Biznis plus brošura (HR)

Budite prvi, saznajte više od drugih.

Rujan 2013 POSEBNO IZDANJE Izbor članaka Biznis plusa i regijskih medijskih partnera jugoistočne Europe koje uz dnevne vijesti možete pronaći na internetskom portalu www.biznis-plus.com

1

Želimo vam približiti dio sadržaja regionalnog portala medijskih partnera iz šest država s korisnim informacijama, koje (nekad) utječu na poslovanje, prilikama za nove poslove i zaposlenja te zakonodavnim promjenama.

Budite prvi, saznajte više od drugih; prijavite se na besplatni dnevni newsletter na www.biznis-plus.com.

Sadržaj

Uvodnik

Što o Biznis plus vijestima misle čitatelji?

Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a najviše vole talijansko Veliki trgovac prilika je za regiju

4 8 10

Prilike na Kosovu Unija poslodavaca Srbije zahtjeva brze promjene Makedonija ne smije više podupirati samo primarnu proizvodnju Zagrebačka burza: EU nije čarobni štapić Tko u slobodno vrijeme više misli na posao?

Violeta nakon osvajanja regije nastavlja svoj pohod Kad procvate trgovina, s njom će i Hrvatska Privrede u regiji moraju više sudjelovati Kamo po jeftinije gorivo i cigarete Gorenje u Srbiji još vidi mogućnosti za rast Kad se sretnu trošitelji

13 14 16 18 19 20 22 24 27 28 31

Argeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje izvan regije Jeste li »sjevernjak« ili »južnjak«?

32 34

BIznis plus je zajedničko projekt medijskih partnera:

Direktor: Goran Ružić

Grafička obrada: Irena Buha Marolt

Glavni urednik: Plamenko Cvitić

Naslovnica: Irena Buha Marolt, Maša Marolt Pečjak

Urednik priloga: Mladen Miković Adresa: Novem, d.o.o., Florijana Andrašeca 14, Zagreb Telefon: +385 1 88 92 600 I E- mail: urednistvo@business.hr

2 I www.biznis-plus.com

Mladen Miković I voditelj projekta Biznis plus

Nema boljeg od osjećaja kad pobjedi tim

T

im ski rad. Mno gi ga z agovaram o i vidim o nj e gove prednosti dok s dru ge st rane če sto pr im j eću j em o da nas okru žu j u b roj ni indi­ vidu ali sti preko koj ih ne ide ne go m oram o nau č iti kako s nj im a i nj ih naviknu ti kako s nam a. Č inj e ­ nic a j e da j e u spj eh tim sko g rada t akođer uvj eto ­ van želj om i skladnošću ekipe. To ga sm o dobro svj e sni na Biz ni s plu su , re gionalnom por t alu z a pr ivrednike i dru ge z aintere sirane koj i z aj edno pr iprem am o m edij i iz še st drž ava – BiH, Hr vatske, Srbij e, C rne G ore, Makedonij e i Slovenij e. Nakon godine dana dj elovanj a kad nas č it aj u u vi še od dvij e ti su će podu zeć a u re gij i, m o gu reć i da j e m eđu novinar im a, u rednic im a i vlasnic im a par­ t nerskih m edij a m no go slič nosti ali i vi še različ i­ tosti, a sve to sve sti na z aj ednički nazivnik iz azov j e. Slič no kao kod su dj elovanj a m eđu podu zeć im a u re gij i. Ali c ilj j e j asan: j oš dalj e graditi por t al koj i će podu pirati pr ivrednike u re gij i i ob avj e št a­ vati vas o do gađaj im a u re gij i te donositi kor i sne inform ac ij e koj e na vaše poslovanj e u tj eču po ­ sredno odnosno neposredno kao na pr im j er even­ tu alne pr ilike z a proširenj e poslovanj a ili osni­ vanj e novo g posla. I želj a z a tom e m eđu nam a ne nedost aj e. Ali to neće biti sve. Na Biz ni s plu su napravili sm o pr ve korake k povezivanj u pam et­ nih i poslovnih lj u di u re gij i. Pam et nih kažem z ato j er su svj e sni kako j e nekad dobro spu stiti svoj e go da bi postigli (već i) u spj eh. Ne sam o vla­

stito g . Slij edit će konkret nij i ko ra c i , a c i l j je da im am o od t akvo g povezivanj a sv i ko r i st i . Z n a č i i bolj u poslovnu okolinu u re gij i.

I opet sm o kod tim sko g rada. S n ji me se n e svje ­ sno su sreć­e m o skoro na svakom ko ra ku. Na k raju po gledaj m o u dj elić pr ivredne djel at n o st i : bez n o ­ vinara ne bi b ilopr ič a, a b ez nj ih n a ši č i t atel ji n e bi dobili inform ac ij e, t akođer t ak ve ko je ut ječu na nj ihovo poslovanj e i život . Te vi je st i n e bi mo ­ gli pr iprem ati bez naših par t nera ko ji su u to me vidj eli m o gu ć nosti z a dobar pro jek t , a mi mo g uć­ nost da bi m o gli preko nas sa svo ji m usl ug a ma i proiz vodim a dostu piti do j oš vi še kup a c a , z n a č i onih koj i t raže inform ac ij e koj e nudi mo. Sve se vr ti u kru g .

Z ato nem a bolj e g od osj eć aj a kad p o bjedi t i m. Na dob rom sm o pu tu iako im a do c i l ja jo š p o p r i l i č­ no. Među tim u obzir dolazi sam o p o bjeda do ko je ćem o z aj edno. I što nas vi še b u d e, l a k še će bi t .

3

Šta o Biznis plus vijestima misle čitatelji?

Za grupu Sava Re koja ima svoje tvrtke u većini država zapadnog Balkana je Biznis plus, koji pokriva poslovne vijesti s ovih prostora, dobrodošao dodatan izvor informacija. Mi koji odlučujemo u pojedinim poduzećima grupe tako smo redovito upoznati s događanjima na pojedinim tržištima što nam daje i cjelovit pogled na gospodarske i političke uvjete na tom geografskom području.

Sve važne vijesti iz regije na jednom mjestu… uređeno, bez odugovlačnja i s većim fokusom na važnim i korisnim informacijama.

Biznis plus pratim redovito jer je odabir tema dobar, vijesti su aktualne i na jednom mjestu nudi mi se pregled najvažnijih događaja u regiji. Već brzi pregled svakodnevnoga newslettera omogućava mi da sam uz minimalnu potrošnju vremena upoznat s poslovnim smjernicama u regiji.

Ljubo Jurčić, profesor na ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Biznis plus je pouzdan izvor poslovnih informacija iz država nekadašnje Jugoslavije.

Omogućava mi da se na jednom mjestu upoznam s poslovnim događajima u regiji koji mogu često utjecati na posao u Crnoj Gori gdje radim. Bez obzira radi li se o Etihadovom nakupu Jat Airwaysa ili uspješnosti turizma u Hrvatskoj, ti događaji utječu na gospodarstvo Crne Gore..

Biznis plus u usporedbi s prosjekom djeluje svježije. Sviđa mi se dizajn stranice, a što se tiče vijesti razlikuje se od sličnih portala jer obuhvaća i prognoze, statistike, analize i slično.

Đorđi Petrušev, izvršni direktor vinarske udruge Makedonije

Zvonko Ivanušič, predsjednik uprave Pozavarovalnice Sava

Igor Gavran, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Edin Seferović, izvršni direktor američke trgovinske komore AmCham u Crnoj Gori

Ideja je svakako dobra i medijski partneri tog projekta su jamstvo da su informacije pravilne i pravovremene. Takvi portali obično imaju dvije zadaće. Prva je donositi informacije zapravo u realno vrijeme, posebno one koje utječu na kratkoročne poslovne odluke. Druga je obavještavati o dugoročnim kretanjima i prije svega planovima poduzetnika i poduzeća, ali i nosiltelja političkih odluka.

Mislim da bi trebalo kod posredovanja informacija još više pozornosti posvetiti čitateljima da im vijesti ne bi uzele previše vremena, znači uključiti više grafičkih elemenata. No svakako se takav portal ne bi smio ograničiti samo na razmjenu informacija, nego bi trebao s vremenom postati platforma za međusobno komuniciranje i sklapanje poslova.

Vladimir Gligorov, ekonomist i suradnik Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču

4 I www.biznis-plus.com

Pozivamo vas da primate besplatne regionalne vijesti Biznis plusa.

Za primanje vijesti prijavite se na www.biznis-plus.com

Budite prvi, saznajte više od drugih.

Više informacija: +385 1 88 92 600 I urednistvo@business.hr 5

Budite prvi, saznajte više od drugih!

Biznis plus newsletter 6 I www.biznis-plus.com

Prijatelji Biznis plusa:

Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na:

www.biznis-plus.com Prijatelji Biznis plusa:

7

Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a najviše vole talijansko Čije proizvode najčešće kupuje stanovnik država regije i kome najčešće prodaje svoje Da Slovenija bilježi gotovo tri četvrtine robne zamjene s EU i da je Njemačka Sloveniji najveća trgovinska partnerica, cvrkuću i vrapci na grani. Međutim, ako pogledamo koliko je stanovnika u svakoj zemlji, dakle korisnika njihovih odnosno naših proizvoda, situacija je dosta drugačija. Zato nas je zanimalo tko kome najviše proda i koliko su tržišta u bivšoj zajedničkoj državni važna u odnosu na tržišta EU. Slovenija je lani s Njemačkom obavila za osam i pol mili­ jardi eura robne zamjene, s Austrijom pola manje. Međutim, njemačko je tržište, mjereno prema broju stanovnika, od au­ strijskog je gotovo deset puta veće. Tako su si Slovenac i Njemac prosječno zamijenili za dobrih 100 eura robe, dok su si Austri­ janac i Slovenac razmijenili u prosjeku četiri puta više, točnije za 411 eura. Tako je Austrijanac Slovencu, s obzirom na broj sta­ novnika u obje zemlje, najveći trgovinski partner. Slovenac je Avstrijancu u prosjeku prodao za 205 eura svojih proizvoda, a najviše Hrvatu, i to za 305 eura, nešto više nego Austrijancu i Talijanu zajedno.

Slovenac u prosjeku najviše uzima talijansku robu, tu je naime prošle godine kupio za skoro dvije tsuće eura, nekoliko eura više nego njemačku. U regiji, u zemljama zapadnog Balka­ na (bez Albanije) odnosno država bivše Jugoslavije, Slovenac je najviše kupovao hrvatsku robu (za gotovo 460 eura), a s obzi­ rom na malu površinu država je najveću robnu zamjenu bilje­ žio s Crnom Gorom (za 175 eura).

Crnogorcu najvažiji stanovnik regije, Srbu od svih najmanje

Dok Crnogorac u prosjeku stanovniku iz regije izvozi gotovo 68 posto svog izvoza, Srbin samo oko 14 posto. Potonji naime dvostruko više izvozi u EU gdje je Srbiji najveća partnerica Nje­ mačka, a najveća inače Rusija. Slovenac stanovniku iz regije iz­ vozi 14 posto svog izvoza, Makedonac odnosno Kosovar goto­ vo četvrtinu svojeg, Hrvat 29 posto, a Bosanac za 10 postotnih bodova više svoje.

Glas o proizvodima iz regije čuje se po cijeloj, ali ne toliko daleko u EU

Dok je Slovenac na više od pola milijarde ljudi velikom tržištu EU takošnjem stanovniku u prosjeku prodao za skoro 30 eura

8 I www.biznis-plus.com

Hrvat stanovniku zapadnog Balkana i Slovenac: •

lani izvozio za 10.173 EUR, uvozio 569 EUR više

•

najviše kupovao talijansko (1.974 EUR)

• •

najviše prodao Hrvatu (305 EUR) najveću robnu zamjenu imao je s Austrijancem (411 EUR), a na području zapadnog Balkana i Slovenije s Crnogorcem (175 EUR) stanovniku zapadnog Balkana prodao je pet puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio deset puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom bila je triput veća nego s EU

• •

Sloveniji proda 17 puta više nego cijeloj EU • •

Slovencem (43 EUR) odnosno Mađarom (29 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39 puta veća nego s EU

Crnogorac: • • •

lani izvozio za 580 EUR, uvozio 2.299 EUR više najviše kupovao srpsko (843 EUR) najviše prodao Hrvatu (19 EUR)

•

najveću robnu zamjenu imao je sa Srbinom (78 EUR), a na području EU sa Slovencem (38 EUR) odnosno Grkom (14 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 76 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio za 28 posto manje nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39 puta veća nego s EU

Hrvat:

•

• • •

lani izvozio za 2.182 EUR, uvozio 1.489 EUR više najviše kupovao talijansko (615 EUR) najviše prodao Slovencu (403 EUR)

•

•

najveću robnu zamjenu imao je sa Slovencem (275 EUR), a na području zapadnog Balkana s Bosancem (220 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je osam puta veća nego s EU

• • •

lani izvozio za 1.509 EUR, uvozio 944 EUR više najviše kupovao grčko (304 EUR) najviše prodao Kosovaru (169 EUR)

•

najveću robnu zamjenu imao je s Kosovarom (85 EUR), a na području EU s Grkom (58 EUR) odnosno Bugarom (57 EUR) i sa Slovencem (42 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 10 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio četiri puta više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je sedam puta veća nego s EU

• •

Bosanac:

Makedonac:

• •

• • •

lani izvozio za 1.071 EUR, uvoziO 1.008 EUR više najviše kupovao hrvatsko (300 EUR) najviše prodao Srbinu (202 EUR)

Kosovar:

•

najveću robnu zamjenu imao je s Hrvatom (211 EUR), a na području EU sa Slovencem (128 EUR) odnosno Austrijancem (49 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 22 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio za 37 posto više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 17 puta veća nego s EU

• • •

lani izvozio za 149 EUR, uvozio 1.232 EUR više najviše kupovao njemačko (166 EUR) najviše prodao Crnogorcu (26 EUR)

•

najveću robnu zamjenu imao je sa Makedoncem (81 EUR), a na području EU sa Slovencem (16 EUR) odnosno Grkom (8 EUR) stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 15 puta više nego stanovniku EU, a od posljednjeg je kupio za 13 posto više nego od prvog robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 20 puta veća nego s EU

• •

Srbin: • • •

lani izvozio za 1.217 EUR, uvozio 819 EUR više najviše kupovao njemačko (132 EUR) najviše prodao Crnogorcu (500 EUR)

•

najveću robnu zamjenu imao je s Bosancem (57 EUR), a na području EU sa

• •

Blješka: u analizi smo gledali područje EU i države zapadnog Balkana bez Albanije, znači države nekadašnje Jugoslavije. Sloveniju samo za potrebe analize za taj članak nismo brojili kao članicu EU jer nas je zanimalo koliko je povezana sa spomenutim područjem i obrnuto. Ni Hrvatsku nismo ubrojili u EU jer su podaci za 2012. godinu kad je još bila članicom CEFTA iz kojeg je istupila ulaskom u EU. U CEFTA su ostale BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija. Za svaku državu u obzir su uzeti podaci njenog statističkog ureda št označi da su moguće međusobne valutne razlike odnosno različiti izračuni zbog različitih razmatranja carina i poreza.

Izvori: Svjetska banka i statistički uredi Slovenije, Hrvatske, BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije

www.biznis-plus.com Timski rad medijskih partnera Business.hr, Finance, Kapital, Novi magazin, Oslobođenje i Vijesti

robe, jednom od 20 milijuna stanovnika u regiji u prosjeku je prodao za 145 eura robe iz Slovenije. I robna zamjena Slovenca sa stanovnikom regije u odnosu na stanovnika EU triput je veća.

S druge strane, Slovenac je prosječno od građanina EU kupio za više od 8.100 eura proizvoda odnosno gotovo deset puta vi­ še nego od stanovnika iz regije.

Hrvat u prosjeku »nije lud« toliko za proizvodima EU jer kupi od stanovnika s područja EU (bez Slovenije) za manje od 2.100 eura robe odnosno tek pet puta više od stanovnika regije (zajedno sa Slovenijom). Hrvatu je stanovnik regije još važniji od stanovnika područja EU jer prvom proda za 17 puta više nego drugom. Najveća trgovinska partnerica Hrvatske je inače Itali­ ja, a Hrvat ima u prosjeku najveću robnu zamjenu sa Slovencom.

Bosanac u prosjeku još manje kupuje proizvode od sta­ novnika područja EU, i to tek za 37 posto više od onog što kupi od stanovnika regije. Potonjom proda za 22 puta više nego pr­ vom i s njim bilježi 17 puta veću robnu zamjenu nego s ostalima.

Crnogorca i Kosovara s obzirom na njihovo trgovanje s sta­ novnikom područja EU još manje oduševljavaju njegovi proizvo­ di nego Bosanca. Stanovnik Kosova je naime kupio tek za 13 po­ sto više proizvoda od stanovnika u EU od onih koje mu je pro­ dao stanovnik iz regije. Stanovnik EU još je manje uspješan kod Crnogorca. Potonji je naime jedini iz regije koji u prosjeku više kupuje robu iz regije nego iz EU. Crnogorac naime najviše ku­ puje od Srba (29 posto) i tek nešto više od stanovnika EU. Crno­ gorac stanovniku regije proda čak 76 puta više nego stanovniku EU, Kosovar »tek« 15 puta više. Robna zamjena Crnogorca je sa stanovnikom iz regije tako 39 puta veća od zamjene sa stanov­ nikom s područja EU, a robna zamjena Kosovara 20 puta veća.

Makedoncu i Srbinu od gornja su dva nešto više omiljeni proizvodi koje im prodaje stanovnik područja EU. Prvi naime od stanovnika iz EU vrijednosno uvozi za više nego četiri puta više proizvoda od stanovnika iz regije, a Srbin više nego pet pu­ ta više. S druge strane Makedonac proda vrijednosno 10 puta više proizvoda stanovniku regije, a Srbin 17 puta više nego sta­ novniku EU. Robna zamjena sa stanovnikom regije u prosjeku je vrijednosno sedam puta veća od zamjene sa stanovnikom EU.

Razmjeri će se nešto promijeniti

S obzirom na ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz Cefte može se oče­ kivati da će se razmjeri u robnoj zamjeni u regiji nešto promije­ niti. Koliko i u čiju korist, objavit ćemo odma kad će biti poznati podaci o robnim zamjenama država za ovu godinu.

9

Veliki trgovac prilika je za regiju

www.biznis-plus.com Za bolju informiranost privrednika koji djeluju u regiji

Članica uprave Mercatora Stanka Pejanović nada se da će udruživanju trgovaca u regiji slijediti udruživanje konditora

Moramo razgovarati racionalno, znači na osnovu činjenica i vizije budućnosti regije u kojoj živimo. Ako uklonimo osjećaje kao dio folklora poslovanja na Balkanu iz priče o tome iz kojeg dijela regije dolazi kupac Mercatora i pitamo se da li je potrebno udruživanje trgovine u regiji, moj je odgovor potvrdan. To novo trgovačko poduzeće moglo bi postati lokomotiva koja će uspostaviti jednaka načela moderne trgovine u regiji.

»Agrokor i Mercator moraju iz postupka udruživanja izači puno stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima koji donose ugodnosti za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače,« kaže naša sugovornica Stanka Pejanović, članica uprave Mercatora trgovine u jugoistočnoj Europi i direktorica srpske tvrtke najboljeg susjeda Mercator-S. Da li su strahovi o diskriminaciji proizvođača u pojedinačnim državama koji se javljaju uz najavljeno udruživanje Agrokora i Mercatora neosnovani?

Sa psihološkog stajališta svaka promjena izaziva strah poslovnih partnera, zaposlenih. To je normalna pojava.

Drugačije je ako gledamo na ciljeve i na to kakve su mogućnosti takvog preuzimanja – bez obzira tko su njegovi sudionici. S te strane nema nikakvih razloga za strah. Iz ovog postupka moramo proizaći mnogo stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima koji donose ugodnosti za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače. Ozbiljni poslovni subjekti svoju poslovnu filozofiju ne grade na uzimanju u obzir samo vlastitih interesa.

Dobavljači moraju razmišljati gdje su po kvaliteti i mogućnostima da se ne bi recimo dogodilo da domaći proizvođači krumpira ni u desetom mjesecu ne bi mogli zadovoljiti potrebe srpskog tržišta… Uvijek je na prvom mjestu zadovoljavanje potreba korisnika jer od toga živimo.

Važno je da svi sudionici pridonose k tome da ovaj proces završi što kvalitetnije i tako će bit naša energija u tom razdoblju usmjerena u postizanje pozitivnih ovogodišnjih rezultata. Brojna preuzimanja nakon plaćanja nakupne cijene nisu uspješna zbog podcjenjivanja takozvanih mekanih djelova. Oni se odnose na stupanj kompatibilnosti korporativnih kultura i oblikovanje strategije razvoja robnih marki nakon preuzimanja. Tu vidim najveći izazov.

Dok ne dobijemo dozvole protivmonopolnih komisija i ne ispune se svi uvjeti iz sklopljenog ugovora, ne smijemo sudjelovati s Agrokorom u dijelu povezanom s našim poslom. Dok traje faza prodaje, Mercator neće mijenjati svoju politiku do zaposlenih, korisnika i poslovnih partnera.

10 I www.biznis-plus.com

Novi Magazin

Mnogo se čuje o važnosti ugovora o sudjelovanju poduzeća u postupku preuzimanja. Zašto?

U Srbiji imaju Mercator, Roda i Agrokorova Idea svatko svoje kupce.

Da li će potrošači nakon udruženja negativno osjetiti promjene u raznolikosti ponude koju ima svaka od ovih marki?

Svaka tako velika transakcija mora donijeti sinergije inače ne­ma smisla. Od zajedničkih sinergija najveću će korist imati po­trošači.

Roda je već, otkad ju je Mercator preuzeo od Rodićevih, dobar pri­ mjer da promjena vlasništva nije povezana s opstankom, jačanjem i razvojom na jednom tržištu. Roda ima svoje stran­ke neprekidno već 20 godina.

Koje nepoznanice bi mogle ugroziti taj postupak?

Iznenađenja ne očekujemo, sad je problem samo vrijeme odnosno kada ćemo od protivmonopolnih komisija dobiti dozvole. U Merca­ toru usporedno s prodajom teće financijsko i poslovno prestruktu­ riranje. S bankama smo potpisali sporazum o prestrukturiranju kre­ dita, nastavljamo i sa strategijom koja temelji na četiri stuba: opti­ mizacija, fokus, rast i profitabilnost.

Prije godinu i pol Agrokor je za Mercatorovu dionicu nudio 221 eura, sa-

Stanka Pejanović, članica uprave Mercatora trgovine u jugoistočnoj Europi

da 120. Da li kao članica ondašnje i sadašnje uprave mislite da ste pravi trenutak prodaje zakasnili?

Vlasnici su uvijek imali mogućnost slobodne procjene kada proda­ ti svoje dionice.

Pojavljivale su se špekulacije da je bila prijašnja uprava koju je vodio Žiga Debeljak protiv prodaje

Zakon o dioničkim društvima točno određuje nadležnosti uprave i nadzornog odbora te prava vlasnika. Uprava nema na >>

11

Prilike na Kosovu Kada je Mercator prije 11 godina ulazio na srpsko tržište, »domoljubi« su tvrdili da na policama neće biti srpskih proizvoda. Sada se boje da će Agrokor davati prednost hrvatskim. Kako je postupao Mercator sve ove godine?

Isprva je bilo na Mercatorovim policama više robe iz Europe i regije. Ali u tom su se razdoblju stvari promijenile i robne mar­ ke domaćih proizvođača ojačale su. Važna je bila kupnja Rode koja je na svojim policama imala 70 posto domaćih proizvoda.

Danas je razlika u ponudi oblikovana prije svega s obzirom na lokaciju odnosno ciljnog kupca.

No tu bih započela drugo pitanje: koliko je srpski potrošač uopće vjeran proizvodima koji se proizvode u Srbiji i kakva je percepcija srpske proizvodnje, kakvu snagu ima »made in Ser­ bia« i da li je najvažnija cijena bez obzira na državu proizvodnje?

Kako sami ocjenjujete vjernost srpskog potrošača?

Uz krizu pada vjernost trgovinama i robnim markama. Tu je velika prilika za Rodu koja je domaća robna marka. Nije ništa dukčija od marki Smoki ili Plazma koje imaju drugog vlasnika, ali su usprkos tome nezamjenjive srpske robne marke.

Ima li Mercator za svoju vlastitu robnu marku proizvođače u Srbiji?

Oko 70 posto proizvoda naše robne marke proizvodi se u Srbi­ ji. Za nas radi oko 80 domaćih proizvođaća i to ne samo za sr­ pski trg, nego za cijelu regiju.

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić najavio je da će se Agrokor maknuti sa srpskog tržišta i sve njihove objekte preuzet će Mercator. Da li su već poznati detajli i da li će Mercator onda imati monopol?

U srpskoj protivmonopolnoj komisiji sjede stručnjaci od kojih očekujemo da odrede metodologiju za ocjenu tržnog udjela i zatim na vrijeme odluče. U interesu svih je da što prije dobije­ mo odobrenje komisija u regiji i zato vjerujem u podršku svih nadzornih organa.

Do sada smo pratili tržišne udjele koje imaju veći kon­ kurentni trgovci u Srbiji – Idea, Delez, Univereksport, DIS, Me­ tro, Interex. U posljednjem kvartalu prošle godine prema ocje­ nama su GFK Mercator, Roda i Idea imali zajedno najviše 12,9 posto srpskog tržišta.

Govori se da će u upravi nove regionalne trgovačke tvrtke sjediti dva predstavnika iz Slovenije te po jedan iz Srbije i BiH. Da li su vama ponudili tu poziciju?

12 I www.biznis-plus.com

Koliko »domoljuba« kupuje kod najboljeg susjeda Na srpskom tržištu među kupcima koji radije kupuju domaće proizvode petina je takvih koji svoju kupnju obavljaju u Mercatoru. Dok je takvih u Hrvatskoj za dva postotna boda manje, u Sloveniji ih ima daleko najviše. Kod nas naime 53 posto kupaca koji radije biraju domaće proizvode te kupuju kod najboljeg susjeda.

Istraživanje je pripremio Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u spomenute tri države, u njega je bilo uključenih 14.500 osoba.

O tome nismo razgovarali, ali očekujem da čemo razgovara­ ti prije svega o ekipi koja će bit odgovorna za Srbiju i Crnu Go­ ru, o konceptu kako će se odvijati razvoj, kako će bit usklađe­ ne odgovornosti i ovlasti.

Da li bi se moglo to preuzimanje u trgovini po sistemu plimnog vala prenijeti i u proizvodni dio privrede u regiji?

Prije svega bih željela da bi se udružili srpski konditori i ova bi grana bila jača. Imamo prekrasne proizvođače, ali su svi kako bi izgurali druge povečali raznovrsnost svoje proi­zvodnje. Mis­ lim da je krajnje vrijeme da se udruže. Kada pogledate na trgo­ vačke police, vidite 25 vrsta napolitanki i upitate se da li je to potrebno i da li nije bolje imati šest snažnih robnih marki. Ta­ ko bi povečali opseg proizvodnje, postali jači na tržištu, ima­ li kvalitet za europsko tržište. Višak sredstava bi recimo mo­ gli usmjeriti u proizvodnju proizvoda bez transmasnih kise­ lina koje su apsolutna nužnost zdrave ishrane i uvjet za mjes­ to na tržištu EU. To bi vodilo u segmentaciju proizvođača na one koji proizvode robne marke i one koji su specializirani za proizvodnju vlastitih robnih marki.

Kako komentirate optužbe o velikim trgovačkim maržama?

Ovaj stereotip najlakše razbijemo ako pogledamo bilance ci­ jelog lanca dobavljača i pregledamo koliko tko zaradi te s kak­ vim troškovima posluje. Mi smo prošlu godinu završili s 0,9­ postotnim profitom a da ne računamo valutne razlike koje su iznosile devet milijuna eura. Konkurentne maloprodajne cije­ ne naša su nužnost. Zato cijelo vrijeme tražimo prostora u ne­ prestanoj optimizaciji i odgovornom postupanju.

Pazite da dobro osigurate svoja potraživanja i raspitajte se o poslovnim partnerima Negdje krajem ljeta ili početkom jeseni Slovenija na Kosovo šalje novog veleposlanika Miljana Majhnog koji sada vodi sektor za ekonomsku promociju na Ministarstvu vanjskih poslova. Hoće li uspjeti potaknuti poslovnu suradnju između dvije zemlje?

Gdje su prilike za veći biznis slovenskih poduzeća na Kosovu?

Za sada su tamo prisutne velike tvrtke, i Telekom Slovenije (TS) koji si već opekao prste ali se - barem kako tvrde - oporavlja. »Slovenska poduzeća zahvaljujući poznavanju poslovnog okruženja imaju određene prednosti kod poslovanja na Kosovu,« kažu na Ministarstvu vanjskih poslova. U gospodarskoj suradnji za sada prevladavaju osiguranje (tamo je na primjer prisutna Sava Re), bankarstvo (NLB), telekomunikacije i obrazovanje.

Gdje su prilike i poteškoće

Prilike se otvaraju uglavnom na područjima obrazovanja i sudjelovanja u projektima koje financira međunarodna zajednica, kažu na ministarstvu: »Prilika ima također na području projektiranja (građevinarstvo koje je, na žalost, kod nas sada u vrlo lošem stanju, n. a.), u poljoprivrednom sektoru (izgradnja staklenika, nasada voća i vinove loze, stočarstvo i plantažni uzgoj ljekovitog bilja), u sektoru informacijskokomunikacijskih tehnologija, u području turizma, energetike...

Problemi s kojima se suočavaju naši gospodarstvenici veliki su sudski zaostaci u rješavanju gospodarskih sporova.

Kod poslovanja na Kosovu treba biti svjestan i financijske nediscipline. Dakle: osigurajte financijska potraživanja, savjetuju na ministarstvu. Također dobro upoznajte svoje poslovne partnere, kažu poduzetnici.

TS je najveći slovenski investitor

TS koji na Kosovu ima operatera Ipko na tržište je dosad uložio 230 milijuna eura što je najveća strana investicija u zemlji.

Kažu da se poslovanje poboljšava, da imaju već pola milijuna korisnika. Ipko je u prvom tromjesečju ove godine broj mobilnih korisnika povećao za 27 posto. Prošle godine njegovi su prihodi iznosili 70 milijuna eura (dvije godine prije 66 milijuna).

Povećanje prodaje na ovom tržištu za prošlu godinu bilježe i u Petrolu (10,7 milijuna eura ili 26 posto više nego pretprošle godine). Na Kosovu se, kako kažu, jača i Pivovarna Laško.

Aleš Beno

izbor nijednu mjeru s kojom bi spriječila kupoprodajni ugovor između kupca i prodavača.

www.biznis-plus.com Čitaju ga u više od 2.000 poduzeća

Hoće li slovenski poduzetnici više ulagati na Kosovo? Prilika ima - i u energetici, poljoprivredi te građevinarstvu. Nažalost mnogi su naši veći građevinari propali.

86

1,6

milijuna eura vrijednost milijuna eura vrijednost je robe koju smo prošle je robe koju smo prošle godine izvezli na Kosovo. godine uvezli s Kosova.

Kosovo u brojkama Kosovo se smatra jednom najmanje razvijenih europskih zemalja. Stopa nezaposlenosti je oko 45 posto, plaće su u rasponu od 350 do 400 eura bruto mjesečno (puno se radi na crno, kažu poznavaoci). Prošlogodišnji bruto domaći proizvod (BDP) iznosio je oko 4,8 milijarde eura (slovenski oko 35 milijardi).

Važno je da je BDP rastao (prošle godine za oko 3,8 posto). Kosovo ima 1,8 milijuna stanovnika, također ima mnogo iseljenika uglavnom u Njemačkoj, Švicarskoj i sjevernim europskim zemljama.

13

Unija poslodavaca Srbije zahtjeva brze promjene Ako bi Srbija prije svjetske ekonomske krize izvela reforme radnog zakonodavstva i uvela fleksibilne oblike zapošljavanja s obzirom na potrebe poslodavaca, 275.299 radnika ne bi izgubilo posao, kažu u uniji tamošnjih poslodavaca koji od vlasti zahtjevaju reforme bez odgađanja.

Dodaju kako bi država, ako bi reformirala odredbe u trgovini od kojih bi trebalo brojne ukinuti, trgovcima godišnje uštedila 107,8 milijuna eura. To bi prema njihovom uvjerenju pomoglo do osjetnog sniženja maloprodajnih i veleprodajnih cijena prehrambenih proizvoda. Istovremeno u uniji upozoravaju da bi svako treće tamošnje poduzeće povećalo prihode zaposlenima ako bi država smanjila porezna opterećenja prihoda s 60 na 40 posto.

To su tri glavna zaključka njihove analize o zahtjevama privrede za hitne reforme zakonodavstva u koju su bila uključena 202 tamošnja mala, srednja i velika poduzeća između trećeg i petog mjeseca ove godine. To će bit polazni bod javne debate o nužnosti promjena koja će početi danas.

Njome će poslodavci, USAID, talijanska Confuindustrija u Srbiji, predstavnici njemačke privrede u Srbiji, Privredna komora Srbije te druga privredna udruženja pokušati uvjeriti tamošnja ministarstva i poslanike da što prije počnu izvoditi spomenute reforme.

Zbog sadašnjih uvjeta sve više rada na crno

»Velika opterećenja troškova rada odnosno zajednički porezi i doprinosi na prihode te zastarjeo zakon o radu koji ne odgovara potrebama suvremene tržišne privrede glavni su razlozi za brz pad zaposlenosti i povećanje rada na crno,« kaže predsjednik unije Nebojša Atanacković.

Unija poslodavaca tako u prijedlogu koji su pripremili u vladi Ivice Dačića između ostalog predlaže: + zapošljavanje na određeno vrijeme produlji se s jedne na tri godine, + da se uklone obavezne isplate otpremnina tehnološkom višku radnika za cijelo vrijeme trajanje radnoga vijeka i zamijene ih otpremnine samo za razdoblje koje su odradili u tvrtki iz koje su ih otpustili,

14 I www.biznis-plus.com

Od glavnih igrača na političkoj sceni očekujemo da će konačno početi vladati po načelima dobrog menedžerskog upravljanja i odlučno uvesti već odavno zakašnjele reforme.

+

uvođenje mogućnosti zapošljavanja za kraće radno vrijeme od osam sati, + skrajćenje predugih službenih postupaka za zapošljavanje i otpuštanje jer sada ima mnogo suvišnih aktova i rokova, + dozvolu uvođenja duljeg radnog vremena od produženog za najviše osam sati tjedno, s čime se mora posloprimac složiti, + podjelu godišnjeg dopusta na dva djela, + mogućnost da se zaposlena žena prije isteka porodiljnog dopusta može vratiti na radno mjesto ako to sama želi i radi polovično radno vrijeme, + uvođenje prava zaposlenih do nagrada i bonusa.

U uniji su uvjereni da će kratkoročni učinci reforme radnog zakonodavstva biti niži troškovi poslovanja, osjetno smanjenje broja administrativnih postupaka, lakše upravljanje ljudskih resursa u poduzećima, nov sistem stimulacije zaposlenih i više zapošljavanja mladih te starijih od 45 godina. Među dugoročnim učincima navode uštede kod zapošljavanja što bi mogli preusmjeriti u investicije i otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti te uspostavljanje odnosa među poslodavcima, sindikatima i zaposlenima na realne ekonomske temelje.

Zbog neodgovarajućih trgovinskih zakona 19 tisuća radnih mjesta manje

Poslodavci zahtjevaju i reformu trgovinskog i inspekcijskog zakonodavstva. Kažu da bi pomoću tih mjera snizili troško­ ve poslovanja u tom sektoru, znači da bi promijenili obavez­ ne odredbe koje se odnose na: – tečaj higijenskog minimuma zaposlenih, – tečaj prve pomoći zaposlenih, – ocjenu rizika radnog mjesta za svaku poslovnu jedi­ nicu, – brise radnih površina, – nacrt protivpožarne zaštite, – povremeno provjeravanje mikroklimatskih uvjeta za rad u manjim prostorima, – mjerenje prikladnosti osvetljenja na svakih 50 kva­ dratnih metara, – troškove suvišne i neažurne administracije.

Kažu da svi ti troškovi poduzeća koštaju 107,8 milijuna eura i »pojedu« barem 19.113 radnih mjesta u trgovskom sektoru.

Istovremeno osjetno utječu na cijene prehrambenih proizvo­ da koje su među višim u regiji.

Novi Magazin

Predlažu reforme s kojima će se povećati zaposlenost, pojeftiniti hrana i povećati konkurentnost gospodarstva

www.biznis-plus.com Sve vijesti pripremaju lokalni novinari

Kod inspekcijskih pregleda uveli bi jednostavan i učin­ kovit elektronski sistem za pritužbe protiv rada inspektora.

Za manje opterećenje troškova rada koje je jednako kao u Sloveniji

»Svaka vlada koja želi izaći iz krize morat će maksimalno šte­ djeti kod svojih troškova i troškova javnog sektora te istovre­

Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije meno rasteretiti provredu,« upozorava Atanacković. Poslodav­ ci zato od zakonodavaca zahtjevaju i smanjenje troškova rada sniženjem poreza i doprinosa na plate sa 60 posto neto priho­ da na 40. To je u Srbiji jednako kao u Sloveniji, Danskoj, Špa­ njolskoj i Hrvatskoj te osjetno više nego u Poljskoj, Slovačkoj, Makedoniji i Albaniji.

15

Makedonija više ne smije podupirati samo primarnu proizvodnju

www.biznis-plus.com Na šest jezika

Direktor vinare Stobi Dane Jovanov o mogućnostima koje bi trebala iskoristiti Makedonija i svojim planovima u vinarstvu

vina preko stranih prehrambenih konglomerata vraća natrag kao gotov proizvod s čime zemlja trpi direktnu štetu!

Šta još?

Makedoniju želimo deklarirati kao zemlju vina međutim statistika konzumacije vina obeshrabrujuća je – potrošnja je samo sedam litara po stanovniku.

»Proizvodimo vrhunska vina, povećali smo ulaganja u promociju naše ponude vina i s vinarskim turizmom zapravo stalno obrazujemo svoje posjetitelje o usavršenoj i civiliziranoj konzumaciji vina,« kaže direktor vinarije Stobi Dane Jovanov.

Kako ocjenjujete makedonsko vinarstvo?

Makedonija godišnje proizvodi oko 100 do 120 milijuna litara vina i oko 80 posto proizvedenih količina otpada na izvoz. Mi se želimo deklarirati kao zemlja vina, međutim ako pogledamo statistiku konzumacije vina po stanovniku, shvatit ćemo da su brojke obeshrabrujuće – samo sedam litara po stanovniku. Ukoliko usporedimo sa Slovenijom koja je po površini lozovih nasada, proizvodnji vina i broju stanovnika slična Makedoniji, vidjet ćemo da tamo potrošnja iznosi oko 50 litara po glavi stanovnika, šta praktično znači da cijelu godišnju proizvodnju konzumiraju sami.

Razloga za ovakvo stanje ima više, jedan je taj što su vina makedonskih vinarija koja se prodaju precijenjena odnosno imaju nerealno visoku cijenu.

Gdje vidite sinergije i mogućnosti za suradnju s drugim poduzećima iz regije? Jeste li već s kojim surađivali s ciljem zajedničkog nastupa na trećim tržištima?

Stobi regionalno surađuje s brojnim poduzećima iz Srbije, Hrvat­ ske, Slovenije prije svjega na tehničkoj razini, dok u sadašnjim uvjetima vođenja poduzeća nažalost smatram da je još prerano govoriti o zajedničkom nastupu na trećim tržištima. No, to je ne­ što čemu trebamo ubuduće posvetiti više pažnje kao jednom od mogućih odgovora na globalizirano poslovanje.

16 I www.biznis-plus.com

I za kraj, šta bi savjetovali mladim poduzetnicima da bi uspjeli u poslu?Mo­

ram priznati da na ovo je teško odgovoriti jer svatko zna ili bi tre­ bao znati šta je najbolje za njega i njegov posao. Ali evo, općenito bi ih savjetovao da stalno nadograđuju svoje obrazovanje jer pre­ ma meni tu je ključ za pozitivnu transformaciju kako pojedinca kako i poduzeća. Zatim bih savjetovao da pokušaju napraviti ono čega se najviše boje jer danas je rizično živjeti život bez riskiranja, rekao bih, i da ne očekuju brzi uspjeh jer se uspjeh uvijek zaradi dugogodišnjom predanošću.

Šta je Stobi i tko je Dane Jovanov

Kapital

I kako ste se na to odazvali u vašem poduzeću?

Mi smo odlučili voditi politiku fer cijena (best buy) sa ciljem da vino opet bude dostupno svim građanima, a da se pri tom ne pravi kompromis sa kvalitetom. To je moguće budući da naša ukupna proizvodnja vina bazira isključivo na vlastitim lozovim nasadima gde izvodimo strogu kontrolu svakog koraka proizvodnje – od njive do čaše. Čvrsto smo odlučeni postati vodeća tvrtka za proizvodnju i prodaju kvalitetnih i vrhunskih vina ne samo u Makedoniji, već i u susjedstvu te postati prepoznatljivi i na međunarodnom tržištu vina.

Kao drugo ili treće područje spomenuo bih industriju flaširane vo­ de jer porastom stanovništva i razvoj industrije i potražnja za pit­ kom vodom konstantno raste. Zatim je tu svakako i industrija ob­ novljivih izvora energije, prije svega većinu potencijala vidim u iz­ gradnji industrijskih objekata koji će koristiti čistu energiju sunca kroz fotovoltaične centrale na svojim krovovima.

Koja zemlja u regiji će po vašem mišljenju sljedeće godine iskoristiti najviše svog potencijala?

Mislim da to je trenutno pre svega Hrvatska zbog ulaska u EU jer za hrvatske tvrtke otvorilo veliko evropsko tržište, osim toga mislim će i devizni prihod od turizma i u budućnosti rasti. Kao drugu dr­ žavu spomenuo bih Srbiju jer su vidljive promjene koje vlast ubr­ zano uvodi u svim sferama što će zasigurno imati pozitivan utje­ caj na ekonomski razvoj.

Kako ulazak Hrvatske u EU utječe na poslovanje vašeg poduzeća?

Od ulaska Hrvatske u EU Makedonija će imati koristi jer se ukida­ ju nacionalne kvote i primjenjuju se kvote EU koje su veće, pogo­ tovo za flaširano vino, tako da mi očekujemo ozbiljan prodor ma­ kedonskog flaširanog vina na hrvatsko tržište.

Dane Jovanov, direktor vinarije Stobi

Koja dva područja smatrate za najperspektivnija u sljedeće dvije godine?

Makedoniji su očajnički potrebna nova poduzeća i nova radna mjesta u realnom sektoru koji će u budućnosti generirati rast BD­ P-a. Zbog toga kao broj jedan bih izdvojio agrobiznis. To podru­ čje mora se razvijati i tamo treba ulagati prije svega u sekundarnu proizvodnju i otvaranje novih proizvodnih pogona za prerađiva­ nje hrane, na primjer kroz uspostavljanje sistema ugovorne pro­ izvodnje (za unaprijed poznatog kupca u unaprijed dogovorenoj količini i kvalitetu), kroz stvaranje makedonskih poduzeća koja bi poljoprivredne proizvode otkupovala, skladirala, usmjeravala i distribuirala do konačnog kupca. Isto tako je što prije treba na­ pustiti model samo podupiranja samo primarne proizvodnje ko­ ja je samo primarna sirovina velikim proizvođačima hrane iz Sr­ bije, Hrvatske i Slovenije! Zatim se ova prerađena primarna siro­

Vinarija Stobi proizvede 4,5 milijuna litara vina godišnje, raspredijeljen je u četiri kategorije - premium, elite, klasik i tradicionalno. Naglasak je na Vrancu s obzirom na to da je 200 od 600 hektara vinograda zasađenog tom sortom.

Danas vino vinarije Stobi izvoze u Nizozemsku, Češku, Sloveniju, Srbiju i Njemačku, a njihov fokus je usmjeren prema ruskom tržištu.

Stobi je jedna najnovijih vinarija u Makedoniji, raditi je počela prije pet godina.

Investicija je makedonskog bizismena Minča Jordanovog čiji poslovni interesi sežu od industrije čelika, građevine, agro-industrije pa sve do zdravstvenih usluga.

Direktor vinarije Stobi Dane Jovanov pripada mlađoj generaciji makedonskih vinara – enologa. Zaljubljenik je u svoj rad, strast za vino mu je preneo otac, Đoko Jovanov - Hermes, legenda makedonske enologije. Jovanov mlađi energično vodi vinariju na putu prema zacrtanom cilju - postati vodeći makedonski proizvođać vrhunskih vina koja ćem sve češće sresti i na stranim stolovima.

Smatra da Makedonija ne samo u vinarstvu već i u ostalim područjima agroindustrije treba konačno ponuditi proizvode sa što većom dodanom vrednošću umjesto da bude »tradicionalna sirovinska baza« regionalnih prehrambenih konglomerata.

17

Zagrebačka burza: EU nije čarobni štapić

Tko u slobodno vrijeme više misli na posao?

Da li su investitori na zagrebačkoj burzi »propustili« ulazak države u EU?

Kako na posao, slobodno vrijeme i osobne financije gledaju Hrvati, Srbi, Makedonci i Slovenci

Indeks zagrebačke burze Crobex ove godine dostiže jedan najvećih rasti tako u regiji kao u svijetu iako je hrvatsko gospodarstvo još uvijek duboko u recesiji. I hrvatska poduzeća se suočavaju s krizom, pogađaju ih velika zaduženost, mala konkurentnost i profitabilnost.

Zato je većina analitičara ovogodišnji rast zagrebačke burze pripisivala prije svega ulasku države u EU. Ali se nakon »velikog praska« na zagrebačkom tržištu vrijednosnih papira nije mnogo dogodilo, indeks Crobex je više ili manje na jednakim vrijednostima kao na kraju petkovog trgovanja. »Zagrebačka burza u tom trenu pati zbog male likvidnosti, lošeg raspoloženja među investitorima, nedostatka stranih investitora te loše makroekonomske prognoze za Hrvatsku za ovu godinu,« uvjerena je analitičarka hrvatske Podravske banke Maja Bešević Vlajo. Uz to ističe da je loša likvidnost prije svega posljedica niskih cijena pojedinih dionica što može biti za investitore i prilika. »Uazak Hrvatske će se vidjeti tek u drugoj polovici godine kad bi mogao indeks Crobex postići od 1.900 do 1.950 bodova,« misli Bešević Vlajova.

Oprez

»Europska unija nije čarobni štapić zbog kojeg bi se sve promjenilo,« kaže financijski savjetnik iz hrvatskeCentar bance Goran Vorkapić. »Ako pogledate kada su se druge države u posljednjem desetljeću pridružile EU, bit će vam jasno da je bio eksplozivni rast na tim tržištima posljedica općeg optimizma na svim tržištima i jeftinog novca.« Po Vorkapićevem mišljenju je kriza promijenila ponašanje investitora koji susada puno oprezniji. »Osim toga u Hrvatskoj je mnogo poduzeća koja su bila na burzi otišlo u stečaj. Manje je i prvih uplavljenja na burzu. Prilika za investitore danas na zagrebačkoj burzi još ima, ali su rijetke, osim toga poduzeća se moraju mnogo više potruditi da bi investitore uvjerila kako su vrijedna njihovog povjerenja,« objašnjava Vorkapić. »Sada nije godina 2004 niti godina 2007. Usred smo godine 2013 i Hrvatska je već pet godina u recesiji. Treba je biti svjestan da su se vremena promijenila,« zaključio je.

Dolaze bolja vremena?

»Prema našoj analizi je indeks Crobex prošle godine dostigao

18 I www.biznis-plus.com

Jernej Kozlevčar, Triglav Skladi

Prilika za investitore na zagrebačkoj burzi ima, ali su rijetke. Poduzeća se moraju više potruditi da bi uvjerila investitore.

Goran Vorkapić, Centar banca dno i u bliskoj budućnosti neće više biti istaknutih padova,« misli hrvatski analitičar Dean Pavličević koji zbog ljeta u sljedećim mjesecima veće promjene ne očekuje. »Rast vrijednosti tečaja očekujem prije svega kad se vrate veliki strani institucionalni investitori,« kaže Pavličević koji kao Bešević Vlajova ocjenjuje da su neke dionice u Zagrebu potcijenjenje i dobra veprilika za kupnju. »Investitori neka prate prije svega dobro likvidne dionice te poduzeća iz prehrambenoh i turističkog sektora. Prilika ima i u industrijskim poduzećima,« dodaje Pavličević.

Među narodima u regiji velike su razlike, a s druge strane u mnogočemu smo slični. Pogledali smo šta su zaključili u Mediani gdje su anketirali 15.500 osoba u Slovenji, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji.

Slovenci smo od četiri naroda u regiji sebe ocijenili za najbolje upravljače svog novca. O sebi tako misli 73 posto Slovenaca, slijedi 65 posto Hrvata, 57 posto Srba i skoro pola Makedonca. Razumljivo je da je isti redoslijed i kod tvrdnje: Ne volim biti u dugovima. S time se slaže dobrih devet od deset Slovenca, 85 posto Hrvata, tri četvrtine Srba i 61 posto Makedonaca.

Kod trošenja omiljenija gotovina

Skoro 60 posto Srba i Slovenaca kupovinu radije plača gotovinom. Isto 53 posto Hrvata i deset postotnih bodova manje Makedonaca. Možda je gotovina kod većine omiljenija i zato jer možda potroše više ako plačaju kreditnom karticom.

Tako misli gotovo trećina Slovenaca, skoro 30 posto Hrvata, pola manje Srba i gotovo četvrtina Makedonaca.

Hrvati u slobodno vrijeme više misle na posao nego Slovenci

Svojim životnim standardom zadovoljna je dobra polovina Slovenaca i manje od četvrtine Hrvata te Srba. Među Makedoncima 31 je posto zadovoljnika.

Za 68 posto Slovenaca i tri postotna boda manje Srba od novca koji zarade važnije je kako provode slobodno vrijeme. Isto misli gotovo polovina Hrvata i još nešto manje Makedonaca (41 posto).

S druge strane u svoje slobodno vrijeme tek četvrtina Slovenaca misli na posao, dok je među Hrvatima još više takvih – dvojica od petorice.

Slovenci najmanje radno ambiciozni i poduzetni

Samo za 15 posto Slovenaca posao je više karijera nego rad. Da im je posao važniji za karijeru nego sam rad, kažu skoro dvojica od petorice Srba i Makedonaca, dok je među Hrvatima takvih 31 posto.

Dobra trećina Hrvata želi osvojiti i sam vrh u svojoj karijeri. Još ambiciozniji su Makedonci (36 posto), a najviše

Thinkstock

Do kraja godine očekujem prije svega visoku korelaciju kretanja burze u Zagrebu s općim uvjetima na svjetskim tržištima kapitala i tržištima u regiji.

Tako slični, a tako različiti: između četiri naroda u regiji bi najmanje Slovenaca imalo svoje preduzeće, svoj vrh u karieri bi htelo doživeti najviše Srba, a među svima je mnogo takvih koji radije plaćaju sa gotovinom – i tato da manje potroše.

Srbi (dva postotna boda više). Takve ambicije ima od svih najmanje Slovenaca, i to 31 posto.

Svoje poduzeće želi tek četvrtina Slovenaca. Poduzetniji su Hrvati (36 posto), a još više Makedonci (46 posto).

Unosne mogućnosti ulaganja traži najviše Srba

Dobra petina Slovenaca i Makedonaca odnosno gotovo petina Hrvata u novinama čita financijski dio. Najviše takvih ima Srba, i to skoro 28 posto. S druge strane svaki deveti Slovenac i svaki osmi Hrvat prati događaje na burzama.

Trgovanje vrijednosnim papirima Slovencima se čini riskantnije nego Hrvatima. Tako naime misli dvojica od pet Slovenaca odnosno svaki četvrti Hrvat. Baš Slovenci i Hrvati su i oni koji manje traže unosne mogućnosti ulaganja novca.

Tek manje od petine Slovenaca odnosno manje od četvrtine Hrvata. Među Makedoncima takvih ima manje od polovine, a među Srbima više od polovine.

19

Violeta nakon osvajanja regije nastavlja svoj pohod

www.biznis-plus.com Besplatan newsletter Pregled regije u vašem spremniku e-pošte svaki dan

Vlasnik i direktor Violete, proizvođača higi- Što je Violeta jenskog papira iz BiH, jedne većih tamošnjih Violeta iz Gruda u jugozapadnom dijelu BiH o tvrtki i izvoznika, o planovima, prilikama Usebiudruženju kažu da imaju isto ime od 2002 godine i da im je uspjelo za državu i o tome što cijene kod novih postati regionalni prvak u higijenskim proizvodima. Zapošljavaju 800 ljudi u 14 poslovnica u BiH, Hrvatskoj i u Sloveniji. suradnika

Jedan ste najvećih izvoznika u BiH. Koje proizvode najviše izvozite?

Izvozimo pelene, toaletni papir, papirne ručnike, suhe i vlažne maramice, serviete i higienske uloške. Naše proizvode inače možete naći u svim državama nekadašnje Jugoslavije, u Nizozemskoj, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj i Australiji.

Kako krizna vremena utječu na vaše poduzeće – još planirate proširenje poslovanja?

Zbog nelikvidnosti naše privrede i drugih u regiji mogu reći da se zbog dobrog razmjera između kvalitete i cijene proizvoda dobro držimo. Kod nekih naših proizvoda tržišne smo udjele sačuvali, kod nekih smo postigli i rast. Ovih dana smo dobili narudžbu za pelene našeg novog kupca iz Velike Britanije. To znači da se širimo na nova tržista koja su manje pod utjecajem recesijskih uvjeta poslovanja i stvaramo dobre prilike za povećanje izvoza.

Kakve su mogućnosti za dobar poslovni rezultat krajem godine?

Očekujemo da ćemo poslovnu godinu završiti uspješno. Za nas je važno da održavamo stabilnost u trenutačnim vanjskim i unutarnjim privrednim uvjetima iako se oni stalno mijenjaju i nepredvidljivi su.

poželjnijeg poslodavca. Ali i ugledni svjetski proizvođaći kao što su Ferrero, Barilla, SC Johnson, PIK, Paladin i drugi prepoz­ nali su nas kao kvalitetnog distributera.

Da li vam je žao zbog koje propuštene prilike?

U poslu imamo konzervativan pristup što znači da se svakog projekta prihvatimo sistematički i analitički. Zato sam uvjeren da propuštenih prilika nije bilo.

I koje grane ocjenjujete za najobećavajuće u sljedeće dvije godine?

Mislim da bi za izlazak države iz krize i podizanje nivoa privredne aktivnosti trebali više pažnje namijeniti energetskim projektima koji bi mogli osjetno povećati unutranju moć države za njen napredak i razvoj. Istovremeno bi trebalo više pažnje namijeniti projektima javnih radova, recimo gradnji infrastrukture, autocestama i slično.

Gdje za pet godina vidite svoje poduzeće?

Ulagat ćemo u nove proizvodne kapacitete. Do kraja godine planiramo završiti gradnju tvornice u Grudama. Naša strate­ gija je rast proizvodnje i broja zaposlenih jer širimo proizvod­ ni program proizvoda s ciljem dizanja higijenskog standarda konačnog korisnika.

Za kraj nam još recite štasavjetovali mladim poduzetnicima za usHigienski proizvodi Violete sve su prepoznatljivi u regiji. Šta ocjenju- pjeh u poslu? jete za najveći uspjeh poduzeća?

Neka se pripreme, posao će biti zahtjevan i naporan, potreban Violeta je razvila prepoznatljivu robnu marku. Nezavisna agencija nas je tri godine zaredom proglasila za najbolju marku u BiH. Osim toga smo od ovdašnjeg najvećeg portala za zapošljavanje Posao.ba četiri godine zaredom dobili naziv naj­

20 I www.biznis-plus.com

Branimir Boban / CROPIX Za Slobodnu

»Ulazak Hrvatske u EU dobro utječe na BiH i na naše poduzeće.

Bez većih promjena smo odgovarajuće organizirani i s potrebnim certifikatima spremni za poslovanje u EU. Uz to se otvaraju nove prilike jer su vrata EU tu, izravno pred nama,« kaže vlasnik i direktor Violete, bosansko-hercegovske palome koja svoje proizvode prodaje u regiji.

Imaju tri tvornice u Hrvatskoj in u BiH, ali se bave i uvozom i distribucijom prehrambenih i higijenskih proizvoda međunarodnih tvrtki kao što su Ferrero, Barilla, Evian, mesne industrije PIK, Paladin, Alkaloid, Friko delikatesni siri in Johnson SC.

će biti kvalitet, i to na dugi rok. Uspjeh preko noći nije moguć za­ to nestrpljenje nije dobra »suradnica« u poslu. Ključ za uspjeh je upornost, prilagođavanje promjenama, uz to se treba trudi­ ti za vsve bolji kvalitet rada.

Petar Ćorluka, vlasnik i direktor proizvođača higijenskih proizvoda Violeta

Kao privatnik već 23 godine radim na području trgovine, distribucije i proizvodnje te mogu reći da postižem dobre poslovne rezultate i konstantno sam među boljima u regiji.

Planirate li ove godine još zapošljavati? Kakva svojstva zapravo tražite kod mladih kadrova?

Stalno zapošljavamo nove ljude. Baš danas imamo razgovore za dizajnere i tehnologe koji su nama vrlo važni jer nam za dobre i kvalitetne proizvode trebaju kreativni ljudi. Inače kod mlađih suradnika tražimo svojstva kao što su odgovornost za ispunjava­ nje povjerenih zadaća, samoiniciativnost, da su spremni osvo­ jiti nova znanja, upotrebljavati ih, a uz to još da su kooperativni.

21

Kad procvate trgovina, s njom će i Hrvatska

www.biznis-plus.com Vijesti koje (nekad) utječu na vaše poslovanje i život

Vlasnik grupe Orbico o proširenju na istok, velikim planovima i šta sve doma nije u redu

da se mu je to dogodilo jer raste javna potrošnja, ali istovre­ meno dr­žava u svom sistemu još zapošljava. Ako će se takav trend na­staviti, prijete nama neredi. Odmah trebamo naći ljude, vladu, koja će imati hrabrosti izgubiti izbore, ali prije toga napraviti sve ono što treba za opstanak države države.

Branko Roglić po proširenju distribucijskog poslovanja u regiji i EU planira proširenje u Indoneziju i Kinu. Poznat je po tome da se u poslu ne zadužuje nego ga financira samo s vlastitim sredstvima.

Polako razmišlja o odlasku u mirovinu i istovremeno misli da taj dan neće ubrzo doći.

Tko će imati najviše od ulaska Hrvatske u EU?

Ulazak u EU velik je izazov i prilika, a za neke veliki problem.

Za one koji su svoja poduzeća na vrijeme prestrukturi­rali, smanjili troškove i racionalizirali sve dijelove poslovanja, to je prilika.Naime oni će svoje proizvode i usluge moći proda­ vati na velikom tržištu.

Kakvi su planovi grupe Orbico za ovu godinu?

Planiramo 860 milijuna eura prihoda što je u usporedbi s prošlom godinom rast u visini 30 milijuna eura.

Koliko hrvatskih poduzeća ima prema vašim procjenama šansu uspjeti na tržištu EU s obzirom na to da se uvijek ponavljalo kako su domaći proizvodi i usluge dosta nekonkurentni?

Davno ste već prekoračili hrvatske okvire, kakvi su planovi na europskom nivou?

Planiramo postati jedan najvećih distributera u Europi.

U Hrvatskoj ima 300 tisuća suvišnih radnih mjesta. Rješenje za njih je naše selo. Ovi ljudi bi trebali dobiti poštene otpre­ mnine i onda početi obrađivati zemlju. Tako bi se mogli bri­ nuti i za svoje porodice. Tako bi se država utvrdila i preko tržišta EU, znanja i tehnologije polako rasla.

Nedavno ste posjetili Indoneziju. Šta planirate?

Širimo poslovanje i u devetom mjesecu ćemo s indonezijskom tvrtkom Global Putra Interna­tional Group osnovati zajednčka poduzeća u Indoneziji, Hrvatskoj i Kini. Preko tih poduzeća že­ limo uvoziti robu i svrstati je u Orbicove prodajne puteve u 17 europskih država i istovremeno europsku i hrvatsku robu izvo­ ziti u Indo­neziju. Na europska tržišta planiramo uvoziti recimo namještaj, drvo, tropsko voće i ugljen.

Očito je dio rješenja i na azijskim tržištima, jer ste se na njih usmjerili i vi?

A kakvi su planovi s otvaranjem poduzeća u Kini

Kako ocjenjujete privrendnu i političku okolinu doma?

Uvjeti su dosta loši i razumijem ministra financija Slavka Linića da se zauzima za stabilizaciju proračuna. Kod nas javna po­trošnja ekstremno raste dok realna privreda konstantno pada. Nitko ni­ je dovoljno hrabar da bi gospodi u javnom sektoru objasnio ka­ ko ih ne može biti više od 250 tisuća nego najviše 100, jer će u suprotnom država završiti u stečaju. Velikom brzinom se pribli­ žavamo grčkom scenariju. Ako se ne uspostavi ravnoteža izme­ đu realne privrede i javne potrošnje, dobit ćemo nekog mentora koji će upravljati nama jer sami to ne znamo.

22 I www.biznis-plus.com

Saša Zinaja, Aktual

Radi se o ogromnom tržštu koji podupire indonezijskog, jedan bez drugog ne mogu. Veza između tih država te između Europe i Indonezije je vrlo dobra stvar i može se razviti u dobar posao.

Kina je tvornica svijeta, tam sve, i to za polovicu jeftinije nego drugdje. Radna snaga je deset puta jeftinija kao recimo u Hrvat­ skoj. Znači tamo je kapital dosta lakše oplemeniti.

Branko Roglić, vlasnik sveeuropskog distributera Orbico i časni konzul Slovenije u Splitu

Svijet je sve manji dok su avioni sve brži i jeftiniji.

Mislite na Međunarodni monetarni fond (IMF)?

Da, već prije sedam godina sam rekao da nam treba IMF. On bi napravio ono čega se vlada boji i rezao tamo gdje treba.

Na primjer svi znamo da imamo kod nas previše općina i županija, ali si njihovog broja nitko ne usuđuje smanjiti.

Mislite znači da bi trebala politika već odavno provesti radikalne mjere da bi se uvjeti u državi promijenili?

Teško ćete objasniti radniku koji je izgubio posao u poduzeću,

Mi se brinemo za razmjenu robe. Sjetite se da se u prošlosti uvijek govorilo kako se neka država razvila jer je cvala trgo­ vina. Kad će zascvasti trgovina, zacvast će i Hrvatska. Imamo prekrasne usporedive prednosti i nadam se da će u Hrvatsku doći pametni ljudi s novcem koji nije špekulativnog izvora i pošteno je zarađen u Europi. Naime nije važna samo zarada odnosno koliko je ta velika. Važno je i znanje koje pridobije­ mo prije nego što taj novac zaradimo. Takav poduzetnik ima iskustva koja će širiti na naš Jadran i upotrijebiti kod bijelog braškog kamena, drva, rijeka, voda, u Slavoniji i svim drugim našim izvorima. Ali za to je treba stvoriti uvjete odnosno po­ brinuti se za ravnotežu između ekonomije i javne potrošnje.

Kako komentirate da mnogi u posljednje vrijeme dosta naglašavaju značenje investicija ali njih od nikud?

Ako imate državu s visokim porezima i skupom radnom snagom, onda se novac koji dolazi ne plemeni. Ljudi koji imaju novac su pa­metni i neće ga donijeti u okolinu gdje ga ne mogu plemeniti i povratiti u pet, sedam ili osam godina.

Iz takvih će okolina otići i oni s novcem i neće se više vratiti.

23

Privrede u regiji moraju više sudjelovati

www.biznis-plus.com Prilike za nove poslove i proširenje postojećih

Miodrag Kostić, najveći srpski poduzetnik i nekadašnji interesent za kupnju Žita vjeruje da poljoprivreda najveća prilika za cijelu regiju

Da bi bili na svjetskom tržištu konkurentni morate imati zadovoljavajuću kvalitetu, cijenu i količinu. Zato su udruživanja neizbježna. Ako se ne udružimo doći će veliki igrači, a mi ćemo gledati utakmicu sa tribina.

»Poduzetnici neka stvaraju nove projekte, a vlada osigura odgovarajuće uvjete za poslovanje i financijsku podršku,« kaže Miodrag Kostić, predsjednik i vlasnik MK Grupe, najvećeg privatnog u Srbiji.

Da li je prednost ili mana kad postanete najveći srpski biznismen?

Pitam se da li je prednost biti najveći u zemlji u kojoj je prosječna plaća među najnižima u Europi, u zemlji koja još nije raskrstila sa samoupravljanjem, u zemlji koja i dalje više troši nego što zarađuje, u kojoj se nerad i neznanje više cijeni od uspjeha i znanja, u kojoj još nema reda i rada? Biti lider na čelu jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Srbiji, ali i na drugim tržištima, nije nimalo lak posao.

Za mene je, prije svega, to velika odgovornost i obaveza prema 5.000 zaposlenih i njihovim obiteljima u Srbiji, ali i u Ukrajini.

Zašto se moj koncept ne primjenjuje na druge domaće kompanije, to nije pitanje za mene. Danas u Srbiji još ima 174 poduzeća u restrukturiranju u kojima radi skoro 50.000 ljudi. Potrebno je da se svakim od tih poduzeća netko ozbiljno posveti kako bi se sagledalo koji su njihovi potencijali, da li se u njih u ovom trenutku može nešto uložiti kako bi se vratila na tržište.

Ideja za koju sam se zalagao i kod prethodne i kod ove Vlade je ta da bi iskusni gospodarstvenici svojim znanjem i iskustvom mogli doprinjeti razvoju državnih poduzeća, podizanju proizvodnje i samim tim njezine konkurentosti na razinu koju zaslužuje. Gospodarstvenici su spremni dio vremena odvojiti kako bi pomogli javnim poduzećima. Srbija ima oko 220.000 poduzetnika i tu energiju treba oživjeti.

Ono što mogu potvrditi, jeste da moja ponuda i dalje stoji u vidu savjeta, znanja i iskustva koje sigurno mogu prenijeti na druge, da bi se izvuklo najbolje moguće za gospodarstvo Srbije. Ukoliko bi mogao birati kome ću pomoći i dati besplatan savjet, to bi bili JAT, Železnice Srbije ili JP

24 I www.biznis-plus.com

Novi Magazin

Izrazili ste spremnost da kao menadžer preuzmete neko državno poduzeće. Ne tako davno bili ste među potencijalnim kupcima Jat Airways, pa je to propalo. Koje je sad poduzeće u igri?

PEU Resavica. Izazovi su mi uvijek bili poslovni poduhvati koji zahtijevaju liderstvo, ali i provođenje strukturnih reformi u sustavu.

Već dvije-tri godine pojedine kompanije MK grupe, po parametrima Ministarstva financija, spadaju među najbolje i najprofitabilnije. Kako se stiže do toga?

MK Group je i u najnevjerojatnijim ekonomskim, pa ako ho­ ćete i političkim okolnostima, uspijevala ne samo opstati, ne­ go i razviti se do današnjih granica. Uvijek sam strateški raz­ mišljao u poslu što mi je omogućilo da stvaram okolnosti i ala­ te za poslovanje. Teška vremena pretvorio sam u šansu, šan­ su u rezultat, a rezultat je vodeća kompanija za agroposlova­ nje u Srbiji i regiji jugoistočne Europe. Tek očekujem da pos­ tignemo najveće rezultate. Daleko od toga da nisam zadovo­

ljan učinjenim, ali mi imamo još puno toga reći u poslu. Zna­ te, postići rezultat nije lako, ali održati ga i trajati, višestruko je teže. To se postiže isključivo radom, strategijom i uz podr­ šku stručnog tima.

Kakva su iskustva poslovanja Vaše kompanije u Ukrajini?

Ulazak na ukrajinsko tržište bio je relativno lak, ali je opstanak na ovom zahtjevnom tržištu prilično težak. MK Group trenutno obrađuje 40.000 hektara. U Ukrajini plaćamo najam za zakup zemljišta po hektaru za ovu godinu oko 60 eura, a u Srbiji MK Group plaća zakup zemljišta od 300 do 500 eura po hektaru.

Srbija je definitivno bolje organizirana država nego Ukrajina.

Iako ima divovske potencijale u poljoprivrednoj proizvodnji, Ukrajina ih daleko manje koristi. Ono što je dobro u Ukrajini to je djelomična privatizacija koju je država izvršila. Ne treba

Miodrag Kostić, predsjednik uprave i vlasnik MK Grupe zaboraviti da je Ukrajina tržište od 50 milijuna stanovnika i da ima 42 milijuna hektara vrlo kvalitetne obradive zemlje, a ci­ jela Vojvodina ima nešto ispod dva milijuna obradive zemlje.

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić stvorio je najveću kompaniju u regiji. Da li je on prvi povukao nogu. Je li to bio razlog što ste Vi izašli s idejom ukrupnjavanja i udruživanja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?

Da bi ste na svjetskom tržištu bili konkurentni, morate imati zadovoljavajuću kvalitetu, cijenu i količinu. Stoga su savezi neizbježni. Ukoliko se ne udružimo, doći će veliki igrači, a mi ćemo utakmicu gledati sa tribina.

Vjerujem da poljoprivreda predstavlja jednu od ključnih industrija za daljni gospodarski razvoj i najveću šansu cijele regije. Mislim da je ekonomijama svih zemalja u >>

25

Kamo po jeftinije gorivo i cigarete Srpski kralj šećera

Novi Magazin

MK Grupa je vodeća tvrtka na području prerade hrane u Srbiji i sami kažu da su i najveći u jugoistočnoj Europi. Povezuje 36 tvrtki u Srbiji i Ukrajni čije aktivnosti su osim poljoprivrede još trgovina, informacijska tehnologija, upravljanje nekretnina i turizam. Od ovih je jedna glavna djelatnost industrija šećera.

Taj su dio grupe četiri tvornice šećera u Srbiji, tako da se smatra tamošnjim najvećim proizvođačem i izvoznikom šećera. Vlasnik i predsjednik MK Grupe Miodrag Kostić ima zato već godinama nadimak kralj šećera. Kostić koji se prije dvije godine zanimao za kupnju slovenskog Žita, prema procjenama časopisa Forbes na trećem je mjestu najbogatijih na Balkanu. Njegovu su imovinu ocjenili na 234 milijuna eura, nalazi se iza vlasnika Agrokora Ivice Todorića i vlasnika Studia Moderna Sandija Češka.

regiji i te kako potrebna bliža poslovna suradnja. Međusobno povezivanje regionalno jakih kompanija je nužno, posebno imajući u vidu buduće veliko tržište, u prvom redu mislim na zemlje EU i Rusiju.

Čini se da je iza Todorića i Agrokora u „osvajanju“ regije stajala Vlada Hrvatske i da je to na neki način državni projekt. Zašto slično ne postupi i Srbija na nekom drugom projektu?

Vjerujem u potencijal domaćeg gospodarstva, jer Srbija nije u potpunosti iskoristila sve kapacitete. Prostor za napredak postoji, posebno u području energetike i proizvodnje hrane. Kojom brzinom će se napredovati ovisi od suradnje gospodarstva i države, a siguran sam da ćemo svi dati svoj doprinos tom cilju.

Mislite li da je Srbija nespremna za liberalizaciju tržišta od 1. siječnja 2014. kada se otvara za robe iz EU prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju?

Ne može se očekivati da Srbija sama preuzme „teret“ pri­ ključivanja, već se apsolutno svaki pojedinac mora angažirati kako bi spreman dočekao pozitivne promjene koje nas očeku­

26 I www.biznis-plus.com

ju u bliskoj budućnosti. Državni sustav bi trebao indirektnim mjerama podržati gospodarstvenike i to najprije skraćivanjem procedura, uklanjanjem administrativnih barijera, preispitiva­ njem mjera carinske zaštite kao i povećanem izvoznih kvota. Činjenica je da će integrativni proces dovesti do još ve­ ćeg isticanja „najboljih“ u svojoj branši, a da će oni manje „kva­ litetni“ nestati sa tržišta. Razlog je što veliko tržište kao što je europsko, neće tolerirati nekonkurentne kompanije. Ipak, ne smatram da bi ovo trebalo protumačiti kao prijetnju, naprotiv, kao šansu za razvoj.

Ispunili smo želje više poduzetnika i pogledali kakve su uregiji razlike u cijenama U Sloveniji su najskuplji benzin i cigarete u regiji. Ako idete na put i cena je glavni kriterijum za kupovinu, možete u drugim državama regije potrošiti za benzin i petinu manje a cigarete i za polovinu manje.

Detaljnijim pretraživanjem sigurno bismo otkrili još veće razlike u cijenama benzina i cigareta u regiji. Ali zanimali su nas okvirne uštede zato smo kod cijena goriva koje u brojnim državama zavise od ponuđača odnosno lokacije crpke uzelu u obzir najčešće cijene ponuđača koji tamo ima najviše crpki.

Za 50 litara goriva i 15 eura manje

Srbija je trenutno jedina država u regiji u kojoj je dizel skuplji od 95­oktanskog benzina. Usprkos tome ćete tamo za 50 litara platiti dobra tri eura manje nego doma, u Hrvatskoj i Crni Gori oko šest, u BiH oko devet, a u Makedoniji umjesto 69 eura čak 14 eura manje.

Kakav je Vaš prijedlog državi - šta da učini sa zemljom u državnom vlasništvu?

Zemlja u Srbiji ima nedovoljno ili uopće nema svoju namjenu, a hrana i poljoprivreda su naša šansa. Biti vlasnik zapuštenog poljoprivrednog zemljišta skoro svuda u svijetu je luksuz, a uskoro će tako biti i u Srbiji. U Srbiji svake godine ostane neobrađeno djelomično ili loše obrađeno čak 900.000 hektara zemlje, a od davanja u zakup tog zemljišta primjera radi 2011. godine u proračun je otišlo samo oko 13,2 milijuna eura. Kada bi se na toj površini posijala samo pšenica, za godinu dana bi se moglo žeti 3,5 milijuna tona pšenice.

Pošto je poljoprivredno obradivo zemljište dobro od općeg značaja, država se mora ponašati kao najbolji domaćin, a to znači da adekvatno upravlja onim što ima. Postoje dva rješenja - ili da država počne zemlju obrađivati ili je prepustiti onima koji to znaju i mogu. U interesu države je što prije u funkciju staviti zemljište, jer nema efikasnog upravljanja i odgovornosti bez privatnog vlasništva, a zemljište i poljoprivreda su ogromna razvojna šansa Srbije. Zemlja je bogatstvo svih nas i nitko nema pravo to zloupotrebljavati.

www.biznis-plus.com Promjene zakona i pravila koje utječu na posao

cigareta. Najmanje ćete ušte­ diti u Hrvatskoj i to oko pet eura kod 10 kutija.

Ne zanemarite međuvalutne razlike

Razlike među cijenama proizvo­ da i usluga u regiji naravno za­ vise od toga kako povoljno ćete zamijeniti eure za lokalnu valu­ tu odnosno prema kojem teča­ ju vam ih obračuna prodavač ili lokal­na banka. Nije na odmet podsjetiti da je granicu EU dozvolje­ no prijeći s najviše jednim omotom cigareta po osebi, a među dr­ žavama EU dozvoljenih je najviše četiri omota po osebi. Članak o obje teme ćemo objaviti uskoro.

Bilješka: kod prepračunavanja valuta smo uzeli tečaj NLB na dan 15.07.2013, to jest jedan dan pre objave članka; cijene benzina i dizla se u većini država razlikuju od prodavača do prodavača zato smo tamo u obzir uzeli cijene na onim crpkama kojih ima najviše u državi i pri tom uzeli najskuplju verziju benzina odnosno dizla. U Srbiji smo uzeli u obzir približnu cijenu Nisa u Beogradu, a u BiH Energopetrola u Federaciji BiH. Nekoliko drugačiji je omjer cijena kod 95­oktanskog ben­ zina. U Hrvatskoj ćete za 50 litara umjesto skoro 75 eura platiti dobrih osam eura manje. Još više ćete uštediti u Srbiji ili Make­ doniji gdje ćete potrošiti dobrih 10 eura manje. Najmanje će­ te za benzin platiti u BiH, kod 50 litara ćete uštedjeti 15 eura.

Za »šteku« cigareta doma dvije u inozemstvu

Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje najomiljenije cigarete platiti dosta manje. Ali samo za one koji gledaju na cijenu i zanemare eventualan nešto dru­ gačiji ukus. Ako ste među njima, za omot cigareta odnosno 10 kutijica možete potrošiti i oko 20 eura manje. Takve su naime razlike među slovenskim i makedonskim cijenama nekih od

Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje omiljene cigarete platiti dosta manje, ali mnogi ne znaju koliko.

27

Gorenje u Srbiji vidi mogućnost za rast

www.biznis-plus.com Intervjui, analize, dobre vijesti…

Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gorenja o proširenju proizvodnje u regiji, budućnosti poduzeća, kakav kadar traže i šta savjetuje mlađima

I kroz pet godina ćemo većinu prihoda ostvariti s vlastitim robnim markama, imat ćemo jake regionalne prodajne centre, a najviše ćemo proizvoditi u Sloveniji i u Srbiji.

Proizvođač kućanskih aparata Gorenje prije nekoliko tjedana sklopio je dugoročno strateško partnerstvo s proizvođačem elektroničkih uređaja Panasonic koje bi trebalo Velenjčanima između ostaloga donjeti 80 milijuna dodatnih prihoda, a Japancima do 13 posto slovenske tvrtke. U isto vrijeme otvoren je novi proizvodni pogon hladnjaka u Srbiji. Dakle, više nego dovoljno razloga za razgovor s prvim čovjekom poduzeća Franjom Bobincem o pogledima na regiju i budućnost tvrtke.

Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gorenja

Kako na vaše poslovanje utječe ulazak Hrvatske u EU?

Ulazak Hrvatske u EU omogoćava nam spoj nekih poslovnih operacija primjerice na području logistike i time racionali­ zaciju troškova, ali svakako u obje države zadržavamo vr­ hunski prodajni tim.

U Srbiji ste prije nekoliko tjedana službeno otvorili treću tvornicu. Je li vam u interesu proširenje i u neke druge države nekadašnje Jugoslavije?

Ne planiramo uspostaviti proizvodnju u drugim zemljama bivše Jugoslavije, ali vidimo potencijal rasta u Srbiji, posebice u Zaječaru gdje imamo montažnicu za perilice rublja. Do 2015. godine planiramo proširenje i modernizaciju zaječarske tvornice, tamo ćemo također proizvoditi perilice i sušilice koje ćemo razviti zajedno s Panasonicom u sklopu strateškog partnerstva.

S Panasonicom ste nedavno sklopili ugovor o sudjelovanju i on će do jeseni postati do 13-postotni vlasnik poduzeća. Koga inače najviše želite za vlasnika odnosno koji vlasnik bi bio prema vašem mišljenju najbolji za Gorenje?

Vrlo je važno da je vlasnička struktura takva da omogućava provođenje strategije tvrtke koja svakako treba ići u smje­ ru stvaranja dodatne vrijednosti za vlasnike uz istovreme­ nu brigu o svim ostalim sudionicima.

Kako inače napreduje preseljenje proizvodnje Aska u Sloveniju i slovenske proizvodnje u Srbiju? Kada će završiti obje faze i koji je sljedeći korak?

I kada očekujete da će država izaći iz vlasništva poduzeća?

Mislim da će država postupno smanjivati svoj udio u tvrtka­ ma poput Gorenja i vjerujem da će se izlazak države iz vlas­ ništva odvijati na način koji neće ugroziti strategiju razvoja poduzeća. Ali u drugoj dokapitalizacij koju planiramo ove godine dionice ćemo prvo ponuditi postojećim dioničari­ ma, znači i Kapitalskoj družbi.

Aktivnosti se provode u skladu s planovima i do jeseni će biti završene. Krajem ožujka (marta) u Velenju smo već počeli proizvodnju perilica i sušilica za rublje marke Asko, u tijeku je preseljenje proizvodnje perilica suđa Asko koje će biti završeno do rujna (septembra) kada će početi proizvodnja u Velenju. Gorenje u Velenju još nije proizvodilo perilice suđa. Znači tamo donosimo posve nov proizvodni program tako da se radi o doista važnom koraku za tu lokaciju.

Gdje vidite Gorenje za pet godina?

Učinke prodaje proizvodnog dijela segmenta namještaja bit će mogućje bolje izmjeriti krajem godine kad će proći neko­ liko mjeseci od isključenja tog segmenta iz Grupe Gorenje.

28 I www.biznis-plus.com

Irena Herak

Kakvi su učinci prodaje segmenta kuhinja i unutarnje opreme?

Vjerujem da će se Gorenje za pet godina razviti u čvrstu me­ đunarodnu korporaciju s prodajom u svim smjerovima po Europi i većom prisutnošću u nekim drugim ciljnim zemalja izvan Europe. I za pet godina većinu ćemo prihoda ostvariti pod vlastitim robnim markama, imat ćemo jake regionalne prodajne centre i najviše ćemo proizvesti u Sloveniji i Srbiji.

Gdje planirate zapošljavati i koje su glavne osobine koje tražite kod svojih novih suradnika?

Zapošljavamo prije svega inženjere, razvojnike, prodajnike. Kod suradnika tražimo i cijenimo usmjerenost u razvoj, spremnost na rad u grupi i spromjene, predanost poslu i poduzeću, pošto­ vanje. Ključna znanja mogu se pridobiti i tijekom rada, ali pra­ ve lične osobine suradnik mora donijeti sa sobom.

Šta osim cijene i kvaliteta tražite kod svojih novih potencijalnih partnera odnosno dobavljača?

Za nas je vrlo važna pouzdana opskrba, fleksibilnost dobavlja­ ča, spremnost na promjene te korektan poslovni odnos.

Ali ako bi vam netko platio sto tisuća eura, kamo van Gorenja i njegovih proizvoda bi novac odmah uložili?

Možda u nov, svjež projekt nekog mladog poduzetnika, ali bi me on morao naravno prvo uvjeriti.

Šta bi savjetovali mladim poduzetnicima o njihovom poslu?

Neka budu ustrajni, inovativni i neka ne staju ispred prepreka ako vjeruju u svoju ideju, nego nek pokušaju u nju uvjeriti vlas­ nike poduzeća, poslovne partnere i ponajprije svoje suradnike.

Uzor mu je bio Magic, do prvog honorara pjevanjem

Što označavate za svoj najveći poslovni kiks odnosno propuštenu priliku?

Svako iskustvo je dobrodošlo i uvijek nešto naučimo. Gospodarska kriza koja je počela prije nekoliko godina okrenula je stvari naopačke i vjerujem da bi danas svi, bogatiji za iskustva iz ovog vremena, prije nekoliko godina postupili drukčije. Čime ste zaradili prvi honorar?

Pjevanjem na zabavnoj sceni u dječijim godinama, a kasnije još u Komornom zboru RTV Ljubljana u studenstkim godinama.

Tko je bio vaš uzor u mlađim danima i tko je danas?

U mlađim godinama vrhunski sportaši, prije svega košarkaši kao Erwin Magic Johnson, a danas svi oni koji svoj posao obavljaju vrhunski i najbolji su na svom području bez obzira radi li se o poslovnim ljudima, znanstvenicima, umjetnicima, sportašima… Šta najradije radite u slobodno vrijeme?

Slobodnog vremena nema puno ali ga pokušavam iskoristiti za šetnje u prirodi, druženje s prijateljima, sport, muziku i putovanja.

Koliko dugo inače traje vaš najdulji dopust u godini i gdje ga najradije provodite?

Najdulji dopust u godini traje 10 do 14 dana, a najviše ga volim provesti uz more.

29

Budite prvi, saznajte više od drugih Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na: www.biznis-plus.com

Kad se sretnu potrošači

www.biznis-plus.com Prilike za promjenu posla

Postoje li razlike među mjestima za odmor prosječne populacije i onih s debljim novčanicima?

Pogledajmo kamo na dopust odlaze Hrvati, Srbi, Slovenci i Makedonci.

Da najviše Slovenaca ljetni odmor provede u Hrvatskoj, već i ptičice cvrkuću. Zajedno s Institutom za istraživanje tržišta i medija Mediana ustanovili smo da razlika u izboru destinacija za odmor između desetine stanovništva koji potroše najviše (takozvani superpotrošači) i ostalih u Sloveniji nema.

Od 15.500 ispitanika u četiri zemlje najviše je slovenskih superpotrošača odgovorilo da odmor provode u hrvatskoj Istri i Kvarneru (13,8 posto). Slijede Dalmacija (11,5 posto) i Slovenija (sedam posto). Izbor ljetnih destinacija za odmor i kod ostalog stanovništva Slovenije jednak je. Jedina je razlika što na spomenute tri destinacije odmor provede trećina »obične« populacije što je za tri postotna boda više od one desetine koja potroši najviše.

I kod naših južnih susjeda, novopečenih članova EU, nema raz­ lika u odabiru destinacije za odmor između najvećih potro­ šača i ostalih. Gotovo četvrtina onih koji potroše najviše od­ mor provodi u svojoj domovini, dok tamo odmara manje od petine ostalih Hrvata. Najveća je razlika između te dvije sku­ pine stanovništva kod druge top destinacije, Slovenije. Dok k nama na odmor dolazi svaki osmi Hrvat iz desetine populaci­ je koja troši najviše, kod ostatka stanovništva naša je zemlja izbor za odmor tek za svakog dvadesetog. Nešto manje Hrva­ ta odabere treće najpopularnije odredište, BiH, tek manje od pet posto stanovništva i dobrih sedam posto superpotrošača..

Potrošači s preostalima u Srbiji i Makedoniji nisu tako usklađeni

Prijatelji Biznis plusa:

30 I www.biznis-plus.com

Dok veliki udio najvećih srpskih superpotrošača provodi lje­ tni odmor u Grčkoj (15,6 posto), prvo odredište preostalih Sr­ ba je domovina (7,29 posto). Na drugom je mjestu kod obje populacije Crna gora (12,7 posto superpotrošača odnosno go­ tovo sedam posto ostalih). Treća destinacija po izboru naj­ većih potrošača je domovina (11,6 posto), dok Grčku odabe­ re svaki dvadeseti Srbin koji nije jedan onih 10 posto ljudi ko­ ji potroše najviše.

Thinkstock

Hrvati najradije kod sebe

Odabir mjesta za odmor se kod slovenskih i hrvatskih potrošača ne razlikuje od odabira preostale populacije. Kod Srba i Makedonaca je ta usklađenost manja.

Makedonci radije u Tursku nego Hrvatsku

Upravo je Grčka najpopularnija destinacija za dopust za Ma­ kedonce koji osim ljetnog odmora tamo također vole prove­ sti produženi vikend – bez obzira na njihov dugogodišnji spor oko službenog imena najjužnijeg dijela nekadašnje Jugoslavi­ je. Svaki sedmi makedonski potrošač odnosno svaki deseti iz grupe ostalog makedonskog stanovništva ljetni odmor pro­ vede u Grčkoj. Na drugom je mjestu kod superpotrošača Tur­ ska (5,4 posto) a na trećem zapadna susjeda Albanija (manje od pet posto). Ostali Makedonci koji nisu iz desetine najvećih potrošača, kao svoje ljetno odredište za odmor naveli su Ma­ kedoniju (7,5 posto), treće je mjesto sa više od četiri posto za­ uzela Turska.

31

Argeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje van regije »Smatram da je Agrokorovo preuzimanje Mercatora vrlo logičan poslovni potez. Konsolidacija industrije, na strani proizvodnje kao i na strani maloprodaje, neminovan je proces koji se događa svuda u svijetu. Općenito gledajući, zadnju riječ imaju potrošači, i dok je njihov interes u primarnom fokusu, što je jedino poslovno logično, svi će dioničari moći biti zadovoljni,« misli Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik uprave Atlantic grupe. Što za Vas i Vaše poslovanje znači ulazak Hrvatske u EU i istovremeno izlazak iz CEFTA-e?

Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam iznimno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku.

Mi već od 2005. imamo iskustvo poslovanja u EU s našom njemačkom kompanijom Atlantic Multipower, a korisna su i iskustva koja dijelimo sa slovenskim kolegama iz Droge Ko­ linske, standardima poslovanja smo u potpunosti usklađe­ ni i u svakom pogledu spremni za europske uvjete. Nekoli­ ko naših brendova, poput Cedevite GO!, Argete i Donata Mg imaju ozbiljan internacionalni potencijal koji svakako želimo iskoristiti, a u tome će nam pomoći i mogućnost korištenja znaka „made in EU“ koji potrošačima u staroj Europi ipak nešto znači. Kad govorimo o izlasku RH iz CEFTA-e, valja re­ ći da su naši proizvodni kapaciteti odlično alocirani u zem­ ljama unutar i izvan EU, što nam omogućuje da neometano servisiramo sva naša regionalna i europska tržišta neovis­ no o trgovinskom režimu. Primjerice, Argeta se proizvodi u Izoli i u Hadžićima, prema potpuno istovjetnim standar­ dima, Cockta se puni u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, slično je i s ostalim asortimanom.

Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik uprave Atlantic Grupe

Kako se prodaje Cockta?

Jako smo zadovoljni rezultatima i razvojem programa Soko Štar­ ka, tj. strateškog poslovnog područja Slatko i slano. Ako gleda­ mo po poslovnim područjima u cjelini, uz sportsku prehranu koja je najviše fokusirana na Zapadnu Europu, najveći rast od 8 posto ostvario je upravo asortiman Soko Štarka, pri čemu je čo­ koladni program Najlepših želja rastao dvoznamenkasto, a naj­ više na tržištima Srbije, BiH i Crne Gore.

Cockta je izuzetan regionalni brend koji je u segmentu gaziranih pića drži jaku drugu poziciju iza Coca Cole. U posljednjih desetak godina provedena je vrlo uspješna strategija rebrendiranja, kojom je Cockta iz staromodnog napitka etablirana na poziciju koju kvalitetom i dodanom vrijednošću zaslužuje – piće svih generacija, ne samo onih koji je se sjećaju iz starih vremena, nego i mladih modernih potrošača koji prate trendove. Uz nove okuse, Cocktu Easy i Cockta Limeta te ekstenzije brenda, Cockta Rossa i Cockta Chinotto, zaokružili smo ponudu i spremni pratimo sezonu.

32 I www.biznis-plus.com

Hoće li doći do sinergije brendova Grand Kafa i Barcaffe selection?

Atlantic Grupa je sada najveći regionalni proizvođač kave s pro­ danih gotovo 25 tisuća tona u 2012. Tržište kave, osobito u ka­ tegoriji turske kave, je izrazito tradicionalno i vezano uz brend.

S našim postojećim brendovima - Barcaffe, koji je prisutan na tržištima Slovenije i Hrvatske, i Grand kafa na tržištima Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije ostvarujemo odlične rezultate i tr­ žišne pozicije te ne kanimo u ovom dijelu mijenjati stvari. Ono što smo uveli je brend Barcaffe u HoReCa kanalu na razini regi­ je. Procijenili smo da u ovom segmentu možemo s jedinstvenim brendom koji korespondira sa samim kanalom implementirati uspješnu regionalnu strategiju.

Kako se prodaju proizvodi Soko Štarka i ostalih kompanija koje ste kupili u Srbiji i koliko su konkurentni prilikom izvoza?

Češka Kofola navodno kupuje Radensku i traži regionalnog partnera za distribuciju, hoće li Atlantic uskočiti u tu igru?

Dosad nismo imali značajnijih kontakata s kolegama iz Kofole.

U češkim i slovačkim okvirima riječ je o poslovnoj genezi koja je slična razvoju Cockte u jugoistočnoj Europi. Iznimno cijenimo rad kolega u Kofoli, mi smo uvijek otvoreni za razgovor, ali ni­ smo imali kontakata o suradnji.

Koji regionalni brend biste voljeli imati u svom portfelju?

Jako smo zadovoljni portfeljom brendova koje okupljamo, od Ce­ devite, Cockte, Argete, Smokija, Barcaffea, Grand kafe, Banani­ ce, Donata Mg, Plidente, Melema… Imamo snažne brendove ko­ ji baštine dugu tradiciju, neospornu kvalitetu, prepoznatljivost i vjernost potrošača. Svakako postoje odlični brendovi izvan na­ šeg portfelja, no kako u skorijem vremenu ne planiramo akvizici­ je bilo bi vrlo nezahvalno spekulirati s drugim brendovima na taj način, jer to u načelu samo izaziva niz neopravdanih kalkulacija.

Irena Herak

Prvi čovjek Atlantic grupe Emil Tedeschi planira s proširenjem po EU, Švicarskoj i u države ZND do 2017 godine izvan naše regije stvoriti trećinu prihoda

Na koja se tržišta namjeravate širiti?

Tržišta Rusije i Zajednice nezavisnih država (ZND) imaju veliki potencijal, tamo kroz dodatna ulaganja s ovogodišnjih 40-ak mi­ lijuna planiramo kroz tri godine narasti na 100 milijuna eura. To, naravno, podrazumijeva dodatna ulaganja i zapošljavanja. Oče­ kujemo također značajan rast na zapadnoeuropskom tržištu, pri­ je svega u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj i to s našim brendovi­ ma Multipower, Argeta, Donat Mg i Cedevita GO, koji imaju naj­ veći internacionalni potencijal.

Kako komentirate inicijativu vlasnika MK Grupe, Miodraga Kostića, o kreaciji jedne mega regionalne tvrtke, u koju bi ušla i Atlantic Grupa?

Ta je izjava izazvala dosta medijske pozornosti, makar se meni čini da je sasvim jasno i manje upućenom promatraču kako je manje riječ o ozbiljnoj inicijativi, a više o pozitivnoj provokaci­ ji na propitivanje uvriježenih rezona kad je riječ o upravljanju kompanijama i vlasničkim odnosima. Kostić je htio ukazati na to da bi većina poduzetnika radije izabrala biti stopostotni vlas­ nik malog sustava, nego 20-postotni suvlasnik u jednoj velikoj kompaniji. Činjenica je da su kompanije na ovim prostorima, ko­ liko god značajne i velike u regionalnim okvirima, još uvijek ma­ li subjekti na velikim trećim tržištima i za značajniji uspjeh na tim tržištima morat će se između ostalog pronaći uspješna for­ mula zajedničkog nastupa.

Koji biste Vaš poslovni potez označili kao najbolji u karijeri, a kojeg smatrate najvećom pogreškom?

Ne sramim se poslovnih promašaja, oni su dio razvojnog puta, iako ništa nije bilo tako dramatično da mi se čini da bi to trebalo posebno istaknuti. Recimo da na samom početku poduzetnič­ ke karijere nisam imao punu svijest o mogućnostima izgradnje

www.biznis-plus.com Kalendarski pregled događaja u regiji

vlastitog brenda bez vlastite proizvodnje, to bi možda utjecalo na raniji ulazak Atlantica u stvaranje vlastitog portfelja u nekim kategorijama u kojima je tada bilo dosta prostora za rast. No, ne mogu reći da žalim, kad gledam unatrag mogu reći da se kom­ panija razvijala upravo onako kako sam u načelu želio i mislio da treba. Jednako mi je teško izdvojiti najbolji potez, jer ima više prijelomnih točaka koje su odredile današnji karakter kompani­ je – izlazak iz biznisa s papirom i fokus na distribuciju robe široke potrošnje, kupovina Cedevite i ulazak u proizvodnju, kupovina Haleka i iskorak na zapadnoeuropska tržišta… Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam iznimno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku, u potpuno transparentnom i profesionalnom procesu u kojem smo pobije­ dili niz međunarodnih industrijskih i financijskih takmaca. I to bez političke intervencije u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili EU, u vri­ jeme najzategnutijih odnosa između Hrvatske i Slovenije. To je za nas zaista bio značajan pothvat, jednako kao i činjenica da se nakon skoro tri godine osjećamo se kao jedinstvena kompanija.

U Hrvatskoj je svaka druga mlada osoba nezaposlena. Imate li kakvu poruku za te mlade ljude?

Ekonomska situacija je teška i nije jednostavno pronaći posao, osobito mladima bez iskustva. Svijet se kreće jako brzo i pos­ lodavci sve više traže profesionalce koji se mogu brzo uključiti u posao i donijeti novu vrijednost. Međutim, nije besperspek­ tivno. Mladi trebaju iskoristiti svoju najveću prednost – neopte­ rećenost i mladenački entuzijazam, trebaju se okušati, proba­ ti raditi nešto i tijekom studija ne bi li stekli iskustva, ali i sami došli do jasnije spoznaje što ih zanima i što im najbolje ide. Slu­ šajući studente na predavanjima koja često držim ovdje i vani čini mi se da većina stremi zanimanjima koja dobro zvuče, po­ put marketinga, ili onih gdje se čini da će najbrže zaraditi, kao financije. Uvijek im preporučujem da se barem nakratko oku­ šaju u prodaji, to je važna i podcijenjena vještina koja će im ko­ ristiti u svemu što budu radili, čak i ako to ne izaberu kao svoj profesionalni put.

I kada možemo očekivati bolja vremena?

Hrvatska u značajnoj mjeri ovisi o stanju u eurozoni, kao i o sta­ nju ekonomije u susjednim zemljama koje su naši najveći gospo­ darski partneri. U tom smislu ne vidim u najskorije vrijeme ne­ ki spektakularan okret na bolje. Hrvatska država svakako ima načina i resurse da zaustavi višegodišnji negativan trend i kre­ ne putem postupnog oporavka. Taj uzlazni put neće biti stre­ lovit, ali je iznimno važno za naše društvo i državu da se pola­ ko krenemo penjati.

33

Jeste li »sjevernjak« ili »južnjak«?

Iako među poduzetnicima u regiji u prosjeku primjećujemo neke razlike, u mnogočemu su i slični.

Druga dimenzija koja mu se čini važnom je stupanj impro­ vizacije ili snalažljivosti. Dok je za severnjačku poslovnu mi­ saonost karakteristično da se drži pravila i postupaka, za južnjač­ kuje karakteristično damože neka pravia i izbjeći ako je to dobro za posao, dodaje.

Psihoterapeut Zoran Milivojević misli da su poduzetnici u regiji svjesni kako pripadaju malim sistemima, državama u kojim je danas sve nego jednostavno poslovati, ali i da se osjećaju manje vrijednima u razgovoru sa stranim partnerima. S druge strane, dodaje Milivojević, primjećuje se i dobra kombinacija prilagodljivosti, kreativnosti i radnog zanosa.

Kriva je tranzicija

»Sve je u tranziciji,« misli i Milan Kovačević, savjetnik za strane investicije u Srbiji. Dodaje da se teško zaboravljaju navike iz starog sistema kao i ondašnja načela i pravila. »Ljudi koji su se oboga­ti­ li u tranziciji i postali važni poduzetnici, trebaju učiti i prilagođa­ vati se novonastalom položaju. Neki to rade bolje, dru­gi lošije. To se prije svega vidi u kriznim uvjetima u kojima su neki potonuli, a drugi isplivali,« objašnjava Kovačević.

Inače ima tranzicija i pozitivne osobine. »Jedan važnijih kva­ liteta poduzetnika je da su preživljavali različita tur­bulentna raz­ doblja zato su u nevoljama snalažljivijii,« dodaje Kova­čević. Za kraj objasni kako i u Srbiji ima poduzetnika iz zapada koji priznaju da je upravljanje poduzećima na zapadu ponekad manje kvalitetno od upravljanja ovdašnjih poduzeća.

Slovenci sistematični, Crnogorci veliki šarmeri

Naš sugovornik kaže da je cilj srpskih poduzetnika impresionirati sugovornika, za crnogorske to važi još više.

Slovenskim poduzetnicima pripisuje temeljit i sistematičan pristup poslu čija je osnova dobar poslovni plan. Za hrvatske poduzetnike misli da se prema poslovnim partnerim iz drugih država ponašaju pomalo aristokratski.

Podjela ili spajanje poslovnog i privatnog odnosa

34 I www.biznis-plus.com

Male, ali ponekad važne razlike Slovenci

Izvana su pomalo suzdržani ali se raznježe ako inozemni partneri barem nešto nauče o slovenskoj kulturi i potrude se naučiti nekoliko riječi na slovenskom. U poslovima su oprezni, na stolu žele konkretne ponude i o njima temeljito razmisle.

Hrvati

Na sastanku muškarac sačeka da mu žena prva ponudi ruku. Cijena kod poslovnog dogovaranja je izražena izravno, bez suvišnog oklijevanja. Poslovanje i sklapanje poslova često se održava u kafićima i restoranima.

Bosanci

Imaju 42-satni radni tjedan s radnom svakom prvom subotom u mjesecu. Kod sazivanja sastanka ne zaboravite da popodnevni termini nisu najomiljeniji. Sastanci se često održavaju u neformalnom okruženju za koje vjeruju da doprinosi boljem poslovnom odnosu.

Srbi

Osobna preporuka je najučinkovitiji oblik za uspostavljanje poslovnih kontakata. Neformalni poslovni susreti uz ručak ili večeru od iznimne su važnosti. Rukuju se na početku i na kraju sastanka, i to najprije sa ženama.

Crnogorci

Kod mogućih komplikacija su najvažniji prisni i pouzdani odnosi koje treba redovito održavati. Suradnja na temelju osobnih dogovora je puno uspješnija nego dogovori na udaljenosti. Pozornost treba obratiti i na glasine u malom crnogorskom poslovnom svijetu.

Makedonci

Odluke donosi samo viši menedžment, obično predsjednik uprave. Menadžeri se često oslanjaju na intuiciju i vlastito iskustvo. Na početku su česti nepovjerenje i otpor do proširenja na inozemna tržišta i preuzimanja stranih poduzeća.

Aleš Beno

»Čini mi se da postoje dvije različite poslovne misaonosti, sje­ vernjačka i južnjačka. Prvoj možemo pripisati menedžere iz Slo­ venije i Hrvatske, drugo preostale iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Makedonije,« objašnjava psihoterapeut Zoran Milivojević. Kaže da se između ostalog s jedne strane razliku­ ju u odnosu do osoba koje su poslovni partneri i s druge stra­ ne do samog posla. »Menedžeri s južnjačkom poslovnom mi­ saonošću više nastupaju kao osebnosti nego osobe s imenom i prezimenom. Oni s poslovnim partnerom uspostavljaju oso­ ban, skoro prijateljski odnos. Istovremeno od njega očekuju da se jednako ponaša prema njima. To znači da izlaze iz svoje po­ slovne uloge i predstavljaju se takvima kakvi su u privatnom životu,« objašnjava naš sugovornik. Ako su na razini osebnog odnosa zadovoljni time kako ih prihvaća poslovni partner, nji­ hovo se zadovoljstvo može prenijeti i na poslovnu razinu. On­ da mogu, kako objašnjava, »prijateljski« popustiti i dati partne­ ru nešto bolje uvjete poslovanja. »S druge strane je u severnjačkoj misaonosti jasna razlika između privatnog i poslovnog odnosa. Tako poslovni partneri ostaju u svojim ulogama i neugodno se osjećaju ako ih netko po­ ziva da se pokažu takvi kakvima su privatno,« misli Milivojević.

problema s kojima se suočavamo. Malo je poduzetnika koji zapravo razmišljaju i imaju menedžerske osobine.

Stvorili su ih naime entuzijasti koji se vrlo brzo suočavaju a poteškoćama, ali i velike strane tvrtke. Glavno je da su naši podu­ zetnici su uglavnom ljudi koji su svoj posao stvorili u vrijeme tran­ zicije ili njihov poduzetnički duh većinom nije razvijen. U isto vri­ jeme nisu dovoljno obrazovani da bi vodili tvrtku kako je to po­ trebno. Ali okruženje u kojem radimo omogućava da takve osobe postižu uspjeh uglavnom zahvaljujući odnosima.

Izvori: Izvozno okno, Biznis plus

Psihoterapeut Zoran Milivojević Hrvatima i Slovencima pripisuje severnjačku poslovnu misaonost, a preostalima iz regije južnjačku.

Osobine koje važe za Srbe, ali i brojne druge u regiji

Za mišljenje o osobinama poduzetnika u regiji pitali smo i profesora beogradske visoke stručne šole za poduzetništvo Zorana Ristića koji nam je objasnio primjerom srpskih poduzetnika: »Poduzetnici se oslanjaju na političke veze kao osnovu da bi bili uspješni u poslovanju što je jedan od najvećih

Thinkstock

Razlike u misaonosti i pristupima poduzetnika u regiji do svojih partnera

www.biznis-plus.com Sve to i još više iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije

35

36 I www.biznis-plus.com

www.biznis-plus.com