ptice

Ptice

Copyright: dinka.juricic@skolskaknjiga.hr, 2012

.

PIJEV I ZOV

vrabac, 14,5 cm

Ptice se glasaju na dva načina: pijevom i zovom. Pjesme nekih vrsta mužjaka su pravi mali koncerti. Ima ptica pjevica koje cijeloga života uče nove pjesme i obogaćuju svoj repertoar.

Druga je vrsta ptičjega glasanja zov. Zovom se ptice glasaju cijele godine. To je kratak zvuk kojim jedne drugima prenose neke poruke.

Vrapci su veoma društvene ptice često ih čujemo kako međusobno nešto živkaju. Živkanje nije pjevanje, nego zov pomoću kojega vrapci na svoj način razgovaraju.

KAKO PEPOZNATI PTICU PO PJEVU želiš li naučiti i prepoznavati pijev pojedinih vrsta ptica, potrebno je prilično strpljenja i vremena. Evo uputa: 1. Nabavi priručnik o pticama uz koju je priložen CD sa snimljenim iglasanjem svake pojedine vrste ptica.

2. Odaberi u knjizi samo nekoliko vrsta ptica stanarica najčešćih u tvome kraju i nekoliko puta poslušaš njihovo glasanje CD-a te ga pokušaš zapamtit i razlikovati.

Na naslovnici ovoga priručnika je slika češljugara kojeg u narodu nazivaju još i i štiglic ili grdelin. To je jedna od naših najmanjih ptica, dug je samo 12 cm. Češljugar je ptica stanarica.

3. Izađi nekoliko puta tijekom dana u šetnju u prirodu u svojoj bližoj okolici zato da otkriješ mjesta gdje se ptice češće zadržavaju i kada ih se najbolje može čuti.

Zapiši u bilježnicu koja su to mjesta i skicirraj ih ako je potrebno da bi ih kasnije mogao/ mogla pronaći.

Zapiši gdje se čuju pojedinačne ptice, a gdje mnoštvo njih.

grlica gugutka 32 cm

Grlica gugutka je ptica čiji je pijev vrlo lako prepoznati. po glasanju koje zovemo gugutanje. Grlica gugutka je ptica stanarica. Živi uz naselja, u gradskim parkovima i drvoredima, a vrlo je česta na selima.

4. Kod kuće u miru prouči mjesta koja si označio/označila u svojoj bilježnici. Ako je riječ o nekom grmlju, potraži u priručniku koje bi to mogle biti ptice na tome mjestu i u to doba godine. Neke ptice pjevaju s tla, neke samo s drveća. Sve ćeš to otkriti u priručniku i ti će ti podatci pomoći da već unaprijed pretpostaviš čije češ to glasanje slušati.

5. Opremi se za prvo ozbiljno slušanje ptica. Ako ćeš ih slušati ujutro, dok je još rosa, obuj cipele koje se ne će smočiti, ponesi rezervne čarape i umetni koji komad odjeće u ruksak da ti ne bude hladno. Ponesi diktafon ili neki drugi uređaj kojim ćeš snimati glasanje ptica. Zapiši gdje si snimio koji zvuk i u koje je to doba dana bilo. Zapiši i datum.

Sve će ti to pomoći da odrediš kojoj je ptici pripadao glas koji si snimio/ snimila.

PROMATRANJE PTICA I UOČAVANJE DETALJA GRAÐE NJIHOVA TIJELA

Srednje velika ptica (22 cm) vrlo duga repa, duljega od tijela (s repom je duga 46 cm).

Vrat joj je kratak, glava malena. Ima mali, šiljati kljun, duge noge i male kandže.

Velika ptica (46 cm). Ima veliku glavu i snažan, dugi kljun koji je s gornje strane lučno savijen, a na vrhu je šiljast. Ima snažne noge dugih potkoljenica. Gornji dio nogu obrastao je perjem.

Velika ptica (38 cm). Ima vitko tijelo, kratak, ali oštar i snažan kukasto savijen kljun te snažne kandže.

Takav kljun i kandže govore nam da je ptica grabljivica.

Velika ptica (41cm). Ima snažno tijelo, malu glavu s visokim čelom smještenu na izduljenom vratu, kratak kljun i male kandže.

Srednje velika ptica (23 cm) . Ima okruglu glavu i dug, šiljast kljun koji je malo savijen prema gore. Noge su joj kratke i snažne, a kandže imaju snažan stražnji prst, za penjanje po kori drveća.

Srednje velika ptica (33 cm) velike glave, kljuna blago lučno svinutoga s gornje strane. Ima snažno tijelo, dug rep i duga krila. Kad miruje, krila su joj odignuta od repa.

Manja ptica (19 cm). Ima kratak kljun, dug rep pri kraju rascijepljen u obliku izguljenoga slova W. Krila su joj duga i kad miruje, odignuta su od repa..

Mala ptica (14 cm). Izgleda kao da nema vrat nego joj je velika glava nasađena izravno na tijelo. Kljun joj je malen, tanak i zašiljen. Ima vrlo duge potkoljenice i male kandže.

Mala ptica (14 cm). Nema izražen vrat. Kljun joj je tanak i vrlo zašiljen, blagi izvijen prema gore. Ima vrlo kratak rep. Kandže su joj duge s jakim stražnjim prstom. Vrlo lako trči po stablu, često i niz koru drveća.

Mala ptica koja je s vrlo dugim repom duga 18 cm. Ima duži, vrlo tanak kljun, izduljeno tijelo i tanke noge vrlo dugih potkoljenica.

Manja ptica (18 cm). Ima izrazito snažan, debeo i kratak kljun, zašiljen na vrhu.

Ima veliku glavu i snažan vrat. Kandže su joj malene, a rep vrlo kratak.

Vrlo malena ptica (11,5 cm).

Ima snažan kratki kljun, veću glavu. Noge su joj izrazito kratke s dugim, tankim kandžama i dugim stražnjim prstom.

UPADLJIVI MUŽJACI I NEUPADLJIVE ŽENKE Katkad je perje mužjaka i ženki kod istih vrsta ptica toliko različito da opće ne bismo ni pomislili da je riječ o istoj vrsti. Mužjaci su upadljivih boja kako bi privukli ženke za parenje, a perje ženki usklađeno je s bojom okoline kako bi bile što neupadljivije i tako zaštitile sebe i svoje mlade.

divlja patka - mužjak, 58 cm divlja patka - ženka s pačićima

LASTAVICE I PILJCI Lastavice se gnijezde isključivo uz ljudske nastambe, pa obično mislimo da te ptice svi dobro prepoznajemo.

Međutim, nije baš tako: često ih miješamo s piljcima. U čemu je razlika?

lastavica, 19 cm lastavica, 19 cm

Lastavice su ptice vrlo dugog rašljastog repa i dugih krila. Perje im je na leđima tako tamnomodre boje da se čini gotovo crnim. Na čelu i bradi perje im je smeđe, podbradak crn, a prsa i trbuh bijeli.

PTICE I BOJE NJIHOVA PERJA Najjednostavnije je ptice promatrati u svome dvorištu, pogotovo ako imaš postavljene dobro posjećene hranilice i pojilice za ptice.

Kad ideš u prirodu promatrati ptice dobro bi bilo ponijeti svoj dalekozor i fotić ili kameru, ali obvezno ponesi bilježnicu, gumicu, šiljilo, olovke i bojice. Želiš li naučiti prepoznavati ptice, bilo bi mudro naučiti skicirati pticu u profilu, pticu okrenutu prema sebi i pticu okrenutu leđima - baš kao što vidiš na crtežima desno. Ni u jednome od ti položaja ne možeš uočiti sve šare i boje perja neke ptice, potrebna su ti sva tri položaja da možeš dobro opisati pticu kako bi u priručniku ili na internetu otkrio/otkrila o kojoj je vrsti riječ. Promatrajući ptice u prirodi, lako ćeš izmijeniti oblik kljuna, duljinu repa i ostale detalje na svojoj skici.

Piljci su crno-bijele ptice rašljastoga repa. Vrlo su slične lastavicama, ali puno manje od njih, kraćega repa, bijeloga podbratka i nogu obraslih bijelim perjem.

piljak, 11,5 cm

Kad pticu gledaš iz profila, uočavaš oblik njezina kljuna, glave, ali i boju njezina čela, obraza, brade, podbratka, prsa i trbuha, te boju krila.

Kad je ptica okrenuta prema tebi, dobro joj pogledaj lice i perje oko očiju i kljuna, perje prsa i trbuha.

Neke ptice imaju prugu oko očiju, neke imaju prugu nalik na obrve, brkove, bradu...

Kad ti je ptica okrenuta leđima, dobro vidiš perje zatiljka, leđa, krajeva krila i repa.

PTICE CRNOGA - BIJELOGA - SIVOGA PERJA

bijela pastirica, 18 cm

siva vrana, 47 cm

kos, 25 cm svraka, 46 cm

čavka, 33 cm

labud, 150 cm

labud, 150 cm

kukavica, 33 cm gačac, 46 cm

gačac, 46 cm

galeb, 60 cm

divlja guska, 85 cm

bijela čaplja, 60 cm

roda, 104 cm

PTICE ŠARENOGA PERJA

zimovka, 15 cm

velika sjenica, 11,5 cm rusi svračak, 17 cm

plavetna sjenica, 11,5 cm

veliki djetlić, 23 cm

batokljun, 18 cm zelendur, 14,5 cm

zeba, 15 cm crvendać, 14 cm

žutarica,11.5 cm

brgljez, 14 cm češljugar, 12 cm krstokljun, 15-17 cm

šojka, 34 cm

PTICE KOJE VOLE LIVADE I POLJA

PTICE KOJE VOLE VODU I RIBNJAKE

pepelica, cm

fazan, 89 cm

vodomar, 17 cm

ševa,17 cm kormoran ili vranac, 70 - 120 cm

PTICE GRABLJIVICE

kobac, 38 cm

sivi sokol, 34-58 cm

jastreb, 49-53 cm ušara, 57-73 cm

crna lunja, 60-66 cm

škanjac, 51-57 cm

jastreb, 49-53 cm

orao štekavac, 69-91 cm

bjeloglavi sup,100 cm

PTICE STANARICE Ptice stanarice cijele godine borave u istome kraju, ne kreću na redovne sezonske selidbe.

Stanarice su: brgljez čaplja čavka fazan galeb grlica gugutka jastreb kobac orao plavetna sjenica siva vrana sivi ćuk sjenica dugorepa sokol škanjac svraka velika sjenica veliki djetlić vrabac

I kad je najgora zima, snijeg i led na velikim deponijima, gradskim odlagalištima smeća, ptice mogu pronaći obilje hrane. Uz deponije se zato cijele godine mogu promatrati velika jata ptica, uglavnom galebova. riječni galeb

Neke stanarice su skitalice: ne sele se daleko, ali kreću se u širem području od običnih stanarica.

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske vidimo neke ptice, na primjer zebe, cijele godine. Međutim, to nisu iste zebe. Zebe iz naših kontinentalnih krajeva odskitaju zimi u Dalmaciju, a zebe iz hladnijih dijelova Europe doskitaju na njihova staništa.

Slično je i s drugim skitalicama.

Skitalice su: batokljun crvendać divlja patka gačac kos vjetruša zeba zelendur

sivi ćuk

vjetruša

Ptice stanarice najlakše je promatrati i snimati kad nam dolete na hranilice i pojilice.

Hranilice i pojilice treba smjestiti tako da ih je s nekog prozora lako neprimijećen promatrati i snimati.

Za dobru fotografiju ptice potrebno je puno strpljenja. Katkad tek nakon nekoliko sati snimanja dobiješ dobru i oštru fogtografiju.

Zabavno je promatrati i snimati vjeverice dok kradu sjemenje iz hranilica za ptice.

Kućicu ili hranilicu za ptice možeš napraviti od otpadnih materijala: drvenih kašeta za voće ili plastičnih boca. Zaobli rubove da se ptice ne ozlijede i svakako dodaj štapić na kojemu će ptica stajati dok se hrani. Stare mrežaste najlonske čarape napunjene sjemenkama također mogu poslužiti kao hranilica za ptice, isto kao i šišarke u koje pozabadaš razno sjemenje.

Sjenice će se zimi skupljati u tvome dvorištu ako na grane objesiš komad konopa s nanizanim komadićima goveđeg loja ili špeka.

Ne zaboravi ljeti, za velikih vrućina, u svoje dvorište ili na balkon postaviti pojilice za ptice. Imat ćeš ih prilike promatrati i snimati dok piju i dok se kupaju.

PTICE SELICE

Naši ornitolozi (stručnjaci koji se bave izučavanjem ptica) još od 1910. godine prstenuju ptice selice kako bi mogli pratiti njihove selidbene putove i odmorišta.

Na tankom i laganom etalnom prstenu koji se stavlja oko ptičje noge, ornitolozi utiskuju dogovorene šifrirane znakove koji im omogućuju da prate kretanje prstenovane ptive.

Ptice selice svake godine u isto vrijeme putuju na povoljnije stanište, i u isto vrijeme lete nazad.

Većina selica u našim krajevima provodi ljeto, gnijezdi se, podigne mlade, a ujesen odlijeće u toplije krajeve, uglavnom u Afriku.

Zimi k nama na zimovanje dolijeću selice iz Sjeverne i Istočne Europe (iz skandinavskih zemalja i iz Sibira).

Od 370 vrsta ptica koliko ih je zabilježeno u Hrvatskoj, polovica su ptice selice. Većina ptica selica ugrožene su i zaštićene vrste. U nas se gnijezdi čak 78 ugroženih vrsta ptica.

Neke od najpoznatijih ptica selica koje u određeno godišnje doba možemo vidjeti u Hrvatskoj su: crnokapa grmuša češljugar čiopa čvorak drozd cikelj golub grivnjaš kukavica labud lastavica piljak riđoglavi svračak roda rusi svračak slavuj šljuka vijoglav zlatna vuga zviždak žutarica

šljuka Onitolozi su 2007. godine na prsten jedne ženke šljuke pričvrstili odašiljač kako bi pratili njezin let od Aljaske do Novoga Zelanda.

Zahvaljujući tome odašiljaču otkrili su nevjerojatan podatak: ta je ptica preletjela 11.500 kilometara bez zaustavljanja i odmora.

Seoba je u današnje vrijeme postala izuzetno stresan i opasan pothvat za svaku pticu. Čovjekov odnos prema prirodi razlog je što su ptice postale dezorijenitrane i zbunjene zbog nepredvidivih vremenskih prilika.

Osim toga, naseljavanjem i uređivanjem obala, krčenjem šuma, isušivanjem močvara i intenziviranjem poljoprivrede, ptice smo lišili njihovih prirodnih hranidbenih staništa.

Zagadili smo im vodu i zrak.

Orijentaciju ptica ometamo zračenjima iz dalekovoda, prejakim noćnim osvjetljenjima, a posebice reklamnim laserskim svjetlima nad disko klubovima i pomodnim dućanima.

Krivolovci love i ubijaju cijela velika jata ptica koja jedre na termalima (stalnim zračnim strujama).

Ptice su ugrožene i ratovima koji se vode na njihovim selidbenim putovima na Bliskome istoku i u Africi.

Drugi vikend u svibnju svjetski je Dan ptica selica.

Toga se dana organizira mnoštvo aktivnosti čiji je cilj da ljude upozore na ugroženost ptica i potaknu ih na promjenu ponašanja prema okolini.

Zlatna vuga Zlatna vuga izuzetno je plaha ptica i teško ju je snimiti. U našim je krajevima postala vrlo rijetka. Dolijeće nam u sredinom travnja, a odlijeće već u kolovozu.

Copyright: dinka.juricic@skolskaknjiga.hr, 2012

.