Hyla 2012 no1 by Dušan Jelić

Vol. 2012., No 1., lipanj 2012.

herpetological bulletin

Hrvatsko herpetološko društvo

Hyla herpetološki bilten herpetological bulletin Vol. 2012., No 1.

urednik/editor: Dušan Jelić

Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA

Zagreb, lipanj 2012.

Impressum HYLA, HERPETOLOGICAL BULLETIN Ključni naslov: Hyla (Zagreb) Skraćeni ključni naslov: Hyla (Zagreb) Naslovna fotografija: Vipera ursinii (D. Jelic) Izdavač/Publisher: Hrvatsko herpetološko društvo - HYLA Croatian Herpetological Society - HYLA Prva breznicka 5a, 10 000 Zagreb, Croatia Urednik/Editor: Dušan Jelić, prof. biol. jelic.dusan@gmail.com ISSN: 1848-2007

Sadržaj: Contents: O HHD HYLA ………………………………………………………………………

About HHD HYLA …………………………………………………………………

Statut HHD HYLA …………………………………………………………………

Zapisnik sa godišnje izborne skupštine HHD HYLA (29. lipanj 2012.) .............…

Jelić, D. & Karaica, D. - First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River and its coastal area ….............…..……….…..................... ......

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa ..…............................................................……. Zlatar, V. - Amphibian fauna of Nature park "Žumberak–samoborsko gorje" .……………………………………………………..........………….…

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "Žumberak–samoborsko gorje" ……………………………………………………………………...…..

Jelić, D. – Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia ………………………………………………………….………….

Rasprostranjenost i zaštita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj ……………………….……………………………….………….

Škoton, J. - Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.) by skeletochronology …………….……………………………….………….

Određivanje starosti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije …………....……………………….………….

Čavlović, K. – Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia ......

Morfološka i alozimska analiza kompleksa zelenih žaba (Pelophylax kl. esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske …….….

Mekinić, S. - Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of mountain Mosor …………......…………….………….

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova (Reptilia) planine Mosora ….…………….....………….………….

Karaica, D. – Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia …......………….……..…………….....………….………….

Ekološke značajke hibridogenetskog kompleksa zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s područja sjeverozapadne Hrvatske …......………….……...........…………….....………….………….

Burić, I. – Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic and morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) .……..

Populacijske, merističke i morfometrijske značajke svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) …......………….……...........………….………….

Kudeljnjak, M. – Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature protection …......….....………….………….

Znanje i stavovi učenika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode .…..…..

Vilaj, I. – The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population ecology, microhabitat preferences and thermoregulation ….............……….

Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija .…...............................…..

Upute autorima ……………………………………………………………………

Author guidelines ………………………………………………………………….

Popisni list za kartiranje herpetofaune Republike Hrvatske …....…………………

O HHD – HYLA Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla osnovano je 1997. godine pod imenom "Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske-Hyla". Osnovano je od strane biologa i zaljubljenika u vodozemce i gmazove zbog potrebe zaštite ovih životinja koje su često i bezrazložno proganjane i ubijane. Također se pojavila potreba za zaštitom ekosustava i mnogih staništa na kojima obitavaju ove, ali i ostale skupine životinja. Društvo je 2004. preimenovano u današnji naziv te sa razvila unutrašnja infrastruktura u vidu web stranice (www.hyla.hr) i mailing liste koje održavaju povezanost članova i mreže regionalnih i lokalnih udruga i organizacija partnera. Društvo je registrirano kao strukovna organizacija te je većina članova biološke struke. Međutim, otvoreni smo za sve koje zanima zaštita i proučavanje hrvatske herpetofaune (vodozemaca i gmazova) i staništa. HHD-Hyla je punopravna članica IUCN (International Union for Conservation of Nature), najstarije i najveće međunarodne mreže za zaštitu prirode koja pod svojim okriljem okuplja više od 1000 članica - nevladinih i državnih organizacija - u više od 160 zemalja širom svijeta. HHD-Hyla je od 2012. članica udruženja udruga Hrvatski institut za biološku raznolikost HIB zajedno sa svojim partnerima Udrugom za biološka istraživanja – BIOM, Hrvatskim društvom za biološka istraživanja HDBI i Hrvatskim mirmekološkim društvom HMD. Projekti i aktivnosti usmjereni su na istraživanja te zaštitu vrsta i staništa, edukaciju lokalnog stanovništva i šire javnosti (u sklopu projekata ali i zasebna predavanja i radionice), edukaciju studenata te izdavanje publikacija i ostalog edukativnog materijala. Društvo je aktivno na nacionalnoj razini te provodimo projekte u raznim dijelovima Hrvatske uz suradnju s državnim i lokalnim institucijama, udrugama, stručnjacima u zemlji i inozemstvu, školama te lokalnim stanovništvom. VODSTVO DRUŠTVA Djelatnici Dušan Jelić – direktor Ivona Burić Upravni odbor

Nadzorni odbor

Boris Lauš – predsjednk

Dragica Šalamon

Ivona Burić – dopredsjednica

dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić

Marija Kuljerić - tajnik

Dean Karaica

Mila Lončar Petra Svoboda KONTAKT Poštanski pretinac: I. breznička 5a, 10 000 Zagreb

e-mail: info@hhdhyla.hr

Telefon: 098 - 608099 (Dušan Jelić)

095 - 1998001 (Ivona Burić)

About HHD - HYLA Croatian Herpetological Society - Hyla was founded in 1997 under the name "Society for the protection and study of amphibians and reptiles in Croatia-Hyla". It was established by the biologists and nature enthusiasts because of the need to protect amphibians and reptiles which are often unduly persecuted and killed. The need for protection of ecosystems and many habitats, on which this and other groups of animals reside, also occured. In 2004 Society was renamed to its present name and we developed an infrastructure, web site (www.hyla.hr) and mailing list, through which we maintain cohesion between members and a network of regional and local NGOs and partner organizations. Society is registered as a professional organization, and the majority of our members are biologists. However, we are open to all people interested in research and conservation of Croatian herpetofauna (amphibians and reptiles) and habitats. HHD-Hyla is a full member of the IUCN (International Union for Conservation of Nature), the oldest and largest international network for the protection of nature, with more than 1000 members - government and non-government organizations - in over 160 countries around the world. HHD-Hyla is since 2012 a full member and the founding party of the Croatian Instiute for Biodiversity CIB together with its partners Association for Biological Research â&#x20AC;&#x201C; BIOM, Croatian Biodiversity Research Society HDBI and Croatian Mirmecological Society HMD. Projects and activities are focused on research and protection of species and habitats, education of the local inhabitants and public (during the projects, as well as separate lectures and workshops), training of students and publishing of the various scientific, professional and educational materials. Society is active at the national level and implements projects in different parts of the Croatia in cooperation with national and local institutions, NGOs, national and international experts and scientists, schools and local inhabitants.

Na tem melju članka 11. 1 Zako ona o udrugam u ma (Narrodne Novine N broj 88/01) ), redov vna Sku upština Hrvats skog he erpetolo oškog štva - Hyla, na zasjedanju od držanom m 12. srpnja 2011. 2 druš godine u Zagre ebu don nijela je e sljedeći

STATUT T Hrvatsk kog herpe etološko og društv va - Hyla a

STATUT Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla I OSNOVNE ODREDBE Članak 1. Ovim Statutom reguliraju se odredbe o nazivu i sjedištu Hrvatskog herpetološkog društva - Hyla, o zastupanju; o ciljevima te djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi; o ostvarivanju javnosti rada Udruge; o članstvu i članarini; o pravima i obvezama članova; o unutarnjem ustroju; o tijelima Udruge, njihovom sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata, te odgovornosti članova; o imovini i raspolaganju s mogućom dobiti, načinu stjecanja imovine; o prestanku postojanja i postupku s imovinom u slučaju prestanka postojanja Udruge te o drugim pitanjima u skladu sa zakonom. Članak 2. (1) Naziv udruge je Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla. Skraćeni naziv udruge je HHD – Hyla (u daljnjem tekstu Društvo). (2) Uz naziv na hvatskom jeziku Društvo koristi i naziv na engleskom jeziku koji koji glasi Croatian Herpetological Society – Hyla. (3) Sjedište Društva je u Zagrebu. Članak 3. (1) Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla je udruga građana registrirana pri Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba. Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla je neprofitna, nestranačka, nereligijska, dobrovoljna i nezavisna pravna osoba. (2) Svrha osnivanja Društva je djelovanje na području edukacije i istraživanja u biologiji, s naglaskom na vodozemce i gmazove, te zaštite prirode i okoliša. Članak 4. (1) Društvo ima znak. Znak Društva je okrugli s crtežom žabe gatalinke u sredini pečata i upisanima kraticom Društva HHD – Hyla, punim nazivom udruge Hrvatsko herpetološko društvo – Hyla, te engleskim nazivom Croatian Herpetological Society - Hyla kružno oko crteža. (2) Društvo ima pečat. Pečat je okruglog oblika dimenzija 3,5 cm u pomjeru i sadrži znak Društva. Članak 5. Društvo zastupaju Predsjednik, Dopredsjednik i Tajnik. U slučaju njihove spriječenosti Društvo predstavlja i zastupa član Upravnog odbora kojeg ovlasti Upravni odbor. 5

II CILJEVI I DJELATNOSTI DRUŠTVA Članak 6. Ciljevi društva su: ● promicanje i razvoj znanstvenog i stručnog istraživanja te zaštite vodozemaca i gmazova, ● popularizacija vodozemaca i gmazova, ● istraživanje i zaštita močvarnih, krških, travnjačkih, šumskih i ostalih ekosustava te njihovih sastavnica (flora i fauna), ● vrednovanje, očuvanje i zaštita prirode i okoliša, ● poticanje javnog interesa, svijesti javnosti i edukacije, posebice među mladima, o bioraznolikosti, ugroženosti vrsta i staništa, održivom razvoju, zaštiti prirode i okoliša te biologiji kao znanosti , ● poticanje i unapređenje edukativno-istraživačkih djelatnosti civilnog društva, ● povezivanje i suradnja s građanskim, studentskim i drugim organizacijama u Republici Hrvatskoj i svijetu, ● poticanje sektorske, međusektorske te međunarodne suradnje u zaštiti prirode i okoliša. Društvo svim raspoloživim sredstvima u okviru važećih zakona teži svome cilju. Članak 7. Djelatnosti Društva su: poticanje i provođenje bioloških istraživanja u svrhu vrednovanja i očuvanja prirodnog bogatstva Republike Hrvatske, ● poticanje i unaprjeđivanje te provođenje programa i aktivnosti zaštite biološke raznolikosti u suradnji s nadležnim institucijama sukladno zakonu, ● promicanje, potpomaganje i izravni rad na znanstvenim i stručnim istraživanjima te programima zaštite vezanim uz vodozemce i gmazove, ● širenje znanja i informacija vezanih za istraživanje i zaštitu bioraznolikosti putem javnih predavanja, radionica, skupova, tribina, seminara, tečajeva, istraživačkih i edukacijskih projekata i programa i sl., ● sakupljanje, prosljeđivanje i razmjena informacija iz područja istraživanja i zaštite prirode, ● izdavanje vlastitih tiskanih i elektroničkih publikacija (popularnih, stručnih i znanstvenih), edukacijsko-interpretacijskih materijala (brošura, plakata, letaka, kalendara, poučnih tabli i dr.), kao i audio-vizualnih dokumenata vezanih uz biološka istraživanja i zaštitu i popularizaciju prirode, ● istraživanja te izrada stručnih studija i stručnih podloga u svrhu zaštite prirode, istraživanja i predlaganje mjera nadležnim institucijama u svrhu izrade planova upravljanja zaštićenim područjima ili područjima ekološke mreže Republike Hvatske te ekološke mreže Europske unije Natura2000 i stručno savjetovanje, ● sudjelovanje u praćenju stanja biološke raznolikosti, monitoringu i upotpunjavanju baza podataka o biološkoj raznolikosti Republike Hrvatske u suradnji s nadležnim institucijama sukladno zakonu, ●

organiziranje i uključivanje u mrežu organizacija koje provode slične programe te uspostavljanje suradnje sa stručnjacima i organizacijama u zemlji i inozemstvu, ● suradnja s tijelima uprave, organizacijama, te fizičkim i pravnim osobama koje dijele jednake ciljeve kao Društvo, ● sudjelovanje u izradi prijedloga, odnosno davanje mišljenja o prijedlozima zakona, uredbi, pravilnika, planova, programa, smjernica, preporuka, standarda i drugih akata koji se odnose na područje djelatnosti Društva, ● promicanje volonterizma te uključivanje javnosti u zaštitarske i istraživačke programe i projekte. ●

Članak 8. Rad Društva je javan. Javnost rada Društvo ostvaruje na načine utvrđene ovim Statutom, poimence: 1. pravodobnim izvješćivanjem članstva o radu Društva i značajnim događajima pisanim izvješćima, elektronskim putem, na posebnim skupovima ili na drugi prikladan način 2. javnim priopćavanjem putem tiskanih i elektroničkih medija te na drugi prikladan način. III ČLANSTVO Članak 9. (1) Članom Društva može postati svaka poslovno sposobna fizička i pravna osoba koja prihvati Statut i program rada Društva. (2) Članom Društva mogu postati i osobe bez poslovne sposobnosti ili s ograničenom poslovnom sposobnošću, ali bez prava odlučivanja u tijelima Udruge. (3) Iznimno zaslužni pojedinci koji su naročitim zalaganjem doprinijeli radu Društva i/ili istraživanju, očuvanju i zaštiti vodozemaca i gmazova mogu biti imenovani počasnim članovima Društva. Počasni članovi društva imenuju se doživotno i oslobođeni su plaćanja članarine. Članak 10. (1) Članom Društva postaje se podnošenjem pismene pristupnice koja sadrži izjavu o poznavanju i prihvaćanju Statuta i drugih dokumenata koje donese Upravni odbor. (2) Upravni odbor odobrava članstvo koje postaje pravovaljano nakon uplaćivanja članarine. (3) Članovi Društva upisuju se u registar članova.

Članak 11. Upravni odbor određuje a Skupština Društva potvrđuje godišnji iznos članarine kao i kolektivne članarine za pravne osobe. Članarina se određuje i plaća za godinu dana. Članak 12. (1) Prava i obveze člana Društva su: ● da bude obaviješten o radu Društva, ● da bira i bude biran u tijela Društva, ● plaćanje članarine, ● bavljenje aktivnostima Društva i sudjelovanje u organizaciji i realizaciji programa rada Društva, ● čuvanje i podizanje ugleda Društva, čuvanje materijalnih dobara i izvršenje preuzetih obveza. (2) Pravna osoba izvršava članske obveze i ostvaruje svoja prava posredstvom jednog predstavnika. Članak 13. (1) Članstvo u Društvu prestaje: ● dragovoljnim istupom, ● neplaćanjem članarine; Upravni odbor u pojedinačnim slučajevima može odobriti oslobađanje od plaćanja članarine za tekuću godinu, ● isključenjem zbog nepoštivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Društvu. (2) Odluku o isključenju člana iz Društva u slučaju nepoštivanja Statuta i/ili neispunjavanja preuzetih obaveza prema Društvu donosi Nadzorni odbor, a na prijedlog bilo kojeg člana društva. Isključeni član ima pravo u roku od petnaest dana, računajući od dana dostave odluke, podnijeti žalbu Skupštini Društva. Skupština je dužna riješiti žalbu na prvom slijedećem zasjedanju. Odluka Skupštine Društva o isključenju je konačna. IV UDRUŽIVANJE I USTROJSTVO UDRUGE Članak 14. (1) Društvo se može udružiti u saveze udruga i u međunarodne udruge. Odluku o udruživanju donosi Upravni odbor a potvrđuje Skupština Društva. (2) Društvo surađuje sa srodnim organizacijama i institucijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini radi ostvarivanja ciljeva Društva. Članak 15. Radi obavljanja stručnih, administrativnih, financijskih i drugih poslova Društvo može sa stručnim osobama sklapati ugovore o radu ili ugovore o djelu, ovisno o vrsti, obimu i trajanju posla. 8

Članak 16. (1) Društvo može osnovati svoje podružnice u pojedinim regijama Republike Hrvatske ukoliko u njima postoji najmanje tri građana zainteresiranih za područje istraživanja i zaštite vodozemaca i gmazova Hrvatske ili ukoliko je rad na određenom području izuzetno obiman, toliko da se osnivanjem podružnica olakšava rad Društva. (2) Odluku o osnivanju podružnice donosi Upravni odbor. Podružnice nemaju pravnu osobnost. V UPRAVLJANJE UDRUGOM I TIJELA UDRUGE Članak 17. Članovi Društva upravljaju Društvom neposredno na Skupštini i preko izabanih predstavnika u drugim tijelima Društva. Članak 18. (1) Tijela Društva su: ● Skupština ● Predsjednik ● Dopredsjednik ● Upravni odbor (UO u daljnjem tekstu) ● Nadzorni odbor (NO u daljnjem tekstu) (2) Za svoj rad Predsjednik, Dopredsjednik, UO i NO odgovaraju Skupštini, a Predsjednik i Dopredsjednik i UO. Članak 19. (1) Član UO i NO koji ne izvršava svoje obveze, djeluje protivno zakonu, Statutu ili šteti ugledu Društva može biti opozvan. Odluku o opozivu donosi Skupština sukladno članku 24. ovog Statuta. Skupština se mora sazvati u roku od 14 dana od dana podnošenja zahtjeva za opoziv. Na istoj sjednici na kojoj se odlučuje o opozivu Skupština bira novog člana UO i NO, čiji mandat teče do isteka mandata prethodnog člana. U slučaju opoziva cijelog UO ili NO, Skupštini mora biti prisutna natpolovična većina svih članova. (2) Član UO ili NO može zatražiti svoje razrješenje prije isteka mandata na koji je izabran, s tim da je dužan obavljati svoju dužnost do donošenja odluke o razrješenju. Skupština je dužna donijeti odluku o zahtjevu za razrješenje na prvoj sjednici.

SKUPŠTINA Članak 20. Skupština je najviše tijelo upravljanja Društvom. Skupštinu sačinjavaju svi članovi Društva. Članak 21. (1) Skupština može biti redovita, izborna i izvanredna. Skupština redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake dvije godine. (2) Sjednice Skupštine saziva UO na vlastitu inicijativu. U odluci o sazivanju Skupštine utvrđuje se dnevni red sjednice, te dan i mjesto održavanja sjednice. (3) UO je dužan sazvati sjednicu Skupštine kada to zatraži najmanje 20% članova Društva. U svom zahtjevu za sazivanje Skupštine predlagatelji su obavezni predložiti dnevni red sjednice. Ako UO ne sazove sjednicu Skupštine u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, sazvati će je predlagatelj (odluka treba sadržavati prijedlog dnevnog reda, te mjesto i dan održavanja sjednice). Članak 22. (1) Skupštini predsjedava Predsjednik Društva. U odsutnosti Predsjednika i Dopredsjednika, Skupština će na početku sjednice javnim glasovanjem odrediti osobu koja će predsjedavati sjednicom. (2) O radu sjednice vodi se zapisnik, koji se trajno čuva u arhivi Društva. Članak 23. (1) Skupština odlučuje pravovaljano ako je nazočna natpolovična većina svih članova Skupštine, a odluke donosi većinom glasova nazočnih članova, ako Statutom nije određena posebna većina. Ukoliko Skupštini ne prisustvuje natpolovična većina članova, nakon čekanja od 30 minuta odluke donose prisutni članovi, ali ih mora biti prisutno najmanje 8. Statut Društva donosi Skupština većinom glasova ukupnog broja članova Skupštine Društva nakon provedene rasprave. Članak 24. Skupština Društva: utvrđuje smjernice razvitka i djelovanja Društva, ● donosi i mijenja Statut Društva na prijedlog UO, ● utvrđuje program rada i financijski plan za slijedeću godinu, ● donosi druge akte i odluke vezane za rad Društva, ● bira i razrješuje dužnosti UO i NO, ● razmatra i usvaja izvješća o radu Društva, ●

● ● ● ● ●

daje smjernice za rad Društva, odlučuje o žalbama članova na odluke o isključenju iz Društva, odlučuje o žalbama na rad Društva ili tijela Društva, odlučuje o prestanku rada Društva, obavlja i druge poslove određene zakonom ili Statutom. PREDSJEDNIK Članak 25.

Za svoj rad Predsjednik je odgovoran Skupštini Društva. Predsjednika Društva bira i imenuje Skupština na mandat od dvije godine. Predsjednik Društva ujedno je i član skupštine te član UO. Članak 26. Predsjednik: ● upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom, općim aktima Udruge te odlukama Skupštine, UO i NO, ● zastupa Društvo, ● rukovodi radom Skupštine Društva, ● rukovodi radom Upravnog odbora, ● podnosi izvješće o radu i poslovanju Društva Skupštini Društva, ● promovira interese i programe Društva, ● obavlja i druge poslove predviđene Statutom i drugim općim aktima Društva. Članak 27. U slučaju da Predsjednik ne izvršava svoje obveze, djeluje protivno Statutu, ili šteti ugledu Udruge, Skupština donosi odluku o opozivu sukladno s člankom 19. ovog Statuta. DOPREDSJEDNIK Članak 28. Dopredsjednik Društva bira se na mandat od dvije godine. Dopredsjednik Društva ujedno je i član Skupštine te član UO. Članak 29. Dopredsjednik pomaže Predsjedniku Društva u ostvarenju rada i ciljeva Društva. U slučaju spriječenosti Predsjednika, Dopredsjednik preuzima njegove dužnosti.

TAJNIK Članak 30. Tajnika Društva bira Skupština na mandat od dvije godine za obavljanje pojedinih stručno-administrativnih poslova u Društvu. Tajnik Društva vodi registar članova. UPRAVNI ODBOR Članak 31. (1) UO sastoji se od 5 članova, među kojima su Predsjednik, Dopredsjednik, Tajnik i dva člana Društva. (2) UO bira Skupština Društva na mandat od dvije godine. (3) U slučaju ostavke člana UO njegovog zamjenika imenuju preostali članovi UO, ali on ostaje na funkciji sve do potvrđivanja mandata novog člana od strane Skupštine. UO odlučuje natpolovičnom većinom svih članova UO. Članak 32. Upravni odbor: ● upravlja Društvom u skladu sa zakonom, Statutom, općim aktima Društva te odlukama Skupštine ● utvrđuje prijedlog programa rada i Statuta koji se podnose Skupštini na razmatranje i prihvaćanje, ● brine o izvršenju usvojenog programa rada i provedbi odluka Skupštine Društva, ● izrađuje prijedlog financijskog plana, ● kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Društva, ● donosi odluke o isplatama većim od 20% godišnjeg obračuna Društva, ● odlučuje o promjeni adrese Društva, ● odlučuje o izboru fizičkih i/ili pravnih osoba kojima će se povjeriti obavljanje stručnih, administrativno-računovodstvenih i drugi poslova za Društvo, ● predlaže počasne članove Društva, ● odlučuje o suradnji Duštva sa srodnim organizacijama, ● osniva podružnice, ● imenuje komisije i slična tijela prema potrebi, te im određuje zadatke, ● brine se o upoznavanju javnosti s radom Skupštine Društva, ● obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom. Članak 33. Sjednice UO po potrebi sazivaju članovi UO. Sjednice se sazivaju dostavljanjem poziva elektroničkom poštom i/ili na drugi način. UO odlučuje većinom svih članova UO.

Članak 34. Ako je bilo koji član UO ujedno i zaposlenik Društva nema pravo glasa u odlukama vezanim uz njegov radni odnos (poput vlastitog zapošljavanja i otpuštanja, iznosa plaće, ocjene rada i sl.). NADZORNI ODBOR Članak 35. Nadzorni odbor broji tri člana, a bira ih Skupština na mandat od dvije godine. Član NO mora biti član Društva. Član NO ne može istovremeno biti i član UO kao ni zaposlenik Društva. Nadzorni odbor: ● nadgleda rad Društva, ● kontrolira poštivanje Statuta, ● kontrolira provođenje Programa rada, ● nadzire financijsko poslovanje te godišnji izvještaj, ● donosi odluke o isključenju članova Društva, ● o svom radu izvještava Skupštinu. Predsjednika NO biraju članovi između sebe. Sve odluke jednoglasno.

donosi

IZVRŠNA TIJELA UDRUGE Članak 36. Kako bi Društvo realiziralo ciljeve sukladne statutu, UO formira izvršna tijela Udruge. UO određuje pravila djelovanja izvršnih tijela Društva i imenuje njihove voditelje. Ukoliko je potrebno, UO imenuje sve članove izvršnih tijela. Izvršna tijela Udruge se formiraju po potrebi, odlukom UO, i mogu biti: - odbor za zaštitu prirode - znanstveno-stručni odbor - uredništvo časopisa Društva - odbor za edukaciju - različite komisije - radne skupine - koordinator aktivnosti - voditelj projekta - direktor Društva

Ured Društva Članak 37. Ured Društva je profesionalno izvršno tijelo Društva. Sastoji se od svih zaposlenih djelatnika Društva. U svom djelovanju je u potpunosti podređen Direktoru. Direktor Društva Članak 38. Direktor je zaposlenik Društva na kojega Predsjednik prenosi operativno vođenje aktivnosti Društva. Direktora imenuje i vodi UO na mandat od 2 godine. Ista osoba može više puta za redom biti birana na funkciju Direktora. Direktor: - vodi Ured Društva i zaposlenike Društva, - odgovara za zakonitost djelovanja i poslovanja Društva, - izvršava obaveze koje mu zadaje UO, - skrbi za realizaciju odluka UO, - u suglasnosti s UO prihvaća kadrovske odluke u vezi Društva, - izvještava Predsjednika i UO o rezultatima djelovanja Društva. Članak 39. Društvo provodi aktivnosti u skladu sa ciljevima iz članka 6. i djelatnostima iz članka 7. Aktivnosti mogu predlagati svi članovi, a prihvaća ih Upravni odbor većinom glasova svih članova Upravnog odbora.

VI IMOVINA I NAČIN STJECANJA IMOVINE Članak 40. Imovinu Društva čine: novčana sredstva, ● pokretnine, ● nekretnine, ● druga imovinska prava. ●

Članak 41. Društvo stječe imovinu: ● od članarine, ● od dotacija iz Državnog proračuna te proračuna regionalnih i lokalnih samouprava, ● od sredstava državnih i međunarodnih fondova i organizacija, ● obavljanjem dopuštenih djelatnosti, ● od dobrovoljnih priloga, donacija i sponzorstava, ● iz drugih izvora u skladu sa zakonom. Članak 42. Udruga odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Prihod koji Društvo ostvari obavljanjem dopuštene djelatnosti ili od svoje imovine, Društvo će koristiti za obavljanje i unapređenje svojih djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi. VII PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE Članak 43. (1) Društvo prestaje postojati u slučajevima predviđenim zakonom. (2) U slučaju prestanka postojanja Društva preostala imovina će pripasti pravnom slijedniku kojeg će izabrati Upravni odbor, a koji će postupati povezano sa ciljevima u članku 6. ovog Statuta. (3) U slučaju prestanka postojanja temeljem odluke Skupštine, ista donosi odluku o prestanku postojanja Društva dvotrećinskom većinom glasova od ukupnog broja članova Skupštine Društva. VIII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 44. Tumačenje odredaba ovog Statuta daje Skupština Društva. Tumačenje drugih akata Društva daje Upravni odbor Društva. 15

Članak 45. Stupanjem ovog Statuta na snagu prestaje važiti Statut donešen 8. lipnja 2006. godine te izmjene i dopune Statuta donešene 15. svibnja 2008. i 21. lipnja 2010. U Zagrebu, 12. srpnja 2011. godine Predsjednik Društva Marija Kuljerić

Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla HHD - Hyla Croatian Herpetological Society - Hyla

1. Breznička 5a, 10000 Zagreb Tel: 095 9050736 info@hhdhyla.hr, www.hhdhyla.hr Račun: Zagrebačka banka d.o.o. 2360000-1101622534

U Zagrebu, 29.06.2012.

GODIŠNJA IZBORNA SKUPŠTINA DRUŠTVA Prisutni članovi: Kuljerić Marija Jelić Dušan Hlavati Dina Horvatić Berislav Cesarec Roman Karaica Bojan Jeran Nina Brčić-Kostić Krunoslav Lauš Boris Kolarić Ana

Kapelj Sven Karaica Dean Jelić Mišel Lončar Mila Svoboda Petra Zadravec Mario Zadravec Mladen Ostali: Baskiera Senka Lisičić Duje

Dnevni red: 1. 2. 3. 4.

Financijski izvještaj za 2011. god. Aktualni projekti i aktivnosti te prijave na natječaje Izbor Upravnog odbora te Nadzornog odbora Razno

Napomena: Na skupštini je ostvaren potrebni kvorum za donošenje odluka po Dnevnom redu.

Ad.1 Izneseno je Financijsko izvješće za 2011. godinu. U 2011. godinu ušlo se s 105.664,00 kn na računu a završilo se s 107.591,00 kn. Dio sredstava na računu s 31.12.2011. su unaprijed uplaćeni iznosi za aktivnosti u 2012. godini. Ukupni priljevi iznosili su 143.174,00 kn a odljevi 141.247,00 kn. Ukupni prihodi u 2011. godini iznose 108.930,00 kn a rashodi 97.961,00 kn. Prihodi po kategorijama iznose: ugovori s JU: 22.826,00 kn donacije iz državnog proračuna: 32.000,00 kn donacije iz proračuna JL/RS: 27.500,00 kn donacije ostalih pravnih osoba: 21.000,00 kn prodaja roba (ZH i dr.): 442,00 kn donacije građana: 2.988,00 kn članarine: 1.550,00 kn Rashodi po kategorijama iznose: za zaposlenika: 39.576,00 kn za usluge – uklj. računovodstvo, poštarine i ostalo: 5.870,00 kn bankovne usluge: 1.764,00 kn uredski materijal i porema, sitni inventar: 10.256,00 kn naknade članovima za obavljanje aktivnosti (tereni i ostalo): 34.938,00 kn rashodi amortizacije: 2.224,00 kn Financijski izvještaj za 2011. godinu je prihvaćen. Ad.2 Iznesen je pregled projekata i aktivnosti čija je provedba u tijeku te aktualnih natječaja. Aktivni projekti: Istraživanje i zaštita čovječje ribice (Proteus anguinus) – osigurana sredstva od: Zoological Society of London (10.000 GBP), MAVA-Fondation pour la Nature (64.000 EUR), MBZ Conservation Fund (8.000 USD); osigurana sredstva do 10.08.2013. Lokve život na kršu (Zadarska županija) – osigurana sredstva od: Zaklade Adris (21.000 kn), JU za zaštitu prirode Zadarske županije (10.000 kn), Zadarske županije (5.000 kn), Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (40% utrošenih sredstava, do 34.800 kn); projekt traje do prosinca 2012. Istraživanje herpetofaune rta Kamenjak – JU Kamenjak (10.000 kn) Istraživanje herpetofaune Slavonsko-brodske županije - DZZP (4.000 kn) Istraživanje Ablepharus kitaibelii – JU Papuk (17.000 kn) Istraživanje Mauremys rivulata na području Dubrovačko-neretvanske županije – JU DZŽ (30.000 kn) Zmije u gradovima: ◦ dobiveno 6.000 kn od Splitsko-dalmatinske županije za provedbu "zmijskog

telefona" na području Splita i okolice, za provedbu je zadužen Stjepan Mekinić ◦ Mladenu su se javili vatrogasci iz Poreča, voljni platiti da im se održi edukacija o “hendlanju” zmija te da njihovi kolege iz ostalih postaja imaju istu situaciju. Također, čeka se da Sunčica javi kontakt vatrogasaca iz Rijeke kako bi se eventualno i kod njih nešto slično dogovorilo. završeni projekti su (preostaje još samo predaja finalnog izvještaja): Lokve ekološke mreže Krapinsko-zagorske županije i Skriveni svijet-Natura 2000 Aktualne prijave na natječaje (u tijeku je ocjenjivanje projektnih prijava): "Roads are (not) barriers" – tema su vodozemci i promet, ◦ HHD-Hyla je partner u prijavi, partnerstvo s IUCN-om (prijavitelj) i BIOM-om (partner), ◦ prijavljeno na IPA TAIB – natječaj za udruge u zaštiti prirode i okoliša ◦ projekt je prošao prvi krug prijave, u tijeku je izrada detaljne projektne prijave "Krš Kupe" – integrirano i održivo upravljanje gornjeg toka rijeke Kupe, speleološki objekti, studije vodenih staništa prema određenim faunističkim skupinama, analiza parametara vode i sedimenta, ilegalna odlagališta otpada; ◦ "naš" dio: čovječja ribica, žuti mukač i veliki vodenjak ◦ prijavljeno na IPA prekogranična suradnja Hrvatska-Slovenija ◦ u tijeku je procjena projektnih prijava "Western Balkans CSOs network monitoring and advocating for nature conservation" – mreža za zaštitu prirode ◦ IUCN je glavni prijavitelj + 10 partnera (Nizozemska, Njemačka, HrvatskaBIOM, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Island) ◦ Hyla je suradnik na projektu ◦ prijavljeno na EU natječaj: Civil Society Facility - Partnership Programmes for Civil Society Organisations (CSOs) - Support to regional thematic networks ◦ u tijeku je procjena prvog kruga prijava U pripremi je prijava na natječaj Nacionalne zaklade za civilno društvo za pripremu projekata (tehnička/logistička pomoć pri izradi projekata) za slijedeće ideje: održivo korištenje voda u Hrvatskoj i Hercegovini – za prijavu na MAVA fondaciju projekt za istraživanje krša – za prijavu na FP7 natječaj EU Trenutno su zaposlene 3 osobe: Dušan Jelić na puno radno vrijeme za projekt Proteus; Marija Kuljerić i Ivona Burić svaka na pola radnog vremena za provedbu projekata i aktivnosti te za administraciju. Obaviješteno je članstvo da je mreža udruga u istraživanju i zaštiti prirode osnovana pod imenom "Institut za biološku raznolikost" (HIB). Mrežu su osnovale slijedeće udruge: HHD-Hyla, BIOM, Hrvatsko društvo za biološka istraživanja, Hrvatsko mirmekološko društvo. U tijeku je sređivanje papirologije – pečat, otvaranje žiro-računa. Predstavnici HHD-Hyla su Dušan Jelić (predsjednik HIB-a) i Marija Kuljerić (član NO HIB-a).

Ad.3 Upravni i Nadzorni odbori u slijedećem sastavu: UO: Marija Kuljerić (predsjednica), Ivona Burić (dopredsjednica), Mila Lončar (tajnica), Boris Lauš, Petra Svoboda; NO: Dragica Šalamon, Olga Jovanović, Ivan Budinski izabrani su u 2010. godini (izborna skupština od 21.06.2010.) te im u 2012. godini istječe mandat. Navedeni članovi odbora razrješuju se svojih dužnosti. Za nove članove Upravnog odbora predloženi su slijedeći članovi Društva: Boris Lauš; Ivona Burić; Marija Kuljerić; Mila Lončar; Petra Svoboda Predloženi članovi se slažu s nominacijama. Novi Upravni odbor je jednoglasno prihvaćen (17 glasova za od 17 prisutnih članova). Za nove članove Nadzornog odbora predloženi su slijedeći članovi Društva: Dragica Šalamon Krunoslav Brčić-Kostić Dean Karaica Predloženi članovi se slažu s nominacijama te je novi Nadzorni odbor je jednoglasno prihvaćen (17 glasova za od 17 prisutnih članova). Za Predsjednika Društva predložen je Boris Lauš (slaže se s nominacijom) - prijedlog je usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih članova, kandidat je suzdržan. Za Dopredsjednicu Društva predložena je Ivona Burić (slaže se s nominacijom) - prijedlog je usvojen s 17 glasova za od 17 prisutnih članova (kandidatkinja nije prisutna, telefonskim putem je izjavila da se slaže s nominacijom). Za Tajnicu Društva predložena je Marija Kuljerić (slaže se s nominacijom)- prijedlog je usvojen s 16 glasova za od 17 prisutnih članova, kandidat je suzdržan. Ad.4 Dogovoreno je da se ozbiljnije krene u osnivanje podružnica udruge kako bi se dodatno decentraliziralo djelovanje – najaktualnija područja su Dalmacija (Marija Kuljerić i Stjepan Mekinić) te Slavonija (Tomislav Bogdanović i Mišel Jelić). Također se postavilo pitanje da li bi se mogla osnovati podružnica u BiH s obzirom na sve veću suradnju s herpetolozima u toj zemlji. Treba se raspitati da li je i kako zakonski to moguće. Strani državljani kao članovi HHD-Hyla: upit da li mogu biti, u raspravi se komentiralo da se ne vidi razloga da ne bi mogli, potrebno dodatno provjeriti.

Zapisničar:

Ovjerovitelj zapisnika:

Boris Lauš

Marija Kuljerić

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

First data on the fauna of amphibians and reptiles of the lower Una River and its coastal area

Prilog poznavanju faune vodozemaca i gmazova donjeg dijela rijeke Une i njenog priobalnog pojasa

DUŠAN JELIĆ & DEAN KARAICA

State Institute for Nature Protection, Trg Mažuranića 5, 10 000 Zagreb, Croatia

Croatian Herpetological Society HYLA, Radučka 15, 10 000 Zagreb, Croatia

Corresponding author: DUŠAN JELIĆ, State Institute for Nature Protection, Trg Mažuranića 5, 10 000 Zagreb, jelić.dusan@gmail.com

SUMMARY: With this paper the authors wanted to gather more information about the presence of reptilian and amphibian species in the area of lower Una River and its surroundings. For this purpose field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four separate occasions in 2009. Here we present the list of 10 amphibian species (plus one klepton) and 7 reptile species recorded during the course of our study. 11 of these, all together 18 taxa, are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category according to the Croatian Nature Protection Act. Key words: Amphibia, Reptilia, herpetofauna, Una River, protection, conservation

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SAŽETAK: S ovim radom autori su željeli prikupiti više informacija o prisutnosti vodozemaca i gmazova na širem području donjeg toka rijeke Une. U tu svrhu tokom 2009. godine provedena su iscrpna terenska istraživanja u obliku aktivnog pretraživanja terena na pogodnim staništima. Ovdje donosimo popis 10 vrsta vodozemaca (plus jedan “klepton”) i 7 vrsta gmazova zabilježenih tijekom našeg istraživanja. 11 od njih nalazi se u kategoriji strogo zaštićenih, a sedam u kategoriji zaštićenih svojti prema Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske. Ključne riječi: vodozemci, gmazovi, herpetofauna, Una, zaštita

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

INTRODUCTION

River Una has a total length of 212 km and it flows through Croatia and Bosnia and Herzegovina. The Una spring, also known as Vrelo Une, is located at the north-eastern slopes of the Stražbenica Mountain in Croatia and represents one of the deepest explored springs in Croatia (~ 205 m deep).

In its upper parts it is a fast flowing river with mountain

characteristics, but in its lower course it becomes a large lowland river which joins river Sava, as its right tributary, at the town of Jasenovac (Bognar 2005). Moderate continental climate of the area along the Una River is characterized by mild summers with the highest precipitation period from August to December (Table 1.). The most prominent and interesting geomorphological characteristics (beside numerous rapids, cascades and waterfalls) of the rivers longitudinal profile are calcareous sinter small barriers (the most numerous), sinter riverbeds and calcareous sinter caves and islets inhabited by higher, even forest vegetation (Bognar 2005). Typical vegetation of the mentioned area are mesophyllous sessile oak and hornbeam forests (Epimedio-Carpinetum betuli (Ht. 1938) Borhidi 1963), while by the mouth of the river Una and its lower course alluvial forests with black alder (Alnion glutinosae Malcuit 1929) as well as alluvial willow and poplar forests (Salicion albae Soó 1930 and Populion albae Br.-Bl. 1931) prevail (Boršić et al. 2012). Whole area of Central Croatia is in climatic sense a kind of transitional area, where a strong influence of the general climatic circulation, characteristic for these geographical latitudes, is present, but it is also strongly influenced by the large Panonic lowlands on one side and high mountains of the Alps and Dinarids on the other side. Mentioned mountains also weaken the

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

influence of the warm climate coming from the Atlantic ocean and Adriatic sea (Crkvenčić et al., 1974).

Table 1. Climate data for Hrvatska Kostajnica, which represents the climate conditions in the area along the Una River, as part of Central Croatia; Meteorological and Hydrological Service 1998-2008. Tablica 1. Klimatski podatci za Hrvatsku Kostajnicu, koja predstavlja klimatske uvijete područja istraživanja uz donje dijelove rijeke Une, kao dijela središnje Hrvatske; DHMZ 1998-2008

Month January February March April May June July August September October November December ∑; x

Average air temperature (°C) 0,5 2,5 6,5 11,2 15,8 19,4 20,7 20,2 15 11,4 5,9 1

Precipitation (mm) 73,5 60,4 69,3 97,2 74,8 87,2 79,7 90,6 126,3 85,8 99,9 91,6

Una water level (cm) 247,3 250,6 297,8 291,1 174,3 155,7 86,5 84,3 169,5 174 252,2 263,4

x = 10,9

∑ = 1036,4

∑ =2446,6

The data about reptile and amphibian species presence, for the research area and surrounding areas, is only scarcely represented in most of the previous publications (Rossler 1904, Karaman 1921, Pavletić 1964, Schneider-Jacoby & Ern 1993) and the data for the usual continental species do not exist. Most of the authors just cite occasional findings or samples deposited in museum collections. Rossler (1904) was the first to mention the finding of the Vipera ammodytes by Mr. Omčikus somewhere around Srb (upper Una area in Lika, Croatia). Later both Karaman (1921) and Pavletić (1964) mention the samples of Natrix natrix and Podarcis muralis from Kostajnica, deposited in the Croatian natural History Museum in 25

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Zagreb, but no precise data is given. These two samples actually represent the only literature data present for our precise research area. Schneider-Jacoby & Ern (1993) in their book present nine usual species of herpetofauna occurring in Lonjsko polje Nature Park, and this species are expected in our research area as well.

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

MATERIALS AND METHODS With this study the authors wanted to remedy the deficiency of data for the Una River area by gathering information about the presence and precise localities for any reptilian and amphibian species commonly found in the continental region of Croatia. For this purpose field surveys in the form of active searching in promising places was conducted on four separate occasions (08. April, 11. - 12. May, 01. June and 15. June 2009.) during which 20 different localities along the Una River course from Jasenovac to Dvor (Fig 1.) were checked. Two persons on average conducted the search. The goal was to find species which were never recorded and to confirm the occurrence of the species already mentioned in the available and published data sets covering the nearest localities to the Una River area.

Figure 1. Distribution map of the 20 different localities along the course of the lower Una River Slika 1. Raspored 20 istraživanih postaja uz donji dio rijeke Une

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

RESULTS This study summarizes the current knowledge of the herpetofauna of the Una River area. During our research 10 amphibian (plus one klepton species) and 7 reptile species has been recorded (Table 2.) out of which 11 species are in the strictly protected and 7 of them are in the protected category. Two of the recorded species, Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) and Hyla arborea (Linnaeus, 1758), are listed in the Red Book of Amphibians and Reptiles of Croatia as Nearly threatened while the Dice snake, Natrix tessellata (Laurenti, 1768) is considered data deficient species (Janev-Hutinec et al. 2006).

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Table 2. List of the recorded amphibian and reptile species along the course of the lower Una River. Tablica 2. Popis zabilježenih vrsta vodozemaca i gmazova na području istraživanja uz donji dio rijeke Une Bombinatoridae

Bombina bombina

Bufonidae

Bufo bufo

Hylidae

Hyla arborea Rana dalmatina

ANURA

Rana arvalis

AMPHIBIA

Rana temporaria Ranidae Pelophylax lessonae Pelophylax kl. esculentus* Pelophylax ridibundus Salamandra salamandra URODELA (CAUDATA)

Salamandridae Ichthyosaura alpestris Anguidae

SAURIA

Anguis fragilis Lacerta viridis

Lacertidae Podarcis muralis Natrix natrix

REPTILIA Colubridae

Natrix tessellata

SERPENTES Zamenis longissimus

TESTUDINES

Viperidae

Vipera ammodytes**

Emydidae

Emys orbicularis

*the klepton species (a hybrid of Pelophylax lessonae and Pelophylax ridibundus species) ** Vukušić I. (pers. comm.) - additional confirmation of this species is needed

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SPECIES ACCOUNT

Amphibians Bombina bombina (Linnaeus, 1761) – Fire-bellied Toad * The first record of this species can be found in the report from the Croatian Natural History Museum dating from 1985, that indicates a find near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park), created by Jalžić, Kučinić and Perović (Kobašlić, 2002). Subsequently, Schneider-Jacoby and Ern (1993) indicate the existence of the Bombina genera at the nearby area of Lonjsko polje Nature Park. Our research during 2009 confirmed the existence of Bombina genera in the area of Una River. The Fire-bellied Toad was recorded by us near the Una River in the Kladnik canal as well as in the canal at Tanac locality by two separate investigators.

Bombina variegata (Linnaeus, 1758) – Yellow-bellied Toad ** As is for the previous species from the same genera, the first record of the Yellow-bellied Toad near Jasenovac (and in the Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from Croatian Natural History Museum dating from 1985, created by Jalžić, Kučinić and Perović (Kobašlić, 2002). Our field research in the area of the Una River did not confirm the occurrence of this species.

Bufo bufo (Linnaeus, 1758) – Common Toad * In spite of being very common in the continental region of Croatia only one record, from the report of Schneider-Jacoby and Ern (1993), of the Common Toad for the broader area around the Una River exists. 30

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

Our research in 2009 confirmed the occurrence of this species. There was small number of tadpoles observed in Hrvatska Kostajnica (Ribički dom, area near the Una River).

Hyla arborea (Linnaeus, 1758) – European Tree Frog * For the Tree Frog species there is none published or recorded data for the area which we are referring (Una River and its banks). Nonetheless our research has revealed the occurrence of this species in the three different localities along the coast of the Una River. At Dudunići locality three tadpoles were observed while in Hrvatska Kostajnica two adult individuals of this species were heard. In addition to the mentioned localities two adult individuals were observed at the third, Tanac locality.

Pelobates fuscus (Laurenti, 1768) – Common Spadefoot ** The only record of Common Spadefoot in the area of Jasenovac (and Lonjsko polje Nature Park) can be found in the report from the Croatian Natural History Museum made by Jalžić, Kučinić and Perović (Kobašlić, 2002) but our research did not confirm the occurrence of this particular species in the area of the Una River.

Pelophylax ridibundus (Pallas, 1771) – Marsh Frog * Previous data about the occurrence of the Marsh Frog in the area of our research does not exist. Despite the mentioned fact our field research detected the occurrence of this species in eight different localities along the Una River (Divuša, Donji Dobrotin, Dubica, Hrvatska Kostajnica, the road between the Rosulje and Jukići village, Tanac, Šuplji kamen, Struga Banijska). The adult individuals were found at all mentioned localities with the obvious habitat differences (canal which flows in the Una River – Dubica; fish ponds near the Una River in Hrvatska Kostajnica (Ribički dom); pool of water created by digging earth for the 31

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

house foundations - the road between the Rosulje and Jukići village; stream – Struga Banijska). Couple of juveniles were observed at Divuše locality and a large number of tadpoles were recorded in the pool of water nonintentionally created by digging the foundations for a house (the road between the Rosulje and Jukići village).

Pelophylax lessonae (Camerano, 1882) – Pool Frog * This species was recorded in 1985 by Jalžić, Kučinić and Perović (Kobašlić, 2002) at the area of Jasenovac, Krapje, Dol and Lonjsko polje Nature Park. Schneider-Jacoby and Ern (1993) in their report also mark the occurrence of this species in the area of Lonjsko polje. During our research in 2009 we confirmed the occurrence of this species by observing only one adult individual at the Hrvatska Kostajnica (Kuljani) locality.

Pelophylax kl. esculentus (Linnaeus, 1758) – Edible Frog * Jalžić, Kučinić and Perović recorded this klepton species in their report for the Croatian Nature History Museum in 1985 for the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac but no other references exist for this species in the area of Una River. Our team observed this klepton species during the field work in 2009 at Žutica (Lonjsko polje Nature Park) locality confirming the previously mentioned find. Despite the fact that this area is quite near the Una River we recommend that the occurrence of this species in the area along the Una River should be confirmed with additional observations.

Rana arvalis (Nilsson, 1842) – Moor Frog * The only two records of Moor Frog was made by Jalžić, Kučinić and Perović (Kobašlić, 2002) in 1985 at the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac and Schneider-Jacoby and Ern (1993) at the area of Lonjsko polje Nature Park . Our finding of the 32

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

adult individual at Tanac locality during the field research in 2009 only confirms the occurrence of this species along the Una River which passes near the already mentioned areas. Rana dalmatina (Bonaparte, 1839) – Agile Frog * Agile Frog was recorded in the area of Lonjsko polje Nature Park, Krapje, Dol and Jasenovac by Jalžić, Kučinić and Perović in their 1985 report for Croatian Nature History Museum. During our field research in 2009 we observed adult individuals at Kladnik, Žutica and Tanac localities. At Kladnik and Žutica localities individuals were located in flood canals.

Rana temporaria (Linnaeus, 1758) – Common Frog * For this particular amphibian species there is no available data that indicates its presence in the area of Una River. Nonetheless we were able to observe one individual in the grass along the coast of the Una River near Dubica locality during our field research in 2009.

Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) – Fire Salamander * Although a very common species in the continental part of Croatia no data concerning the existence of this species in the area along the Una River is available. During our field research in 2009 we observed larvae and an adult dead individual at four different localities. Most of the larvae in small water bodies (puddles) in Dudunići and in the concreted spring Šuplji kamen. The rest of the larvae were found in the Struga Banijska stream, which was rather polluted. One adult individual was found dead on the gravel road in Dudunići and one living adult was recorded in Hrvatska Kostajnica.

Ichthyosaura alpestris (Laurenti, 1768) – Alpine Newt * Published data or any kind of available data which could confirm the occurrence of this species in the area of our research (near the Una River) do not exist. During our research in 33

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

2009 we observed a great number of adult individuals and larvae at the spring Šuplji kamen. They were found in the canal near the road. It is interesting to note that we found 25 males and 20 females at this locality in one day (11th of May 2009). Triturus (Lissotriton) vulgaris (Linnaeus, 1758) – Smooth Newt ** According to the previous data available to us this species was found and recorded in the report of Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the Lonjsko polje Nature Park area. Despite the fact that this area is geographically near to our research area we did not confirm the occurrence of the Smooth Newt along the coastal region of Una River.

Reptiles

Anguis fragilis (Linnaeus, 1758) – Slow Worm * The occurrence of Slow Worm was not recorded for the area along the Una River and no data of this species for the mentioned area of our research exist. We recorded the first data on this species during our research in 2009. Three adult dead individuals were found (thrown from the bridge into the shallow water) at Dubica near Una River. The second observation was at Javornik.

Coronella austriaca (Laurenti, 1768) – Smooth Snake ** Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded this species for the area of Lonjsko polje Natural Park. Even though it is geographically close we did not confirm the occurrence of this species in the area along the Una River during our field research in 2009.

Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) – European Pond Turtle *

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

There is one record of this species in the Lonjsko polje Nature Park made by SchneiderJacoby and Ern (1993) which is geographically close to our area of research. The occurrence of this species was confirmed by our field research during 2009 when we observed one juvenile individual at Donji Dobrotin and one adult female at Divuše. The juvenile was found along the edge of the stream while the adult female was found in the shallow water along the bank of the Una River.

Podarcis muralis (Laurenti, 1768) – Wall Lizard * Pavletić (1964) mentions the record of Wall Lizard being found at Kostajnica and Divuša localities dating from the 1911 (25th July 1911). A decade after there is another observation of this species by Karaman (1921) at Kostajnica locality. During our field research in 2009 we observed many individuals of this species at eight different localities along the Una River (Kuljani, Hrvatska Kostajnica, spring at the Šuplji kamen, Struga Banijska, Dubica, Divuša, Tanac, Dudunići).

Lacetra viridis (Laurenti, 1768) – European Green Lizard * Data on the presence of this species of lizard does not exist but our field research during 2009 revealed its presence at 11 different localities (Jukići, Javornik, Unčani, Donji Dobrotin, Dudunići, Hrvatska Kostajnica, Kukljani, road between Rosulje and Jukići village, Divuše, spring at the Šuplji kamen, Struga Banijska) along the Una River. In total nine adult and three subadult individuals were observed at the listed localities.

Natrix natrix (Linnaeus, 1758) – Grass Snake * The Grass Snake (more accurately Natrix natrix persa) species is mentioned by Pavletić (1964) in the report of Croatian Natural History Museum to be found in Kostajnica locality in 35

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

1902. Karaman (1921) also observed this species at the same locality. In addition to the mentioned records Schneider-Jacoby and Ern (1993) recorded the occurrence of both Natrix natrix helvetica and persa subspecies at Lonjsko polje Nature Park with the description of localities as being in the lowland areas near Sava river. Our research during 2009 confirmed the existence of Natrix natrix species at the area along the Una River. Nine individuals were found in canals by the road and in the Una River itself at three different localities (Hrvatska Kostajnica, spring at Šuplji kamen and Tanac).

Natrix tessellata (Laurenti, 1768) – Dice Snake * There is only one record of this species inhabiting the nearest area to the Una River made by Schneider-Jacoby and Ern (1993) for the area of Lonjsko polje Nature Park. During 2009 field research we observed 10 adult individuals of which one was found dead on the road at Struga Banijska locality. If we include a previously mentioned locality, individuals were found at nine different localities (Jukići, Dvor, Unčani, Divuša – near the stream Čatlan, Dubica, Hrvatska Kostajnica, spring at Šuplji kamen, Struga Banijska and Tanac).

Vipera ammodytes (Linnaeus, 1758) – Nose-horned Viper ** Rossler (1904) and Pavletić (1964) mention the finding of the Nose-horned Viper by Omčikus at the Srb locality (upper Una area). Besides that there is no other published or other known data which can confirm the occurrence of this venomous snake at the area of our research or Una River in whole. We must note that except the potentially highly subjective information from Vukušić I. (the “Elektra” driver), who claims that he ran over one individual, we do not have any substantial evidence to confirm the occurrence of this species in the area along the Una River because during our research in 2009 we did not observe individuals which would

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

indicate otherwise. All of local people claim that Nose-horned Viper is common in the area and authors found a lot of suitable habitats during the survey.

Zamenis longissimus (Laurenti, 1768) – Aesculapian Snake * This usual and very dispersed snake species in Croatia does not have any previous record in the available publications and unpublished data which would imply its occurrence at the area along the Una River. In contrast to this fact our field research during 2009 revealed the presence of this species along the Una River area. In total six individuals were found from which three of them were found dead and one was a juvenile individual. The largest dead individual found was 1,5 m long. All of the individuals were found at four different localities (Javornik, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica and Kuljani).

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

DISCUSSION From the data we have gathered during our study of the Una River area it can be noted that 11 amphibian taxa and seven reptile species were found while five more species are known only from the literature data. Earlier authors for this area mention records of B. variegata, P. fuscus, T. (Lissotriton) vulgaris, C. austriaca, V. ammodytes with which the total number of recorded species changes to 22 (plus one klepton – P. kl esculentus). We must note that most of these literature data are at least 19 years old which is a considerable time difference and may be one of the causes why some species were not found during our survey but are listed in some records. The example of this is the record of the Nose-horned Viper species which has been mentioned by two authors, Rossler (1904) and Pavletić (1964) who were citing the same find (from 01.06.1899) but was not confirmed by us during our survey. Despite the fact that we obtained the information from the driver who confirms that he found a DOR individual, the bias for this information cannot be neglected. Nevertheless, authors believe that this species indeed inhabits the area along the Una River because of quite large amount of preferred habitats. We have a very similar situation with the Smooth snake which was just recorded by Schneider –Jacoby and Ern (1993) in the area adjacent to the Una River area, wetlands of Lonjsko polje. Because this species is common in the continental region of Croatia (author’s personal observations) we can suspect that this species is present in the surveyed area. Authors believe that both of these snake species can be confirmed in the Una River area with frequent field surveys. Pelobates fuscus and Lissotriton vulgaris are recorded for the adjacent Lonjsko polje area only once in 1985 and 1993, respectively. During our survey of the Una River area we did not encounter individuals of this two species which are common in the eastern continental part of Croatia, Slavonija (author’s personal observation). 38

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

When we consider all of the species which occurrence we did not confirm, the possibility of specific herpetofauna species list for the Una River area seems plausible. Nevertheless the possibility of finding these “missing“ species is viable and additional field research should be conducted to verify the list of amphibian and reptile species reported in this paper.

Canalization of smaller tributaries which flow in the Una River and the destruction of old armlets and ponds which Una River creates in the flood periods are the main causes of concern and threaten the local herpetofauna species. Because the river is relatively cold, fast flowing and rich in fish the river itself is not the best place for the reproduction of amphibians. Amphibians are particularly sensitive to pollution caused by industrial and public canalization which guide waste waters directly into the river.

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

CONCLUSION Despite the fact that we have records dating from the late 19th century they are very scarce and provide just the guidelines for the current herpetofauna survey of the Una River area. Trends of the population decline for any species of amphibians or reptiles cannot be known as a direct result of the missing data. Because of this fact, for the first time, this paper provides a relatively comprehensive list of the species that inhabit the area along the Una River. It is necessary to put some additional effort in researching amphibian and reptile species of this area whereby our list of species would receive further conformation and the state of particular populations would be clearer.

HYLA

VOL. 2011.

No. 2

Str. 22-41

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

REFERENCES: Bognar, A. (2005): The Upper Part of the Una River Valley Between Martin Brod and Pritoka – Geomorphological Characteristics. Hrvatski Geografski Glasnik, 67(2): 21-38. Boršić, I., Posavec Vukelić, V., Alegro, A.L. (2012): Flora along the lower course of the Una river (Central Croatia) . Natura Croatica, 21(1): 1-20. Janev-Hutinec, B., Kletečki, E., Lazar, B., Podnar Lešić, M., Skejić, J., Tadić, Z.,. Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, DZZP. 95 pp. Karaman, S. ( 1921): Beiträge zur Herpetologie von Jugoslavien. Glasn.Hrv. prir.dr. XXXIII: 194-209. Kobašlić, A. (2002): Rasprostranjenost vodozemaca Hrvatske prema podacima Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Diplomski rad. PMF, Zagreb. Pavletić, J. (1964): Amphibia i Reptilia zbirke Hrvatskog narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu. Hrv. narod.zool. muz. 4: 1-37. Rössler, E. (1904): Popis reptilian i amfibija hrvatske faune koji su prispjeli "narodnom zoološkom muzeju" u Zagrebu do koncagodine 1900 [Verzeichnis der Reptilien und Amphibien der kroatischen Fauna, welchean das zoologische Nationalmuseum in Zagreb bis zum Schluss des Jahres 1900 eingesendetwurden]. Glasnik Hrvatskoga narovoslovnog društva 15: 221-224 Schneider-Jacoby, M. & Ern, H. (1993): Park prirode Lonjskopolje. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 42-43

STUDENT PAPER SUMMARY

Amphibian fauna of Nature park "Žumberak–samoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Croatia, vesna.zlatar@gmail.com Supervisor: Dr. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 04.07.2004., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

During 2002, twenty two days were spent collecting data in the Nature Park "Žumberak – Samoborsko gorje". The aims were to identify the sites suitable for breeding of Amhibians as well as Amphibian species present. A total of 45 sites and 10 Amphibian species were recorded. Sites have been divided in 4 habitat types: naturally formed ponds, artifically contained ponds (i.e. walled), watering pond for cattle and small temporary ponds. Habitat selection of each species were compared based on their presence in each of these categories. Each species was also investigated regarding their activity on breeding sites and the presence of the species depending on the altitude. The similarity between 14 systematically observed sites has been calculated by Sörensen index of similarity.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 42-43

STUDENT PAPER SUMMARY

Fauna vodozemaca (Amphibia) Parka Prirode "Žumberak–samoborsko gorje"

Student: VESNA ZLATAR, Aleja pomoraca 23, 10020 Zagreb, Hrvatska, vesna.zlatar@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 04.07.2004., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Tijekom 2002. godine na području Parka prirode "Žumberak – Samoborsko gorje" obavljena su 22 terenska dana, kako bi se utvrdili lokaliteti pogodni za razmnožavanje vodozemaca te vrste vodozemaca koje na njima dolaze. Ukupno je zabilježeno 45 lokaliteta i 10 vrsta vodozemaca. Lokaliteti su razvrstani u 4 tipa staništa: lokve, zidane lokve, pojila i privremene lokvice. Na osnovu te podijele uspoređivana je prisutnost i brojnost te odabir staništa pojedinih vrsta vodozemaca. Također su uspoređivana razdoblja aktivnosti pojedinih vrsta na mrijestilištima te prisutnost vrsta u ovisnosti o nadmorskoj visini istraživanih lokaliteta. Sörensenovim indeksom sličnosti brojčano su određene sličnosti između 14 sustavno promatranih lokaliteta.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 44-45

STUDENT PAPER SUMMARY

Distribution and conservation of Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) in Croatia

Student: DUŠAN JELIĆ, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Croatia, jelic.dusan@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Dr. sc. LJILJANA TOMOVIĆ, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia Date and place: 16.4.2008., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

The Karst Viper is known to appear in Croatia on five isolated localities: Southern Velebit, Poštak, Dinara, Troglav and Kamešnica mountains. All five of these localities make just 9% of the presently known Karst Viper distribution area on the Balkan Peninsula, while a much bigger proportion of its distribution area is located in Bosnia and Herzegovina and Montenegro. The whole distribution area of this taxon is spread over mountainous regions of 6 countries, witch makes the regional cooperation even more necessary for the Karst Viper protection. In this Graduation Thesis we discuss the rediscovery of the Karst Viper in the southern parts of Velebit mountain after 109 years, and a newly discovered locality on the mountain Poštak. The Karst Viper in Croatia favors high-mountain dry grasslands, on southern and southeastern exposures, at altitudes from 1100 to 1900 m above the see level.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 44-45

STUDENT PAPER SUMMARY

Rasprostranjenost i zaštita svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911) u Hrvatskoj

Student: DUŠAN JELIĆ, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, jelic.dusan@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. LJILJANA TOMOVIĆ, Doc., Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16, 11000 Beograd, Srbija Datum i mjesto: 16.4.2008., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Planinski žutokrug poznata je trenutno u Hrvatskoj sa ukupno pet odvojenih lokaliteta: južni Velebit, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica. Ovih pet lokaliteta čini tek nešto manje od 9% areala ove svojte, dok najveći dio areala čine planine Bosne i Hercegovine. Čitav areal rasprostire se preko teritorija 6 država i regionalna suradnja na istraživanjima i zaštiti su neophodni za opstanak planinskog žutokruga. Ovim radom opisuje se ponovni nalaz planinskog žutokruga na južnom Velebitu nakon punih 109 godina, te otkriće posve novog lokaliteta na planini Poštak. Planinski žutokrug u Hrvatskoj preferira visoko-planinske suhe travnjake, J i JI ekspozicije, na visinama između 1100 i 1900m nadmorske visine.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 46-47

STUDENT PAPER SUMMARY

Age determination of fire salamander (Salamandra salamandra L.) by skeletochronology

Student: JELKA ŠKOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Croatia, jskoton@gmail.com Supervisor: Dr. GORDANA LACKOVIĆ-VENTURIN, Assoc. Prof, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 15.7.2008., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

During the period from March 4th until April 23rd 2008 we studied 24 specimens of fire salamander (Salamandra salamandra L.) cough in the Park Maksimir in Zagreb. We removed third toe of the hind limb and released animals at the site.The purpose of the study was to determine an average age, age of sexual maturity of fire salamander on still unknown research site in the park Maksimir. Also, we wanted to compare methods for making histological sections and establish reliable procedure for age determination by skeletochronology. We compared two methods of tissue cutting, in paraffin blocks and with frozen samples in cryostat. We also compared two types of dyeing, dyeing with hemalaun eosin and Ehrlich hematoxylin. Results showed that the oldest individual was 19 years old and the youngest was 6 years old. Sexual maturity is reached by the age of 4 to 6 years. The best method for making histological sections approved to be cutting samples on cryostat and dyeing with Ehrlich hematoxylin. For statistically correct age determination of population this method should be provided on bigger sample, with same percentage of both sexes during the whole year. With our analysis we demonstrate that skeletochronology is a good method for aging fire salamander, and that is applicable on fingers so there is no need to sacrifice animals.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 46-47

STUDENT PAPER SUMMARY

Određivanje starosti pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.) metodom skeletokronologije

Student: JELKA ŠKOTON, Ul. grada Chicaga 19, 10000 Zagreb, Hrvatska, jskoton@gmail.com Voditelj: Dr. sc. GORDANA LACKOVIĆ-VENTURIN, izv. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 15.7.2008., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Na području parka Maksimir u Zagrebu, u razdoblju od 4. 3. do 23. 4.2008. godine uhvaćene su 24 jedinke pjegavog daždevnjaka (Salamandra salamandra L.). Svakoj od njih je odrezan treći prst stražnje noge, a životinje su odmah puštene. Cilj istraživanja je bio odrediti starost jedinki i vrijeme postizanja spolne zrelosti pjegavih daždevnjaka na dosad još neistraženom području parka Maksimir. Osim toga, željelo se usporediti metode prilikom izrade histoloških preparata i dobiti pouzdan postupak za određivanje starosti metodom skeletokronologije. Usporedile su se metode rezanja parafinskih blokova i metoda rezanja tkiva u kriostatu. Također su se usporedila dva načina bojenja, hemalaun eozinom i Ehrlichovim hematoksilinom. Rezultati istraživanja su pokazali da je najstarija jedinka imala 19 godina, a najmlađa 6 godina. Spolna zrelost jedinki nastupa u dobi od 4 do 6 godina života. Najbolja metoda za izradu histoloških preparata utvrdilo se da je bila rezanje tkiva na kriostatu te bojenje Ehrlichovim hematoksilinom. Za statistički ispravnu procjenu dobne strukture populacije potrebno je metodu primijeniti na većem broju uzoraka, uzorkovati životinje različite veličine i pritom obuhvatiti jedinke oba spola. Ovim radom se pokazalo kako je skeletokronologija dobra metoda za određivanje individualne starosti jedinki pjegavog daždevnjaka koja se može primjenjivati na člancima prstiju i na taj način spriječiti žrtvovanje jedinki.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 48-49

STUDENT PAPER SUMMARY

Morfological and allzyme analysisof green frog complex (Pelophylax kl. esculetus complex; Anura, Amphibia) in north-west part of Croatia

Student: KRISTINA ČAVLOVIĆ, Biology Student Association, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia, kikidgrejtest@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Dr. sc. IVANA BUJ, Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 15.7.2008., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Green frogs were sampled in the Bjelovarsko-Bilogorska district during the May of 2007. P. kl. esculentus complex is formed by two species (P. ridibundus and P. lessonae) along with their hybrid P. kl. esculentus. In this complex they show complicated relationships among taxons, which are not fully explained. The aim of this graduation thesis is to show morphological and genetical relationships inside the complex. Five morphometrical features were measured and put in seven ratios. Analysis of allozyme for three enzymes (aspartate aminotransferase, phosphoglucomutase and lactate dehydrogenase) were made by gel electrophoresis. All investigations have confirmed the difference between species and sexes, while the hybrid forms showed intermediate features. Parental species differ in four morphological features: size and shape of metatarsal tubercule, length of the hind leg and stomach coloration. Hybrid form have showed more similarity to P. lessonae species because of existance on the same locality. Parental species are genetically different and hybrid forms have intermediate genetical features. Gene introgression was found only in hybrid forms. We detected transfer of alleles typical for parental species in gonads of hybrids. The alleles of both parental species were found in their gonads. The alleles typical for P. ridibundus species were the most present alleles in females and in hybrid males were found more alleles typical for P. lessonae.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 48-49

STUDENT PAPER SUMMARY

Morfološka i alozimska analiza kompleksa zelenih žaba (Pelophylax kl. esculentus kompleks; Anura, Amphibia) sjeverozapadne Hrvatske

Student: KRISTINA ČAVLOVIĆ, Udruga studenata biologije BIUS, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Voditelji: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. IVANA BUJ, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 15.7.2008., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Istraživanje kompleksa zelenih žaba provedeno je tijekom svibnja 2007. godine na području Bjelovarsko-Bilogorske županije. Istraživane su dvije vrste Pelophylax ridibundus i P. lessonae, te njihov hibrid P. kl. esculentus. Zajedno oni čine P. kl. esculentus kompleks koji pokazuje komplicirane odnose unutar taksona, koji još nisu potpuno razjašnjeni. Cilj ovog diplomskog rada bio je prikazati morfološke i genetičke odnose unutar kompleksa. Mjereno je 5 morfometrijskih značajki te su oni stavljeni u 7 međusobnih odnosa. Analiza alozima je rađena na principu gel elektroforeze za 3 enzima, a to su aspartat aminotransferaza, fosfoglukomutaza te laktat dehidrogenaza. Na svim razinama istraživanja je ustanovljeno da postoje razlike između vrsta i spolova te da hibridi pokazuju prijelazna obilježja za sve značajke. Morfološki se roditeljske vrste razlikuju u 4 obilježja i to su veličina i oblik metatarzalne kvržice, dužina stražnje noge te boja trbuha. Hibridni oblik je u izvanjskim karakteristikama pokazao sličnost s vrstom P. lessonae što je posljedica obitavanja na zajedničkom staništu. Genetički su vrste različite, a hibrid pokazuje intermedijarna obilježja. Genska introgresija je pronađena samo u hibridnih oblika. U gonadama hibrida potvrđen je prijenos alela tipičnih za roditeljske vrste. U gonadama su prisutni aleli od obje roditeljske vrste. U ženki prevladavaju aleli tipični za P. ridibundus, dok u mužjaka ima više onih tipičnih za vrstu P. lessonae. 49

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 50-51

MASTER THESIS SUMMARY

Vertical diversity and biodiverity of amphibians (Amphibia) and reptiles (Reptilia) of mountain Mosor

Student: STJEPAN MEKINIĆ, Gata 73, 21253 Gata, Croatia, smgata@yahoo.com Supervisor: Dr. NIKOLA TVRTKOVIĆ, Senior Resarch Associate, Croatian Natural History Museum, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 7.4.2010., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

According to data collected during the study period since 2000. until 2009. was found herpetofauna biodiversity in the mountain Mosor and its vertical distribution. The species richness of certain altitude belts was calculated as well as their β diversity /species turnover/ by WHITTAKER (1960). I tried to explain the reasons set forth changes in the composition of fauna and to establish the boundaries of species composition. The obtained data were compared with known data for the altitudinal distribution of reptiles on mountain northern Velebit and Biokovo mountain (KRYŠTUFEK et al., 2008). When it is used in the calculation of species composition similar to Jaccard's similarity coefficient (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), and between different altitude belts in the mountains with which Mosor compared to the RUSSELL et al. (1995). Data presented in this master's work are the first systematic data on the herpetofauna of the mountain areas of Mosor.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 50-51

MASTER THESIS SUMMARY

Vertikalno rasprostranjenje i raznolikost faune vodozemaca (Amphibia) i gmazova (Reptilia) planine Mosora

Student: STJEPAN MEKINIĆ, Gata 73, 21253 Gata, Hrvatska, smgata@yahoo.com Voditelj: Dr. sc. NIKOLA TVRTKOVIĆ, viši znanstveni suradnik, Hrvatski prirodoslovni muzej, Demeterova 1, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 07.04.2010., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Prema podacima sakupljenim tijekom istraživanja u razdoblju od 2000. do 2009. godine utvrđena je bioraznolikost herpetofaune na području planine Mosora i njena vertikalna rasprostranjenost. Izračunato je bogatstvo vrstama pojedinih visinskih pojaseva, te se izračunala njihova β raznolikost /species turnover/ prema WHITTAKER (1960). Nastojali su se objasniti razlozi utvrđenih promjena u sastavu faune te utvrditi granice promjena sastava vrsta. Dobiveni podaci su se uspoređivali s poznatim podacima za visinsko rasprostranjenje gmazova planine sjeverni Velebit i Biokovo (KRYŠTUFEK i sur., 2008). Pri tome se koristilo izračunavanje sličnosti u sastavu vrsta prema Jaccard-ovom koeficijentu sličnosti (JC) (LEGENDRE & LEGENDRE, 2003), a između pojedinih visinskih pojaseva na planinama s kojima se Mosor uspoređivao prema RUSSEL i sur. (1995). Podaci prikazani u ovom magistarskom radu prvi su sustavni podaci o herpetofauni područja planine Mosora.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 52-53

STUDENT PAPER SUMMARY

Ecological properties of the hybridogenetic green frog complex (Pelophylax esculentus complex; Ranidae, Anura) from the northwestern area of Croatia

Student: DEAN KARAICA, Hanamanova 1c, 10000 Zagreb, Croatia, dean.karaica@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 22.09.2011., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

We studied 84 specimen of the green frog complex (Pelophylax esculentus complex) caught in the area of Bjelovarsko-Bilogorska county, in the period from May 2nd until May 6th 2007. We isolated the stomach content and one femoral bone from each individual. The purpose of the study was to determine the content of the diet and to do the age analysis of each species within the P. esculentus complex. Also, we wanted to determine the age at maturity for each P. esculentus complex species. Results showed that all three species base their diet on the prey from the class Insecta. The youngest individuals (two years) belong to the P. kl. esculentus and P. lessonae species while the oldest individual (13 years) belongs to the P. ridibundus species. The latter species reach sexual maturity by the age of 3 to 4 years. This study highlights the differences among P. esculentus complex species.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

STUDENT PAPER SUMMARY

Str. 52-53

Ekološke značajke hibridogenetskog kompleksa zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleks; Ranidae, Anura) s područja sjeverozapadne Hrvatske

Student:

DEAN

KARAICA,

Hanamanova

1c,

10000

Zagreb,

Hrvatska,

dean.karaica@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 22.09.2011., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Na području Bjelovarsko-Bilogorske županije, u razdoblju od 02.05. do 06.05.2007. godine uhvaćene su jedinke zelenih žaba (Pelophylax esculentus kompleksa). Uzorak od 84 jedinke korišten je za izolaciju sadržaja želudca i bedrene kosti. Cilj istraživanja bio je odrediti sastav prehrane i procijeniti dob jedinki pojedine vrste P. esculentus kompleksa. Željela se utvrditi dob postizanja spolne zrelosti jedinki pojedine vrste. Određivanje sastava prehrane uključivalo je izolaciju i determinaciju ostataka plijena dok se za procjenu dobne strukture uzorka koristila metoda skeletokronologije. Rezultati istraživanja pokazali su da jedinke proučavanog kompleksa svoju prehranu temelje na plijenu iz razreda Insecta. Najmlađe jedinke (dvije godine) pripadaju vrstama P. kl. esculentus i P. lessonae dok najstarija jedinka (13 godina) pripada vrsti P. ridibundus. Utvrđeno je da spolna zrelost jedinki

P. kl.

esculentus i P. lessonae vrste nastupa u dobi od 3 do 4 godine života. Ovim radom istaknute su razlike između vrsta P. esculentus kompleksa unutar promatranog uzroka.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 54-55

STUDENT PAPER SUMMARY

Intrapopulation and interpopulation characteristics of meristic sand morphological characters in Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURIĆ, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Croatia, ivona.burich@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia Dr. sc. LJILJANA TOMOVIĆ, Doc., Institute of Zoology, Faculty of Biology, University of Belgrade, Studentski trg 16, 11000 Belgrade, Serbia Date and place: 27.02.2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

Karst viper, Vipera ursinii macrops inhabits high mountain grasslands in Croatia, Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Albania. It is endemic species for Balkan Dinaric mountain range. For this subspecies there are papers for ecology and distribution range. Only paper with meristic and morphological characters is when they separated subspecies. Our goal was collect data for 3 populations from 3 different localities (Velebit, Croatia; Bjelasica, Montenegro; Bistra, Macedonia) in subspecies distribution range because we wanted to see if there are some differences in meristic and morphological characters of the head. Other question was is there intrapopulation and interpopulation variability of characters. I looked and measured 247 individuals for 4 morphological and 17 meristic characters. Results show that there are statistical significant differences in some characters between populations. Most significant differences are snout to vent lenght, head width, head lenght and head height, number of apical, pileus scales and frequency of preocular scales in contact with nasal. Also there is sexual dimorphism between males and females in snout to vent lenght and number of pileus scales.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 54-55

STUDENT PAPER SUMMARY

Populacijske, merističke i morfometrijske značajke svojte Vipera ursinii macrops (Mehely, 1911)

Student: IVONA BURIĆ, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska, ivona.burich@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVČIĆ, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. LJILJANA TOMOVIĆ, Doc., Biološki fakultet, Univerzitet u Beogradu, Studentski trg 16, 11000 Beograd, Srbija Datum i mjesto: 27.02.2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Planinski žutokrug, Vipera ursinii macrops nastanjuje visokoplaninske travnjake u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Crnoj gori i Albaniji. Smatra se balkanskim endemom dinarskog areala. Dosadašnji radovi za ovu podvrstu su bili vezani za rasprostranjenost i ekologiju planinskog žutokruga. Merističke i morfometrijske karakteristike su obrađene samo tijekom odvajanja ove podvrste. Cilj istraživanja je bio prikupiti podatke iz 3 populacije sa 3 različita lokaliteta (Velebit, Hrvatska; Bjelasica, Crna Gora; Bistra, Makedonija) koji se nalaze unutar područja rasprostranjenosti podvrste kako bi vidjeli da li postoje razlike u merističkim i morfometrijskim karakteristikama glave. Cilj je bio vidjeti da li postoji intrapopulacijska i interpopulacijska varijabilnost navedenih karakteristika. Ukupno sam pregledala i premjerila 247 jedinki planinskog žutokruga. U obzir sam uzela 4 morfometrijske karakteristike i 17 merističkih karakteristika glave. Pokazala sam da postoje statistički značajne razlike između populacija u sljedećim karakteristikama: ukupna duljina tijela, širina, duljina i visina glave, broj apikalnih, pileusnih ljuska i učestalosti dodirivanja preokularne i nazalne ljuske. Također postoji spolni dimorfizam kod mužjaka i ženki u ukupnoj duljini tijela i broju pileusnih ljusaka.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

Knowledge and attitudes of the students in primary and secondary schools about nature protection

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radića 202, Šemovci, 48350 Đurđevac, Croatia, kudeljnjak.martina@gmail.com Supervisors: Dr. INES RADANOVIĆ, Asoc. Prof., University of Zagreb, Faculty of ScienceDivision of Biology, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Croatia DUŠAN JELIĆ, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Croatia Date and place: 08.03.2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

The crises of biodiversity is one of the most important crises today. To be effective, education about the state of the environment should be directed to the entire public, all socialcategories and age. Studies indicate children' s education as a priority. Unfortunately, today there is a loss of connectin with nature, and virtual media occupies a prominent place in the lives of children. In highlighting the crises of bidiversity the most common media information are about charismatic species. In this way, less popular organisms are ignored. The research objectives were: to assess how environmental education enables children to knowledge of local species and the need for their protection; to assess how the media affect on knowledge of bidiversity; compare knowledge and attitudes of children from urban and rural areas; to assess attitudes related to the population of snakes as an example negative public image. The study was conducted on students sixth grade and second grade of high school. The polling represented different regions of Croatia, cities and small towns. Below are some of the more significant results. Students in a much large percentage recognized photographs of the most 56

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

exotic animals, as opposed to domestic animal species. They also belive that exotic species need priority protection. The attitude of the students toward snakes is extremely negative, regardless of the sex of the students. Studied samples of the textbooks contains too few articles related to the nature protection, as well as the studied magazines.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

Znanje i stavovi učenika osnovnih i srednjih škola o zaštiti prirode

Student: MARTINA KUDELJNJAK, Stjepana Radića 202, Šemovci, 48350 Đurđevac, Hrvatska, kudeljnjak.martina@gmail.com Voditelji: Dr. sc. INES RADANOVIĆ, izv. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska DUŠAN JELIĆ, Hrvatski instiut za biološku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska Datum i mjesto: 08.03.2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Kriza biološke raznolikosti jedna je od najznačajnijih kriza današnjice. Da bi bilo djelotvorno, obrazovanje o stanju okoliša treba usmjeriti na čitavu javnost, svih socijalnih kategorija i dobi. Studije ukazuju na djecu kao prioritet obrazovanja. Nažalost, danas dolazi do gubitka veze s prirodom te virtualni mediji zauzimaju istaknuto mjesto u životima djece. Isticanje krize biološke raznolikosti medijima najraširenije je informacijama o karizmatičnim vrstama. One, iako izvan stvarnog okruženja djece, često se smatraju najugroženijim vrstama. Na taj su način zanemareni drugi ugroženi, nepopularni organizmi. Ciljevi istraživanja bili su: procijeniti kako obrazovanje o okolišu omogućuje djeci poznavanje lokalnih vrsta te razvijanje svijesti o potrebi njihove zaštite; procijeniti kako mediji utječu na poznavanje biološke raznolikosti; usporediti znanje i stavove djece iz ruralnih i urbanih sredina; ocijeniti stavove vezane uz populacije zmija, primjera negativne slike javnosti te utvrditi načine suzbijanja predrasuda. Istraživanje je provođeno na djeci, učenicima šestih razreda osnovne te drugih razreda srednje škole. Anketiranjem su zastupljene različite regije RH, gradovi i mala 58

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 56-59

STUDENT PAPER SUMMARY

mjesta. U nastavku su navedeni neki od značajnijih rezultata istraživanja. Naime, učenici su s fotografija u puno većem postotku prepoznali većinu egzotičnih životinja, za razliku od domaćih životinjskih vrsta. Također smatraju da su egzotične vrste prioritetne za potrebu zaštite. Stav je anketiranih učenika prema zmijama izrazito negativan, bez obzira na spol učenika. Proučeni uzorak udžbenika sadrži premalo članaka vezanih uz zaštitu prirode, isto kao i proučeni časopisi.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 60-61

STUDENT PAPER SUMMARY

The Adder, Vipera berus (Squamata, Viperidae) in Croatia: population ecology, microhabitat preferences and thermoregulation

Student: IGOR VILAJ, Braće Radića 25, 42209 Sračinec, Croatia, vilaj22@gmail.com Supervisor: Dr. sc. MILORAD MRAKOVIČIĆ, Assoc. Prof., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb, Roosevelt square 6, 10000 Zagreb, Croatia DUŠAN JELIĆ, Croatian Institute for biodiversity CIB, Croatian Herpetological Society HYLA, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Croatia Thesis accepted: 21 June 2012., Department of Biology, Faculty of Science, University of Zagreb

The Adder, Vipera berus (Linnaeus, 1785) is the most widespread and also the northernmost distributed terrestrial snake species in the world. In Croatia, there are two subspecies of the adder in three separate populations. Field work was conducted on two different localities in Croatia: Okuje (Turopolje, river Sava Valley; V. b. bosniensis) and Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b. berus). The monitoring was conducted by Capture – Mark – Recapture method during a four year period in Okuje (2009 – 2012), and a three year period in Begovo Razdolje (2009 – 2011). The main goals of this study were to determine if there are intrapopulation or interpopulation similarities or differences in microhabitat preferences, thermoregulation, daily or yearly activity period, gender structure of population and meristic characteristics. We collected 106 adders (50 from Begovo Razdolje and 56 from Okuje). The analyses have shown that there are statistically significant differences between the two populations in head length, head height and weight. The individuals from Okuje prefer a closed type of microhabitat, unlike individuals from Begovo Razdolje that prefer an opened type of microhabitat. In both populations, there are differences in the gender structure, and thermoregulation which is sex and colour morph dependent. In Okuje, Adders begin their activity period in March as opposed to individuals from Begovo Razdolje whose activity period begins in June.

HYLA

VOL. 2012.

No. 1

Str. 60-61

STUDENT PAPER SUMMARY

Riđovka, Vipera berus (Squamata, Viperidae) u Hrvatskoj: populacijska ekologija, odabir mikrostaništa i termoregulacija

Student: IGOR VILAJ, Braće Radića 25, 42209 Sračinec, Croatia, vilaj22@gmail.com Voditelj: Dr. sc. MILORAD MRAKOVIČIĆ, red. prof., Biološki odsjek, Prirodoslovnomatematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Rooseveltov trg 6, 10000 Zagreb, Hrvatska DUŠAN JELIĆ, Hrvatski instiut za biološku raznolikost HIB, Hrvatsko herpetološko društvo HYLA, I. Breznička 5a, 10000 Zagreb, Hrvatska Rad prihvaćen: 21. lipnja 2012., Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Riđovka, Vipera berus (Linnaeus, 1785) je najšire, a ujedno i najsjevernije rasprostranjena terestrička vrsta zmije u svijetu. U Hrvatskoj nalazimo dvije podvrste u tri odvojene populacije. Terenska istraživanja provedena su na dva različita lokaliteta u Hrvatskoj: Okuje (Turopolje, dolina rijeke Save; V. b. bosniensis) i Begovo Razdolje (Gorski kotar; V. b. berus). Monitoring vrste proveden je Capture – Mark – Recapture metodom tokom četiri godine u Okuju (2009. - 2012.), odnosno tri godine u Begovom Razdolju (2009. - 2011.). Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li interpopulacijske i intrapopulacijske sličnosti i razlike u odabiru mikrostaništa, termoregulaciji, dnevnoj i godišnjoj aktivnosti, spolnoj strukturi te analiziranim merističkim karakteristikama. Analizirani uzorak obuhvaćao je ukupno 106 jedinki (50 iz Begovog Razdolja, 56 iz Okuja). Utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike u duljini i visini glave te tjelesnoj težini jedinki. Jedinke riđovke u Okuju preferiraju zatvoreni tip, a jedinke u Begovom Razdolju otvoreni tip mikrostaništa. U obje populacije postoji razlika u spolnoj strukturi te termoregulaciji prema spolu i tipu obojenja. U Okuju riđovke počinju svoju aktivnost u mjesecu ožujku, a u Begovom Razdolju u mjesecu lipnju.

Upute autorima Rukopisi

moraju

biti

dostavljeni

isključivo

elektronskom

obliku

(na

e-mail:

jelic.dusan@gmail.com), kao i originalne slike i tablice. Tekst rukopisa treba biti u formatu MS-

Word, font Times New Roman veličine slova 12, bez fusnota, s dvostrukim proredom na A4 (210 x 297 mm) papiru s marginama od najmanje 25 mm na svakoj strani. Sve stranice trebaju biti numerirane u donjem desnom kutu. Za sve vrste radova, naslov stranice mora sadržavati samo sljedeće: naslov rada (podebljan); ime(na) autora (SMALL

CAPS);

adresu ustanove u kojoj je rad napravljen te adresu e-pošte

autora za korespondenciju (veličine slova 10). Naslov treba biti sažeta i informativna sinteza istraživanja. Gdje je prikladno treba spomenuti porodicu ili višu svojtu - Lacerta agilis Linnaeus, 1758 (Squamata, Lacertidae). - Izvorni znanstveni rad - treba sadržavati sažetak, uvod, materijale i metode, rezultate, raspravu i literaturu (vidi primjer rukopisa dolje). - Kratko priopćenje - općenito manje od četiri-pet stranica rukopisa koje su napisane kao kontinuirani tekst sa sažetakom na početku s najviše 150 riječi. - Slikovno priopćenje - izvješće o zanimljivim nalazima uhvaćenim na fotografiji i objašnjeno s najviše 150 riječi teksta. Moguće je objaviti jednu ili više fotografija. - Sažetak o vrsti - sažetak o trenutno poznatim podacima o određenoj vrsti (treba uključiti distribuciju, ekologiju, ponašanje i pregled literature) Literatura koja se citira treba biti napisana kako slijedi u tekstu, SMALL CAPS na sljedeći način: (PIANKA, 1989, HUEY & PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). Literatura koja se u tekstu navodi zajedno treba biti napisana kronološki. Svi radovi navedeni u tekstu trebaju biti navedeni u popisu literature. Literaturu "u tisku" treba navesti samo onda kada je prihvaćena za tisak. Imena osoba koje su ustupile neobjavljene informacije trebaju biti citirana kao u primjeru: “(ANDERSSON, Stockholm, pers. comm. 2005)”. U popisu literature pod naslovom Literatura autore navodimo po abecednom redu te po datumu objave publikacije kod jednog autora. Imena časopisa i serija moraju biti napisani u potpunosti.

Literaturu citirajte na sljedeći način: HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. HUEY, R. B. & PIANKA, E. R., (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In HUEY, R. B.,. PIANKA, E. R., SCHOENER T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. siječnja 2010.

Svaki rad pregledati će 1-2 nezavisna recenzenta.

Naslov koji sažeto opisuje sadržaj rada

IME PREZIME1, IME PREZIME *2 1

Ime institucije, Radučka 15, 10000 Zagreb, Croatia, vaš.mail@mail.hr 2

Ime institucije, Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SAŽETAK: Sažetak treba biti jasan, pregledan i ne duži od 300 riječi, treba objediniti ključne rezultate i zaključke. Također treba uključiti četiri do pet ključnih riječi. Ključne riječi: četiri, pet, ključna riječ, uključen

UVOD U uvodu treba staviti jezgrovit opis pozadine (problema), s logičkom podlogom, svrhom i konkretnim ciljevima rada. Očekuje se dobra literaturna podloga, ako postoji.

MATERIJALI

METODE

Materijali i metode trebaju pružiti dostatne informacije da bi se dozvolilo ponavljanje eksperimenta i/ili terenskog rada. Tehnički opis metoda istraživanja je poželjan samo ako se radi o novim ili važnim metodama za razumijevanje rezultata.

REZULTATI Ovaj dio mora sadržavati precizno predstavljanje rezultata istraživanja. Izbjegavajte predstavljanje istih informacija kao teksta i/ili prikaza i/ili tablice. Ovdje ubacite tekst, tablice i ilustracije. Za svaku ilustraciju potrebno je napisati referencu u tekstu. Također, spremite,

priložite i pošaljite vaše ilustracije zasebno, koristeći naziv datoteke TablicaBr.ekstenzija (npr. Tab-1 korelacija SVL i mase kod ženki Lacerta vivipara.tiff). Objašnjenje tablica, grafikona i slika treba staviti u legendu, koristeći Times New Roman font, veličina 10. Objašnjenja za tablice pišu se iznad, lijevo poravnata, a objašnjenja slika i grafikona pišu se ispod, centrirano poravnata. Tablica 1. Kratak naslov razumljiv sam po sebi (Times New Roman 10) kratak,

kratak (cm) kratak (kg)

no dostatno razumljiv

NS 1

NS2

NS 3

prvi

16.69a

15.18b

15.95

14.83

SPSV2 drugi

14.97

treći

15.94

15.92 a

15.23

kratak (kg/min) 2.55 2.74 2.45 2.83 1 2 a,b NS – Naslov stupca; Standardna pogreška srednje vrijednosti; = P<0.01.

0.31 b

14.29

0.22

2.66

0.22

RASPRAVA Ovaj dio bi trebalo odvojiti od dijela s rezultatima kod izvornih znanstvenih radova, i trebao bi se baviti značenjem rezultata i njihovom vezom s ciljevima istraživanja. Također bi trebalo uključiti kako će rezultati istraživanja promijeniti odnosno utjecati na naše znanje o predstavljenom organizmu ili staništu.

LITERATURA Slijedite upute na stranici 1.

ZAHVALE Zahvale i bilo koje dodatne informacije koje se tiču financiranja istraživanja.

Author Guidelines Manuscripts must be submitted in electronic version only (on jelic.dusan@gmail.com), as well as the original figures and tables. The manuscript text should be MS-Word processed, typed throughout in letter quality with font size 12, Times New Roman, without footnotes, double spaced, on A4 (210 x 297 mm) paper, with margins of at least 25 mm on each side. All pages should be numbered consecutively in the bottom, right-hand corner. For all types of papers, the title page must contain and only contain the following: title of paper (bold); name(s) of the author(s) (in Small caps); address of the Institution where the work was done, and the email of the corresponding author (font size 10). Provide a title that is concise but also an informative synthesis of the study. - Original scientific paper – should include summary, introduction, materials and methods, results, discussion and references (see example manuscript below). - Short note - generally less than four-five manuscript pages; should be produced as continuous text, preceded by an abstract of no more than 150 words. - Photo note – reports of interesting findings captured on photographs, explained with maximum 150 words of text. It is possible to publish one or more photographs. - Species summary – summary of currently known data about certain species (should include distribution, ecology, behavior and literature overview) Cited sources should written in Small caps and referred to as follows: (PIANKA, 1989, HUEY & PIANKA, 1981, HAYDON ET AL., 1997). References cited together in the text should be arranged chronologically. All publications cited in the text should be presented in a list of references. References "in press" shall only be cited when they have been accepted for publication. Names of persons who provided unpublished information should be cited as follows: “(ANDERSSON, Stockholm, pers. comm. 2005)”. List references alphabetically by author under References and date of publication at the same author. Journal and series names have to be spelled out fully.

Use the following format for references section: HAYDON, D. T., CROTHER, B. I. & PIANKA. E. R. (1994): New directions in biogeography? Trends in Ecology and Evolution 9: 403-406. SOKAL, R. R. & ROHLF, F. J. (1995): Biometry. The principles and practice of statistics in biological research. 3rd Edition. W. H. Freeman & co, New York. HUEY, R. B. & PIANKA, E. R. (1983): Temporal separation of activity and interspecific dietary overlap (with an Appendix by S. L. Pimm). pp. 281-296. In Huey, R. B.,. Pianka, E. R., Schoener T. W. (eds.) Lizard Ecology: Studies of a Model Organism. Harvard University Press. IUCN (2010): Global Mammal Asessement. IUCN - International Union for Conservation of Nature, <http://www.iucn.com> . Pristupljeno 21. sijecnja 2010.

Each paper will be reviewed by 1-2 independent reviewers. Â

Title that succinctly describes the contents of the paper

NAME SURNAME1, NAME SURNAME*2 1

AffiliationName, Radučka 15, 10000 Zagreb, Croatia, your.mail@mail.hr 2

AffiliationName Heinzlova 55, 10000 Zagreb, Croatia

SUMMARY: The abstract should be clear, descriptive and not longer than 300 words, should summarize the essential results and conclusions. Four or five keywords should also be included. Key words: Four, Five, Keywords, Included

INTRODUCTION Has to be a concise description of the background, rationale, aims and specific objectives of the paper. Good literature background, if existing, is expected.

MATERIAL AND METHODS Materials and methods have to provide sufficient information to permit repetition of the experiment and/or fieldwork. The technical description of study methods should be given only if such methods are new or important for the understanding the results.

RESULTS Results section must be a concise presentation of the finding of the study. Avoid the presentation of same information as text and/or figure and/or table. Insert text, tables and illustrations here. References should be made in the text to each illustration. Also, save, attach and send your

illustrations separately using the file name TableNo.Explination.extension (ex. Tab-1Female mass to SVL correlation in Lacerta vivipara.tiff). Explanations of tables, graphs and pictures should be written in English and Croatian (note if one is missing and it will be added by editor), given in the typewritten legend, use Times New Roman font, size 10. Explanations of tables are written above, aligned left, and explanations of pictures and graphs are written underneath, centre aligned. Table 1. Brief and self-explanatory title (Times New Roman 10)

DISCUSSION Discussion section should be separate from the results section at full-length papers and should deal with the significance of the results and their relationship to the aims of the paper. Also include how the findings of the paper will change, influence the state of our knowledge about model organism or habitat.

REFERENCES Follow the guidelines on page 1.

ACKNOWLEDGEMENTS Acknowledgements and any additional information concerning research grants.

PRAVILA ZA ISPUNJAVANJE POPISNOG LISTA -

Popisne listove ispunjavati po povratku s terena - prepisati podatke iz terenske bilježnice.

Popisne listove treba ispunjavati tako da jedan list predstavlja samo jedan lokalitet i samo jedan dan opažanja tog lokaliteta. Također, ako se obilazi jedan veći lokalitet s više različitih staništa poželjno je upotrijebiti više popisnih listova.

OBAVEZNO priložiti fotografiju vrste izbliza kako bi mogli potvrditi točnost determinacije. Fotografije pošaljite kao dodatni attachment u e-mail poruci.

Popisni listovi se ispunjavaju na slijedeći način: ŽUPANIJA: Upisati županiju u kojoj se određeni lokalitet nalazi. NAJBLIŽE NASELJE: Upisati najbliže naseljeno mjesto. OPIS LOKALITETA: Upisati najbliži toponim (npr. planinski vrh, prijevoj, naselje…) te udaljenost i smjer od toponima. Upisuju se hrvatske kratice za strane svijeta. Također što detaljnije opisati lokalitet i kako doći do njega. KOORDINATE I NADMORSKA VISINA: Očitati ili pomoću GPS uređaja ili s karte te naznačiti na koji način su dobiveni podaci. Ako su koordinate očitane s karte naznačiti mjerilo karte. OPIS STANIŠTA: Pobliže opisati tip staništa na kojem su nađene jedinke (morfologija staništa, vegetacija, tip podloge, mikrostanište...). VRIJEME I TEMPERATURA: Zaokružiti vremenske prilike; ako imate termometar sa sobom izmjeriti temp. zraka (mjerena u hladu na oko 1 m od tla), odnosno vode (mjerena u hladu, oko 10 cm ispod površine) ovisno o staništu pojedine vrste. FOTO: Priložiti fotografiju nalaza. Upisati naziv priloženog dokumenta. VRSTA: Upisati ime vrste te broj jedinki u odgovarajući stupac, upisati i spol ako je poznat (JUV – do 1 godine starosti; SAD – subadultne jedinke, više od 1 godine starosti; AD – odrasle, spolno zrele jedinke; ako je poznat spol upisati M - mužjak i/ili F - ženka). Ako ste pronašli uginule jedinke normalno ih upišite i pod rubriku NAPOMENE navedite da su uginule. Na kraju lista nalazi se prostor za upisivanje podataka osobe koja je ispunila popisni list.

Ispunjene popisne listove slati na: - e-mail: hyla@hyla.hr ili - poštom: Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla Radučka 15 10000 Zagreb

HERPETOFAUNA - POPISNI LIST ŽUPANIJA: NAJBLIŽE NASELJE: OPIS LOKALITETA:

KOORDINATE:

NADM. VISINA:

GPS KARTA

OPIS STANIŠTA:

VRIJEME:

sunčano poluoblačno oblačno

suho vlažno kiša

mirno lagani vjetar vjetrovito Tzrak:

Tvoda:

DATUM:

SAT:

FOTO - naziv datoteke:

VRSTA

IME I PREZIME: TELEFON I ADRESA: E - MAIL:

mrijest ili jaja

ličinke

JUV

SAD

NAPOMENE

HERPETOFAUNA - POPISNI LIST ZADARSKA

ŽUPANIJA:

NAJBLIŽE NASELJE:

DRAGE, PAKOŠTANE

OPIS LOKALITETA: 360 m I od vrha brda Čelinke, neposredno uz cestu Pakoštane-Drage (sa strane prema Vranskom jezeru)

KOORDINATE: OPIS STANIŠTA: polusjena.

VRIJEME:

X 5543150

Y 4861115

GPS KARTA

1:100.000

NADM. VISINA: 10 m

Niska makija hrasta crnike, uz cestu. Mikrostanište: nakupine kamenja ispod grmlja,

sunčano poluoblačno oblačno

suho vlažno kiša

mirno lagani vjetar vjetrovito Tzrak: 25°C

DATUM: 26.05.2011.

Tvoda: --

SAT: 16:15 - 16:30

FOTO - naziv datoteke: DSC00265.jpg, DSC00267.jpg

VRSTA

mrijest ili jaja

P. siculus

ličinke

JUV

SAD

2+1M

H. gemonensis

IME I PREZIME: Mate Matić TELEFON I ADRESA: 095-1234567; Vesela ulica bb, 23000 Zadar E - MAIL: mate.matic@gmail.com

NAPOMENE

pregažen na cesti

POPIS VRSTA VODOZEMACA I GMAZOVA U HRVATSKOJ

VODOZEMCI

GMAZOVI

Ichthyosaura alpestris - planinski vodenjak Lissotriton vulgaris - mali vodenjak Triturus carnifex - veliki vodenjak Triturus dobrogicus - dunavski vodenjak Salamandra atra - crni daždevnjak Salamandra salamandra - pjegavi daždevnjak Proteus anguinus - čovječja ribica Bombina bombina - crveni mukač Bombina variegata - žuti mukač Bufo bufo - smeđa krastača Pseudapidalea viridis - zelena krastača Pelobates fuscus - češnjača Hyla arborea - gatalinka Pelophylax kl. esculentus - jestiva zelena žaba Pelophylax lessonae - mala zelena žaba Pelophylax ridibundus - velika zelena žaba Rana arvalis - močvarna smeđa žaba Rana dalmatina - šumska smeđa žaba Rana latastei - talijanska smeđa žaba Rana temporaria - livadna smeđa žaba

Testudo hermanni - kopnena kornjača, čančara Emys orbicularis - barska kornjača Mauremys rivulata - riječna kornjača Dermochelys coriacea - sedmopruga usminjača Caretta caretta - glavata želva Chelonia mydas - golema želva Algyroides nigropunctatus - mrki ljuskavi gušter Iberolacerta horvathi - velebitska gušterica Dalmatolacerta oxycephala - oštroglava gušterica Dinarolacerta mosorensis - mosorska gušterica Lacerta agilis - livadna gušterica Lacerta bilineata - zapadno mediteranski zelembać Lacerta viridis - obični zelembać Lacerta trilineata - veliki zelembać Podarcis melisellensis - krška gušterica Podarcis muralis - zidna gušterica Podarcis siculus - primorska gušterica Zootoca vivipara - živorodna gušterica Hemidactylus turcicus - kućni macaklin Tarentola mauretanica - zidni macaklin Anguis fragilis - sljepić Ophisaurus apodus - blavor Ablepharus kitaibelii - ivanjski rovaš Coronella austriaca - smukulja Dolichophis caspius - smičalina Elaphe quatuorlineata - četveroprugi kravosas Hierophis gemonensis - šara poljarica Hierophis viridiflavus - crna poljarica Malpolon insignitus - zmajur Natrix natrix - bjelouška Natrix tessellata - ribarica Platyceps najadum - šilac, plavetna poljarica Telescopus fallax - ljuta crnokrpica Zamenis longissimus - bjelica, Eskulapova zmija Zamenis situla - pjegava crvenkrpica Vipera ammodytes - poskok Vipera berus - riđovka Vipera ursinii - planinski žutokrug * Trachemys scripta - crvenouha kornjača