Bošnjak 10

..

"

BOS!UASIUI KULTUR'IA l.VEZ.A ~aeK:J KULTUR'il

SAVEZ

SlOVENIJE List Bolnptl<:ogl~ ~aveu

SlOVEHIJE

PP ta.. lJUSlJANA

norma/no upotrbljavati stan te da ga vjerovatno nece dobrovoljno napustiti kad im isteee ugovor o najmu iii kakav od · otkaznih uzroka.

Bosnjackim izbjeglicama bi bilo puno lakse da im je slovenska driava prije dodijelila dozvole za stalni boravak stranaca. Time bi im omogucila da mogu dobiti licnu radnu dozvolu za neodrijedeno vrijeme. Mogli bi se zaposliti, sto bi omogucilo zbrinjavanje pojedinaca i njihovih porodica.

Drzavaje izbjeglicama iz izbjeglickog centra Vic dala mogucnost da se presele u druge, jos otvorene izbjeglicke centre izvan Ljubljane; da unajme privatne stanove, a za one koji zele ostati u Ljubijani da mogu koristiti smjestaj u azilnom domu na Celov~ki u Ljubljani.

Tom priiikom su izdali posebne potvrde/objasnjenja za one koji bi biii spremni eventua!J1o dati u najam svoje stanove. U tim potvrdama su naveli, da izbjeglice mogu dobiti status stranca sa dozvoiom za stalni boravak sto im omogucava pravo do novcane naknade u trajanju devet mjeseci i to u prolaznom roku do 2004. god. Oni koji budu zeijeii ostati u Sloveniji moci ce dobiti sve potrebne dozvole. Medutim tone vazi za izbjegiice iz centra Vic jer ga zatvaraju i zato se oni moraju odluciti iii da dobivaju duplu pomoc devet mjeseci iii jedinstvenu pomoc osamnaest mjeseci.

Siovenija ulaskom u Evropsku uniju ovcana pomoc iznosi zajednu osobu postati cuvar sengenske granice i da ce 18.000 SIT, za dvije 26.000 SIT, za tri ubvacenim azilantima morati nuditi 33.000 SIT za cetiri 40.000 SIT, za pet »evropski standard«, jer to od nje 46.000 SIT, za sest52.000 SIT, zasedam i zahtijeva Evropa. A u stilu B. Jeza vise pa 58.000 SIT. BoSnjake smjesti bilo gdje samo da ti Za one koji imaju bilo kakvo obrazonisu predocima. vanje i jos su mladi mozda ce se i naci U tim barakama je pocetkom godine neki posao ali se postavlja pitanje sta ce zivjelo jos oko 240 izbjeglica iz BiH. Te biti sa starim i bolesnim nenama i izbjeglice su, po njihovoj nesreci, djedovima? porijeklom iz kantona koje su tvorci Da li su tu Bosnjaci i njibove asocijaDejtonskog sporazuma »dodijeiili« cije pokazal i svoju »humanost« i entitetu tzv. r. srpske a za Bosnjake, »merhamet«? Da li su ONI NASI porijeklom iz kantona, koji se nalaze u BOSNJACI iii nisu, jer nisu iz NASEG federaciji BiH i imaju status drzavljana Srednjebosanskog kao ni iz UnskoR. Slovenije, izgieda da te izbjeglice ne sanskog kantona a nisu ni iz Sandiaka? postoje, jer kad se oni u svojim Da li zasluzuju bar Ijudsko sa:laijenje i superautomobilima voze pored Vica pomoc iii ce mo ih i ubuduce ignorirati (radi brzine?!) ne primjecuju ih. jer nisu iz »naseg« kantona? Pogledajmo Tih izbjeglicaje u oktobru bilo oko 130 se u ogledalo i razmisiimo ! Jesu Ii ali njih stotinjak nije imalo skoro Dejtonski kantoni postaii drwve iii je nikakvih sansi da dobiju smjestaj kao nesto pomijesano u nasim glavama? podstanari. Nesto zbog premaleoe pomoci a vise zbog predrasuda koje prate Dnevnik, 2.11.2002/14 izbjeglice i straha, da bi izbjeglice u tu Viskog begunskega centrani vee ...L:arko Bogunovic z vladnega urada novu sredinu »donijele nemir, druge za • begunce je povedal, da so ta zadnji obicaje i slicno«. Postoji (ne)opravdano begunski center v Ljubljani min uti petek ubijedenje, pa i strah,da ti najemnici nece dokoncno zaprli. ..?

A. Mel11nedic

naSa slfka lzbieglice niko nece, a mi stoiimo i ne primiecuiemo ih!

Kada su prvi valovi izbjeglica preplavili Sloveniju i kada sujavni mediji pisali o njibovom »privremenom smjestaju« nasli su se i oni pisci (poznavaoci stvamih YU prilika) koji su izrazavali svoju sumnju da ta privremenost ne postane »stalnost«. Sadasnjost pokazuje da su oni bili u pravu jer i poslije deset godina za tu privremenost Slovenija i svijet nisu nasli odgovarajuce rjesenje.

Na pocetku agresije u Ljubljani jc bilo otvorcno nekoliko izbjeglickih centara.

Povratkom izbjeglica u BiH i njihovim rascljavanjem u druge zemlje sirom dunjaluka, smanj ivao se broj tih centara da bi na kraju ostao samo jedan jedini ito onaj na Vicu u poiusrusenim barakama SCT-a koje su bile namijenjene smjestaju njihovih radnika.

I bas taj j edan jedini je nekome smetao pa je javnost ))Obavijestena« preko javnih medija, da se zbog sigumosti barake moraju rusiti a nakon toga uslijedilo je i drugo »obavijestenje« da je zemljiste na kojem stoje te barake »naj idealnije« za izgradnju azilantskog doma za smjestaj stranaca uhvacenih na ( evropskoj) sengenskoj granici. Razumljivo je, dace

?

Edi11 Kumalic

Nema vieCnih naroda i vieCnih rasa Bosnjacki kulturni savez Slovenije organizovao je promociju knj ige »Povijest islama« autora prof. Mustafe ef. Spahi6a. Promocija je odriana u punoj dvorani hotela Austrotel 9. oktobra 2002. u Ljubljani. Na promociji su sudjelovali uvazeni gosti: prof. Zijad Ljevakovic, knj izevnik Hadzem Hajdarevic, as. mag. Primoz ~terbenc i prof. dr. Ales Debeljak. Tematsku raspravu je vodio Ibrahim l uhanovi6, predsjednik programskog savjeta BKSS. Uvodni govor je obuhvatio aktivnosti Bosnjackog kultumog saveza Slovenije i sliku Bosnjaka u Sloveniji danas. Govorilo se uglavnom o problemima koji se nalaze pred nama: finasiranje. nedostatak prostorija potrebnih za aktivnij i rad, informativna blokada (distribucija bh.stampe), neobjektivno pisanje o Bosnjacima i islamu u slovenskim medijima, asimilacija, izolacija, integracija i kao tacka na i gradnja islamskog centra u Ljubljani.

Nakon uvoda. rijec je dobio prof. Mustafa ef. Spabic. U svom zanimljivom akademskom izlaganju objasnio je islamsko razumjevanje povijesti koje 6u pokusati saieti na jednostavan nacin: Kada su Adem a.s. i hazreti Hava zakoracili iz Dzcnncta na Dunjaluk, oni su zakoracili u povijest. Nasli su se izmedu vremena i prostora dvije veoma vazne covjekove odrednice za razumjevanje povijesti (citaj Kanta). Ljudski rod je dakle jedinstven, nedjeljiv ljudski rod (»Gens una sumus«), tvoren po istoj odredbi. Bozije objave (Knjige) kazuju o Bozjim poslanicima i njihovim narodima, o njihovim sudbinama i njihovim zivotirna. To se u islamu zove povijest postanka - hieropovjest (kasas), dakle temelj koji nam zajedno sa znanstvenim metodama (analogije i komparacije), razumom i osjetilima omogucava uocavanje ljudskih zabluda, idolarije, pogubnih obicaja, slijepog tradicionalizma, rnitomanije itd. Sa tim islamskirn pristupom historija postaje ogledalo covjecanstva, uciteljica zivota (»Historia magistra vita est«).

Drugi pristup gledanja na povijest je mitoloski i daje nam krivu sliku u ogledalu, jer se ne sluzi razumjevanjem (tj . percepcijom) nego prenosenjem vlastitih poglcdana drugc (tj. projekcijom). Na taj nacin dolazimo do revizije historije. Od XV. stoljeca dalje, govori se o sl ici svijeta koju crtaju pobjednici (»pobjednici pisu historiju«). Po islamskom shvatanju, to se desava zbog tog mitol o~kog gledanja na povijest. Svi narodi koji su kolektivno ncvjcrovali u Boga, su i po Bibliji i po Kur'anu unisteni. Nema vjecnih naroda i vjecnih rasa. Bog odriava ravnotezu medu narodima tako sto suzbija jedan narod nad drugim. Dorninacija samo j ednog

Mirovni sporazum

izmedu Fran aka i Saladi11a - r.akljucen 1192. godi11e.

Neznani arapski sllkar. lz knjige: "Kriialjiisvet Vzhoda,.

Gerges Tme

(clzs · 1994)

naroda rezultira neredom. Bez vjerovjesni- Srednjeg istoka u Jerusalemu. Zasto j e ka, koji su s lika i prilika svim lj udima, vazna ova informacija ? Brunno Etienne j e covjecanstvo bi izgubilo svaku nadu, a bez zapisao: »Odlazak u inostranstvo je nuZ3n vjcrc u Boga covjek veoma tesko postigne za razumjevanje vlastitog drustva«. Znaci, neovisnost od drugih !judi (nema idola, na jednoj strani s mo imali »davoljeg nema rnonastva u islamu). Takav pogled na advokata«, kako se nazvao Ales, ana drugoj svijet omogu6ava najvisi stupanj lj udskih njegov polaritet. Da samo nabrojim neke odnosa suzivot (koegzistenciju), koji za raz- tacke sporova: priznanje lzraela od strane liku od asimilacije i dominacije priznaje pra- SAD i Sovjetskog saveza, krstaski ratovi vo drugacijeg. Islam od muslimana zahtjeva itd. Ales je kasnije istakao da muslimani da se nikad od nikoga ne pomire sa asimi- nisu studirali zapadni svijet, jer nisu imali lacijom. Akulturacija da, asimilacija ne. zanimanja za inferiornu, nevjernicku ku ltuNakon ove prezentacije, rijec je dobio ru a stcrcotipi su se razvili i na jednoj i na direktor Gazi Husref-begove medrese u drugoj strani (orientalizam, okscidenSarajevu prof. Zijad ef. Ljevakovic, koji j e talizam). Nakon sto se polemika umi rila, sagledao razliCite aspekte gledanja na slijedile su recitacije Ernine Zejnic i Azera povijest i povezao ih u zanimljivu misao Sarica, a poslije toga polemika se nastavlja >)dobro je od Boga i zato je beskraj no i sa odgovori ma na pitanja gostiju. vjecno, a zlo traje koliko traj u njegovi Prvi set pitanja postavlja Fabir Guti6 iz nosioci«. Od izlaganja knjizevnika Hadzema BKSS-a: paralela Bush-Hitler, ignorancija Hajdarevica bih podcrtao jednu veoma slovenskib medija i pitanjc za Spahica: mudru misao o strabu do identiteta koja je muslimani u Evropi. Ales oznacava veoma vazna i za Bosnjake u Slovenij i. Strah paralelu Bush-Hitler kao generalizovanje od idcntiteta ima dvije jednako neugodne ali priznaje, da je rat Bushu potreban iz krajnosti: strah da vlas titi identite! ne bude izgubljen i asimiliran pa se cuva svim politickih (nije uhvatio lidere A I-Kaide) i raspolozivim i neraspolozivirn sredstvima; a ekonomskih razloga (nafta), a medijsku druga krajnost je bjezanje od vlastitog ignoranciju ove prezentacije objasnjava identiteta. Ljudi koji pate od tih strahova su demokratskim pravom novinara, dane budu !judi ostrih rubova, na koje naj cesce posjeku tu. Profesor Spahic odgovara na pitanje o sami sebe. Strah od tradicije pretvaraju u buducnosti muslimana u Evropi kritickim stavom do EU, koja se udmzuje iskljucivo vlastitu moru.

Nakon ovog izlaganja rijcc j c dobio prof. na interesnoj bazi, azapostavlja uni verzalne Ales Debeljak, »pop star« prezentacije. Vee ljudske vrijednosti. Odgovor nadovezuje na na samom pocetku je izrazio neslaganje sa islamsko unive rzalno priznavanje krscana i predhodnim govornicima, nije bilo tesko Jevreja. Jevreji znaju da ib muslimani nikad predpostaviti zasto. u duhu francuske nis u ugrozavali, a u drzavi Izrael nema revolucije, profesor Debeljak j e dosljedan mjesta za muslimane i Jevreje. Jerusalem zagovornik multikulturalnosti i sekulame moze biti iii svaciji iii niciji.

Na kraju priredbe, predsjednik BKSS-a ddave, zato ne iznenaduje da se prvo pozabavio sa problemom izgradnje islamskog Hasan Baci6 j e izrazio protest zbog loseg centra u Ljubljani, jer taj problem u osnovi polozaja tzv. »novih etnickih manjina« u rusi temelje sekularizrna Republike Slove- Sloveniji.

Procitao sam odazive pub like na internet nije. Ales j e razloge za probleme oko izgradnje nasao u povijesti. Pod uticajem forumu i utisci su uglavnom pozitivni; bilo njemacke romantike istocnoevropski blok j e kritika na racun akademskib visina u koje prelazi iz multikulturalnosti u monokultu- su gosti zalazi li i na ozvucenje koje nije ralnost, s toga svaki pokusaj kocgzistcncijc najbolje funkcionisalo. Nadamo se, da 6e razlicitih kultura nailazi na otpor s tanov- ovak-vih inte resantnih i prijatnih druzenja nistva u ovom s irem geografskom prostoru. biti u buducnosti sto vise.

Nakon Alesa, nascenustupa izlaganjemag.

Primoza Sterbenca, koji j e studirao kri zu

•

Munib Maglajlic Zabilj eike uz Povelju o bosansk em jeziku (3)

U

naSjezik ZAJED b OS

trecoj tacki Povelje o bosanskom j eziku - uz potcrtavanje kontinuiteta imenovanj a jezika (ne)prilike u njegovoj demaji i ~ire davale krila gorljivim zagovaractma kod Srba, Hrvata i Bosnjaka dotaknuto je, mada ne u prvom planu, koji su se zalagali za o~o po~ebno. vazno pitanje o odnosu zajednickog i Neizbjeznost zajed.nickeg 1 relat1vnost razlika u standardnim jezicima nastaposebnog u stand~ rdnim je~ i c_ima lim na temelju srednjojuznoslavenskog nastalim na temelju srednJOJuznoslavenskog dijasistema: "Bez obzira na dijasistema barem kad~ j.e rijec o sl icna ili razl icita misljenja o leksickom sloju - duhov1to Je obuhvacena puckom recenicom koja glasi: zajednickom i posebnom u standar?nim jezicima nastalim na temelju "Srbin ima kucu i u kuci domacicu, a Hrvat ima dom i u domu kucanicu! " srednjojuznoslavenskog dijasistema - a Postavljene pitanje o odnosu ~aj~dni c­ koj·i cini 0alavn inu juznos lavenske . keg i opceg u besanskom Jezt.k u u jezicke zajednice - smatramo da. .Je. u prakticnom smislu moze sagledatl kroz svakom od narodnosnih tokova nJeC o odnos prema hrvatskem i srpsko~ ne jeziku koj i Srbi odvaj kada na~i~aj~ same u Bosni nego i sire (u koJem s1pskim, Hrvati hrvatskim, a B~snJaCI slucaju treba dodati jos i crnegorski). bosanskim." Kao sto je u osvrttma na Neospoma je cinjenica da je rijec o Povelju vee primijeceno, u p~entir~­ jucem dijelu ove tackc parafraz1ra n a~e jezickim standardima keji imaju za: jednicku osnovu,ali i brojneosobenost1 i namjenski prosirena davna~nJa u svakom od nacionalnih tekova: u Krldina j ezgrovita izjava - data u JCku narodnim gevorima, u us menoj i srpsko-hrvatskih, n ~jb~aze re~eno, pisanoj knjizevnosti, unauci, u pisa~im zustrih rasprava 0 JeZtku Spocetka dokumentima, u razlicitim videvm1a sedamdesetih protekleg steljeca- koja svakidasnje prakse u medijima. U je glasila da je zaprav~ rijec o jedn?m trezvenom pristupu ovom pitanj u, jeziku, keji u zavisnost1 ed perspekuve bosanski jezik ne treba vjestacki nesieca razlicito imenovan. Kao sto se odvajati od onog sto je sa drugima zamoze ueciti, tezi~te u Krlezinoj izjavi jednicko i zapravo n ez~mjenjiv~, niti bilo je na zajednickom, al i su peliticke treba zatajiti ono sto j e nedvojbeno osobeno i posebno, na bilo kojoj oct mogucih razina: fonetsko-leksickoj , morfoloskoj iii sintaktickoj . Navodena slikovita narodska izreka, kojom se relativiziraju razlike i upecatljivo kazuje o prepletenosti u jezickom izrazu Srba i Hrvata, moze se - za potrebe zomog ukazivanja na zaj ednicku jezicku osnovu i spomenutu prepletenost na leksickoj razini te ponekad na slozene meduodnose, i u onome sto je zajednicko i u onome sto je posebno prika~ati prosirenjcm is~aza, koji ?i mogao, bez umisljanja daJe svedokraJa zakovano, glasiti: "Srbin ima kucu 1 u kuci domacicu, Hrvat ima dom i u domu kucanicu, Cmogorac ima kucu i u kuci stopanicu, a Bosnjak ima kucu i na domu domacicu!" Razuman pristup pri sredivanju bosansko~jc~i.ckog vrt~ voditce racuna o utemelJenoJ 1 skladnoJ

ravnotezi, kako onog zajednickog u jezickom izrazu (sa komsijama i susjedima), take i oneg pesebnog. U poslovima oko uredivanja bosansko~ jezika - uredivanja koje j e u toku, kao 1 onome koje tek predstoji - "borba za razlike" u odnosu na jezicki izraz komsija i susjeda besmislena je i predstavlj ala bi gubitak ,vremen~ .za bosnjacku kulturu, opterecenu brOJmm nasusnim poh·ebama.

Kada je rijec o jeziku, rad na uredivanju n01me savremenog bosanskog jezika ukazuje se kao jedna od nasusnih potreba bosnjacke ku lture. Ostavlj~juci da jezikos lovci taj posao rade u mt~, ~ sklad u sa premisama znanost1 1 zahtjevima stroke, potrebno _je uka.zati na neke ostatke iz proslosn, kao 1 na neke nepogode sadasnjosti koje taj posao vee na pocetku znacajno usloznjavaju i otezavaju. Na im e,. n~o~po~a je cinjenica da je bosanski JeZ~ blO izlagan i srbiziranju, i kroat1z1ranju, zavisno od razdob lj a i p oli ticke situacije. Taj procesje neujednacenim tokom popunio citavo XX stoljece, a zapoceo je ranije i, nazalost, nastavio ~e i nakon njegova isteka. Kako Je "srbovanje" Bosnjaka bilo politickog, a "hrvatovanje" kulturnog porijekla, razumljivo je da je kroatizacija bosanskog jezika bila znatnija od srbizacije, kada je rijec o Bosni .~ Hercegovini. S druge strane, mat~~.nJ ~ jezik bosnjackih gradana u SrbJJI 1 Cmoj Gori nije ni stekao "gradanska

"Srbin ima kucu i u kuci domacicu, Hrvat ima dom i u domu kucanicu, crnogorac ima kucu i u kuci stopanicu, a Bosnjak ima kucu i na domu domacicu!"

NICKO I POSEBNO

anski U trezvenom pristupu ovom pitanju, Bosanski jezik ne treba vjestacki odvajati od onog sto je sa drugima zajednicko zapravo nezamjenjivo, niti treba zatajiti ono sto je nedvojbeno osobeno posebno, na bilo kojoj od mogucih razina: Fonetsko-leksickoj, morfoloskoj iii sintaktickoj.

prava" i posve je potisnut, saobrazno bi posluziti poredenje romana Zeleno uskracivanju gradanskih i nacionalnih busenje (objavljenog u Matici hrvatprava njegovim govornicima na tim skoj u Zagrebu, 1898) i Nova vremena prostorima. Kroatizacija jezika bos- (objavljenog u Prvoj muslimanskoj njackih knjizevnika krece od Mehmed- nakladnoj knjizari i stampariji bega Kapetanovica, ciji je jezik u Muhameda Bekira Kalajdzica u knjigama Narodno blago i dva sveska Mostaru, 1914), naravno, pod pretIstocnog blaga uredivao (citaj: kroati- postavkom da neki gorljivi lektor iz zirao!) lektor Jozo Cebular. Pripadnici susjedstva nije u meduvremenu vee istc strukture, tj . hrvatskih lektora koji uradio svoj posao. Nakon L918 . godine, su se nasli u prvim s tamparijama i uz tj. proglasenja Kraljevine Srba, Hrvata prve listove i casopise u austro- i Slovenaca, proces srbizacije bosanugarskom razdoblju znacajno su djelo- skog jezika uzima vise maha, mada se vali ina jezik Muse Cazima Catica, kao ne prekida ni linUa hrvatskog uticaja i casopisa i listova koji su u tom na bosanskijezik. Najizrasliji predstavcetrdesetgodisnjem razdoblju izlazili u nik u skupini onih cije je otudenje od Bosni i Hercegovini, prije svega na maternjeg i zavicajnog bosanskog bilo jezik u listu Bosnjak i u casopisu Behar. u razdoblju izmedu dva svjetska rata u S druge strane, razumljiva je kroatiza- znaku okretanja, pa i udvaranja cija jezika u djelima pisaca koji Beogradu - jeste Hamza Humo, cij i ce objavljuju prve pjesnicke zbirke, pripo- mladi saputnik medu malobrojnim vijesti iii romane u Zagrebu skraja XIX bosnjackim ekavcima nakon Drugog stoljeca: Safvet-bega Basagica (pjes- svjetskog rata, Zuko Dzumhur napisati nicki prvjenac Trofanda iz herce- u svom putopisnom prvjencu, knj izi govacke dubrave), Osmana Nuri Nekrolog jednoj carsiji, u cjelini pod HadZi6a (pripovijest Ago Saric), prvo- naslovom Kamen crnoga sjaja, slijedece znakovite retke: "Sporazupotpisanog u knjizevnom dvojcu Osman - Aziz (iza kojeg stoje Osman mevali smo se nekim cudnim jezikom Nuri Hadzic i Ivan Milicevic, romani koj inikadanecu moci daobjasnim. Nas Beznade, Bezsvrhe), Edhema jezik bio je sastavljen od reci Mulabdica (roman Zeleno busenje). Za italijanskih, engleskih, francuskih, reci vjerodostojn iju predstavu o jeziku intemacionalnih i prstiju srpskih i Edhema Mulabdica, naprimjer, moglo arapskih." Na drugoj strani bosnjacke

polarizacije ove vrste, liniju hrvatovanja u knjizevnom zivotu i u knjizevnom djelu, a time i u jezik:u, nastavit ce Alija Nametak i Ahmed Muradbegovic, koji ce ovom profilu bosnjacke distribucije intelektualaca dati brojne i raznovrsne primjere. Na kontinuiranu srbizaciju bosanskog jezika u razdoblju nakon 1945. djelovat ce gotovo pola stoljeca u medijima prevladavajuci jezik TANJUGA, na jednoj, i mala armija lektora iz majstorske radionice VukovicMarkovic sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, na drugoj strani, koji su marljivo radili svoj posao prema dobijenim uputama, na raznim adresama: u skolskim ucionicama na razlicitim razinama, u Citankama i udzbenicima, u medijima i drugdje. Nakon dejtonskog parcelisanja Bosne, uz cinjenicu da u kao "manjem entitetu" jezik bosanski nema pravo ni na ime, na prostoru nazvanom Federacija BiH je u toku novi povodanj kroatizacije bosanskog jezika, posredstvom Federalne televizije, Federalne novinske agencije (TANJUG je odskora pocela zamjenjivati FENA!), dnevnih listova... Kada se ovome doda pucki nehaj za jezik, na jednoj i nesnalazenje bosnjackih intelektualaca, na drugoj strani- dobija se nimalo ruzicasta slika o polozaju bosanskog jezika u bosanskohcrccgovackoj drustvenoj zbilji. Sve izneseno i stosta izmedu moraju imati u vidu bosnjacki jezikoslovci ako zele valjano odgovoriti izazovu na utvrdivanju standardnog izrazajezika bosanskog.

â&#x20AC;˘

Muhsin Rizvic

Gaj je, medutim, te iste 1835. godine s1ijedeci Herderovu koncepciju o rasprostiranju Slavena, koja takoder podrazumijeva i Bosnu, objavio svoj programski tekst Na.§ narod, tada jos uvijek "slavenski" ali u okviru "Velike Ilirske", u kojemu, pored svih ostalih, spominje i stanovnike Bosne te Hercegovine, a u tacki petoj cak istice sa vjerskim razlikovanjem i prvi put jasnim istovjecenjem "islamskog" sa "turskim": "Bosnjaci zivu izmed Drine, Verbasa, Save, Dalmacie i Hema, brojem 450.000 deleci se na islamski to jest turski i zatim na rimski i gercki verozakon".l28 Tako je u historiji hrvatske kulture vjerovatno prvi put doslo do formulacije "Bosnjaci islamskog to jest turskog vjerozakona", kao sto je na slican nacin, ali u okviru srpstva, pisao Karadzic.

Tako je u svome drugom Proglasu na zavrsetku prvog godista "Danice" Gaj objavio simbolicnu sliku llirije sa Bosnom i Hercegovinom medu drugim ilirskim zemljama kao strunama na njenoj liri, na kojoj "neslozne strune" treba da se "opet sloze".I29 A kao djelotvoran doprinos jezicnom priblizavanju onje, uskoro nakon toga,

slicno Kratkom rieeoslovn.iku Draskovi6eve Disertacije iz 1832, kao dodatak "Danici", objavio Sbirku nekojih reCih, koje su iii u gornjoj ili u dolnjoj Ilirii pomanie poznane 130 i uz nju i malu zbirku od 43 turcizma pod naslovom Nekoliko tursf..'ih recih.131 Ova Gajeva tolerancija prema rijecima turskog porijekla ujeziku nije samo bila lingvisticka nuzda u slucajevima bez domacih jezicnih adekvata, nego je proizlazila iz njegovib ranij ih beckih razmisljanja 1833. godine: da "Turcin nijednu od svojih podloznih jezik svoj turski nanudil,jos manje pako narinul je." 132 Ali se, s vremena na vrijeme, Bosna ukljucuje u ilirski knjizevnojezicni i povijesno-kulturni fenomen.

Tako se 183 7. godine istice u jednom komentaru pojam "Velike Ilirije", da odmah nakon toga Vjekoslav Babukic, u povodu izlaska Karadzicevih Srpskih narodnih poslovica 1836, zazeli da i narodi "Velike Jlirie", "Serblji, Bugari, Bosanci, Banatjani, Bacvani, Slavonci, Horvati, Hercegovci, Dalmatinci, Istrianci, Slovenci, (u Srajerskoj, Krajnskoj i Koruskoj) ter hrabreni Cemogorci" postanu poznati u civiliziranom svijetu po svojoj sklonosti prema knjizi i citanju.133 Na kraju godine 1838, u povodu Kukuljeviceve drame Juran i SofTja ili Turci kod Siska, jos jace se ocituje politicki odnos ilirizma prema Bosnjacima. U prizoru petom, koji se donosi, prikazan je tabor turski: nadesno sjede Turci, nalijevo Bosnjaci i Serblji. Voda Bosnjakah pjeva da se ide "boj proti Horvatima/ nasim Jjutim dusmanima". Sarbski starac kaze da su ti "dusmani" sinovi nasih djedova: "]edna karvca nam i njima/slavno ime Ilir svima." A voda Bo snjakah odgovara: "Sto ce nama staro vreme,/ Sad nosimo tursko breme, /Turcinu smo sad podani, /I s njim u boj simo zvani,/S njime dakle mi umrimo,/ Duinost nasu ispunimo:/ Zato hajde na

Horvate," Nase 6orde nek ib m1ate". A starac g1eda za njima i kaze: "Da l' ce tako sved ostati?/ Dokle ce se bratja klati?"J34 Jace prozrenje nacionalno-vjerske tolerancije, na najblizoj tacki dodira krscanstva, is lama i briscanstva, medu JUZnoslavenskim narodima razli-citih religija, do6i 6e do izrazaja u pjesmi Rodoljubni pozdrav od Save Tokolije, koju je Gaj objavio u "Danici" 1840, cetiri godine nakon sto mu je u stihovanom pismu upucena.

Njenim objavljivanjem Gaj je izrazio svoju saglasnost sa Tekelijinim stihovima, da ne treba gledati "kako s'koi krsti... nit koji se Muhamedu klanja", vee na iskonsko porijeklo i narodnosnu sustinu. L35 A oa kraju te iste godine u uobicajenom Proglasu Gaj je jos uvijek afirmirao ilirsko ime kao nacionalno sveobuhvatno za Juzne Slavene, ovog puta nasuprot jugoslavenskom, koje "vazda stoj i u nekom razmerju geografskom prema najblizem slavenskom narodu na sjeveru", i isticao: II â&#x20AC;˘.â&#x20AC;˘ Mi ne cinimo nikakve razlike, sto se tice bratimske ljubavi izmedu Hrvatah, Serbah, Vendah, Slavonacah, Dalmatinah, Bosnjakah it. d. , vee da sve uskup pozivamo u jedno kolo ilirsko."J36 Gajevu obuhvatnu akciju u Bosni su djelotvorno prihvatili bosanski franjevci - ilirci, dok do Bosanskih Muslimana ona nijedoprlajer su se oni, pored ostalog, pod svojim posebnim bosnjackim imenom sasvim prirodno osjecali. Ali u podtekstu franjevackog pristupanja "u ilirsko kola", sa potpunim ucescem bosanskog jezicno-kulturnog habitusa, nalazila se ideja oslobadanja ispod osmanske vlasti, sa ostrijim diferenciranjem od Bosanskih Muslimana, "Bosnjaka" iii "turaka", kako ih u svojim spisima nazivaju. U rukopisnoj pjesmi Misli vile Bosankinje I van J ukic, glavni nosi1ac ilirskobosanske ideologije, iznosi sliku bo-

demonske atmosfere Haraca Ivana Ma:Zuranica i Pogleda u Bosnu njegova brata Matije: "Po njemu secu careve delije,/Cara Turskog neciste Batie/ gde Bosnjake tuku i biu/ i jos im muke gore zadavaju."J37 Intenzitet integrativnog il irstva i u njemu Bosnjaka i Hercegovaca pojacao se od Stoosove pjesme iz

1840.

Poziv u kolo ilirsko, na koj u su se bosanski franjevacki ilirci svesrdno odazvali. lznad naslova ove pjesme u "Danici" je nazivima juznoslavenskih zemalja slovima nacrtan ilirski s imbol: sestokraka zvijezda sa polumjesecom ispod nje; krakovi su joj izvedeni imenima ilirskih naroda i plemena- Hrvati, Slovenci, Dalmatini, Dubrovcani, lstrianci, Korusci, Kranjci, Stajerci, Medurnurci, Podunavci, Banatjani, dok polumjesec gornjom linijom iscrtavaju: Serblji, Bosnjaci, a donjom: Cernogorci, Hercegovci, Bugari.I38 Naziv "Bosna" i ime "Bosnjak" te pridjev "bosanski" cesto se pojavljuju u il irskom novinstvu, publicistici i knjizevnosti: "llir iz Bosne" Martin cdic, na primjer, njegovi stihovi s kraja 1841. pisani "bosanskim" narjecj em, njegov potpis "Musa Bosniensis".JJ9 Kao izvor Jukiceva shvatanja Bosne i njen.i.h stanovnika oajvaznije je njegovo Zemljeopisno po1jesmo opisanje Bosne, objavljeno u nasravcima u "Srbsko-dalmalinskom magazinu" 1841. a iste godine u "Danici ilirskoj", da bi ga razvio u knjigu Zemljopis i poviestnica Bosne godine 1851.

U clank.u Sarno za sada, kriticki se nadovezujuci na j edan iskaz D. Tirola u "Se rb skim narodnim novinama" iz 1842, da se "bosanske bukve" moraju zvati " srbs kim kirilovskim" jer su Bosnjaci Srbi, i nazivaju se geograficeskim imenom", Jukic emfaticno uzvikuje: "Bosnjaci su dosad bili ne samo u zem ljopisnom smislu, vee i u rodoslovnom: pravi Bo.Snjaci! slavni narod ilirski! 1.. ./140 ?ogled u Bosnu Matije Mafuranica, objavljen u Zagrebu 1842. godine, donio j e pored ostalog jos jedanput informacije o ovoj zemlji, njenim stanovnicima, njenom jeziku dozivljene od jednog covjeka ilirskog sunarodnika ali ipak stranca izvan Bosne.

U samom tekstu Mafuranic je dao i citav niz analogija i opservacija 0 karakteristikama stanovnistva ove poznaju da tude rijeci u svoj jezik mijezemlje i jeziku njenih naroda. Uz saju, nego jos vele da O smanlija boszapazanja o plemen itoj i cvrstoj prirodi njackerijeci mijesa".145 Bosanskih Muslimana, koje on naziva Zanimljivo je jos da je Mazura"Turcima", on je dao i jednu bitnu nic uocio antagonizam Bosanskih napomenu: "Nasi !judi svakoga iz Muslimana prema O sm anlijama: Turske zemlje ZOV11 Turcinom kao sto "Bosnjaci i Osmanlije, premda su Turci njemackog podanika svakoga muhamedovci i jedan i drugi, opet se zovu Svabom." 141 Ada s u i "Turci" mrze stra5no kao prava nebraca - istice Iliri, koj i sebe nazivaju Bosnjacima, on. kao i "krscani iztocne ispovijedi" i krscani zapadne ispovijedi, pokazuju 127 J. Mr./Josip Maye r/ : Lizt izBnnnta.Danica hsd, l835,1,3. njegovi iskazi o jeziku u Bosni: "U 128 G.!Ljudevit Gaj/: Nas oarod. Danica Bosni se govori ilirski pomijesano s hsd, 1835, 34, 235. turskim r ijecima to jest tamo se 129 Dr. Ljudevit Gaj: Proglas. - Danica hsd, "eglendise bosnjacki", 142 pise on s 1835, 48,292. dobrim lingvistickim opazanjem o 130 Sbirka nekoj ih recih, koj e su ii i u gomjoj , iii u do lnjoj Ilirii pomanie poznane. jeziku B osanskih Muslimana.

Pri log nakon 50. broja prvog godista "RijeCi turske koje se u ovom Danicc hsd 1835, str. 1-22. pismu nalaze, sve sam na koncu sabrao, 131 Ibidem, 22. i pobiljezio redom; medu koje sam jos 132 Josip Horvat: Ljudevit Gaj, njegov zivot, njegovo doba. Zagreb, 1975, 8 1. primijesao i one koje u Bosni cesto u razgovoru najprvo dolaze", 143 istice 133 Rizvic, 267-268.

134 Ibidem, 268. on misleci na dodatak ovoj knjizi 135 Rodo ljubni pozdrav od Save Tokolije...

Nekoliko tursJ...7.h barbarizama,I 44 iz Dru Ljudevitu Gaju god 1836. - Danica ilirska, 1840, 40, 157. cijeg naslova izbija autorov, iii mozda redaktorov, preziran odnos prema ovim 136 Ljudevit Gaj: Proglas. ¡Danica ili.rska, 1839,47,186, 187. rijecima, sto ne umanjuje znacaj ove 137 Dokumentarna grada o I. F. Jukicu. male zbirke od 259 rijeci, drugog Sarajevo, l l- 14. U daljnjem tekstu: dok. rjecnika turcizama u ilirskom pokretu gr. nakon Gajeve zbirke Nekoliko turskih 138 Rizvic, 279.

139 Ibidem, 284-286. recih na kraju prvog godista "Danice".

Ali u nastavku svoga izlaganja 140 I. F. Jukic, Ilir iz Bosne: Sarno za sada. Danica ilirska, 1842, 36, 141.

Mazuranic napominje: "I oni svi znadu 141 Matija Mazuranic: Pogled u Bosnu..., kazati ove misli u cistom ilirskom 194. jeziku." Svoj jezik, obavjestava on 142 Ibidem, 229. dalje, oni nazivaju "bosnjackim" i ostro 143 Ibidem, 230. ga luce od turskog jezika, i pored 144 fbidem, 249-253.

145 Ibidem, 231. turcizama u njemu, jer oni "nikako ne (Naslavice se)

Projdr.JusufZiga

Strukturalne promjene bosanskog druStva â&#x20AC;˘ â&#x20AC;˘â&#x20AC;˘ 1zazvane agresiJOm Prema popisu stanovnistva iz 1991. vecinu u ukupnoj populaciji. Tako je, u nekim dijelovima srednje Bosne, godine u Republici Bosni i Hrecegovini naprimjer, u Srebrenici bilo 73% j ednom rijecju, od nekadasnje Bosne i su zivjela 4.364.574 stanovnika. Od Bosnjaka i samo 25% srpskog stanov- Hercegovine, u etnickom smis lu toga je Bosnjaka (Muslimana) bilo nistva, u Bratuncu su Bosnjaci partici- "tigrove koze"' nacinjcna su etnicka 43,7%, Hrvata 17 ,3%, Srba 31 ,4%, pirali sa 64%, a Srbi sa 34%, u Zvor- geta sirom nje.

Jugoslovena 5,5% i ostalih 2, 1 %. Na niku Bosnjaci sa 59%, Srbi sa 38%, u Da se nije desila agresija na Bosnu i osnovu ovih pokazateljajasno se ocrta- Rogatici, Bosnjaci sa 60%, Srbi sa Hercegovinu, ova drzava bi, prema va multilateralni karakter ovog drustva. 38%, u Visegradu Bosnjaci sa 63%, procjenama demografskih strucnjaka, Sto je jos vaznije, skoro na cijelom Srbi sa 33% itd. shodno karakteristikama populacione podrucju Bosne i Herccgovinc njeni Potpuno je promijenjena i demo- po1itike na ovom prostoru (relativno narodi su, sa svojim kulturama, reli- grafska struktura sjeverne Bosne, nizak prirodni prira~taj), u 1996. godini gijama i tradicijama, zivjeli izmijesani, odnosno Posavine. Iz Bosanskog Broda imala oko 4.600.000 stanovnika. tako da se ne moze govoriti o nekom protjerano je hrvatsko i bo~njacko staMedutim, rat je ovdje uzrokovao pukom zbiru etnosa unutar ove drzave, novnistvo, a cinili su, zbimo, 53% sta- teske demografske pos1jedice: prekivee 0 posvuda prisutnom "jedinstvu novnistva u ukupnoj populaciji. U toj nut j e norma1an i ocekivani prirodni razlicja" i izmijesanosti koje su pulsi- opcini Srbi su participirali sa 33,8% u prirast stanovnistva; deformirani su rale u gotovo "organskommaniru". Sve uk upnom broju stanovnika. Slicno je vitalni trendovi populacionog i ukupte sadr2aj nosti su, na ovaj iii onaj nacin, bi1o i u Modrici, Derventi, Bosanskom nog razvitka ovog podrucja. Najnoviji "izranjale" ili, pak, "uranjale" u mulli- Samcu, a da i ne spominjemo Brcko statisticki pregledi Federalnog zavoda lateralni karakterovoga tla bosanskog. gdje je srpska populacija participirala za statistiku govore da je, naprimjer, u Iako je trenurno nemoguce preciznije sa svegadvadesetak procenata. prva dva mjeseca 1999. stopa prirasta govoriti o novoj, nasilno proizvedenoj, S druge strane, obmuto je u jugo- stanovnistva cak opala u odnosu na demografskoj strukturi bosansko- zapadnim dijelovima Bosne i Herce- 1998. godinu. Tako je na podrucju hercegovackog stanovnistva, neke ci- govine koji su pripali entitetu Federa- Federacije BiH prirodni prirast u njenice su odvec vidljive. Generalno cija BiH. U Drvaru su, naprimjer, Srbi oktobru 1998. "bio 2755, u novembru uzevsi, jos uvijekje enormno velik broj prognanog stanovnistva u evropskim, Tabela 1 Nasilne smrti i prinudne migracije do 1996. godine alii prekookeanskim zemljama, kao sto su: SAD, Kanada, Narodi Ubijeni, na drugi Raseljene lzbjeglice Svega Australija i neke druge. U nacin smtrno str osobe vrijeme ispisivanja ovog teksta 138.800 640.000 1.380.800 Bosnjaci 602 .000 cijeni se da ib ima vise od 51 .5 51 .2 51.5 53.8 600.000 u tom statusu, te oko Srbi 89.300 350.000 330.000 769.300 1.000.000 raseljenih unutar 34.6 29.9 26.4 28.7 Bosne i Hercegovine. Nekoliko Hrvati 19.600 135.000 222.500 377.100 stotina hiljada ih se vratilo na 7,6 11.5 17.8 14. 1 prostor Bosne i Hercegovine, ali, ;nazalost, najcesce ne u 57.000 Jugosloveni 10.300 83.000 150.300 vlastiti dom i na svoje imanje. i ostali 4 .0 7.1 4.6 5.7 Uz nekoliko stotina hiljada Ukupno 258.000 1.1 70 .000 1.249.500 2.677 .500 ubijenih, to govori da je otpri100.0 100.0 100.0 100.0 like svaki drugi covjek ove [zvod; "Zdravs rveno-socijulne pCJsljedice rata u Bill- Prijedlog sa11acije" (IP "Svjetlost", Sarajevo, 1997. Sir. 3) zemlje, na neki nacin, pomjeren predstav1jali 97% vecinski zivalj , u 2395 , u decembru 2270 stanovnika", a sa svoga ranij eg prebivalista.

Bosanskom Grahovu ih je bilo 95%, u negativni trend se nastavio i u 1999.

Gotovo cijela istocna Bosna je jos godini.

Bosanskom Petrovcu 75%. uvijek bez bosnjackog stanovnistva, Kao sto se vidi iz navedene tabele, Do slicnib demografsko-strukturaliako je po popisu iz 1991 . godine ono ukupno je ubijeno i na drugi nacin nih promjena je doslo i u Hercegovini, tamo predstavljalo skoro dvotrecinsku

smrtno stradalo, odnosno nestalo 258.000 !judi. U procentualnom smislu, kao i u apsolutnim brojkama, daleko su najvise stradali Bosnjaci. To potvrduje tezu 0 sracunatom genocidu nad tim narodom, o cemu je prethodno bilo govora. aime, od ukupne cifre stradalih na Bosnjake otpada oko 54%, odnosno 9,4% od njihovoga ukupnog broja s pocetka rata!

Dakako, ovim se ne zele umanjiti razmjere stradanja bilo koga naroda u Bosni i Hercegovini.

Uz navedene direktne demografske ratne gubitke, valja imati u vidu i one indirektne, kao sto su: sprijecenost ocekivanoga prirodnog prirasta, sto prema procjenama demografskih strucnjaka samo do 1996. godine prelazi cifru od 330.000 ljudi; raseljenost mlade populacije i sl. lmajuci U vidu OVO StO je kazano, demografska politika u ovoj zemlj i bi morala imati sUedece ciljeve: "rjesavanje aktuelnih problema vezanih za demografsku tranziciju. Aktuelni probJemi se odnose na raseljena lica i izbjeglice. Nuzno jc razraditi i usvojiti jednu smisljenu i realnu strategiju za raseljena lica i izbjeglice. Njen bi zadatak bio da se nadenacin i sredstvo rjesavanja svih problema ovog ratom pogodenog dijela populacije BiH. Strategija bi obuhvacala sljedece: infonnativnopropagandnu djelatnost, preventivne programe rehabilitacije

(socijalni, zdravstveni, edukativni i radni), poboljsanje zivotnih i radnih uslova, povratak i reintegraciju i najzad politiku i mjere otklanjanja posljedica rata na biolosku reprodukciju i druge demografske procese".

Slicnih tektonskih poremecaja u Bosni i Hercegovini je bilo i u ranijim periodima. Tako, naprimjer, pred okupaciju Bosne i Hercegovine od strane Austro-Ugarske 1878., odnosno prema popisu iz 1870. godine, na teritoriji Bosne i Hrecegovine, uk1jucujuci i Novopazarski sandzak, muslimana, odnosno Bosnjaka, bilo je 49,8%, pravoslavaca (tadasnja nomenklatura) 36,4%, katolika (tadasnja nomenklatura) 12,6%, te ostalih 1%. Sta se dogada sa dolaskom Bosne pod austrougarsku upravu?

Iz popisa izvrsenog 1879. godine vidimo daje manji broj muslimana ida ih je 38,73%, procent pravoslavaca je porastao na 42,87, kao i katolika na 18,08%, dok je procent ostalih manji i iznosi 0,5%. Kao sto se vidi, za veoma kratak vremenski period enormno je smanjen broj muslimana (Bosnjaka), tj. sa 49,8% na 3 8, 7%, sto jc, zapravo, bio rezultat "etnickog ciscenja" tog stanovnistva sa ovih prostora (najveCi dio je iseljen u Tursku, a oko 148.000 ih je osta1o u Novopazarskom sandzaku, koji je tada otcijepljen od Bosne i Hrecegovine). S druge strane, kao ~to je vee istaknuto, procent zastupljenosti

pravoslavnog stanovnistva je porastao sa 36,4% na 42,87%, a katolickog sa 12,6% na 18,08%.

Jos drasticnije promjene su se desile u domenu vlasnickih odnosa. Nairne, izmedu 1878. i 1918. godinev1asnistvo nad zemljistem, po pojedinim narodima, naprimjer, u Bosni i Hercegovini je izgledalo ovako: Bosnjaci 52,65%, Srbi 29,94%, Hrvati 16,24% i ostali 1,17%.

U kvaziagramoj reforrni ( 19191920) brutalno su od vlasnika zemlje oduzeta 925.174 hektara (52,8%) ukupno obradive povrsine i to po najnizoj cijeni te isplaceno samo 10% kmetskih, odnosno 5% begluckih, slobodnih posjeda. Tako je vise od 12.500 bosnjackih porodica pauperizirano, stoje rezultiralo dodatnim egzodusom pripadnika tog naroda u druge zemlje, uglavnom u Tursku.

Oduzimanje posjeda i drugih nekretnina desavalo se i kasnije, nacionalizacijom i agramim reformama u prethodnoj Jugoslaviji.

A sto tek kazati o nekim ranijim demografskim turbulencijama do kojih je dolazilo upadima stranih trupa i naroda u Bosnu i to ne samo tokom srednjeg vijeka nego i znatno ranije?

Ali to je vee tema za sebe. Nasa preokupacija se tice karakteristika savremenoga bosanskohercegovackog drustva. â&#x20AC;˘

Qku;~a llosne i "ercegovine 1878 Bosna i Hercegovinaje bila zajedno sa Sandzakom vise stoljeca dio islamske dr2ave, zvane HJLAFET, kojom su tada vladali Turci. Bosnjaci su tada bili odgovorni za odbranu najzapadnijeg dijela dr2ave, zato su uzivali odredene ovlastice kod sultana. Unatoc tome, teret je postajao sve tezi i tezi, a nezadovo lj s tvo kod Bosnjaka je dostiglo vrhunac sa uvodenjem nekih refonni sa strane turske vlasti. To je rezultiralo sa bunom koju je predvodio kapetan Husein Gradascevic. Iako nisu postigli svog cilja, Bosnjaci su nastavili sa svojorn borbom za autonorniju unutar hilafeta. Turska je u ratovima sa brojnirn zemljarna (pogotovo Rusijom) pocela gubiti svoju snagu, zato je Austro-Ugarska (zeleci produziti svoju politiku prema Istoku, zvanu DRANG NACH OSTEA') pomocu ostalib zemalja sazvala Berslinski kongres 1878 godine, na kojem se medu ostalim razmatralo o statusu BiH. Bosnjaci su ocekivali autonomiju unutar hilafeta, medutim sultan je Austrijancima vee dao zeleno svjetlo za njezinu okupaciju, dok je Sandzak zadrzao pod okriljem Turske. U julu je pala konacna odluka i austrijski ministar vanjskih poslova Andrassy je tada izjavio: »U Bosnu cemo usetati, popraceni vojnom muzikom.«

okupljanje diljem Bosne. U Sarajevu su se okupili pred Begovom dzamijom, a zakljucakje bio sljedeci: »Sultan moze dati Stambol, ali ne i Bosne.« Iz ostalih dijelova zemlje su stizale slicne poru.ke, a Krajisnici su prvi porucili, da ce se silomodupreti okupaciji.

~aj

turske vladavine i organizacija otpora Ljudi u Bosni su bili veoma ljuti na sultana, zato su pod vodstvom Hadii Loje krenuli na sjediste sultanovog namjesnika u Sarajevu. Nakon kratke pucnjave su ga istjerali uz pogrdne rijeci. Istog trenutka s u organizirali NARODNJ ODBOR, u kojem su bili zastupljeni muslimani, pravoslavci, katolici i jevreji. Sjediste odbora i blagajna su bili u MORJCA HA NU. U Berlin se salje pismo, u kojem se odbija dobrovoljna predaja Austrijancima, a pozivi sultana iz Stambola ka razumu su naletjeli na gluhe usi. Proglasava se mobilizacija svih muskaraca od 15. do 60. godine. Otpor su podrzavali muslimani i vecina pravoslavaca, dok su katolici vise-manje sa simpatijama ocekivali dolazak katolicke vlasti.

'Rgakcija u ~osni

,_.uftija 'Vebbi Semsekadic i ~adii 'Lojo

Kada je narod u Bosni saznao, Sta se dogodilo u Berlinu, desilo se spontano

Dusa organizacije oko otpora je bio pljevljanski muftija (Sandzak) Vehbi

Prelaz austrougarske vojske preko Save kod Stare Gradiske 29.jula 1878. g.

Semsekadic kojeg su Sarajlije upamtile jos za vrijeme dok je studirao u njihovom gradu. On je dosao sa 3.000 dobrovoljaca iz Sandzaka i kasnije ce sc u ratu pokazati, kakav je to strateg i ratnikbio.

Hadzi Lojo je bio specificna osoba. Bio je hodia, hafiz i hadzija, divovskog rasta. 0 njcmu su kruzile nevjerovatne price. Kada se vratio sa hadza, na ulazu u Sarajevo je nosio na ledima ogroman teret, kako bi se dodatnim zrtvovaojem jos vise priblizio Bogu. Drugi su opet govorili, da se na Roma.niji hrvao sa mec!edom. Bio je izuzetno eksplozivna osoba, ali narod gaje volio,j erje uvijek branio islam. Turske su ga vlasti jedne prilike privremeno isgerale u Novi Pazar, jer se bunio protiv gradnje pravoslavne crkve u Sarajevu. Kadaje dosla. vijest o dolasku Austrijanaca, odmah se ukljucio u pripreme za rat. ~apad

austro-ugarske

armije Austrijanci su bili veoma iznenadeni reakcijom Bosne, ali unatoc tome, oni su jos uvijek mislili, kako ce usetati u zemlju, popraceni sa vojnommuzikom.

U Bosnu su udarili na cetiri mjesta kod: Bos. Kostajnice, Bos. Broda, Bos. Samca i dolinom Neretve. Komandant vojske je bio Josip Filipovic, koji je jako mrzio muslimane. Na pocetku su udarili sa 100.000 vojnika i nekog jakog otpora nije ni bilo, dok nisu dosli do Prijedora, gdje su ih Krajisnici potukli do nogu. Drugi poraz se desio kod Maglaja, gdje je muftija sa svojom vojskom rasturio austrijsku armiju koja je imala preko 400 mrtvih.

U tom trenutku su odbacili napadaca sve do rijeke Save, a Krajisnici su haman dosli do Banja Luke. Zbog alarmantnog stanja, Filipovic salje duplo vece snage sa dodatnom artiljerijom. Muftija se pregrupirao i tada dobija vijest da odredeni ljudi u Sarajevo otvoreno pregovaraju sa Austrijancima o predaji. Tada muftija

saljepismou kojemje napisao sljedece: »Cujete li Sarajlije i svi ostali! Ja sam vam Svabu dobro docekao i vratio ga od Tuzle i Brckog, ajedna mije vojska kod Maglaja gdje ce Svabu docekati.

No, cujete li vi age Sarajlije! Kunem vam se vjerom i Kur'anom, ako li mi nevjern uCinite, iive vas sve odrati!«

cu

Prvaje pala Hercegovina (do Mostara) i to zbog dva razloga: austro-ugarska armija je imala artiljeriju, au jeku borbi za Mostar su katolicki odredi predali polozaje, tako da su se Austrijanci iznenada pojavili Bosnjacima iza leda.

Rezultat je bio povlacenje prema Konjicu. Nakon Hercegovine pada srednja Bosna i austrijske snage se pregrupiraju u dolini rij eke Lasve za napad na samo Sarajevo. Usred priprema, Krajisnici opet oslobodise Prijedor, a muftija tuce okupatora kod Doboja. Sa dolaskom dodatnih trupa, Austrijanci napokon okupirase Kakanj, Visoko i Kiseljak. Tako su pripremili teren za napad na samo Sarajevo, dokje Kraj ina jos uvijek bila slobodna, a muftija se svojom vojskom nalazio u sjevero-istocnom dijelu Bosne.

Presudom prijekog suda - smaknuce Osmana Bajriea, Dervis-bega Busatlije i hadzi Salih ef. Gizmica, 30.9.1878. g. u Livnu (slike su uzete iz knjige Jerneja pl. Andrejke: "Siovenski fantje v Bosni in Hercegovini 1878.")

Bitka je zavrsila na dvoristu Ali-Pasine dzam ije gdje su poginuli zadnji branioci, a ostatak vojske se probio preko brda u istocnu Bosnu. Medu njimaje bioi Hadzi Lojo.

Nakon bitkc je objavljcn proglas u kojem se trazi predaja svih vrsta oruzja austrijskim vlastima. Bosnjaci su imali puno oruzja, zato su ga mnogi sakrili i zakopali u zemlju, ali je unatoc tome zabiljezeno da su neki od njih dovezli puna kola pusaka i pistolja!?

Filipoviceva mrznja prema muslimanima je bila tako jaka, da j e Bosnjake Sarajevo zbog zestokog otpora nazvao »divljim zivotinjama«. Vode otpora, kao sto je sejh HadZijamakovic, su pogubljeni .Zelja austrijskih oficira je bila da se u vjesanjem.

Muftija Semsekadic se sa Sarajevo ude 18. augusta (na rodendan svojim dobrovoljcima vratio u rodni cara) i tako mu poklone Sarajevo na Sanzak, ali je morao (na pritisak dar, ali to im nije uspjelo. Hadzi Lojo je austrijskih vlasti) napustiti Pljevlje i jedne prilike dosao u Sarajevo po nove otici za Tursku gdje su ga docekali kao vojnike, ali mu u kuci na stepenicama junaka.

Muftija Vehbi Semsekadic je ispala puska, koja ga je tesko ranila u preselio na Ahiret u lstanbulu gdje je i nogu. Tako ranjenog su ga sklonili na sigumo, a napad na seher Sarajevo ukopan. samo sto nije poceo. Kada je bio grad potpuno opkoljen sa 14.000 vojnika, u v njemu senalazilosvega 5.000 branilaca Staje bllo sa ~adzi 'Lojom? sa svega nekoliko topova. Sa pocetkom napada, prva puca linija na Kosevu, a Hadzi Lojo je sa svojom ranjenom nakon pada samih brda, bitka se seli u nogom lezao u jednom selu kod carsiju, gdje su Bosnjaci davali restok Gorazda. Noga se bila zagnojila, tako otpor napadaCima. Zanimljivo je da su da nije mogao hodati. Jedne prilike su se rnnoge zene borile isto tako hrabro Jokalni Srbi (na proglas austrijske kao i muskarci. Zbog neocekivano nagrade za njegovo hapsenje) saznali, zestokog otpora, austrijski su vojnici gdje se nalazi pa su htjeli da ga ubiju. poceli ubijati zarobljene i ranjene, a Domacin je zatvorio vrata, tako da je zabiljezeno je i nekoliko primjera jedan od Srba htio ubiti Hadzi Loju klanja, sto nije bila praksa austrijske kroz dimnjak, ali kad je vidio njegov vojske. Neki od branilaca su se popeli pogled, on se prepao i pobjegao. Hadzi na munare od dzamija i pucali, dok su ih Lojo je na misteriozan nacin uspjeo okupatorski vojnici zive bacali odozgo. pobjeci, ali gaje uskoro prijavio i izdao

izvjesni Srbin po imenu MICO KOnc. Kada su ga napokon dovezli u Sarajevo, smjcstise ga u bolnicu gdje su mu odrezali nogu. Unatoc tome, on je nakon nekoliko dana pobjegao i skoro godinu dana se sakrivao u jednom selu kod Sarajeva dok ga nije izdala jedna zena. Osuden je na pet god ina zatvora u Ceskoj. Nakon zatvora mu je receno da se ne smije vratiti u Bosnu, pa je tako izabrao Meku za svoju zadnju destinaciju. Tamo su ga docekali kao velikog junaka, ali njegovo je srce zudilo za Bosnom. Hadzi Lojo je preselio na Ahiret u Meki, gdje j e ukopan.

CJ<!ajina i konacni pad cBosne Tek, kad so okupirali ostalu Bosnu, Austrijanci se okrenuse Krajini. Prvo su napali Bihac gdje su Krajisnici, stoljecima ratujuci na tom dijelu Bosne, potpuno degradirali njihovu vojsku koja je imala cak tri generala.

Austrijanci dozivjese tezak poraz, tako da su opet, po ko zna koji put, slali dodatne trupe. Sa dolaskom novih vojnike i artiljerije, nastavljaju se sukobi, a zadnja je 20. oktobra 1878 pala Velika Kladusa.

Austro-Ugarske je u ovoj operaciji planirala upotrebiti 80.000 vojnika, dok se u zavrsnoj fazi u Bosni nalazilo cak 300.000 okupatora. Bosanska vojska je brojala svega 70.000 branilaca, sa veoma malo artiljerije.

Nakon okupacije se desava prva migracija nasih predaka u Tursku.

Ahmed Pasic, Jesenice.

Na godisnjicu tragedije u New Yorku (11.09.2002) mariborki dnevnik Vecer objavio je pod naslovom Muslimani nemamo Nata i njegovog oruzja s kojim bi unistili svijet i nadnaslovom Dan koji je promijenio Svijet razgovor sa muftijam Islamske zajednice u Sloveniji g.

Osmanom ef. Dogicem u kojem cijenjeni muftija kaze, da su po toj tragediji svi muslimani oklevetani i nalaze se pod stalnim mikroskopskim nadzorom kao da su opasni i zarazni mikrobi, koji mogu svaki trenutak uteci iz epruvete i ugroziti castivrijedni Svijet.

Na pitanje novinara g. B. Tomazica: »Kakve posljcdicc su na islam i muslimane po cijelom svijetu ostavili proslogodisnji tragicni dogadaji u New Yorku, sagovornik jc odgovorio, da na islam nije moguce utjecati jer je to Bozija Ideja, utemeljena na Kur'anu, prenijeta onima koji je zele cuti, kojije zele prihvatiti. Islam je ostao netaknut jer se Bozij a ideja ne da ubiti ni voj ni~kom silom ni bombama pa ni avionima brzim od zvuka. Za muslimane s u ti dogadaj i imal i jako negati vne posljedice iako su bili pokusaj i, da se njezn im uljepsavanj em prikrije skoro ideolosko politicka mitologija.

Iako ne postoji jedinstvena muslimanska vjers ka organizacija niti organizovani vjerski autoritet (kao Papa u krscanstvu) vodece svjetske sile, po dogadajima u New Yorku, sve musl im ane s hva6aJU kao jedno jedinstveno tijelo koje je potrebno

optuziti. Za te dogadaje bi trebali biti krivi svi muslimani. Zato upotebljavaju gesla: »Ko nije s nama taj je proti v nash< i >>Ko ne misli kao mi taj je zloCinac!« Efendija Dogie je naglasio, da organizaciji koja je izvrsila napad nijedan islamski autoritet nije dao podrsku, medutim uopsteno gledano od tada se muslimanima dogadaju velike nepravde. Po njegovom misljenju stariji brat ne bi smio udarcima utisati mladeg brata. ldeja o svijetu pravednosti postoj i i onaje svakim danom ljudima sve blih jer cinom da pobjednici pisu slabu iii laznu historiju daju porazenima i ponizanim mogucnost da je ponovo napisu.

Po tragicnim dogadajima u New Yorku svi muslimani u svijetu su uznemireni i uvrijedeni. Stanje je manipulativno jcr njihov najveci tumac Saudijska Arabija, naj bolje politicke, ckonomske i diplomatskc odnosc ima sa USA i Engleskom.

Tesko j e, kaze muftija ef. Dogie, prihvatiti misljenja neke grupe ljudi, donesena negdje u pe6inama dalekog Afganistana, da je napad na New York u interesu muslimana.

Negativan odsijev tih dogadaja se je odrazio i na muslimane koji :live u R. Sloveniji jer je pruzio ljudima ekstremnjb natela da ustraju u svojim tvrdim nacelima s prividno globalnim argumentima. Tome se muftija ne raduje, iako u svakodnevnom zivotu ne zapaza reagovanja pojedinaca ekstremnih nacela.

Islamska zaj ednica je vjerska i ne politicka zajednica. Ona je dio okruzenja u kojem zivi i to zeli ostati. Sve je vise !judi koji ne prihvacaju i ne ranje

dozvoljavaju »pranje mozga«, podvale i ideo loge. U muslimaoskom i u drugim dijelovima svijeta pojavljuju se !judi koji nisu optereceni vodama, u nekom univerzalnom smislu, i upravo to povezuje muslimane iz Slovenije sa islamskim svijetom. Sam muftija u okviru projekata ima bolje odnose sa ljudima iz Slovenije nego sa ljudima iz islamskog svijeta.

Stetno bi bilo muslimane u Slovenij i upotrebljavati kao produzenu ruku slabih dogadaja izvan granica Slovenije ii i upotrebljavati ih za rjesavanje domacih problema. Zbog toga je muftiji neshvatljivo za.Sto muslimani ne smiju graditi dzamiju u Trbovlju i u drugim mjestima. Sve rade zakonito.

Zna se ito, da u dosjcu IZ nema nista od onoga sto bi se moglo upotrijebiti protiv nje same, jer IZ Slovenij e nije ucinila nista lose iii protivzakonito niti to namjerava ciniti. Upravo suprotno.

Skora svi slovenski javni elektronski i stampani mcdiji dali su vcliku paznju toj godisnjici. Pohvalno jedaje veci dio tib clanaka i emisija objavio dosta realneanalize i cinjenice.

Pripremio: A.M.

mLA

\i Novembar - Ramazan 2002/1423 *

* Godina I * * broj 2 * STA: Prvi susreti bosnjacke omladine GDJE i KAD: U Tuzli, 2-7.2002 ORGANIZATORI: Omladinski krug Tuzla, Bemuf Svedska UCESNICI : 24 organizacije iz BiH i dijaspore (iz Slovenije: SLOTEKBIRl DOOATNE INFORMACIJE: www,_mJadibosnjaci. bs

Svi mladi BoSnjaci zajedno!

A

vtobus za Tuzlu vee nag upoznavanja ulazimo u je bio elegantno po- zanimljivu debatu o ekopun jen. Zajedno sa nomiji, politici, vjeri, poloAidom i Samrom nestr- zaju Bosnjaka i djelatnosti pljivo ocekujem njegov po- nasih organizacija. lazak. Nismo jos ni krenul i, Fasciniran sam njihovim a Sosna se vee osjeca u znanjem. ostroumnoscu i zraku. Sjedim do Fahru- smislom za humor. Zajeddina, momka koji je u no prolazimo kroz progSloveniji na privremenom ram susreta: predavanja, radu i ubrzo pocinjemo ra - rad u grupama, izlet u zgovor:»Kada odbrojim Gradacac , vecera na Kuli troskove stanovanja , pre- Husein-kapetana Grada~­ voza i hrane ipak mogu cevica, ekskurzija u Saraustjedjeti 300 maraka na jevo Cposjeta islamskog mjesec<< prica Fahrudin , kulturnog centra i Zul»moram samo paziti dane fikarpa~evicevog bosnjacjedem previse<< dodaje uz kog insituta) samo su neke iskren osmjeh. lz ociju mu ad predvidenih aktivnosti. sjaji karakteristicna bo- lspostavilo se da je progsanska susretljivost i do- ram vrlo dobra isplaniran i bronamjernost. Putovanje vrijeme odlicno i produkbrzo prolazi i u Tuzlu sti- tivno iskoristeno. Ve6 iduzemo prevovremeno. Na 6i dan susreti se formalno stanici nas ve6 cekaju otvaraju. Cast pripada momci iz organizacije. reisu Mustafi ef. Ceri6u. U Prevoz je sreden , na re- svom zanimljivom govoru cepciji dobijamo potrebne reis ispostavlja tri teze. informacije, kodeks pona- Prva je kritika muslimana sanja, akreditacije, kljuce- ko ji danas u svijetu nisu ve ad saba i gradivo sa dobri ambasadori islama; programom prvih susreta druga teza govori o orijenbosnjacke om l adine. taciji u vremenu i prostolznenaden besprijekornom ru , dakle tu misli na pet organizacijom ulazim u dnevnih namaza, Kjabu i praznu sobu tuzlanske ispostavlja za Bosnjake medrese i ubrzo mi se veo ma vaznu god i nu pridruzuju kolege iz lokal- 1 463. kada je islam dosao nih bosnjackih organizacija na ave prostore. Sa berlinskim kongresom 1878. i dijaspore. Nakon srdac-

u Berlinu za nas pocm]e novi civilizacijski krug. Ocito je, da je reis potencirao evropsku orientaciju bosanskih muslimana. Tre6a teza je najzanimljivija: »Pravi test inteligencije jedne osobe je u tome da se vidi koliko je u stanju odrzati u svojoj glavi dvije oprecne ideje, ada ostane to sto jeste, da se u svemu ne izgubi« sto bi u jednostavnijem jeziku znacilo: mada ani nama pokusavaju »UValiti« nesto SVOje, mi sa tim mo:temo zivjeti ne zaboravljaju6i nas muslimanski identitet aka smo dovoljno pametni naravno. Ovu teoriju je preuzeo od nekog univerzitetskog profesora i morate priznati da nam godi, jer to znaci da smo svi mi koji citamo ovaj list pametni.

Univerzitetski potvrdeno!

Nakon reisovog govora, koji je zainteresovao mnoge bosanske novinare, slijedile su prezentacije organizacija Hvata me nervoza, jer nikad nisam jos nastupao pred

tolikim auditorijem. Benjamin. iz drustva studenata Demus. me ohrabruje.

Poznajemo se tek dva dana. a imam osjecaj kao da se znamo ad rodenja.

Kaze Beno: »Kada se covjek nade u vjeri, dragi Allah mu pomogne da lakse prepoznaje ljude i njihove namjere«. Citavo vrijeme susreta me prelivao taj izuzetan osje6aj sinergije, koji mi daje snagu u ovim aktivnostima. Prezentacija Slotekbir-a (bosnjacke mailing liste u SlovenijiJ je dobra prosla, dobili smo cak i pohvale. Po~to sam spomenuo da sakupljamo knjige za biblioteku ljubljanskog dzemata, nekoliko organizacija je doniralo svoje naslove. Ovdje bih se iskreno zahvalio prije svega Demus-u, Oazi, Bemufu i Mladim muslimanima za njihov doprinos. Narednih dana slijedila su predavanja, debate, rad u grupama i razmatranja mogu6nosti saradnje. Predavanja iz organizacije i finansijskog managementa su bila strucnog karaktera. dok je Mr. Ahmed Alibasi6 odrzao filozofsku raspravu o stanju u kojem se Bosnjaci nalaze danas.

Predavanje je poceo realistickim tonom ispostav-

. ~~!~.

- ---·- ~~l~------------------------------------------- Jftltuli tlJo.lw:ak - - SIObOdOI.

liaiuci nase proble me: bio- izraza. Slusajuci neke de- dostaje znanja, medutim Iaski nestanak. ekonom- legate, razmisljam o tome pog led na mlade hipersku devastaciju, nezain- kako bi medu nama doista intelektualce ohrabruje.

Udisem i tesko mi. teresovanost za vlastitu zavladao haas, da nema te Neki od njih su zavrsili i po Udisem jad i znoj zivota. sudbinu, pasivnost bas- jedne tacke koja nas pave- vise fakulteta. Zavrsavam Pobjeci nekud? njackih intelektualaca, zuje tacke, koju se niko od ovaj »raport« u zelji da Na koju stranu? nemoral drustva, nespo- prisutn ih nije usudio ospo- takvih bude sto vise medu Sta je manje kobno, sobnost kompromisa, za- ravati. Jos uvjek nam ne- Bosnjacima u Sloveniji. il' veca grehota? boravljanje istine koja Edin Kumalic Slijediti samoodricanje otvara put lazima COobrica il' strast razuzdanu?

Pitati slijepog za put daleki , Cosic: >>Laz je spasila srpski narod taman toliko kolislusati nijemog o onom ko i junastvo«l , razjedinjesto svi su rekli, il' traziti spasa bezumnom nost, dezorientiranost, mislju? apatiju, ocaj CTeodor Herzl: Sam sam, jer nisi tu. »Nasa snaga je u nasem Prizivam zlo, ocajU<<J . Alibasic daje doCi. jer sreca nece posebnu u logu u Oplakujem proslost preporodu Bosnjaka mlaokaljanu dim ljudima iz dijaspore, neuspjehom. koji imaju mogucnosti da Blato i mulj celicnih ruku steknu iskustva i vjestine ne pustaju me da krocim za pomo6 domovini. Zakljudovikuju se cinicnom cu je : ,;fijelo Bosne je spaironijom sene , treba joj spasiti i duo mojoj nemoci. su , a moral nasih neprijaPustam krik nezadovoljstva. telja je iskl jucivo u nasoj Placem i sve ne vrijedi. snazi. ne u njihovoj dusi. « Jedino svijetlo u pakleno Predavanje me podsjetilo Pocetak je nove skolske Misli la sam da se djeci teskoj tami na lzetbegovicevu teoriju o godi ne i pocetak necega dogadaju ruzne stvari je tvoj lik sto blijedi, samo u filmovima i u tome. da postoje samo tri sto djecu obavezuje.

I on bjezi pogleda na svijet i vise ih Imam devet godina i poha- r atovima ali nasilja je u beskrajna prostranstva ne maze biti: religiozni , dam treci razred osnovne mnogo oko nas a da mi to i neba.

Slobodo, dodi materijalisticki i islamski. skole. lspred svog razreda ne primjecujemo. jer dusa te treba Ovaj posljednji je najsa- sam izabrana kao pred- Ubuduce cu , aka Bog da, i misao te moja treba . vrseniji (»Islam je najbolji, stavnica Djecijega parla- ucestvovati na svim sa menta. Taj se Parlament stancima i nadam se da I trebam te muslimani to nisu«). bolno te trebamNa nama je dakle da sastoji iz vise clanova. cemo raspravljati o mnogo a tebe nema . pronademo razloge zbog Nairne, svaki razred nase ljeps im temama nego sto ima po jednog predskole je nasilje nad djecom. lsto k'o zrak svjezi.

Tra2im te kojih nismo najbolji. Slozistavnika.

A zajedno smo Ti se trudom, radom zoves taka se nadam da se meni cemo se sa EI-Ghazalijem i vrijedna si truda. izabral i i predsjedn icu taka nest o nikad nece koji je rekao, da nikakvu Parlamenta.

Vee su poceli te, al' ne znam kuda, trazim pa isto taka ne dogoditi, teoriju ne mozemo obarati i gdje?

Prisutna sam i sastanci. zeli m toni jednoj djevojcici iii br aniti prije nego razuKako do tebe? bila na prvom gdje se je niti djecaku. Zapravo, ne mijemo njenu bit; zbog lmaginarno umisljenom razgovaralo na temu nasi- zelim da se ikome napravi toga moramo rjesenje ave pjesmom, lje izmedu i nad djecom. nesto lose i ne zelim' da se zagonetke potraziti u knjibez nadahnuca ... , Taka smo na sastanku culi ljudima, pogotovo djeci , gama (»Citaj, u ime iii mozda vapajem bola? razliCita misljenja po pita- dogadaju ruzne stvari u Gospodara koji stvara«l !

Bunim se protiv zivota nju toga sto se desava zivotu.

Kako su susreti prelazili u medu nama i nad nama. tobom.

Alma Rizvic drugu polovinu, priblizili smo se glavnom cilju sus·=-=--~ reta - usvajanju deklaracije o osnivanju Bosnjacke s: da se sto aktivnije ukljuci u om ladinske mreze CBOMl $'.~ aktivnosti, koje ce se odrzavati u dzamiji na Grablovicevi 14, koja bi poveza la sve bos- ~ Ljubljana. Dana, 16. 11. 2002. ce se odrzati zajednicki iftar zajedno njacke omladinske organisa ostalom omladinom iz drugih slovenskih dzemata, i molimo one zacije po svi jetu. Nakon koje bi bili zainteresirani za zajednicke aktivnosti i zajednickim dreklaracije, slijedilo je us~ dogadajima, da se prijave na kontaktne osobe: emina@slotekbir (04 1 vajanje prijedloga statuta. U debati je bosnjacki ~~ 463 689), aida@slotekbir. net (040 618 077). ~ Emina Zejnic plura lizam (citaj : palamu~ = = ~ denjel doista dosao do

Djeciji parlament

[}!l4. Poziv~o

omla.~ n;-

ra:z~nske

--

~;'TEKBI®

Jfl . J • 11/J v • _ ,_ J I!U -Llalt ~OSf!URJ

botr\1Ml<i~,_..,.

Gdje se u tom halalu nalazimo mi?

Mazda si na kraju mraka, gdje necu stici zuljeva teskih i vrelog znoja na celu .

Mazda si trik il' varka al' hrlim ti i idem, makar nestao s Dunjaluka.

Hrabrim svoj duh i krv preostalom snagom , ulazeci u tminu ni sam ne znam koju.

Borim se i otimam gordoj aveti zivota, koracam i trgam, otimam i ne dam.

0 taka zeljna, posljednja zrako sunca, gdje li si a taka te trebam?!

Hasan Eminovic Nevesinje - Ramzan 1992.

Hasina poeziia ~ Novinar, pjesnik, urednik; u prijevodu Hasan Eminovic Hasan Eminovic, roaen 2 7. rebiu-ul evvela 1398 h.g. u Borovcicima kod Nevesinja. Gazi husrevbegovu medresu zavr§io u Sarajevu prije rata. Sudionik odbraneodagresijanaBiH. Objavljivao pjesme u casopisu za nauku i kultunt "Most" koji izlazi u Mostaru. U izdanju "Preporoda" Mos/ar 1998 godine obiav/ien " ~ mu je prvijenac "Logika umiranja" zbirka poezija posvecena razbuktalim previranjima UIIUtar m/ade duse kojoj umijesto iivota bi suden rat. Trenutno zaposlen na radiju "Stari most" u Mostaru kao urednik vjerskog edukativnog programa. Ubijeden da muje korijen bogumilski udahnuoje vazduh u svim krajevima BiH MuhadZiruje i boluje od Bosnoljublja uMostaru. !-lase j e na Prvim susretima Bosnjacke omladine u Tuzli poklonio ovu pjesmu predstavnicima iz Slovenije. A mije poklanjamo Vama.

Vecina strucnjaka i eminentnih ljudi iz raznih struka se danas slaze sa cinjenicom da zivimo u vremenu INFORMACIJA. Takozvani kvar talni sektor u najrazvijenijim zemljama uzima sve veci procenat u drzavnom budzetu. Pored toga, tehnologija, vojska, ekonomi ja i ostale bitne sfer e u nasem zivotu napreduju iz dana u dan.

Gdje se u tom halu nalazimo mi?

Eva malo interesantnih podataka. Po zadnjim po dacima i istrazivanjima ima Kanada veci budzet nego sto je budzet svih tzv. islamskih zemal ja u svi jetu?! Jedna zemlja na sjeveru Amerike , 0 krene<< godis nje vise novca, nego li svi muslimani u sviJ'etu l?

Jedna NJ·emacka proizvodi pet veoma kvalitetnih i skupih automobile (Mercedes , Audi, Volkswagen, Opel, PorscheJ, dok ci1 ·eli islamski svijet nije sposoban sast aviti jednog volana!? 1dok neke zemlje ulazu stotine miliona dolara godisnje u razvoj tehnike i edukaciJ·u svoJ'ih drzavl1 ·ana, imate na drugoj strani stotine hiljada musli mana , koji se ne znaju potpisati!?

1 dok je nama uvijek neko drugi kriv za nase (ne) stan 1 ·e i probleme , tespihe k o j i s e prod a j u n a Hadzdzu, proizvode u Kini i u Japanu!? za okupaciju Palestine su nam uvijek krivi lzraelci i Amerikanci , a ne sto miliona Arapa u komsiluku , koJ·i pi1 ·uci ca 1 · gledaju svakod nevni gena-

cid nad tim jadnim narodom. Za rat u Bosni su nam uvijek krive »komsije!( sa maticnim zeml jama. a ne mi, jer nas uvijek iznenade tamo, gdje se najmanje nadamo. Sa tom razlikom , da se to ,jznenadenje« ponavl ja svakih 50 godina. Za one sa losim pamcenjem: zadnje iznenadenje nam se des ilo 1992. kao sto je rekao jedan moj ahbab: »Mi Bosnjaci smo narod rib a.« Riba, naime pamti samo desavanja ad prije tri sekunde, sto znaci da nakon tri sekunde ne zna, sta se desilo prije toga.

Mog li bi reci, da je riba hajvan sa veoma losom memorijom. Bosnjaci smo slicni ribama. Mi nakon rat a (a nek.1vee' u ra t u) za bor ave, ko I'h J·e kl ao ·I Sl·1 ovao. a stanje u ueceniji su nam opec uvijek kr ivi Rusi, jer su oni tamo okupatori, · norma 1no n1 ·smo kr1v1, · · a m1 jer se recimo u Kataru u vrijeme napada na Ceceniju organiziraju teniski turniri sa fondom od milion dolara. I da apsurd bude · v '· · JOS vec1 . na t om t urnwu b' d · R 1 k· · PO ]8 Ule US . ra ]8 prlca opet za sebe. Ook neko glumi (ko foiJ nekakvog pravednika i borca protiv >>ter orizma« a pri tom javno · a·JUvl .t.. · d · pr1zn a Je u ·1gr1· naft a v a ne nest a drugo , drugi opet klimaju glavom i mole Boga da ne dodu i sami na r ed. U Kur'anu lijepo pise: »Allah nece izmijeniti situaciju jednog naroda. d ok t a]· narod ne 1 ·zm1]en1 ·· · sam sebe.<< (sura Ar-Ra'd,

z

,. .,

~~~~~~~~~~~~~ ~ ~

~

~)

))Znaj da n ema boga osim A llalra! Trazi oprosta za svoje grijelre i za vjem ike i vjemice. A llah r.na k udo se krecete i gdj e boravite. « (Muh ammed:J9)

~

~~ \~J

~

Vama i Vasim najdrazim ielimo da dolazece dane dragog nam Ramazana u ( rahatluku, radosti i veselju ispostite i molite Ga za oprostjerje On Mislostiv. ~ (~ Ujedno vam ielimo i Bajram serif mubarek olsun i neka nas dragi A llah ~./f ~"'-L nagradi za svaki isposteni dan, za svako dobra djelo, za svaku dobru misao i ~ ~amjeru.

Amin! ~ (:_~

~~~~~~~?'~~~)

11. J Taka krat ko, a taka jasno. Dok avo pisem, prebrojavaju glasove na izborima u BiH, gdje se ocekuju uspon >>nacionalistickih<< stranaka i propast komunisticke falange. Nakon dvije godine Alijansa za promjene (iii bolje r eceno , A lija nsa za protjere) dozivljava debakl jer je narod ipak (nadam se) skontao da se broj zapos lenih u toj zemlji u pos ljednje dvije godine smanjio za 30.000, a broj protjeranih i zatvor enih muslimana enormno povecao. Nije narod slijep i gluh. Dobra se sjecamo , kako su komunisti montiral i tzv. sarajevski proces 1983. god ine, ko je strijeljao Mlade muslimane. ko je pravio spiskove klanjaca u dzamijama i taka dalje.

Narod ni ovoga puta nije bio slijep i gluh. Oobro se sjecamo, ko je zatvarao mudzahide po Bosni (to su ani, koji su dosli u Bosnu , dok su mnogi bil i spremn i dati hiljade maraka da iz nje pobjegnu). Dobra se sjecamo, kako je Lagumdzija nase borce izjednacio sa cetnicima. a nama to nikako nije isto. I dok se u BiH ipak naziru prom jene na bolje , mi u Sloveniji nadolazece izbore opet Cpo ko zna koji putl docekujemo kao patke na brisanom prostoru. Totalna nespr emnost na lokalne i parlamentarne izbore ce nas dovesti u situacij u da cemo cetiri god ine (opet) gledati kako drugi umjesto nas odlucuju o nasim problemima. U Ljubljani zivi priblizno 30.000 muslimana, medutim u Mestnoj obcini ani (miJ nemaju (nemamol niti jednog predstavnika. Kada se bude odlucivalo o gradnji dzamije u Ljubljani, to 6e uraditi drugi umjesto nas, a mi cemo (opetl imati izgovor. kako nam ne daju dzamije u Sloveniji. Hva la Bogu, da imamo izgovore.

Jelitako,narode?

Ahmed Pasic

Kuku-lele!

Vi ste najpopularnija glumica s erije TV Dobar dan. Kak.o dofivljavate s voju popula r nes t?

Pomalo mi vee dosaduje .. . Nisam ocekivala da 6e biti taka jaka. Prije svega pokusavam biti to sto jesam ' odn. onakva kakvu ste me rani je poznavali.

Odakle im e Fat a u seriji? lme. kao i lik, su izmislili autori serije. Meni se je na pocetku cinilo previse »jeftino«, banalno, neizvorno ... Htjela sam ga promijeniti, medutim, sefovi se nisu s lagal i. taka je ostalo ime »Fata «. Sada sam se vee navikla na njega.

Da li Yam smet a aka vas nazivaju »Fatom?« Oa, smeta mi da ljudi ne razlikuju kada sam Fata i kada Lucija. Naj vise mi idu na zivce !judi iz medija (novinari . voditelji. .. ) Aka ani ne znaju

lnterviu sa Luciiom Cirovic Razgovarala: Faila Pasic

(ne6e da znaju) da je, na se bogu ne umijem primjer, na dodjelu Yik- ... niti na muslimanski, tora CnagradaJ dosla niti na pravoslavni, niti Lucija u elegantnoj toa- na katolicki nacin ... Daleti a ne »ELAGANTNA« kle, zbog toga sam htjeFata, kako ce onda la izbje6i tu scenu. Glupo mi se Cinilo klecati obicni Ijudi s ulice?

Kakva Yam se c3ini ulo- tamo na podu i klanjati se samo zato sto se ga Fate?

To je uloga kao i svaka scenaristima cini da 6e druga. Zbog medijskog to biti zanimljivo. Priodjeka je i dosta popu- znajem ipak da ni u snu larna. Volim da glumim. nisam pomislila da ce se Uloga Fate mi dobra od- zbog toga neko naci govara . jer ad samog uvrijeden iii pogoden. pocetka nije bilo prob- Reakcija lslamske zalema u njenom >>ozivlja- jednice je bila u obliku pisma na adr esu produvanju«.

Cinjenica je, da s t e cenata i scenarista.

Sta mislite, k.ako bi bili prizorom molitve povrijedili vjerske osje6aje prihva6eni u BiH? Bas me zanima! Do nekih muslimana, koji prat e vasu seriju. Kakve sada sam i licno cula kritiku ad nekog gospodina su bile njihova r eakcije?

Ta scena mi ad samog radom iz BiH. Njega je pocetka nije bila simpa- »Zuljalo« sve, a ponajt icna. Pokusavala sam vise uzvik »kuku-lele<<. ubijediti sefove da je Mazda ce serija biti izbace. Moj argument je emitovana i u BiH ... bio lican: glumim cista- vidjet 6emo.

Da li Vam TV Debar dan cicu koja je muslimanka. dok ja to nisam. Moliti znac3i sta lic3no?

Veoma mi se je »Upetljao« u zivot. Zbog njega me svi poznaju, puna radim, na taj racun, zaradila sam nesto novca .. . Medutim, TV Dobar dan i Fatu ne zel im za vjecno. Vee sada sam ad njih pomalo umorna ...

Kak.vi su Yasi planovi?

Prvo bih htjela dovrsiti fakultet, diplomirati.

Za dalje nisam sigurna.

Vidjet 6emo sta to donasi budu6nost.

Hvala za odgovore.

Hvala i Vama.

Nadina Sadikovic

Nacionalna identiteta je dejstvo lntervju s predsedoiskim kandidatom dr. Antonom Bcblerjem

za te ljudi nacin zivljenja in to je treba spostovati.

Or. An ton Bebler seje §olal v ve~ driavah in v petih jezikih. Studiral j c drufbcnc in naravoslov ne vcde na §cstih u nivcr zah.

Diplomiral je v Beogradu, magist riral in doktoriral iz poli ti ~ nih ved in mcdnarodnih odnosov na Univcrz i Pen nsylvani a, ZDA. Doma in ,. tuji ni jc objavil prck 350 znantemi deli in z stvenih in stroko vnih del. udclcibo na ~teviln i h kongresih, kon ferencah in zborovanjih j e postal mcd narodno znan str okovnjak na podro~ju mcd narodne varnosti, sodobnib poJjti~nih sistcmov, mednarodnib organiLacij, voja§kc sociolol!iic in politologije, regionalnih §tudij itn. Aktivno obvlada angld~in o, francoJ~i no, nem~~i no, ru ~~lno, srbskl tcr h rvaUdjczi k. Porot'en je L diplomatko Oarjo La vtibr Ocblcr in imata dva sin ova, Zigo in Andrej :a .

Zanj je pomem bna politika, ki bo sl uf ila ljudem in ne obratno!! Vselej je bit aktive n komentator zu n anj rpoliti~nih d ogod kov za slovenske medije. V enem takih ko mcn tarjcv je napovedal tudi napad na Sarajevo Or. Dimitrij Rupel je to napovcd takrat demantiral, ~c§, da je koncc. voj nc ne bo. prcpre~ili smo jo. .. ' a pad se je zgodil §e isti ve~er, kjer je b ila napadcna zgradba Ostoboc1cnja.

Pravite. da sta vc1111 pomembni somobitnost in nacionalua identiteto. V RS pa ni prisotna samo ena nacionalnost. Ali podpirate vsakr$no uaci01wluo identiteto?

Kaj pa versko?

Nacionalna identitcta je dejstvo, ki ga ne moremo in ne smemo spregledati. Menim. da je zato potrcbno zagovarjati svoje in spoStovati pravice drugih. Ra.di<!nost nacionalnih identitet, ki se srccujcjo na nekem prostoru, jc potrcbno razumcti kot njcgovo bogastvo, ne kot razlog za umetno spodbujene in namisljene konnikte. Oscbno odloeno podpiram zas6to nacionalne identitete. Vsakrsne! V tem smislu razumem in pod pi ram prizadevanja Bosnjakov, da zivijo v skladu s svojim nacionalnim izrocilom, kjer koli pac poiscejo svoj dom, tudi v Sloveniji. ln to mnogokrat pomeni, da z ivijo v skladu z izroci lorn is lama. Islam je

bosanskih Romov. Prijatelji so me v zadnjem obdobju veckrat povabili na obisk, vendar dolgo casa resnicno nisem bil pripravljcn na soocenje z nesreco, ki jih je doletela. Nekajkrat pa tja nisem utegoil iti.

Vendarbom ~e sel v Bosno, zagotovo.

So, po vasem mnenju, Bosnjaki v RS-ji enakopravni drugim ma11jsinskim skupinam?

No, v Republiki Sloven iji sta kot manjsinski skupini priznani samo italijanska in Rm;likujete bosanski, srbski in hrvuski madzarska. Gre za dveavtohtoni skupini, ki jezik 'I Je to za vas en jer.ik ali trije razlicn i? se ze dalj casa nahajata na slovenskem Hja, diplomiral sem v Beogradu in zato ozemlju, njun poseben status ima torej morda najbolje prepoznavam srbski jezik. predvsem zgodovinske razloge. Vendar je In rudi v ~olah so nas ucili srbo-hrvascine Slovenija :Ze dol go skupnost stevi Inih kar morda delujediskriminirajoce. V Bosni narodnostnih skupnosti in na5 temeljni in na Hrva~kem se nisem nikoli dolgo zadrsmoter mora biti njihovo sozitje, strpno zeval, asem se nauW tudi njihovegajezika resevanje vseh relevantnih vprasanj. in bcsed. Morda bi tukaj lahko potegnili paPreprican sem, da bodo v tern okviru lahko ralelo z angle5kimjezikom. Vsi se namrec BoSnjalci, ki zelijo svojo prihodnost do1i- strinjamo, da Anglezi in Americani ne goveti v Sloveniji, z dosezeno ravnjo pravic vorijo enako in se srrinjamo, da se razlizadovoljni. kujejo v naglasih, besedah. A kljub temu, priznavamo anglcs~ ino in ne amerikanKaj me11ite, kdaj homo muslima11i (ce scino. Tako jc tudi tukaj. !iploh) dobili mosejo v t~j lepi de'f.e/i? ill zakaj je se n imamo po tolikifl /etilr Bili <ole gostujoci profesor na mnogih pogaja11j s slovenskimi oblastm i? rmiverzah in akademijalt. ZDA, JeruzaKolikor vern, so konkrctni dogovori o /em , Svedska, Nemcija S vica ... Zakaj nigradnji dzamije v Ljubljani ze stekli. Gre za sem nikjer opazi/a t.i. 'islamskih dezel', gradnjo verskega in kuhurnega sredi~ca, npr. lran, lrak, Egipt, Turcija ... ? kakr5nega poznajo stevilna druga zahodna No, mogce res nisem bil gostujoc promesta. Baje pa je spoma tocka, na kateri se fesor v tch dezelah saj je, na koncu koncev, zdaj lomijo kopja, minaret, v cemer pa to s tvar povabil in nakljucje je hotelo, dame osebno ne vidim nobenega problema. V~a tjakaj niso nikdar povabili. Sem pa imel vccja zahodna mcsta (Dunaj, Pariz, obcasna prcdavanja tudi v islamskih driaBerlin ... ) imajo moseje in trdno vcrjamcm, vah, kjcr scm vsclcj navczoval pristna prida bo tak objekt stal tudi v Ljubljani, z jateljs tva. In tudi objavljal sem v islamskih minaretom vred! dezelah, tako scm, recimo objavil dva c lanka v araMcini, ki sta izsla v Kuvajtu, Ste kdaj obiskali mosejo? enega v Tur6ji, objavljal pa sem tudi v 0 , seveda sem! Veckrat. Bil sem v lranu Pakistanu, [ranu. v prekrasni, morda eni najlepsih mosej v Isfahanu in Sirazu, nato v Turciji , Gospod Bebler, hi dunes /ahko rekli, da Kuvajtu ... In tudi, preden sem vstopil sem je i<jemnih, mislim pozitiww izjemnih, se sezul k.ot tozahtevajo obicaji. (smeh) /judi malo? i n kdo so, ee so?

Jzjemnih ljudije veliko, samo mine veKuksni so vasi osebni odnosi z Bosno in moza vse! llercegovino? /mate tam Y IUIIce, sodelujete z njinri,jihobiskujete?

Bi kratko /altko komentirali nas/ednje Po tej, krvavi tragediji in masakru, ki se osebe: Osmtta bbr Laden, Sadam Husein, jetamkaj godi, si dejanskonisem7elel iti tja Bush, Sloboda11 Milosevi *, Jaser Arafat?1 in videti grozljive posledice teh dogodkov.

Nimam navade komentirati drugih !judi, Imam pa v Bosni in Hercegovini ~tevilne sploh, ccjih ne poznamosebno. prijatelje, tako iz vrst enih kot iz vrst Nadaljevanje na 23. strani dntgih. Se pravi Bosnjake, bosanski Srbe in Hrvate. Poznam tudi kar nekaj druzin vljen

10 GOi)in~ Drustvo bosansko-hercegovskega in slovenskogprijateljstva "Ljiljan" obiljezava deset god ina postojanja u R. Sloveniji. Osnovni program je rad sa mladima i za mlade, sa ciljem sirenja i gajenja prijateljstva izmedu bosanskog i slovenackog naroda, te gajenje bosank:e lculture i obicaja. Pocetkom rata u 1992. godine rodila se ideja o formiranju dru~tva, koje ce utvrditi prijateljstvo sa s1ovenackim narodom, a ujedno ocuvati identitet bosanskog naroda koji zivi u R. S1oveniji, koju je rea1izova1a grupa intelektualaca. Incijativna grupa vee apri1a 1992. godine, skoro u ilegali vodi prve sastanke po kucama i kafanarna. Osnivacka skupstina je odrzana juna 1992. gocline. Drustvo je s1uzbeno registrirovano 16. septembra 1992. godine. Vecna pocetku su formirane razlicite sekcije.

Hu manitarna sekcija se maks~alno zalagala za pomoc bosanskom narodu u BiH, istovre£11~~e(Rrt¥ana l?~:uroe izbjeglicama koje su dolazile u R. Stove "}if il su ~c_nvnijc1e e u treCf zemlje, te briga za prihvatanje i lij cenj OS . jcnik~. ·~~ Folklorna s kc"J 9 g. a tE>ji ob,u ati i P/ln~j%~osanski duh sa svojim &go t vanjimapoR. Slovenjj;V'.N l Historij_sk kulturna sekcij a " BO . ANSKr FOR ~ +'.e 9) 993. do 1995. gQdi)l g\nizova1a seriju p edavanja na te~ · i6rijskog i kulturriC:>g ~n aja za Bosnu i ercegovinu, u or · ~ cij:i' Vere KrZisnik, ~etiEsada,JosipaOst1ja · d~gih. ~ A SportsJ<ca sekcij a se ponosi uspjesima lfudbalsl kejekipe koj{ ost\!art~je do ore rezultate kao ipklpamlad\h sahista. , " Biblio eKa "LILI,JUM" u okviru kOJ~~ ~ izd~me ceti!;i }<njige: S-~CENJEJO BOSNI - E>eko H dZ,j.¢; KARJI}ATURE - Jure FranKo,.tSEJT o bosnjackirQP.iscima - l s ip Osti i CIPEJ-.E STARIJEG BRJ\Ta - Isrnet Bekxic (na slovenackom i bosanskom .jezik.u).

Org ~vant je i vise promo,yija knjig~ U aprilu 2002. godine Drust'!.lo je ugos!ilo IQUD " ladost" i'z Bosanske OtGlce:_Bilo je to prekrasno kultl.!mo veceu domu Spans illjlor a. dcfuri domacini, clanovi Drustvlf su goste prihvati1i u svoji1~plim domovima. Dru.Zenje se jenastavi1<U.drugi dan u prostorijarna DIUSf\7a i na kf!i~9Prostaj sa gostima n~ Ljub1janskqm gradu sa zel~ma~a..se uskoro opet'vidimo. P(!)cetkom n;t~j a je Dru~tv:o nsko-SanSki>jJ iz BiH, Op1oguCilo posjet:muzeJU u Kobariau. Sec!Ln Mehadzi ' a svojom ekipom· a{v"~v}P je o~iflle emJS!Je p oskom rrontu, o nasem flJStvu, ozivo~!adt!Bo n).aka u RSlov~~i~. • 25. mapje d~egacJjaldru~tva ~JilJaU:' uc.es vovala na Pr.v~ lwngresu dijaspore II t:faf ajevu. Predsjednik Ale Botonjic u pratnji c~anova Enise Suljanovic i Jasmine Botonjic je pokusao iznijefi p roblematiku Bosnjaka na ovim prostorima.<Ovom prilikom bi se za1~val ili g.Fahiru Guticu i Abdulahu Mehmedicu na pomoci prilikom pripreme referata.

U juJu 2002. godine Drustvo sa svojom folklomom grupom je gostovalo u Kranju na obi1jezavanju desetogodisnjice MKD "Sv. Cirila i Metoda".

U avgustuje Drustvo gostova1o u Bosanskoj Otoci na Prvomfestivalu folklornog stvaralastva BiH na kojem su ucestvovale 23 fo lklorne grupe iz BiH, Cme Gore i naravno iz S1ovenije drustvo "Ljiljan". Uspostav1jeni su kontakti sa 15 folk1omih grupa i iskoriscena prilika da se povodom obilje:lavnja 10-godisnjice pozovu u goste KUD " Bosanska Otoka", KUD "Gajret" iz Sarajeva i KUD " Biser" iz Sanskog Mosta. 0 ovim dogadajima vam predstavljam malo slikovnog materiala. Zelim, da svoju mastu upotrijebite i sami docarate atmosferu koju sam i sama dUelila sa ucesnicima i clanovima naseg Drustva. Ucesnicima se iskreno zahvaljujem da su nas pocastili svoj im prisustvom. Sve prijatelje naseg Drustva, koji su bili sprijeceni da prisustvuju obiljezavanju desetogodisnjice Drustva pozivan1, da nas posjete ida se ukljuce u nase Drustvo,jer sto nasje vise - bitce nam ljepse!

niSIUJ~

f!ijj~J3iH.

rro

Suljanovic Enisa

IZLET U KOBARID

P

redsjednik drustva Ljiljan Ale Botonjic je 26.10.2002 organizirao izlet u Kobarid. Prvo smo posjetili muzej.

Muzej je otvoren 20.10.1990 godine. Posvecen je dogadajima iz prvog svjetskog rata. Muzejska zbirka je postavljena u prostorijama . Maserovoga kmeckega dvorca, izradenog u 18. stoljecu. Muzejska zbirka posebno pretstavlja zakljucne operacije na soski fronti u prvom svjetskom ratu, dvanaest soskih bitakaod24.1 0. do 09.11.1917.

Te bitke su kasnije nazvali cudo kod Kobarida. Zbirka je postavljena u 12 muzejskih soba. Posjetioce je docekao direktor muzeja g. Joze Serbec, koj i namje izrazio dobrodosl icu sa zeljom o daljnjoj suradnji, te namje oddao cas historije. U auli muzeja pretstavljena su dogadanja iz prvog sv. rata i ddave ucesnice, kao i sudbina vojnika, pripadnika razlicitih naroda.

U sobu sa reljefom Krnskoga pogorja, simbola neljudskih muka, dozivljavali smo kroz slike vojskovanje vojnika u visokogorskom podrucju. Cma soba sa slikama rnrlvih i iznakazenih vojnika nas je upozoravala, da nikada ne zaboravimo strahote rata. U sobi zaleda ssvo vidjeli opremu vojnika i zivot u kratkom predahu izmedu ofanziva kao i izbjeglice. Nasa gn1paje izrazila zelju da nam g. Joze Serbec nesto vise kaze o ulozi bosanskih vojnika. Sa svoj im zanimljivim izlagaQ.jem ispricao je proslost, da sam za trenutak i sama bila u proslosti i <iQZivila te strahote.

Izdaleka sam cula kako gospodin govori o krutosti i uslovima ratovanja u gorskim podrucjima po zimi Nacin ratovanja nam je najbolje pokazala bijela soba, stisnjena u usko ka'Jerno gdje pise vojnik pismo svome ocu. Iz njegovih rijeCi mogli smo osjetiti strah i osjecaje mladica na ratistu.

G. Joze Serbec nagt je opisao bosnske vojnike kao najbolje, najhrabrije, najpre'8anije, najiskrenije, najpovjerljivije u najtezim trenutcima. u cast namje bilo cuti takvo izlaganje 0 nasim djedovima i pradjedovima. Presretna sam sto sam potomka takvognaroda. Iz muzejasmo otisli posjetiti mj~sto gdje je nekad stajafuitamija a poslije i groblfa nasih poginulih vojnika.

~red spomenikom je Ale Botonjic polozio cvijece i pozdravio n'ate "'tl'gledne goste: gospoau-Alenku Vipotn~Kopanja izMinistarstva za vanjskc poslove RS, savjetnicu Vlade RS na odjelu za jugoistocnu Evropu, direktora muzcja g. Jozeta Serbca, gospodu Valeriju Skrinjar-Tvrz, gospodu Stanku RendeI, koja je prevela knjigu Bosna i Soca na slovenjaclG jezik, novinare i prisutne clanove Drustva.

Na promociji knjige "Bosna i Soca" prevedena na slovenacki jezik, sa zanimanjem smo poslusali odlomke (prvo na bosanskom jezil<u) koje nam je procitala Valerija a poslije i na slovenackom jeziku koje nam je procitala ga. Stanka Rendal.

Eldina S uljauovit:

Moj narode, nase su nene u 'naj vakat, a bile pismene!

Autorica Atifa Dolinar-Terzic svojim pjesnickim djelom jasno pokazuje daje u njoj duboko zapretena poetska misao dugo traja/a, da bi, u ono najteie vrijeme za Bosnu i Bosnjake, kao vulkan izbila i sviju nas prijatno iznenadila. Taj poetski poriv za pjesnickim iskazom osjeca se u svakom njenom stihu. .Pjesnikinja je opsjednuta kosmosom i tradicijom i to u stihu cini jedan cudesno lijep i sugestibilan spoj.

Nista sto se dogaaa nije izvan moci i odredbe Jednog Jedinog.

Folklorni elementi nisu dati izvan zivota, oni nas upravo vracaju u jedno zaboravljeno vrijeme nasih nona i njihove frlozofrje, zasnovane na zdravom razumu. lzmetlu ostalih, to je izvanredno pjesnicki izvajana poema Sehara.

Slike njenih pjesama su plasticne i iive, pa nas jednostavnim iskazom vracaju u neka stara vremena, kada smo kao djeca slusali od nasih uCitelja iii roditelja prekrasne kura 'nske price, koje upucuju na uspravan hod i osmisljen ovozemaljski iivot: sabur, pravednost, ponos, skromnost i nepomucena vjera u Istinitog. 1 u svemu tome su Bosna i Bosnjaci hrabri, dostojanstveni, plemeniti, spremni da oproste, ali ne i zaborave. Svi ti elementi su polka i nadgradnja poezUe Atife Dolinar Terzic.

U svojoj sveukupnosti njene pjesme s pravom bi se mogle nazvati u sirem smislu Jslamski ahlak, a u uiem Bosnjacki ahlak. lzdavacu toplo preporucujem zbirku pjesama Atife Dolinar-Terzic za objavljivanje, koju ce, sigurna sam, Citaoci svim srcem prihvatiti, a posluiit ce ikao lektiraodretlenim skolama.

Sarajevo, 16. 8. 1999.

Prof dr. Lamija HadZiosmanovic

Pjesma "Sehara" ne ostavlja nijednog Citaca ravnodusnim. To je pjesma koju doiivljavamo cjelokupnim bicem, svim culima. Vee sa prvim stihom otkrivamo bogatstvo mi/jea nase sredine u minulim vremenima. Vizuelna slika je veoma snazna. Pred nama je prepoznatljiv ambijent. Slike u Tifinoj pjesm i sprecavaju zaborav n a$ega pamcenja. Vidimo ambijent iz kojeg poticemo: staru kui:u, veliku musafirsku sobu ispunjenu mirisom dunja sto se iute po rajovima; secije sa bijelim jambezima, uglancanu mangalu i najvei:i ukras sobe-seharu prekrivenu svilenom mahramom. Na pocasnom je mjestu u sobi. I uvijek tajanstvena, dok sene pokrene sa udajom djevojke.

Tajnu sehare otkrit ce Tifa. Odskrinut ce seharu, proviriti u nju i uvesti nas u svijet nase bosnjacke proslosti.

Samo u dio tog svijeta, u zivot nasih starmajki. I, evo bogatstva.

Tifa otkriva bogatstvo folk/ora nasih Bosnjakinja, nasih lijepih nena.

Sve to snaino doiivljavamo. J vidimo i cujemo. Vidimo ljepotu naยงih iena, a onda kao da cujemo lahorsvile, suskanje kadife i zveckanje derdana. Slike se niiu sve /jepsa od /jepse. Ali pjesnikinja ne ostaje samo na slici. Ona otla-iva nesro sto se desetljecima presutkivalo.

Otkriva gotovo nepoznatu kvalitetu ove zene. Bila je i pismena - Bosnjakinja uzdignute glave sa pogledom daleko naprijed.lmala je snagu da sprijeci zaborav onima koji dolaze. Ostavila je bastinu koju Tifa naile u sehari. Ostavila je poruku svima nama da ne zaboravimo, da se ponosimo, a vise od svega da moramo i sami puniti svako svoju seharu kako ko moie i koliko moie.

Kao Tifa. Odskrinula je i svoju seharu u koju jos slaie, da bi njena ostavstina bilajos bogatija.

Sa sadriajem pjesme Tifa je uskladila i formu. Pise u desetercu, stihomjunacke pjesme. Jet; "Sehara" i jeste junacka pjesma, sa junacimaienama Bosnjakinjama.

Znala sam da irn.ann ,tavSti()u,

(:Z~&d;e zatrpan~

T..rDgQthmn ~otJif(ama

I nadoh je u mraku podruma Stare kuce-moga rodnog doma.

U sehari Sto je moja majka Za mog babu u miraz donije/a!

Kad otvorih majcinu seharu, Razgrnuvsi rukom nac!oh na dnu Knjigu staru, dugo necitanu Hvale vrijednu bosnjacku bastinu.

Umotanu srmali ceuretom, Prekrivenu bogatim nakitom Starim srebrom i ieienim zlatom, Svim vrstama dragoga kamenja I ha/jinkom sto je moja majka U diamfezli boscu zamotala.

Hatidza Zeco, profesor

Ana vrhu, u samom kubbetu, Nadoh pismo u mavi cagetu, lspisano moje majke rukom, Arebicom bosnjackom azbukom.

Arebicu pismo moja majka, u mektebu pisat naucila.

Uputu je ostavila men~ lmenom me majka oslovila:

))__; J i

~r

d

l, (, t, (,?:

I.:.:J

hcccdi

t

y y j

j

c_sl

pbuo

~ ea

v '-

_,... J ~ <.:.J~jj j

v

nj

Jlustracije: Adnan Mehinovic

Spram ha(jinke nakit odabjeri, Ti ces dostic go/emu deredi.u.

AI se nemoj uznosit s jordamom, Citaj knjigu, okreni se vjeri, Ponosi se bosnjackijem namom. << >>Nemoj nikad zaboravit cutiti tekbire Ni poruku upucenu /z Hira-peeine, Objavljenu u Kur'anu -U suretu »Ikre«.

Tekbiromje iz kosmosa Dozivano tvoje ime. »Ponekada obuci ha(iine moje majke, Tvoje stare nene, Lijepe su, pristajat ce tebi, Bas kao da su o tebi krojene; Tvoja nena cibarasta bila, Cibarastu ha(jinku nosila, A ti nalikujes svojoj neni.<<

A kada sam boscu razmotala, Ha(jinku sam odmah isprobala.

Kumas-svila o meni se svila, A o dibe-bejaz anterija.

OJ kadife kojesli-dolama lzvezena srmali granama.

Za ishoda cohali-feredia, Svilenijem gajtanom vezena Uz rukave i po skutovima.

Mor-feredia, ali bez cembera, Moja nena, vrla Bosnjakinja, Na glavi je tepeluk nosila!

U hastaru, ispod tepeluka, Usiveno, u diude svijeno, lspisano zdesna na/ijevo Jazi-cage, nenina poruka: »Moj tepeluk ponesi sa namom, Prilagodi o sebi feredi.u.

Kada sam i cevre razmotala, U kojemu je bila knjiga stara, Ushicena zbog novog sazna'lia, Ja sam cijelim bicem zadrhtala.

U knjizi su pera sabjerana Sto su nekad davno umakana U duse Bosnjaka Muslimana ...

Pjesnici ih izlijevahu rado U knjii.evnost alhamijado.

Saznala sam da je moja nan a Neka pera sabjerala sama I citala onih davnih dana Da je Cuvidina Umihana, Pjevajuci pjesme protiv rata, Svoje ruse kose odrezala I stavila iznad gradskih vrata.

Ko prolazi, da joj kose zali: »Ova kosa u devletu rasla, U golemujadu odrezana.<< Citala je moja stara nana I pisala onih davnih dana.

n

m

lj

I

k

f'

9

Pi S M O ARJ\BlCA

Moj narode, pa nase su nene U 'naj vakat, a bile pismene!

Spo:znala sam u cem' je sustina Golema je nasa ostavstina.

Nisam znala sta vrijedi sehara, U sehari blago ne zastari!

Koje TifaDolinar-TerziC?

Pjesnikinja. Zena koja otkriva sebe u kosmosu i kosmos u sebi na nov naCin. Drukcije od ostalih. Osluskuje melodiju i zvukove u sebi i one Sto dopiru do nje. Do njenog srca. I tu melodiju pretace u svoje pjesme da bi ta muzika doprla do drugih koji iele daje cuju. Jer, Tifa se ioglasila da bije culi oni koji vole poetsku rijeC, osobito ako otkriva ono sto i sami nose u sebi i imaju oko sebe, a cega nisu svjesni iii, pak, ne umiju to otkriti i kazati. 1 otuda prepoznatljivost Tife kao pjesnikinje Bosnjakinje, pjesnikinje Gracanke, pjesnikinje Sarajke.

Jer, on.a ijeste i Gracanka i Sarajka.

Rotfena u Gracanici koju je u djetinjstvu i djevojastvu upijala sa osebujnimfolklorom i sredine i vremena da bi, eto, u svojim pjesmama emitirala unutarnji naboj neraskidivog odnosa prema zavicaju, sto znaCi ljuba vprema svemu onome sto je u pjesmi otkrila i ponos sto je i sama dio toga. Jakaje Tifina potreba da i druge animira da se prisjete, da ne zaborave sto sezaboraviti nesmije.

Do sada je izdala tri knjige pjesama. Nastavlja i dalje sa stampanjem svojih pjesama, jer Tifino poetsko bice je, Cini se, neiscrpno. Zato, poielimo nasoj Gracanki i Sarajki da nam podari sto vise djelica svoje duse, sto viSe lijepih pjesama.

Hatidza Zeco, prof.

Biti Zena u islamu Obicno se u neislamskom drustvu zakljucuje da je islam ponizio zenu ida ju s ljudskog aspekta smatra nizom od muskaraca.

Za razumiJevanje polozaja zene u islamu veoma je vazno imati jasne predstave o tome kakav je polozaj ona imala u predislamsko doba, zvano dzahiliyyet.

Poznato je da je polozaj zene ranije, u zaostalim primitivnim sredinama bio veoma tezak. Zena je bila potpuno obespravljena , smatrana obicnim objektom koj i sluzi muskarcu. Ona je bila muskarceva sluga u zadovoljavanju njegovih seksualnih i drugih (primitivnih) potreba. Onje bio vlasnik njenog tijela i njezin gospodar. Broj zena na jednog covjeka bio je neogranicen i sto je j os gore, postojao je i obicaj ubijanja zenske djecice cim se rodi. One su bile bez ikakvog prava glasa i misljenja.

Islam je u tom pogledu izvrsio zaista revolucioname promjene! Pa je tako Kur'an zabranio ubijanje zenske djece, zeni povratio osnovna obiljeija ljudskog bica, oslobodio je eksploatacije covjeka, dopustio joj da vrsi sve dopustene pravne poslove, da sa svojom im ovinom raspolaze kako hoce, da moze sticati zaradu i pohadati skole (odn. sticati znanje i zvanje), moze ici na sud i podnositi tuzbu, moze svjedociti iii biti zastupnik i potpuno je izjednacio u osnovnim pravima i obavezama.

0 zeni i njezinom polozaju u drustvu, njezinim pravima i medusobn im odnosima u Kur'anu se posvecuje velika paznja (mozda najveca). 0 tome govori vise od deset sura (poglavlja) i jedna od nj ih cak nosi ime En-Nisa' (zene).

Islam izmedu zene i muskarca sa ljudskog aspekta ne postavlja razliku. >> Vi ste iste vrste. « (En-Nisa':25) Islam vjeruje da su zena i muskarac u pogledu ljudskih prava na svim drustvenim i indiv idualnim poljima jcdnaki. Znaci, sveukupna prava zene u pogledu materijalne i duhovne vrijednosti nisu manja u odnosu na muskarca. Ono sto se

objasnjava kao 'neravnopravnost' zene i muskarca je zapravo 'razliCitost' . A potpuno je jasno da se iz razlicitosti i neistovjetnosti ne moze kao zakljucak izvuci neravnopravnost.

Zasto islam nije postavio jednaka prava j za zene j za muskarce, kao sto je to prisutno na Zapadu? Na Zapadu pod nazivom ravnopravnost nil<ad nije bila jednakost nego slicnost, a ona i nije potpuno u interesu zena nego kapitalista! Vlasnikj velikih fabrika, od zena zahtijevaju da obavljaju veoma teske poslove ne obracajuci paznju na njihove mogucnosti i njihovu zenstvenost!

Ono sto je trenutno prisutno na Zapadu je proces u kom preovladava miSljenje da i sa muskarcem i sa zenom u svim pitanjima treba postupati istovjetno jer su oboje ljudi. A ni najmanje se ne obraca paznja na urodene i prirodne razlike izmedu njih.

Zena radi sve sto i muskarac i to je ravnopravnost na Zapadu. Zanima me zasto nisu na Zapadu ravnopravni i prema starim ljudima i prema invalidima. Pa i oni su ljudska bica i ako se "idemo" ravnopravnosti onda cemo sa svima jednako. IIi ne? Naravno, dane!

Zato i govorim o neistovjetnosti. Nemoguce je poistovjetiti muskarca sa zenom, zdravog sa bolesnim, mladog i starim, invalida sa neinvalidom .. .

Kur'an zenu takoder ne smatra bicem koje je stvoreno od manjevrijedne materije nego sto je muskarac. Ne smatra je samo bicem koje je nastalo od muskarcevog lijevog rebra. Ne smatra je elementom grijeha, niti 'malim sejtanom' preko kojeg 'veliki sejtan' zavodi muskarca. Kur'an ne kaze da zene ne idu u dZennet (raj) iii da ne dostizu visoke duhovne deredze-sfere.

Naprotiv, spolna pripadnost ne utice na to i ne postoji nikakva razlika izmcdu muskarca i zene u pogledu duhovnosti. ))A Oflaj ko cini dobro, bio muskarac iii iena,a vjernikje uci ce u dtennet ••• « (En-Nisa': 124) Kur'an cak navodi primjere zena kojc su bile uzvisenije od muskaraca svoga doba (spominjc hazreti Merjem koja je bila uzvisenija od Zekerija'a).

N. Sadikovic

Sa stanovgtva stvaranja ne postoji razlika izmedu dvaju spola i prirodno je da su oni onda jednaki i u pogledu prava. Stav islama u ovom smislu je, posto se zaista susrecemo sa dva ljudska stvorenja, da oni imaju medusobnih razlika ali one nisu uzrok da budu razliciti po ljudskosti. Znaci, razlika nije sustinska nego formalna.

Nepostojanje sustinske razlike je zapravo znak ravnopravnosti, a formaine razlike uzrukuju neistovjetnost u pravu i obavezama.

Zena i muskarac se usavrsavaju uz medusobno potpomaganje. Ako ne bi bilo nikakvih razlil<a ne bi se ostvarilo ni savrsenstvo. Razlike su uzrok da se ova dva bica medusobno viSe privlace, zavole i zele jedno drugo. Ako bi zena u svim muskim osobinama bila istovjetna muskarcu i obmuto, onda ne bi bilo rnjesta za m edusobno privlacenje, ljubav.

Islam govori o zeni kao majci, domacici, supruzi. Posvecuje paznju i o njenom obrazovanju. Islam zeni nije zabranio izlazak iz kuce i obavljanje raznih poslova. Zena koja se "ddi" islama moze slobodno biti zaposlena u radnoj organizaciji, posjecivati fakultete. U nacelu prema Kur'anu zeni svugdje moraju biti otvorena vrata i u skolstvu i u sudstvu i u drugim politickim i upravnim organima. A isto tako zena je odgovoma za sebe, svoje ponasanje, svoje obaveze, ibadet, kucu, drustvo ... Njena odgovomost nije ni veca ni manja od muskarceve. I tak:o su zene u islamu ravnopravne muskarcima aline i istovjtne_ Literatura:

H. EJozo: 'Islam u vrenenu' I. A. Patel: 'Islam the Choice of

Thinking Women' M. J. Primoradi: 'Pravo iene sa

stanovistva islama' Kur'an S. Zajimovic: 'Zena pogfedi na iivot '

islamski

Nasta~ak sa 17.strane

R ekli ste, da ste kriticni do nekaterih vidikov politike Busheve vlade. Na kaj konkretno ste mislili? Je to Afganistan?

Irak?TCC?

Res je. Kriticen sem do Busheve administracije in to ne samo v primeru Afganistana, tudi v primeru Iraka, saj Americani nimajo nikakrsnih zagotovil, da Irak poseduje orozje za mnozicno unicenje. Th gre verjetno predvsem za krinko, pod katero bi lahko ZDA rusile rezim Sadama Huseina, kar pane zagotavlja tudi unicenja diktatorskega rezima. Dobro vemo, da je S. Husein po Zalivski vojni samo okrepil svoj polotaj in ni izkljuceno, dane bi po napadu Americanov postal se mocnejsi.

Dervis Begovic

I"lAm."ki "J2om.~»ici )..j'4(,df<og i okoli»e

U »Zemljopisu i poviestnici Bosne« Dzamija u Prilozu SlavoUub Bosnjak (Ivan Franjo Jukic), 1850. godine izmedu ostalog navodi, lz nadpisa uklesanog na ploci iznad da je »Ljuhuski grad dosta jak, na ulaznih vrata saznajemo, da je ovu dzaliepom miestu kod rieke Trebizata, miju sagradio hadzi Mehmed Krehic stanovnici gotovo sami su Turci do 2oo 1864. godine. Zgrada d2amije je hila kucah; udaljen od Mostara 6, a od malehna i bez munare. Zatvorena je Vergorca u Dalmacii 2 sata«.

1930. godine kada je umro njen poTvrdava Ljuhuski se prvi put spominje sljednji imam Mula Mustafa Music.

1452. godine za vrijeme horbi koje su Nalazi se u rusevnom stanju. vodene izmedu herceg-Stjepana i njeKaksne lastnosti odlikujejo dobrega govib sinova. Turci su ovu tvrdavu zaupolitika? In, ali med politiki obstaja zeli izmedu 1468. i 1477. godine, i u Dzamija, medresa i mekteb prijateljstvo? u Gozulju Predvsem, in mislim da je to kljucno, njihovim rukama je ostala sve do austrougarskeokupacije 1878. godine. pricakujejo ljudje od dobrega politika, daje resnicoljuben. Seveda pa mora imeti tudi Nahija Ljubuski je bila u sastavu raznih Dzamijaje sagraaena 1869. godine Sto druge lastnosti kot so strpnost, neko kadiluka: drinskog, mostarskog i gabel- zakljucujemo iz navedene godine na doloceno znanje, odgovornost. .. Kar pa se skog. Mirom u Pozarevcu 1717. godine minberu u dzamiji. U narodu se je prijateljstva tice , je med politiki, kot med Turci su izgubili Imotski i tada je for- sacuvala prica, da je bila »tresnj a« ljudmi, sicer mozno in pogosto. Res paje, miran novi kadiluk Bekijjei-Imotski (potres). Tom prilikom su se na Gozulj na zalost, da so bili do sedaj mnogokraL (ostatak Imotskog) tije je sjerdiste srucile vel ike kolicine kamenja od koga najuspesnejsi tisti politiki, ki so bili postao Ljubu~ki. Za vrijeme turske mjestani sagradise ovu dzamiju, koja pripravljeni zrtvovati prijateljstvo in se vladavine podignute su u gradu i maha- nema nekib vidnijih arhitektumih vrinagibali sebicnim interesom. lama, koje su se kasnije forrnirale po jednosti. Uz njuje tek 1930. godine bila padinama ispod grada slijedeci objekti: sagradena munara.

Hvala vam za namettjeni cas in pet dzamija, jedna medresa, tri mekodgovore. teba, sedam kula, nekoliko ~atrnija, Hvala vam za povabilo in prijeten Dzamija u Pobriscu dvije tamnice i magazin za zito pogovor. (hambar).

Ova dzamijaje sagradena 1870. godine prilozima stanovnika mahale Pohrisce: GLOBA[L~~~~JJ~ Dzamija i mekteb na Gradu Becirovica, Konjhodzica, Mesihovica i drugih. Dzamija je hila malehna, hez Tocne definicije sta je to glohalizacija Dzamij una gradu sagradio je mostarski munare, gradena od slahog materiala. jos nej mamo, jer mnogi teoreticari daju legator Nesuhaga Vucjakovic (prije 1890. godine na nju se je srusio jedan razlicita tumacenja same rijeci globa- 1565. godine). Gradena je od tesanog jahlan i dobra je ostetio a poslije toga lizacija. Zasto je to taka tesko defini - kamena i pokrivena krovom na cetiri jak potres je uCinio svoje. 1923/ 1924. sati, tu kategoriju dmstvenih promjena vode pod plocom. Uz nju je bila okto- godine popravio ju je i izhojio Zaimgona munara visoka oko dvanaest m. agaKonjhodzic.

I stanja. Mozda zato, sto sama globaliSrusena je za vrijeme drugog svjetskog zacija nejma svojih okvira, nego se porata 1943. god. javljuje u svirn segrnentima drustvenog Kule zivota i ponasanja.

Svjetsko hogatsvo nije bilo nikad pra- Dzamij a i mekteb u Na pdrucju ljubuske opcine sagradeno vedno raspodijeljeno. Uvijek je posto- Zabljaku je u posljednja cetiri stoljeca po selima i jala kategorija nepojmljivo bogatih !juzaseocima viSe kula, koje spomine i di i cijele regije planeta siromasnih i Ovu dZamiju je sagrado neki hadzi sljedeca narodna pesma: gladnih !judi. Danas, dvjesta najboga- Mehmed, sin sinanov, prije 1767. god. tijih !judi na svijetu, imaju preko 40% To saznajemo iz j edne registracije vjen»Selo Klobuk u cara te nema dohodka cjelokupnog stanovnistva ~anja gdje se navodi, da se mula j er u tebi turske kule nema, planeta. Globalizacija bi morala biti u Husein, sin Redzepov, imam u mahali jedna bila pa se porusila dobrobit svih ljudi a to ce biti samo ako Zabljak u Ljuhuskom, vjencao 1767. jedna bila zoraje popila.« bude jednako u korist siromasnim i godine s a Maksumom, hcerkom Muhabogatim. medovom iz iste mahale.

Husein Kust11ra

•

zajednice, cime je pre kinuo sve izmisljene glasine o tome ko je vlasnik BOSANSKOG KULTLIRNOG .CENTRA uSYDNEY-u Veliki spektar pozitivnih i veoma uspjesnih akcija rezultirao je promjena u nacinu razmis ljanja jednog dijela dijaspore Sydney-a sto j e dovelo do masovnijeg uceSca i brze izgradnje. Zbog toga zelimo da se zabavlimo gospodinu Dzevdetu Alicu na njegovom velikcm doprinosu.

Svakako trebamo sp omenuti g.Hasana Ve!!canstvenog koji je u posljednje VrtJeme vrlo aktivan na z id a nj u BOSANSKOG K ULTU RNOG CENTRA U SYDNEY-u i njegov doprinosje znacajan.

Naravno, dajeovaj Centar mogao biti i raojje zavr5en, du nije u meduvremenu doslo izgradnje zgrade Ambasade drzave Bosne i Hercegovilne u g lavnom gradu Australije, Canberri . . .N~ime, bosanskadijaspora Australije Je Jedma na c ij elom svijetu finansiara la izgradnju impozantnog arhitektonskogradevinskog projekta zgrade Ambasade dr:Zave BiH., koja je postala vlasnistvo driave.

Vecina finansij skih sredstava kao i Ovdje prije svega mislimo na postoizgradnju samog objekta uradile su vrivanog gospodina Hasiba Kamenjasevica jedne ruke graditeljskih majstora iz koji je imao toliko hrabrosti da zalozi kao Sydney-a. Vee mozemo sa sigumoscu polog u banci svoju vlastitu kucu sve do reci dace Centar biti pok.riven prije kraja trenutka dok se kredit otplati. ove2002. godine.

Naravno, to se nije dogodilo i zbog Podrazumjevalo je ovo stotine raztoga jos jed nom zelimo da izrazimo nasu govora, dogovora, objasnjenja pa cak i duboku zahavalnost gospodinu Hasibu ubjedivanja, da su kucna sijela i zabave Kamenjasevicu i njegovoj porodici koji neproduktivna i da vode ka asimilaciji. su od samih pocetaka pa sve do danasnj ih Odrzano je stotine okruglih stolova i dana prvi u svim aktivnostima oko izupriliceni su brojni sastanci saclanovima gradnje BOSANSKOG K ULTURNOG Bosanske zajednice samo sa j ednim ciCENTRA U SYD NEY -u. ljem da se nasim ljudima dok3Ze da je Trebamo spomenuti i vrijednu bracu neminovnost da posjedujemo nas objekat Zijada i Adema Harbasa koji su dali u vlasnistvu, da je to jedini i pravi nacin veliki doprinos prilikom izlijevanja teza njcgovanje i prezentaciju bogate melja BOSA NSKOG KULTURNOG kulturne bastine ddave BiH na ovim CENTRA U SYDNEY -u. prostorima.

Njihova istinska zelja da se sto prije Svima nama u dijaspori je dobro krene sa gradnjom ostace zapamcena kao poznata bolest koja se zoveasimilacija od pocetna energija ciji intenzitet kontinukoje druga generacija obolijeva u veliirano traje do danasnjih dana. A onda kom procentu, ajedini i pravi lijekje njezelimo pomenuti uspjesnog Dzevdeta govanje vlastite kulture kroz stalna druAlica kojije u vaznom trenutku izgradnje zenja sa knjizevnicima, nov inarima, linapravio preokret sa izlijevanjem prve kovnim umjetnicima, naucnicima i mubetonske ploce Sto je vratilo pouzdanje i zickim stvaraocima iz nase driave Bosne dalo novi entuzijazam clanovima Bosani Hercegovine. ske zajednice Sydney-a.

To bi bila i nasa poruka gradanima Bosne Gospodin A lie je uz dozvolu opstine i Hercegovine koji zive privremeno iii na kojoj se gradi objekat, napravio fotostalno u dijaspori. kopije gradevinskog plana objekta, te ga Sydney, 2. l 0. 2002. izlozio na uvid clanovima Bosanske Dr. Mustafa Karavdic

eigla na ciglu no~un~ki kulturni centur u ~ydney-u Nakon prve betonsk e ploce koja je kostala mnogo novca, imali smo drugu betonsku plocu koja nas je kostala $ 140.000, te nakon toga stotine hiljada uzidanih cigli, ugradena je konacno i posljednja cigla krajem septembra 2002. godine. Visok i entuzijazam i pozitivna razmislj anja u Bosanskoj zajednici Sydney-a b ili su glavni razlog za kontinuirani nastavak sakupljanja novca za k.rovnu konstrukciju za koju nam j e bilo potrebno $ 180000.

Odtiali smo zabavu sa ciljem sakupljanja novca za k.rov BOSANSKOG KULTURNOG CENTRA U SYDNEY-una kojojje skupljeno za dva sahata $ 52000., sto j e iznenadilo i najvece optimiste medunama Ne bih zeljeli spominjati sve istaknute pojedince j er bi spisak bio dugacak, alibi bilo vrijedno spomenuti rukovodstvo fudbalskog kluba BOSSY BOSNASydney, i njihov hvale vrijedan gest, kada su novcanu nagradu za osvojeno prvo mjesto u nogometnoj ligi oct$ 5000., dali kao poklon za krov BOSANSKOG KULTURNOG CENTRA. Ali, morarno se uvijek vratiti na pocetak, i sa dubokim poSravanjem prisjetiti onih vrijednih entuzijasta, koji su podigli k.redit, da se kupi 24 duluma zemlje u zapadnom predgradu Sydney-a.

RaCunarski virusi!

E-PORUKA

CISCENJE RACUNARA

Ukoliko ste otkrili virus u e-poruci obavezno izbrisite porul'U i ispraznite "BOX" tj. dio sa lZBRISANIMI SPOROCILI (DELETED ITE MS). Vrlo je vazno da imate zadnju verziju AV koji prepoznaje nove viruse, jer kakve pomoci od AV koje ne prepoznaje virus.

Znaci, dobili te virus i sta sada? OCito nije jedan od onih najgorih jer vam radi operacijski sistem (OS) tj. Windowsi, ukoliko nj ih koristi te. Ci~cenje je jednako lijecenju i svako lijecenje ne uspije uvijek, zato budite spremni nasve, kao ina formatiranje citavog diska. Presto kazno brisanje svega sto imate na racunaru i ponovno nalaganje Operacijskog sistema, programa, drajvera i svih mogucih i nemogucih programa i podataka. Prilicno tesko i bolno ukoliko niste nikadaradili takvo sto.

Ciscenje izvedete na sljedeci nacin:

VRSTE ANTI VIRUSNIH PROGRAMA Kao sto je vise doktora vise je i AV. Kojeg cete vi izabrati zavisi od vise faktora.

Najvazniji je naravno njegov kvalitet tj. baza virusa koje prepoznaje i uklanja, zatim da li ima auto-update tj. auto-dopunjavanje preko intemeta jer tako uvijek imate najnovije oruzje protiv virusa, cijena programa i ostale "sitnice" Medunajpoznatijim AV su: SOPHOS, PC-CILIN 2000, NORTON ANTIVIRUS 2002, F-PROT, McAfeen,.. .

CASOPIS ZA KULTURNU I DUHOVNU AFIRMACIJU BOS NJAKA

lzdavac: BO$NJACKI KULTURNI SAVEZ SLOVENIJE P.P. 1624

v..

Yes

_

..........

...

.......... .......... ehek-cicko

~llliiiiiii....~!!!!'!!!l!!!!!!!!!!!!!!!l!!!!!~~ 1 ~..~

/-'

1001 LJUBLJANA

GLAVNI UREDNIK Hasan Bacic

ODGOVORNI UREDNIK Abdulah Mehmedic

REDAKCIJA Fahir Gutic, Fajik Zukanovic, Huse Muminovic, Saban Oelic, Nadina Sadikovic

DOPISNISTVO Sanel Fejzic, Koper TEHNIGKO URE£>ENJE Fahir Gutic, e-mail: guta @ email.si Abd ulah Mehmedic

ADRESA Bosnjaska kulturna zveza Slovenije, P.P. 1624 1001 LJUBLJANA e-mail:bosnjak@slotekbir.net bkzs@slotekbir.net bkzs.fljds@siol.net Maticni broj: 1161148 Poreski broj: 18322697 Tran. racun: 02083- 0090659476

I. Upalite anti-virusni program (ukoliko ga imate, jer nekada virus prvo izbrise AV i onda ceka). Ukoliko je AV onesposobljen onda je dodatno zakoplicirano i zahtijeva posebne pohvate, koje ne bi sada opisivao a u vecini primjera najbolji je FORMAT! :( 2. (zaberite sve moguce diskove koje cete pregledati da li ima virus.

3. Kliknite na GO ili SCAN iii sta vee ima u va~em AV programu.

Prilikom prve instalacije preporucujem, da provj eri te kako i mate usti mane opcij e u AY. To mozete pogledati ako odete na TOOLS iii OPTIONS. Preporucujem da imate izabranu opciju DISINFECT sve moguce, a zarazene programe koje nije moguce izlijecit,i da izbri~ete.

Preglede tj. ciscenje obavljajte svako 2 hefte. Ukoliko AV pronade virus gore sam opisao sta da uradite. Ukoliko ne nade onda ste imali ko Musa Pusa super srecu iii vas AV nije bio sposoban da pronade virusa.

Zato preproucujem da npr. Sophos, PCCilina, Nortona iii sta slicno imate jos DOSovski F-PROT, koji j e cak besplatan.

Idea ina kombinacija.

$tamparija: JA • Grafoka Avlar s.p. Litostrojska 40

Lj ubljana

Stavovi autora nisu uvijek identicni stavu redakcljel

INTERNET STRANICE NA TEMUVIRUS: http://f-scure. kabi .si http://www.sophos.com

~:~~~~ l ~ :~cg¥-- ~ i" !N~~==~~~~~~~

r-a....... ( Oalote

r

.S.hred

r r

,Mo"" CoPY

Pomoe

SAVJETI:

E- Yes E"" y., E,.. v..

~

I

http://www.~ooele com (ukucajte ANTIVIRUS SOFTWARE)

_.,¥- U<l> .,. , ~[llll ~

E'""

1

Mode Action R-t

I" Disinfect JliOQf..,.

C..

E""<

EJ I

lmmeda.tle Mode Conhgurdhon

I. PreskaCi te i brisi te sve sumlj i ve e-poruka koje dobivate od nepoznatih !judi.

2. Pres kacite i bri~i te sve poruke sa sumljivim SUBJECTima tj. ZADEVA i od poznatih !judi .

3. Nakon brisanja e-poruke ispraznite i DELETED ITEMS tj. IZBRISANA SPOROCILA. Dosta virusa se siri bez znanja vlasnika racunara tako da ispada vam je on poslao datoteku koja sadrzi virus. I posto imate povjerenja u prijatelja, naivno otvarate datoteke.

4. Izbjegavajte skidanje datoteka sa intemeta bez zadnje verzije AV. 5. lzbjegavajte koristenjeracunara za koje niste sigurni da su cisti 6. Redo vno instalirajte najnoviju verziju AV. 7. Ukoliko koristite Outlook Express za citanje poste uradite kao sto prikazuje prva slika. Redovito instalirajte najnovije zakJpe (Servis Pack) za Internet Explorer, koje objavljuje Microsoft.

8. Koristite dvojni AV program (npr. PCCilin iF-Prot iii neki drugi u kombinaciji sa F-Protom) 9. Pametni !judi prave svako mjesec dana (iii svake hefte) kopiju privatnih i vaznib datoteka. Tako ukoliko vam se srusi sistem iii bilo sta, samo instal irate OS i programe a privatne datoteke. Ovo posebno vazi za one koji imaju CD WRITER tj . CD PISAC. S obzirom da je CD PISAC oko 20.000 SIT mislim da j e to jeftina a j edna od najpametnijih investicija u racunar.

Lijepo je biti Bogu odan a!' brate svaki put paliti racunar sa Bismilletom, licem prelivenim znojem i drhtavim prstom, dok cekas kad ce se sve zamraCiti i nije bas zabavno a jos manje smijesno. Zato redovito stavljajte zadnje verzije AV program a i pravite arhiv privatnih datoteka na CD. Prijatan ostatak ljcta i sto manje virusa.

Sane/ Fejzic

www.humci.net lntervju: JANEZ SODRZNIK, kandidat za ljub/jaJrskog grad01racelnika

Dzamija ce biti u Ljubljani

Gospodine Sodrznik, sa 11epunih 26 godina bili ste ))/jub/jaJlski ministar odbrane« ztt vrijeme rata za Sloveniju, poslije direktor gradske 11prave Ljubljana, sat/a ste ka11didat za ljubljans kog gradonace/niktl. Sta ustvari Vi 1rudite Ljubljani i njenim stanovnicima?

Tdeja vodilja koja me stalno prati u zivotu su znanje i razvoj. Nazalost, puno je problema sa kojima se suocava Ljubljana, a koji nisu rijeseni mada su mogli biti rijeseni. Razvoj Ljubljane kao politickog, upravnog, privrednog, kulturnog i sportskog sredista ddave nazalost je prespor i posljedica nezainteresiranosti i nedovoUne sprernnosti vladajuce koalicije za s porazurnno rjesavanje gradskih problema. Ljublj ani je jednostavno neophodan nezavisni kandidat, koji nece biti podreden stranackoj disciplini.

Sadasnja gradonacelnica jc u svim ozbiljnim konfliktima sa drzavom uvijek popustala pod stranackim pritiscima na stetu Ljubljane. Garantujem da to nece biti tako. Ljubljana je moj grad! Zelim da je uspjesan i uvjeren sam, da za Ljubljanu rnogu ucin iti puno, jer vjerujem u grad kojeg volim i ljude koji u njemu zive. Nasa zajednicka vodilj a je jednostavno sto prije urediti situaciju u gradu i njegov razvoj.

obrede u za to predvidenim objektima.

Dakle, i Islamskoj zajednici u Sloveniji.

Priznajem, da sam tada imao dosta poteskoca zbog takvog nacina razmiSijanja pa i sa strane sadasnje gradonacelnice gospode Potocnik. Prijc svcga, kod protivnika izgradnje radi se o nepoznavanju i nerazumijevanju suHi ne problema odnosno projekta. Na Islamskoj zajednici je zapravo veliki i tezak zadatak da na odgovarajuci nacin stvori pravu sliku 0 tom projektu.

Sam imam do Bosne i Hercegovine poseban odnos, jer sam u bivsoj zajednickoj dl"Zavi u slovenackoj omladinskoj organizaciji bio zaduzen za kontakte i saradnju sa BiH. Nebrojeno puta sam bio u Sarajevu i drugim gradovima, puno je omladinskih radnih brigada sudjelovalo na radnim akcijama, ciji sam bio komandant.

Sto znaci, cta sam imao tu srecu, cta sam upoznao ogroman broj !judi . Zbog toga me je rat i svi dogadaji povezani sa njim duboko potresli.

Da li je u stanju ifi bolje receno, tla li izgradnju I slamskog kulturnog centra u Ljubljani ze/i sadasnja gradonace/nica Vik rorija Potocnik i njena ekipa.iii ne?

I poslije rata sam bio nekoliko puta u BiH, poslednji put sa porodicom ljetos u Sarajevu. Oboj ici sinova (imaju 14 i 10 godina) pokusao sam pokazati dijelove te lijepe zemlje j objasniti im, sta se tu ddavalo i zasto. Priznajem, da za neki broj pitanja nisam imao odgovora iii sam imao odgovore, koje moji sinovi oisu mogli razumjeti. Jedno je sigumo, BiH ce imati lijepu buducnost, jer tu zive )judi, koji su prezivjeli sve oluje i znaju sta hoce. Znaju da je potrebno uloziti puno truda i rada i toga se ne boje. Prije svega vam preporucujem strpljenje i upornost.

Ljubljana je bi Ia uvijek sa varna i biCe i u buduce. Ako postanem gradonal::elnik Ljubljane, to je obecanje koje necu zaboraviti.

U ovom trenutku, u Lj ubljani u vezi sa tim pitanjem vlada nekakva »prividna« tisina, jer aktualna koalicija i gradonaceJnjca gospoda Potocnik o tome izbjegavaju na svaki moguci nacin govoriti, iako je evidentno, da bi mogao biti pozitivno rijesen jos prije, naravno, da su htjeli. U pogledu predstojecih izbora, bojim se, da ce »pod stolom« opet obecati sve moguce, poslije ce, po obicaju, sve zaboraviti. Bice mi drago, ako Islamska zajednica takvo ponasanje prepozna i na ro odgovarajuce reagira.

U Republici Sloveniji zivi newnemarljiv broj muslimana. Kako Zive ti /judi?

Kakvll su va5a iskustva sa slovenackim muslima11ima i prije i sada poslije JJ.septembra kadaje 11 mnogim zemljama doslo do stigmatiziranja mus/imana i islam a?

Bosanskollercegovai!ka javnost Vas pamti kao prvog slovenai!kog politii!ara, koji j ejavno podrzavao i zalagao se za gradnju lslllmskog kulturnog ce11tra u Ljuh/jatti.

To ste i<.javili jed11.om u intervjuju sarajevskom tjedniku dok ste jos hili llll vlllsti prije nekoliko godina. Puno je razlicitih prica i tumace1tja o gradnji tog obj ekta za potrebe slovenackiir muslimana. Da /i i dalje jasno i cvrsto stojite na uvjerenju, tlaje mus/imanima neopirodno Jto prije obezbjediti uvjete za izgradnju takvog monumentaltwg objekta i u kojoj fazi se sada na/azi to pita11je?

U Ljubljani i Sloveniji uopce, zivi veliki broj muslimana, i misli m, da ukupno gledajuci, dobro su se ukljul::ili u druSrvo.

Sam imam puno prijatelja medu Bosl~aci­ ma i cijcnim ih kao !jude na mjestu, kojima data rijec puno znaci. Radini su i snalazljivi, Drago mi je da mogu mimo potvrditi, barem sa svoje strane, da se kod nas posljedice 11. septembra sustinski ne poznaju. Dakle, nisu se nikako »Zatrovali« nasi medusobni odnosi, sto je znak zdrave pameti i medusobnog postovanja. To maksimalno podr:Zavam i sam.

Tacno! Jos prije nekoliko godina moj stav je bio potpuno jasan a i sada je, sa gledista demokratskog drustva sasvim normalno i prihvatljivo, da se svim vjemicima svih vjera omoguci, da obavljaju svoje vjerske

I n a kraju, upitali bismo Vas, kako gledate /Ill Bosnu i Hercegovinu iz perspektive Ljubljane i na njenu huducnost kao hudu ci ljuhljlln ski gradonacelnik?

Janez Sodrinik, rocten je 1964. godine u Celju. Zavrsio je Fakultet drustvenih znanosti u Lj ubljcmi. Ozenjen, otac dvoje djece. Aktivan u drustvenom iivotujos od omladinskog perioda. Pored funkcija u tadasnjoj omladinskoj i studentskoj organizaciji, obavljao je duinost gradskog sekretara za odbranu za vrijeme rata za Sloveniju, direktora gradske upra ve Ljubljana. Zanimljivo je da je g. Sodrinik izuzetan sportski radnik i clan je Olimpijskog komiteta Slovenije.

Na predstojecim izborima u Ljubljani nosilacje lisle )>Ljubljana, moj grad<(.

Nadina Sadikovic

11. septembar -

&DIJIRU HIISRIJE (TURSHE DOUIRE uzoman", DB. ssptsmbar 2DD2. tsl11t mshmst f . RpdlnJ

Svuda u svijetu, posebno u Americi i zapadnoevropskim zemljama, raspravlja se o 11. septembru i "periodu nakon njega". Medu temama o kojima se najvise govorilo posebno mjesto zauzimaju pitanja poput borba protiv terorizma u protekl.oj godini, pozitivne i negativne strane americke politike, teorija o meducivilizacijskom ratu i dogadaji u islamskom svijetu.

Bez sumnje da protekla godina za muslimane koji zive u Americi i zapadnoevropskim zemljama nije bila nimalo lahka. Bili su tufui, povremeno su zivjeli u strahu, sliZeno im je polje djelovanja, uskracena sloboda. Alina srecu, situacija nije poprimila toliko lose dimenzije koliko su neki predvidali iii prizeljkivali.

U stvari, da se glavni problem (napadi 11. septembra) nije vrednovao i posmalrao kao sukob izmedu civilizacija, dakle, da neki nisu pogrijesili uspostavljajuci "dijagnozu" na brzinu, bili bi uspjesniji u "terapiji". Danas, razboriti drzavnici i politicari, oni koji imaju osjecaj za odgovomost, siroko javno mijenjc koj e zdravim razumom moze ocijeniti medije i sve sto su vidjeli i culi u protekloj godini, ne priklanja se misljanju da je "II. septembar" pocetak sukoba izmedu civilizacija. Unatoc tome jos uvijek ima onih koji vjeruju da je tako. To su duhom ogranicena lica koja podupiru ovu ideju, sarlatanasti novinari, oni sto govore "ako bi se zakuhalo prodali bi oruzje i zaradili ", akademska I ica treceg reda, medijski poltroni ne znam kojeg reda, ...

Oni imaju svoj interes. Oni koji rade prema geslu "ako se 'zak:uha' na Bliskom istoku, mi bi se izvukli i prilagodili situaciji i svom planu i programu", imaju sejtanske ideje uticajne na svjetski poredak.

"11. septembar" zapravo nije vjerski sukob. Prvo podsjecam na ono sto sam rekao u kolumni tih dana: "To je veoma tuzan dogaaaj; New York-ski napad (imajuCi u vidu razne detalje sa ciljem da bude sto 'transparentniji') nije izveden na neku historijski znacajnu crkvu ili naucnu ustanovu. U tom slucaju, njegovo okarakterisavanje kao 'napad na judaisticko krsi:ansku tradiciju' nije nista drugo do jedno Cis to soji:;ticko shvatanje.

MiS/janja prema kojim je ovaj napad

'atak na naucnu i tehnicku civilizaciju modernog svijeta, su naucno i racionalno neutemeljena. "

Prije cetiri dana vratio sam se sa medunarodnog simpozijuma na kojem se govorilo o temama koje sam gore spomenuo. Simpozij je oddan u Palermu, neizmjemo vaznom gradu u pogledu islamske historije Sicilije. Dok sam bio tamo osjetio sam potrebu da postavim ova pitanja: Gdje je bila "judaisticko lcrscanska tradicija" 1930-tih i 1940-tih godina? Da li se, tih godina punih krvi, koje su rezultirale nestankom na stotine hiljada krscana i na milione jevreja (ukUucujuci i djecu, zene, starce i bolesne), to nazivalo sukobom izmedu judaisticke i krscanske civilizacije? Je li to bila bitka Mojsija i Isusa? U cmim danima ujufuoj Africi koji tjeraju na stid, dakle, govorim o periodu kada se nije mog1o izbrojati oruzje, je bio sukob koj ih civilizacija? A dogadaji u sjevernoj Irskoj sto su trajali pola stoljeca? Je Ji to bio "rat izmedu kultura"- izmedu katolicke i protestantskc kulture? A gnusni dogadaji u Hirosimi i Nagasakiju?

Je li to bio sukob izmedu krscanstva i sintoizma? Pa zasto se ne pokaze sustinska razlika izmedu ova dva dogadaja, prvog u kojem pilot krscanin ispusta atomsku bombu na narod koji jos ima kobne posljedice i drugog (koji je svakako bio krvav) u kojem otmicar(i) aviona musliman(i) izvodi(e) militaristicku akciju? Kada kazemo "da pokazu" onda podrazumjevamo njihovu "osnovnu" klasifikaciju !judi. Svirepo ubijeni !judi u New Yorku su !judi prvog reda, ali oni ubijeni u Mozambiku, Afganistanu ili recimo Sri Lanki su lj udi sporednog reda. Je li zlocin u New Yorku zlocin pocinjen protiv covjecnosti, jer je to "svjetska sila", a ubijanja !judi u drugom slucaju " kazneoa mjera" za Treci svijet?

Sta su, za Boga, radili muslimanski mislioci, politicari, drustveni lideri zadnju godinu dana? Strpljivo i predano trpili mnoge neprijatnosti. Sa jedne strane, bilo je odgovora na provokacije, ali nedovolj no. Posebno kod onih koji su u toku tih dogadaja i koji su u blizini njih.

Postigli su zajednicki stav i jos jednom pokusali iz dubine osjetiti Boziju

opomenu: "Allah n ece p romijeniti stanje j ednog naroda dok taj narod ne prom ijeni sebe." A oni koji poticu iz islamskog svijeta i koji su nastojali uzeti ga pod hipoteku, sada su prisiljeni da se briou o sebi. Ovu istinu spoznali su kao lose iskustvo. lstaknuo bih znacajan napor u naucnom i idejnom pogledu. Ali, na zalost, to opet nije dovoljno. U islamskom svijetu hitno je potreban dobro obrazovan kadar, koji ce se brojati na hiljade i koji ce poznavati kako zapadne jezike taka i zapadnu kulturu, historiju civilizacije, dodirne tacke ove historije sa historijom islama, kao i savremenu zapadnu sociologiju, socijalnu psihologiju, politiku i, ako je moguce, ideolosko-stratesku viziju.

Sve dok 11)i svijetu ne objasnimo islam, nista drugo necemo moci ispravno objasniti. Necemo moci predstaviti nasu kulturu, civilizacijski stepen u ljudskoj povijesti na kojem smo danas, nase vizije za sutra i nase bojazni. Kada kazcm "islam" ne mislim samo na sistem vjerovanja i cinjenja dobrih djela, nego na kolektivno drustveno stanje, kulturu i cvilizaciju. To je za one koji ne vide njegovu metafizicku dimenziju. Ovo je za Zapad, doslovno receno, mjerodavan sud.

Poznati filozofi Heidegger, Nietzsche (Nice), B Russel bili su ateisti. Jedan od njih je, iako indirektno, doprinio sirenju egzistenciooalnih razmjera krscanstva, drugije doprinio sagledavanju krscanske etike krozjedan kriticki aspect. A oni koj i znaju Russela predstavljaju ga kao "protestantskog agnosticara".

Covjekje "historijsko postojanje". Od historije i drustva sene moze pobjeci. Ne moze se za jednu epohu historije reci: "moja je", a za drugu "nije moja". To je prihvatanje principa dobra i zla. To moramo znati i tako djelovati. Ako neko, krijuci se iza cudesnih prica, klevece i/ili napada islamsku kulturu i civilizaciju, intelektualna i moralna duznost svakog intelektualca, bio on vjernik iii ateista,je da se usprotivi tome.

Prijevod sa turskog: Slmrira Osma11begovic