3 minute read
Projekt uzgoja kornišona tvrtke Bejo Zaden i Carl Kuhne u Bosni i Hercegovini
U LIPNJU 2017. GODINE U NAŠEM STRUČNOM ČASOPISU BEJO SVIJET BROJ 10. PISALI SMO O POČETCIMA SURADNJE NJEMAČKE PRERAĐIVAČKE TVRTKE CARL KÜHNE I BEJA. IDEJA SAMOG PROJEKTA BILA JE KAKO UNAPRIJEDITI PROIZVODNJU KORNIŠONA NA VERTIKALNOM UZGOJU NA MREŽI NA OTVORENOJ ALI I U ZATVORENOJ PLASTENIČKOJ PROIZVODNJI. GLAVNI CILJ BIO JE POVEĆANJE PRINOSA I PRODUŽIVANJE PERIODA BERBE TOKOM UZGOJNOG RAZVOJA. KAKO BI SE NAVEDENI CILJEVI OSTVARILI, BILO JE POTREBNO PROMIJENITI DOSADAŠNJI NAČIN UZGOJA KORNIŠONA, TE RAZMISLITI O ISPLATIVOSTI UZGOJA KORNIŠONA U PLASTENICIMA. NAKON DETALJNE STUDIJE, KRENULO SE U OSTVARIVANJE OVOG PROJEKTA.
“High gutter“ sistem
Konkretno, sam uzgoj kornišona u plastenicima zasnovan je na tzv. „High gutter“ sistemu, u kojem se presadnice kornišona ne sade na golo tlo, nego se biljke koje su prethodno uzgojene u lončanicama/teglama (D/Š/V: 20x20x30 cm) postavljaju na željeznu konstrukciju visine do 2,2m, odnosno do 2/3 visine plastenika. Ovakav način uzgoja preslika je uzgoja jagoda koja je ponajviše prisutna u Nizozemskoj. Ovakav način uzgoja kornišona ima svoje prednosti, ali i manje mane.
Prednosti su sljedeće: rizik smrzavanja mladih biljaka od mrazeva sveden je na minimum, nije potreban plodored (jer biljka raste u supstratu), berba je značajno olakšana, smanjena je prisutnost patogena, apsolutna neprisutnost korova, te ono najvažnije produžen je period berbe (ranija sadnja u proljeće i duži period berbe sve do rane jeseni). Glavna mana uzgoja na „High gutter“ sistemu je viši početni ulog u plastenike te željeznu konstrukciju za uzgoj.
Važnost izbora pravog hibrida
Kako bi se sve navedene prednosti ostvarile na ovakvom načinu uzgoja bilo je potrebno pratiti rast, razvoj te pridonošenje plodova raznih tipova partenokarpnih hibrida kornišona. Hibridi koji su namijenjeni za ovakav način uzgoja prvenstveno moraju imati otvoreni habitus i slabiji vigor koji neće negativno utjecati na formiranje većeg broja cvjetova (kasnije i plodova) po koljencu, tzv. multifruit. Kako bi se ostvario značajan prinos, potrebno je da hibrid ima kraći razmak između koljenaca (poželjno je od 3 do maksimalno 5cm). I uz sve navedeno, potrebno je da hibrid posjeduje iznimnu tolerantnost na vručinu kako formirani plodovi u periodu lipnja, srpnja pa sve do sredine kolovoza ne bi abortirali. Nakon 3 godine pokusa sa raznim hibridima koji su selekcionirani isključivo za ovakav način uzgoja, došlo se do zaključka da je hibrid trenutnog imena Bejo 3544 idealan za ovakav način uzgoja. Čak štoviše, 2021. godine, taj isti hibrid postavljen je u pokus i na otvorenom na vertikalnom uzgoju na mreži (ali
“High gutter“ sistem
posađen 3 tjedna kasnije) te je dao vrhunske rezultate, posebice po pitanju ukupnog prinosa koji dostiže gotovo 4,5kg/biljci sa sljedećim omjerom klasa: 16% I. ekstra klase, 45% I. klase, 23% II. klase i 16% III. klase.
Projekt ide dalje
Slijedom rečenog, ovaj projekt dao je iznimno pozitivne i dugo iščekivane rezultate gdje su zadovoljene strane proizvođača ali i jednog od najvećih otkupljivača kornišona u Bosni i Hercegovini. Ali na ovim rezultatima se neće stati. Kako bi se opravdao visoki početni ulog u investiranje u plastenike te željeznu konstrukciju, plan za 2022. godinu jest da se unutar jedne sezone ide u 2 turnusa sadnje. Konkretno to znači da prva sadnja kornišona bude postavljena na „High gutter“ sistem sredinom, odnosno krajem ožujka uz postepeno dogrijavanje tokom nižih noćnih ali i dnevnih temperatura, a sve u cilju kako bi prva prava berba nastupila početkom svibnja, kada se većina kornišona tek sadi na otvorenome. Biljke posađene u tako ranom periodu svoj maksimum dati će sredinom lipnja, a već sredinom srpnja prisutnost plodova i njihovo plodonošenje biti će smanjeno. Tri tjedna prije planiranog micanja postojećih biljaka sa sistema planira se sjetva za drugi turnus sadnje. Čim se biljke iz prvog turnusa uklone iz plastenika, odmah kreće postavljanje biljaka kojima su vidljivi prvi cvjetovi. Razvojni ciklus biljaka kao i ostale agrotehničke mjere u drugom turnusu se ne razlikuju puno u odnosu na biljke posađene u rano proljeće, osim u jednom parametru, a to je da se biljke u drugom turnusu sade u iznimno vrućem periodu godine, a svoj razvojni ciklus nastavljaju prema hladnijem periodu (obrnuto od rano proljetne sadnje), također uz dogrijavanje plastenika krajem rujna/početkom listopada, odnosno dolaskom hladnijih noći i dana. Uz ovakav pristup, nadamo se ukupnom prinosu od 25 do 30kg/m2 uz omjer klasa koje smo već prethodno naveli.
Vlado Marković