Budite prvi, saznajte više od drugih. Rujan 2013 POSEBNO IZDANJE Izbor članaka Biznis plusa i regijskih medijskih partnera jugoistočne Europe koje uz dnevne vijesti možete pronaći na internetskom portalu www.biznis-plus.com
1
Želimo vam približiti dio sadržaja regionalnog portala medijskih partnera iz šest država s korisnim informacijama, koje (nekad) utječu na poslovanje, prilikama za nove poslove i zaposlenja te zakonodavnim promjenama. Budite prvi, saznajte više od drugih; prijavite se na besplatni dnevni newsletter na www.biznis-plus.com.
Sadržaj
Uvodnik
Šta o Biznis plus vijestima misle čitaoci? Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a obojica najviše vole italijansko Veliki trgovac prilika je za regiju
4 8 10
Prilike na Kosovu Unija poslodavaca Srbije zahtijeva brze promjene Makedonija ne smije više podupirati samo primarnu proizvodnju Zagrebačka berza: EU nije čarobni štapić Ko u slobodno vrijeme više misli na posao? Violeta nakon osvajanja regije nastavlja svoj pohod Kad procvjeta trgovina, s njom će i Hrvatska Privrede u regiji moraju više sudjelovati Gdje po jeftinije gorivo i cigarete Gorenje u Srbiji još vidi mogućnosti za rast Kad se sretnu superpotrošači
13 14 16 18 19 20 22 24 27 28 31
Argeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje izvan regije Da li ste »sjevernjak« ili »južnjak«?
32 34
BIznis plus je zajedničko djelo medijskih partnera.
Direktor i urednik: Nedžad Šadić/Vildana Selimbegović
Kompjutorski prijelom: Irena Buha Marolt
Urednik priloga: Mladen Miković
Naslovnica: Irena Buha Marolt, Maša Marolt Pečjak
Adresa: Oslobođenje d. o. o., Džemala Bijedića 185, Sarajevo Telefon: +387 33 276 900 I E- mail: info@biznis-plus.com
2 I www.biznis-plus.com
Mladen Miković I vođa projekta Biznis plus
Nema boljeg osjećaja nego kad pobjedi tim
T
im ski rad. Mno gi ga z agovaram o i vidim o nj e gove prednosti dok , s dru ge st rane, če sto pr im j eću j em o da nas okru žu j u b roj ni individu ali sti preko koj ih ne ide, ne go, m oram o nau č iti kako s nj im a i nj ih naviknu ti kako s nam a. Č inj enic a j e da j e u spj eh tim sko g rada t akođer uvj etovan želj om i skladnošću ekipe. To ga sm o dobro svj e sni na Biz ni s plu su , re gionalnom por t alu z a pr ivrednike i dru ge z aintere sirane, koj i z aj edno pr iprem aj u m edij i iz še st drž ava – BiH, Hr vatske, Srbij e, C rne G ore, Makedonij e i Slove nij e. Nakon godinu dj elovanj a, koliko nas č it aj u u vi še od dvij e hilj ade predu zeć a u re gij i, m o gu reć i da j e m eđu novinar im a, u rednic im a i vlasni c im a par t nerskih m edij a m no go slič nosti, ali i vi še različ itosti, a iz azov j e sve to sve sti na z aj ed nički nazivnik . Slič no kao kod su dj elovanj a m eđu predu zeć im a u re gij i. Ali c ilj j e j asan: j oš dalj e graditi por t al koj i će podu pirati pr ivrednike u re gij i i obavj e št avati vas o do gađaj im a u re gij i, te donositi kor i sne inform ac ij e, koj e na vaše poslo vanj e u tj eču posredno, odnosno neposredno, kao na pr im j er eventu alne pr ilike z a proširenj e po slovanj a ili pokret anj e novo g posla. I želj a z a tim m eđu nam a ne nedost aj e. Ali to neće b iti sve. Na Biz ni s plu su napravili sm o pr ve korake ka povezi vanj u pam et nih i poslovnih lj u di u re gij i. Pam et nih kažem z ato j er su svj e sni kako j e nekad dob ro spu stiti svoj e go da b i postigli (već i) u spj eh. Ne
sam o vlastito g . Slij edit će konkret n i ji ko ra c i , a c ilj j e da im am o od t akvo g poveziva n ja svi ko r i sti. Znač i i bolj u poslovnu okoli nu u re g i ji . I opet sm o kod tim sko g rada. S n ji me se n e svje sno su sreće m o skoro na svakom ko ra ku. Na k raju po gledaj m o dj elić pr ivredne dj e l at n o st i : bez n o vinara ne bi b ilo pr ič a, a bez nj i h n a ši č i t a o c i n e bi dobili inform ac ij e, one koj e ut ječu n a n ji h ovo poslovanj e i život . Te vij e sti ne bi mo g l i p r i p re m ati bez naših par t nera koj i su u to me vi djel i m o gu ć nosti z a dob ar proj ekt , a mi mo g uć n o st da preko nas svoj im u slu gam a i proi z vo di ma do đu do vi še ku pac a, z nač i onih koj i t ra že i n fo r ma c i je koj e nu dim o. Sve se vr ti u kru g . Z ato nem a bolj e g osj eć aj a ne go k ad p o bjedi t i m. Na dobrom sm o pu tu , iako im a do c i l ja jo š p o p r i lič no. Među tim , u obzir dolazi s a mo p o bjeda do koj e ćem o z aj edno. Što vi še nas bude, l a k še će biti.
3
Šta o Biznis plus vijestima misle čitaoci? Za grupu Sava Re, koja ima svoje firme u većini država zapadnog Balkana, Biznis plus, koji pokriva poslovne vijesti s ovih prostora, dobrodošao je dodatni izvor informacija. Mi, koji odlučujemo u pojedinim poduzećima grupe, tako smo redovno upoznati s događanjima na pojedinim tržištima, što nam daje i cjelovit pogled na privredne i političke uvjete na tom geografskom području.
Sve važne vijesti iz regije na jednom mjestu… uređeno, bez odugovlačnja i s većim fokusom na važnim i korisnim informacijama.
Biznis plus pratim redovno jer je odabir tema dobar, vijesti su aktualne i na jednom mjestu nudi mi se pregled najvažnijih događaja u regiji. Već brzi pregled svakodnevnog newslettera omogućava mi da sam, uz minimalnu potrošnju vremena, upoznat s poslovnim smjernicama u regiji. Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
Biznis plus je pouzdan izvor poslovnih informacija iz država nekadašnje Jugoslavije. Omogućava mi da se na jednom mjestu upoznam s poslovnim događajima u regiji, koji mogu često utjecati na posao u Crnoj Gori, gdje radim. Bez obzira na to radi li se o Etihadovoj kupovini Jat Airwaysa ili uspješnosti turizma u Hrvatskoj, ti događaji utječu na privredu Crne Gore.
Biznis plus, u usporedbi s prosjekom, djeluje svježije. Sviđa mi se dizajn stranice, a što se tiče vijesti razlikuje se od sličnih portala jer obuhvata i prognoze, statistike, analize i slično.
Đorđi Petrušev, izvršni direktor Vinarske udruge iz Makedonije
Zvonko Ivanušič, predsjednik Uprave Pozavarovalnice Sava
Igor Gavran, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Edin Seferović, izvršni direktor američke trgovinske komore AmCham u Crnoj Gori
Ideja je svakako dobra i medijski partneri tog projekta su garancija da su informacije pravilne i pravovremene. Takvi portali obično imaju dvije zadaće. Prva je donositi informacije u realno vrijeme, posebno one koje utječu na kratkoročne poslovne odluke. Druga je obavještavati o dugoročnim kretanjima i, prije svega, planovima preduzetnika i preduzeća, ali i nosilaca političkih odluka. Mislim da bi trebalo kod posredovanja informacija još više pozornosti posvetiti čitaocima, da im vijesti ne bi uzele previše vremena, znači uključiti više grafičkih elemenata. No, svakako se takav portal ne bi smio ograničiti samo na razmjenu informacija, nego bi trebao vremenom postati platforma za međusobno komuniciranje i sklapanje poslova. Vladimir Gligorov, ekonomist i saradnik Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije
4 I www.biznis-plus.com
I vi ste pozvani da primate besplatne regionalne vijesti Biznis plusa. Na primanje vijesti prijavite se na www.biznis-plus.com
Budite prvi, saznajte više od drugih. Više informacija: +387 33 276 900 I info@biznis-plus.com 5
Budite prvi, saznajte više od drugih!
Biznis plus newsletter
Prijatelji Biznis plusa:
6 I www.biznis-plus.com
Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na:
www.biznis-plus.com 7
Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a obojica najviše vole talijansko Čije proizvode najčešće kupuje stanovnik država regije i kome najčešće prodaje svoje Da Slovenija bilježi gotovo tri četvrtine robne zamjene s EU i da je Njemačka Sloveniji najveći trgovinski partner, cvrkuću i vrapci na grani. Međutim, ako pogledamo koliko je stanovnika u svakoj zemlji, dakle korisnika njihovih, odnosno naših proizvoda, situacija je dosta drugačija. Zato nas je zanimalo ko kome najviše proda i koliko su tržišta u bivšoj zajedničkoj državni važna u odnosu na tržišta EU. Slovenija je lani s Njemačkom imala osam i po milijardi eu ra robne razmjene, s Austrijom pola manje. Međutim, njemač ko tržište je, mjereno prema broju stanovnika, od austrijskog gotovo deset puta veće. Tako su Slovenac i Nijemac prosječno razmijenili dobrih 100 eura robe, dok su Austrijanac i Slovenac razmijenili u prosjeku četiri puta više, tačnije za 411 eura. Tako je Austrijanac Slovencu, s obzirom na broj stanovnika u obje ze mlje, najveći trgovinski partner. Slovenac je Austrijancu u pros jeku prodao za 205 eura svojih proizvoda, a najviše Hrvatu, i to za 305 eura, nešto više nego Austrijancu i Italijanu zajedno. Slovenac u prosjeku najviše uzima italijansku robu, nju je, naime prošle godine kupio za skoro dvije hiljade eura, nekoliko eura više nego njemačku. U regiji, u zemljama zapadnog Balka na (bez Albanije), odnosno država bivše Jugoslavije, Slovenac je najviše kupovao hrvatsku robu (za gotovo 460 eura), a s ob zirom na malu površinu država, najveću robnu razmjenu bilje žio je s Crnom Gorom (za 175 eura).
Crnogorcu najvažiji stanovnik regije, Srbinu od svih najmanje
Dok Crnogorac u prosjeku stanovniku iz regije izvozi gotovo 68 posto svog izvoza, Srbin izvozi samo oko 14 posto. Potonji, na ime, dvostruko više izvozi u EU, gdje je Srbiji najveći partner Njemačka, a najveći, inače, Rusija. Slovenac stanovniku iz re gije izvozi 14 posto svog izvoza, Makedonac, odnosno Kosovar gotovo četvrtinu svog, Hrvat 29 posto, a Bosanac za 10 posto tnih bodova više svoje.
Glas o proizvodima iz regije čuje se po cijeloj regiji, ali ne toliko daleko u EU
Dok je Slovenac na više od pola milijarde ljudi velikom tržištu EU tamošnjem stanovniku u prosjeku prodao za skoro 30 eura ro be, jednom od 20 miliona stanovnika u regiji u prosjeku je pro
8 I www.biznis-plus.com
Slovenac stanovniku zapadnog Balkana Slovenac: •
lani izvozio za 10.173 EUR, uvozio za 569 EUR više
•
najviše kupovao talijansko (1.974 EUR)
• •
najviše prodao Hrvatu (305 EUR) najveću robnu razmjenu imao je s Austrijancem (411 EUR), a na području zapadnog Balkana i Slovenije s Crnogorcem (175 EUR) stanovniku zapadnog Balkana prodao je pet puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio deset puta više nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom bila je triput veća nego s EU
• •
proda pet puta više nego stanovniku EU • •
Slovencem (43 EUR), odnosno Mađarom (29 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39 puta veća nego s EU
Crnogorac: • • •
lani izvozio za 580 EUR, uvozio 2.299 EUR više najviše kupovao srpsko (843 EUR) najviše prodao Hrvatu (19 EUR)
•
najveću robnu razmjenu imao je sa Srbinom (78 EUR), a na području EU sa Slovencem (38 EUR), odnosno Grkom (14 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 76 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio 28 posto manje nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39 puta veća nego s EU
Hrvat:
•
• • •
lani izvozio za 2.182 EUR, uvozio 1.489 EUR više najviše kupovao talijansko (615 EUR) najviše prodao Slovencu (403 EUR)
•
•
najveću robnu razmjenu imao je sa Slovencem (275 EUR), a na području zapadnog Balkana sa Bosancem (220 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je osam puta veća nego s EU
• • •
lani izvozio za 1.509 EUR, uvozio 944 EUR više najviše kupovao grčko (304 EUR) najviše prodao Kosovaru (169 EUR)
•
najveću robnu razmjenu imao je s Kosovarom (85 EUR), a na području EU s Grkom (58 EUR), odnosno Bugarom (57 EUR) i sa Slovencem (42 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 10 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio četiri puta više nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je sedam puta veća nego s EU
• •
Bosanac:
Makedonac:
• •
• • •
lani izvozio za 1.071 EUR, uvoziO 1.008 EUR više najviše kupovao hrvatsko (300 EUR) najviše prodao Srbinu (202 EUR)
Kosovar:
•
najveću robnu razmjenu imao je s Hrvatom (211 EUR), a na području EU sa Slovencem (128 EUR), odnosno Austrijancem (49 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 22 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio 37 posto više nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 17 puta veća nego s EU
• • •
lani izvozio za 149 EUR, uvozio 1.232 EUR više najviše kupovao njemačko (166 EUR) najviše prodao Crnogorcu (26 EUR)
•
najveću robnu razmjenu imao je sa Makedoncem (81 EUR), a na području EU sa Slovencem (16 EUR) odnosno Grkom (8 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 15 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio 13 posto više nego od prvog robna razmjena po stanovniku sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 20 puta veća nego s EU
• •
Srbin: • • •
lani izvozio za 1.217 EUR, uvozio 819 EUR više najviše kupovao njemačko (132 EUR) najviše prodao Crnogorcu (500 EUR)
•
najveću robnu razmjenu imao je s Bosancem (57 EUR), a na području EU sa
• •
Blješka: U analizi smo gledali područje EU i države zapadnog Balkana bez Albanije, znači države nekadašnje Jugoslavije. Sloveniju za potrebe analize za ovaj članak nismo brojali kao članicu EU, jer nas je zanimalo koliko je povezana sa spomenutim područjem i obrnuto. Ni Hrvatsku nismo ubrojali u EU, jer su podaci za 2012. godinu, kada je još bila članicom CEFTA iz kojeg je istupila ulaskom u EU. U CEFTA su ostale BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija. Za svaku državu u obzir su uzeti podaci njenog statističkog ureda, što znači da su moguće međusobne valutne razlike, odnosno različiti izračuni zbog različitih razmatranja carina i poreza.
www.biznis-plus.com Timski rad medijskih partnera Business.hr, Finance, Kapital, Novi magazin, Oslobođenje i Vijesti
dao za 145 eura robe iz Slovenije. I robna zamjena Slovenca sa stanovnikom regije u odnosu na stanovnika EU triput je veća. S druge strane, Slovenac je prosječno od građanina EU kupio za više od 8.100 eura proizvoda, odnosno gotovo deset puta više nego od stanovnika iz regije. Hrvat u prosjeku »nije lud« toliko za proizvodima EU, jer kupi od stanovnika iz EU (bez Slovenije) za manje od 2.100 eura robe, odnosno tek pet puta više od stanovnika regije (zajedno sa Slovenijom). Hrvatu je stanovnik regije još važniji od stanov nika EU, jer prvom proda 17 puta više nego drugom. Najveći tr govinski partner Hrvatske je, inače, Italija, a Hrvat ima u pros jeku najveću robnu razmjenu sa Slovencom. Bosanac u prosjeku još manje kupuje proizvode od stanov nika EU, i to tek za 37 posto više od onoga što kupi od stanovni ka regije. Potonjom proda 22 puta više nego prvom i s njim bi lježi 17 puta veću robnu razmjenu nego s ostalima. Crnogorca i Kosovara, s obzirom na njihovo trgovanje sa stanovnikom EU, još manje oduševljavaju njegovi proizvodi ne go Bosanca. Stanovnik Kosova je, naime, kupio tek 13 posto vi še proizvoda od stanovnika u EU od onih koje mu je prodao sta novnik iz regije. Stanovnik EU još manje je uspješan kod Crno gorca. Potonji je, naime, jedini iz regije koji u prosjeku više ku puje robu iz regije nego iz EU. Crnogorac, naime, najviše kupu je od Srbina (29 posto) i tek nešto više od stanovnika EU. Crno gorac stanovniku regije proda čak 76 puta više nego stanovniku EU, Kosovar »tek« 15 puta više. Robna razmjena Crnogorca je sa stanovnikom iz regije tako 39 puta veća od zamjene sa stanov nikom s područja EU, a robna razmjena Kosovara 20 puta veća. Makedoncu i Srbinu od gornja dva su nešto više omilje ni proizvodi koje im prodaje stanovnik EU. Prvi, naime, od sta novnika iz EU vrijednosno uvozi četiri puta više proizvoda od stanovnika iz regije, a Srbin pet puta više. S druge strane, Ma kedonac proda vrijednosno 10 puta više proizvoda stanovniku regije, a Srbin 17 puta više nego stanovniku EU. Robna razmje na sa stanovnikom regije u prosjeku je vrijednosno sedam pu ta veća od razmjene sa stanovnikom EU.
Razmjeri će se nešto promijeniti
S obzirom na ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz CEFTA, može se očekivati da će se omjeri u robnoj razmjeni u regiji nešto pro mijeniti. Koliko i u čiju korist, objavit ćemo odmah kada budu poznati podaci o robnim razmjenama država za ovu godinu.
Izvori: Svjetska banka i statistički uredi Slovenije, Hrvatske, BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije
9
Veliki trgovac prilika je za regiju
www.biznis-plus.com Za bolju informiranost privrednika koji djeluju u regiji
Članica Uprave Mercatora Stanka Pejanović nada se da će udruživanje trgovaca u regiji slijediti udruživanje konditora
Moramo razgovarati racionalno, znači na osnovu činjenica i vizije budućnosti regije u kojoj živimo. Ako uklonimo osjećaje, kao dio folklora poslovanja na Balkanu, iz priče o tome iz kojeg dijela regije dolazi kupac Mercatora i pitamo se da li je potrebno udruživanje trgovine u regiji, moj je odgovor potvrdan. To novo trgovačko poduzeće moglo bi postati lokomotiva koja će uspostaviti jednaka načela moderne trgovine u regiji.
»Agrokor i Mercator moraju iz postupka udruživanja izaći puno stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima, koji donose pogodnosti za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače,« kaže naša sagovornica Stanka Pejanović, članica Uprave Mercator trgovine u jugoistočnoj Evropi i direktorica srpske firme najboljeg susjeda Mercator-S. Da li su strahovi o diskriminaciji proizvođača u pojedinačnim državama, koji se javljaju uz najavljeno udruživanje Agrokora i Mercatora, neosnovani?
Sa psihološkog stajališta svaka promjena izaziva strah poslovnih partnera, zaposlenih. To je normalna pojava. Drugačije je ako gledamo na ciljeve i na to kakve su mogućnosti takvog preuzimanja – bez obzira na to ko su njegovi sudionici. S te strane nema nikakvih razloga za strah. Iz ovog postupka moramo izaći mnogo stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima, koji donose pogodnosti za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače. Ozbiljni poslovni subjekti svoju poslovnu filozofiju ne grade na uzimanju u obzir samo vlastitih interesa. Dobavljači moraju razmišljati gdje su po kvalitetu i mogućnostima da se ne bi, recimo, dogodilo da domaći proizvođači krompira ni u desetom mjesecu ne bi mogli zadovoljiti potrebe srpskog tržišta… Uvijek je na prvom mjestu zadovoljavanje potreba korisnika jer od toga živimo.
Važno je da svi sudionici doprinose tome da ovaj proces završi što kvalitetnije, pa će tako naša energija u tom razdoblju biti usmjerena na postizanje pozitivnih ovogodišnjih rezultata. Brojna preuzimanja nakon plaćanja dogovorene cijene nisu uspješna zbog potcjenjivanja takozvanih mekanih djelova. Oni se odnose na stepen kompatibilnosti korporativnih kultura i oblikovanje strategije razvoja robnih marki nakon preuzimanja. Tu vidim najveći izazov. Dok ne dobijemo dozvole protivmonopolnih komisija i ne ispune se svi uvjeti iz sklopljenog ugovora, ne smijemo sudjelovati s Agrokorom u dijelu povezanim s našim poslom. Dok traje faza prodaje, Mercator neće mijenjati svoju politiku prema zaposlenim, korisnicima i poslovnim partnerima.
10 I www.biznis-plus.com
Novi Magazin
Mnogo se čuje o važnosti ugovora o sudjelovanju preduzeća u postupku preuzimanja. Zašto?
U Srbiji Mercator, Roda i Agrokorova Idea imaju svako svoje kupce. Da li će potrošači nakon udruživanja negativno osjetiti promjene u raznolikosti ponude koju ima svaka od ovih marki?
Svaka tako velika transakcija mora donijeti sinergije, inače nema smisla. Od zajedničkih sinergija najveću će korist imati potrošači. Roda je već, otkad ju je Mercator preuzeo od Rodićevih, dobar pri mjer da promjena vlasništva nije povezana s opstankom, jačanjem i razvojem na jednom tržištu. Roda ima svoje stranke neprekidno već 20 godina.
Koje nepoznanice bi mogle ugroziti taj postupak?
Iznenađenja ne očekujemo, sad je problem samo vrijeme, odnosno kada ćemo od protivmonopolnih komisija dobiti dozvole. U Merca toru uporedno s prodajom teče finansijsko i poslovno prestruktu riranje. S bankama smo potpisali sporazum o prestrukturiranju kredita, nastavljamo i sa strategijom koja se temelji na četiri stuba: optimizacija, fokus, rast i profitabilnost.
Prije godinu i po Agrokor je za Mercatorovu dionicu nudio 221 eura,
Stanka Pejanović, članica Uprave Mercator trgovina u jugoistočnoj Evropi
sada 120. Da li kao članica ondašnje i sadašnje Uprave mislite da ste pravi trenutak prodaje propustili?
Vlasnici su uvijek imali mogućnost slobodne procjene kada proda ti svoje dionice.
Pojavljivale su se špekulacije da je prijašnja Uprava, koju je vodio Žiga Debeljak, bila protiv prodaje.
Zakon o dioničkim društvima tačno određuje nadležnosti Uprave i Nadzornog odbora te prava vlasnika. Uprava nema na izbor >>
11
Prilike na Kosovu Kada je Mercator prije 11 godina ulazio na srpsko tržište, domoljubi su tvrdili da na policama neće biti srpskih proizvoda. Sada se boje da će Agrokor davati prednost hrvatskim. Kako je postupao Mercator sve ove godine?
Isprva je bilo na Mercatorovim policama više robe iz Evrope i regije. Ali u tom su se razdoblju stvari promijenile i robne mar ke domaćih proizvođača su ojačale. Važna je bila kupovina Ro de, koja je na svojim policama imala 70 posto domaćih proi zvoda. Danas je razlika u ponudi oblikovana, prije svega, s ob zirom na lokaciju, odnosno ciljnog kupca. No, tu bih započela drugo pitanje: koliko je srpski potro šač uopće vjeran proizvodima koji se proizvode u Srbiji i kakva je percepcija srpske proizvodnje, kakvu snagu ima made in Ser bia i da li je najvažnija cijena, bez obzira na državu proizvodnje?
Kako sami ocjenjujete vjernost srpskog potrošača?
Uz krizu pada vjernost trgovinama i robnim markama. Tu je velika prilika za Rodu, koja je domaća robna marka. Nije ništa dugačija od marki Smoki ili Plazma, koje imaju drugog vlasni ka, ali su uprkos tome nezamjenjive srpske robne marke.
Ima li Mercator za svoju vlastitu robnu marku proizvođače u Srbiji?
Oko 70 posto proizvoda naše robne marke proizvodi se u Sr biji. Za nas radi oko 80 domaćih proizvođača, i to ne samo za srpsko tržište, nego za cijelu regiju.
Vlasnik Agrokora Ivica Todorić najavio je da će se Agrokor maknuti sa srpskog tržišta i sve njihove objekte preuzet će Mercator. Da li su već poznati detajli i da li će Mercator onda imati monopol?
U srpskoj protivmonopolnoj komisiji sjede stručnjaci od kojih očekujemo da odrede metodologiju za procjenu tržišnog udje la i zatim na vrijeme odluče. U interesu svih je da što prije do bijemo odobrenje komisija u regiji i zato vjerujem u podršku svih nadzornih organa. Do sada smo pratili tržišne udjele koje imaju veći kon kurentski trgovci u Srbiji – Idea, Delez, Univereksport, DIS, Me tro, Interex. U posljednjem kvartalu prošle godine, prema po ocjenama GFK, Mercator, Roda i Idea su imali zajedno najviše 12,9 posto srpskog tržišta.
Govori se da će u upravi nove regionalne trgovačke kompanije sjediti dva predstavnika iz Slovenije te po jedan iz Srbije i BiH. Da li su vama ponudili tu poziciju? 12 I www.biznis-plus.com
Koliko »domoljuba« kupuje kod najboljeg susjeda Na srpskom tržištu, među kupcima koji radije kupuju domaće proizvode, petina jeonih koji svoju kupovinu obavljaju u Mercatoru. Dok je takvih u Hrvatskoj za dva postotna boda manje, u Sloveniji ih ima daleko najviše. Kod nas, naime, 53 posto kupaca koji radije biraju domaće proizvode iste kupuju kod najboljeg susjeda. Istraživanje je pripremio Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u spomenute tri države, u njega je bilo uključenih 14.500 osoba.
O tome nismo razgovarali, ali očekujem da ćemo razgovarati, prije svega, o ekipi koja će bit odgovorna za Srbiju i Crnu Go ru, o konceptu kako će se odvijati razvoj, kako će bit usklađe ne odgovornosti i ovlasti.
Da li bi se moglo to preuzimanje u trgovini po sistemu plimnog vala prenijeti i u proizvodni dio privrede u regiji?
Prije svega bih željela da se udruže srpski konditori, i ova bi grana bila jača. Imamo prekrasne proizvođače, ali su svi, ka ko bi izgurali druge, povećali raznovrsnost svoje proizvodnje. Mislim da je krajnje vrijeme da se udruže. Kada pogledate na trgovačke police, vidite 25 vrsta napolitanki i upitate se da li je to potrebno i nije li bolje imati šest snažnih robnih marki. Ta ko bi povećali opseg proizvodnje, postali jači na tržištu, ima li kvalitet za evropsko tržište. Višak sredstava bi, recimo, mo gli usmjeriti u proizvodnju proizvoda bez transmasnih kise lina, koje su apsolutna nužnost zdrave ishrane i uvjet za mjes to na tržištu EU. To bi vodilo u segmentaciju proizvođača na one koji proizvode robne marke i one koji su specializirani za proizvodnju vlastitih robnih marki.
Kako komentirate optužbe o velikim trgovačkim maržama?
Ovaj stereotip najlakše razbijemo ako pogledamo bilance ci jelog lanca dobavljača i pregledamo koliko tko zaradi te s ka kvim troškovima posluje. Mi smo prošlu godinu završili s 0,9-postotnim profitom, a da ne računamo valutne razlike ko je su iznosile devet miliona eura. Konkurentne maloprodajne cijene naša su nužnost. Zato sve vrijeme tražimo prostora u neprestanoj optimizaciji i odgovornom postupanju.
Pazite da dobro osigurate svoja potražvanja i raspitate se o poslovnim partnerima Negdje krajem ljeta ili početkom jeseni Slovenija na Kosovo šalje novog veleposlanika Miljana Majhnog, koji sada vodi sektor za ekonomsku promociju u Ministarstvu vanjskih poslova. Hoće li uspjeti potaknuti poslovnu saradnju između dvije zemlje? Gdje su prilike za veći biznis slovenskih poduzeća na Kosovu? Za sada su tamo prisutne velike firme, i Telekom Slovenije (TS), koji je već opekao prste, ali se, barem kako tvrde, oporavlja. »Slovenska preduzeća, zahvaljujući poznavanju poslovnog okruženja imaju određene prednosti kod poslovanja na Kosovu,« kažu u Ministarstvu vanjskih poslova. U privrednoj saradnji za sada prevladavaju osiguranje (tamo je npr. prisutna Sava Re), bankarstvo (NLB), telekomunikacije i obrazovanje.
Gdje su prilike i poteškoće
Prilike se otvaraju uglavnom u područjima obrazovanja i sudjelovanja u projektima koje finansira međunarodna zajednica, kažu u Ministarstvu: Prilika ima također u području projektovanja (građevinarstvo koje je, nažalost, kod nas sada u vrlo lošem stanju, op. a.), u poljoprivrednom sektoru (izgradnja staklenika, nasada voća i vinove loze, stočarstvo i plantažni uzgoj ljekovitog bilja), u sektoru informacijsko-komunikacijskih tehnologija, u području turizma, energetike... Problemi s kojima se suočavaju naši privrednici su veliki sudski zaostaci u rješavanju privrednih sporova. Kod poslovanja na Kosovu treba biti svjestan i finansijske nediscipline. Dakle: osigurajte finansijska potraživanja, savjetuju u Ministarstvu. Također, dobro upoznajte svoje poslovne partnere, kažu preduzetnici.
TS je najveći slovenski investitor
TS, koji na Kosovu ima operatera Ipko, na ovom tržištu je dosad uložio 230 miliona eura, što je najveća strana investicija u zemlji. Kažu da se poslovanje poboljšava, da imaju već pola miliona korisnika. Ipko je u prvom tromjesečju ove godine broj mobilnih korisnika povećao za 27 posto. Prošle godine njegovi su prihodi iznosili 70 miliona eura (dvije godine prije 66 miliona). Povećanje prodaje na ovom tržištu za prošlu godinu bilježe i u Petrolu (10,7 miliona eura ili 26 posto više nego pretprošle godine). Na Kosovu se, kako kažu, jača i Pivovarna Laško.
Aleš Beno
nijednu mjeru kojom bi spriječila kupoprodajni ugovor između kupca i prodavača.
www.biznis-plus.com Čitaju ga u više od 2.000 preduzeća
Hoće li slovenski privrednici više ulagati na Kosovo? Prilika ima - i u energetici, poljoprivredi te građevinarstvu. Nažalost, mnogi su naši veći građevinari propali.
86
1,6
miliona eura vrijednost miliona eura vrijednost je robe koju smo prošle je robe koju smo prošle godine izvezli na Kosovo. godine uvezli s Kosova. Kosovo u brojkama Kosovo se smatra jednom od najmanje razvijenih evropskih zemalja. Stopa nezaposlenosti je oko 45 posto, mjesečne bruto plate su u rasponu od 350 do 400 eura (puno se radi na crno, kažu poznavaoci). Prošlogodišnji bruto domaći proizvod (BDP) iznosio je oko 4,8 milijarde eura (slovenski oko 35 milijardi). Važno je da je BDP rastao (prošle godine za oko 3,8 posto). Kosovo ima 1,8 miliona stanovnika, također ima mnogo iseljenika uglavnom u Njemačkoj, Švicarskoj i sjevernim evropskim zemljama.
13
Unija poslodavaca Srbije zahtijeva brze promjene Da je Srbija prije svjetske ekonomske krize provela reforme radnog zakonodavstva i uvela fleksibilne oblike zapošljavanja, s obzirom na to kolike su potrebe poslodavaca, 275.299 radnika ne bi izgubilo posao, kažu u Uniji tamošnjih poslodavaca, koji od vlasti zahtijevaju reforme bez odgađanja. Dodaju kako bi država, ako bi reformirala odredbe u trgovini, od kojih bi trebalo brojne ukinuti, trgovcima godišnje uštedila 107,8 miliona eura. To bi, prema njihovom uvjerenju, dovelo do osjetnog sniženja maloprodajnih i veleprodajnih cijena prehrambenih proizvoda. Istovremeno, u Uniji upozoravaju da bi svako treće tamošnje poduzeće povećalo plate zaposlenima ako bi država smanjila porezna opterećenja prihoda sa 60 na 40 posto. To su tri glavna zaključka njihove analize o zahtjevama privrede za hitne reforme zakonodavstva u koju su bila uključena 202 tamošnja mala, srednja i velika poduzeća između trećeg i petog mjeseca ove godine. To će bit polazna tačka javne debate o nužnosti promjena, koja će početi danas. Njome će poslodavci, USAID, talijanska Confuindustrija u Srbiji, predstavnici njemačke privrede u Srbiji, Privredna komora Srbije te druga privredna udruženja pokušati uvjeriti tamošnja ministarstva i poslanike da što prije počnu provoditi spomenute reforme.
Zbog sadašnjih uvjeta sve više rada na crno
»Velika opterećenja troškova rada, odnosno zajednički porezi i doprinosi na prihode, te zastario Zakon o radu, koji ne odgovara potrebama savremene tržišne privrede, glavni su razlozi za brz pad zaposlenosti i povećanje rada na crno,« kaže predsjednik Unije Nebojša Atanacković. Unija poslodavaca tako u prijedlogu, koji su pripremili Vladi Ivice Dačića, između ostalog predlaže: + zapošljavanje na određeno vrijeme produžiti s jedne na tri godine, + da se uklone obavezne isplate otpremnina tehnološkom višku radnika za cijelo vrijeme trajanje radnoga vijeka i zamijene ih otpremnine samo za razdoblje koje su odradili u firmi iz koje su ih otpustili,
14 I www.biznis-plus.com
Od glavnih igrača na poltičkoj sceni očekujemo da konačno počnu vladati po načelima dobrog menedžerskog upravljanja i odlučno uvedu već odavno zakašnjele reforme.
+
uvođenje mogućnosti zapošljavanja na kraće radno vrijeme od osam sati, + skraćenje predugih službenih postupaka za zapošljavanje i otpuštanje, jer sada ima mnogo suvišnih akata i rokova, + dozvolu uvođenja dužeg radnog vremena od produženog za najviše osam sati sedmično, sa čime se mora zaposlenik složiti, + podjelu godišnjeg odmora na dva djela, + mogućnost da se zaposlena žena prije isteka porodiljskog dopusta može vratiti na radno mjesto ako to sama želi i radi polovično radno vrijeme, + uvođenje prava zaposlenih na nagrade i bonuse. U Uniji su uvjereni da će kratkoročni učinci reforme radnog zakonodavstva biti niži troškovi poslovanja, osjetno smanjenje broja administrativnih postupaka, lakše upravljanje ljudskim resursima u preduzećima, novi sistem stimulacije zaposlenih i više zapošljavanja mladih te starijih od 45 godina. Među dugoročnim učincima navode uštede kod zapošljavanja, što bi mogli preusmjeriti u investicije i otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti te postavljanje odnosa među poslodavcima, sindikatima i zaposlenima na realne ekonomske temelje.
Zbog neodgovarajućih trgovinskih zakona 19 hiljada radnih mjesta manje
Poslodavci zahtijevaju i reformu trgovinskog i inspekcijskog zakonodavstva. Kažu da bi pomoću tih mjera snizili troškove poslovanja u tom sektoru, znači da bi promijenili obavezne odredbe koje se odnose na: – kurs higijenskog minimuma zaposlenih, – kurs prve pomoći zaposlenih, – ocjenu rizika radnog mjesta za svaku poslovnu jedi nicu, – brise radnih površina, – nacrt protivpožarne zaštite, – povremeno provjeravanje mikroklimatskih uvjeta za rad u manjim prostorima, – mjerenje prikladnosti osvetljenja na svakih 50 kva dratnih metara, – troškove suvišne i neažurne administracije. Kažu da svi ti troškovi firme koštaju 107,8 miliona eura i pojedu barem 19.113 radnih mjesta u trgovskom sektoru. Is tovremeno, osjetno utječu na cijene prehrambenih proizvo da koje su među višim u regiji.
Novi Magazin
Predlažu reforme kojima će se povećati zaposlenost, pojeftiniti hrana i povećati konkurentnost privrede
www.biznis-plus.com Sve vijesti pripremaju lokalni novinari
Kod inspekcijskih pregleda uveli bi jednostavan i učin kovit elektronski sistem za pritužbe protiv rada inspektora.
Za manje opterećenje troškova rada koje je jednako kao u Sloveniji
»Svaka vlada koja želi izaći iz krize morat će maksimalno šte djeti kod svojih troškova i troškova javnog sektora, te istovre
Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije
meno, rasteretiti provredu, upozorava Atanacković. Poslodav ci zato od zakonodavaca zahtijevaju i smanjenje troškova rada sniženjem poreza i doprinosa na plate sa 60 posto neto priho da na 40. To je u Srbiji jednako kao u Sloveniji, Danskoj, Špani ji i Hrvatskoj, te osjetno više nego u Poljskoj, Slovačkoj, Make doniji i Albaniji.
15
Makedonija ne smije više podupirati samo primarnu proizvodnju
www.biznis-plus.com Na šest jezika
Direktor vinarije Stobi Dane Jovanov o mogućnostima koje bi trebala iskoristiti Makedonija i svojim planovima u vinarstvu
ko stranih prehrambenih konglomerata vraća natrag kao gotov proizvod zbog čega zemlja trpi direktnu štetu!
Šta još?
Makedoniju želimo deklarirati kao zemlju vina, međutim, statistika konzumacije vina je obeshrabrujuća – potrošnja je samo sedam litara po stanovniku.
»Proizvodimo vrhunska vina, povećali smo ulaganja u promociju naše ponude vina i s vinarskim turizmom, zapravo, stalno obrazujemo svoje posjetitelje o usavršenoj i civiliziranoj konzumaciji vina,« kaže direktor vinarije Stobi Dane Jovanov. Kako ocjenjujete makedonsko vinarstvo?
Makedonija godišnje proizvodi oko 100 do 120 miliona litara vina i oko 80 posto proizvedenih količina otpada na izvoz. Mi se želimo deklarirati kao zemlja vina, međutim, ako pogledamo statistiku konzumacije vina po stanovniku, shvatit ćemo da su brojke obeshrabrujuće – samo sedam litara po stanovniku. Ukoliko usporedimo sa Slovenijom, koja je po površini lozovih nasada, proizvodnji vina i broju stanovnika slična Makedoniji, vidjet ćemo da tamo potrošnja iznosi oko 50 litara po glavi stanovnika, što praktično znači da cijelu godišnju proizvodnju konzumiraju sami. Razloga za ovakvo stanje ima više, jedan je taj što su vina makedonskih vinarija koja se prodaju precijenjena, odnosno imaju nerealno visoku cijenu.
Gdje vidite sinergije i mogućnosti za saradnju s drugim preduzećima iz regije? Jeste li već s kojim sarađivali s ciljem zajedničkog nastupa na trećim tržištima? Stobi regionalno sarađuje s brojnim poduzećima iz Srbije, Hrvat ske, Slovenije, prije svega, na tehničkoj razini, dok u sadašnjim uvjetima vođenja preduzeća, nažalost, smatram da je još prera no govoriti o zajedničkom nastupu na trećim tržištima. No, to je nešto čemu trebamo ubuduće posvetiti više pažnje, kao jednom od mogućih odgovora na globalizirano poslovanje.
16 I www.biznis-plus.com
I za kraj, šta biste savjetovali mladim poduzetnicima da bi uspjeli u poslu?
Moram priznati da je na ovo teško odgovoriti jer svako zna ili bi trebao znati šta je najbolje za njega i njegov posao. Ali evo, opće nito bi ih savjetovao da stalno nadograđuju svoje obrazovanje jer to je ključ za pozitivnu transformaciju, kako pojedinca tako i pre duzeća. Zatim bih savjetovao da pokušaju napraviti ono čega se najviše boje, jer danas je rizično živjeti život bez riskiranja, rekao bih, i da ne očekuju brzi uspjeh jer se uspjeh uvijek zaradi dugo godišnjom predanošću.
Šta je Stobi i ko je Dane Jovanov
Kapital
I kako ste na to odgovorili u vašem preduzeću?
Mi smo odlučili voditi politiku fer cijena (best buy) s ciljem da vino opet bude dostupno svim građanima, a da se pri tom ne pravi kompromis sa kvalitetom. To je moguće budući da se naša ukupna proizvodnja vina bazira isključivo na vlastitim lozovim nasadima, gdje provodimo strogu kontrolu svakog koraka proizvodnje – od njive do čaše. Odlučni smo postati vodeća firma za proizvodnju i prodaju kvalitetnih i vrhunskih vina ne samo u Makedoniji već i u susjedstvu, te postati prepoznatljivi i na međunarodnom tržištu vina.
Kao drugo ili treće područje spomenuo bih industriju flaširane vo de, jer porastom stanovništva i razvojem industrije i potražnja za pitkom vodom konstantno raste. Zatim je tu svakako i industrija obnovljivih izvora energije, prije svega, većinu potencijala vidim u izgradnji industrijskih objekata koji će koristiti čistu energiju sun ca kroz fotovoltaične centrale na svojim krovovima.
Koja zemlja u regiji će, prema Vašem mišljenju, sljedeće godine iskoristiti najviše svog potencijala?
Mislim da to je trenutno prije svih Hrvatska zbog ulaska u EU, jer se za hrvatske kompanije otvorilo veliko evropsko tržište, osim toga, mislim da će i devizni prihod od turizma i u budućnosti ras ti. Kao drugu državu spomenuo bih Srbiju, jer su vidljive promje ne koje vlast ubrzano uvodi u svim sferama, što će zasigurno ima ti pozitivan utjecaj na ekonomski razvoj.
Kako ulazak Hrvatske u EU utječe na poslovanje vašeg poduzeća?
Od ulaska Hrvatske u EU Makedonija će imati koristi jer se ukida ju nacionalne kvote i primjenjuju se kvote EU koje su veće, pogo tovo za flaširano vino, tako da mi očekujemo ozbiljan prodor ma kedonskog flaširanog vina na hrvatsko tržište.
Dane Jovanov, direktor vinarije Stobi
Koja dva područja smatrate za najperspektivnija u sljedeće dvije godine?
Makedoniji su očajnički potrebna nova poduzeća i nova radna mjesta u realnom sektoru, koji će u budućnosti generirati rast BDP-a. Zbog toga, kao broj jedan bih izdvojio agrobiznis. To po dručje mora se razvijati i tamo treba ulagati, prije svega u sekun darnu proizvodnju i otvaranje novih proizvodnih pogona za pre rađivanje hrane, npr. kroz uspostavljanje sistema ugovorne proi zvodnje (za unaprijed poznatog kupca, u unaprijed dogovorenoj količini i kvalitetu), kroz stvaranje makedonskih preduzeća koja bi poljoprivredne proizvode otkupljivala, skladištila, usmjerava la i distribuirala do konačnog kupca. Isto tako, što prije treba na pustiti model podupiranja samo primarne proizvodnje koja je sa mo primarna sirovina velikim proizvođačima hrane iz Srbije, Hr vatske i Slovenije! Zatim se ova prerađena primarna sirovina pre
Vinarija Stobi proizvede 4,5 miliona litara vina godišnje, podijeljen je u četiri kategorije - premium, elite, klasik i tradicionalno. Naglasak je na Vrancu, s obzirom na to da je 200 od 600 hektara vinograda zasađenog tom sortom. Danas vinarija Stobi izvozi u Holandiju, Češku, Sloveniju, Srbiju i Njemačku, a njihov fokus je usmjeren prema ruskom tržištu. Stobi je jedna od najnovijih vinarija u Makedoniji, raditi je počela prije pet godina. Investicija je makedonskog bizismena Minča Jordanovog, čiji poslovni interesi sežu od industrije čelika, građevine, agroindustrije pa sve do zdravstvenih usluga. Direktor vinarije Stobi Dane Jovanov pripada mlađoj generaciji makedonskih vinara – enologa. Zaljubljenik je u svoj rad, strast za vino mu je prenio otac, Đoko Jovanov - Hermes, legenda makedonske enologije. Jovanov mlađi energično vodi vinariju na putu prema zacrtanom cilju - postati vodeći makedonski proizvođač vrhunskih vina, koja ćemo sve češće sretati i na stranim stolovima. Smatra da Makedonija ne samo u vinarstvu već i u ostalim područjima agroindustrije, treba konačno ponuditi proizvode sa što većom dodanom vrijednošću umjesto da bude tradicionalna sirovinska baza regionalnih prehrambenih konglomerata.
17
Zagrebačka berza: EU nije čarobni štapić
Ko u slobodno vrijeme više misli na posao?
Da li su investitori na Zagrebačkoj berzi propustili ulazak države u EU?
Kako na posao, slobodno vrijeme i lične finansije gledaju Hrvati, Srbi, Makedonci i Slovenci
Indeks Zagrebačke burze Crobex ove godine bilježi jedan od najvećih porasta, kako u regiji tako i u svijetu, iako je hrvatska ekonomija još duboko u recesiji. I hrvatska preduzeća se suočavaju s krizom, pogađaju ih velika zaduženost, mala konkurentnost i profitabilnost. Zato je većina analitičara ovogodišnji rast Zagrebačke berze pripisivala, prije svega, ulasku države u EU. Ali se nakon velikog praska na zagrebačkom tržištu vrijednosnih papira nije mnogo dogodilo, indeks Crobex je više ili manje na jednakim vrijednostima kao na kraju trgovanja u petak. »Zagrebačka berza u ovom trenu pati zbog male likvidnosti, lošeg raspoloženja među investitorima, nedostatka stranih investitora te loše makroekonomske prognoze za Hrvatsku u ovoj godini,« uvjerena je analitičarka hrvatske Podravske banke Maja Bešević Vlajo. Uz to, ističe da je loša likvidnost, prije svega, posljedica niskih cijena pojedinih dionica, što može biti za investitore i prilika. »Ulazak Hrvatske će se vidjeti tek u drugoj polovini godine kada bi indeks Crobex mogao postići od 1.900 do 1.950 bodova,« misli Bešević Vlajova.
Jernej Kozlevčar, Triglav Skladi
Prilika za investitore na Zagrebačkoj berzi ima, ali su rijetke. Preduzeća se moraju više potruditi da bi uvjerila investitore.
Oprez
»Evropska unija nije čarobni štapić zbog kojeg bi se sve promijenilo,« kaže finansijski savjetnik iz hrvatske Centar banke Goran Vorkapić. »Ako pogledate kada su se druge države u posljednjem desetljeću pridružile EU, bit će vam jasno da je eksplozivni rast na tim tržištima bio posljedica općeg optimizma na svim tržištima i jeftinog novca.« Prema Vorkapićevem mišljenju, kriza je promijenila ponašanje investitora koji su sada puno oprezniji. »Osim toga, u Hrvatskoj je mnogo preduzeća koja su bila na berzi otišlo u stečaj. Manje je i prvih ulazaka na berzu. Prilika za investitore danas na Zagrebačkoj berzi još ima, ali su rijetke, osim toga, preduzeća se moraju mnogo više potruditi da bi investitore uvjerila kako su vrijedna njihovog povjerenja,« objašnjava Vorkapić. »Sada nije 2004. niti 2007. godina. Usred smo 2013. i Hrvatska je već pet godina u recesiji. Treba biti svjestan da su se vremena promijenila,« zaključio je.
Dolaze bolja vremena?
»Prema našoj analizi, indeks Crobex je prošle godine dostigao dno i u bliskoj budućnosti neće više biti istaknutih
18 I www.biznis-plus.com
Goran Vorkapić, Centar banca padova,« misli hrvatski analitičar Dean Pavličević, koji zbog ljeta u sljedećim mjesecima ne očekuje veće promjene. »Rast vrijednosti kursa očekujem, prije svega, kad se vrate veliki strani institucionalni investitori,« kaže Pavličević, koji kao Bešević Vlajova, ocjenjuje da su neke dionice u Zagrebu potcijenjenje i dobra su prilika za kupovinu. »Investitori neka prate prije svega dobro likvidne dionice te preduzeća iz prehrambenog i turističkog sektora. Prilika ima i u industrijskim preduzećima,« dodaje Pavličević.
Među narodima u regiji velike su razlike, a s druge strane, u mnogočemu smo slični. Pogledali smo šta su zaključili u Mediani gdje su anketirali 15.500 osoba u Slovenji, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji. Slovenci su, od četiri naroda u regiji, sebe ocijenili za najbolje upravljače svog novca. O sebi tako misli 73 posto Slovenaca, slijedi 65 posto Hrvata, 57 posto Srba i skoro pola Makedonca. Razumljivo je da je isti redoslijed i kod tvrdnje: Ne volim biti u dugovima. S time se slaže dobrih devet od deset Slovenca, 85 posto Hrvata, tri četvrtine Srba i 61 posto Makedonaca.
Kod trošenja omiljenija gotovina
Skoro 60 posto Srba i Slovenaca kupovinu radije plaća gotovinom. Isto radi 53 posto Hrvata i deset postotnih bodova manje Makedonaca. Možda je gotovina kod većine omiljenija, između ostalog, zato što možda potroše više ako plaćaju kreditnom karticom. Tako misli gotovo trećina Slovenaca, skoro 30 posto Hrvata, pola manje Srba i gotovo četvrtina Makedonaca.
Hrvati u slobodno vrijeme više misle na posao nego Slovenci
Svojim životnim standardom zadovoljna je dobra polovina Slovenaca i manje od četvrtine Hrvata i Srba. Među Makedoncima 31 posto je zadovoljnih. Za 68 posto Slovenaca i tri postotna boda manje Srba od novca koji zarade važnije je kako provode slobodno vrijeme. Isto misli gotovo polovina Hrvata i još nešto manje Makedonaca (41 posto). S druge strane, u svoje slobodno vrijeme tek četvrtina Slovenaca misli na posao, dok je među Hrvatima više takvih – dvojica od petorice.
Slovenci najmanje radno ambiciozni i poduzetni
Samo za 15 posto Slovenaca posao je više karijera nego rad. Da im je posao važniji za karijeru nego sam rad, kažu skoro dvojica od petorice Srba i Makedonaca, dok je među Hrvatima takvih 31 posto. Trećina Hrvata želi osvojiti i sam vrh u svojoj karijeri.
Thinkstock
Do kraja godine očekujem, prije svega, visoku korelaciju kretanja berze u Zagrebu s općim uvjetima na svjetskim tržištima kapitala i tržištima u regiji.
Tako slični, a tako različiti: Od četiri naroda u regiji najmanje Slovenaca bi imalo svoje preduzeće, svoj vrh u karijeri bi htjelo doživeti najviše Srba, a među svima je mnogo onih koji radije plaćaju gotovinom – tako da manje potroše.
Još ambiciozniji su Makedonci (36 posto), a najviše Srbi (dva postotna boda više). Najmanje Slovenaca ima takve ambicije, i to 31 posto. Svoje poduzeće želi tek četvrtina Slovenaca. Poduzetniji su Hrvati (36 posto), a još više Makedonci (46 posto).
Unosne mogućnosti ulaganja traži najviše Srba
Dobra petina Slovenaca i Makedonaca, odnosno gotovo petina Hrvata, u novinama čita finansijski dio. Najviše takvih ima Srba, i to skoro 28 posto. S druge strane svaki deveti Slovenac i svaki osmi Hrvat prati događaje na berzama. Trgovanje vrijednosnim papirima Slovencima se čini riskantnije nego Hrvatima. Tako, naime, misle dvojica od pet Slovenaca, odnosno svaki četvrti Hrvat. Baš su Slovenci i Hrvati su oni koji manje traže unosne mogućnosti ulaganja novca. Tek manje od petine Slovenaca, odnosno manje od četvrtine Hrvata. Među Makedoncima takvih ima manje od polovine, a među Srbima više od polovine.
19
Violeta nakon osvajanja regije nastavlja svoj pohod
www.biznis-plus.com Besplatan newsletter Pregled regije u vašem spremniku e-pošte svaki dan
Vlasnik i direktor Violete, proizvođača higi- Šta je Violeta jenskog papira iz BiH, jedne od većih tamošVioleta iz Grud, koja je smještena u jugozapadnom njih kompanija i izvoznika, o planovima, Grupacija dijelu BiH, ustanovljena je 2002. godine i do sada je uspjeprilikama za državu i o tome šta cijene kod la postati regionalni lider u proizvodnji i prodaji higijenskih proizvoda. Zapošljava 800 ljudi u 14 poslovnica u BiH, Hrvatnovih saradnika »Ulazak Hrvatske u EU dobro utječe na BiH i na naše preduzeće. Bez većih promjena smo odgovarajuće organizirani i s potrebnim certifikatima spremni za poslovanje u EU. Uz to se otvaraju nove prilike jer su vrata EU tu, tačno pred nama,« kaže vlasnik i direktor Violete, bosansko-hercegovačke palome koja svoje proizvode prodaje u regiji. Jedan ste od najvećih izvoznika u BiH. Koje proizvode najviše izvozite?
Izvozimo pelene, toaletni papir, papirne ručnike, suhe i vlažne maramice, serviete i higijenske uloške. Naše proizvode, inače, možete naći u svim državama nekadašnje Jugoslavije, u Holandiji, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj i Australiji.
skoj i Sloveniji. Ima tri fabrike u BiH i Hrvatskoj, a uporedo sa proizvodnjom bavi se i distribucijom prehrambenih i higijenskih proizvoda međunarodnih grupacija Ferrero, Barilla, Evian, mesne industrije PIK, Paladin, Alkaloid, Friko delikatesni sirevi i Johnson SC.
u BiH. Osim toga, od ovdašnjeg najvećeg portala za zapošljavanje Posao.ba četiri godine zaredom smo dobili na ziv najpoželjnijeg poslodavca. Ali i ugledni svjetski proizvođa či kao što su Ferrero, Barilla, SC Johnson, PIK, Paladin i drugi prepoznali su nas kao kvalitetnog distributera.
Da li vam je žao zbog neke propuštene prilike?
U poslu imamo konzervativan pristup, što znači da se svakog projekta prihvatimo sistematski i analitički. Zato sam uvjeren da propuštenih prilika nije bilo.
Kako krizna vremena utječu na vaše preduzeće – još planirate proširenje poslovanja? I koje grane ocjenjujete kao obećavajuće u slijedeće dvije godine?
Kakve su mogućnosti za dobar poslovni rezultat krajem godine?
Očekujemo da ćemo poslovnu godinu završiti uspješno. Za nas je važno da održavamo stabilnost u trenutnim vanjskim i unutrašnjim privrednim uvjetima iako se oni stalno mijenjaju i nepredvidljivi su.
Mislim da bi za izlazak države iz krize i podizanje nivoa privredne aktivnosti trebali više pažnje posvetiti energetskim projektima, koji bi mogli osjetno povećati unutrašnju moć države za njen napredak i razvoj. Istovremeno bi trebalo više pažnje posvetiti projektima javnih radova, recimo gradnji infrastrukture, autocestama i slično.
Gdje za pet godina vidite svoje preduzeće?
Ulagat ćemo u nove proizvodne kapacitete. Do kraja godine planiramo završiti gradnju fabrike u Grudama. Naša strategi ja je rast proizvodnje i broja zaposlenih, jer širimo proizvodni program proizvoda s ciljem dizanja higijenskog standarda ko načnog korisnika.
Za kraj nam još recite šta biste savjetovali mladim preduzetnicima Higijenski proizvodi Violete sve su prepoznatljivi u regiji. Šta smatra- za uspjeh u poslu? te za najveći uspjeh poduzeća? Neka se pripreme, posao će biti zahtjevan i naporan, potreban Violeta je razvila prepoznatljivu robnu marku. Nezavisna agencija nas je tri godine zaredom proglasila za najbolju marku
20 I www.biznis-plus.com
će biti kvalitet, i to na dugi rok. Uspjeh preko noći nije moguć, zato nestrpljenje nije dobar saradnik u poslu. Ključ za uspjeh
Branimir Boban / CROPIX Za Slobodnu
Zbog nelikvidnosti naše privrede i drugih u regiji mogu reći da se, zbog dobrog omjera između kvalitete i cijene proizvoda, dobro držimo. Kod nekih naših proizvoda tržišne udjele smo sačuvali, kod nekih smo postigli i rast. Ovih dana smo dobili narudžbu za pelene našeg novog kupca iz Velike Britanije. To znači da se širimo na nova tržista koja su manje pod utjecajem recesijskih uvjeta poslovanja i stvaramo dobre prilike za povećanje izvoza.
Petar Ćorluka, vlasnik i direktor proizvođača higijenskih proizvoda Violeta
je upornost, prilagođavanje promjenama, uz to se treba trudi ti za sve bolji kvalitet rada.
Kao privatnik već 23 godine radim u području trgovine, distribucije i proizvodnje, te mogu reći da postižem dobre poslovne rezultate i stalno sam među boljima u regiji.
Planirate ove godine još zapošljavati? Kakva svojstva zapravo tražite kod mladih kadrova?
Stalno zapošljavamo nove ljude. Baš danas imamo razgovore za dizajnere i tehnologe koji su nama vrlo važni jer nam za dobre i kvalitetne proizvode trebaju kreativni ljudi. Inače, kod mlađih saradnika tražimo svojstva kao što su odgovornost za ispunjava nje povjerenih zadaća, samoinicijativnost, da su spremni usvo jiti nova znanja, upotrebljavati ih, a uz to još da su kooperativni.
21
Kad procvjeta trgovina, s njom će i Hrvatska
www.biznis-plus.com Vijesti koje (nekad) utječu na vaše poslovanje i život
Vlasnik grupe Orbico o proširenju na istok, velikim planovima i o tome šta sve nije u redu kod kuće
Znači, mislite da je politika već odavno trebala provesti radikalne mjere da bi se uvjeti u državi promijenili?
Teško ćete objasniti radniku koji je izgubio posao u preduzeću da mu se to dogodilo jer raste javna potrošnja, ali istovremeno država u svom sistemu još zapošljava. Ako će se takav trend na staviti, prijete nam neredi. Odmah trebamo naći ljude, vladu, koja će imati hrabrosti izgubiti izbore, ali prije toga napraviti sve ono što treba za opstanak države.
Branko Roglić po proširenju distribucijskog poslovanja u regiji i EU planira proširenje u Indoneziju i Kinu. Poznat je po tome da se u poslu ne zadužuje nego ga finansira samo vlastitim sredstvima. Polako razmišlja o odlasku u penziju i istovremeno misli da taj dan neće ubrzo doći.
Ko će imati najviše koristi od ulaska Hrvatske u EU?
Ulazak u EU velik je izazov i prilika, a za neke veliki problem. Za one koji su svoja poduzeća na vrijeme prestrukturirali, smanji li troškove i racionalizirali sve dijelove poslovanja, to je prilika. Naime, oni će svoje proizvode i usluge moći prodavati na veli kom tržištu.
Kakvi su planovi grupe Orbico za ovu godinu?
Planiramo 860 miliona eura prihoda, što je u poređenju s prošlom godinom rast u visini 30 miliona eura.
Davno ste već prekoračili hrvatske okvire, kakvi su planovi na evropskom nivou?
Koliko hrvatskih preduzeća ima, prema vašim procjenama, šansu uspjeti na tržištu EU s obzirom na to da se uvijek ponavljalo kako su domaći proizvodi i usluge dosta nekonkurentni?
Planiramo postati jedan od najvećih distributera u Evropi.
U Hrvatskoj ima 300 hiljada suvišnih radnih mjesta. Rješenje za njih je naše selo. Ovi ljudi bi trebali dobiti poštene otpremnine i onda početi obrađivati zemlju. Tako bi se mogli brinuti iza svo je porodice. Tako bi se država preko tržišta EU, znanja i tehno logije polako rasla.
Nedavno ste posjetili Indoneziju. Šta planirate?
Širimo poslovanje i u devetom mjesecu ćemo s indonezijskom kompanijom Global Putra International Group osnovati zajedn čka preduzeća u Indoneziji, Hrvatskoj i Kini. Preko tih poduze ća želimo uvoziti robu i svrstati je u Orbicove prodajne puteve u 17 evropskih država i istovremeno evropsku i hrvatsku robu izvoziti u Indoneziju. Na evropska tržišta planiramo uvoziti re cimo namještaj, drvo, tropsko voće i ugljen.
Očito je dio rješenja i na azijskim tržištima, jer ste se na njih usmjerili i vi?
A kakvi su planovi s otvaranjem preduzeća u Kini?
Kako ocjenjujete privrednu i političku okolinu kod kuće?
Uvjeti su dosta loši i razumijem ministra finansija Slavka Linića da se zauzima za stabilizaciju budžeta. Kod nas javna potrošnja ek stremno raste, dok realna privreda konstantno pada. Niko nije do voljno hrabar da bi gospodi u javnom sektoru objasnio kako ih ne može biti više od 250 hiljada nego najviše 100, jer će u suprotnom država završiti u stečaju. Velikom brzinom se približavamo grč kom scenariju. Ako se ne uspostavi ravnoteža između realne pri
22 I www.biznis-plus.com
Saša Zinaja, Aktual
Radi se o ogromnom tržštu koje podupire indonezijsko, jedno bez drugog ne mogu. Veza između tih država, te između Evrope i Indonezije je vrlo dobra stvar i može se razviti u dobar posao. Kina je tvornica svijeta, tamo je sve, i to za polovinu jeftinije ne go drugdje. Radna snaga je deset puta jeftinija nego, recimo, u Hrvatskoj. Znači, tamo je kapital dosta lakše oplemeniti.
vrede i javne potrošnje, dobit ćemo nekog mentora koji će uprav ljati nama jer sami to ne znamo.
Mislite na Međunarodni monetarni fond (IMF)?
Da, već prije sedam godina sam rekao da nam treba IMF. On bi napravio ono čega se Vlada boji i rezao tamo gdje treba. Na primjer, svi znamo da imamo previše općina i županija, ali njihov se broj niko ne usuđuje smanjiti.
Branko Roglić, vlasnik sveevropskog distributera Orbico i počasni konzul Slovenije u Splitu
Svijet je sve manji dok su avioni sve brži i jeftiniji.
Mi se brinemo za razmjenu robe. Sjetite se da se u prošlosti uvijek govorilo kako se neka država razvila jer je cvala trgovina. Kad procvjeta trgovina, procvjetat će i Hrvatska. Imamo prekra sne komparativne prednosti i nadam se da će u Hrvatsku doći pa metni ljudi s novcem koji nije špekulativnog izvora i pošteno je zarađen u Evropi. Naime, nije važna samo zarada, od nosno koliko je ona velika. Važno je i znanje koje steknemo pri je nego što taj novac zaradimo. Takav preduzetnik ima iskustva koja će širiti na naš Jadran i upotrijebiti kod bijelog braškog ka mena, drveta, rijeka, voda, u Slavoniji i svim drugim našim izvo rima. Ali za to treba stvoriti uvjete, odnosno pobrinuti se za rav notežu između ekonomije i javne potrošnje.
Kako komentirate da mnogi u posljednje vrijeme dosta naglašavaju značenje investicija, ali njih niotkud?
Ako imate državu s visokim porezima i skupom radnom snagom, onda se novac koji dolazi ne plemeni. Ljudi koji imaju novac su pametni i neće ga donijeti u okolinu gdje ga ne mogu plemeniti i povratiti u pet, sedam ili osam godina. Iz takvih će okolina otići i oni s novcem i neće se više vratiti.
23
Privrede u regiji moraju više sudjelovati
www.biznis-plus.com Prilike za nove poslove i proširenje postojećih
Miodrag Kostić, najveći srpski preduzetnik i nekadašnji interesent za kupovinu slovenskog Žita, vjeruje da je poljoprivreda najveća prilika za cijelu regiju
Da bi na svjetskom tržištu bili konkurentni, morate imati zadovoljavajući kvalitet, cijenu i količinu. Zato su udruživanja neizbježna. Ako se ne udružimo, doći će veliki igrači, a mi ćemo gledati utakmicu sa tribina.
»Privrednici neka stvaraju nove projekte, a vlada osigura odgovarajuće uvjete za poslovanje i finansijsku podršku,« kaže Miodrag Kostić, predsjednik i vlasnik MK Grupe, najveće privatne grupacije u Srbiji. Da li je prednost ili mana kad postanete najveći srpski biznismen?
Pitam se da li je prednost biti najveći u zemlji u kojoj je prosječna plaća među najnižima u Evropi, u zemlji koja još nije raskrstila sa samoupravljanjem, u zemlji koja i dalje više troši nego što zarađuje, u kojoj se nerad i neznanje više cijeni od uspjeha i znanja, u kojoj još nema reda i rada? Biti lider na čelu jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Srbiji, ali i na drugim tržištima, nije nimalo lak posao. Za mene je, prije svega, to velika odgovornost i obaveza prema 5.000 zaposlenih i njihovim porodicama u Srbiji, ali i u Ukrajini.
Zašto se moj koncept ne primjenjuje na druge domaće kompanije, to nije pitanje za mene. Danas u Srbiji još ima 174 preduzeća u restrukturiranju u kojima radi skoro 50.000 ljudi. Potrebno je da se svakim od tih preduzeća neko ozbiljno posveti kako bi se sagledalo koji su njihovi potencijali, da li se u njih u ovom trenutku može nešto uložiti kako bi se vratila na tržište. Ideja za koju sam se zalagao i kod prethodne i kod ove Vlade je ta da bi iskusni privrednici svojim znanjem i iskustvom mogli doprinijeti razvoju državnih poduzeća, podizanju proizvodnje i samim tim njezine konkurentosti na razinu koju zaslužuje.Privrednici su spremni dio vremena odvojiti kako bi pomogli javnim poduzećima. Srbija ima oko 220.000 preduzetnika i tu energiju treba oživjeti. Ono što mogu potvrditi jeste da moja ponuda i dalje stoji u vidu savjeta, znanja i iskustva koje sigurno mogu prenijeti na druge, da bi se izvuklo najbolje moguće za ekonomiju Srbije. Ukoliko bih mogao birati kome ću pomoći i dati besplatan savjet, to bi bili JAT, Železnice Srbije ili JP
24 I www.biznis-plus.com
Novi Magazin
Izrazili ste spremnost da kao menadžer preuzmete neko državno preduzeće. Ne tako davno bili ste među potencijalnim kupcima Jat Airwaysa, pa je to propalo. Koje je sad poduzeće u igri?
PEU Resavica. Izazovi su mi uvijek bili poslovni poduhvati koji zahtijevaju liderstvo, ali i provođenje strukturnih reformi u sistemu.
Već dvije-tri godine pojedine kompanije MK grupe, po parametrima Ministarstva finansija, spadaju među najbolje i najprofitabilnije. Kako se stiže do toga? MK Group je i u najnevjerojatnijim ekonomskim, pa ako ho ćete i političkim okolnostima, uspijevala ne samo opstati ne go i razviti se do današnjih granica. Uvijek sam strateški raz mišljao u poslu, što mi je omogućilo da stvaram okolnosti i ala te za poslovanje. Teška vremena pretvorio sam u šansu, šan su u rezultat, a rezultat je vodeća kompanija za agroposlova nje u Srbiji i regiji jugoistočne Evrope. Tek očekujem da po stignemo najveće rezultate. Daleko od toga da nisam zadovo
ljan učinjenim, ali mi imamo još puno toga reći u poslu. Zna te, postići rezultat nije lako, ali održati ga i trajati, višestruko je teže. To se postiže isključivo radom, strategijom i uz podrš ku stručnog tima.
Kakva su iskustva poslovanja Vaše kompanije u Ukrajini?
Ulazak na ukrajinsko tržište bio je relativno lak, ali je opstanak na ovom zahtjevnom tržištu prilično težak. MK Group trenutno obrađuje 40.000 hektara. U Ukrajini plaćamo najam za zakup zemljišta po hektaru za ovu godinu oko 60 eura, a u Srbiji MK grupa plaća zakup zemljišta od 300 do 500 eura po hektaru. Srbija je definitivno bolje organizirana država nego Ukrajina. Iako ima divovske potencijale u poljoprivrednoj proizvodnji, Ukrajina ih daleko manje koristi. Ono što je dobro u Ukrajini, to je djelomična privatizacija koju je država izvršila. Ne treba
Miodrag Kostić, predsjednik i vlasnik MK Grupe zaboraviti da je Ukrajina tržište od 50 miliona stanovnika i da ima 42 miliona hektara vrlo kvalitetne obradive zemlje, a cije la Vojvodina ima nešto manje od dva miliona obradive zemlje.
Vlasnik Agrokora Ivica Todorić stvorio je najveću kompaniju u regiji. Da li je on prvi povukao nogu? Je li to bio razlog što ste Vi izašli s idejom ukrupnjavanja i udruživanja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?
Da bi ste na svjetskom tržištu bili konkurentni, morate imati zadovoljavajući kvalitet, cijenu i količinu. Stoga su savezi neizbježni. Ukoliko se ne udružimo, doći će veliki igrači, a mi ćemo utakmicu gledati sa tribina. Vjerujem da poljoprivreda predstavlja jednu od ključnih industrija za daljni ekonomski razvoj i najveću šansu cijele regije. Mislim da je ekonomijama svih zemalja u >>
25
Gdje po jeftinije gorivo i cigarete Srpski kralj šećera
Novi Magazin
MK Grupa je vodeće preduzeće u području prerade hrane u Srbiji i sami kažu da su najveći u jugoistočnoj Evropi. Povezuje 36 poduzeća Srbiji i Ukrajini čije aktivnosti su osim poljoprivrede još trgovina, informacijska tehnologija, upravljanje nekretnina i turizam. Jedna od glavnih djelatnosti je industrija šećera, sad su dio grupe četiri fabrike šećera u Srbiji, tako da se smatra tamošnjim najvećim proizvođačem i izvoznikom šećera. Vlasnik i predsjednik MK Grupe Miodrag Kostić ima zato već godinama nadimak kralj šećera. Kostić, koji se prije dvije godine zanimao za kupovinu slovenskog Žita, prema procjenama časopisa Forbes na trećem je mjestu najbogatijih na Balkanu. Njegovu su imovinu procijenili na 234 milio na eura, nalazi se iza vlasnika Agrokora Ivice Todorića i vlasnika Studia Moderna Sandija Češka.
regiji itekako potrebna bliža poslovna saradnja. Međusobno povezivanje regionalno jakih kompanija je nužno, posebno imajući u vidu buduće veliko tržište, u prvom redu mislim na zemlje EU i Rusiju.
Čini se da je iza Todorića i Agrokora u osvajanju regije stajala Vlada Hrvatske i da je to, na neki način, državni projekat. Zašto slično ne postupi i Srbija na nekom drugom projektu?
Vjerujem u potencijal domaće ekonomije, jer Srbija nije u potpunosti iskoristila sve kapacitete. Prostor za napredak postoji, posebno u području energetike i proizvodnje hrane. Kojom brzinom će se napredovati ovisi od saradnje ekonomije i države, a siguran sam da ćemo svi dati svoj doprinos tom cilju.
Mislite li da je Srbija nespremna za liberalizaciju tržišta od 1. januara 2014. kada se otvara za robe iz EU prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju?
Ne može se očekivati da Srbija sama preuzme „teret“ pri ključivanja, već se apsolutno svaki pojedinac mora angažovati kako bi spreman dočekao pozitivne promjene koje nas očeku ju u bliskoj budućnosti. Državni sistem bi trebao indirektnim
26 I www.biznis-plus.com
mjerama podržati privrednike i to najprije skraćivanjem pro cedura, uklanjanjem administrativnih barijera, preispitiva njem mjera carinske zaštite kao i povećanem izvoznih kvota. Činjenica je da će integrativni proces dovesti do još većeg isticanja „najboljih“ u svojoj branši, a da će oni manje „kvali tetni“ nestati sa tržišta. Razlog je što veliko tržište, kao što je evropsko, neće tolerirati nekonkurentne kompanije. Ipak, ne smatram da bi ovo trebalo protumačiti kao prijetnju, naprotiv, kao šansu za razvoj.
Ispunili smo želje više preduzetnika i pogledali kakve su u regiji razlike u cijenama U Sloveniji su najskuplji benzin i cigarete u regiji. Ako idete na put i cijena je glavni kriterij za kupovinu, možete u drugim državama regije potrošiti za benzin i petinu manje, a za cigarete i polovinu manje. Detaljnijim pretraživanjem sigurno bismo otkrili još veće razlike u cijenama benzina i cigareta u regiji. Ali zanimale su nas okvirne uštede, zato smo kod cijena goriva koje u brojnim državama zavise od ponuđača, odnosno lokacije benzinske pumpe uzeli u obzir najčešće cijene ponuđača koji tamo imaju najviše pumpi.
Za 50 litara goriva i 15 eura manje
Srbija je trenutno jedina država u regiji u kojoj je dizel skuplji od 95-oktanskog benzina. Usprkos tome, tamo ćete za 50 litara platiti dobra tri eura manje nego u Sloveniji, u Hrvatskoj i Crnoj Gori oko šest, u BiH oko devet, a u Makedoniji umjesto 69, čak 14 eura manje.
Kakav je Vaš prijedlog državi - šta da učini sa zemljom u državnom vlasništvu?
Zemlja u Srbiji ima nedovoljnu ili uopće nema svoju namjenu, a hrana i poljoprivreda su naša šansa. Biti vlasnik zapuštenog poljoprivrednog zemljišta skoro svuda u svijetu je luksuz, a uskoro će tako biti i u Srbiji. U Srbiji svake godine ostane neobrađeno djelimično ili loše obrađeno čak 900.000 hektara zemlje, a od davanja u zakup tog zemljišta, primjera radi 2011. godine u proračun je otišlo samo oko 13,2 miliona eura. Kada bi se na toj površini posijala samo pšenica, za godinu bi se moglo žeti 3,5 miliona tona pšenice. Pošto je poljoprivredno obradivo zemljište dobro od općeg značaja, država se mora ponašati kao najbolji domaćin, a to znači da adekvatno upravlja onim što ima. Postoje dva rješenja - ili da država počne zemlju obrađivati ili je prepustiti onima koji to znaju i mogu. U interesu države je što prije u funkciju staviti zemljište, jer nema efikasnog upravljanja i odgovornosti bez privatnog vlasništva, a zemljište i poljoprivreda su ogromna razvojna šansa Srbije. Zemlja je bogatstvo svih nas i niko nema pravo to zloupotrebljavati.
www.biznis-plus.com Promjene zakona i pravila koje utječu na posao
cigareta. Najmanje ćete ušte diti u Hrvatskoj i to oko pet eu ra za 10 kutija.
Ne zanemarite međuvalutne razlike
Razlike među cijenama proizvo da i usluga u regiji, naravno, za vise od toga koliko povoljno ćete zamijeniti eure za lokalnu valu tu, odnosno prema kojem kur su vam ih obračuna prodavač ili lokalna banka. Nije na odmet podsjetiti da je granicu EU dozvolje no prijeći s najviše jednim omotom cigareta po osebi, a među dr žavama EU dozvoljenih je najviše četiri šteke po osebi. Članak o obje teme ćemo objaviti uskoro.
Bilješka: Kod prepračunavanja valuta smo uzeli tečaj NLB-a na dan 15.07.2013, tj. dan prije objave članka; cijene benzina i dizla se u većini država razlikuju od prodavača do prodavača zato smo tamo u obzir uzeli cijene na onim pumpama kojih ima najviše u državi i pri tom uzeli najskuplju verziju benzina odnosno dizla. U Srbiji smo uzeli u obzir približnu cijenu NIS-a u Beogradu, a u BiH Energopetrola u Federaciji BiH. Nešto drugačiji je omjer cijena kod 95-oktanskog ben zina. U Hrvatskoj ćete za 50 litara umjesto skoro 75 eura u Slo veniji platiti dobrih osam eura manje. Još više ćete uštedjeti u Srbiji ili Makedoniji gdje ćete potrošiti 10 eura manje. Najmanje ćete za benzin platiti u BiH, na 50 litara ćete uštedjeti 15 eura.
Za »šteku« cigareta u Sloveniji dvije u inozemstvu
Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje najomiljenije cigarete platiti dosta manje. Ali samo za one koji gledaju na cijenu i zanemare eventualno nešto druga čiji ukus. Ako ste među njima, za šteku cigareta, odnosno 10 kutija možete potrošiti i oko 20 eura manje. Takve su naime razlike među slovenskim i makedonskim cijenama nekih od
Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje omiljene cigarete platiti dosta manje, ali mnogi ne znaju koliko. 27
Gorenje u Srbiji vidi još mogućnosti za rast
www.biznis-plus.com Intervjui, analize, dobre vijesti…
Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gorenja o proširenju proizvodnje u regiji, budućnosti poduzeća, kakav kadar traže i šta savjetuje mlađima
Za pet godina ćemo većinu prihoda ostvariti vlastitim robnim markama, imaćemo jake regionalne prodajne centre, a najviše ćemo proizvoditi u Sloveniji i u Srbiji.
Proizvođač kućanskih aparata Gorenje prije nekoliko sedmica sklopio je dugoročno strateško partnerstvo s proizvođačem elektronskih uređaja Panasonic, koje bi trebalo Velenjčanima, između ostalog, donijeti 80 miliona dodatnih prihoda, a Japancima do 13 posto slovenske kompanije. U isto vrijeme otvoren je novi proizvodni pogon hladnjaka u Srbiji. Dakle, više nego dovoljno razloga za razgovor s prvim čovjekom kompanije Franjom Bobincem o pogledima na regiju i budućnost firme.
Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja
Kako na vaše poslovanje utječe ulazak Hrvatske u EU?
Ulazak Hrvatske u EU omogoćava nam spoj nekih poslov nih operacija, npr. na području logistike, i time racionali zaciju troškova, ali svakako u obje države zadržavamo vr hunski prodajni tim.
U Srbiji ste prije nekoliko sedmica službeno otvorili treću fabriku. Da li vam je u interesu proširenje i u neke druge države nekadašnje Jugoslavije?
Ne planiramo uspostaviti proizvodnju u drugim zemljama bivše Jugoslavije, ali vidimo potencijal rasta u Srbiji, posebno u Zaječaru, gdje imamo montažnicu za veš-mašine. Do 2015. godine planiramo proširenje i modernizaciju zaječarske fabrike, tamo ćemo također proizvoditi perilice i sušilice koje ćemo razviti zajedno s Panasonicom u sklopu strateškog partnerstva.
S Panasonicom ste nedavno sklopili ugovor o saradnji i on će do jeseni postati do 13-postotni vlasnik poduzeća. Koga inače najviše želite za vlasnika, odnosno koji vlasnik bi bio, prema Vašem mišljenju, najbolji za Gorenje?
Vrlo je važno da je vlasnička struktura takva da omogućava provođenje strategije firme koja svakako treba ići u smjeru stvaranja dodatne vrijednosti za vlasnike, uz istovremenu brigu o svim ostalim sudionicima.
Kako inače napreduje preseljenje proizvodnje Aska u Sloveniju i slovenske proizvodnje u Srbiju? Kada će završiti obje faze i koji je sljedeći korak?
I kada očekujete da će država izaći iz vlasništva poduzeća?
Mislim da će država postupno smanjivati svoj udio u firma ma poput Gorenja i vjerujem da će se izlazak države iz vlas ništva odvijati na način koji neće ugroziti strategiju razvo ja preduzeća. Ali u drugoj dokapitalizaciji, koju planiramo ove godine, dionice ćemo prvo ponuditi postojećim dioni čarima, znači i Kapitalskoj družbi.
Aktivnosti se provode u skladu s planovima i do jeseni će biti završene. Krajem marta u Velenju smo već počeli proizvodnju perilica i sušilica za rublje marke Asko, u toku je preseljenje proizvodnje perilica suđa Asko, koje će biti završeno do septembra, kada će početi proizvodnja u Velenju. Gorenje u Velenju još nije proizvodilo perilice suđa. Znači tamo donosimo posve nov proizvodni program tako da se radi o doista važnom koraku za tu lokaciju.
Gdje vidite Gorenje za pet godina?
Rezultate prodaje proizvodnog dijela segmenta namještaja bit će moguć bolje izmjeriti krajem godine kada će proći ne koliko mjeseci od isključenja tog segmenta iz Grupe Gorenje.
28 I www.biznis-plus.com
Irena Herak
Kakvi su rezultati prodaje segmenta kuhinja i unutrašnje opreme?
Vjerujem da će se Gorenje za pet godina razviti u čvrstu me đunarodnu korporaciju s prodajom u svim smjerovima po Evropi i većom prisutnošću u nekim drugim ciljanim zema lja izvan Evrope. I za pet godina većinu ćemo prihoda ostva riti vlastitim robnim markama, imat ćemo jake regionalne prodajne centre i najviše ćemo proizvoditi u Sloveniji i Srbiji.
Gdje planirate zapošljavati i koje su glavne osobine koje tražite kod svojih novih saradnika?
Zapošljavamo prije svega inženjere, zatim u odjelima za razvoj i prodaju. Kod saradnika tražimo i cijenimo usmjerenost na ra zvoj, spremnost na rad u grupi i promjene, predanost poslu i pre duzeću, poštovanje. Ključna znanja mogu se pridobiti i tokom rada, ali prave lične osobine saradnik mora donijeti sa sobom.
Šta, osim cijene i kvaliteta, tražite kod svojih novih potencijalnih partnera, odnosno dobavljača? Za nas je vrlo važna pouzdana opskrba, fleksibilnost dobavlja ča, spremnost na promjene te korektan poslovni odnos.
Ali ako bi vam neko platio 100 hiljada eura, gdje biste, van Gorenja i njegovih proizvoda, uložili novac? Možda u nov, svjež projekt nekog mladog poduzetnika, ali bi me on morao naravno prvo uvjeriti.
Šta biste savjetovali mladim preduzetnicima o njihovom poslu?
Neka budu ustrajni, inovativni i neka ne staju ispred prepreka ako vjeruju u svoju ideju, nego nek pokušaju u nju uvjeriti vlasni ke preduzeća, poslovne partnere i ponajprije svoje saradnike.
Uzor mu je bio Magic, do prvog honorara pjevanjem
Šta označavate za svoj najveći poslovni kiks, odnosno propuštenu priliku? Svako iskustvo je dobrodošlo i uvijek nešto naučimo. Ekonomska kriza, koja je počela prije nekoliko godina, okrenula je stvari naopačke i vjerujem da bi danas svi, bogatiji za iskustva iz ovog vremena, prije nekoliko godina postupili drukčije. Čime ste zaradili prvi honorar? Pjevanjem na zabavnoj sceni u dječijim godinama i kasnije još u Komornom zboru RTV Ljubljana u studenstkim godinama. Ko je bio Vaš uzor u mlađim danima i ko je danas? U mlađim godinama vrhunski sportaši, prije svega košarkaši kao Erwin Magic Johnson, a danas svi oni koji svoj posao obavljaju vrhunski i najbolji su u svom području, bez obzira na to radi li se o poslovnim ljudima,naučnicima, umjetnicima, sportistima… Šta najradije radite u slobodno vrijeme? Slobodnog vremena nema puno, ali ga pokušavam iskoristiti za šetnje u prirodi, druženje s prijateljima, sport, muziku i putovanja. Koliko dugo, inače, traje Vaš najduži odmor u godini i gdje ga najradije provodite? Najduži odmor u godini traje 10 do 14 dana, a najviše ga volim provesti uz more.
29
Budite prvi, saznajte više od drugih Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na: www.biznis-plus.com
Kad se sretnu superpotrošači
www.biznis-plus.com Prilike za promjenu posla
Postoje li razlike među mjestima za odmor prosječne populacije i onih s debljim novčanicima? Pogledajmo gdje na odmor odlaze Hrvati, Srbi, Slovenci i Makedonci. Da najviše Slovenaca ljetni odmor provede u Hrvatskoj, već i ptičice cvrkuću. Zajedno s Institutom za istraživanje tržišta i medija Mediana ustanovili smo da razlika u izboru destinacija za odmor između desetine stanovništva koji potroše najviše (takozvani superpotrošači) i ostalih u Sloveniji nema. Od 15.500 ispitanika u četiri zemlje najviše je slovenskih superpotrošača odgovorilo da odmor provode u hrvatskoj Istri i Kvarneru (13,8 posto). Slijede Dalmacija (11,5 posto) i Slovenija (dobrih sedam posto). Izbor ljetnih destinacija za odmor i kod ostalog stanovništva Slovenije jednak je. Jedina je razlika što na spomenute tri destinacije odmor provede trećina obične populacije što je za tri postotna boda više od one desetine koja potroši najviše.
I kod naših južnih susjeda, novopečenih članova EU, nema raz lika u odabiru destinacije za odmor između najvećih potroša ča i ostalih. Gotovo četvrtina onih koji potroše najviše odmor provodi u svojoj domovini, dok tamo odmara manje od peti ne ostalih Hrvata. Najveća je razlika između te dvije skupine stanovništva kod druge top destinacije, Slovenije. Dok u Slo veniju na odmor dolazi svaki osmi Hrvat iz desetine popula cije koja troši najviše, kod ostatka stanovništva naša je zemlja izbor za odmor tek za svakog dvadesetog. Nešto manje Hrva ta odabere treće najpopularnije odredište, BiH, tek manje od pet posto stanovništva i dobrih sedam posto superpotrošača..
Potrošači s preostalima u Srbiji i Makedoniji nisu tako usklađeni
Prijatelji Biznis plusa: 30 I www.biznis-plus.com
Dok najveći udio najvećih srpskih superpotrošača provodi ljetni odmor u Grčkoj (15,6 posto), prvo odredište preostalih Srba je domovina (7,29 posto). Na drugom je mjestu kod obje populacije Crna Gora (12,7 posto superpotrošača odnosno gotovo sedam posto ostalih). Treća destinacija po izboru naj većih potrošača je domovina (11,6 posto), dok Grčku odabe re svaki dvadeseti Srbin koji nije jedan onih 10 posto ljudi ko ji potroše najviše.
Thinkstock
Hrvati najradije kod sebe
Odabir mjesta za odmor se kod slovenskih i hrvatskih potrošača ne razlikuje od odabira preostale populacije. Kod Srba i Makedonaca je ta usklađenost manja.
Makedonci radije u Tursku nego u Hrvatsku
Upravo je Grčka najpopularnija destinacija za odmor za Ma kedonce, koji osim ljetnog odmora, tamo također vole prove sti produženi vikend – bez obzira na njihov dugogodišnji spor oko službenog imena najjužnijeg dijela nekadašnje Jugoslavi je. Svaki sedmi makedonski potrošač odnosno svaki deseti iz grupe ostalog makedonskog stanovništva ljetni odmor pro vede u Grčkoj. Na drugom je mjestu kod superpotrošača Tur ska (5,4 posto), a na trećem zapadna susjeda Albanija (manje od pet posto). Ostali Makedonci koji nisu iz desetine najvećih potrošača, kao svoje ljetno odredište za odmor naveli su Ma kedoniju (7,5 posto), treće je mjesto sa više od četiri posto za uzela Turska.
31
Argeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje van regije »Smatram da je Agrokorovo preuzimanje Mercatora vrlo logičan poslovni potez. Konsolidacija industrije, na strani proizvodnje, kao i na strani maloprodaje, neminovan je proces koji se događa svuda u svijetu. Općenito gledajući, zadnju riječ imaju potrošači, i dok je njihov interes u primarnom fokusu, što je jedino poslovno logično, svi će dioničari moći biti zadovoljni,« misli Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe. Što za Vas i Vaše poslovanje znači ulazak Hrvatske u EU i istovremeno izlazak iz CEFTA-e?
»Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam iznimno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku.«
Mi već od 2005. imamo iskustvo poslovanja u EU s našom njemačkom kompanijom Atlantic Multipower, a korisna su i iskustva koja dijelimo sa slovenskim kolegama iz Droge Ko linske, standardima poslovanja smo u potpunosti usklađe ni i u svakom pogledu spremni za evropske uvjete. Nekoli ko naših brendova, poput Cedevite GO!, Argete i Donata Mg, ima ozbiljan internacionalni potencijal koji svakako želimo iskoristiti, a u tome će nam pomoći i mogućnost korištenja znaka „made in EU“, koji potrošačima u staroj Evropi ipak nešto znači. Kad govorimo o izlasku RH iz CEFTA, valja re ći da su naši proizvodni kapaciteti odlično alocirani u zem ljama unutar i izvan EU, što nam omogućuje da neometa no servisiramo sva naša regionalna i evropska tržišta neo visno o trgovinskom režimu. Npr, Argeta se proizvodi u Iz oli i u Hadžićima, prema potpuno istim standardima, Coc kta se puni u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, slično je i s osta lim asortimanom.
Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe
Kako se prodaje Cockta?
Jako smo zadovoljni rezultatima i razvojem programa Soko Štar ka, tj. strateškog poslovnog područja Slatko i slano. Ako gleda mo po poslovnim područjima u cjelini, uz sportsku prehranu koja je najviše fokusirana na zapadnu Evropu, najveći rast od 8 posto ostvario je upravo asortiman Soko Štarka, pri čemu je čo koladni program Najlepših želja rastao dvoznamenkasto, a naj više na tržištima Srbije, BiH i Crne Gore.
Cockta je izuzetan regionalni brend, koji u segmentu gaziranih pića drži jaku drugu poziciju iza Coca Cole. U posljednjih desetak godina provedena je vrlo uspješna strategija rebrendiranja, kojom je Cockta iz staromodnog napitka etablirana na poziciju koju kvalitetom i dodanom vrijednošću zaslužuje – piće svih generacija, ne samo onih koji je se sjećaju iz starih vremena nego i mladih modernih potrošača koji prate trendove. Uz nove okuse, Cocktu Easy i Cockta Limeta, te ekstenzije brenda, Cockta Rossa i Cockta Chinotto, zaokružili smo ponudu i spremni pratimo sezonu.
32 I www.biznis-plus.com
Hoće li doći do sinergije brendova Grand kafa i Barcaffe selection?
Atlantic Grupa je sada najveći regionalni proizvođač kafe s pro datih gotovo 25 hiljada tona u 2012. Tržište kafe, posebno u ka tegoriji turske kafe, izrazito je tradicionalno i vezano uz brend. S našim postojećim brendovima - Barcaffe, koji je prisutan na tržištima Slovenije i Hrvatske, i Grand kafa na tržištima Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, ostvarujemo odlične rezultate i tr žišne pozicije te ne kanimo u ovom dijelu mijenjati stvari. Ono što smo uveli je brend Barcaffe u HoReCa kanalu na razini regi je. Procijenili smo da u ovom segmentu možemo s jedinstvenim brendom koji korespondira sa samim kanalom implementirati uspješnu regionalnu strategiju.
Kako se prodaju proizvodi Soko Štarka i ostalih kompanija koje ste kupili u Srbiji i koliko su konkurentni prilikom izvoza?
Češka Kofola navodno kupuje Radensku i traži regionalnog partnera za distribuciju, hoće li Atlantic uskočiti u tu igru? Dosad nismo imali značajnijih kontakata s kolegama iz Kofole.
U češkim i slovačkim okvirima riječ je o poslovnoj genezi koja je slična razvoju Cockte u jugoistočnoj Evropi. Iznimno cijenimo rad kolega u Kofoli, mi smo uvijek otvoreni za razgovor, ali ni smo imali kontakata o saradnji.
Koji regionalni brend biste voljeli imati u svom portfelju?
Jako smo zadovoljni portfeljom brendova koje okupljamo, od Ce devite, Cockte, Argete, Smokija, Barcaffea, Grand kafe, Banani ce, Donata Mg, Plidente, Melema… Imamo snažne brendove ko ji baštine dugu tradiciju, neosporan kvalitet, prepoznatljivost i vjernost potrošača. Svakako postoje odlični brendovi izvan na šeg portfelja, no kako u skorijem vremenu ne planiramo akvizici je, bilo bi vrlo nezahvalno špekulirati drugim brendovima na taj način, jer to u načelu samo izaziva niz neopravdanih kalkulacija. Irena Herak
Prvi čovjek Atlantic grupe Emil Tedeschi planira, s proširenjem po EU, Švicarskoj i državama ZND-a, do 2017. godine van naše regije stvoriti trećinu prihoda
Na koja se tržišta namjeravate širiti?
Tržišta Rusije i Zajednice nezavisnih država (ZND) imaju veliki potencijal, tamo kroz dodatna ulaganja s ovogodišnjih 40-ak mi liona planiramo kroz tri godine narasti na 100 miliona eura. To, naravno, podrazumijeva dodatna ulaganja i zapošljavanja. Oče kujemo također značajan rast na zapadnoevropskom tržištu, pri je svega u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj i to s našim brendovi ma Multipower, Argeta, Donat Mg i Cedevita GO, koji imaju naj veći internacionalni potencijal.
Kako komentirate inicijativu vlasnika MK Grupe Miodraga Kostića o kreaciji jedne megaregionalne kompanije, u koju bi ušla i Atlantic grupa?
Ta je izjava izazvala dosta medijske pažnje, makar se meni čini da je sasvim jasno i manje upućenom promatraču kako je manje riječ o ozbiljnoj inicijativi, a više o pozitivnoj provokaciji na pro pitivanje uvriježenih rezona kada je riječ o upravljanju kompa nijama i vlasničkim odnosima. Kostić je htio ukazati na to da bi većina preduzetnika radije izabrala biti stopostotni vlasnik ma log sistema, nego 20-postotni suvlasnik u jednoj velikoj kom paniji. Činjenica je da su kompanije na ovim prostorima, koli ko god značajne i velike u regionalnim okvirima, još uvijek mali subjekti na velikim trećim tržištima i za značajniji uspjeh na tim tržištima morat će se, između ostalog, pronaći uspješna formu la zajedničkog nastupa.
Koji biste Vaš poslovni potez označili kao najbolji u karijeri, a koji smatrate najvećom greškom?
Ne sramim se poslovnih promašaja, oni su dio razvojnog puta, iako ništa nije bilo tako dramatično da mi se čini da bi to trebalo posebno istaknuti. Recimo da na samom početku preduzetnič ke karijere nisam imao punu svijest o mogućnostima izgradnje
www.biznis-plus.com Kalendarski pregled događaja u regiji
vlastitog brenda bez vlastite proizvodnje, to bi možda utjecalo na raniji ulazak Atlantica u stvaranje vlastitog portfelja u nekim kategorijama u kojima je tada bilo dosta prostora za rast. No, ne mogu reći da žalim, kad gledam unatrag mogu reći da se kom panija razvijala upravo onako kako sam u načelu želio i mislio da treba. Jednako mi je teško izdvojiti najbolji potez, jer ima više prelomnih tačaka koje su odredile današnji karakter kompanije – izlazak iz biznisa s papirom i fokus na distribuciju robe široke potrošnje, kupovina Cedevite i ulazak u proizvodnju, kupovina Haleka i iskorak na zapadnoevropska tržišta… Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam iznimno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku, u potpuno transparentnom i profesionalnom procesu u kojem smo pobije dili niz međunarodnih industrijskih i finansijskih takmaca. I to bez političke intervencije u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili EU, u vrijeme najzategnutijih odnosa između Hrvatske i Slovenije. To je za nas zaista bio značajan poduhvat, jednako kao i činjenica da se nakon skoro tri godine osjećamo kao jedinstvena kompanija.
U Hrvatskoj je svaka druga mlada osoba nezaposlena. Imate li kakvu poruku za te mlade ljude?
Ekonomska situacija je teška i nije jednostavno pronaći posao, posebno mladima bez iskustva. Svijet se kreće jako brzo i poslo davci sve više traže profesionalce koji se mogu brzo uključiti u posao i donijeti novu vrijednost. Međutim, nije besperspektiv no. Mladi trebaju iskoristiti svoju najveću prednost – neoptere ćenost i mladenački entuzijazam, trebaju se okušati, probati ra diti nešto i tokom studija ne bi li stekli iskustva, ali i sami došli do jasnije spoznaje šta ih zanima i šta im najbolje ide. Slušajući studente na predavanjima koja često držim ovdje i vani, čini mi se da većina stremi zanimanjima koja dobro zvuče, poput mar ketinga, ili onih gdje se čini da će najbrže zaraditi, kao finansije. Uvijek im preporučujem da se barem nakratko okušaju u proda ji, to je važna i potcijenjena vještina koja će im koristiti u svemu što budu radili, čak i ako to ne izaberu kao svoj profesionalni put.
I kada možemo očekivati bolja vremena?
Hrvatska u značajnoj mjeri ovisi o stanju u eurozoni, kao i o sta nju ekonomije u susjednim zemljama koje su naši najveći eko nomski partneri. U tom smislu ne vidim u najskorije vrijeme ne ki spektakularan okret nabolje. Hrvatska država svakako ima načina i resurse da zaustavi višegodišnji negativan trend i kre ne putem postepenog oporavka. Taj uzlazni put neće biti stre lovit, ali je iznimno važno za naše društvo i državu da se pola ko krenemo penjati.
33
Jeste li »sjevernjak« ili »južnjak«? vizacije ili snalažljivosti. Dok je za sjevernjačku poslovnu mi saonost karakteristično da se drži pravila i postupaka, za južnjač ku je karakteristično da može neka pravila i izbjeći ako je to dobro za posao, dodaje.
problema s kojima se suočavamo. Malo je preduzetnika koji zapravo razmišljaju i imaju menadžerske osobine. Stvorili su ih, naime, entuzijasti koji se vrlo brzo suočavaju sa poteškoćama, ali i velike strane kompanije. Glavno je da su na ši privrednici uglavnom ljudi koji su svoj posao stvorili u vrijeme tranzicije ili njihov preduzetnički duh većinom nije razvijen. U is to vrijeme, nisu dovoljno obrazovani da bi vodili firmu kako je to potrebno. Ali okruženje u kojem radimo omogućava da takve oso be postižu uspjeh, uglavnom zahvaljujući odnosima.
Iako među preduzetnicima u regiji u prosjeku primjećujemo neke razlike, u mnogo čemu su i slični. Psihoterapeut Zoran Milivojević misli da su preduzetnici u regiji svjesni kako pripadaju malim sistemima, državama u kojim danas nije jednostavno poslovati, ali i da se osjećaju manje vrijednima u razgovoru sa stranim partnerima. S druge strane, dodaje Milivojević, primjećuje se i dobra kombinacija prilagodljivosti, kreativnosti i radnog zanosa.
Kriva je tranzicija
»Sve je u tranziciji,« misli i Milan Kovačević, savjetnik za strane investicije u Srbiji. Dodaje da se teško zaboravljaju navike iz starog sistema, kao i ondašnja načela i pravila. »Ljudi koji su se obogatili u tranziciji i postali važni preduzetnici, trebaju učiti i prilagođa vati se novonastalom položaju. Neki to rade bolje, neki lošije. To se prije svega vidi u kriznim uslovima u kojima su neki potonuli, a drugi isplivali,« objašnjava Kovačević. Inače, ima tranzicija i pozitivne osobine. »Jedan od važnijih kvaliteta preduzetnika je da su preživljavali različita turbulentna razdoblja, zato su u nevoljama snalažljiviji,« dodaje Kovačević. Za kraj, objasnio je kako i u Srbiji ima preduzetnika sa Zapada ko ji priznaju da je upravljanje poduzećima na Zapadu ponekad ma nje kvalitetno od upravljanja ovdašnjih poduzeća.
Slovenci sistematični, Crnogorci veliki šarmeri
Naš sagovornik kaže da je cilj srpskih preduzetnika impresionirati sagovornika, za crnogorske to važi još i više. Slovenskim privrednicima pripisuje se temeljit i sistematičan pristup poslu kojem je osnov dobar poslovni plan. Za hrvatske poduzetnike misli da se prema poslovnim partnerim iz drugih država ponašaju pomalo aristokratski.
Podjela ili spajanje poslovnog i privatnog odnosa
34 I www.biznis-plus.com
Slovenci
Izvana su pomalo suzdržani, ali se raznježe ako inozemni partneri barem nešto nauče o slovenskoj kulturi i potrude se naučiti nekoliko riječi na slovenskom. U poslovima su oprezni, na stolu žele konkretne ponude i o njima temeljito razmisle.
Hrvati
Na sastanku muškarac sačeka da mu žena prva ponudi ruku. Cijena kod poslovnog dogovaranja je izražena direktno, bez suvišnog oklijevanja. Poslovanje i sklapanje poslova često se održava u kafićima i restoranima.
Bosanci
Imaju 42-satnu radnu sedmica s radnom svakom prvom subotom u mjesecu. Kod sazivanja sastanka ne zaboravite da popodnevni termini nisu najomiljeniji. Sastanci se često održavaju u neformalnom okruženju za koje vjeruju da doprinosi boljem poslovnom odnosu.
Srbi
Osobna preporuka je najučinkovitiji oblik za uspostavljanje poslovnih kontakata. Neformalni poslovni susreti uz ručak ili večeru od iznimne su važnosti. Rukuju se na početku i na kraju sastanka, i to najprije sa ženama.
Crnogorci
Kod mogućih komplikacija su najvažniji prisni i pouzdani odnosi koje treba redovno održavati. Saradnja na temelju ličnih dogovora je puno uspješnija nego dogovori na udaljenosti. Pažnju treba obratiti i na glasine u malom crnogorskom poslovnom svijetu.
Makedonci
Odluke donosi samo top menadžment, obično predsjednik uprave. Menadžeri se često oslanjaju na intuiciju i vlastito iskustvo. Na početku su česti nepovjerenje i otpor kod proširenja na inozemna tržišta i preuzimanja stranih preduzeća. Aleš Beno
»Čini mi se da postoje dvije različite poslovne misaonosti, sjever njačka i južnjačka. Prvoj možemo pripisati menadžere iz Sloveni je i Hrvatske, drugoj preostale iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Her cegovine te Makedonije,« objašnjava psihoterapeut Zoran Mili vojević. Kaže da se, između ostalog, s jedne strane razlikuju u odnosu prema osobama koje su poslovni partneri i s druge stra ne prema samom poslu. »Menadžeri s južnjačkom poslovnom misaonošću više nastupaju kao osebnosti nego kao osobe s ime nom i prezimenom. Oni s poslovnim partnerom uspostavljaju lični, skoro prijateljski odnos. Istovremeno, od njega očekuju da se jednako ponaša prema njima. To znači da izlaze iz svoje pos lovne uloge i predstavljaju se takvima kakvi su u privatnom ži votu,« objašnjava naš sagovornik. Ako su na nivou ličnog odno sa zadovoljni time kako ih prihvata poslovni partner, njihovo se zadovoljstvo može prenijeti i na poslovnu razinu. Onda mogu, kako objašnjava, »prijateljski« popustiti i dati partneru nešto bo lje uvjete poslovanja. »S druge strane je u sjevernjačkoj misaonosti jasna razli ka između privatnog i poslovnog odnosa. Tako poslovni partne ri ostaju u svojim ulogama i neugodno se osjećaju ako ih neko poziva da se pokažu onakvi kakvi su privatno,« misli Milivojevi Druga dimenzija koja mu se čini važnom je stepen impro
Male, ali ponekad važne razlike
Psihoterapeut Zoran Milivojević Hrvatima i Slovencima pripisuje sjevernjačku poslovnu misaonost, a preostalima iz regije južnjačku
Izvori: Izvozno okno, Biznis plus
Osobine koje važe za Srbe, ali i brojne druge u regiji
Za mišljenje o osobinama privrednika u regiji pitali smo i profesora beogradske Visoke stručne škole za poduzetništvo Zorana Ristića, koji nam je objasnio primjerom srpskih preduzetnika: »Preduzetnici se oslanjaju na političke veze kao osnov da bi bili uspješni u poslovanju, što je jedan od najvećih
Thinkstock
Regionalne razlike u misaonosti i pristupima preduzetnika svojim partnerima
www.biznis-plus.com Sve to i još više iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije
35
36 I www.biznis-plus.com
www.biznis-plus.com