11 minute read
Sindrom bijele kute – mit ili istina?
Prim. dr. sc. Ljiljana Fodor, dr. med., specijalist internist, subspecijalist nefrolog/hipertenziolog
Nemali broj puta nakon mjerenja tlaka u ordinaciji i očitavanja povišenih vrijednosti čujete sljedeće izgovore: „to mi je od stresa, to mi je od kave, to mi je kad vidim bijelu kutu“. Istina ili urbana legenda? Činjenica je da nekim pacijentima, koji inače imaju uredan tlak prilikom kućnog mjerenja ili mjerenja u ljekarni, tlak naraste u blizini liječnika. Zbog toga je i nastao izraz „hipertenzija bijele kute“ ili „efekt bijele kute“. No, novija istraživanja kažu da ne smijemo podcijeniti ovo stanje u prognozi budućih kardiovaskularnih zbivanja i trebamo ga smatrati prvim znakom upozorenja. Hipertenzija ili visoki krvni tlak često je nasljedno uvjetovana. Normalan krvni tlak je 120/80 mm Hg. O hipertenziji govorimo ako je krvni tlak iznad 140/90 mmHg. Postoji cijeli niz čimbenika koji povećavaju rizik pojave hipertenzije: pretilost, nedostatak tjelesne aktivnosti, pušenje i alkohol, stres, previše soli u hrani, obiteljska povijest visokoga tlaka, poremećaj štitnjače, apneja u snu, bolesti bubrega, aterosklerotske promjene krvnih žila.
Advertisement
Pomažu li tehnike opuštanja?
Sindrom bijele kute javlja se u oko 15-30% pacijenata kada su kod liječnika. Stres i tjeskoba mogu utjecati na povišenje tlaka pa su ljudi kojima se javlja hipertenzija zbog bijele kute u većem riziku od neželjenih događaja koje visoki tlak uzrokuje. Studija objavljena u časopisu Journal of American College of Cardiology utvrdila je da će ljudi koji imaju hipertenziju bijele kute vjerojatnije imati kardiovaskularne posljedice. Zabrinutost oko toga hoće li ili neće narasti tlak kod susreta s liječnikom dovoljan je razlog da tlak bude viši. Neke tehnike opuštanja, vježbe disanja ili meditacija pomažu u boljoj regulaciji krvnog tlaka, no ne smijemo zaboraviti da je iznimno važno prije svega promijeniti i druge loše životne navike – pušenje, prejedanje, neaktivnost.
Kako postaviti dijagnozu sindroma bijele kute?
Hipertenzija bijele kute i efekt bijele kute manje su opasni od maskirne hipertenzije. Maskirna hipertenzija odnosi se na bolesnike s urednim vrijednostima arterijskog tlaka izmjerenim na liječničkom pregledu, a povišenima u kućnim mjerenjima ili dobivenim KMAT-om. Urednim vrijednostima u ordinaciji smatraju se one niže od 140/90 mmHg, dok se povišenim izvanordinacijskim vrijednostima smatraju one > 135/85 mmHg u kućnim mjerenjima arterijskog tlaka, odnosno > 130/80 mmHg u 24-satnom KMAT-u. Osobe s maskirnom hipertenzijom imaju dakle viši kardiovaskularni rizik od osoba s normalnim arterijskim tlakom, gotovo jednak onome s trajnom hipertenzijom. Ovi pojedinci često i progrediraju u trajnu hipertenziju. Maskirna hipertenzija najčešće se dijagnosticira u osoba koje pri mjerenju tlaka u liječničkoj ordinaciji imaju visokonormalni tlak (130-139/85-89 mmHg) i u mlađih bolesnika. Osobama s maskirnom hipertenzijom treba učiniti procjenu kardiovaskularnog rizika i potom je povremeno ponavljati uz kućna mjerenja arterijskog tlaka i 24-satno kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka. U ovih pojedinaca jako su bitne nefarmakološke mjere, a medikamentoznu terapiju treba razmotriti od slučaja do slučaja uzevši u obzir procjenu kardiovaskularnog rizika i postojanje oštećenja ciljnih organa.
Zaključno
U zaključku možemo naglasiti da je prevalencija povišenog krvnog tlaka zbog bijele kute oko 10-20% u općoj populaciji. Povišeni krvni tlak zbog bijele kute nije bezazlen fenomen i prediktor je lošije prognoze bolesnika u dugoročnom praćenju. Zato se svakako preporučuje što više koristiti mogućnost mjerenja tlaka kod kuće, odnosno iskoristiti činjenicu da su nam uređaji za kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka sve više dostupni, pa tako i u našoj Poliklinici Wellife. Za razliku od većine dostupnih uređaja na tržištu, postavljanjem našeg aparata dobit ćete podatke i o centralnom tlaku u aorti i o krutosti, odnosno starosti vaših krvnih žila. U Ambulanti za hipertenziju naše Poliklinike možete obaviti stručni pregled hipertenziologa, a uz to Vam je dostupna i kompletna kardiovaskularna dijagnostika. Rezervirajte svoj termin pregleda pozivom na broj telefona: 01 638 1150 ili elektroničkom poštom na adresu: office@wellife.hr.
Zrinka Mach: Podržite našu peticiju za uvrštenje suvremenih CGM senzora na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju!
U okviru Health Hub-ovog Special Policy Reporta (u prijevodu: Izvješća o posebnoj politici Centra za zdravlje) PAMETNO sa šećernom bolesti – Tehnologije koje mijenjaju život i zdravstvene sustave želimo otvoriti dijalog o potrebi učenja i usvajanja medicinskih tehnologija u dijabetičkoj skrbi na temelju najboljih globalnih praksi te konstruktivno ukazati kako iskoristiti potencijal i prednosti inovativnih medicinskih tehnologija za kreiranje „pametnih“, data-driven zdravstvenih politika koje vode ka boljim ishodima šećerne bolesti za pacijenta i zdravstveni sustav. „Moramo priznati da je oboljelima u Hrvatskoj, uz određena ograničenja, omogućeno liječenje uz pomoć inovativnih lijekova i uz primjenu modernih tehnologija kao što su inzulinske pumpe i uređaji za kontinuirano mjerenje glukoze prema standardima suvremene medicine i to predstavlja veliki iskorak. Ovo dokazuje da je HZZO prepoznao koristi inovacije i za osiguranike i za zdravstveni sustav“, izjavila je Zrinka Mach, mag. soc. gerontologije, predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, koja je za Health Hub predstavila i inicijativu Saveza – peticiju kojom žele omogućiti uvrštenje sustava FreeStyle Libre na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju.
Dosta se priča i piše o dijabetesu u Hrvatskoj i stiče se dojam kako svi sve znaju. Je li to doista tako i kako u stvari možemo opisati jednu prosječnu osobu s dijabetesom u Hrvatskoj?
Zapravo možemo reći: dijabetes je svuda oko nas, jer u Hrvatskoj svaka deseta odrasla osoba živi s ovom bolesti tako da skoro nema obitelji, u širem smislu, koja nema nekog oboljelog. U prosjeku su to osobe srednje životne dobi koje u najvećem broju slučajeva boluju od šećerne bolesti tipa 2. Uz to što imamo tako velik broj oboljelih, svake godine svjedočimo sve većem broju novooboljelih. Nažalost jedan značajan dio njih bude prepoznat relativno kasno, kada je bolest već napredovala i razvile su se komplikacije. Nerijetko osoba bude hospitalizirana zbog srčanog infarkta ili moždanog udara i tek tada se utvrdi postojanje dijabetesa. Prema onome što smo prikupili u udrugama velika većina osoba s dijabetesom ima razvijene komplikacije, a najčešće su to kardiovaskularne komplikacije. Naše ankete govore da svaka druga osoba s dijabetesom liječi i neku kardiovaskularnu komplikaciju dijabetesa, a zabrinjava nas i udio svih ostalih komplikacija. Nažalost, uz ove činjenice koje ne zvuče ohrabrujuće, danas svjedočimo i intenzivnom povećanju broja umrlih te je dijabetes jedan od tri vodeća uzroka smrti u Hrvatskoj zajedno s akutnim infarktom srca i moždanim udarom. Iskustva i podatci zadnjih godina, tijekom pandemije COVID-19, još jednom su potvrdila kako je ova populacija posebno vulnerabilna kad nastupe ovakve ugroze. Tako je potvrđeno da su osobe s dijabetesom češće imale teži oblik COVID-19 bolesti te da su bile zastupljenije u skupini umrlih od posljedica bolesti. Rezultat svega je činjenica da je svaka četvrta umrla osoba u 2021. godini u Hrvatskoj bolovala od dijabetesa.
Što je razlog ovako loše slike stanja skrbi dijabetesa u Hrvatskoj?
Iz onoga što danas znamo i proanalizirali smo zajedno sa stručnjacima koji liječe dijabetes u Hrvatskoj vidimo da ima prostora za poboljšanje svih aktivnosti unutar zdravstvenog sustava kako bi bolest bila na vrijeme prepoznata i uspješnije liječena te, s druge strane, znamo da je motivacija oboljelih i njihovo poznavanje svih rizika koje bolest donosi još uvijek ispod potrebne razine. Dijabetesu tipa 2 prethodi predijabetes karakteriziran određenim poremećajem tolerancije glukoze koji je najčešće prisutan desetak godina prije nastanka očite bolesti, a upravo u tom razdoblju već se razvijaju aterosklerotske komplikacije na krvnim žilama. Ukoliko se oboljeli na vrijeme upozore na to stanje te izmijene životne navike, kako u prehrani tako i u fizičkoj aktivnosti, pruža im se mogućnost povratka u stanje normalne tolerancije glukoze, što ujedno znači i sprječavanje nastanka spomenutih komplikacija. S druge strane, u onih koji su već razvili bolest nužna je uspješna prevencija komplikacija. Kronične komplikacije bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih. Opterećenje komplikacijama je prepoznato kao problem u svim razvijenim zdravstvenim sustavima, a i predmet je razmišljanja stručnjaka i specijalista diljem svijeta. Stoga ne čudi da su u novim preporukama stručnih društava komplikacije i kvaliteta života oboljelih zauzeli središnje mjestu u liječenju dijabetesa. Prepoznavanje rizika razvoja komplikacija, njihova uspješna prevencija i pravovremeno liječenje ključ su uspjeha kako bi akcije i strategije liječenja zaista smanjile negativne učinke bolesti na društvo. Razvoj svih komplikacija bolesti znatno je učestaliji u osoba s nereguliranom glikemijom. Postoje brojni dokazi i provedene analize kojima je pokazano da se to može provesti dobrom organizacijom skrbi i povećanim aktivnostima zdravstvenog sustava, odnosno intenziviranim pristupom u liječenju. Taj pristup aktivno uključuje oboljelog u sve procese liječenja.
Kako oboljeli, odnosno i udruge oboljelih mogu doprinijeti poboljšanju stanja skrbi u Hrvatskoj?
U prosjeku oboljeli premalo znaju o bolesti, a tek malom broju pružena je pomoć u savladavanju problema i osnaživanju da preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje. Kada govorimo o poznavanju rizika i komplikacija koje bolest nosi, iz rezultata ankete koju smo proveli znamo da je samo trećina oboljelih dobila jasne informacije o mogućim komplikacijama dijabetesa i njihovom sprječavanju. Jedna trećina nema nikakvo znanje o komplikacijama, a kod preostale trećine informacija nije bila pravovremena, odnosno za komplikacije su saznali dugo nakon postavljanja dijagnoze ili nakon što su se komplikacije već razvile. Još jedan negativan trend kojem svjedočimo u zadnjih nekoliko godina jest smanjenje broja oboljelih, i to posebice s tipom 2 bolesti, koji provode samokontrolu. Ona se provodi većinom povremeno, a podatci o potrošnji ukazuju na pad od nekih 25% u zadnjih tri do četiri godine. Djelomično je na pad korištenja utjecala i odluka HZZO-a da smanji dozvoljene količine trakica za mjerenje glukoze u krvi uređajem na 50 komada godišnje za skupinu osoba s tipom 2 bolesti koje se liječe oralnim i drugim neinzulinskim lijekovima za snižavanje glukoze u krvi. Iz svega proizlazi da oni sada već iznimno rijetko provode samokontrolu. Uz redovito velik udio oboljelih kod kojih se glikirani hemoglobin (HbA1c) nije odredio niti jednom, odnosno samo jednom u zadnjih godinu dana, ovaj trend smanjenja samokontrola ide u smjeru propuštanja prilike za pravovremeno prepoznavanje komplikacija. Dakle, to su područja na kojima trebamo i želimo raditi.
Možemo li reći da ipak postoji određeni napredak i ako oboljeli prihvaćaju inovacije u liječenju i mogu li one mijenjati pristup skrbi?
Moramo priznati da je oboljelima u Hrvatskoj, uz određena ograničenja, omogućeno liječenje uz pomoć inovativnih lijekova i uz primjenu modernih tehnologija kao što su inzulinske pumpe i uređaji za kontinuirano mjerenje glukoze prema standardima suvremene medicine i to predstavlja veliki iskorak. Ovo dokazuje da je HZZO prepoznao koristi od inovacije i za osiguranike i za zdravstveni sustav. Sustav FreeStyle Libre je već 2018. godine uvršten na Listu pomagala za određene osobe s tipom 1 dijabetesa. Hrvatska iskustva s ovim sustavom dokazala su jednu izuzetnu motiviranost i suradljivost oboljelih u postizanju ciljeva liječenja te je potvrđeno da hrvatski korisnici u prosjeku obave značajno više skeniranja dnevno nego što to pokazuju rezultati za sve ostale dostupne zemlje. Više skeniranja, odnosno konzistentno i sustavno korištenje sustava FreeStyle Libre dovelo je do značajno bolje regulacije glikemije, a to je upravo ono što nam treba. Iskustva i rezultati koji su do sada postignuti daju nam nadu da će uskoro svim osobama na intenziviranoj inzulinskoj terapiji, što uključuje i tip 1 i tip 2 bolesti, omogućiti upotrebu senzora FreeStyle Libre na teret osiguravatelja. Time bismo Hrvatsku priključili većini europskih zemalja koje su također prepoznale koristi sustava FreeStyle Libre.
Kakva je Vaša vizija „zdravstvenih politika“ u dijabetičkoj skrbi?
Hrvatski savez dijabetičkih udruga brojnim projektima i aktivnostima u kojima sudjeluje svakodnevno dokazuje svoju spremnost za suradnju u rješavanju svih otvorenih problema sa zdravstvenom administracijom i stručnjacima koji se bave liječenjem dijabetesa kako bi se omogućilo uspješnije liječenje bolesti. Zadovoljni smo činjenicom da su naša nastojanja prepoznata te smo uključeni u Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću. Svjesni smo važnosti edukacije i spremni smo pomoći u osmišljavanju i provođenju svih programa koji će podići razinu znanja i spremnosti oboljelih da se suprotstave svim negativnim posljedicama bolesti. Ujedno, željeli bismo i da administracija prepozna važnost motiviranosti i suradljivosti oboljelih jer vjerujemo da je to ispravan put za postizanje boljih ishoda liječenja i rasterećenje zdravstvenog sustava kako u financijskom smislu tako i u smislu kapaciteta.
Možete li nam nešto više reći o apelu Vašeg Saveza za uvrštavanje sustava FreeStyle Libre na pozitivnu listu HZZO-a za sve osobe oboljele od šećerne bolesti koje koriste inzulinsku terapiju?
Pozvali smo građane da svojim potpisom podrže našu inicijativu kojom želimo ubrzati proceduru koja bi omogućila stavljanje sustava FreeStyle Libre (senzora za očitanje šećera u međustaničnoj tekućini) na Osnovnu listu ortopedskih i drugih pomagala za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju. Naime, osobe sa šećernom bolešću tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju zakinute su za mogućnost stalnog praćenja razine svog šećera u krvi u odnosu na osobe sa šećernom bolešću tipa 1 kojima je to omogućeno putem sustava FreeStyle Libre. Rezultati metaanalize 75 studija predstavljeni na ovogodišnjem kongresu naprednih tehnologija i liječenja dijabetesa (ATTD) u travnju pokazuju da sustav FreeStyle Libre omogućuje značajno smanjenje glikiranog hemoglobina (HbA1c) koje se održava do 24 mjeseca u osoba oboljelih od šećerne bolesti tipa 1 i tipa 2. Zahvaljujemo nadležnim institucijama, posebno HZZO-u, na pomacima u skrbi šećerne bolesti tipa 1 u Hrvatskoj kao i dostupnosti modernih tehnologija među kojima je i sustav FreeStyle Libre. Ovom peticijom želimo omogućiti uvrštenje sustava FreeStyle Libre na pozitivnu listu i za osobe oboljele od šećerne bolesti tipa 2 koje koriste inzulinsku terapiju. Na taj način uz sustav FreeStyle Libre sve osobe oboljele od šećerne bolesti koje su na inzulinskoj terapiji imat će svoje glikemije pod kontrolom te mogu brže reagirati na prijeteće hipoglikemije i hiperglikemije, što im omogućava bolji i kvalitetniji život, kako profesionalni tako i društveni i obiteljski. Osim što je važan za očuvanje zdravlja, sustav FreeStyle Libre posljedično doprinosi smanjenju troška koji HZZO izdvaja za liječenje komplikacija šećerne bolesti. Naime, trošak liječenja kroničnih komplikacija je 88% od ukupnog iznosa koji HZZO izdvaja za liječenje šećerne bolesti, a samo 2,5% izdvaja se za pomagala u koje spada i sustav FreeStyle Libre. Hvala svima koji će nam pomoći! https://www.peticijeonline.com/apel_za_uvrtavanje_freestyle_ libre_sustava_na_pozitivnu_listu_hzzo-a_za_sve_osobe_ oboljele_od_eerne_bolesti_koje_koriste_inzulinsku_terapiju Izvor: https://www.healthhub.hr/special-policy-report-pametnosa-secernom-bolesti-zrinka-mach-podrzite-nasu-peticijuza-uvrstenje-suvremenih-cgm-senzora-na-pozitivnu-listu-iza-osobe-oboljele-od-secerne-bolesti-tipa-2-koje-k/?fbclid=I wAR2QwPXYU3ywmn2RW1h4v3hCdE2Uq_zeYqTFDB2LVncQkQIvyLsA69W6rc
H
L Z D M
