Timski rad divljih gusaka

Timski rad divljih gusaka

Dinka Juričić, FB grupa Kako motivirati učenike

Divlje guske su ptice selice. Kao i sve druge ptice selice, svake jeseni i svakoga proljeća lete tisućama kilometara od svojih ljetovališta do svojih zimovališta i nazad. To je tako dug i tako težak i opasan put da mnoštvo ptica nikad ne stigne na cilj.

Nekim je pticama lako, jer imaju laka tijela ili velika krila pa dobar dio puta uglavnom lebde nošene zračnim strujama.

Ali divlje su guske velike i teške ptice i u letenje moraju uložiti puno energije nego druge ptice selice.

Nijedna divlja guska koja bi morala sama letjeti tisuću kilometara nikad ne bi stigla do cilja.

Uginula bi putem od napora.

Zato divlje guske (i još neke vrste ptica s istim problemom) da bi preživjele taj dug i opasan put, lete u jatu.

Razvile su poseban način letenja kojeg stručnjaci nazivaju V-formacijom jer podsjeća na slovo V.

ULOGA VOdE Guska na čelu formacije je vođa i njezin je posao najteži.

Ona mahanjem krila ne samo da leti i održava sebe u zraku, nego stvara zračne vrtloge koji olakšavaju let pticama iza nje.

Tako im omogućuje da povremeno lebde bez mahanja krilima, čime uštede 70% energije Zbog tako teškoga posla, guska-vođa brzo se umori.

Iz vlastitoga je iskustva svakoj guski u formaciji jasno koliko je posao vođe naporan i koliko svima njima olakšava letenje.

Zato mu ne podmeću klipove pod noge, ne nastoje mu preoteti njegovu vodeću ulogu, nego mu sve nastoje pomoći.

Kad osjete da vođa usporava i da se počinje umarati, gakanjem ga podržavaju i ohrabruju da izdrži još malo.

Kad guska najbliža vođi osjeti da se vođa umorio, prileti i preuzme njegovu ulogu kako bi umorni vođa mogao odletjeti na začelje formacije (gdje je najlakše letjeti) da se odmori.

I tako se u V-formaciji u pravilnim razmacima smjenjuju vođe jer je cijelome jatu važno da vođa bude odmoran i snažan.

Guske redom preuzimaju tu odgovornu i tešku zadaću.

v

v

ponasanje clanova tima Najljepši dio priče o divljim guskama je njihovo ponašanje kad bilo koja od njih zapadne u nepriliku, počne padati od bolesti, premorenosti ili pogođena metkom.

Jato takvu gusku nikad ne ostavlja samu. Formacija, doduše, nastavlja let, ali dvije najumornije guske, one sa začelja formacije, spuste se na zemlju i ostanu s onom koja je pala dok se ne oporavi ili dok ne ugine.

Nakon toga, zajednički leteći i smjenjujući se na mjestu vođe, te se guske priključe prvom sljedećem jatu.

Promatrajući ponašanje divljih gusaka, shvaćamo zapravo što je to tim i što je timski rad.

3.

Timski rad divljih gusaka

Dinka Juričić, FB grupa Kako motivirati učenike