Petar Kerže Ljubomir Pribić Nijemci i Austrijanci utemeljitelji i članovi osječkih sportskih društava (I. dio

DG Jahrbuch, Vol. 24, 2017. str. 41-50 Petar Kerže, Ljubomir Pribić: Nijemci i Austrijanci utemeljitelji i članovi osječkih...

Petar Kerže, prof. predavač UDK: 796(497.5 Osijek)(091)”18/19” Fakultet elektrotehnike, računarstva Izvorni znanstveni rad i informacijskih tehnologija Osijek Primljeno: 1.10.2017. pkerze@etfos.hr Prihvaćeno: 4.10.2017.

Mr. sc. Ljubomir Pribić Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek Ljubo.pribic@gmail.com

Nijemci i Austrijanci utemeljitelji i članovi osječkih sportskih društava (I. dio)

U radu autori na temelju arhivskoga gradiva i objavljene literature navode Nijemce i Austrijance iz redova obrtnika, trgovaca, industrijalaca, liječnika, farmaceuta, kao i ostalih slojeva 19. i 20. stoljeća, koji su kao potomci druge ili treće generacije pridošlih Nijemaca i Austrijanaca u Osijek sudjelovali u osnivanju pojedinih osječkih sportskih društava i tako ostavili trajni i neizbrisiv trag u povijesti sporta grada na Dravi.

Ključne riječi: Nijemci, Austrijanci, Osijek, 19. i 20. stoljeće, sportska društva i kubovi

Uvodne napomene

Budući da sport kao ukupna društvena pojava pripada području kulture, uočava se da se u Osijeku i razvijao paralelno s kulturom. Za stare Essekere sport je imao domoljubni (posebice je prednjačio Hrvatski sokol i njegovi članovi) i natjecateljski karakter, ali najvažniji motiv bavljenja sportom bio je u očuvanju zdravlja i stjecanja kondicije. Sportovi koji su organizirano njegovani tijekom 19. stoljeća u okviru društava bili su streljaštvo (od 1784.), gombalaštvo-gimnastika (od 1865.), plivanje (od 1870.), biciklizam (od 1886.), klizanje (od 1886.), veslanje (od 1892.), planinarstvo (od 1895.), te od 20. stoljeća i ostali sportovi.

Sportu se u Osijeku prilazilo kao nečemu vrlo važnom što nam svjedoče brojna sportska društva, odnosno klubovi čiji su članovi bili uglednici iz javnoga života grada, kao i učenici i studenti, a bilo je i obrtnika i radnika, jer je Osijek na prijelazu stoljeća značajan hrvatski obrtnički, trgovački te napose industrijski grad. Poznato je da su sportske priredbe posjećivali gradonačelnici i župani te njihova pratnja.

Svojom dobrom i čvrstom organizacijom u gradu na Dravi isticalo se Građansko streljačko društvo u Osijeku (Bürgerliche Scheiben Schützen-Gesellschaft zu Essegg). Utemeljeno 1784. godine što je i danas Osijeku donijelo značenje „kolijevke“ hrvatskoga sporta. Utemeljiteljima i osnivačima smatraju se prvi članovi Paul Fösmayer i Johann Koschier. Od početka svoga djelovanja isticala se tzv. društvena svrha koja je podrazumijevala njegovanje muževnosti i unaprjeđivanje rukovanja puškom u cilju podizanja opće obrambene sile. Streljaštvo se pokazalo kao sport u suvremenom smislu, jer je najizrazitije zastupalo odlike i natjecateljskoga i rekreacijskoga sporta.1 Osnivanjem Planinarskoga društva „Bršljan“ udareni su temelji planinarstva u Slavoniji, a ta tradicija održala se u Osijeku do današnjih dana. Osnutkom Osječkoga sklizačkoga društva Osječani su zatvorili krug sportske aktivnosti za sva godišnja doba. Na popularnost sporta u gradu djelovali su utjecaji i izvan Hrvatske. Čvrste sveze Osijeka s gradovima Austro-Ugarske Monarhije i ostalih gradova Europe omogućili su Osječanima da vrlo brzo upoznaju i prihvate različite novosti. Na taj način prihvaćeni su sportovi i sportska pomagala u streljaštvu, sokolstvu, klizanju i drugim sportovima. Brojne javne priredbe Osijek prihvaća od Zagreba, ali i od Beča i inih gradova iz kojih u Osijek dolaze novosti glede mode, zabave, kulture, pa i sporta. Međutim, do 1918. godine sport je u gradu Osijeku, usporedo s kasnijim razdobljima, ipak bio skromniji. Naime, u tome razdoblju je širem pučanstvu vrijednost sporta za zdravlje i psihofi zičku snagu bila manje poznata, sportski tereni bili su malobrojniji i manje se ljudi bavilo sportom. Uzroci su u tadašnjim gospodarskim, političkim i opće društvenim prilikama, načinu i uvjetima života koji nisu otvarali prostor sportu koji je shvaćen više kao zabava mladih i razonoda bogatih, imućnijih slojeva, a ne kao plodno vrelo i mogući pokretač životne snage svih.

1 Petar Kerže, „Značenje Nijemaca i Austrijanaca za Osijek – kolijevku hrvatskoga sporta“, Godišnjak Njemačke zajednice / DG Jahrbuch 2016, vol. 23, Osijek 2016., 301-306.

DG Jahrbuch, Vol. 24, 2017. str. 41-50 Petar Kerže, Ljubomir Pribić: Nijemci i Austrijanci utemeljitelji i članovi osječkih...