3 minute read
Kesten (koštanj) ZIMSKA POSLASTICA I LIJEK
Zimska poslastica i lijek
Advertisement
JEDNA OD PRVIH NAMIRNICA KOJU JE ČOVJEK JEO
Čovjek se bavio kulturom i oplemenjivanjem pitomog kestena već u najstarija antička doba, a osobitu pažnju mu je posvetio posljednjih stotinjak godina. Pitomi kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo, a za to postoje i arheološki dokazi. Smatra se da je domovina pitomog kestena Mala Azija, odakle je još u V vijeku p.n.e. prenesen u Evropu, prvo u Grčku, Italiju i Španiju. Za širenje ove vrste duž mediteranske regije, kao i u zemlje centralne Evrope, mnogo su doprinijeli Rimljani. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta, spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume (kao na primjer prostor Koštanjicu u zaleđu Skadarskog jezera), a često se javlja u zajednici s hrastom i grabom. Drvo može da dostigne visinu i do 30 m. U srodstvu je sa bukvom i hrastom. Ima bujnu, veliku krošnju, godišnje može dati preko 200 kg plodova i može doseći starost preko 500 godina. Pojedine zemlje Sredozemlja koriste brašno od kestena za hljeb i za dobivanje više vrsta poslastica. Pitomi kesten je i značajna medonosna biljka, jer cvjeta kasnije od svih medonosnih vrsta drveća, početkom ljeta, kada je gotovo jedini izvor peluda i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, doprinosi boljoj cirkulaciji.
PRIZNANJE NARODNE MEDICINE I NAUKE
Ljekovitost pitomog kestena odavno je poznata ne samo u narodnoj nego i u naučnoj medicini, pa je ističu mnogi autori. Ljekovita svojstva kestena odlična su hrana za umorne i bezvoljne osobe. Preporučuju se onima koji žele da ojačaju muskulaturu, sportistima, rekreativcima, anemičnim osobama i osobama sa lošom probavom. Kesten je dobar za liječenje respiratornih problema, kao što je kašalj. Pitomi kesten je vrlo djelotvoran u liječenju upaljenih vena, a s obzirom na to da u sebi sadrži malo natrijuma, preporučuje se u ishrani bubrežnih i kardiovaskularnih oboljenja. Brašno od kestena je zbog lake probavljivosti pogodno za ishranu iscrpljenih, starih osoba i djece. Hljeb napravljen od kestenovog brašna ima prijatan miris, sladak ukus i dugo drži svježinu. Kesten ima prednost u odnosu na žitarice, jer djeluje bazično i pogodan je u ishrani oboljelih od reumatskih bolesti i gihta. Mnogo je razloga da jedemo kesten, podsjećaju nutricionisti. Aromatični plodovi sa čvrstom opnom tamnosmeđe boje odličan su izvor minerala, vitamina i vlakana, a uz to imaju manje kalorija i masnoća nego drugo orašasto voće. Prva asocijacija na pomen orašastih plodova umjesto oraha, lješnika ili badema, malobrojnoj grupi iskrenih ljubitelja je kesten. Pečen, kuvan, kao pire, u tortama, kolačima i egzotičnim prelivima za jela sa mesom samo su neki od „oblika” koje to aromatično voće može imati. Odličan ukus prate podjednako dobra svojstva koja su se pokazala kao veoma korisna za zdravlje. Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim nivoom masti, i jedini sadrži vitamin C. Plod je složen u loptastu bodljikavu kupolu, koja kad sazri, puca na četiri režnja, a u njoj se nalaze 1-4 smeđa jestiva ploda. Za razliku od plodova oraha i lješnika, kojima je glavna sastojak masno ulje, sastavni dio kestena je skrob, kojega u sirovoj sjemenci ima oko 44%. Osim toga u kestenu ima šećera, blizu 4% bjelančevina, oko 2% masti, dosta vitamina B1, a svega oko 5 mg% vitamina C. Budući da je kesten bogat kalijumom, a ne sadrži baš mnogo natrijuma, preporučuje se u dijeti bolesnika sa bubrežnim i krvnim oboljenjima. Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljenih hidrata nego pripremljen na druge načine. Sadrži vitamin E i fitohemikalije koje nisu zastupljene u kuvanom kestenu. Sa druge strane, kuvani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka. U poređenju sa orasima koji su izuzetno kalorični i u 100 grama imaju čak 691 kaloriju, kesten je prilično dijetalan sa tek 170 kalorija u porciji iste težine, što će obradovati one koji strahuju od viška kilograma.