Treba li svaki oboljeli od šećerne bolesti imati svog nefrologa?

Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., specijalist internist, subspecijalist nefrolog/hipertenziolog

S popularizacijom zdravstvene zaštite raste i svijest o visokom riziku komplikacija na svim organima i organskim sustavima osoba oboljelih od hipertenzije i šećerne bolesti (ŠB). No, još uvijek se događa da nam u ambulantu dođe dugogodišnji

bolesnik od šećerne bolesti koji je tek s uočenim povišenim razinama serumskog kreatinina upućen nefrologu. Kreatinin je samo jedan od markera oštećenja bubrežne funkcije. Arterijska hipertenzija, šećerna bolest i ateroskleroza komorbiditeti su koji idu ruku pod ruku. Obrada eventualnih sekundarnih uzroka arterijske hipertenzije, kao što je primjerice aterosklerotsko suženje bubrežne arterije, kod oboljelih od šećerne bolesti poprima još veće značenje. Istovremeno, jedan od najčešćih uzroka zatajenja bubrega jest upravo šećerna bolest. S vremenom visoke razine šećera u krvi oštećuju milijune sićušnih jedinica za filtriranje unutar svakog bubrega, koje se zovu nefroni. To na kraju dovodi do zatajenja bubrega. Otprilike 20 do 30 posto osoba sa šećernom bolešću razvije bolest bubrega (dijabetičku nefropatiju), iako ovo stanje neće uvijek napredovati do zatajenja bubrega. Osoba sa ŠB podložna je nefropatiji bez obzira na to koristi li inzulin ili ne. Rizik je povezan s duljinom vremena tijekom kojega osoba ima ŠB. Ne postoji specifičan lijek za dijabetičku nefropatiju, ali liječenje je doživotno. Nužno je liječiti sve čimbenike rizika, kao što su povišene razine masnoća u krvi i povišen krvni tlak. Neliječena ili neregulirana arterijska hipertenzija s vremenom, uz ostale mehanizme, dovodi do oštećenja krvnih žila u glomerulima bubrega, a to se zove glomeruloskleroza.

Simptomi bolesti

Isprva, jedini znak je visoka razina proteina u mokraći, što nema simptoma. Mogu proći godine prije nego što bubrezi budu dovoljno ozbiljno oštećeni da izazovu simptome. Neki od simptoma mogu uključivati: • zadržavanje tekućine (edem nogu ili lica) • umor • glavobolju • mučninu • povraćanje. Unutar svakog bubrega nalazi se oko milijun sićušnih jedinica koje se nazivaju nefroni. Svaki se nefron sastoji od malog filtera (glomerula) pričvršćenog na tubul. Voda koja sadrži otpad odvaja se pomoću filtara od krvi i usmjerava u tubule. Velik dio vode tubulima se vraća u krv, dok se otpad koncentrira u urin. Bubrezi zahvaćeni dijabetičkom nefropatijom više ne rade učinkovito, a u urinu se pojavljuju proteini u tragovima (mikroalbuminurija). Mikroalbuminurija je jedan od prvih znakova oštećenja ciljnih organa, pa tako i bubrega. Zadržavanje vode i soli uzrokuje edeme, a nerijetko i krvni tlak počinje rasti. Visoki krvni tlak (hipertenzija) poznat je čimbenik rizika za bubrežne bolesti, a osobe s dijabetesom sklone su hipertenziji. Sustav renin-angiotenzin – koji pomaže u regulaciji krvnog tlaka – također se smatra uključenim u razvoj dijabetičke nefropatije. Ostali čimbenici rizika uključuju pušenje i obiteljsku anamnezu. Dijabetička nefropatija postojano napreduje unatoč medicinskoj intervenciji. Međutim, liječenje može znatno usporiti stupanj oštećenja.

Dijagnostika

Dijabetička nefropatija se dijagnosticira nizom testova uključujući: • analizu urina – za provjeru razine proteina, odnosno albumina. Povišena razina albumina/proteina u mokraći jedan je od prvih znakova dijabetičke nefropatije. • krvni tlak – potrebne su redovite kontrole krvnog tlaka. Povišeni krvni tlak također doprinosi napredovanju bubrežnog oštećenja. • krvne pretrage – urea, kreatinin, kalij, natrij, kalcij, vitamin D, fosfor, PTH, analiza 24-satnog urina – važne su za provjeru stupnja funkcije bubrega. • ultrazvuk bubrega – omogućuje prikaz veličine bubrega, a color doppler krvnih žila provjeru eventualnih suženja bubrežnih arterija, kao i određivanje brzina protoka kroz arterije bubrega, što je također važno za procjenu funkcije bubrega. • 24-satni mjerač krvnog tlaka – pomaže boljem uvidu u kontrolu krvnog tlaka tijekom dana i noći, te daje niz podataka za procjenu učinkovitosti propisane terapije.

Mogućnosti liječenja

• Prevencija – ovo je najbolji oblik liječenja i uključuje dobru kontrolu razine glukoze u krvi i krvnog tlaka – smanjen unos soli, nemasna dijeta, fizička aktivnost, hidracija. • Lijekovi – uključujući lijekove za snižavanje visokoga krvnog tlaka, osobito inhibitore enzima koji pretvara angiotenzin (ACE) i blokatore angiotenzinskih receptora za suzbijanje oštećenja bubrega. • Regulacija šećerne bolesti optimiziranom suvremenom terapijom. • Medikamentozna terapija dislipidemije – lijekovi kao što su rosuvastatin, atorvastatin, ezetimib ili njihove kombinacije te terapija povišenih triglicerida lijekovima iz skupine fenofibrata. • Dijaliza – ili liječenje nadomještanjem bubrežne funkcije. Dijaliza se može provoditi u ustanovi specijaliziranoj za provođenje postupka (hemodijaliza) ili pacijent nakon završene edukacije sam provodi postupak u kućnim uvjetima (peritonejska dijaliza). Dijaliza je potrebna nekoliko puta tjedno do kraja života osobe, a u slučaju peritonejske dijalize izmjene se provode nekoliko puta dnevno. • Transplantacija bubrega – zdravi bubreg davatelja nadomješta funkciju bolesnih bubrega.

Strategije smanjenja rizika

Osoba s dijabetesom može smanjiti rizik od dijabetičke nefropatije, ili barem odgoditi njezin početak, na više načina uključujući: • strogo kontroliranje razine šećera u krvi • brigu da krvni tlak bude dobro kontroliran • izbjegavanje nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAIL) • liječenje infekcija urinarnog trakta odmah antibioticima • adekvatnu hidraciju. Obavljajte redovite laboratorijske i slikovne pretrage kako biste provjerili zdravlje svojih bubrega. Na vrijeme se javite svom nefrologu jer je praćenje bubrežne funkcije najvažnije u sprječavanju neželjenih komplikacija bolesti. U Poliklinici Wellife termin za pregled nefrologa, laboratorijske pretrage, KV dijagnostiku, UZV bubrega i color doppler krvnih žila bubrega možete rezervirati već danas pozivom na telefon broj 01 638 1150 ili slanjem upita na adresu elektroničke pošte: office@wellife.hr.

Izvor: Diabetes and renal failure, Department of Biochemistry and Molecular Biology, Monash University, Australia Kidneys explained, Better Health Channel, Department of Health, State Government of Victoria, Australia Kidney failure, Better Health Channel, Department of Health, State Government of Victoria, Australia