VODIČ KROZ ŽIVOTNU SREDINU Eco Gavra Očuvanje prirode raskoši i životnog okruženja Starog Vlaha jedni su od najznačajnijih sadašnjih i potencijalnih resursa našega područja, tako da očuvanje tih vrednih delova prirode osim zakonske obveze predstavlja i temeljnu pretpostavku održivog razvoja regije…….
VODIČ KROZ ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
UVOD
Očuvanje prirode raskoši i životnog okruženja Starog Vlaha jedni su od najznačajnijih sadašnjih i potencijalnih resursa našega područja, tako da očuvanje tih vrednih delova prirode osim zakonske obveze predstavlja i temeljnu pretpostavku održivog razvoja regije. Zbog sadašnjih ograničenih mogućnosti
zaštite i nadzora takvih vrijednosti, vrlo je značajno da se u njihovo očuvanje na odgovarajući način uključi što veći broj zainteresiranih strana. Posebno je značajno pri tome se koristiti edukacijom, odnosno tumačenjem kako bi se različite kategorije posetitelja prirode (planinari, izletnici, lovci, sakupljači gljiva i drugih šumskih plodova i dr.), ali i korisnika prirodnih dobara (poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda, eksploatacija kamena i dr.) bolje upoznale sa pravilima ponašanja vezanim za prirodne vrijednosti.
Page | 1
Kako štititi životnu sredinu ? Sistem zaštite životne sredine čine mere, uslovi i instrumenti za:
održivo upravljanje, očuvanje prirodne ravnoteže, celovitosti, raznovrsnosti i kvaliteta prirodnih vrednosti i uslova za opstanak svih živih bića;
sprečavanje, kontrolu, smanjivanje i sanaciju svih oblika zagađivanja životne sredine.
Održivo upravljanje prirodnim vrednostima i zaštita životne sredine ostvaruju se u skladu sa zakonom i posebnim zakonima. Odgovoran je svako ko svojim aktivnostima menjaju ili mogu promeniti stanje i uslove u životnoj sredini, odnosno za nepreduzimanje mera zaštite životne sredine, u skladu sa zakonom.
Page | 2
Udruženja građana u oblasti zaštite životne sredine pripremaju, propagiraju i realizuju svoje programe zaštite, štite svoja prava i interese u oblasti zaštite životne sredine, predlažu aktivnosti i mere zaštite, učestvuju u postupku donošenja odluka u skladu sa zakonom, doprinose ili neposredno rade na informisanju o životnoj sredini. Državni organi, naučne ustanove, ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva, informisanja, kulture i druge ustanove, kao i drugi oblici udruživanja, u okviru svojih delatnosti, podstiču, usmeravaju i obezbeđuju jačanje svesti o značaju zaštite životne sredine.
Zaštita tla i zemljišta Zaštita zemljišnog prostora (zemljišta) i
zemljišta, praćenjem indikatora za ocenu
njegovog održivog korišćenja ostvaruje se
rizika od degradacije zemljišta, kao i
merama sistemskog praćenja kvaliteta
sprovođenjem remedijacionih programa za Page | 3
otklanjanje posledica kontaminacije i
sa svim njenim procesima i klimatskim
degradacije zemljišnog prostora, bilo da
obeležjima.
se oni dešavaju prirodno ili da su uzrokovani ljudskim aktivnostima.
Zaštita i očuvanje šuma
Zaštita voda
Radi zaštite i unapređivanja šumskih
Vode se mogu koristiti i opterećivati, a
obezbeđuje racionalno upravljanje
otpadne vode ispuštati u vode uz primenu
šumama, očuvanje genetskog fonda,
odgovarajućeg tretmana, na način i do
poboljšanje strukture i ostvarivanje
nivoa koji ne predstavlja opasnost za
prioritetnih funkcija šuma.
ekosistema šumama se gazduje tako da se
prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i količine vode i koji ne umanjuje mogućnost njihovog višenamenskog korišćenja. Zaštita i korišćenje voda ostvaruje se u okviru integralnog upravljanja vodama preduzimanjem i sprovođenjem mera za očuvanje površinskih i podzemnih voda i njihovih
rezervi, kvaliteta i količina, kao i zaštitom
Očuvanje biosfere i zaštita
u skladu sa posebnim zakonom.
biodiverziteta
Zaštita vazduha
Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu organizama, njihovih zajednica i staništa, uključujući i očuvanje prirodnih procesa i
Zaštita vazduha ostvaruje se preduzimanjem mera sistematskog praćenja kvaliteta vazduha, smanjenjem
zagađivanja vazduha zagađujućim materijama ispod propisanih graničnih vrednosti i preduzimanjem tehničkotehnoloških i drugih potrebnih mera za smanjenje emisije, praćenjem uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi i životnu sredinu. Mere zaštite vazduha obezbeđuju očuvanje atmosfere u celini
prirodne ravnoteže unutar ekosistema, uz obezbeđivanje njihove održivosti. Biodiverzitet i biološki resursi štite se i koriste na način koji omogućava njihov opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i unapređivanje u slučaju narušenosti. Zaštita biodiverziteta, korišćenje bioloških resursa, genetički modifikovanih organizama i biotehnologije vrši se na osnovu ovog zakona i posebnog zakona, kao i obaveza preuzetih međunarodnim ugovorima. Page | 4
Zaštita i korišćenje flore i
Zaštita od buke i vibracija
faune Radi zaštite biodiverziteta i bioloških
Korisnik izvora buke može stavljati u
resursa, odnosno autohtonih biljnih i
promet i upotrebljavati izvore buke po
životinjskih vrsta i njihovo rasprostiranje,
propisanim uslovima uz primenu propisanih
Ministarstvo, drugi nadležni organi i
mera zaštite kojima se smanjuju emisije
organizacije kontrolišu unošenje i gajenje
buke, odnosno upotreba postrojenja,
biljnih i životinjskih vrsta stranog
uređaja, mašina, transportnih sredstava i
porekla.
aparata koji prouzrokuju buku.
Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati,
Zaštita od vibracija sprovodi se
ozleđivati i uništavati divlju faunu i
preduzimanjem mera kojima se sprečava i
razarati njena staništa.
otklanja ugrožavanje životne sredine od
Zabranjeno je uništavati, kidati ili na drugi način pustošiti divlju floru, odnosno uništavati i razarati njena staništa.
Određene vrste divlje flore i faune,
dejstva mehaničkih, periodičnih i pojedinačnih potresa izazvanih ljudskom delatnošću.
Zaštita od zračenja
njihovi razvojni oblici i delovi mogu se sakupljati i stavljati u promet na način i pod uslovima utvrđenim u dozvoli koju izdaje Ministarstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju organizacije nadležne za zaštitu prirode.
Zaštita od zračenja sprovodi se primenom sistema mera kojima se sprečava ugrožavanje životne sredine i zdravlje ljudi od dejstva zračenja koja potiču iz jonizujućih i nejonizujućih izvora i otklanjaju posledice emisija koje izvori zračenja emituju ili mogu da emitu
Page | 5
Znak zaštite prirode
Znak zaštite prirode mogu da koriste organizacije za zaštitu prirode , panoima, zastavama i drugim obeležjima službenih prostorija, mesta i događaja, svojim internet stranicama i u videozapisima koji se odnose na zaštitu prirode, kao i na službenim vozilima i plovilima, kao i u obliku amblema i bedževa.
Kako se pripremiti za boravak u zaštićenom području?
Unapred se informirajte o vremenskim uslovima koji vladaju u zaštićenom području koje namjeravate posjetiti. Saznajte sve o zaštićeno područje, nabavite mape/karte i rezervišitete smještaj ako je to potrebno.
U zaštićenome području se krećite samo izgrađenim putevima i otpornim podlogama.
Kad šetate zaštićenim područjem, ne silazite s predviđenih staza. Ako ste u grupi, hodajte jedno iza drugoga kako bi u što većoj meri štitili vegetaciju koja se nalazi uz stazu.
Ostavite prirodne krajolike prirodnima i nakon vašega poseta.
Ne gazite cvijeće, grmlje i malo drveće. Kampujte samo na za to predviđenim mestima, najmanje 100 m od vodenih površina.
Ostavite prirodu onakvu kakvu ste je zatekli i ne ostavljajte otpad iza sebe.
Poštujte prirodu.
Zlatno je pravilo da zaštićeno područje trebate ostaviti čistijim nego što ste ga našli. To znači da ne trebate pokupiti samo svoje otpatke, već i otpatke koje eventualno zateknete. Nikad ne bacajte smeće u reke, potoke, jezera i druge vodene površine.
Page | 6
Poštujte propise. Pre poseta, ili neposredno nakon što dođete u zaštićeno područje, trebate se detaljno informirati o propisima koje treba poštovati - što se sme, a što ne sme raditi. Nepridržavanje propisa može rezultirati uništavanjem prirodnih ljepota i/ili novčanom kaznom.
Poštujte divlji životinjski svijet. Životinje u zaštićenom području promatrajte s potrebne udaljenosti, ne približavajte im se. Ni u kom slučaju ne smete hraniti životinje. Pogrešna prehrana, u najgorim slučajevima, može uzrokovati uginuće životinja.
Budite obazrivi prema ostalim posetiocima. Kao i vi, i drugi su posjetitelji stigli uživati u prirodnim ljepotama i tišini. U svojem posjetu trebate uživati na način koji neće ometati užitak drugih posjetitelja. Nemojte vikati i stvarati buku, posebno ako se nalazite u uskim kanjonima.
O čemu treba naročito voditi računa pri boravku u prirodi? o Temperaturne razlike između brdovitih i ravničarskih delova jednoga zaštićenog područja mogu se razlikovati i za 10 do 15 °C. o Također se naglo mogu pojaviti i oluje. Stoga je potrebno poneti odeću prikladnu za različite vremenske nepogode. o Vodu iz prirodnih vodotoka treba upotrebljavati s oprezom. Puno je sigurnije nositi sa sobom pitku vodu u dovoljnim količinama. o U oblasti planinskih predela potrebno je poneti i pribor za pružanje prve pomoći. o Poželjni su i krema za sunčanje, kreme protiv pucanja usana, kapa protiv sunca i sunčane naočare. o Potrebno je i poneti dovoljne količine hrane, naročito ako se planira cjelodnevni boravak u prirodi.
Page | 7
Dodatna oprema koju je potrebno nositi ovisi o pojedinome području, duljini boravka, godišnjem dobu, vremenskim prilikama i mnogim drugim okolnostima. O tome možete pročitati opširnije u Brošuri BORAVAK U PRIRODI (https://issuu.com/blagojagavric/docs/boravak_u_prirodi )
Kako prepoznati, a kako posmatrati ptice? Da biste naučili prepoznavati, ptice treba pažljivo posmatrati: Telo, Oblik kljuna, Boju perja, Pevanje i način života. Sve su to obežja koja će vam pomoći da postanete pravi ornitolozi (stručnjaci za ptice). Za posmatranje ptica ponesite sa sobom: o
dvogled ili durbin
o
priručnik s "ključem" za određivanje ptica
o
svoje slobodno vreme i
o
puno dobro volje
Pravila pri pomsatranju ptica: o
budite vrlo tihi
o
pokušajte na ptici primetiti najvažnije detalje, koje ćete onda uz pomoć "ključa" usporediti sa crtežom u priručniku
o
osluškujte zvukove, jer ptice osim po izgledu možete raspoznati i po cvrkutu
o
nikad ne skupljajte jaja ili mlade ptice iz gnezda
o
ukoliko ne možete prepoznati pticu, pokušajte je fotografisati ili skicirati
Page | 8
Vodič kroz zaštitu prirode - pitanja i odgovora
Koji su ciljevi i zadaci zaštite prirode? o očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajoliku raznovrsnost u stanju prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem, o utvrditi i pratiti stanje prirode, o osigurati sistem zaštite prirodnih vrednosti radi njihovog trajnog očuvanja, o osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećenja delova prirode, o doprineti očuvanju prirodnosti zemljišta, očuvanju kakvoće, količine i dostupnosti vode, očuvanju atmosfere i proizvodnji kiseonika i očuvanju klime, o sprečiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice
tehnološkoga razvoja i obavljanja djelatnosti, o osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
Šta su zaštićene prirodna područja? Zaštićena područja su područja koja odlikuje izražena geološka, biološka, ekosistemska i/ili predeona raznovrsnost, zbog čega se aktom o zaštiti proglašavaju zaštićenim područjima od opšteg interesa. Pod režim zaštite stavljaju se i ona područja koja su od značaja za opstanak migratornih vrsta shodno međunarodnim Page | 9
propisima. Takođe, zaštićena područja mogu se prekogranično povezivati sa zaštićenim područjima drugih država. Zaštićena područja predstavljaju zaštićena prirodna dobra, pored zaštićenih vrsta i pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata.
Zaštićena područja mogu biti definisana u sedam različitih
kategorija, odnosno vrsta: Nacionalni park Park prirode Predeo izuzetnih odlika Opšti i Specijalni rezervat prirode Spomenik prirode Zaštićeno stanište
Kad pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države? Pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države ukoliko je ugrožena ili rijetka. Pored toga, takva vrsta mora biti proglašena zaštićenom, a proglašava je ministar nadležan za zaštitu prirode. Biljni i životinjski svet Srbije je veoma raznovrsan i bogat, ali to naše blago se vremenom sve više smanjuje i troši. Jedini razlog za to smo mi, ljudi, ali smo mi i jedini koji mogu zaustaviti i sprečiti bespovratne i neprocenjive gubitke koji nastaju usled naše nepažnje i nesavesnosti.
U Srbiji postoji 215 vrsta biljaka i 429 vrsta životinja koje su kao prirodne retkosti stavljene pod najstroži stepen zaštite države. Među ugroženim životinjama je 273 vrsta ptica, kao i 66 vrsta sisara. Zaštićena je i 41 vrsta beskičmenjaka, 34 vrste insekata i 15 vrsta riba.
Page | 10
Kao i većina zemalja, Srbija ima svoje
u kojima se nalaze liste iščezlih i krajnje ugroženijih vrsta.
Najznačajnije ugrožene i istovremeno i zaštićene biljke naše zemlje, koje su pod zaštitom prvog stepena: o o o o o o o o o o
Pančićeva omorika (Picea omorika), planine srednjeg toka Drine u zapadnoj Srbiji (Tara, Mileševka) tisa (Taxus baccata), nalazi se po planinama i klisurama molika (Pinus peuce), raste na Šar-planini i Prokletijama stepski božur (Paeonia tenuifolia) koji raste u Deliblatskoj peščari gorocvet (Adonis vernalis), raste na Fruškoj gori, Deliblatskoj peščari, Subotičkoj peščari i dr, rosulja (Drosera rotundifolia), može se naći na Staroj planini i Vlasine sasa (Pulsatilla grandis), koje ima na Fruškoj gori i Deliblatskoj peščari runolist (Leontopodium alpinum), ima ga na Kopaoniku, Mučnju, Prokletijama žuta lincura (Gentiana lutea), živi na nepristupačnim kamenim liticama gospina papučica (Cypripedium calceolus), vrsta orhideje na Suvoj planini, zaštićena je od strane UNESKO-a
Retke, ugrožene i zaštićene životinje:
-Apolonov leptir
- prdavac (Crex crex)
- lipljan
- stepski soko (Falco cherrug)
- crni daždevnjak
- veliki tetreb (Tetrao urogallus) Page | 11
- patka njorka (Aythya nyroca)
- beloglavi sup (Gyps fulvus)
- orao krstaš (Aquila heliaca)
- vidra
- belonokta vetruška (Falco naumanni)
- slepi miševi
- velika droplja (Otis tarda)
- šareni tvor
U svetu je takođe formirana i
flore i faune u kojoj je popis više hiljada vrsta koje je čovek, nažalost, zauvek uništio.
I Srbija je našla mesto u njoj i to sa 4 vrste koje su nepovratno izgubljene iz svetskog genofonda, a živele su samo u Srbiji!
Mala droplja
Tetreb ruževac
Bela kanja
Orao bradan
EKOLOŠKA MREŽA I EKOLOŠKA PODRUČJA Ekološka mreža je biološka veza ekološki značajnih područja (zaštićenih prirodnih i
približno prirodnih područja) i njihovih tampon zona, koje su povezane ekološkim koridorima. Tampon zone su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore od štetnih spoljnih uticaja po biodiverzitet, kao što su zagađenja vazduha i vode, isušivanje zemljišta, požari i sl. Koridori su od izuzetnog značaja, jer isti treba da obezbede međusobnu povezanost središnjih područja, te da omoguće populacijama vrsta adekvatne uslove za rasprostranjivanje, migratorna kretanja i genetsku razmenu. Zakonom o zaštiti prirode definisana je ekološka mreža kao „jedinstven sistem funkcionalno povezanih prirodnih i poluprirodnih predeonih celina kojima se uspostavljaju i Page | 12
obnavljaju ekološke funkcije radi očuvanja biološke raznovrsnosti i obezbeđivanja odgovarajućih uslova za održivo korišćenje prostora i resursa na nacionalnom i regionalnom nivou”. U sastav ekološke mreže mogu ući prostorne celine na kojima se nalaze:
zaštićena područja proglašena na osnovu zakona, područja u postupku proglašenja zaštite i područja koja su odgovarajućim strateškim dokumentima planirana za zaštitu, sa prioritenim ciljem očuvanja biodiverziteta;
područja od posebnog interesa za očuvanje, odnosno Emerlad mreža, koja su identifikovana na osnovu Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernske konvencije);
međunarodno značajna područja za ptice u skladu sa prioritetima Evropske unije (IBA);
međunarodno značajna područja za biljke (IPA);
odabrana područja značajna za dnevne leptire u skladu sa međunarodnim propisima (PBA);
područja koja se nalaze na listi Konvencije o vlažnim staništima od međunarodnog značaja (Ramsarska područja) ili su planirana za upis u tu listu;
speleološki objekti;
pogranična područja koja omogućuju povezivanje sa ekološkim mrežama susednih zemalja u skladu sa međunarodnim propisima;
područja prioritetnih tipova staništa identifikovana u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, tipovima staništa, osetljivim, ugroženim, retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa, kao i mere zaštite za očuvanje tipova staništa;
staništa divljih vrsta koje su retke i ugrožene na nacionalnom, evropskom i svetskom nivou kao i staništa endemičnih vrsta utvrđenih Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva;
ostala ekološki značajna područja koja nisu obuhvaćena ovim područjima koja su kao ekološki značajna utvrđena prostornim planovima.
Page | 13
Što je značajno za kategoriju značajnoga krajolika životne sredine? Značajni krajolik je prirodni ili kulturni predjeo velike krajolike vrednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-istoriske vrijednosti, ili krajolik očuvanih jedinstvenih obiežja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili naročito vrijedne oblasti utvrđeni shodno Zakonu o zaštiti prirode Što učiniti kad se opazi nedopuštena radnja u životnoj sredini? U slučaju uočavanja nedopuštene aktivnosti svako može pristojno upozoriti osobe
zatečene u obavljanju nedopuštenih aktivnosti da to ne čine. Nedopuštenu aktivnost treba prijaviti nadležnim službama , a sljedeći podaci (naravno, ukoliko ste u prilici do njih doći) mogu uveliko olakšati postupanje ovlaštenih osoba: o
točno vreme, mesto i opis događaja,
o
opis i broj osoba zatečenih u vršenju nedopuštenih aktivnosti,
o
podaci o vozilima (registarske oznake, tip, boja),
o
prema mogućnostima fotografska ili video dokumentacija.
ECO GAVRA Page | 14