatti Valsecchi sadrži kolekcije italijanske renesansne i dekorativne umjetnosti. Posjetioci mogu razgledati ne samo umjetnička djela, već i autentične kućne ambijente, izraz aristokratskog ukusa Milana s kraja 19. vijeka. Pinakoteka Brera, s vrhunskom kolekcijom ita

lijanskog slikarstva, sadrži remek-djela kao Pala di Brera, Piera della Francesce. Dvorac Sforza - tvrđava u Milanu koja sadrži brojne umjetničke kolekcije i izložbe. Najpoznatiji od aktuelnih muzeja je Pinacoteca del Castello Sforzesco, s kolekcijom djela koja uključuju Pietà Rondanini, posljednju skulpturu Michelangela, Madonna Trivulzio Andree Mantegne, i rukopis Codex Trivulzianus Leonarda da Vinčija. Ovdje je smješten i Nacionalni muzej znanja i nauke „Leonardo da Vinči“, a treba napomenuti da se u crkvi Santa Marija dela Gracija, nalazi i jedno od njegovih najpoznatijih dela – „Tajna večera“. Milano, zajedno s New Yorkom, Parizom i Londonom, cijenjen je kao jedan od svjetskih centara mode. Većina glavnih italijanskih modnih marki, kao Valentino, Gucci, Versace, Prada, Armani, Krizia i Dolce & Gabbana, svoja sjedišta imaju u Milanu. Glavna trgovačka četvrt je „quadrilatero della moda” , gdje se nalaze najprestižnije trgovačke ulice: Via Montenapoleone, Via della Spiga, Via Sant’Andrea, Via Manzoni i Corso Venezia. Osim toga, galerija Vittorio Emanuele II, Piazza del Duomo, Via Dante i Corso Buenos Aires, takođe su značajne trgovačke ulice i trgovi. U Milanu baziraju mnoge nacionalne komunikacijske usluge i kompanije, kao dnevni listovi, časopisi, televizijske i radio stanice. Najpoznatiji su dnevni listovi Corriere della Sera, Il Foglio, Il Giornale, Il Giorno, Il Manifesto i Libero, sportski dnevni list La Gazzetta dello Sport, televizijska kuća Mediaset s TV kanalima Rete 4, Canale 5 i Italia 1, televizijski centri nacionalne medijske kuće RAI, lokalna sjedišta kanala MTV i SKY…

Gastronomija

Kao i većina italijanskih gradova, Milano i okolno područje ima svoju izvornu regionalnu kuhinju, koja, kako je to karakteristično za Lombardiju, češće koristi rižu nego tjesteninu. Milanska kuhinja uključuje „cotoletta alla milanese” - pohovani teleći kotlet pržen na maslacu, „cassoeula” - pržena svinjska rebra u sosu s kupusom, „ossobuco” pržena teleća plećka u umaku zvanom gremolata, „risotto alla milanese “ i „brasato” - pržena govedina ili svinjetina s vinom i krumpirom. Najpoznatiji milaneski sir je Gorgonzola, nazvan po istoimenom obližnjem gradu.

Prijestonica fudbala, formule i biciklizma

Fudbal je najpopularniji sport u Italiji (a i šire). Milano je dom dva slavna kluba: A.C. Milan i Internazionale Milano F.C. Prvi se uobičajeno naziva „Mìlan”, a drugi „Inter”. Milano je jedini grad u Evropi čiji su klubovi osvojili Evropski kup (Liga šampiona) i Interkontinentalni kup (Svjetsko klupsko prvenstvo). S ukupno devet naslova Lige prvaka, Milano dijeli prvo mjesto s Madridom, kao grad s najviše osvojenih titula. Oba kluba igraju na čuvenom San Siru, prema UEFA klasifikaciji, stadionu sa pet zvjezdica. Službeno nazvan Stadio Giuseppe Meazza, San Siro raspolaže sa 85 000 sjedećih mjesta i jedan je od najvećih u Evropi. Slavna auto pista „Nazionale Monza” u obližnjoj Monzi, jedna je od najstarijih svjetskih staza za automobilističke trke, gdje se od 1949. održava Velika nagrada Italije u sklopu Svjetskog prvenstva Formule 1. Vrlo važan sport za Milano je i biciklizam. Milanski sportski dnevni list Gazzetta dello Sport osnivač je i organizator tri najznačajnije biciklističke trke koje se svake godine održavaju u Italiji: Giro d’Italia, Milano - San Remo i Giro di Lombardia, koje su među najprestižnijima u svijetu. U Milanu se tradicionalno održava i zadnja etapa trke Giro d’Italia. Specifičnost ovog grada leži u tome što se glamuroznost osjeća na svakom koraku i u svakom objektu. Milano predstavlja mondenski grad, u punom smislu te riječi, i mjesto na koje je nemoguće ostati ravnodušan.

PUPA

POČECI Ideje dolaze na hiljadu različitih načina, a ideja o setovima dekorativne kozmetike rodila se 1974, kada je Angelo Gatti osnovao ovu kompaniju u Milanu, neospornoj prijestonici mode i dizajna. Fasciniran ljepotom, želio je da spoji boju, make-up, modu i magiju u jedno. Tako je došao na genijalnu ideju da napravi make-up set. Počevši sa šačicom proizvoda smještenih u drvenom ručno napravljenom stalku, Angelo je obilazio Italiju promovišući svoj koncept ljepote. Kompanija je polako poprimala oblik, ali i počela da prelazi granice sa jasno obojenom (u crveno) porukom o ženstvenosti. Dobitna karta zvana “set”, pod imenom PUPA, postala je prepoznatljiv potpis ove kompanije u preko sedamdeset zemalja svijeta. Legendarni Pupa set je osvojio žene svuda, od Tierra del Fuego do Sibira, od Australije do Kazahstana. Čak i u Francuskoj, koja je poznata po odbijanju italijanske kozmetike, Pupa je ponijela nagradu za najinovativniji proizvod, na prestižnom kanskom sajmu.

OD JUČE DO DANAS: savremen pristup ljepoti Ljepota je u svakoj ženi. Ljepota je namijenjena svakoj ženi. Beskrajnom kreativnošću, pažnjom stalno usmjerenom na potrebe žena, i odgovaranjem na zahtjeve tržišta, Pupa je stvorila bogate linije kozmetičkih proizvoda, od šminke visokog kvaliteta do ljupkih setova, od inovativnih parfema do vrhunskih tretmanskih preparata. PUPA ima za cilj da shvati pa i da predvidi tržišne trendove, nudeći inovativnu, modernu i kvalitetnu kozmetiku, po razumno pristupačnim cijenama.

IZGLED I STIL: Italijanska moda i vrijednost oznake ‘Made in Italy’ uvedeni u kozmetiku, što je sinteza Pupa stila. U vizuelnim prezentacijama Pupa se predstavlja fascinantnim ikonama ljepote, sa inspirativnim, no ipak dostižnim izgledom. Pupa modeli predstavljaju modernu i glamuroznu ljepotu, ali prijateljsku i životnu u stilu „djevojke iz susjedstva”.

BOJE KOMPANIJE: Crvena, boja strasti. Crna, boja mode. Roza, boja nježnosti. Izražajna crvena PUPA boja je zaštitni znak brenda, što njene proizvode čini odmah i lako prepoznatljivim ma gdje da se nalaze. Čisto crna daje dodir sofisticiranog stiila, što govori o „top” modernoj prirodi ovog brenda. Nedavno uvedena roza boja govori o ženstvenosti i posvećenosti njegovanju lica i tijela.

SAVJETI ZA ZDRAVU ISHRANU

BIOFLAVONOIDI I NJIHOV UTICAJ NA ZDRAVLJE

Dr Ljiljana Žižić

Flavonoidi ili bioflavonoidi su organske supstance koje su sastavni dio gotovo svih biljaka. Danas je poznato negdje oko 20 000 ovih supstanci koje su u literaturi poznate i kao vitamin P, ali se stalno otkrivaju nove, sa izuzetno pozitivnim efektima na zdravlje. Kod biljaka oni obezbjeđuju karakterističnu boju voća i povrća, od žute i narandžaste do tamno ljubičaste. Prisutni su u kori južnog voća, ali i u drugom voću i povrću, u plodu šipka i divljeg šipuraka. Najveća koncentracija bioflavonoida je u bijelom omotaču, neposredno ispod kore citrusnog voća koje obično prilikom ljuštenja odbacujemo. Ono što ih čini značajnim u ishrani čovjeka je činjenica da su to najjači antioksidanti koji štite ćelije organizma od negativnog uticaja slobodnih radikala. Slobodni radikali dovode do oštećenja ćelija, odnosno njihovog nasljednog materijala (DNK), ubrzavaju starenje i učestvuju u nastanku brojnih bolesti. Iskustveno od davnina je narod koristio brojne namirnice koje imaju ljekovita svojstva i ne znajući za koji je sastojak vezan ljekoviti efekat te namirnice. Do prve kliničke upotreba flavonoida došlo je još 1936. godine kada je jedan mađarski naučnik dokazao da ekstrat kore agruma u kombinaciji sa vitaminom C djeluje jako dobro na jačanje kapilara. Ispitivanja u svijetu su pokazala da su antioksidanti značajan faktor u prevenciji malignih bolesti, ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja te da imaju jak antialergijski efekat. Takođe je utvrđeno da u značajnoj mjeri povećavaju otpornost organizma prema infekcijama, posebno prehladama i da pomažu u liječenju paradentoze. Najviše ih ima u agrumima (narandža, grejp i limun). Od ostalih namirnica različitim vrstama bioflavonoida bogate su: borovnica, ribizla, malina, jagoda, cvekla, crveni luk, crno grožđe, crno vino, jabuka, kruška, brusnica, orah, zeleni kupus, peršun, šipak i divlji šipurak. Efikasnost bioflavonoida se pojačava ako se namirnice koje ih sadrže kombinuju sa vitaminom C. Danas se zna da flavonoidi djeluju kao stabilizatori vitamina C, odnosno utiču na nje-

Započnite dan jednom pomorandžom, a završite čajem od šipurka

Zato stručnjaci za ishranu preporučuju: - Svakodnevno konzumiranje najmanje 300 gr svježeg voća ili svježe cijeđenog voćnog soka; - Korišćenje limunovog soka za začinjavanje salate; - Češće korišćenje i ishrani brokule, celera i mrkve; - Bijeli luk i đumbir su izuzetno korisni i treba ih češće koristiti u ishrani; - Čaj od šipuraka, zeleni čaj i slično, treba koristiti posebno u zimskom periodu više puta u toku dana; - Češće dodavanje brokule ili šargarepe u salate; - Često kao začine koristiti crni ili bijeli luk; - Naročito u zimskom periodu svakodnevno piti čajeve poput čaja od šipuraka.

govu uštedu. Oni se međusobno nadopunjuju u zaštiti želuca i crijeva od raznovrsnih kancerogenih materija iz hrane. Osim toga dokazano je da ishrana bogata bioflavonoidima u znatnoj mjeri smanjuje rizik od ishemiske bolesti srca.