Pisma

Statistička manipulacija

Želim vas pohvaliti na odličnom članku kojim ste mi otvorili oči. Pročitavši članak ostao sam blago rečeno šokiran izjavama i argumentima gospodina Alispahića. Smatram da je ovo kruna manipulativnih tumačenja statistike i totalnog neimanja veze sa stvarnim životom zakonodavca, odnosno gospodina Alispahića u ovom slučaju.

Zar je njemu stvarno normalno 11 vozačkih dozvola koje su izdane u spomenutom periodu? Ne razumijem o čemu on govori i koje živote spašava. Onih koji će, kako ste to zaista lijepo opisali, umjesto da stječu iskustva polako kroz godine, sada radi lošeg zakona malo pričekati pa sjesti na brze i za početnika pogibeljne motocikle? Ne mogu se načuditi njegovim argumentima. Niti jedna stvar u pravilu nije opisana onakva kakva zaista jest, nego je produkt manipulacijskih tumačenja brojki. Možda je u pitanju samo neznanje, ali je svejedno strašno što radi.

Moj primjer u par rečenica: pao s motora (točnije bicikla s pomoćnim motorom za koga sam imao spornu dozvolu) devedesetih (lijepo ulazim u tu njegovu statistiku) i zaradio ozljedu isključivo zbog nenošenja kacige. Tada je to tako bilo. Kada sam kao zrela osoba s navršenih 35 godina krenuo polagati A kategoriju, mislio sam za početak kupiti motor manje kubikaže oko 250 ccm i položiti pripadajuću dozvolu. Kada su me iz autoškole upozorili da je taj put financijski skup i kompliciran odlučio sam sve kategorije preskočiti i položiti A. Tada sam kupio i motor od 660 ccm pošto više nije bilo ograničenja. Sada vas ja pitam koji je smisao toga zakona?

Objašnjenje zakona g. Alispahića me podsjeća na to da je put u pakao popločen dobrim namjerama. Zar u RH nema nikoga tko ima kontakta sa stvarnim životom da napokon napiše normalan zakon? Za kraj bih vas pitao da li znate što uče na policijskoj akademiji, što je prvenstveni smisao policije? Preventiva! Deklarativno prekrasno, ali veće laži teško ćete negdje čuti. Svaki novi zakon donosi još represivnije mjere pa vas molim da postavite pitanje zakonodavcu: da li bi se smrtnost na cestama smanjila za 100% ako bi zabranili promet motornim vozilima? Ne razumijem g. Alispahiću, što čekate?

Lijepi pozdrav. G.V. (podaci poznati redakciji) n Dijagram za Diversion

Možda bi mi vi mogli pomoći informacijom o tome kako da nađem dijagram okretnog momenta za moju Yamahu Diversion 900 S iz 1997. godine. Želio bi ga usporediti s dijagramom za nove Yamahe koje mogu naći na stranicama Akrapoviča. Na žalost ni Delta team, kao uvoznik za Sloveniju, niti Akrapovič, na mojih nekoliko pokušaja ne odgovaraju.

Bio bih vam veoma zahvalan za vaš odgovor. Lijep pozdrav, Jernej Žagar, Trebnje, Slovenija

ODGOVOR: Ako vam ne odgovaraju na upite, moglo bi biti da taj dijagram ni nemaju. Šteta što niste naveli koji vas novi model Yamahe zanima, pa da vam odmah možemo navesti moguće razlike u razvijanju snage i okretnog momenta, no ako planirate kupiti neki model s agregatom slične zapremine i koncepcije, možete biti poprilično sigurni kako ćete se ugodno iznenaditi. Izuzmemo li ekstremne sportske motocikle, novi pogonski agregati Yamahe uglavnom imaju vrlo pravilnu i „bogatu“ krivulju okretnog momenta, već od modela MT-07 pa na više. n Pravi enduro

Zamolio bih vas da mi, ako možete, pomognete s obzirom da imate veliko iskustvo sa motociklima. Da li biste prije uzeli enduro Yamahu ili Hondu i što bi ste nekom, kao što sam ja, koji nemam nekog velikog iskustva s motociklima, preporučili od enduro motocikala koji se mogu voziti i po cesti i izvan nje. Pitam ovo iz razloga što, recimo, Honda vodi CB 500 XA kao enduro, ali s obzirom na težinu ne djeluje mi da se može voziti i van ceste, možda tek nekim boljim makadamom.

Ljubomir ODGOVOR: Skloni smo pretpostaviti da vas ne zanima ni hard ni soft enduro, nego nešto između toga, što se podjednako dobro snalazi i na asfaltu i na terenu. Takvih modela je danas vrlo malo, no ipak vam možemo bez i najmanje rezerve preporučiti KTM 690 Enduro. Ne znamo da li vas i to zanima, ali u klasi 250 je ponuda bitno bogatija, pri čemu je najzabavnija Yamaha WR 250 R, no taj je model nešto teže nabaviti, tako da su zanimljive alternative Kawasaki KLX 250 i Honda CRF 250L. n

Pišite nam!

Ako želite da vaše pismo objavimo na ovim stranicama, a možda i nagradimo, pišite nam na novu e-mail adresu pisma@motopuls.hr, koju smo otvorili zato da olakšamo komunikaciju. Šaljite nam svoja pitanja, povjerite svoje dileme, podijelite s nama svoja opažanja, kritizirajte nas, predlažite… Nemojte nas zatrpavati upitima o općenitim informacijama koje možete i sami pronaći jednim klikom miša. Kod objavljivanja i nagrađivanja pisama prednost imaju ona pametno sročena, iako ćemo u krajnjoj nuždi u obzir uzeti i ona s druge strane spektra. n

PDV na motokros

Tražim svugdje, a nikako ne mogu pronaći informaciju vezano za uvoz motora u Hrvatsku. Čak sam gledao i na carina.hr, ali nema ono što mene zanima. Naime, radi se o kupnji motokros motocikla u Italiji ili Njemačkoj, ali ne znam što se sve plaća za uvoz. Po forumima ljudi govore da se plaća samo PDV pošto se ne može registrirat, pa netko govori da se plaća i carina, itd. Znam da ste u Moto Pulsu pisali o uvozu motocikla, ali ne znam u kojem broju. Molim vas za pomoć, hvala. Sebastian

ODGOVOR: Koliko je nama poznato, na rabljeni motokros motocikl koji je uvezen iz EU plaća se samo PDV. Trošarine nema jer se ne može registrirati, a carina je već ranije plaćena, kad je motocikl kupljen kao nov. No, živimo u Hrvatskoj, gdje su svakakva iznenađenja moguća, pa možda ne bi bilo loše da se prije upuštanja u eventualni uvoz osobno obratite carinskoj službi, čisto da kasnije ne bi bilo „nismo znali“. n

NAGRAĐENO PISMO

Superbike po pravilima

Poštovani, budući ste vi jedina naša veza s tehničkim detaljima i svim ostalim pikanterijama unutar MotoGP i SBK prvenstva bilo bi lijepo kada bi napisali koju više o novim pravilima u Superbikeu koje ste već nekoliko puta spomenuli. Hvala.

Daniel Juretić

Pisalo smo o tome u 142. broju Moto Pulsa, no možda je doista pravo vrijeme da utvrdimo gradivo. Dakle, od ove sezone su bitno ograničene dorade serijskih agregata i svode se na moguću ugradnju drugačijih bregastih osovina, doradu glave cilindara i ugradnju drugačijih klipnjača, koje ipak moraju biti jednake težine kao i serijske. U prosjeku se na dva natjecateljska vikenda može „potrošiti“ jedan agregat, a novost je da se mora deklarirati jedan set prijenosnih omjera u mjenjaču i koristiti tijekom cijele sezone. Prostor za dorade na okviru je bitno smanjen, a već od ranije se mogu koristiti samo one komponente ovjesa i kočnica koje je odobrio FIM i koje ne prelaze određenu cijenu. Osim toga, od ove sezone, tvorničke momčadi moraju privatnim momčadima ustupiti svoj paket elektronike (hardver i softver) i to po cijeni koje ne prelazi 8.000 €. Ukratko, želja je da natjecateljski motocikli budu bliži serijskima, uz nadu da će se time obuzdati troškovi, ali i smanjiti razlike između tvorničkih i privatnih momčadi. n