Bošnjak 1

rije nego predstavimo programe odnosno najznacajnije projekte Bosnjackog kulturnog saveza Slovenije za 2000 godinu osvmut ce mo se na sam pocetak i uslove rada kako saveza, tako i klubovakoji su clanovi saveza. Da bi bosnjacka populacija koja je po nekim ocjenama najbrojnija »priseljenska skupnost« mogla adekvatno da predstavlja svoju kulturu, uCi svoja pokoljenja o tome ko smo mi, kakva namje tradicija, kultura i vjera, spomenut cemo samo neke najznacajnije Cinjenice koje u velikoj mjeri uslovljavaju kako rad Bosnjackog kultumog saveza tako ina samo djelovanje u smislu prezentiranja duhovne i kultume identite Bosnjak; u R. Sloveniji. Pogledajmo zasto jetotako. Prije svega potrebno je istaknuti i samu Cinjenicu koja govori o tome koliko su Bosnjaci koji su drzavljani R. Slovenije, spremni da se uhvate u kostac ·sa problemima i pocnu ih rijesavati. Naravno, da se je u izmijenjenoj situaciji koja je nastala raspadom zajednicke drzave ukazala i potreba sto vecem jedinstvu Bosnjaka u Sloveniji. Ta potreba je postojala i prije, medutim zbog tadasnjih prilika, rezima i svega ostalog je to »sepalo«. Da sene bi situacija ponavljala, (ukoliko u svijesti !judi koji zive na ovom podrucju i koji su se na neki nacin asimilirali, postoji potreba za tako povezivanje i razvijanje nacionalne svijesti), za uspjesno djelovanje BKS potrebno je prije svega obezbijediti: - prostorije za djelovanje saveza, - opremu za spomenute prostorije, (stolove, stolice, racunalnik, telefon fotokopimi stroj itd), - osobu koja bi radila najmanje 4 sata svakodnevno, i obavljala tajnicke i druge poslove u skladu sa statutom i zakonom, - stalni izvor finansiranja. S obzirom, da je to u nekom kratkom razdoblju (i ko zna kad?) nemoguce obezbijediti, je BKS primoran djelovati na nacin na koji radi i djeluje. Svakako, tu se postavljaju razna pitanja zasto je to tako. Nasa namjera nije da sada o tome pisemo (u sledecim brojevima ce mo se osvmuti i na status Bosnjaka u R. Sloveniji), medutim situacija nalaze, da se za sada radi na ovakav nacin. Isto tako potrebno je svakog pojedinca, i svaku grupu !judi bosnjacke nacionalnosti »opteretiti« sa radom tako da se rad drustava, saveza, politicke stranake, Merhameta i Islamske zajednice ne bi sveo samo na pojedince i !jude koji u dobroj vjeri rade to sto rade. Morala bi prestati »zavist«

pojedinaca i kojekakve igre, te politiku prepustiti politicarima, strucne poslove strucnim ljudima. Bosnjacki kultumi savez Slovenije,je pored akcionog programa, pripravio i godisnj i program, koji na najbolji moguci nacin predstavlja bogatu bosnjacku kultumu tradiciju. Svakako da mozemo govoriti o, mozda boljim, kvalitetnijim a u svakom slucaju i saddajnijim projektima, medutim ne smijemo ispustiti iz vida, da svaki projekat pa makar i onaj najlaksi zahtijeva puni anganzma kako !judi, tako i sredstava. Sve ono sto se je dosad uradilo, uradeno je zahvljujuci pojedincima koji su ulozili ogromno truda, volje i svojeg slobodnog vremena. Pogledajmo sta Bosnjacki kultumi savez priprema za tekucu godinu.

PROMOC/JA.KNJIGA ISNAMA TALJICA

Isnam Taljic je roden u Vlasenici i sve §to je dosad napisao (a napisab je dosta)- o Bosnije. Promocija knjiga ce biti izvedena u pocetku . mjeseca junija u dvorani Zavada za zdravstveno zavarovanje Slovenije u Miklosicevoj 24 u Ljubljani. Pored pisca nastupit ce slovenski i bosanski kriticari kao ijedna od aktualnih muzickih grupa u Sloveniji. Na samoj promociji su predvidene mnoge zanimljivosti, 0 tacnem datumu pa ce javnost biti obavje§tena putem poziva i u medijima informiranja.

·2

SEAfiNAR 0 FOLKLORI BOSJVJAKA

Seminar i poslije toga narodno veselje je predvideno u mjesecu maju i to krajem maja ili pocetkom juna u dvorani komunalnog centra u Domzalama. Pored nekoliko folklornih grupa, nastupit ce i najmanje dva pjevaca narodne muzike. I tu se predvidaju razne zanimljivosti a za sada neka ostane tajna. Dodite vidite i uzivajte u pravom narodnom veselju.

MUZICKO- PJESNICKO VECE

Kao i svake godine taka i ave, Bosnjacki kulturni savez priprema pjesnicko vece gdje nastupaju eminentni bosnjacki kao i slovenski pjesnici te kvalitetni mladi

muzicari koji se polahko uspznJU po ljestvici popularnosti. Muzicko-pjesnicko veee j e predvideno u mjesecu oktobar ili novembar u dvorani Zavada za zdravstveno Zavarovanj e Slovenije u Miklosicevoj 24. Svakako zanimljivo, dodite i uvjerite se. Za svaku na§u priredbu obavjestavamo javnost i Bosnjake na uobicajeni naCin.

PROMOCIJA BOSNJA CKIH I DRUGIH NARODNIH NOSNJI

Projekat obuhvata promociju nosnji,prije svega kako je zenska obucena u duhu svoje vjere, a kao takva izgleda evropsko i moderno obucena. Pored toga ce biti prikazane razliCite nosnje iz Bosne i Hercegovine a da ne bi svega sada izdali, pozivamo Bosnjake i druge, da spomenutu priredbu u svakom slucaju posjete. Nastupaju manekenke iz BiH i iz Slovenije. Isto taka je predviden i muzicki dio programa taka da ce biti za svakog pone§to. Priredba j e predvidena u mjesecu septembru a 0 svemu ce javnost biti pravovremeno obavijestena.

DAN/ BOSANSKOG FILMA- PROMOCIJA FILMOVA EMIRA KUSTURICE

Dani bosanskog filma polahko postaju tradicionalan projekat Bosnjackog kulturnog saveza. Zaista, bez Iaine skromnosti, spomenuti projekat ima . najvecu medijsku pozornost kako u Sloveniji taka i u Bosni i Hercegovini. Projekat koji na neki naCin BKS izdize na nivo kojemu i pripada. Dani bosanskog filma se po tradiciji prikazuju u ljubljanskoj Kinoteci a termini su standardni, kraj mjeseca oktobra i pocetek novembra. Na otvorenju projekcije filmova nastupaju gosti iz sveta filma i zabave kao i kulture uopste. Da bi ne§to ostavili i za kraj predlazemo da dodete i uvjerite se.

Fahir Gutic

.l~lti.l~Z.l~NSI~I

·~··N·~·~·--r·

S.l~I-..1~-••~'r s•~•~

I4"II... II.l~I-.Itit::tNI.I·~ I J I ....IIJ.~I... . I .l~NI

ao sto je svaki pocetak tezak, tako je hio tezak i pocetak rada Sarajevske filharmonije. Sarajevska folharmonija je osnovana jula davne 1923. godine a prvi koncert je izvela vee 24.10.1923. u prvoj koncertnoj sezoni 1923/24 izvela je deset koncerata. Da hi razumjeli znacaj Sarajevske filharmonije i njen utjecaj na muzicka dogadanja u Bosni i Hercegovini, potrehan je pogled na tadasnju situaciju na Balkanu. Tragicni dogadaji, koji su tada pretresali cijelu Evropu, su snazno utjecali i na aktivnost Sarajevske filharmonije. Ponovni pocetak rada dopire u daleku 1948 godinu. U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. sarajevska filharmonija je nastavila sa radom i pored toga sto je u ratu izguhila sedam svojih clanova dok ih je dvanajest te:Ze ranjeno. Ostecen im je notni arhiv, isto tako su osteceni ili unisteni hrojni instrumenti. I pored toga, sarajevska filharmonija je u vremenu agresije imala 60 koncerata, od toga 20 u inostranstvu. Sa svojim harmonicnim zvukom oznacuju cistu i svjetlu nadu u holju huducnost. U prepunoj dvorani slovenske filharmonije odr2an je prvi koncert Sarajevske filharmonije u samostojnoj Repuhlici Sloveniji. Koncert pod nazivom »Ramazanski koncert«, oddanje 11.12.1999 u organizaciji BKS-a Slovenije, hio je posvecen prazniku muslimana, mjesecu posta i oprosta Ramazanu, cemu je hio prilagoden i sadrzaj izvedenog programa. Cilj organizatora ovog koncerta pored ostalog hio je prikazati slovenskoj pa i svjetskoj javnosti jedan djelic bogate hosanske (hosnjacke) kulture. Da je koncert opravdao ocekivanja pokazuje i cinjenica da je dvorana slovenske filharmonije hila premala da hi primila sve one koji su zeljeli prisustvovati koncertu. lzvodaci, hafiz AZIZ ALILI, hafiz BURHAN SABAN, AMILA BAKSIC sopran, LEILA JUSIC sopran, i svi ostali uz dirigentsku palicu

Tri hafiza

EMIRA NUHANOVICA i SAMRE BUCAN, svojim su djelima odusevili sve prisutne u dvorani. Da je hilo tako, pokazuje i dugotrajni pljesak svih prisutnih, nakon zavrsenog koncerta. Koliki znacaj za Bosnjake je imao ovaj koncert pokazuje i cinjenica, da su ko-ncertu prisustvovali ministar za nauku, kulturu i sport F. BiH Fahrudin Rizvanhegovic, ugledni ljudi iz Minis tars tva za kulturu R. Slovenije, te veliki hroj diplomata ddava, akreditiranih u R. Sloveniji. Isto tako treba istaknuti, da su ovaj koncert propratili neki od javnih slovenackih medija, sto do sada nije hio slucaj. Napomenimo, da je koncertu prisustvovao i j edan od podpredsj edika SDA BiH Timur Numic. Prisutnima u dvorani se u imenu BiH-e ohratio ministar Rizvanhegovic i uputio rijeci zahvale, Ministarstvu za kulturu R. Slovenije na celu sa ministrom Jozefom Skoljcem, Slovenskoj filharmoniji , diplomatskom koru, ucesnicima u programu te organizatoru Bosnjackom kulturnom Savezu Slovenije. Bosnjaci koji zive u R. Sloveniji, izkazali su svoje veliko zadovoljstvo, sto se je jedan ovakav koncert odrzao u Ljuhljani, jer im (nam) je i na ovaj naCin, omogucena potpuna slohoda promocije svoje kulture i ocuvanja svoga kulturnog identiteta u R. Sloveniji. Nadamo se da ovaj koncert nije i poslednji koji je oddan u Ljuhljani. Nakon zavrsetka koncerta, direktor Sarajevske filharmonije g. Emir Nuhanovic je rekao da je ovaj koncert inzvaredno organiziran, da .su svi clanovi Sarajevske filharmonije zadovoljni sa prijemom u Luhljani, te se stoga i zahvalio Bosnjackom kultumom savezu na ovakvoj organizaciji. Takoder je naglasio da je potrehno nastaviti saradnju Sarajevske filharmonije i Bosnjackog kulturnog saveza

Slovenije. U imenu Bosnjackog kulturnog saveza predsjednik g. Bacic Hasan se je zahvalio svim clanovima Sarajevske filhharmonije kao i direktoru g. Nuhanovicu te ohecao da ce uCiniti sve sto je u njegovoj moci da hi se ovakav koncert odrzao i uoci sledeceg Ramazana u Ljubljani, pa cak sto vise i ujos nekom gradu u Sloveniji ako to mogucnosti dozvole. To sto je ovaj koncert oddan u Ljuhljani treha se zahvaliti svim clanovima izvrsnog odbora, na celu sa predsjednikom g. Hasanom Bacicem te nekim clanovima programskog savjeta Bosnjackog kultumog saveza Slovenije, (konkretno g. Ihrahimu Nuhanovicu i Ahdulahu Mehmedicu), koji su se kao i mnogo puta dosada pokazali izvanredni organizatori programa koji prikazuju i promovisu Bosansku (hosnjacku) kulturu u R.Sloveniji. Isto tako se treha

Ramazanski koncert u Lj ubljani

zahvaliti svima onima koji su na hilo koji nacin pripomogli realizaciji koncerta, te ih kao i sve ostale pozivamo, na daljnju saradnju, jer samo zajedno mozemo ocuvati svoj nacionalni, vjerski, etnicki i kultumi identitet. Posehno se zahvaljujemo clanovima folklorne sekcije drustva »Ljilj an« koji su narodnim nosnjama ohogatili vizuelni sadr2aj ove nezahoravne veceri. Zahvaljujemo se i za cvijetni arazma privredniku g. Velidu Alisicu a posehno g. Ferhatu Seti ministru savjetniku, koji je na koncert pozvao i clanove diplomatskog kora u Ljuhljani. Fajik Zukanovic

ODAHLE I ZASIO ll1E (ASOPISA »BOSNJAH«

vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine je Mehmed-beg Kapetanovic podnio Zemaljskoj vladi u Sarajevu svoj prijedlog za pokretanje lista »Bosnjak«, koji je bio odobren i prvi broj se je pojavio 1891 godine. U uvodnom clanku citaocima »Bosnjaka« iznesena su cetiri programska stava ito: - religijsko eticki, - politicki, (da brani i zastupa prava i narodne interese, da upozorava bracu na laskave rijeci prividnih prijatelja), - prosvjetarsko-knjizevni karakter, (da omladina prigrli skolu), - ekonomsko-socijalni, (u smislu podsticanja trgovine, zanastva i poljoprvrede). Pokretanje lista pozdravila je i »Bosanska vila« koja, »...pozdravlja pokretanje lista, ali se cudi »Bosnjaku«, da stvara NEKI NOVI NAROD SLOVANSKI, POD IMENOM BOSNJAKA lnterni casopis Bosnjackog kulturnog saveza Slovenije za kulturnu i duhovnu afirmaciju Bosnjaka lzdavac: BKSS, P.P. 1624 1001 LJUBLJANA GLAVNI UREDNIK Hasan Bacic ODGOVORNI UREDNIK Abdulah Mehmedic,

I HERCEGOVACA, A JEZIK ZOVE BOSANSKI I BOSNJACKI...« Danas, 109 godina kasnije nailazimo skoro na ista pitanja, kako afirmirati ime Bosnjak i razviti nacionalnu svijest Bosnjaka o pripadnosti bosnjackom narodu i Bosni i Hercegovini kao domovini Bosnjaka. »Bosnjak« Mehmed-bega Kapetanovica je imao dvije linije na planu nacionalno politicke ideologije ito: - afirmacija Muslimana identificiranih sa bosanstvom, koje je zivjelo u masama, u predanjima iz proslosti, s idejom slavensko-bogumilskog porijekla i - linija negiranja i napadanja srpskog i hrvatskog naroda, koj a j e u osnovi im ala koncepciju muslimanskog primata i starosjedilastva. 0 Srbima i Hrvatima list »Bosnjak« je pisao: », ..Mi njihovu narodnost ne preziremo, mi na njih krivim okom ne gledamo, mi nikad necemo zanijekati, da nijesmo od jugoslavenskog plemena, vee bas hocemo da svakom jasno kazemo, da smo mi Bosnjaci na prvom stepenu tog slavnog naroda ... « »Bosnjak« Mehmed-bega Kapetanovica je neprekidno izlazio do 1910

A.Mehmedic

SLOVENSKIM JAVNIM MEDIJIMA ! U pocetku februara 1999. godine je Bosnjacki kulturni savez uputio pismo javnim medijima, s kojim je zelio upozoriti iste 0 upotrebi imena za nas narod. Tekst pisma donosimo u cijelosti ito u slovenskom jeziku. 16. februara je Ljubljanski »Dnevnik« i Mariborski »Vecer« to pismo objavilo u cijelosti - ostali mediji pa su poceli doslovnije upotrebljavati naziv »Bosnjak- Bosnjaci«.

REDAKCIJA Fahir Gutic, Fajik Zukanovic Huse Muminovic, Saban Delic, Amer Kalac

Stev : 2/99-BKZS-fg Datum: 9. 2. 1999

Tehnicko uredenje: Fahir Gutic, Abdulah Mehmedic

Slo enske novice Dunajska cesta 5 LJUBLJANA

Adresa: Bosnjaska kulturna zveza Slovenije, P.P. 1624 1001 Ljubljana E-Mail: bkzs.fljds @ siol.net Maticni broj: 1161148 Davcni broj: 18322697 Ziro racun: 50100 - 678 - 707052

godine iako je u tom vremenu mijenjao i urednike i vlasnike. I kakva je koncepcija BKS-ovog lista »Bosnjak«? Zelimo nastaviti programske stavove predhodnika i to u prvom redu prilagodene vremenu i prilikama u kojim zivimo. Zelja namje da bi »Bosnjak« postao list koga Citaju svi Bosnjaci u Sloveniji pa i u dijaspori . .Zelimo da u vasem i nasem listu »Bosnjak« sudj eluju svi koji nam mogu pomoci na putu afirmacije lista »Bosnjak«, Bosnjaka i bosnjastva, te da nam »Bosnj ak« probehara i okiti se naj lj epsim cvijecem. Ina kraju treba reCi, da su poslije prve godine rata u Bosni i Hercegovini Bosnjaci osjetili potrebu da se i zvanicno vrate svom tradicionalnom imenu i bosanskomjeziku, kojeg su mu administrativno oduzele au strougarske vlasti 4. oktobra 1907 godine. Uz vracanje svom imenu, vjeri ijeziku, uz vracanje svojoj kulturi i tradiciji jacace i jedinstvo Bosnjaka u Bosni i Hercegovini, kao i u svim zemljama u kojima zive Bosnjaci.

Glavni in odgovorni uredn ik: g. Marjan Bauer

Spostovani! Vse slovenske javne tiskane in elektronske medije vljudno prosimo, da 80 let po izginotju Avstro-Ogrske in 7 let po razpadu Jugoslavije narod, kateremu so »evropski fakto-

rji« namenili v Evropi izginotje, odvzeli stvarno, resnicno in zgodovinsko ime BOSNJAKI, prenehajo imenovati z zaljivim, izmisljenim in v Evropi pogosto uporabljenim imenom komunisticno evropskega pomena »Muslimani«. Kaj pravzaprav je musliman, vam ne bomo pojasnjevali, kajti z uporabo tega imena v javnosti preko svojih medijev samo dokazuj ete raven svoje kulture in izobrazenosti. Protestiramo, da nas slovenski medij i in javnost ter drzava, katere drzavljani smo z vsemi dolznostmi (ne pa s pravicami), oznacuje z besedo, ki je znacilna za veroizpoved m ne za nacionalno pripadnost.

Ko iz mnozienih grohise izkopavajo okostja tega naroda (kot kmetje krompir) veeina medijev oh sliki ohjavlja, da so to kosti »Muslimanov«. Zakaj, se sprasuje okrog 150.000 Bosnjakov v Repuhliki Sloveniji? Nismo pa se zasledili, da hi se ti mediji zmotili in napisali »hosanski pravoslavci« ali »hosanski katoliki«. Ne! Tu so dosledni in pisejo sluzhena imena oziroma stvamo nacionalno pripadnost kot hosanski Hrvati ali hosanski Srhi. Vsem je (menda) dohro znano, da je parlament Bosne in Hercegovine ze 1993. leta vmil stari naziv in v sprejeti ustavi zapisal nacionalno pripadnost Bosnjak. Ime Bosnjak sega ze zelo dalee v zgodovino. 1884. leta je znani nemski potopisec Heinrich Renner v svoji knjigiPotovanja zapisal: » ... vse je tako Cis to, dusa in obrazi teh !judi Bosnjakov so nekako bliski in posebni, a zopet cutis neko neznano spostovanje pred njimi, kot bi bili nad tabo, pa ce jih gledas od blizu pri pogovoru ali pa z daljave, jih enako spostuje§. Cutis, da imajo ti ljudje nekaj posebnega, nekaj, cesar mi v Nemciji ali kjerkoli drugje v Evropi nimamo«.

Cenjeni dr. Janko Moder je v Nedeljskem dnevniku (v dveh nadaljevanjih) strokovno kot priznani jezikoslovec in prevajalec ohrazlozil pojem muslimani, vendar tudi v tej hisi tega niso prehrali vsi, ki pisejo v njenih izdajah. Tako kot je hilo Slovencem v drugi svetovni vojni, je tudi Bosnjakom v vojni 91-95 namenjeno popolno unieenje, kateremu javni mediji zdaj pravijo »etnieno Ciseenje«. Zelo dohro znano »eiseenjeje« pa tolmaeimo kot toleranten odnos do zloeina in zloeincev. Kaksno je to »licemerstvo«, kaksni nizki udarci so to, nam je jasno, jasno pa nam je tudi, zakaj so tako »licememi«, ni pa nam povsem jasno, zakaj se nekateri poeasi in odkrito prihlizujejo »fasistienim genezam« in

to javno ter oeitno pod okriljem nekega hlagoslova. Daytonski sporazumje koneal fizieno morijo, dusevna pa se nadaljuje z drugimi, holj »perfidnimi« sredstvi, med katere se steje tudi namemo (s strani slovenskih medijev?) napaeno imenovanje naroda, ki je razpad Jugoslavije plaeal z vee kot 450.000 uhitimi in se rnnogo vee trpineenimi in ponizanimi na najholj neeloveske naCine, z 1.300.000 razseljenimi in pregnanimi in s skoraj popolnim unieenjem sakralnih ohjektov. Sam potek vojne in sami dogodki na terenu govorijo v prid tezi (zdaj se holj oCitno po ze prej znanih- na kaksen naein- in zdaj »odkritih« morijah v Srehrenici),

da je Evropa namemo gledala in Egmagala na svoj zahrhtni naein pri izginotju enega naroda, vendar kot kaze, jim toni uspelo in zdaj s pomoejo svojih medijskih satelitov poskusajo unieiti se tisto, kar je ostalo. »Prevajalci« se izgovarjajo, da dohesedno prevajajo novice evropskih (srhskih) in ameriskih novinarskih agencij in medijev. Mi upravieeno dvomimo (pozahili ne homo) o dohrih namenih teh »prevajalcev«. Lep pozdrav! Bosnjaska kultuma zveza SLOVENIJE

Izvor rijeCi jU ustiman

osto se u Repuhlici Sloveniji za 2001 priprema popis stanovnistva, Bosnjaeki kultumi savez Slovenije nastoji i hori se da, Bosnjacima muslimanske vjere priznaju i pisu njihovu stvamu nacionalnu pripadnost, i u sklopu toga je i odrzana dana 24.9.1999 god. promocija knjige »Historija Bosnjaka« dr. Mustafe /mamovica, u prepunoj Modroj dvoranihotela »UNION«. Zajedno sa promocijom je oddan i okrugli sto na istu temu. Da hi se na naholji moguci naein upoznali sa dogadajima koji su uticali na eitavu historiju Bosnjaka, na okruglom stolu su uzeli ueesca i slovenski historieari, filozofi i sociolozi. Na okruglom stolu su nastupili; dr. prof. Mustafa Imamovic- pisac knjige, dr. prof. Munih Maglajlic- predsjednik zajednice »Preporod« u Bosni i Hercegovini, dr. Tomaz Mastnak, dr. Bozidar Jezemik, dr. Vera KrzisnikBukic i prof. Ferhat Seta. S ohzirom daje tema sa stanovista historije koju su nas do sada drugaeije ueili, pouena i zanimljiva, iz izlaganja i rasprave prisutnih posehno izdvajamo rijee musliman. Nasa namjera nije da se upustamo u rasprave zasto su nas tako (namjemo) zvali ili nas jos uvijek neki tako (namjemo) zovu. Iz samog pojma rijeei musliman moCi ce eitaoci sami zakljueiti zasto je to tako. Prema prof. Dr. Mustafi Imamovicu naziv » ... Musliman, koji je u poslj ednjih osam-devet decenij a upotrebljavan za Bosnjake, potice od arapske rijeci muslim, sto je particip

aktiva od rijeci islam, u znacenju »predati se Bogu«. Rijec musliman je perzijski plural od arapskog muslim, a oznacava pripadnika islamske vjere. Ovaj perzijski plural upotrebljava se u turskom (musliman) i bosanskomjeziku kao singular... « U posljednjim povijesnim prilikama taj je pojam na juznoslavenskom etniekom i politiekom prostoru dohio u posljednjih sto godina znaeajne etnieke, odnosno nacionalne oznake slavenskog muslimanskog stanovnistva u Bosni i Hercegovini, Sandzaku, Cmoj Gori i Kosovu. U tom znaeenju taj je pojam pisan velikim poeetnim slovom, ohieno kao Musliman iii Muslimani. Taj je naziv djelimicno koristen i u dijaspori, kako u okolnim zemljama tako i u zemljama zapadne Evrope. Izuzetakje u tom pogledu Turska, gdje se veoma hrojna i razgranata hosanskomuslimanska dijaspora uvijek i iskljueivo naziva i nazivala hosnjaekim imenom. Isti je slueaj i u Sjedinjenim Ameriekim Drzavama. Bosnjaekom imenu priklonio se poeetkom sezdesetih godina i dio politieke emigracije oko lista Bosanski pogledi. Kako promocija knjige tako i okrugli sto su pokazali kako Bosnjaci jako malo poznaju svoju historiju. Prisutni slovenski intelektualci su izrazili sprernnost da pomognu priznavanju nacionalne identitete Bosnjak ljudima muslimanske vjere u R. Sloveniji i da se pri sledecem popisu stanovnistva uvede ruhrika Bosnjak. FGutic

Alenka Auersperger

Dr. Mustafa Imamovic

U POTRAZI Zfl SVNCAN

( 1941 ), profesor predmeta historija drzave i prava na Pravnom fakultetu u Sarajevu, autor je najnovije knjige o Bosni »Historija Bosnjaka«, koju je predstavio slovenackoj javnosti pod okriljem Bosnjackog kultumog saveza Slovenije. To nije »short history«, kao sto je to zamisljao na pocetku pisanja ove sesto stranica debele knjige. »Citav svoj zivot sam se pripravljao, da napisem ovu knjigu« - rekao je jednostavno. U zizi je njegovo razmisljanje, da u srednjem vijeku Bosanci sebe ne zovu Bogumili nego kristjani, dobri Bosnjani, iii jednostavno dobri /judi. U bosanskom ejaletu iii pasaluku zvali su se Bosnjaci. I u spisima Carigradske porte bili su Bosnjaci iii bosanski narod. Kadaje Husein-kapetan Gradascevic moiio Mettemicha za slobodu svoga naroda, govorio je o Bosnjacima. Izraz Bosnjak, Bosnjaci, se ponovo aktualizira posiije pada komunizma i u ratu 1991-1994 koji postaje nacionalno ime bosanskih Mushmana. Dr. Mustafa Imamovic je autor preko 350 knjiga, studija rasprava i clanaka, od kojih su mnogi prevedeni na engleski, njemacki, spanski, turski i perzij ski j ezik. Predavao je na Yale-u (Connectic), a kao profesor gostuje na univerzitetu u Massachusett (USA). U Ljubljanu dolazi iz 45° 53' 28" N i 18° 25 ' 50" E, koji u prosjeku ima godisnje 1680 suncanih sati. Tako je u uvodu predstavio Sarajevo kao i u knjizi , koja ima takav naslov i koja je izasla iz stampe prije »Historije Bosnjaka«. Tu knjigu mu je diktiralo srce, koje je usred rata trazilo suncane sate prije 1462. godine i posiije, kada je na temeljima srednjevijekovnog naselja Bordac nastalo mjesto Saraj-ovasi, danasnje Sarajevo. Dr. Mustafa Imamovic dolazi iz drzave, za koju je sa kolegom Bavcicem napisao Ustav te ddave, i koja jos uvijek nejma svojega grba, zastavu su joj nametnuli stranci kao i sadasnju slobodu i zivot, koliko je od toga go log zivota jos ostalo, i za koji su tudinu ipak zahvalni. Beskrajne gluhe noci,jauci i grozljivo zavijanje sirena prve pomoci prisiljavaju ga pisanju knjige »Historija Bosnjaka«. Iz stana u neposrednoj blizini »vjecne vatre«u centru Sarajeva cuo je kako se u nedalekim Markalama »Zemlja raspukla«! Ustrajao je u Kantovoj misli, da covjek mora djelovat tako, da nacela njegove volje u svakom trenutku mogu poduprijeti opsti zakon, odnosno moralni imperativ. Krivoprolica, pljackanja, silovanja (rat sarkasticno zove »seljacka buna«), bili su uzroci njegovog trazenja covjeka, dobrog Bosnjaka i suncanih sati Bosne. Ljute ga stereotipi

o Bosni i Bosancima. Zelio je razjasniti, »da je jedan od prvih poznatih sudova o Bosnjacima i njihovoj zemlji ujedno i prvi nesporazum i zabluda o njima. Predstava o bosanskim muslimanima i njihovoj zemlji kao egzoticnom svijetu i tamnom vilajetu na rubu orijenta i Evrope jeste parohijalna evrocentricka zabluda i nacionalisticka balkanska propaganda, nastala zato, sto se Bosna uvijek tesko otvarala spoljnom svijetu«. Za razliku od drugih historicara on se je zauzimao za »unutrasnji pogled«. Historiju Bosnjaka i njihovog zivotnog prostora potrebno je obradivati njihovim vlastitim povijesnim epohama, cija se razvijenost odnosno eventualna zaostalost ne moze usporedivati sa najrazvijenijim dijelovima Evrope. U razgovoru o knjizi »Historija Bosnjaka«, dr. Imamovic se je vratio hiljadu godina unazad, u vrijeme kada se je prvi put pocelo pisati i govoriti o Bosni. »Spominje je bizantski car Konstantin Porfirogenet u svom dijelu: »De administrando imperio« kao horion Bosna. Malena ddava Bosna se je prostirala oko izvora istoimene rijeke u predjelu sadasnje sarajevsko-visocke kotiine na jugu, i do Vranduka na sjeveru odnosno oko gomjeg toka rijeke Bosne. Ta malena drzava se je kroz sljedeca stoljeca sirila prema Usori i Soli (Tuzla je dobila ime od turske rijeCi »tuz«, sto znaCi sol,) zatim prema zapadu na sliv rijeke Sane, koji u srednjem vijeku zovu Donji kraji (sadasnja Bosanska Krajina). Na kraju se Bosni prikljucuju zupe: Livno, Duvno, Glamoc. Zaokruzenje u danasnjem geografskom smislu je zavrseno 1326. godine za vrijeme bana Stjepana II Kotromanica, kada je ddava dobila jos i Hum. Tada se je ddava rasirila do mora. Voda dvorske kancelarije bana Stjepana je u to doba zapisao, da drzi gospodar Stjepan zemlje od Save do mora i od Drine do Cetine. Tako nekako i danas prolaze granice sadasnje Bosne i Hercegovine! «

Stjepanov sin Tvrtko jete gran ice jos vise rasirio? »Tvrtkova drzava (bosansko kralj evstvo) je bila u XIV. stoljecu najveca juznoslavenska drzava. Vjerovatno je Dusanovo carstvo bilo vece jer su mu pripadali najjuzniji juznoslavenski krajevi (ne u geopolitickem smislu - sto je kasnije Jugoslavija izjednacavala), dijelovi Bugarske, sjeveme Albanije, veiiki dio Grcke sa Epirom i Tesalijom. Jos prije 2. svjetskog rataje Vladimir Dvomikovic u svom dijelu:

»Karakterologija Jugoslovena«, Tvrtka I, nazvao prvim jugoslovenskim kraljem. U knjizi, koju procitas na dusak iako ima hiljadu stranica, zanimljiv je opis znacaja Slovenaca. Bili smo, dakle, Jugosloveni! «

Sta je sa imenom Bosna? Odakle ono dolazi? »U nauci ne postoji jedinstveno misljenje o njenom imenu. Hrvatski filolog Petar Skok kaze, da je sve na sto su Sloveni naisli na prostorima Balkana ostavstina prijasnjih, starijih naroda. On zastupa misljenje onih autora koji tvrde, da su imena rijeka: Krka, Una, Vrbas, Ukrina, Bosna i Drina, svi desni pritoci Save, jos iz predslovenskih a mozda i iz predrimskih vremena. Drugo misljenje je povezano sa dolaskom plemena iza Karpata. Mozda se je neko od plemenskih vojskovoda zvao Bosna, jer se s tim imenom susrecemo u srednjem vijeku u Dalmaciji i u Slovackoj i to kao licnim imenom. Kasnije se je to ime izgubilo. U vezi s tim nemam svog vlastitog misljenja. Kada mojim studentima govorim o tome onda ih upoznajem sa obadva misljenja.«

Znamo, da sjediste drzave Bosne nije bilo tamo gdje se danas nalazi Sarajevo!? »U blizini Visokog, kojeg sam vee spomenuo , postoji selo Arnautovici. U srednjem vijeku su to selo zvali Mile. Tamo je grobnica dinastije Kotromanic. U nauci je spomo pitanje, da li se je Tvrtko I krunisao kao kralj u pravoslavnom manastiru Milesevo kod Prijepolja u Sandzaku (nekada Raska) iii u Milama. U svojim polemikama i knjigama zastupam misljenje, da je kao kralj Bosne i Srbije bio krunisan u Milesevu. Kad Tvrtko I ne bi tako postupio postao bi samozvanac odnosno lazni kralj , jer se je tradicija kraljeva povezivala s srednjevijekovnom srpskom drzavom. Krunu je dobio iz dva temeljna razloga. Prvi razlog je taj, da je 1373 . godine pokorio Rasku, jedro srednjevijekovne srpske drzave i drugi razlog, sto je krunidbu omogucavala rodbinska veza sa dinastijom Nemanjic. Kcerka srpskog kralja Stefana Dragutina, Jelisaveta odnosno Elizabeta, bila je udata za bana Stjepana I Kotromanica. S tim cinom su Kotromanici uspostavili rodbinske veze sa dinastijom Nemanjic. Da se je Tvrtko I oslonio na tradiciju srpskog kraljevstva govori takoder i dejstvo, da je svom imenu iz dinastijskih razloga dodao i ime Stefan. Po tradiciji su svi srpski vladari

VL OSTI· PROS IM SilTIM!l nosili to ime: Ovjencan, J]encani. U prijevodu bi to znaCilo: Stephanus-Stefan. I kralj Dobisa je svom imenu dodao ime Stefan.

Da li je to po ugledu na ugarskog kralja Stefana, svetog Stefana iz 1001 godine? »Ne, nego na prvog srpskog vladara, koji je dobio krunu od Pape 1217. godine. To je bio sin Stefana Nemanje, poznat kao Prvovjencani. Dusan je bio, recimo Stefan Dusan. Ime Dusan se je u vrijeme balkanskih ratova (1912- 1914) pojavilo i u Sloveniji. Dakle, u vrijeme prvog svjetskog rata, kada se Slovenci opredjeljuju za savez sa drugim juznim SlovenimanaBalkanu.«

Dakle govorimo o Stefanu Prvovjencanom, koji je izborio samostalnost srpske pravoslavne crkve i za prvog arhiepiskopa te crkve imenovao svog brata Savu. Zbog toga je i izmeilu historicara, doslo do velikih nesporazuma. Jos uvijek se pitaju, kako i gdje prolazi granica izmeilu pravoslavne i katolicke . VJere ....? ... Nato pitanje profesor nije dao svog odgovora. Odgovorio je u svojoj knjizi »Historija Bosnjaka« ito u onom dijelu, koji govori o osmanskoj ddavi i njenoj civilizaciji ito: » ... Srbi su se upravo pod vlaseu Osmanlija i u vrijeme njihovih osvajanja rasirili na prostore na kojima pred njihovim dolaskom na Balkan i u srednju Evropu nisu nikada zivjeli . Zahvaljujuei Osmanlijama, koji su ih u svojim pohodima vodili sa sobom kao pravoslavne Vlahe (uzgajivace stoke) dosli su i do sjeveme Dalmacije, Slavonije, Zagrebacke gore, Backe Banata ijuzne Madarske, pa sve do Budima. Na isti nacin su Srbi naselili mnoga podrucja Bosne i Hercegovine u kojoj pred osmanlisjskim osvajanjima nisu imali niti jednog manastira. Prvi manastir su u Bosni - uz odobranje osmanlijskih vlasti a u suprotnosti sa serijatskim propisima sagradili 1547. godine u Papraei kod Zvomika. Kasnije su u raznim krajevima Bosne sagradili jos sedam manastira pored postojeeih crkava, i sve to u vrijeme vladavine Osmanlija.

Platon je rekao, da je covjek slican drzavi. lma dusu. Raste i umire. Koji je izmeilu vladara Bosni najdalje produzio zivot? »Najuplivniji vladar, kojije i najduze via-

»Vee je sultan Bajazit, Cijije otac Murat poginuo u kosovskoj bitci, prilikom • • •preu_zimanja vl~sti postavio sje~emu gramcu na Savu 1 Dunav. Bez obz1ra na Cinjenicu, da su Osmanlije dosle cak do dao Bosnom, kao sto sam vee napomenuo, Egera i pred sam Bee, uvijek su u obzir uzimali granicu naSavi i Dunavu. bio je kralj Tvrtko. Medutim, njegov preKada je prilikom obleganja Sigeta umro dhodnik, ban Stjepan II Kotromanie sultan Sulejman Velicanstveni ( i Kanuni (vladao vise od 30. godina) Bosnu je uveo »u registar evropskih drzava«. To je zakonodavac) vijest o smrti vojnicima nisu objavili. Mehmed-pasa Sokolovie je to omogueila udaja njegove keerke Elizabete skrivao sve do povlacenja vojske iza graza ugarskog kralja Ludvika I. Tom poronice kod Beograda. Uvijek se je uzimalo u dicnom vezom priblizio je sebi i drzavi obzir, da je to stalna ganica Otomanske tadasnje visoke evropske politicare. Meducarevine. Poslije neuspjesnog drugog tim Tvrtko, kao sto sam vee rekao, prosirio je ddavu preko danasnjih granica, alii to je obleganja Beca, u Sremskim Karlovcimaje sklopljen mir 1699. Godine kojim su istina, da su pri kraju njegove vladavine tri Osmanlije izgubile sve svoje posjede velike plemieke porodice prigrabile ogrosjevemo od obadviju rijeka. Skoro dvjesto mnu vlast. Porodice Vukcie Hrvatinie (sa gradovima Jajce i Kljuc), HraniCi Kosace godina je trajala granica na Savi i Dunavu iz podrinja (sa Focom i Gorazdem) kasnije i koja je dijelila Hasbursku od Otomanske carevine iako je bilo manjih pokusaja, da se Hum, te Radinoviei Pavloviei (Pavloviei ta granica pomakne. Sava i Dunav nisu presu prvi bili u Hercegovini, dok im Kosace dstavljale crtu razdvajanja dvije carevine nisu otele zemlju) imale su takav utjecaj, nego je to bila crta, koja je razdvajala dvije da su one same pocele postavljati kralja. civilizacije ita civilizacijska razlicitost je i Da li je anarhija iznutra ra-rjedala danas vidna.« Bosnu? Spomenuli ste Mehmed-pasu Sokolovi»Zbog medusobnih sukoba u pomoe su ca. Da li je to onaj vezir sto je dao sagraditi zvali Osmanlije. Vaznu ulogu u tome su most na Drini? imali i grofovi Celjski, koji su podupirali kralja Sigismunda Luksemburskog u »Da, to je bio on! Po njemu se je zvao most njegovoj evropskoj politici. Sin kralja u Visegradu. Od kada je taj most na teriTvrtka, Tvrtko II Tvrtkovie nije imao toriji republike srpske, most zovu Andrieev muskih potomaka i zato je namjeravao most. « sklopiti ugovor o nasljedstvu sa grofovima Celjskim tako, da bi poslije njegove smrti Izmeilu grofova Celjskih i Osmanske njima pripala kruna bosanskog kraljevstva. carevine bilaje sklopljena rodbinska veza. Medutim utjecaj onih triju porodica, koje sam napomenuo prije, sprijeCila je tu iena Urlika Celjskog je hila Katarina (Kantakuzina) Brankovic. Njena sestra namjeru. Anarhija je omogueila provalu Osmanlija. Splitski herceg Hrvoje Vukcie, Mara seje udala za sultana Murata? da bi se odbranio od Sigismunda »Na to nisam ni pomislio. Jstina je, da se Luksemburskog, kojije neprestano vrsio na Bosnu pritisak, sam je u pomoe pozvao jos i danas u Topkapi-saraju u Carigradu nalazi malena kapel ica, za koju znamo da j e vojsku Otomanskog imperija. Ta je u bici bila sagradena u cast sjeeanja na sultaniju kod Doboja porazila Sigismunda, i tamo ostala. Osmanlije su se Evropi priblizavale Maru, koja je ostala u svojoj vjeri. Po polahko i premisljeno.« islamskom vjerovanju- zena poslije udaje za muslimana - moze ostati u svojoj vjeri, Kako su zauzeli Bosnu? ako to zeli. Muz joj je duzan, ako za to ima moguenosti, sagraditi crkvu odnosno bozji »Polahgano. Kad su dosli do granice - na hram vjere kojoj ona pripada.« drugoj strani granice su ustanovili svoju stranku, koja ih je kasnije pozvala u Volite da upotrebljavate rijee civilizacipomoe. Na takav nacin su podijelili ja. i pravno normiranje, po vasem misljeU garsku i Hrvatsku ito jos pred bitkom kod nju, predstavlja neku vrstu pismenosti Mohaca. koja je osnovni instrument civilizacije. Tako je dio ugarskog i hrvatskog plemstva Prije vise od hiljadu godina su zbog toga priznao za svoga kralja Ferdinanda Habsburskog, drugi dio (slavonski i bizantinski i rimski vladari slali meilu razna barbarska plemena svoje misionaerdeljski plemiei) su izabrali Ivana Zapoljo, re. Da li su Ciril i Metod na Balkan dokoji imje postao stieenik.« nijeli latinicu iii Cirilicu, katolicku iii Sastanak, na kojem su 1527. godine pravoslavnu vjeru? izabrali Ferdinanda, bio je u Cetingradu u »Donijeli su krseanstvo. Slovenima piHrvatskoj. Da lise tamo nalazi ta tacka na kojoj se razilaze istok- zapad, sjever-jug? smenost. Pomagali su im na putu iz

barbarstva u civilizaciju. Svi slovenski narodi, bez obzira da li su primili katolicanstvo iii pravoslavlje, priznaju Cirila i Metoda kao slovenske svece. Donijeli su pismenost, koja je dovela do osamostaljivanja pojedinih drzava.«

Prije su hili pogani. Vjerovali su u sunce, mjesec, svjetlost, tamu... Da li su Ciril i Metod, cije portrete nalazimo i u vasoj knjizi o Sarajevu, i u Bosni ostavili tragove pismenosti? »Pisali su glagolicom koja se je vremenom pretvarala u eirilicu, u Bosni pa u bosancicu.«

Da li su bosancicu upotrebljavalijos prije Kotromanica? Da li je njome pisao Kulin Ban? »BosanCicom je pisan i cuveni njegov ugovor o trgovini sa Dubrovcanima, sto nam govori i o tome, da je u Bosni u to vrijeme postojao drzavni aparat. Pomislite! Godine 1189!«

Sta su u Bosni u pocetku upotrebljavali: latinicu iii Cirilicu? »Tradicionalno bosansko pismo je bilo eirilica. Dolaskom Osmanlija i prihvaeanjem islamske kulture pojavljuje se arapsko pismo. U tom pismu se je razvila literatura alhamiado, pisana arapskim harfovima na bosanskom j eziku.«

Dakle, latinica u Bosni nije imala neke posebne vaznosti? »Poslije propasti bosanskog kraljevstva samo franjevci cuvaju uspomenu na srdnjevijekovnu Bosnu. Medutim, sve do Austro-Ugarske okupacije u Bosni se pisalo eirilicom. Cirilica u obliku srednjevijekovne bosanCice, dugo se oddala - posebno u muslimanskim begovskim porodicama i to u onom starinskom obliku. Obicno su je upotrebljavale zene i zato to pismo nazivamo i zensko pismo, koje je bilo tajanstveno jer mnogim nije bilo znano. Jedan primjer: Poslije drugog svjetskog rata u Zenickom zatvoru je neki covjek izdrzavao svoju kaznu i bosancicom pisao neke zapiske. Kad su to odkrili strazari, napali su ga i pitali: Staje to? Kaznjenikaje od maltretiranja spasio neki stari pravnik, kojije slucajno bio tamo i kojije znao citati i pisati bosancicu te imje objasnio, da u tim zapiscima nejma nista drugo nego podaci tog covjeka 0 tome, sta je jeo tamo svaki dan. Austro-Ugarskom okupacijom nestali su tragovi i tog pisma. List »Bosnjak«, koji je poceo izlaziti 1891. godine stampan je

latinicom dok su listovi »Musavat« i »Gajret« stampani eirilicom. Danas je Cirilica potisnuta u pozadinu osim u onim dijelovima Bosne, koji se sada zove republika srpska. 1994. godine sam u bosnjackom listu »Lji1jan« napisao clanak, u kojem sam iznio svoje misljenje, da je Cirilicu potrbno zastititi. Steta bi hila izgubiti to pismo na kojem su pisani srednjevijekovni dokumenti i prva stampana djela. Cirilicu ceka ista sudbina koja je zadesila arapsko pismo, kojeg danas skoro niko ne umije da Cita. Mnogi su se cudili mome stavu i postavljali pitanje: Kako smijem u toku krvavog rata iznositi takve zahtijeve?«

List »Bosnjak((, kojeg ste spomenuli, u svojim prvim brojevima je objavio misao/pjesmu Savfet-bega Basagica: »Znas Bosnjace, nije davno bilo, Sveg 'mi svijeta nejma petnaest ljeta Kad u nasoj Bosni ponositoj Ijunackoj zemlji Hercegovoj Od Trebinja do Brodskijeh vrata Nije bilo Srba ni Hrvata A danas se kroza svoje hire Oba stranca k 'o u svome sire ... Oba su se gosta saletjela Da nam otmu najsvetije blago Nase ime ponosno i drago ... ?

»S tim stihovima Basagie nije htio reei, da u Bosni i Hercegovini nije bilo pravoslavnih (Srba) niti katolika (Hrvata) nego da nije bilo srpskog niti hrvatskog nacionalnog imena. Pjesnikje zelio reei da krajem XIX. vijeka Bosna jos nije hila nacionalno diferencirana ida je tek srpska i hrvatska propaganda oblikovala kod pravoslavnih i katolika srpsku i hrvatsku nacionalnu svijest. Savfet beg Basagie je i dodao: »Ostanimo Bosnjani, kao sto su hili i nasi pradjedovi i nistadrugo!«

Austro-Ugarska je 40 godina vladala u Bosni i Hercegovini. Njena vecnacionalnost je davala izgled harmonije u okviru njenih granica. Na kraju je prevladao germanizam, koji je istisnuo druge narode. Bosna i Hercegovinaje hila ponosna na suzivot njenih naroda i vjera. I sta se je to dogodilo? »To se ne da usporediti. Neki engleski historicar je duhovito rekao: »AustroUgarska je nenamjemi produkt Sulejmana Velicanstvenog!« Poslije poraza kod Mohaca Bee je drhtao od straha. Dolazi do ubrzanog udruzivanja razlicitih drzava oko austrijske krune, da bi time u Podunavlju postavili obrambeni zid protiv slijedeeih prodiranja Osmalija u Evropu. Habsburska carevinaje hila zbir ddava, kojuje udruzila osmanska opasnost i kasnije licnost vladara. Ona nije mogla prezivjeti potres

nacionalnih pokreta. Toga je svjestan bio i kancler Mettemich, koji je pos1ije Napoleonovih ratova obnavljao Austriju. Vee tadaje osjeeao ranljivost svoje drzave, zato je ustrajao na politici legitimnosti svih drzava odnosno monarhija u Evropi. I kada je, sto godina poslije beckog kongresa, doslo do potresa kakav je bio prvi svjetski rat, Austro-Ugarska monarhija se je jednostavno morala raspasti. Bosna je slican potres, dvojnim napadom na nju, dozivjela u ratu 91-92 i prezivjela uz zakasnulu medunarodnu pomoe, po najvise SAD, jer se Francuska, Velika Britanija i Njemacka nisu htjele dogovoriti niti oko minimuma zajednicke politike do Bosne. Amerikanci su napravili sto su napravili s tom daytonskom Bosnom, koja je drzava, a opet nije drzava. Ipakje prezivjela. Mi, koji zivimo u Bosni, razumljivo da smo nezadovoljni sa stupnjem integracije, medusobnog povjerenja izmedu naroda sto tv ore nasu ddavu, medutim ako usporedim sadasnje stanje sa stanjem 1996. godine, kada je bio potpisan daytonski sporazum vi dim napredak.«

S kojim razdobljem u historiji Bosne mozete usporeditiprosli rat? »Period 1991-1992, kad smo vjerovali da ee nam Zapad· pomoei slican je vremenu, kada je deset godina poslije pada Carigrada pala patarenska Bosna. Tada su bosanski kralji Stjepan Tomas in njegov sin Stjepan II. Tomasevie ocajnicki molili papu da im pomogne braniti Bosnu. Nista nije uradio. Sacuvano je pismi iz tog vremena u kojem vlada Republike Venecije pise Firenci: »Pred ocima cijelog svijeta unisteno je jedno ugledno kraljestvo ne da bi iko reagirao.« Srpska historiografija je kasnije sirila mit, da je Bosna pala prije nego sto je sultan Mehmed II. Osvajac isukao svoju sablju. Bosna se je branila onoliko, koliko je mogla. Bosanske vladare su, jednostavno receno, ostavili na milost i nemilost Osmanlijama. U meduvremenu je »prostota«, kako je kralj zvao svoj narod, polahgano prelazila na osmansku stranu. Njihovo osvajanje Bosne, kao sto sam vee rekao, trajalo je desetljeea. Prvi put su hili u Bosni 1386. godine, za vrijeme kralja Tvrtka. Od prvog upada kod Bileee pa do konacnog osvajanja Bosne proteklo je, ako smo precizni, cijelih 77 godina.«

Kad ste predstavljali knjigu >>Historija Bosnjaka(( s prizvukom gorcine ste nazvali rat >>seljacka buna((. Prisutni su hili uvrijeileni jer nisu razumijeli podton vase fraze. Toliko mrtvih, nestalih, toliko sirocadi i to neka hi bio obican bunt, odnosno ustanak?

»Znate, kod srpskih seljaka u istocnoj Bosni i Hercegovini pa i u Krajini je tradicija, da svaki prevrat iskoriste za pljacku. Tako je bilo prilikom prevrata 1878. godine dolaskom Austrije (Austro-Ugarske), 1918. godine prilikom propasti Austrije, prilikom kapitulacije Jugoslavije 1941. godine. Pisac Branko Copic je na zalostnohumoristicki nacin opisao mudrovanje !judi iz Krajine, Glamoca i okolice rijeCima: » ... obosilo se i ogolilo se ... Kad ce prevrat?« - da bi banuli u mjesta i opljackali. I u ovom ratu smo to dozivjeli. Dolazili su vikend-cetnici da pljackaju. Dolazili su iz Srbije, ratovali, silovali, pljackali. To su elementi te stihije, anarhija uz bok oruzane sile- »seljacka buna«!

Na drugom bosnjackom saboru koji je bio 28.9.1993. Godine u Sarajevu, plebiscitarno je prihvaceno ime Bosnjak. To

Koliko Bosnjaka zivi u Sloveniji? Koliko Bosnjaka trenutno zivi u R. Sloveniji vrlo tesko je reci. Postoje razni podatci s kojima se !judi koriste a ponekad i manipulisu. Da bi dobili pravo stanje bosnjackog stanovnistva u R. Sloveniji potrebno je sacekati predstojeci popis stanovnistva koji ce se obaviti 2001 godine a do tada moramo koristiti dosadasnje zvanicne podatke sa zadnjega popisa stanovnistva koji je izvrsen 1991 godine. Na osnovu tih podataka i nekakvih nasih predpostavki u Bosnjackom kultumom savezu Slovenije dosli smo do slijedecih rezultata koje vam prezentiramo. Za ovu prezentaciju koristeni su zvanicni materijali ZAVODA REPUBLIKE SLOVENIJE ZA STATISTIKU, od 17.julija 1991/br.18. Predpostavljamo da su svi oni koji su se u ovim popisima stanovnistva u R. Sloveniji nacionalno opredjelili kao Muslimani ustvari Bosnjaci. Po podatcima zavoda za statistiku R. Slovenije 1953 godine u R. Slovenijije zivjelo 1.466.425 stanovnika, od toga je bilo 1.617 ili 0, II % Bosnjaka tada Muslimana, 11.225 ili 0,77% Srba, 17.978 ili 1,23% Hrvata,da bi 1961 godine broj Bosnjaka drasticno pao i te godine ihje u R. Sloveniji zivjelo samo 465 ili 0,03% ukupnog stanovnistva R.Slovenije, dok se broj Srba i Hrvata nesto povecao, Srba je bilo 13.609 iii 0,86%, Hrvataje bilo 31.429 iii 1,97 % ukupnog broja 1.591.523 stanovnika R.Slovenije te godine.Godine 1971 u R. Sloveniji je zivjelo 1.727.137 stanovnika od cegaje Bosnjaka bilo 3.231 ili 0,19%

je potvrdeno i daytonskim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovine (21.9.1995. godine). Rijetki su u Bosni pojedinci koji znaju sta znace zvijezdice u zastavi... usilili su je stranci. Nejma grba, himna nije znana masama, sve je nekako asihrono. Predajete predmet historija drzave i prava. Neki izmedu vasih studenata su, tako reku(:, do jucer hili borci na fronti? »Oni imajo izrazitiju svijest o Bosni nego sto su je imali prije! Nedvosmisleno!«

Rat je u tom smislu pomalo ojacao Bosnjake. Dali je ostalo jos sta pozitivno? Kakav suncani sat vremena? »Ne! Depopulacija je strasna. Rat je progutao na stotine hiljada !judi ... Rat!. .. Ratje sublimacija svih zloCina! « (Prevod: A. Mehmedic)

ukupnog broja stanovnika, Srba je bilo 20.521 ili 1,19% a Hrvata 42.657 ili 2,47 % ukupnog broja stanovnika. U ovom periodu se opaza da je broj stanovnika sva tri naroda porastao , ali najvise je porasto broj Bosnjackog stanovnistva u poredenju sa popisima stanovnistva iz 1953 i 1961. g. Deset godina kasnije to jest, 1981 godine 1953

Gxlina

popisa Narod Ukupno u Sl. BoSnjaci Srbi Hrvati Jugosloveni Regio.opred. neopred. Neznano

1961

jest malo pred raspadom bivse zajednicke dZave pokazao da j e u proteklom desetlj ecu naj.yise porastao broj Bosnjackog stanovnistva u R.Sloveniji. Od ukupnog broja 1.965.986 stanovnika u R. Sloveniji, Bosnjakaje bilo 26.842 i1i 1,36 %. U ovom periodu broj Bosnjaka se je povecao skoro za 100 % u odnosu na pop is stanovnistva iz 1981 godine dok se je broj Srba zanemarivo povecao i bilo ih je 47.911 ili 2,44% ukupnog stanovnistva R. S1ovenije, u ovom priodu brij hrvatskog stanovnistva nesto se smanjio, po popisu stanovnistva 1991 godine u Sloveniji je zivjelo 54.212 ili 2,76% Hrvata. Potrebno je napomenuti da podatci o popisu stanovnistva u R.Sloveniji u periodu 1953-1991 pokazuju da je najmanje Bosnjaka u R. Sloveniji zivjelo u periodu 1953-1961 , naime sa 1.617 Bosnjaka kolikih je zivjelo u Sloveniji 1953. godine taj broj se smanjio za sledecih osam godina na samo 465 Bosnjaka, sto znaci da se broj Bosnjaka smanjio skoro cetiri puta dok se broj Hrvata skoro dva puta povecao a broj Srba se za malo povecao. U periodu od 1961-1991 se broj bosnjackog stanovnistva permanentno povecavao a takoder i broj srpskog staniovnistva se je povecavao ali u nesto manjem broju. U odnosu na druga dva naroda se je broj hrvatskog stanovnistva u ovom periodu najmanje povecao, cak sto vise u periodu 1981-1991 broj zivecih Hrvata u R. Sloveniji se je smanjio. Kada sagledamo sve ove podatke, da se zakljuciti , da u periodu 1953-1991 procentualno gledano u odnosu na ukupan broj stanovnika u R.Sloveniji, se je broj bosnjackog stanovnistva sa tadasnjih 0,11% ukupnog broja stanovnika 1953 porastao na 1,36% ukupnog broja stanovnika u Sloveniji 1991 . godine, sto znaci 1971

1981

1991

br.stanov. % br.stanov. % br.stanov. % br.stanov. % br.stanov. % 1.466.425 100 1.591.523 100 1.727.137 100 1.891.864 100 1.965.986 100 1.617 11.225 17.978

0,11 465 0,77 13.609 1,23 31.429 2784

211

0,01 1.154

3.231 0,86 20.521 1,97 42.657 0,18 6.744 - 2.705 - 3.037 0,07 2.964

0,19 1,19 2,47 0,39 0,16 0,18 0,17

13.425 42.182 55.625 26.263 4.018 2.975 10.635

0,71 2,23 2,94 1,39 0,21 0,16 0,65

26.842 47.911 54.212 12.307 5.254 9.011 53.545

1,36 2,44 2,76 0,63 0,27 0,46 2,72

TABELA 1. Muslimani- Srbi - Hrvati po popisima od 1953 - 1991

opaza se vrlo veliki porast Bosnjackog i Srpskog stanovnista sto upecatljivo govore i brojke iz popisa stanovnistva te godine. Od ukupnog broja stanovnistva 1.891.864 koje je zivjelo u R Sloveniji 1981 godine Bosnjakaje bilo 13.425 iii 0,71 %, Srbaje bilo 42.182 ili 2,23% i Hrvata je bilo 55 .625 ili 2,94% ukupnog broja stanovnika, da bi zadnji popis stanovnistva izveden 1991, to

da je brojka 1.617 Bosnjaka koliko je bilo 1953 porasla na 26.842 koliko je bilo na zadnjem popisu stanovnisva, sto znaci da se je broj bosnjackog stanovnistva od 1953 pa do 1991 povecao skoro za 16,5 puta. Brojka 26.842 nikako ne moze biti pravi pokazatelj broja Bosnjackog stanovnistva koji tada zivi u R. Slovenijijer ta brojkaje kudikamo veca. Zbog statusa koj ega su imali Bosnjaci, tada Muslimani u bivsoj

â&#x20AC;˘80SNJACI OSRBI OHRVATI

1953

1961

1971

1981

1991

Graficki prikaz kretanja broja stanovnika Bosnjaka - Srba- Hrvata uperiodu 1953-91 u Sloveniji

zajednickoj driavi (JUGOSLAVIJI) veliki broj ljudi bosnjacke nacionalnosti se nije smijo nacionalno opredjeljivati iii su se opredjeljivali kao Jugosloveni, Bosanci ili cak neopredijeljen. A daje to tako pokazuju i podatci sa zadnjeg popisa stanovnistva u R. Sloveniji iz kojih se da vidjeti da je u Sloveniji 1991. godine zivjelo 9.011 neopredjeljenih, 12.307 Jugoslovena, po re-gionalnoj osnovi je bilo opredjeljenih 5.254 dok je neznanih bilo 53.545 stanovnika. To znaci da je u Sloveniji 1991. godine zivjelo 80.117 stanovnika koji se nisu nacionalno opredjelili. Predpostavlja se da je od ukupnog broja 80.117 nacionalno neopredjeljenih oko 90% Bosnjaka sto u brojkama iznosi oko 72.000 stanovnika. Iz toga svega se da zakljuCiti da uz navedene podatke i uz nase predpostavke u R. Sloveniji 1991 godine zivjelo j e izmedu 90.000 -100.000 Bosnjaka. Danas je taj broj daleko veCi, a koji je pravi broj Bosnjaka koji zive u Sloveniji pokazat ce najbolje nadolazeci popis tanovnistva koji ce biti izveden 2001 godine? To je ujedno i prilika svima onima koji su se dosada morali nacionalno opredjaljivati kao Muslimani, iii se cak upste nisu nacionalno opredjeljivali, da se sada nacionalno opredjele kao Bosnjaci, i to ako se tako osjecaju i znaju da ijesu ... Po podatcima koje posjedujemo Bosnjaci su 1991 godine zivjeli u sve 62-je opstine u R. Sloveniji. Najveca kocentracija Bosnjaka je u glavnom gradu Ljubljani, zatim slijede Jesenice, Velenje, Koper, Kranj , Maribor itd. F aj ik Zukanovic

lijevo ikamet, zatim tri puta izgovori ime djeteta koje su mu izabrali roditelji. Poslije .toga, Imam sjeda i prouCi odlomak iz Kur 'ana i zavrsava dovom. Svi prisutni poluglasno izgovaraju AMIN. Imam tada pozove dijete njegovim imenom, preda majci bebu i cestita roditeljima, a djetetu zazeli srecu, te izrazi nadu da ce dijete biti do bar musliman. Obicaj je, da novorodence prvi put u besiku ili krevetic spust odrastao i zdrav mladic iz uze porodice uz ucenje Euzubillah i Bismillah, dok neko od prisutnih uci neko kratko sure.

Dienaza

NASI OBICAJI Nadijevanje imena djetetu Zbog duge tradicije i drugih razloga nasi su obicaji vrlo bogati po svojim sadriajima, obilju, ljepoti oblika i nacina iskazivanja. Mnogi datiraju jos iz predislamskog vremena. Obicaji naroda koji su primili islam, uskladeni su sa moralnim nacelima, nacelima Kur'ana i nacelima Suneta i zato se u nasim krajevima vrlo cesto nazivaju vjerskim obicajima. Osnovna celija ljudskog drustvaje bracna zajednica izmedu muskarca i zene koja ima za krajnji cilj usrecenje njenih clanova, djecu i potomstvo. Islamska praksa poklanja veliku paznju bracnom zivotu i odgoju djece. Rodenje djece u braku je za roditelja glavni dogadaj u njihovom zivotu. Prvih sedam dana novorodence lezi uz majku, a onda mu se nadije ime i od tada dijete prebiva u besici iii krevetu. Jos u starom Egiptu, imenu se pridavao veliki znacaj, pa se ime kroz citavu historiju smatralo vrlo vaznim, a u nekim ucenjima cak i odlucnim uticajem na karakter osobe. Kako se kod nas daju imena muslimanskoj djeci? [ kod nas je vrlo vazan dogadaj nadijevanja imena dijetu. Po nekoliko dan se vrse pripreme i razni razgovori 0 tome, kako ce se ime dati djetetu, kako ce se taj Cin proslaviti i ko ce biti pozvan na svecanost nadijevanja imena. Cin nadijevanja imena dijetu se obavlja na skroman i svecan naCin. Obicno otac djeteta, pozove imama koji ce provesti cijeli postupak nadijevanja imena. Majka pripremi dijete za ovaj svecani cin, okupa dijete pa ga lijepo obuce, namirise i licno ga preda u ruke imamu. Imam, stojeci pazljivo uzima dijete, uci tekbire, okrece se prema Meki i Kabi . Sada nastupa odlucujuci momenat nadijevanja imena. imam, na desno uho djetetu prouci ezan i na

Mada je smrt za sva ziva bica neizbjezna, nekako se je u Evropi udomacio obicaj da se o smrti po mogucnosti govori sto manje. Cak se izbjegava i sama rijec smrt. Vrlo cesto se kaze da je neko zaspao, da je otputovao, da ga je Bog sebi pozvao, a to sve samo zato da se nebi upotrijebila rijec smrt. Objavljivanje dzenaze je prilagodeno suvremenim sredstvima objavljivanja. U davnim vremenima su se smrtni slucajevi objavljivali ucenjem salvata odnosno salle sa munare a u vecim gradovima posredstvom posebnih tellala. Islamski je, a i ljudski obicaj, da komsije i bliza rodbina priskoce u pomoc rodbini umrlog. Iskazivanje saucesca rodbini je dostojanstveno i tiho, zene po islamskim obicajima ne sudjeluju u pripremi dzenaze i ne ucestvuju na pokopu umrlog. Kakav je postupak kod nas muslimana, kadanekoumre? Umrlog se okupa (gasul), zatim se zavije u bijeli cefin. Cefini su prije toga namirisani i nakadene nekim mirisom, zatim se stavi na tabut i prekrije caburtijom. Uobicajeno je, da se umrlog na tabutu nosi na ramenima, a ako je to nemoguce, pozeljno je da se nosi na ramenima bar zadnjih sto koraka do mezara. Na dzenazu (sahranu) idu samo muskarci, a zene ostaju kod kuce. Poslije klanjanja dzenaze namaza, mejt (urnrli) se spusta u mezar. Nekada se imam obracao mrtvome uceci a danas je sve cesci obicaj, da se obraca prisutnima prigodnim savjetima i o prolaznosti zivota i neminovnosti preselj enj ana ahiret. Kada se umrlog zakopa, postavljaju se drveni basalusi, koje treba zamijeniti i postaviti kamene nisane-basluke. Mezari se ne ukrasavaju cvijecem niti vijencima, a niti se na nasim mezarlucima pale svijece. U pravilu dzenaza i sve ostalo vezano za pokop su jednaki za sve umrle bez obzira na njihov drustveni polozaj za zivota. Obicno se na nisanu napise samo imeumrlogdatum rodenja i datum smrti. Husein S. KUSTURA

DZamija u Lju ljani

Sa ratista uz Socu: Diamija u Logu pri Bovcu

» .. .Kakvu sliku o sebi stvara Slovenija u svijetu (posebno islamskom) zbog (ne)dozvoljavanja gradnje diamije u Ljubljani - iako je u Sloveniji sve vise muslimana, driavljana i pripadnika diplomatskokonzularnog kruga kao i poslovnih ljudi iz islamskog svijeta! Argumenti, da »takvih objekata u Sloveniji nije nikada bilo«, da je »kulturna antropija« na tom »tradicionalnom krscanskom (katolickom) podruCju« i najgore, da bi to hila »uvreda za alpskog covjeka« su samo sjene i traume iz proslosti... « Dr. Besim Spahic lz referata na simpoziju »Kulturna politika Slovenije« Ljubljana, 1998

Neuobicajen snimak a/pske pokrajine pod Mangartom i Jalovcem sa diamijom. U Donjem Logu pod Mangartom su dZamiju u prvom svjetskom ratu izgradili vojnici 4. BoSnjaCko - hercegovskogpuka. (Snimak nepoznatog au tara je saCuvan u

Borci 4. Bosnjacko-hercegovskog puka

U subotni prilogi "Dela" je 30. oktobra 1999 Alenka Auersperger objavila clanak sa nadnaslovom L~~~~~~~~~~~~~~:_ "Siovenci i vjerska strpnost" te naslovom u kojem se pita, da li lakse izraste Najve6i problemje bila munara, kojuje dzamija u komunizmu nego u demo- oblikovao tako, dane "istupa" sto je sa kraciji. U clanku je kroz razgovor sa smijeskom rekao prof.arhitekture bivsim v.d. Muftijom ef. Murisom Fedja Kosir. Ratni vihor je ujedinio Hadzibascausevicem izmedu ostalog navela, da je Islamska zajednica- vjemike i ujesen 1994.godine, kadaje mesihat-druga najveca vjerska zaje- nastala samostalna Islamska zajednica dnica u Sloveniji, koja je razdijeljena u Sloveniji, ponovo su se obratili na na 13 odbora: u Kranju, Skofji Loki, gradsku upravu. Uskoro su saznali za Jesenicama, Tr:Zicu, Mariboru, Velenju, novu lokaciju na Cesti dveh cesarjev, u Celju, Postojni, Trbovlju, Kopru, blizini ljubljanske obvoznice u tadasnjoj obcini Vic. Predvidena Kocevju, Cmomlju i Ljubljani. U Engleskoj je 70 dzamija i po lokacija se je nalazila na neobradenom i misljenju ef. Murisa Hadzibascau- nenaseljenom podrucju, daleko od sevica nelogicno je, da Islamska centra grada. Cijena zemljista je bila skupnost ceka na svoj Islamski centar preskupa i Islamska zajednica je bila skoro 30 godina. Molbu za izgradnju prisiljena odustati od te lokacije. centra je ulo z io na tadasnju Urbanisti razmisljaju o novoj mogucoj Ljubljansku gradsku skupstinu sam lokaciji izmedu Malog grabna i Ceste reis-ul-ulema ito daleke 1969. godine. dveh cesarjev. To podrucje je po Uplatili su rezervaciju za zemljiste, dugorocnom planu predvideno za koje imje bilo tada dodijeljeno i koje se zelene povrsine i rekreaciju. Po je nalazilo u neposrednoj blizini informacijama odjela za urbanizam i gradskog groblja "Zale" i reha- okolinu vlasnik zemljista je Sklad bilitacijskog centra "Soca" u kojem su poljoprivrednih zemljista i suma. Odjel se lijeCili gradani arapskih drzava. U taj za urbanizam i okolinu ima pozitivno projekat je bilo ulozeno preko 50.000 misljenje o toj lokaciji, medutim prije DEM. Centar je bio ukljucen u donosenja definitivne odluke potrebno gradbeni nacrt i potvrden, medutim je promijeniti prostorski izvedbeni akt odgovomi u Regionalnom zavodu za za to podrucje. Do toga cilja je jos ocuvanje prirodne i kultume bastine daleko. nisu dali svoje odobrenje. Po rijecima mag. Marije Cerkvenik sa Centar bi imao centralni prostor za odjela za urbanizam, koja sada strucno molitvu sa medetaznim molitvenim vodi taj projekat, dzamiju bi mogli prostorom za zenske sa abdesta-nom, ukljuciti u parkovno uredenje danas knjiznicu sa Citaonicom, uCionu za zanemarenog zemljista pored Malog vjersku nastavu, kuhinju sa trpeza- grabna, sto bi prispijevalo uredenju rijom, dva stana, tri garsonjere, gasulhanu, kancelarije i munaru. Bio bi prostora na podrucju gdje su sada nekoliko puta manji od zagrabackog, vrtnarske barake i u blizini legalibeckog i pariskog pa i rimskog centra, ziranih cmih gradnji. lste godine kad je nastala ideja o do kojeg vodi dzamijska ulica. ljubljanskom Islamskom centru u Na raspisu je bio prihvacen projekat Visokom su po ideji Zlatka Ugljena arhitekta Fedje Kosira, profesora na dzamiju, nazvanu zavrsili bijelu Fakultetu za arhitekturu, koji je serefudina, koja je biser savremene zamislio centar po svim pravilima, koj a arhitekture, Svaki vjerski hram je vaze za slicne gradevine. Svi unutrasnji objekti su decentno uvuceni za posebna ljepota. Slovenci imaju u Sarajevu masu na polukruznu vanjsku liniju. U avliji je sadrvan, na suprotnoj strani ulaz u slovenskom jeziku. Istovremeno, kada prostor za molitvu s mihrabom i mujezin svojim glasom poziva svoje minberom. Pri izradi projekta autor je vjemike na molitvu zvone i zvona dviju ulozio maksimalan napor, da se objekat drugih religija. Zato je ef. Muris centra uklapa u okolinu (sto je Hadzibascausevic misljenja, da u uobicajeno pravilo arhitekture), da daje religiji ne smije biti monopola. A.S.M. osjecaj intimnosti i sigumosti.

IZVINJENJE PAPE ltalijanski list »La Republllica« je 3. Februara 2000 napisao, da su se u Vatikanu cjelovito pripremili na izvinjenje Pape za sve pogrdke katolicke Crkve. Papa Ivan Pavle IL bi se u imenu katolicke crkve sluzbeno izvinuo za vjerske ratove, pokrstenja silom, inkviziciju, progone Zida i za ponasanje Crkve u vrijeme nacional-socijalizma. Tekst izvinjenja je tri godine pripremalo sedam uglednih teologa pod vodstvom njemackog kardinala Joseph Ratzingera. Izvinjenje Pape bi kao pokajanje prispjevalo duhovnom preporodu Crkve i njenih vjernika. Priliom godiSnjice spaljivanja Giordana Bruna (17. februra I 600 god.) je Papa Wojtyla u imenu svoje Crkve rekao »mea culpa« u slijedeCim primjerima: 1. Galilea Galilea - italijanskega fizika i astronoma (1564-1642) su kao krivovjerca osudili zbog njegovih teorija s kojima je potvrdio otkrica Kopemika. Javnim pokajanjem se je Galileo rijesio inkvizicije, medutim Papa Ivan Pavao II je priznao, da je Galileo veliki covjek i da je »morao puno pretrpjeti«; 2. Krizarski ratovi - o pohodima, kojimje bio cilj osvajanje Svete drzave, je Papa rekao, da je potrebno nesporazume izmedu vjera, naroda i kultura »rijesavati upomim dijalogom i sa punim postovanjem sagovomika«; 3. Antisemitizam- Papa Ivan Pavle II se je odlucno suprostavio razilazenju izmedu zidovskog i katolickog puta i istovremeno zamolio »oprostenje za sve krivce, koje su ti ljudi pretrpjeli u svojoj teskoj proslosti«; 4. Holokaust- Papa je priznao »pasivnost Crkve u vrijeme progonjenja i unistavanja Zidova te zamolio Boga za oprostenje u imenu covjecanstva i ne samo od strane Crkve«; 5. Martin Luter - taj avgustinski menih je dosao u sukob sa katolickom Crkvom zbog mnogih stvari i na kraju je sa istomisljenicima iz cijele Evrope prouzrokovao vjerski razdor, rodenje protenstatizma. Papa Wojtyla je priznao, da je Luter bio u pravu, kada je zahtijevao promjene u Crkvi ito takve, koje bi bile blize duhu svetih knjiga; 6. Inkvizicija - duga stoljeca su vjerski sudovi sudili krivovjemicima i vjesticama, jih izruCivali civilnim vlastima, da jih ti muce i spaljuju na

lomacama. Sadasnji Papa je odlucno rekao, da je hila inkvizicija jedno od mnogih oblika nasilja izvodenog u ime vjere; 7. Islam - sto se tice onih, koji se klanjaju Muhamedu, Papa Wojtyla je rekao, da je Crkva »u proslosti svoju energiju ponekad oslobadala u polemikama i ratovima, Bog nas upozorava, da moramo mijenjati svoje stare obicaje«; 8. Indijanci- o nasilju i unistenju cije su zrtve hili starosjedioci obadvije Amerike Papa Ivan Pavle II je rekao: »tim ljudima se necemo moCi nikada valjano opravdati«. lzvor:Dnevnik; 4/2-2000 Delo; 513-2000 Kako je napisano, Papa Ivan Pavle IIje to i uradio, iako je ogromna veCina kao i pojedinci jos uvijek nezadovoljna sa izvinjenjem katolicke Crkve.

GRAL- ITEO i u BiH Najveca slovenacka firma za proucavanje trga i njegovih elemenata »GRALITEO« je ove godine pocela sa proucavanjem trga i u BiH i to u saradnji sa domaCim strucnjacima, koji imaju solidna znanja sa tih podrucja. Zbog znane »zapletenosti« mednacionalnih odnosa u BiH - domaCi tim je sastavljen iz predstavnika sva tri naroda i oba entiteta, sto omogucava pokrivanje cjelokupnog teritorija BiH. »Bosanski trg« - ponovo postaje atraktivan za slovenacka preduzeca jer se robna razmjena svakodnevno pavecava. »Nasim naruCiocima zelimo omoguCiti, da rezultati nasih istrazivanja na podrucju BiH, omoguce lakse donosenje kvalitetnih odluka« - rekao je Rudi Tavcar, direktor firme »GRALITEO«, koji ocekuje vece zanimanje slovenackih firmi za taj projekat kojeg sufinansira i Ministarstvo za ekonomske odnose i razvoj R. Slovenije.

logore u Evropi, vzlocine na raznim stranama svijeta. Zivjeti svoju nacionalnost kao normalan cin i prirodno iskustvo, naprosto kao pripadnost, osobinu i posebnost, bez grca o kojem je rijec, to omogucuju i pomaze iz nacionalizma u postnacionalizem. Predrag Matvejevic, dobitnik slovenacke nagrade »Srebrni znak svobode« u interviju za Ljiljan

ISLAM U SKOLAMA NJEMACKE Desetljeca je krscanska crkva u Berlinu bezuspjesno nastojala, da bi vjerouk u gradanskim skolama postao redovni skolski predmet. To jim se tek sada ostvarilo i to zahvaljujuci Islamskoj federaciji iz Berlina (IFB), koja se poziva na ustav. Savezni upravni sud je nedavno Islamskoj federaciji Berlina priznao status vjerske skupnosti. Ta federacija predstavlja prije svega turske muslimane i sada sa punim pravom zahtijeva, da njihovu djecu u skolama u okviru redovne nastave, uce i osnove njihove vjere. Dosada je taj problem prepustan pojedinim vjerskim skupnostima izvan drzavne skole. Islamska vjerska nastava ce trebati takode i skolovane kadrove, zato vee sada razmisljaju na univerzitetima Bonna i Essna o otvaranju katedre za islamsku teologiju. Ddava je zaspala na tom podrucju, j er ni poslij e cetrdeset godina nakon dolaska prvih turskih radnika i priseljenika, njihova djeca u skolama nisu ucila nista 0 islamu i Kur'anu. U Njemackoj imaju katolicki i evangelisticki vjerouk, dok se djeca ortodoksnih zidovskih i adventistickih roditelja uce osnove tih vjera. Sarno oko 500.000 skolaraca-muslimana nije skoro nista ucilo o svojoj vjeri, pa i ono sto su saznali, nije bilo u okviru redne nastave.

POSTNACIONALIZAM »... Pogledajte oko sebe- kako izgledaju neki »zadrti nacionalisti, « uhvati covjekastrah. Dozivljavaju i oCituju nacionalnost s grcem na lieu, zestinom u govoru. Takav je grc stvorio koncetracijske

Di.amija u Varcar- Vakufu 1878. godine

N agrada Presernovog sklada kiparu MIRSADU BEGICU za ciklus »Ohraniti sanje« U slovenski javnosti je Begicev kiparski opus poznat desetlje6ima. Njegovi izvanredni eticki i estetski osjecaj do sredstava, ohaveznost i nevjerovatna vjera u poslanstvo umjetnosti postavlja Begica u sam vrh slovenskog kiparstva. Izlozhama u galeriji Saveza drustava slovenskih likovnih umjetnika i u Kostanjevickoj crkvi nastavlja svoj ciklus »Ohranimo sanje«. Na zadnjoj izlozhi je to predstavio uz novi, preuredeni nacin u pristupanju i realizaciji skulpture u prostoru, koja je formalno desakralizirana i autoru

omogucuje da u njemu uspostavi novu svetost i religioznost. Izlozha u Kostanjevickoj crkvi je dopuna desetogodisnjih iskustava i prohoj u cjelovitost prostora, gdje je pojedina skulptura nevazeca i gdje je u prvom redu umjetnikov i istovremeno kozmicki lik, cijela umj etnicka i civilizacijska historija, lik koji sa svojim izrazom novog i prenovljenog zivota (kao prikaz vjecne rasti, koja prodire iz svih uglova crkve), sada pohjeduje svaku Noc, izostanak, svijet podzemlja i pad u hezdno, svaku smrt.

.Josip Osti »ZVI.JEZDA U KRILU MLADOG M.JESECA« (Eseji o djelima bosnjackih pisaca) U z novcanu podporu Ministars tva za kulturu Repuhlike Slovenije, autor knjige Josip Osti se odrekao autorskog honorara, kako hi knjiga mogla hiti dijeljena hesplatno. To nije prvi put, da Josip Osti dijeli svoje knjige hesplatno. Sjetimo se njegove edicije ABC, kad je hesplatno prevodio, pisao, stampao i dijelio svoje knjizice iz hosanske knjizevnosti izhjeglickoj djeci, odraslima i svima anima, koji su zeljeli saznati nesto o kulturi !judi koji su kao izhjeglice dolazili u Sloveniju. Sjetimo se njegove upute na tim knjigama koja se je nekako prihlizno glasila: »Procitaj i daj dalje, da i drugi proCitaju«. I knjigu »Zvijezda u krilu mladog mjeseca« je Osti hesplatno dijelio na svim skupovima i priredhama Bosnjaka koje je organiziralo »Drustvo Bosansko hercegovskog i slovenskog prijateljstva«, »Bosnjacki kulturni savez Slovenije« ili grupe dohrotvora i samih pjesnika. U knjizi »Zvijezda u krilu mladog mjeseca«, Josip Osti je predstavio

cetmajst eseja o literamim opusima ili segmentima, po njegovom izhoru, vidnih hosnjackih autora, cija djela zaslufuju da predu granice Bosne i postanu dio evropske pa i svjetske knjizevnosti. On u ovoj knizi analizira, osvjetljuje, istice pojedine vrijednosti predstavljenih djela. I kao sto Ismet Bekric zakljucuje svoju ocjenu te knjige rijecima: »Zhog svega toga ova knjiga ce hiti visestruko korisna, i kao domet i kao saznanja, da je knjizevnost ana ziva riznica zajednickog hogastva«, a prof. Dr. Juraj Martinovic poCinje ocjenu iste knjige rijecima» Poetsko-metaforicni naslov knjige ukazuje na simhole islama zvijezda i polumjesec - kao znak razpoznavanja prvenstveno u nacionalnom, a ne religijskom smislu, knjizevnost je o kojoj se govori u cetmajst Ostijevih eseja. Rijec je o knjizevnosti hosanskih Mslimana, kako su nekada nazivali taj narod, odnosno Bosnjaka, o knjizevnosti koja se dugo, uglavnom nepriznata, razvijala ponekad pod okriljem, a cesto u procjepu izmedu: srpske i hrvatske ...«

Mesa Selimovic s svoJIJm djelom »Dervis i smrt« spada u sam vrh knji.Zevnosti na srpskohrvatskom jezickom podrucju, a danas hi u BiH tome rekli: »u sam vrh hosanskog jezickog izraza«. Neprecenljiva je uloga Josipa Ostija u ocuvanju i razvijanju hosanske i hosnjacke identitete u Sloveniji. Knjigu je likovno ohogatio uvazeni kipar i slikar Mirsad Begic, koji je na naslovnoj stranici prikazao dvadeset i jedan crtez perom iz njegovog nagradenog ciklusa »Sacuvati snove«. I kada razmisljamo o nasim ljudima koji se odricu honorara za svoja avtorska djela i koji licno hesplatno organizuju razne manifestacije, koji imaju za cilj da okupe, organizuju i predstave hosnjacku diasporu u Sloveniji pogledajmo zahranu u »Takvimu za 2000«, koji je stampan u 70.000 primjeraka i koji hi zhog vrijednih priloga trehali proCitati svaki Bosnjak i Bosnjakinja. »Sva prava zadrzana!« Ni jedan dio knjige ne smije se upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojem obliku ili na bilo koji naCin, niti pohranjivato u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodne pismene dozvole izdavaca, osim u slucajevima kratkih navada u strucnim clancima. Izrada kopije knjige ili samo jednog dijela u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona. Komentar prepustamo varna uz napamenu, da nas u Sloveniji druge vjerske skupnosti ohasipaju hrpama hesplatnih propagandnih materijala. M. S.A.

TURNEJA »SARAJEVSKOG RATNOG TEATRA« U SLOVENIJI Jose Sanchis Sinisterra »Ay, Carmela« (reziser: Robert Raponja; glume: Selma Alispahi6, Dragan JoviCi6, Meida Supuk; dramaturg: Dubravka ZmCi6 Kulenovi6; kompozitor: Davor Rocco)

o je prica o dvoje glumaca, ljubavnika u fasistickom okruzenju koji moraju odigrati svoju predstavu kao zadnju milost zarobljenim republikancima, koje ce nekoliko sati poslije te predstave strijeljati. To dvoje umjetnika su Carmela, koju glumi Selma Alispahic i Paulino, koga glumi iskusni Dragan Jovicic. Dogadajima prisustvuje nijemi Gustavet, svjedok svih zbivanja, covjek mase koja trazi vodu, poslusan, lakovjeran, ponizan svakome rezimu jedini koji ostaje ziv, jer je Carmela na sami predstavi ubijena a Paulino je nestao u tami ponora. U igri tih vrhunskih umjetnika pred nama se odvija cijeli spektar psiholoskih stanja: straha, humora, umora, bezizlaza, hrabrosti, poniznosti, ljubomomosti, vulgamosti, njeznosti i svega onoga na sto se ljudsko bice odaziva u strasnim ratnim prilikama. »Nasi snovi svi su isti/dok su oko nas fasisti« refren i vrhunski zvucni i svjetlostni efekti tu elegiju o ljudima u spanskom gradanskom ratu aludiraju na strahote bosanskog rata. Djelo je pripremljeno i odigrano u poratnoj bosanskoj stvamosti. Predstava je izvedena u Ljubljani, u »Vodnikovoj domaciji« 30. i 31. marta 2000, te 3. aprila 2000 u »Primorskom dramskom gledaliscu« u Novoj Gorici. Ovom prilikom predstavljamo kratku biografiju Selme Alispahic - dame cednosti, koju je sva kritika proglasila za najbolju mladu glumicu u Bosni. Selma Alispahic rodena je 10. 03. 1970. godine u Tuzli. Kao najmlada i najbolja studentica na Univerzitetu u Sarajevu je pred sami rat 1990. godine zavrsilaASU.

Kcerka pjesnika i dramaticara Nijaza Alispahica, visegodisnjeg dramaturga tuzlanskog »Narodnog pozorista« je u svojoj osmoj godini osjetila blijesak pozorisnog zivota da bi kasnije kao polaznica »Dramskog studia« s profesionalcima igrala vazne uloge u predstavama »Moj tata - socialisticki kulak« (Tone Partljic), »Ozaloscena porodica« (Branislav Nusic), »Hasanaginica« (Milan Ogrizovic). I kao studentica je odigrala uloge koje se pamte u drami »Zmaj od Bosne«, reditelja Sulejmana Kupusovica.

brojnim londonskim podijumima, televiziji i u filmu da bi ugledni featrolozi ustanovili, da Selma glumi iz malogprsta. Ipak, Bosna je Bosna i Selma je, vrativsi se, zaigrala naslovne uloge Hasanaginice, Lene i Lejle u tri bosanska pozorista. Uvazeni Safet Plakalo, direktor sarajevskog ratnog teatra SARTR je dramski formirao temu »Hazreti Fatima(( te se, kao sto sam kaze u svom predstavljanju (Glumacke Etne Selme Alispahic), ne moze nacekati dana, kada ce mu Selma pokazati, staje to stvorio. I na kraju bi se zelio zahvaliti svima onima koji su omogucili gostovanje u diaspori sa napomenom, da se u Sloveniji vodi bespostedna borba za svaki redak u stampanim javnim medijima i za svaku minutu programa na elektronskim medijima ito bez razlike, dali je to samo obavjestenje o buducem kulturnom dogadaju ili ocjena samog dogadaja. Zato nije cudo sto je prvu predstavu u »Vodnikovoj domaciji« vidio mali broj gledalaca i to prvenstveno radi neobavjestenosti. Sve to nas upucuje na stvaranje nekog kultumog informativnog centra bosanske diaspore u Sloveniji. Mozda bi Bosnjacki kultumi savez Slovenije moga i na tom polju, u suradnji sa svoj im osnivacima, odigrati vidnu ulogu. A.S.M

-----

Kao akademsko obrazovana glumica 1990. godine glumi naslovnu ulogu u Kupusovicevoj kompilaciji drame »Na bozijem putU(( i price »Lej/a(( Ahmeta Muratbegovica, da bi slijedece godine briljirala u ulozi Marjete u »Ucenim zenama(( (Moliere). Te godine je na 21. pozorisnim igrama BiH dobila dvije znacajne nagrade: nagradu za najbolje ostvarenje mladog glumca i nagradu zirije za najbolje glumacko stvarenje. Slijede uspjele uloge u djelima »Dama s Kamelijama(( (Dumas) i »Cudo u Latinluku(( (Karahasan) i onda R!A!T!, koji je baca u novu, svjetsku sredinu, u London gdje uspjesno nastupa na

TURSKI SUD PRVI PUTA ODOBRIO KURDSKO IME Turski sud je prvi puta u svojoj historiji dozvolio da su roditelji mogli sluzbeno svome djetetu dati kurdsko ime. >>Ako su dozvoljena arapska i evropska imena onda kurdska imena ne mogu i ne smiju biti zabranjena! << - je u svojoj drugostepenoj odluci bilo obrazlozenje suda. Turski dnevnik »Huerriyet« pise, da je neki otac htio dati svojoj kceri ime »Mizgin«, sto mu sluzbene vlasti nisu dozvolile. Nato seje otac odlucio, da kceri da sluzbeno ime »Hattice« i sudskim putem bori za promjenu toga imena. Tek vrhovni sudje dozvolio promjenu odnosno kurdsko 1me.

POBRKANA HISTORIJA

" ...Most ima samo en obok, segajoc od desnega brega na levi breg reke. Vzidan v obejestranske skalnate stetfe nima nobene podpore, da se cudis, kako more skoro u zraku plavajoca teza nepremicno stati ze stoletja... Nekateri pisejo, da je most iz doba Rimljanov. To rnnenje je postalo taka obce, da se rabi ime "Rimski most" ... " Tekst I slika iz knjige Josip Lavtii ar: " Pri Jugoslovanih "

(

/'-------------,

Rlmakl moat v Moataru.

» ••• a sto se nee ~rpleno~. ~: starog mosta.... Mo&tiziu,~ .~. .. ~qgrarJiCemo ' mi Qep3i i 1.(ctriji most!... « ' (lzjava reflsera lcoji je poatllo general) Mas tar- pogled na Rimski most, Vladimir Pintaric

VISERASNO DRUSTVO scani, Zidovi i pripadnici drugih religija zaddavaju voje bogomolje, naCin upravljanja zajednicom, zakone, imenuju svoje predstavnike u vlasti. Oni sudjeluju u svim vidovima drustvenog zivota. Mogu se baviti gotovo svim poslovima: ratarstvom, obrti, bankarstvom, trgovinom i lijecenjem. Po zakonu ne mogu obavljati visoke vojne, politicke i naravno vjerske duznosti. Neki su pak uspjeli dobiti mjesto vezira. Pod nekim vladarima iii poslije vecih kriza protiv njih su se poduzimale odredene mjere, ali se najcesce nisu provodile. Neki su krscani i Zidovi imali posrednicku ulogu u velikoj trgovini poganima: Slavenima iz Evrope, Turcima iz srednje Azije i cmcima iz Afrike. Tisuce djece kupljeno je na tdnicama Sudana i Venecije, Kijeva, Aix-Ia-Chapella, Buhare.

U Verdunu i Pragu te u krscanskim manastirima Asuana djecaci se podvrgavaju uzasnoj operaciji, kastraciji. Na njima se bolje zaradivalo, a zavrsavali su cesto kao evnusi u palacama. Njima i mladim lijepim zenama, trgovalo se na luksuznim mjestima. U muslimanskim gradovima ima rnnogo robova ali ima i slobodnjaka, tj . muskaraca i zena oslobodenih ropstva. U islamu se oslobodenje islamiziranog roba smatra poboznim cinom. Tisuce robova, slobodnjaka i prileznica zive u palacama. u nekim razdobljima kalifi su vecinom bili sinovi robova. U svim drustvenim slojevima dolazi do mijesanja rasa. Islamsko drustvo nije poznavalo rasizma. Cmci su vladali bijelcima i nitko se nije suprostavljao vlastima zbog boje koze (predstavnika vlasti). Mokhataer Moktefi "Prvo stoljeCe is lama " (VII- VJJJ stoljece) Zaloiba Mladinska knjiga Lj uhljana-Zagreb 1990

Na mjestu mostarskog mosta u vrijeme bitke pod Sigetom stajao je klimavi most od drveta i na lancima. Na molbu stanovnika Mostara, Carigrad je poslao svog neimara Hajrudina, dana obalama Neretve podigne jedan od najljepsih mostova u svijetu. 1566 god. su bile uklonjene sve skele i nad vodom zasija bijeli kameni most iz tesanog krecnjaka, koji svojom ljepotom zadivi Mostarce i namjemike i postade simbol grada.

l \..

______________

Most u Mostaru je sagrailen 1566. godine. Gdje li su tada hili Rimljani?

Ne, to nije bosnjacka masovna grobnica, to j e Putinov p rilog borbi protiv Cecenskog terorizma i rusko pojmovanje demokracije

POJAM DEMOKRACIJE Opsteprihvaceno je , da sistem vlasti u bilo kojem drustvu i bilo kojem dobu ne moie uspjeti ako ne teii ostvarenju dva cilja: a) pruianje mogucnosti pojedincu, da ucestvuje u sudbonosnim odlukama koje se ticu njega i cjelokupnog drustva; b) da pojedinac dobiva pravican udio od bogas tva svoje zemlje. Sistemi vlasti se razlikuju u realizaciji gore navedenih ciljeva. Savremena zapadna civilizacija je odabrala demokratiju kao sredstvo za ostvarenje ovih ciljeva. Zbog toga, uredenje vlasi u njoj poCiva na demokratskom principu, tj. "upravljanju naroda samim sobom i za svoje dobra", a to je ono sto je u savremena} politickoj misli izraieno rijeCima "suverenitet pripada narodu " ion je izvor vlasti, koja se dijeli na zakonodavnu, izvrsnu i sudsku. Svaka od ovih je odvojena )edna od druge iako se odvija saradnja medu njima i }edna nad drugom vrse kontrolu. Nijedna osoba, niti grupa nema ovlasti driave, a osnova driavnih ovlastenja i odnos izmedu nosilaca vlasti i naroda su definisane ustavom. Tako, u skladu sa demokratskim principom je, da se zauzimanje poloiaja u vlasti rijesavaputem izbora. Izabrani i njihovi pomocnici su odgovorni za svoja djela i zloupotrebe. Iz demokretske osnovice se grana skupina nacela od kojih su najvainija: - jednakost pred zakonima bez pravljenja razlika uzrokovanih spolom, porijeklom, jezikom, vjerom iii ubjedenjem; - skupina univerzalnih sloboda od kojih su najistaknutije: individualna sloboda, sloboda vjerovanja, sloboda misljenja, sloboda udruiivanja, pravo naformiranje udruienja, pravo izbora, sloboda kretanja, slobodan izbor mjesta stanovanja, nepovrjedivost stana i privatnog iivota, pravo na posao i pravo na privatno vlasnistvo itd. Nasuprot ovim pravima stoji skupina duinosti i obaveza kao sto su: uredno placanje poreza, ispunjavanje javnih obaveza i sf. Iz demokratskog osnova proizilazi princip vladavine zakona kao temelja vlasti, sto znaCi da je driava duina u svim svojim postupcima postovati

zakone. Sudstvo ima svoju samostalnost i imunitet, kojim se garantuju prava i univerzalne slobode gradana. Garanciju provodenja demokratskog principa sistema vlasti u zapadno} demokratiji bazira se na programima politickih stranaka, na konstitucionalan naCin, taka da se u najvecem broju slucajeva pusta sloboda u formiranju stranaka, koje proklamiraju stavove i programe koji nisu u suprotnosti

sa ustavom driave. Uz stranacki J?.!.uralizam postavljeni su mehanizmi i zakonski istrumenti koji dozvoljavaju izmjenjivanje vlasti izmedu stranaka lagahno i jednostavno, shodno izborima rezultata. Traii se odgovor, gdje se Bosnjaci vide uzapadnoj demokratiji? Na ovo pitanje drugom prilikom. Rifet Mustafii: KRANJ

Fotoreportaia iz rada drustva Bosansko Hercegovskog i Slovenskog prijateljstva ((Ljiljan" Ljubljana Fudbalska ekipa Ekipa malog nogometa ostvarila je vidne rezultate na takmicenju u Austriji, BiH i Sloveniji. Tako je 1998. god. U Siski osvojila 1. mesto dok j e 1999. god. u istom takmicenju osvojila 2. mjesto. U zimskoj ligi u Cerknici 1999-2000 j e ekipa osvojila 4. mjesto i stem se ponovno uvrstila u jinalni turnir da bi onda osvojila 1. mjesto.

Muzicka sekcija

Folklorna sekcija

BOSANS_Kfl_ KVHINIA NAGRADNI NATJECAJ U ljetopisu Mula Mustafa Sevki Beseskija (od 1746 do 1804 godine) na 442 strani navodi, sta je sve jeo u jedanaest noCi drugog dijela januara. Evo tihjela po redu, po kojem ihje autornabrojao:

* Guzelmu pita i tutmac, Mandra, ** Vruca halva i proso s medom, * Bulgur corba i dziger cevap, * Sirden, sir i hljeb, ** Kupus s mesom, Guzelma pita, corba i burek pita, * cevab i kupus corba, ** Tahrana corba Cevab, s vrucom kukuruzom, i * cevab s jarinom corbom.

I3~~njacKi ,. kultllp1i &v~z Sloy~nijej ra"Zmislia""0 irticijativi, da .,. hi ' anizovao autobusni izlet u ,. . ~etu Kobahdu, gdj&bi BMnjaci vidjeli muzejsku zbirku botbi iz ,Pry~g . ~yjetsiograta u "fojin1a su· · suO:jeloy~H i nasi pradjedovi i djedovi. Qbisli bi i podrucja g<Jje su d'l, .· b. ll>T I, ... • " ••. ' ~8.t • W0 · J~e r ·ltl\.e dQ~[~ 1 r. fl}ezareJr poginulih. Molimo citaoce, danam s~opste svpje svgestij~otome,.Kao •pnjedloge Kada~L U KOJeiD mjeseCU • hi organizirali i:det iaoj to, da li hi bilo smisleno wizlet '~organb:irati taio, da hi postao tradicija. ,J5~iavjos saddajT dati. toj rttfantfesfaciji, prozvati~Tje njozda •• "Dan pradjedova" .ili ''Dan I3.g§nj~#]:a,1:j; .. "Dan BI).SS" . . 'jedloge. Ocekujemo T· ••• •• •••

Vas zadatak je slijedeci; Ukoliko je u vasem pamcenju ostao recept kako se kuha neko jelo iz gomjeg spiska u vasim krajevima- napisite recept i posaljite ga na nasu adresu: Bosnjaska kulturna zveza Slovenije P.P. 1624, LJUBLJANA, 1001 sa naznakom za: nagradni natjecaj a mi ce mo te recepte objaviti i tri najbolja nagraditi. U ocekivanju vase saradnje lijepo vas selamim!

T•

Urednik

IZl,O~JIID

BOSNJi~l(i\ 1,1~0GNi~NI1(J~

U malome selu pokraj Sane Bosnjaci su pali na najnize grane. Dok oruzje nismo mi predali, do lad nama nisla i ne faiL Kad oruzje \judi predadose, sa s"ih slrana Srbi na"alise.

S"e muskarce mlacte od"edose, u au lobus njih · nagurase, s"e ih lacla od"ooze do 1<.\juca poce pso"ka a poce i luca. Sa s"ih slrana St·bi poredani poce luca Cim izictes "ani, s"aki luce ko s Cim · prije sligne, koji padne laj se i ne digne Niko nikog ne moze poznali , s"ak' je kt"'a" zaloslna mu Mali.

Jadna raja po sklonislu lezi nema "ise kuda da se bjezi. Niko izic · nesmje od granala, slrah nas s"iju od celnika fala. Kad udose celnici u selo, s"ak je luzan, s"ak je ne"eseo.

Doljerase s"e u jenu salu, lad "iclismo nije lo za salu. S"akog redom cedo ispili"a, mnoge lucuc ne osla"e zi"a. S"aCim luku naj"ise sa land, lucu Srbi, a\ lq)e Bosnjaci.

Pokupise s"e Bosnjake s recta, sad kokarda s"ima zapo"jecla. S"i digosmo ruke iznad gla"a, s"a smo s"oja izgubiH pra"a.

Koji umre kad ga oni luku, njega brzo u selo do"uku. Na ispilu koji zi" oslade, njemu srbski dokumenal dade,

da se nikud ne krece od kuce, kad god hoce moze da ga luce Koji nisu u g1·ad oljerani Srbi su ih isljerali "ani. S"u bosnjacku raju pokupise, zi"og stna sebi napra"ise. Djecu zene gone isprecl sbe samo da bi zaslmli sebe. Ide narod ne smje ni da elise, s"ud Srbija na kucama pise. S"i go"ore clzaba "am Alija sad je o"o "elika Srbija. Po sumama sad su nasi \judi a po selu kokm·da nam sucH. Nasi su se morali po"uCi, nisu hljeli s"og naroda luci. Osman H.

Dab~ spasili o~ zaborava pojedine dog~ilaj~.l!os'!jacki kulturni savez Slovenije, uvo_d! 51vu rll;brtku kao kromku_d~gat[aJa kl_!Jt.tmaJU poseban znacaj u kulturnom, J?Oltttckom 1 ~uho,~nom. orgamztranJU B~sn]aka u Republici Sloveniji. Posebno Je potr~bn.o tstact da J~ ~koro sve proJekte i programe u organizaciji BKSS

fin_a'!clJskt poduprlo Mtmstarstvo za kulturu Republike Slovenije i F ederalno mtmstarsvo za nauku, kulturu, sport i obrazovanje Bosne i Hercegovine. .......... 1912.-lslamproglasen drzavnom vjerom u Sloveniji. (/zvor: Franc Perko "Verstva u Jugos/aviji ", Mohorjeva druiba, Celje, 1978, stl:204)

05.12.1927.- Dondena drzavna uredba, koja je predpisala votlenje maticne knjige za muslimane. .......... 1934.- Ustanovljen imanat dzemata u Ljubljani, kojegje vodio vojni kurat koji je bio ukinut 1941. Nije nam poznato gdje se nalazi arhivsko gradivo o imanatu dzemata kao ni ljubljanskog mezarja za muslimane, koje je Q_ilo u neposrednoj blizini sadasnjih Zala. 09.11.1996.- U prostorima "Zavoda za zdravstveno zavarovanje Slovenije, Miklosiceva 24, Ljubljanaje odrzana osnivacka skupstina Bosnjackog kulturnog saveza Slovenije, kojoj su prisustvovali pored osnivaca i neki slovenski tadasnjai aktualni politicari: Ministar za kulturu Janez Dular, poslanec Marjan Sifrer i predsednik ljubljanskog odbora SKD Bostjan Turk te Turski atase za kulturu u R. Sloveniji BKSS su ustanovili: l.Drustvo Bosansko Hercegovskog i Slovenackog prijateljstva "Ljiljan ", Ljubljana 2.Klub Muslim ana BiH u Sloveniji, Ljubljana 3.Zavicajno drustvo Plava i Gusinja "lzvor", Kranj 4.Regionalno drustvo Bosansko Hercegovskog i Slovenackog prijateljstva "Ljiljan ", Kranj 5.Humanitarno, kulturno i sportsko drustvo "Zavicajna zajednica dolinom Sa nice i Sane", Ljubljana. 07.02.1998.-Pjesnicko-muzicko vece u prostorijamaZZZS, nastupili: Boris A. Novak, Aid Debeljak, Tsmet Bekric i Josip Osti. 20.10.1998.- Dani bosanske kinematografije 05.11.1998. (retrospektiva) u Slovenskoj kinoteci u Ljubljani. Prikazani su filmovi: Miris dunja, Hanka, Splavar na Drini, Nada, Daci pjesaci, Prica iz Pariza, Ana, Testament, Vatter brani Sarajevo, Crni biseri, Kudu z, Ovcar, Mali vojnici, Sjeeas li se Dolly Bell, Gazija, Prica o jezeru, Fasade, 0 klasje moje, Amba-sadori filma, Slike iz zivota udarnika, Covjek koji je zamijenio kucu za tunel, Noc je, Mi svijetlimo, Sindrom, Put na mjesec, i Ljubav je... 24.09.1999.- U dvorani "Modri salon" hotela UNION u Ljubljani je hila predstavljena knjiga dr. Mustafe lmamovica "Historija Bosnjaka", na kojoj su sudjelovali dr. BoZidar Jezernik, dr. Tomaz Mastnak, dr. Vera Krtisnik Bukic, prof. dr. Munib M aglajlic i sam autor.

25.05.1999.- Sloveniju je posjetio reis-ul-ulema Mustafa Ceric. Posjeta je hila namijenjena lslamskoj zajednici u R. Sloveniji kao i najznacajnijim drzavnim i politickimmstituc!jama ~ licnostima Slovenije, ukljucujuci 1 sus ret sa istaknut1m Bosnjacima koji II nJ~·o. zive i rade. U de/egaciji su hili: e . Muhamed Salkic, generalni se retar Rijaseta, ef. Mirsad ¥ah~_utovic, ~efu_reda z~ bosnjacku diJasporu 1 AZ!z Kadnbegovic glavm i odgovorni urednik "Pre~ poroda". U svim razgovorima je sudjelovao ministar-savjetnik ambasa.rJe BiH u Sloveniji g. Ferhat Seta. Delegacijaje posjetila predsjednika R. S. g. Milana Kucana, podpredsjednika vlade R. S. g. M(lJjana Podobnika i predsjednika Drzavnog zhora R. S. g. Janeza Podobnika. 18.10.1999.- U Slovenskoj Kinoteci je pri25.10.1999. ka zana retrospektiva filmova Ademira Kenovica pod nazivom "Ovo malo duse". Prikazani su Kenovicevi filmovi: Kuduz, Savrseni krug, Ovo malo duse, Osam godina kasnije, Covjek-BogMonstrum, Patio sam noge, Ameline skolski raspust. Sveeanosti otvorenja retrospektive su svojim prisusutvom doprinijeli pored samog Ademira Kenovica jos i ministar 7.ft kulturu R. Slovenije g. Jozef Skoljc i ministar federacije BiH g. Fahrudin Rizvanbegovlc te glumci Mustafa Nadarevic i Branko Durie kao i drugi sloven ski kulturni radnici. 25.11.1999.- Literarno-muzicko veee II zzzs na kojem su sudjelovali Valerija Skrin;ar Tvrz, Dane Zajc, Ismet Beknc, Josip Osti, muzicka grupa "Vali". Pored poznatog slovenkog pjesnika prisutnim su citali svoje pjeme bosanski pjesnici, koji su za ~rijem.~ rat£.!. do~li u Slo_venij11 r;f!je )OS IIVI)ek z1ve 1 stvaraJII. M11ztckt1 grupu "Vali" su 1993 11stanovile mlade bosanske izbjeglice. U svom repertoaru njeg11ju sevdalinke i pjesme sa bosanskih podr11cja. 11.12.1999.- Ramazanski koncert Simfonijskog orkestra Sarajevske filharmonije u prostorijama Slovenske filharmonije kojem su prisustvovali i dtplomati iz slovenske prijestolnice. Sudjelovali su: zenski vokalni oktet "Allegro", muski vokalni oktet "Preporod", ucenici Prve bosnjacke gmmazije, solisti A mila Baksic, sopran, /,-ejla Jusic, sopran, hajizi Burhan Saban iAziz Alili, dingenti Samra B11can i Emir Nuhanovic. 29.02.2000.-Jzdavac "Karantanija" iz Ljubljane je u Vodnikovoj domaciji predstavila knjig11 Valerije Skrinjar Tvrz "Na svojoj, na plemenitoj". Program je obogatio nastup grupe "Vali" i tzlozha akademske slikarke Stanislave S. Pudobske, koja je trajala cijela dva sata !J.dje je predstavila SVOJ "Bosanski c1klus", koji se sastoji od tri ulja i sedamnaest akvarela. Cijeli ciklus je imao oko 150 djela, od kojih je

sacuvanih samo 20. Dvorana je hila dubke puna, atmosfera toplabosanska. 01.03.2000.- BKZS je izdao knj;zicu o dosadasnjem SVOm radu i p{anovima za 2000. Godinu 10.03.2000.- Bivsim Banjalucanima, koji sada Zive u Sloveniji i drur;im prijateljima Bosne i riject bosanske, lsmet Bekric i Josip Osti su l!redstavili knjigu "Banjal11cki zuhori-Prepisano sa sedara ". Priloge o ljepoti Banjal11ke i sjeeanja ranjenih dusa njenih stanovnika na prohujalo vrijeme je ~akupio i uredio Ismet Bekric, tlustrovao Omer Berber, koji sada zivi i stvara II ltaliji. Predstavu su donirali Asim Hamidovic, Kerim Dizdar i vlasnik restorana "Una". 13.03.2000.- Predavanje g. lbrahima Nuhanovica pod naslovom "Predstava bosnjacke k11lture" dobrovoljcima omladinskog ulicnog odgoja "Skala" koji djeluje 11 okviru Zavoda Janeza Smrekara. Aktivisti toga zavoda ze/e biti hlizu mladih /judi, koji trebaju prisustvo i spoticaj,jaku svijest o pripadanju zajednici, zajednicko tra'i.enje izlaza, osjeeaj solidarnosti sa mladima u nevolji, duhovnu i misleeu sredinll koja se zasniva na preventivnom odgoju sistema Janeza Boska (1815-1888). U svojem djelovanju susrecu se i sa problemima mladih Bosnjaka koji trebaju pomoc. Aktivisti su se zeljeli upoznati sa klllturom Bo.~njaka, posebno sa odgojem 11 bosnjackoj porodici, dtt hi znali svoj posao obaviti sto uspjesnije. 24.03.2000.- Na Koparskoj televiziji - TV Capodostria je prikazana serija "Bosna i Hercegovina po pakt11 o stabilnosti" (Speciale Bosnia), na kojoj su nastupili Hasan BaCic i Fahir Gutic iz BK!jS, Valerija Skrinjar Tvrz i Azrq Sirovnik kao pisci, pro.f Ferhat Seta (ministarsavjetnik u ambasadi BiH u Sloveniji), dr. Ciril Ribicic i am basador Hrvatske u R. Sloveniji g. Jozo Mastruko i zadnji dan Josip Osti i lsmet Bekric kao pisci. Prikazane su i prije snimljene izjave o danasnjem trenutku Bosne (dr. Grebo, dr. Ceric Reisul-ulema, dr. SilajdZic, ministar za kulturu Federacije BiH dr. Rizvanbegovic i predsjednik sarajevskog kantona). Seriju je novinarski vodila i obradila novinarka ga. Tatiana Juratovec. 30.03.2000.- U Vodnikovoj domacijije gostovao Sarajevski ratni teatar "SARTR" sa djelom spanskog autora Jose Sanchisa Sinisterra "Ay, Carmela" u izvotlenju Selme Alispahit, Dragana JoviCica i Meule S11puk 11 reziji Roberta Raponje. Gostovcmje Je zavrseno I. 4. 2000 sa predstavom u Primorskom dramskom gledalisc11 11 Novoj Gorici. 02.04.2000.- Godisnja sk11pstina dr11 st va bosansko-hercegovskog i slovenackog prijateljstva "Ljiljan ", Ljubljana

~amo

cobjtka: je .aUab bj.i. obbarto S'abjeiiu t S'btjeiiu. ba os-tablja S'boje tragobt I ottS'ke u bremmu t pros-toru I S'poS'obnoifu ba lb etta

» ••• tobjtk nHt tu,ba bt gonjtn S'bojlm nagontma projibto obrebtno brtjtmt i ntS'ao~aubljtk.etljt

u okbtru konteptift totalittta planlran. obrtbtno mu je mjtS'to t mtS'tja u tom totalttdu.••«