6 minute read
Javnozdravstvena kampanja Bez dodatnih komplikacija
Hrvatski savez dijabetičkih udruga prepoznao je kako široka javnost šećernu bolest i ciljeve njezina liječenja vidi isključivo kroz prizmu snižavanja razine šećera u krvi, a rasprava o kliničkim ishodima i dugoročnoj zaštiti oboljelih, posebno dugoročno bolesnih s dijabetesom tipa 2 nije na dnevnom redu rasprava dionika zdravstvenog sustava ni medija. Slijedom navedenoga, nije prepoznata ni vrijednost novih terapijskih mogućnosti koje dovode do smanjenja pobola kroničnih komplikacija, posebice kardiovaskularnih i nefroloških komplikacija, kako u stručnoj tako ni u široj javnosti. HSDU smatra kako je nužno osnažiti potrebe osoba sa šećernom bolešću tipa 2 u javnosti, podižući svijest i razumijevanje pravih ciljeva liječenja – od puke regulacije hiperglikemije do postizanja kardiorenalne zaštite i smanjenja smrtnosti, uz dodatni element edukacije samih oboljelih o nužnosti odgovornog ponašanja prema vlastitoj bolesti. S obzirom na to, Hrvatski savez dijabetičkih udruga proveo je tijekom mjeseca svibnja 2021. godine javnozdravstvenu, ali i edukativnu kampanju Bez dodatnih komplikacija koja je započela panel raspravom održanom 5. svibnja 2021., a mogla se pratiti putem poveznice https://www.facebook.com/ savezdijabetickihudruga. Na panel raspravi sudjelovali su prof. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma HLZ-a i predstojnik Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“, KB Merkur, Dunja Skoko-Poljak, dr. Med., načelnica Sektora za javno zdravstvo i javnozdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva, dr. sc. Tamara Poljičanin, voditeljica Odjela za biostatistiku Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Slavko Lacković, dopredsjednik HSDU-a koji više od 15 godina boluje od šećerne bolesti tipa 2 i Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Šećerna bolest tipa 2 globalni je zdravstveni izazov, ali i jedan od velikih i značajnih problema s kojima se bori i hrvatski zdravstveni sustav. Prema podatcima registra CroDiab Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2020. godine, dijabetes tipa 2 dijagnosticiran je kod 310.212 odraslih osoba u Hrvatskoj. Kako tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih blizu pola milijuna, što je više od 12% populacije. Uz to, šećerna bolest je treći vodeći uzrok smrti u 2019. godini. „Prema posljednjoj dostupnoj studiji, troškovi liječenja šećerne bolesti u 2016. godini iznosili su 4,6 milijardi kuna, što je činilo gotovo 20% tadašnjeg proračuna HZZO-a. Od tog iznosa 88% su činili troškovi liječenja kroničnih komplikacija šećerne bolesti. Upravo zbog toga je važno sprječavanje kroničnih komplikacija primjenom suvremene terapije“ – rekao je prof. Rahelić. Prema njegovoj ocjeni, upravo kronične kardiovaskularne i bubrežne komplikacije najviše smanjuju kvalitetu života oboljelih osoba, ali i značajno povećavaju trošak liječenja: „Ako ranije otkrijemo šećernu bolest i odgovarajuće je liječimo, možemo spriječiti ili odgoditi nastanak kroničnih komplikacija. Time možemo smanjiti troškove liječenja komplikacija ali, što je još važnije, povećati kvalitetu života oboljelih. Procjenjuje se da je velik dio oboljelih nerijetko već i u trenutku samog postavljanja dijagnoze šećerne bolesti razvio neku od kroničnih komplikacija. Najčešće su komplikacije na velikim krvnim žilama: koronarna bolest srca, srčani infarkt, moždani udar, periferna aterosklerotska bolest, ali i na malim krvnim žilama – dijabetička retinopatija i dijabetička nefropatija. S druge strane, komplikacije se mogu razviti i na perifernim živcima, što nazivamo dijabetičkom polineuropatijom. Treba napomenuti da su brojne komplikacije poput dijabetičkog stopala ili srčanog zatajivanja posljedica komplikacija upravo na krvnim žilama i na živcima.“ „Naša misija i vizija su usmjerene na osiguravanje zdravlja oboljelih od dijabetesa i omogućavanje pristupa što kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti na cjelokupnom području Republike Hrvatske u suradnji s drugim dionicima sustava, kao i unaprjeđenje liječenja, u skladu s ciljevima Nacionalnog plana“, poručila je dr. Skoko-Poljak, podsjetivši kako je prvi Nacionalni program zaštite osoba sa šećernom bolešću počeo s provedbom još 2007. godine. Istaknula je kako je Ministarstvo zdravstva prošle godine, unatoč pandemiji, u suradnji s različitim institucijama provelo čitav niz aktivnosti vezanih za podizanje svijesti osoba o primarnoj prevenciji šećerne bolesti tipa 2, o smanjenju čimbenika rizika u svom okruženju poput smanjenja tjelesne težine te o zdravom i aktivnom sudjelovanju u tjelesnim aktivnostima, što su važni faktori prevencije i sprječavanja komplikacija. Dr. Poljičanin podsjetila je na početku rasprave kako je pandemija COVID-19 pokazala kako cijeli zdravstveni sustav mora puno raditi s pacijentima jer dijabetes ne miruje. „Važno je raditi na sprječavanju razvoja kroničnih komplikacija i ranom otkrivanju šećerne bolesti tipa 2. Prije smo govorili da je obično na početku potrebno oko sedam godina za otkrivanje bolesti, no ja se bojim da bi s obzirom na situaciju s pandemijom od prošle godine, ove godine to moglo biti i značajno duže. To znači i veći udio onih s težim komplikacijama već na samom početku otkrivanja bolesti, a duže trajanje komplikacija obično znači i manje mogućnosti liječenja“, upozorila je. Zrinka Mach, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, istaknula je tijekom diskusije potrebu da se osobe koje žive sa šećernom bolesti same više uključe u svoje liječenje. Za to na raspolaganju imaju podršku Saveza i svojih liječnika obiteljske medicine i dijabetologa, no potrebno je više suradnje i od strane oboljelih. „Vjerujemo kako su prevencija, rano otkrivanje i optimalna terapija za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 presudni za poboljšanje kliničkih ishoda i kvalitete života, sprječavanje komplikacija i poživljenje oboljelih, ali i dugoročno održivo upravljanje zdravstvenim sustavom. Kako bi to partnerstvo kojem svi težimo uspjelo, potrebno je da se i oboljeli više angažiraju, od istraživanja mogućnosti korištenja suvremene terapije do sustavnog pridržavanja liječničkih uputa“, naglasila je Mach.
Advertisement
KAKO SE ZAŠTITITI OD VELIKIH VRUĆINA
HSDU
U Hrvatsku je stigao najavljeni toplinski val čiji vrhunac očekujemo u danima koji dolaze. Stoga se svi, a posebice najugroženiji poput osoba s kroničnim bolestima, trudnica, djece i starijih osoba moraju pripaziti na visokim temperaturama. • •
Izbjegavajte direktno izlaganje suncu između 10 i 17 sati.
Ako izlazite van stavite na glavu šešir sa širokim obodom, šiltericu ili maramu i sunčane naočale. Obucite svijetlu, laganu i široku odjeću, po mogućnosti od prirodnih materijala.
Kad god izlazite van koristite kremu za sunčanje sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja.
Obvezno kad izlazite iz kuće ponesite sa sobom vodu za piće.
Redovito pijte tekućinu, izbjegavajte kavu, alkoholna i gazirana pića, kao i preslatke i prehladne napitke.
Važno je u organizmu nadoknaditi znojenjem izgubljene vitamine i minerale jer njihov nedostatak može izazvati toplinske grčeve i nesvjesticu. Osobe sa srčanim bolestima kao i osobe na dijeti s malom količinom soli ne smiju pretjerivati s tekućinom i unosom soli, nego se posavjetovati s liječnikom.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte masna, pržena, začinjena i teška mesna jela, a prednost dajte kuhanom povrću, voću, laganim varivima, juhama, salatama i ribi. Ako imate mogućnost rashladite prostor u kojem živite nastojeći da sobna temperatura bude ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. Koliko god kratko mislili izbivati iz automobila, nikada u vozilu parkiranom na suncu ne ostavljajte živa bića. Osobe s kroničnim bolestima trebaju redovito uzimati propisanu terapiju, osobe s kardiovaskularnim bolestima redovito kontrolirati i regulirati krvni tlak, osobe oboljele od šećerne bolesti redovito kontrolirati i regulirati šećer u krvi. Lijekove držite na temperaturi ispod 25°C ili u hladnjaku (u uputama o lijeku pročitajte uputu o načinu skladištenja). Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana. Stoga posjetite članove obitelji, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami, ali pazeći pri tome da se pridržavate preporučenih epidemioloških mjera zbog trenutne epidemije COVID-19.
