Potencijal vitamina i suplemenata u prevenciji i Tranzicija bolesnika sa šećernom bolesti tip 1 iz pedijatrijske u internističku skrb liječenju infekcije virusom SARS-CoV-2

Potencijal vitamina i suplemenata u prevenciji i liječenju infekcije virusom SARS-CoV-2

Kristian Dominik Rudež1, Robert Likić2,3

1Dom zdravlja Zagreb – Istok, Zagreb, Hrvatska 2Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za unutrašnje bolesti, Zavod za kliničku farmakologiju

Koronavirus tip 2, koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS-CoV-2), nova je vrsta koronavirusa koja se u siječnju 2020. godine pojavila u gradu Wuhanu u Kini, da bi se potom proširila po cijelom svijetu uzrokujući bolest COVID-19. SARS-CoV-2 je patogen koji se još uvijek intenzivno istražuje, a za sada je poznato da je izuzetno virulentan te da oko 10% zaraženih razvija ozbiljniju kliničku sliku, dok u osoba >60 godina starosti oko 14% zaraženih zahtijeva bolničko liječenje, a oko 2% se mora liječiti u jedinicama intenzivnog liječenja. 12

Mortalitet od ove bolesti se razlikuje od zemlje do zemlje, a procjene variraju od 1,7% do 3% te će trebati još neko vrijeme da se izračunaju preciznije vrijednosti. U usporedbi sa sezonskom gripom, mortalitet kod COVID-19 je i >10x veći. Trenutno se u svijetu ispituje sigurnost i učinkovitost 139 cjepiva, a od lijekova donekle se učinkovitim pokazao remdesivir, lijek inicijalno razvijen za liječenje hemoragijske vrućice uzrokovane Ebola virusom, te kortikosteroid deksametazon u pacijenata koji zahtijevaju terapiju kisikom. U utrci da se uz nošenje maski

i fizičko distanciranje što prije iznađu dodatne mogućnosti prevencije i liječenja ove bolesti, posebna pažnja dana je istraživanjima potencijalnih protektivnih i terapijskih učinaka čitavog niza vitamina i dodataka prehrani. U ovom tekstu osvrnut ćemo se na istraživanja potencijalnih koristi primjene vitamina C, vitamina D, N-acetil-cisteina, cinka i kvercetina. U svijetu su trenutno u tijeku 42 klinička istraživanja sigurnosti i učinkovitosti primjene vitamina C u prevenciji ili terapiji COVID-19. Vitamin C je askorbinska kiselina, antioksidans koji je topiv u vodi. Dnevna potrebna doza je 90 mg. Istraživanja provedena do sada pokazala su da ima ulogu u sprječavanju infekcija, smanjenju bronhokonstrikcije te da može skratiti duljinu boravka pacijenata u jedinicama intenzivnog liječenja kao i trajanje mehaničke ventilacije u pacijenata s respiratornom insuficijencijom. Predloženi načini imunomodulacijskog djelovanja vitamina C su pojačana aktivnost fagocita (stanica imunološkog sustava) kao i pojačana mobilnost limfocita, čime bi se ubrzao oporavak od respiratornih viroza. Vitamin D je vitamin koji je za razliku od vitamina C topiv u mastima te je još od ranije poznato da manjak vitamina D može biti povezan s povećanom učestalošću akutnih respiratornih infekcija. Smatra se da vitamin D djeluje imunomodulatorno na način da potiče pojačanu sintezu antimikrobnih peptida, inducira autofagiju (proces kojim se uklanjaju vlastite stanice) te sintezu reaktivnih spojeva dušika i kisika. U velikoj meta-analizi o učincima vitamina D objavljenoj u časopisu British Medical Journal u 2017. godini, u koju je bilo uključeno ukupno 25 randomiziranih kliničkih ispitivanja s ukupno 10.933 sudionika, zaključeno je da bi 33 ljudi trebalo uzimati suplement vitamina D kako bi se spriječio jedan slučaj akutne respiratorne infekcije (ARI), a ako bi vitamin D bio uziman redovito, tj. bez bolus doza, onda bi svega 20 ljudi iz opće populacije trebalo uzimati nadoknadu vitamina D za sprječavanje jednog slučaja ARI. U osoba u kojih je dokazan manjak vitamina D, 1 ARI bi bio spriječen na svake 4 osobe koje bi uzimale vitamin D! Osim toga, prema podatcima iz irskog Tilda istraživanja, oko 20% starije populacije u Irskoj ima deficit vitamina D, a ovaj postotak je gotovo 50% u osoba starijih od 85 godina te oko 27% u osoba starijih od 70 godina. Preporučena minimalna doza vitamina D tijekom zime je 400 internacionalnih jedinica (IU) dnevno, a za većinu dobnih skupina preporučuje se 600 do 800 IU/dan. Inače, učinak vitamina D na prevenciju i terapiju COVID-19 trenutno se ispituje u 52 klinička istraživanja u svijetu. Cink (Zn) je vrlo važan element u tragovima, koji je prisutan u organizmu uglavnom u izvanstaničnoj tekućini. Još je početkom godine u laboratorijskim pokusima zamijećeno kako cink izrazito inhibira SARS-CoV-2 virusnu RNA replikaciju u stanicama blokirajući virusne enzime, a uz to, cink potiče mukocilijarni aparat respiratornog sustava na pojačano uklanjanje virusa i bakterija, potiče antivirusnu aktivnost imunog sustava pojačanom sekrecijom interferona alfa, regulira izlučivanje proinflamatornih citokina (sekrecijskih proizvoda imunosnog sustava) te sprječava bakterijske superinfekcije u sklopu virusnih infekcija. Doza cinka za suplementaciju bila bi 40 mg dnevno, a učinkovitost i sigurnost ovog suplementa kod SARS-CoV-2 infekcije trenutno se istražuje u 32 klinička istraživanja u svijetu. S obzirom na to da je koncentracija cinka unutar stanica niska, da bi se polučili njegovi potencijalni korisni učinci potrebno je omogućiti pojačan ulazak cinka u stanice, čemu služe molekule koje spadaju u skupinu ionofora za cink, a jedna od njih je kvercetin (klorokin i hidroksiklorokin za koje nije dokazana učinkovitost u terapiji COVID-19 su također ionofori za cink). Kvercetin je flavonoid, biljni pigment te ga prirodno ima, između ostaloga, u crnom vinu, jabukama, zelenom čaju i Ginkgo bilobi, a u dozi 2 x 500 mg dnevno trebao bi omogućiti dovoljnu dostupnost cinka unutar stanica za inhibiciju replikacije SARSCoV-2. Učinkovitost i sigurnost ovog spoja trenutno se u svijetu istražuje u 3 klinička istraživanja. N-acetil-cistein (NAC) je mukolitik (supstanca koja razgrađuje sluz), koji se upotrebljava zadnjih 30 godina, a pokazao se učinkovitim i kao protuotrov kod otrovanja paracetamolom. U velikom randomiziranom, multicentričnom ispitivanju na 262 pacijenta u Italiji, koji su uzimali NAC 2 x 600 mg oralno kroz 6 mjeseci, pokazano je znatno sniženje simptoma i skraćenje trajanja gripe i ostalih virusnih respiratornih infekcija, posebno u starijih osoba, a sve bez značajnijih nuspojava ove terapije. Učinkovitost molekule NAC u terapiji COVID-19 danas se ispituje u sklopu 10 kliničkih ispitivanja diljem svijeta. Zaključno, optimalna funkcija imunog sustava jedan je od preduvjeta za izbjegavanje oboljenja te uspješan ishod liječenja infekcije virusom SARS-CoV-2. Prije eventualnog uzimanja dodatnih vitaminskih preparata ili dodataka prehrani svakako se savjetujte sa svojim obiteljskim liječnikom ili farmaceutom.

Literatura: • Moberley S, Holden J, Tatham DP, Andrews RM. Vaccines for preventing pneumococcal infection in adults. Cochrane Database Syst Rev. 2013 Jan 31;2013(1):CD000422. doi: 10.1002/14651858.CD000422.pub3. PMID: 23440780; PMCID: PMC7045867. • Hemilä H, Chalker E. Vitamin C Can Shorten the Length of Stay in the ICU: A

Meta-Analysis. Nutrients. 2019 Mar 27;11(4):708. doi: 10.3390/nu11040708.

PMID: 30934660; PMCID: PMC6521194. • Martineau AR, Jolliffe DA, Hooper RL, Greenberg L, Aloia JF, Bergman P,

Dubnov-Raz G, Esposito S, Ganmaa D, Ginde AA, Goodall EC, Grant CC,

Griffiths CJ, Janssens W, Laaksi I, Manaseki-Holland S, Mauger D, Murdoch

DR, Neale R, Rees JR, Simpson S Jr, Stelmach I, Kumar GT, Urashima M,

Camargo CA Jr. Vitamin D supplementation to prevent acute respiratory tract infections: systematic review and meta-analysis of individual participant data.

BMJ. 2017 Feb 15;356:i6583. doi: 10.1136/bmj.i6583. PMID: 28202713;

PMCID: PMC5310969. • Wu W, Li R, Li X, He J, Jiang S, Liu S, Yang J. Quercetin as an Antiviral

Agent Inhibits Influenza A Virus (IAV) Entry. Viruses. 2015 Dec 25;8(1):6. doi: 10.3390/v8010006. PMID: 26712783; PMCID: PMC4728566. • Skalny AV, Rink L, Ajsuvakova OP, Aschner M, Gritsenko VA, Alekseenko SI,

Svistunov AA, Petrakis D, Spandidos DA, Aaseth J, Tsatsakis A, Tinkov AA.

Zinc and respiratory tract infections: Perspectives for COVID 19 (Review). Int

J Mol Med. 2020 Jul;46(1):17-26. doi: 10.3892/ijmm.2020.4575. Epub 2020

Apr 14. PMID: 32319538; PMCID: PMC7255455. • De Flora S, Grassi C, Carati L. Attenuation of influenza-like symptomatology and improvement of cell-mediated immunity with longterm N-acetylcysteine treatment. Eur Respir J. 1997 Jul;10(7):1535-41. doi: 10.1183/09031936.97.10071535. PMID: 9230243.

01 55 30 503 HALO HALO INFO TELEFON HSDU-a

Svakog utorka i četvrtka pozivom na broj 01 55 30 503 od 17:00 do 19:00 sati možete razgovarati s dežurnim stručnjakom/stručnjakinjom

Raspored i imena gostujućih stručnjaka na HALO HALO INFO TELEFONU objavljivat ćemo na www.dijabetes.hr i na Facebooku, a informaciju možete dobiti i pozivom na broj mobitela 091 31 31 020.

Nastavljamo i dalje s Info telefonom dva puta tjedno kako bismo omogućili osobama sa šećernom bolešću, članovima njihovih obitelji, odnosno svima onima koji brinu o vlastitome zdravlju i prevenciji kroničnih bolesti te onima koji su u povećanom riziku od obolijevanja od šećerne bolesti da na jednom mjestu dobiju potrebnu pouzdanu informaciju, koristan i vrijedan savjet ili točan odgovor od stručnih osoba ne odlazeći u zdravstvenu ustanovu. To je posebice važno u vrijeme epidemije COVID-19. U suradnji sa stručnjacima iz Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KB Merkur, svi zainteresirani koji trebaju savjet vezano za regulaciju šećerne bolesti, prevenciju, metode liječenja, terapiju i komplikacije dijabetesa mogu nazvati na besplatni Info telefon 01 55 30 503 utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati. Razgovor s liječnicima i medicinskim sestrama u potpunosti je anoniman, možete se predstaviti samo ako želite. Na Info telefonu dežuraju dijabetolozi, neurolog, kardiolog, oftalmolog i diplomirane medicinske sestre. HSDU je ovu posebnu telefonsku liniju uveo kao dodatnu pomoć i savjetovanje za osobe sa šećernom bolešću, članove njihovih obitelji, njihove prijatelje te sve ostale koji se suočavaju sa šećernom bolešću, žive s njom ili se žele informirati. Veselimo se Vašim novim pitanjima! Zahvaljujemo svim stručnjacima koji dežuraju na Info telefonu i pomažu našim korisnicima, također i tvrtki NovoNordisk i Zagrebačkoj županiji, koji nam omogućavaju provedbu ovog projekta.

03.11.2020.

05.11.2020.

10.11.2020.

Raspored za studeni i prosinac, 2020.

OFTALMOLOG

Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

KARDIOLOG

Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

DIJABETES

Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada nazovite našega dežurnog liječnika. dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

17.11.2020.

19.11.2020.

24.11.2020.

26.11.2020.

01.12.2020.

03.12.2020.

08.12.2020.

10.12.2020.

15.12.2020.

17.12.2020.

22.12.2020.

PREHRANA

Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj medicinskoj sestri.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI

Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično.

NEUROLOG

Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

DIJABETES

Želite li savjet vezano uz šećernu bolest i akutne i kronične komplikacije, posebice o dijabetičkom stopalu te prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, nazovite našega dežurnog liječnika.

DIJABETIČKO STOPALO

Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni.

OFTALMOLOG

Želite li razgovarati o očnim promjenama kao komplikaciji šećerne bolesti te prevenciji, liječenju i terapijskim mogućnostima, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

KARDIOLOG

Želite li savjet o dijabetesu i kardiovaskularnim bolestima, koronarnoj bolesti srca, perifernoj arterijskoj bolesti, prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, obratite se našoj dežurnoj liječnici.

DIJABETES

Trebate li savjet vezano uz šećernu bolest tipa 1 ili tipa 2 i akutne i kronične komplikacije, o prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju, tada nazovite našega dežurnog liječnika.

PREHRANA

Trebate li savjet o dijetoterapiji, tjelesnoj aktivnosti, samozbrinjavanju i samokontroli šećerne bolesti, obratite se našoj diplomiranoj medicinskoj sestri.

DIJABETES OPĆENITO I SUVREMENE TEHNOLOGIJE U LIJEČENJU ŠEĆERNE BOLESTI

Želite li razgovarati ili se posavjetovati s našim dežurnim liječnikom, možete mu postaviti različita pitanja vezana za šećernu bolest, liječenje tabletama i/ili inzulinom, suvremenim tehnologijama i slično.

NEUROLOG

Želite li se savjetovati o neurološkim komplikacijama šećerne bolesti, oštećenju osjeta i živaca, prevenciji i liječenju dijabetičke polineuropatije, tada nazovite našu dežurnu liječnicu.

DIJABETIČKO STOPALO

Imate li problema sa stopalima (poremećaji cirkulacije krvi, oštećenje živaca, sprječavanje ozljeda, kada se obratiti liječniku), savjeti i informacije naše glavne sestre bit će Vam korisni. Snježana Gaćina, dipl. med. techn., glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Krešimir Martinac, dr. med., internist i dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Romano Vrabec, dr. med., oftalmolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Neva Brkljačić, dr. med., spec. internistica i kardiologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Tomislav Božek, dr. med., endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Snježana Gaćina, dipl. med. techn., glavna sestra Zavoda za šećernu bolest SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., spec. internist, endokrinolog – dijabetolog, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

prim. dr. sc. Sandra Vučković Rebrina, dr. med., neurologinja, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur

Vilma Kolarić, dipl. med. techn., glavna sestra, SK „Vuk Vrhovac“, KB Merkur