3
5
Bošnjak
6
Komesar S E za ljudska prava Ured komesara za ljudska prava je neodvisna institucija Savjeta Evrope. Njegov cilj je podsticanje i poštovanje ljudskih prava u državama koje su članice Savjeta Evrope. G. Alvaro Gil-Robles je bio 1999. godine izabran za prvega komesara za ljudska prava. Na prijedlog Odbora ministara ga je izabrala Parlamentarna skupština Savjeta Evrope. Ovlaštenja i zadaća Komesara za ljudska prava su opredijeljenja u »Resolution (99) 50 on the Concil of Europe Commissioner for Human Rights« - Rezolucija (99) 50 o Komesaru Savjeta Evrope za ljudska prava, koju je 7. maja 1999 donio Odbor ministara. Rezolucija od komesara zahtijeva da: pomaže i podstiče iplementaciju i potpuno uživanje ljudskih prava koje su predviđene u različitim dokumentima Svijeta Evrope da prepozna moguće nedostatke u zakonima ali i u praksi države članice, koji bi vodili u kršenje ljudskih prava podstiče izobraževanje o ljudskim pravima u državama koje su članice Svijeta Evrope
Fahir Gutić
Kod rješavanja problema se Komesar može neposredno obratiti na vlade država koje su članice SE, a one su mu dužne omogućiti neodvisno i djelotvorno rješavanje njegovih zadataka. Komesar nema uloge suda i ne prima pritužbe pojedinaca, ali ima pa pravo da oblikuje zaključke i inicijative opšte naravi, koje temelje na pritužbi pojedinaca. Za više informacija pogledajte na internetnu stranicu: http: //www.coe.int/ T/E/ Commissioner_H.R/Communication_U nit/
Nadina Sadiković - Ružnić
Koncert za djecu Srebrenice
U organizaciji studentskog društva Bosanskohercegovačkih studenata Slove-nije BH4 i kulturnog društva “BISER” iz jJesenica je priređen nezaboravni koncert za djecu Srebrenice u Cankarovom domu u Ljubljani. Prikupljena sredstva su namijenjena za odmor srebreničke djece u ljetovalištu Debeli Rtič na slovenskoj obali. U projektu sudjeluje i Crveni krst Slovenije. Koncert su otvorili članovi ženskoga zbora Islamske skupnosti iz Ljubljane koji je izveo nekoliko Ilahihja i Kasida. Na koncertu su nastupili još djeca iz muzičke škole iz Jesenica K.Š.D.B., KUD Sava iz Kranja, Makedonski vokalni kvintet Pella, porodični kvartet Šimbera, KUD “Ljiljan” Ljubljana i Alen Žunec.
Da li možda želite pročitati časopis »Bošnjak«? Ne znate gdje ga dobiti? Časopis, koji je besplatan, moguće je naručiti da vam ga pošaljemo poštom. Vaš trošak je samo poštarnina za 6 brojeva, koja iznosi 1.000 SIT za Sloveniju ili 7 EUR za Europu. Iznos možete uplatiti na račun BKSS (02083-0090659476, Nova ljubljanska banka d.d., Trg republike 2, 1000 Ljubljana) ili poslati na adresu BKZS, p.p. 1624, 1001 Ljubljana (potvrdu o uplati vam pošaljemo poštom). Kontaktna osoba: g. Fahir Gutić, Gsm: +386 41 408 034 Email: bkzs@slotekbir.net
13
Safet Alibegić
Foto: Banče Zukić
15
2
3
4
*
22
*
BOŠNJAK
24
»Svako se dijete rodi u čistoj i prirođenoj vjeri i naravi islama, pa ga roditelji zatim odgoje po svom vjerskom uvjerenju…« Porodica je u svakom društvu osnovna društvena jedinica. Ona je ta koja igra glavnu ulogu, pored Boga, naravno, u razvoju svojih članova. Odgajanje nije kao bilo koji posao sa određenim radnim vremenom nego je to proces koji nema kraja i kod kojeg se nikad ne može naći dovoljno vremena da bi se sve postiglo. Odgoj u užem smislu znači namjerno, plansko djelovanje, ponajprije na djecu i omladinu, radi svjesnog i aktivnog razvoja njegovih vrijednostnih dispozicija i uvođenja u kulturnu, vjersku, moralnoetničku, obredno-običajnu i normativnu stvarnost na slobodan način. Konkretni oblici, sadržaji i ciljevi odgoja uvjetovani su religijom, etikom, kulturom, pravnim sustavom, običajima, društveno-historijskim i političkim okolnostima. Cilj odgoja, kao specifične međuljudske pojave, kojom se omogućava povjesni kontinuitet društvenog života kao i prenošenje i unapređivanje kulturnih, moralno-etičkih vrijednosti i principa, religijskih predstava, pravnih normi i običaja kroz niz generacija putem tradicije, ima presudnu ulogu u svakom narodu u očuvanju kontinuiteta memorije i identiteta. Permanentni odgoj djece i omladine jedna je od osnovnih obaveza i dužnosti roditelja, koja zapravo počinje već kod roditelja. Davno je mudro rečeno počni odgajati svoje dijete dvadeset godina prije nego što je rođeno! Roditelji moraju jačati vlastiti karakter da bi mogli uopće pristupiti ka odgajanju i činjenju djeteta radosnim i sretnim. Odgoj djece kompleksan je posao kojem slijedi nadgradnja. Pored roditelja u današnjem vremenu djecu i omladinu odgajaja više faktora; razne vjerske i obrazovne institucije, mediji i ulica, između kojih je česta kontradikcija koja može dijete ali i roditelje itekako zbunjivati. U širem smislu možemo reći da su danas poznate dvije, najosnovnije vrste odgoja kućni, koji je autentični i ne može ishlapiti te stavlja akcenat na odgojne vrijednosti poput morala, humanosti itd. i školski odgoj, koji nadgrađuje kućni i koji se u principu zaboravlja i češće mijenja.
Svi se ljudi rađaju i umiru po neumitnim i besprizivnim Božijim odredbama i svijet i život tako ostaju na mlađim generacijama. Sa stajališta starijih, u odnosu na mlađe, jeste da li su mlađi odgojeni, osviješteni i osposobljeni da preuzmu emanet; život i način na koji će živjeti. Dijete u svom najosjetljivijem dobu treba ljubav, brigu, naklonost i pažnju svojih roditelja. Jer djeca upravo u tom dobu najviše i oponašaju jezik roditelja i postaju njihovim zrcalom jer dijete nevjerovatno brzo usvaja ono što čuje i vidi od svojih roditelja. Basri je davno lijepo napisao: »Odgoj je najčistiji obraz.« Poslanik s.a.w.s. naglašava da je Allahu najdraži Njegov rob koji je najljepše naravi i odgoja. A u jednom drugom hadisu Muhammed s.a.w.s. kaže »da je lijep odgoj najvrijednije nasljedstvo koje roditelj može ostaviti svome djetetu,« a on uključuje izgrađivanje dječijeg samopoštovanja, težnje ka pozitivnoj komunikaciji, davanje bezuvjetne ljubavi i eliminiranje svih aspekata koji ometaju dječiji duhovni i psihološki razvoj. Vrlo je bitno poznavati razliku između odgoja i dresure. Odgoj je mukotrpna strijepnja roditelja, koji odgajaju slobodne ličnosti djece i omladine a neslobodne osobe se pomoću izmišljenih religija, ideologija i propagandi dresiraju. Dresurom se mogu obrazovati građani koji se drže zakona, koji su im namećeni, ne zato što ih poštuju, nego iz straha ili iz navike. A kod slobodnih ličnosti, pogotovo kad je u pitanju čovjekov stav, dresura je nemoćna. Ovdje bih mogla spomenuti i jednu anekdotu kada su upitali Engleza, zašto se tako fino ponaša prema psima a tako strogo prema djeci je odgovorio: »Ja od psa ne želim napraviti odgojenog čovjeka!« Djetetu je potrebno davati slobodu ali mu istovremeno i ukazati gdje su granice te njegove slobode i istovremeno se pokušati distancirati od eksplicitnog zabranjivanja djetetu to i ono, već ga pokušati mudro zastidjeti ukoliko radi nešto neprikladno ili neprihvatljivo. Također, od djeteta ne možemo i ne smijemo očekivati da će 24 sata biti samo dobro i činiti samo ono što bismo mi željeli da radi. Svako dijete se mora ponekad i opustiti i šta i skriviti. Za kraj bih spomenula da je djetetu potrebna i mama i babo a ne samo mama! Ono treba oba roditelja a roditeljima ne smije biti teško žrtvovati se za vlastito
dijete! Slobodno vreijeme za naše buduće generacije jednostavno mora se naći. Jer temeljni cilj roditeljskog angažiranja je postati prijatelj svoga djeteta, ali samo u skladu s njegovom sposobnošću da u tome razumije i odgovornost. Cjelovita islamska briga o djeci i omladini uključuje i sticanje pozitivnih islamskih navika i običaja od najranije mladosti, školovanje, stjecanje znanja i zanata i korisne radne prakse. Islam od svojih naraštaja zahtijeva identitet, prosperitet, univerzitet, rad, red, disciplinu, odgovornost i islamsku solidarnost. Pri tome identiteta nema bez islama na temelju Kur'ana i sunneta a prosperiteta nema bez moderne i organizirane znanosti.
Lietartura: -
Nasr, Seyyed Hossein, Susret čovjeka i prirode, Sarajevo, 2001.g. Spahić, Mustafa, Islam i međuljudski odnosi, Zenica, 1995.g. Kurdić, Šefik, Putokazi islama, Sarajevo, 1996.g.
31
Abdulah Mehmedić
Amra Ponjević
Pripremila: Nadina S. Ružnić
34
Franjevac Vendelin Vošnjak Husein Sejko Mekanović
Arabska ulica, olje - L.Vilhar
Edmund Misera, Jajce 1883