Broj 02-03 by Studentski zbor Geodetskog fakulteta

NITKO JOŠ NIJE MENE SAVLADAO! MENE, HAPERDONATA

KOLIMACIONA POGREŠKA JE ... KUT KOJI ... KOLIMACIONA ... OS ... ZATVARA SA ... OKOMICOM .. . NA HORIZONT ALNU OS

VERTIKALNA OS ... MORA ...

STRUČNI

HFNAlOOl

TEKSTOVI.

Geodetsko društvo ........................................... 14

prikaz zakona o geodetskoj kanori ....................................0

opis pen map računala ....................................... 18 Stjepan Glavač i njegova karta hrvatske ........ 23 škola nivelmana visoke točnosti ........................................ 28 najnovije karte proizvedene u zavodu za kartografiju ......... 30

zemljišni Informacijski Sustav ............................ 32

astronomija za neznalice ................................ 36 GIS p:rllo.:Je za re.vigacijski. sustav aut:rnd:lila ............ 42 odreaivanje astra-geodetskog geolda grada Zagreba ...•.. 44

B:Esi.je::i. u kri.jn.l ...•...............•......•........•....•....• .46 AutoCAD-moji prvi koraci ••••••••••••••••••..•• 48 izradite sami sebi svoju WWW stranicu .......................... 50 primjena programskog paketa oca d u kartografiji ......... 54 permanentna GPS stanica

na Geodetskom fakultetu .......... 58

fliiplrll.E ••••••••••••••••••.••••••••.•.•••.•••.•.•••••••.•....•.•..••...•••••••••.61

studentska anketa ............ 5 sto godina fotogrametrije ............................................. 65 apsolventska večera .................................... 69

operacija Prag'89 ............................................................. 75

International Geodetic Student Meeting .......... 76 Momjan-Motovun Kolovoz '98 ............................................ 80 studentska praksa , Vrbovec '98 ..................................82 s p l i t- Hvar ' 9 8, t er e ns k a na s t a va , , , , , . , , , , , , , 83

intervju sa intervju sa

st:uđentskan

referad:m . . . . . . . . . . . . ............. .J2

što "male satelite" očekuje u suterenu ................... 34 Greenwich .......................................................... 70 Carlos Santana, koncert ...............................................86 OR~ · &- ZABAV

utrka

osmeraca

.................. 83

vodom svjetskog dana sporta ...............86 ·arka na geodetskom fakultetu .................. 87 fakultetu ............. .ffi

WANT!~

l l

l l l

Svakako da mije prije svega obveza, a sve nekako i veliko zadovoljstvo, da ovom opetovanom rijetkom prilikom kažem kao glavni i odgovorni urednik par razgaljenih uvodnih riječi. Prije svega bih svakako htio reći da je organizacija i dalje nezahvalan posao, a Vi me pokušajte ispraviti u tvrdnji da je primjerak ekseentra koji imate pred sobom (ipak) vrijedan svog uloženog truda. U tom poslu, gdje sam krvcu pustio, nisam bio sam te se ovom prilikom zahvaljujem svima koji su pridonijeli opetovanom ek5ccBtt u. Nadam se da Vam je sada laknulo jer Vas više (barem mjesec dana) neću proganjati. Prvim brojem dokazali smo kvalitetu i opravdali povjerenje naših dragih donatora, a sad im hvala i opet s nadom da ih nismo ni ovaj put iznevjerili. Posebno bih zahvalio Geodetskom fakultetu , ukratko na svemu. o, jedinstvena je prilika sada da pozovem sve zainteresirane mlađe kolege da se skupljaju oko našeg zajedničkog časopisa, jer to nije stvar koja se može prisvojiti. To je studentski časopis, svi smo dio njega ako to želimo biti. Nije bitno ni predznanje, ·er sve se nauči brzo ako se ima od koga. I za najnesigumije će se naći poneki konstruktivni zadatak. želim Vam da uživate u ovom broju barem upola koliko to ja radim .. . Ćitajte ga u slobodno vrijeme, pod nekim predavanjima, prije i za vrijeme ručka kod Babića, i nakon ručka u WC-u, neka Vam ga čitaju dok spavate, i dok upisujete parcijalu ili pišete molbu zbog istog ... l nek nam živi ekscentat ...

Glavni i odgovorni: Željko Belobrajdić

Drage kolegice i kolege ako ugledate bilo koju od gore prikazanih kreatura savjetujem Vam da bježite glavom bez obzira jer će Vas gamtirano ugnjaviti kako bi Vi kao učeni akademski građani trebali napisati "nekakav" tekst za "nekakav" ebcentltr. Ma, tko je vidio još pisati, pa niste se valjda upisali na Fakultet kako bi nedajbože koristili mozgovne vijuge ili nešto slično tome. Ali kao što se vidi neki od Vas nisu uspjeli pobjeći pa je kao rezultat tih daveža nastao ovaj dvobroj ck5CCIItta do duše godinu nakon prvijenca, ali što je, TU JE. Jednom je jedan "pametnjaković" rekao: " On se mora mijenjat, on se mora prilagođava!", pa tako iz priloženog možete vidjeti da smo se malo promijenili (ma, ne mi nego ebcentltr) te da ćemo i za sljedeći broj nastojati ponovo napraviti nešto drugačije, naravno uz Vašu pomoć (milom ili silom). Naravno, kao što i sami vidite nastavili smo tradiciju uveseljavanja studenata sa obveznim prilogom ekseentrn koji će nadamo se krasiti Vaše zidove (smislili smo način kako da budemo "svaki dan s Vama"). Rano je jutro, za par sati treba otići do tiskare, pa je vrijeme i da ovu uvodnu rječcu privedem kraju sa par ozbiljnih riječi. Budući su se kolege s moje ljeve i desne strane već zahvali le svima, meni samo ostaje da se istima pridružim, pozovem Vas da se aktivno uključite u Vaš i naš časopis te poželim ugodne sate, dane i mjesece čitanja, do pojave sljedećeg broja ekseentra.

A/min

Đapo

At. IV!

Nadam se da dijelite moje mišljenje da je drugi broj eksceBhll puno kvalitetniji i obzirom na to na kakvoj opremi radimo možemo biti više nego zadovoljni. Naime radimo na računalima koja su vlasništvo nas studenata, a shodno tome (vrlo) ograničenih mogućnosti ,

nedostatnim za intenzivnu grafičku obradu kakvu ekscentar sada zahtijeva. Stoga se nemojmo čuditi što ck5ccBtar izlazi sa toliko mjeseci zakašnjenja. Vidimo da je ovaj broj narastao na stotinjak stranica što nije malo i zanemarivo. Uz svoj moderan dizajn ekscentar dokazuje da više nije nekakva studentska šala ili prolazni hir već sasvim suprotno, geodezij i u Hrvatskoj po prvi puta postavlja nove standarde informiranja, a uz veću podršku kolega i profesora biti će još stručniji, bolji i kvalitetniji te samim time i poznatiji. Zahvalio bih se svim kolegama koji nam pomažu da skrpamo kraj sa krajem , raznoseći razni "hardveraj" i u sitne noćne sate (najčešće) .

Damir Buljan

STUDENTSKA ANKETA: ~in ]!l•i .a:. ..a:.

' ' Da bi se spoznalo što misle studenti Geodetskog fakulteta o svojim profesorima bilo je potrebno obraditi 130 anketnih listića, prikupiti 137 pismenih primjedbi, 1040 odgovora i ukucati u kompjutor (kako danju tako i noću) preko 19000 ocjena. l Anketi se odazvalo od 35 do 80 posto studenata. l Hvala svima, velikima i malima, nagrađenima i pogođenima!

ječito

pitanje što je prije nastalo, kokoš ili jaje, može se u studentskome svijetu prenijeti na staru dvojbu postoje li studenti radi profesora ili profesori radi studenata. Ova pomalo pakosna dvojba nudi uvijek različite odgovore koji se međusobno potpuno isključuju. Međutim , mora se priznati , imaju i bitno zajedničko obilježje: ne nude rješenja kako poboljšati položaj studenata i komunikaciju sa svojim profesorima.

Osjetljiv i obiman p othvat Pokušavajući

poboljšati uvjete studiranja, tj. nastojeći poboljšati položaj samih studenata Geodetskog fakulteta, Studentski zbor je ustrojio tim dragovoljaca i entuzijasta koji su se odvažili provesti nešto što je u svijetu običaj , a na hrvatskim sveučilištima "minsko polje"- Studentsku anketu, tj. ocjenjivanje rada nastavnika. Nakon što su uobličena pitanja po uzoru na Sveučilišnu anketu koju je odobrio i Senat Zagrebačkoga sveučilišta, podijeljeni su anketni listići po svim godinama studija. Glavnu i jedinu ulogu su konačno dobili studenti. Anketa je provedena anonimno , a rezultati su bili tajni, osim onih najuspješnijih. Da bi se spoznalo što misle studenti Geodetskog fakulteta o svojim profesorima bilo je potrebno obraditi 130 anketnih listića , prikupiti 137 pismenih primjedbi, 1040 odgovora i ukucati u kompjutor (kako danju tako i noću) preko 19000 ocjena. Anketi se odazvalo od 35 do 80 posto studenata što se uistinu može nazvati izvrsnim odazivom.

Studentima prve godine najdraži asistenti Svaki profesor i asistent je osobno upoznat samo sa vlastitim postignućima kao i ukupnom poretku u 8 kategorija i to: najbolje ocijenjenog profesora, najbolje ocijenjenog asistenta, najboljeg profesora, najboljeg

asistenta, najgore ocijenjenog profesora , najgore ocijenjenog asistenta , najgoreg profesora i najgoreg asistenta. Valja napomenuti da su kategorije najboljeg profesora, najboljeg asistenta, najgoreg profesora i najgoreg asistenta postavljene kao kontrolne varijable. Na temelju rezultata ankete uvjerili smo se da su najbolji/ najgori gotovo bez iznimke i najbolje/najgore ocijenjeni. Prema svojim profesorima najstrož i su studenti prve godine (prosjek 3,58) dok su najblaži studenti četvrte godine. Međutim, kada su u pitanju asistenti stanje je potpuno obrnuto: svoje asistente najbolje ocjenjuju upravo studenti prve godine (3 ,98) dok su studenti viših godina puno kritičniji.

Profesori: So larić i Bačić sjajno Od pojedinačnih rezultata ova anketa je obilježena velikom pobjedom profesora Nikole Solarića na prvoj i drugoj godini studija, bilo da se radi o kategoriji najbolje ocijenjenog profesora sa prosjecima od 3,95 i 4 ,54 (izvrstan!) ili najboljeg profesora što misli 75 ,93 % studenata prve i fantastičnih 93 ,02% studenata druge godine. Na trećoj godini u kategoriji najbolje ocijenjenog profesora ne zaostaje ni blistavi prosjek docenta Željka Bačića od 4,62 (također izvrstan!) i uvjerljivih 35,29% glasova u kategoriji najboljeg profesora. Na četvrtoj godini su se obistinila (ne)poželjna proročanstva o okupljanju studentskih simpatija oko profesora koji drže najznačajnije kolegije za svaki pojedini smjer. Tako je apsolutni pobjednik na smjeru Satelitske i fizikalne geodezije docent Željko Bačić, na smjeru Fotogrametrije i kartografije profesor Teodor Fiedler, a na smjeru Inženjerske geodezije docent Zdravko Kapović.

Asistetni: nadmetanje

Rožića

Marko vino vića

Kod ocjenjivanja asistenata na prvoj godini studija u kategoriji najbolje ocijenjenog asistenta vodi Nikol Radović sa prosjekom od 4,60 i čvrstih 59,26% glasova za najboljeg asistenta. Na drugoj godini studija bez prave konkurencije je asistent Drago Špoljarić sa prosjekom od 4,52 i 55,81% glasova za najboljeg asistenta. Na trećoj godini vodila se tijesna borba u obije kategorije koja je završila pobjedom Nevia Rožića u kategoriji najbolje ocijenjenog asistenta (4,30), a Danka Markovinovića u kategoriji najboljeg asistenta sa 29,41% glasova. Na četvrtoj godini pobjednici su Dražen Švehla za smjer Satelitske i fizikalne geodezija, Lidija Semak na smjeru Fotogrametrije i kartografije, a odluke nema na smjeru Inženjerske geodezije gdje su se glasovi jednako rasprši li na čak pet asistenata.

ekseentar

prosinac 1998.

l Što su rekli o anketi?

Referada za sve! Unatoč brojnim razlikama i velikim rasponima ocjena kada su u pitanju profesori i asistenti, studenti Geodetskog fakulteta su jedinstveni u ocjenjivanju rada studentske referade: izračunati prosjeci se kreću od 4,50 do 5,00 što treba iskreno čestitati strp ljivim i samoprijegornim gospođama.

Studenti se

međuso bno

vole ...

Što se tiče osjećaja pripadnosti Geodetskom fakultetu rezultati potvrđuju očekivanja da studenti viših godina osjećaju veću pripadnost (iznad 88%) dok su studenti prve godine najneodlučniji - samo 65% smatra da im je tu mjesto. Ovaj podatak upućuje na pitanje koliko studenata prve godine zna što studira. Prema rezultatima ankete studenti Geodezije se vrlo rado druže međusobno. Postotak onih koji su se opredijelili za modalitet "često" iznosi od 37 do 57% dok je modalitet "povremeno" izabralo od 4 7 do čak 68% studenata. Nakon ovakvih odgovora logično je visoko mišljenje koje o svojim kolegama imaju studenti Geodezije: od 80 do 90% smatra svoje kolege spremnima pomoći i fer. I ovi površni podaci nedvojbeno upućuju na činjenicu da su studenti snažno upućeni jedni na druge što se može zahvaliti zahtjevnosti i težini studija.

Ipak

među

najuspješnijima

Kao zanimljivost navest ću da je prema rezultatima trajanja st udiranja na Zagrebačkom sveučilštu od školske godine 1991 /92. do 1995/96. sa prosjekom od 6 godina Geodetski fakultet u krugu najboljih. U našoj grupaciji tehničkih fakulteta prosjek je 6,4 godine, na Pravnom fakultetu 6,5; Arhitektonskom 7,2; Fakultetu za fizičku kulturu 7,25 i dugih 7,8 godina na Građevinskom fakultetu. prosječnog

Hvala svima, velikima i malima! Svi originalni anketni listići kao i svi obrađeni podaci predani su Geodetskom fakultetu na uvid, pohranu i čuvanje. Ovom prigodom želim se zahva li ti svim studentima koji su imali povjerenja odazvati se anketi, a posebno kolegama Goranu Yukšiću, Danijelu Šugaru, Željku Belobrajdiću, Damiru Buljanu i Alminu Đapi koji su pomogli u provedbi ankete i obradi rezultata. Zahvaljujem se svim profesorima što su dozvolili provedbu ankete tijekom nastave i svim profesorima s kojima sam razgovarao (i onima koji su se našli pogođeni) i koji su uputili korisne primjedbe i prijedloge.

Voditelj programa Branimir Majčica

Ž. Bačić: Doprinos javnosti našega rada "U svakom slučaju pozitivno. Osnovni smisao ankete nalazim u činjenici da kao bogata informacij!l može poslužiti poboljšanju nastavnicima i Upravi Fakulteta da još v i š e poboljšaju svoj rad , te da doprinosi javnosti n a š e g rada."

Markovinović:

O anketi mislim sve najbolje

"O anketi mislim sve najbolje. Pitanja su dobro koncipirana i d a j u relativno dobar uvid u mišljenje studenata. Možda bi se upit najbolji/ najgori asistent / profesor m o g a o " m a l o plastičnije

formirati " . Moj prijedlog je da se eventualno anketi raju asistenti i profesori , te da se vidi i njihovo mišljenje o studentima. Stojim Yam na raspolaganju u svim oblicima suradnje."

L. Feil:

Provođenje

ankete je uspješni pokus Potrebu t provedbu ankete o r a d u nastavnika u cijelosti podržavam. Međutim,

mišljenja sam da rezultati a n k e t e nažalost nisu ukazali na

----------------

najveće probleme Fakulteta kao što su održavanje nastave, pohađanje predavanja sa strane studenata, itd. adalje, ocjenjivanje pojedinih nastavnika i suradnika je jedini ispravni kriterij za provjeru kvalitete nastave, dok ostale kategorije, kao što su " najbolji " ili " najgori" profesor odražavaju, u najvećoj mjeri , popularnost, a ne kvalitetu. Uvjeren sam da je samo provođenje ankete uspješni pokus za buduće Sveučilišne ankete na nivou Fakulteta."

D. Špoljarić: Pozitivne i negativne ocjene mogu samo motivirati pozitivno " Mislim da je anketa uspješna i da je t r e b a redovito provoditi. N adam se da će m a l i nedostatci u sljedećim anketama biti otklonjeni. Pozitivne i negativne ocjene anketiranih nastavnika , po mome mi šljenju, mogu samo motivirati pozitivno."

N. Rožić: Studentska anketa ima značaj doprinijeti poboljšanju obavljanja nastave

može

"Smatram da studentska anketa ima značaj da m o ž e doprinijeti poboljšanju obavljanja nastave. Treba poraditi na objektiviziranju anketni h pitanja i objektiviziranju rezultata ankete ."

Napomena: Nakon što je anketa provedena podijeljeno je 13

listića

slu čajn o m

profes orima i asistentima izabranim po uzorku sa jednim jedinim pitanjem: Kako

ocjenjujete provedbu i rezultate ankete? Od trinaest upitan ih samo nam je pet odgovorilo, a njihovi tekstovi uz obvezatne f otke su upotpunili sadržaj članka. •

ODAZN STUDENA TA

---------------------

100%

90"/o

RAD STWEWTSKE REFERADE

77,8% 80,0%

~ ;: t

01. Godina

~ ~ ~tJOS,J'Yo 4~S,J% 10% 0%

lil2. Godina

, ,

46 0

' %

GODINA l SMJER

o(!)

D 1. godina 0 2. godina 0 3. godina

•3. Godina 04. Godina {S IF)

04. Godina

4,5

(FIK)

0 4. Godina

•4. godinaiSF

{INŽ)

• 4. godina l FK 1ii14. godina l tv ž

PROSJEČNA OCJENA, EKSTREMNE VRJEDNOSTI- PROFESORI

oti

•••••••••••••• ••• ••

• • ••••••••••••••• ••••• ••

• •••••••••••

PROSJEČNA OCJENA, EKSTREMNE VRJEDNOSTI- ASISTENTI

GODINA/SMJER

ll::

t=i

~ ;.J

NAJBOLJE OCUENJENI PROFESORI 1-

:::>

0:::

w :ii e w

li 1. Nikola Solarić (FIZIKA ll)

1!!12. Nikola

1/)

a.. 52

Solarić

(GEOD. ASTRON. l)

• 3. Željko Bačić (SA T. GEODEZUA ll)

u..

e:>

< z

o(!)

04. S/F- Željko Bačić (SA T. GEOD. Ill) 04. FfK- Jonathan P/eško (FOTOGRAM. ll) D 4. INŽ - Zdravko Kapović (INŽ. GEOD. ll)

--------------------------------------NAJBOWE OCIJENJENI ASISTENTI

..... w

e w a: ~

..... z w .....

Ci)

~ 1. NIKOL RADOVIĆ (NACRTNA GEOM./1)

• 2. DRAGO ŠPOLJARIĆ (GEOD. ASTR. I) • 3. NEVIO ROŽIĆ (TEORIJA POGR. ll)

D 4. S/F ·Dražen Švehla (GEODINAMIKA)

e( e(

z o o

D 4. FIK ·Lidija Semak (NUM. KARTOGRAF.)

D 4. INŽ· Marijan Ratkajec (INŽ. GEOD. 111)

(!)

NAJBOWI PROFESORI O 1. Nikola

Solarić

a: o en

li 2. Nikola

Solarić

• 3. Že/ko Bačić

a: ~

z oo

O 4. (SIF) Željko Bačić O 4. (FIK) Teodor Fied/er

O 4. (INŽ) Zdravko Kapović

NAJBOWI ASISTENTI O 1. Nikol Radović li 2. Drago Špoljarić • 3. Danko Markovinović

O 4. (S/F) Dražen Šve h/a

O 4. (FIK) Lidija Sema k

o(!)

O 4. (INŽ) Gajski, Radović, Ratkajec, Maste/ić, Pribičević

ekseentar

prosinac 1998.

Interview za Ekscentar s prof.dr.sc. Nikolom

Solarićem:

Lagani i teški dani razgovarao: Branimir Majčica Skroman, samoprijegoran, uporan, tih, ljubazan i uvijek spreman pomoći samo su neke od kvaliteta profesora kojeg se može sresti na putu između suterena i prvoga kata ili u stodevetnaestici. Na slučajnoga prolaznika ostavit će duboki dojam znanstvenika koji je zaokupljen svojim radom. Studenti su ga pak prepoznali kao strpljivoga pedagoga i zaljubljenika u svoj posao nagradivši ga visokim ocjenama. To je bio povod za rargovor...

sam na mjesto asistenta u Astronomskom zavodu Arhitektonko-građevinsko-geodetskog fakulteta. U to doba nije bilo poslijediplomskog studija, a osjećao sam potrebu proširiti svoje znanje iz fizike i matemetikete. Zato sam upi sao studij fizike na Prirodos lovnomatematičkom fakultetu. Taj studij završio sam uz posao također s izvrsnim uspjehom 1969. godine. U znanstveni rad na znanstvenim projektima uključen sam od 1970. godine. Obranio sam disertacijsku radnju "Fotoe lektrični uređaj za registraciju vremena prolaza zv ijezda" 1979. godine. U njoj sam prema vlastitoj originalnoj ideji izradio fotoelektrični uređaj s pet nivo amplitudnc diskriminacije, što je omogućilo smanjivanje nepovoljnih utjecaja elektroničkih šumova (smetnji). Razvio sam 26 vlastitih originalnih različitih automatskih metoda mjerenja na području geodetske astronomije i praktične geodezije (od toga jedan dio sam, a drugi dio sa s uradnicima).Od tih automatizacija najznačajnije su automatizacije iz geodetske astronomije koje su vezane s: l) automatskim određivanjem azimuta (odnosno smjernog kuta) astronomskim metodama, određivanjem geografske 2) automatskim (astronomske) širine i 3) automatskom registracijom vremena pri određivanju astronomske širine i duljine. O uspješnosti tih automatizacija najbolje govore sljedeće činjenice:

Kako ste se

odlučili

za geodeziju?

U bjelovarskoj gimnaziji mojem bratu i meni bili su lagani dani kad smo imali satove matematike, fizike i prirodnih znanosti. Za pripreme tih dana nismo morali puno učiti , već smo mogli ići na plivanje i košarku. Teški su nam bili dani kad smo imali strane jezike. Zbog toga smo bili svjesni da pri izboru studija moramo izabrati studij na kojem su važni matematika i fizika. Naš izvrsni gimnazijski profesor fizike Adalbert Opitz imao je vrlo visoko mišljenje o geodeziji. To je bilo odlučujuće da smo izabrali za studij geodeziju. Profesora Opitza smo svi mi đaci izuzetno visoko cijenili zbog njegove korektnosti, principijelnosti, objektivnosti i jer nam je prenio svoju ljubav prema "svijetu" fizike, te smo njegovo mišljenje svi izuzetno visoko cijenili.

Kako je teklo Vaše znanstveno i

stručno

usavršavanje?

Poslije završenog studija geodezije u Zagrebu 1958. godine, kojeg sam završio s izvrsnim us pij ehom primljen

l) Jedna od svjetski najpoznatijih tvrtki geodetskih instrumenata Leica- Kern iz Švicarske našla je interes, te je Geodetskom fakultetu poklonila laptop računalo Toshiba T 1600, ali da se razvije automatsko određivanje azimuta tim računalom. Na temelju dotadašnjih uspješnih automatizacija na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, odlučili su se za automatizaciju iz Zagreba, iako su imali na izboru i metodu sa Sveučilišta u Beču i vlastitog razvojnog odjela. 2) O ovim automatizacijama održao sam na internacionalnim simpozijima IS referata i objavio 9 članaka u internacionalnim časopisima (od toga 3 u USA, 4 u Njemačkoj , 2 u internacionalom časopisu u Belgiji), što svjedoči, da su razvijene originalne automatizacije. 3) U Dresdenu na Hochschule fiir Technik und Wirschaft objavljena su mi skripta za studente "Automatisierte Bestimmung des Azimuts und des Richtungswinkels mit astronomischen Methoden", a studenti će na vježbama izvoditi mjerenja po metodi koja je razvijena na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.

-l )

Automatska registracija vremena pomoću programabilnog računala HP41 CX pri određivanju astronomske širine i duljine astrolabom pokazala se naročito praktičnom i uspješnom u progušćivanju geoidnih točaka u Hrvatskoj tijekom zadnjih petnaest godina. To potvrđuju akademik prof. dr. sc. Krešimir Čolić, i njegovi suradnici koji su radili na geoidnim točkama.

Od razvijenih automatizacija iz praktične geodezije mogu se istaći: l) Primjena automatiziranog određivanja smjernog kuta astronomskim metodama pri nezavisnoj kontroli geodetskih mreža iznad dugih tunela. Na ovaj način geodetski stručnjaci dobivaju drugom nezavisnom metodom kontrolu točnosti geodetske mreže iznad dugih tunela, te mirnije mogu čekati proboj tunela. 1) Automatsko mjerenje duljina u bacačkim lakoatletskim disciplinama na Univerzijadi u Zagrebu 1987. godine. Koristeći originalno vlastito rješenje postignuto je brže i točnije mjerenje duljina, nego su to predlagali iz razvojnog odjela svjetski poznate tvrtke Wild-Leica. 3) Automatizirano određivanje deformacija građevinskih objekata pri probnim opterećenjima . Za probnih opterećenja građevine odmah se na terenu vidi kolike su deformacije. U slučaju prevelikih deformacija može se odmah prestati s daljnjim povećanjem probnog opterećenja. Pored razvoja automatizacija radio sam i na projekti ranju i vođenju izgradnje kalibracijske baze za ispitiva nje i umjeravanje elektrooptičkih daljinomjera, kao i kasnije na njenom održavanju. Nije poznato, da je negdje drugdje postavljena baza s većim ili jednakim mogućnostima detaljnog ispitivanja i kalibriranja (umjeravanja) daljinomjera. Na taj je način u Hrvatskoj stvorena mogućnost detaljnog ispitivanja i ka libriranja elektrooptičkih daljinomjera, a čime je o mogućeno i postizanje jedinstvenog (zajedničkog) mjerila u Hrvatskoj. U suradnji s Technische Universitat Miinchen s prof. dr. sc. K. Schnadelbachom povezana je naša baza s njihovom bazom, a preko nje i sa svim važnijim kalibracijskim bazama za kalibriranje (umjeravanje) elektrooptičkih daljinomjera. Tako se u Hrvatskoj postiže zajedničko mjerilo pri mjerenju duljina do 6000 m, kao u većini zemalja svijeta. Radio sam na 97 različitih specijalnih str učnih poslova, na kojima je najčešće trebalo postići najvišu moguću točnost. Pri radu primijenjivani su najmoderniji elektronički instrumenti , a radio sam automatskim metodama po postojećim tvorničkim programima ali i automatskim metodama mjerenja koje sam razvio sa svojim suradnicima.

Kako doživljavate studente i rad sa studentima? U svakoj generaciji studenata ima desetak i više studenata na kojima se vidi da žele naučiti što više. Zbog njih, premda malobrojnih, profesorima i asistentima isplati se potruditi i prenijeti im što više svojeg velikog znanja. Pri ocjenjivanju nastojim kao i moji gimnazijalski profesori: profesor fizike Adalbert Opitz, profesor francuskog jezika Tomislav Luj, profesorica hrvatskog jezika Vjera Dobrijević-Mirtl i profesorica matematike Danica Milaković biti što objektivniji i ne gledati puno ocijene iz drugih predmeta. Pri ocjenjivanju lagano se pogriješi za jednu ocjenu niže ili više. U Njemačkoj u Dresdenu zato imaju ocjene na desetinku ocjene.

Kako komentirate rezultate studentske ankete? U studenskim anketama atraktivni predmeti kao fizika zbog interesantnih pokusa prolaze bolje od predmeta koji su čisto matematički , premda je za studij geodezije matematika izuzetno važna. Na geodeziji tko nauči dobro u prve dvije godine matematiku, račun izjednačenja , geodetske instrumente i praktičnu geodeziju može u trećoj i četvrtoj godini studija s lakoćom svladati sve predmete, jer su oni samo nadogradnja naprijed navedenih temeljnih predmeta. Vjerujem da je dobro da studenti izvode anketu, jer poslije takovih anketa profesori i asistenti više pažnje poklanjaju izvođenju nastave , te nastava postaje kvalitetnija. Također, mislim da ne bi trebalo objavljivati najbolje nastavnike, nego samo rezultate ankete dati svakom pojedinom nastavniku da dobije uvid koliko je uspio u nastavi i da nastavnici znaju da se njihov rad ocjenjuje.

Možete li u najkraćem, na temelju osobnog iskustva, opisati načela koja Vas vode kroz život? Bitno mi je načelo, da ne napravim nekom ono što ne bih želio sebi, a svi gotovo ostali podprincipi uklapaju se u to načelo. Drago mi je ako mogu nekome pomoći. Drugo načelo kojeg se nastojim pridržavati je da jedino kontinuirani rad može dovesti do osobnog uspjeha , • zadovoljstva i napretka cijele države.

=--1!!"--

---------------------------· ekseentar

prosinac 1998.

UVIJEK LJUBAZNA l VEDRA . . . STUDENTSKA

RE.rE.RADA razgovarao: Željko Belobrajdic Dva uvijek nasmijana lica ... Na tu ste sliku navikli pri svakottl ulasku u studentsku referadu. U svakoj situaciji, u svakom trenutku gospođe Ksenija Ivančić i Mirjana Kruha k uslužno vam stoje na raspolaganju. S obzirom da tijekom svog studiranja student ponajviše kontaktira upravo s osobama iz referade, komunikacija na toj vezi vrlo je značajna. Sudeći po rezultatima studentske ankete (čista petica), ali isto tako i slušajući hvalospjeve naših studenata, može se u najmanju ruku reći da su ljubazne gospođe iz referade omiljene. To je bio više nego dobar razlog za upućivanje nekoliko pitanja gospođama Kseniji i Mirjani. A kakvi su bili odgovori? Skromni i iskreni, kakve su i one same ...

Ekscentar: Svi vas znaju kao "tete iz referade", no recite nam nešto više o sebi. Ksenija: Rođena sam u Iloku, gdje sam završila osnovnu školu i gimnaziju. Po završetku gimnazije preselila sam se u Zagreb, a 1979. zapošljavam se na Geodetskom fakultetu. Prvo sam radila kao ekonom, zatim kao daktilograf, a kao referent radim od 1992. godine. Inače, imam dvoje djece, sina od 18 i kćer od 14 godina. Mirjana: Rođena sam u Bjelovaru, no ubrzo sam preselila u Zagreb, gdje završavam osnovnu školu i gimnaziju. Na fakultetu sam počela raditi 1995., i to odmah na mjestu referenta. Kao i Ksenija, imam sina i kćer, s tim da sin ima ll, a kćer 6 godina. Ekscentar: Da li ste zadovoljni na ovom radnom mjestu, da li bi ga rado promijenili? Ksenija: Osobno sam sretna na ovom radnom mjestu, uživam raditi s mladima. Mislim da na nekom drugom radnom mjestu, pogotovo gdje ne bi bilo toliko kontakta s ljudima, ne bi bila toliko zadovoljna. Mirjana: Volim raditi s mladim ljudima, to me pomlađuje, volim se s njima našaliti, uopće ta je atmosfera vrlo ugodna. Vrlo sam zadovoljna. Ekscentar: Koji je vaš životni moto? Mirjana: Moj životni moto: "biti strpljiv, naći snage i izvršiti svoj zadatak". U životu ne treba nagliti, jer se smirenošću lakše i bezbolnije dođe do cilja. Ksenija: Volim pomagati ljudima, bilo djelom , bilo rječima.

Ekscentar: Kako doživljavate studente, kakav je vaš uzajaman odnos?

Izvrstan. Studenti su odrasle i izgrađene osobe, naš se odnos zasniva na međusobnom poštovanju. Kao što sam rekla, atmosfera je vrlo ugodna, često sa studentima razgovaramo neformalno, a s tim dolazi i međusobno razumijevanje. Ksenija: Kroz razgovor upoznamo naše studente, pa čak i izvan studija. Skupa se šalimo i proživljavamo godine. Vrlo smo ponosne na studente. Mirjana: Pogotovo sam ponosna na dan promocije, tada sam duboko ganuta jer sama promocija je divna, tada i ja osjećam ponos jer to je uspjeh naših studenata, s kojima smo proveli nekoliko lijepih godina. Ksenija: Na svakoj promociji ujedno sam sretna i sjetna, jer to ujedno znači i odlazak studenta s kojim smo dijelili sve uspjehe tijekom studiranja. Stvarno kroz te godine zavo lim studente kao svoju djecu, te osjećam kao da ih gubim.

Mirjana:

Ekscentar: Kako uspijevate biti uvijek nasmijani, kod vas su uvijek otvorena i ona druga vrata? Ksenija: Ja sam veseljak po naravi, rijetko kad sam ljuta, osim kad me netko stvarno naljuti , no to najčešće nisu studenti, jedino onda kad su malo zločesti. To što nema problema zaslužni su ponajviše studenti, lako je lijepo se ophod iti prema nekome tko je isto takav prema tebi.

Potpuno se slažem, dodala bih samo onu poslovicu " koliko da š, toliko i dobiješ". Ekscentar: Ipak, unatoč svemu, da li vam je ponekad Mirjana:

•••••••• • ••• •••••••••••••••••••••••• 12

domaću

naporno?

Što se tiče samog posla , najveće je pri upisima. Makar ovo nije fizički posao , dosta je veliko psihičko opterećenje. Često pitaju sa više strana i uglas, treba cijelo vrijema biti koncentriran, neprestana je buka i žamor, treba čovjeku malo i tišine. Mirjana: Nekako još i izdržim do kraja radnog vremena, ali kasnije je teško izdržati u istom ritmu , veliko je opterećenje kod kuće, kad trebaš konačno malo mira ukućani imaju svoje zahtjeve, jer imam i vlastitu djecu, kod kuće je rijetko ili nikada mirno i tiho.

Ekscentar: Kako komentirate rewltate ankete? Mirjana: Bila sam vrlo ponosna, a da smo dobile neke trojke ili dvojke, pitala bih se u čemu griješimo. Ksenija: Ja sam super zadovoljna, ako su studenti bili iskreni, a nadam se da jesu. Ekscentar: Sada smo čuli gotovo sve što se tiče 11as i fakulteta, no recite nam kako provodite svoje slobodno vrijeme. Imate li kakav hobi? Ksenija: Moja velika ljubav je glazba. Aktivno pjevam u zboru, sviram syntesizer, harmoniku i tamburicu. Glazba mi mnogo znači i zbog druženja, kao izlaz iz svakodnevnice. Inače, u zboru pjeva i moj suprug, a pošto ima mnogo takvih bračnih parova, druženje se nastavlja i izvan zbora . Mirjana: Ja baš nemam neki posebni hobi , volim ići u kino, rado čitam , bavim se rekreacijom. l Ksenija: Reći ću ja: Mirjana vam najviše voli putovati, vidjela je piramide, vozila se vlakom po Europi. Voli i glazbu, samo je razlika što ona voli rock, a ja tamburicu. Evo ovih dana stalno priča o Santani, pita me za pjesme, npr. Black Magic Woman, a ja to baš ne slušam (ha, ha, ha). Mirjana: Pa dobro, volim putovati , vozila sam se mjesec dana po Europi sve do Maroka, bila sam u Egiptu, Moskvi i Lenjingradu u Rusiji i drugdje. Nažalost, sve to dok sam bila mlađa, Ekscentar: Kakvo je vaše mišljenje o geodeziji i danas je teško putovati jer su prihodi mali, a Geodetskom fakultetu? izdaci za obitelj ogromni. Ksenija: Mislim da je Fakultet težak, no zanimanje Ekscentar: Vaše mišljenje o Ekscentru? je vrlo lijepo. Bio bi to dobar izbor za mojega Mirjana: Bila sam ugodno iznenađena kada sam ga osamnaestogodišnjeg sina, ali na moju žalost vidjela, sviđa mi se iako stručnu stranu ne fakultet ga trenutno ne zanima. razumijem. Mirjana: Kad sam došla na Fakultet nisam znala Ksenija: Časopis je izvrstan. Samo tako nastavite. niti šta je teodolit, a sada znam i tko je Ekscentar: J za kraj, kakvu bi poruku uputili Macarol. To sam doznala iz stripa iz prvog studentima? broja "Ekscentra" (ha, ha, ha). U geodeziji Ksenija: Da budu i dalje tako dobri, a oni koji nisu se mjeri na kopnu i vodi. Bez vas građevinci zablistali pri učenju da se malo poprave. Mirjana: i arhitekti ne mogu ništa započeti. Nazvala Budući da se danas teško upisati na bih geodeziju zanimanjem za vječnost, jer fakultet, iskoristite tu priliku da ga završite. Žalosno je da netko ostane na pet-šest ispita i mjerili su stari Egipčani pred tisuće godina, dok je ujedno i zanimanje budućnosti. onda odustane. Želim da se mlađi ugledaju na Fakultet je težak, a imam primjedbu na starije kolege u pogledu ponašanja i učenja. opremljenost učionica. Barem bi trebalo ...---nabaviti nove klupe i stolice. Sve bi učionice trebale izgledati kao 113., koja je lijepa. Ekscentar: Možete li izdvojiti neki događaj na fakultetu koji vam je ostao 11 posebno lijepom sijećanj u? Ksenija: Ne bih posebno izdvojila, ali svaka promocija mije lijepa i dojmljiva. Osim toga, baš dan kada sam saznala rezultate ove ankete bio mi je jedan od najljepših, jer tada sam dobila priznanje od meni najvažnijih: studenata. Mirjana: Isto tako, bez pretjerivanja, bila sam jako sretna s rezultatima ove studentske ankete. Ksenija:

opterećenje

ekseentar

prosinac 1998.

•• •• • •• • • • •• •

• •• • •• •

• • • • • • • • • • • • • • • •• • •• • • • • • • • • • •

D 11' L O M 1RAL 1 O D lJ.

Krešo Mataković - "Kartografija i geodezija na izložbi znanost u Hrvata", 25. 04. 1997., doc.dr.sc. Miljenko Lapaine Blerim Jashari - "Izjednačenje nivelmanske mreže svih redova u V poligonu NVT RH", 13. 06. 1997. profdr.sc. Ladislav Feil Mladen Pejak - ''lzrada=--···J·skog elaborata u cilju ije naselja Privilica" 191Pr., mr.sc.lvan Fanton Leo . -"Digitalnimxleltunela <-____ ___ te Sv. Rok- Tunel Sv. Rok 82 - 191.6km", 13.06. 1997., Ranko dipl. ing. ~a Čmelar- ''Digitalizacija karte vrha Medvednice pomoću programa TOSCA i njezina obrada u programskom paketu IDRJS1",27. 06. 1997., profdr.sc. Teodor Fiedler Mirna Čondrić - "Izjednačenje dijela poligonske mreže za međni katastar u k.o. Barbat- Otok Rab", 27. 06. 1997., prof.dr.sc. Krsto Šimičić Ante Kovač - "Obrada GPS mjerenja CROREF"96-CRODYN'96napodručju

l O.

ll.

12. 13. 14.

15.

16.

Hercegovine", 27. 06. 1997., profdr.sc. Tomislav Bašić Andrija Krtalić - "Povezivanje rasterske i vektorske baze podataka uporabom programskog paketa IDRJSI", 27. 06. 1997., profdr.sc. Teodor Fiedler VanjaMiljković -"ORJJENT - kalibracija amaterske kamere", 27. 06. 1997., prof.dr.sc Teodor Fiedler Damir Jurković - "Kružićeva praktična geodezija i zemljomjerstvo", 30. 06. 1997., doc.dr.sc. Miljenko Lapaine Ante Bogut -"Parcelacija građevinskog zemljišta stambenog bloka Hutterova Diraltova u Osijeku", 26. 09. 1997., mr.sc. IvanFanton Dražen Piskor - "Sjenčanje reljefa", 29. 9. 1997., prof.dr.sc. Nedjeljko Frančula Ivica Matković - "Komasacija dijela k.o. Veliškovci", 14.11.1997., mrsc.lvan Fanton Ymer Kuka -"Razvitak i stanje katastra na Kosovu", 14. ll . 1997., doc. dr .sc. Miodrag Roić Neven Lelas - "Polazna simulacija za dugovalni DGPS u RH oslanjanjem na teneljuGPSgradaZagreba", 19.12. 1997., akademik Krešimir ČOlić trena Strgar - "Ispitivanje objekata te izgradnja i korištenje baze podataka Objekti", 15. 12. 1997.,doc.dr.sc. Zdravko Kapović

17. Silvio Bašić - "Adresno-prometni model gradaZagreba", 15. 12. 1997.,prof.dr.sc. Teodor Fiedler 18. DraženŠvehla-"Preliminamoodređivanje atronomsko-geodetskog geoida grada

••••••••••••••••••••••• 14

~. 1 9 91.

Zagreba", 19. 12. 1997., akademik Krešimir ČOlić 19. Boris Kanazir-''lzradaelaborataizmjere zemljišta k.o. Gomilica", 16. OI. 1998., profdr.sc. Krsto Šimičić 20. Dagmar Karlovčec -"D" terena za trasu v. Rok· Tunel Sv. R ", 01. t()98., Ranko Gradečak, ~-

ataša šabić - "Izjednačenje nivehnanske mreže svih redova u N poligonu NYT Rtr', 20. 02 1998., prof.dr sc. Ladislav Feil 22. VladoCeti-"Analizadijela lO km mreže GPS točaka u RH", 20. 03. 1998., prof.dr.sc. Tomislav Bašić 23. Marija Krajina - "Tematske karte RH izrađene programom ATLAS MAPMAKER", 20. 03. 1998., mr.sc. Stanislav Frangeš 24. Đulijano Petrović - "Obnova dijela geodetske osnove šireg područja grada Samobora", 20. 03. 1998., doc.dr.sc. Zdravko Kapović 25. HrvojeLjubičić- "lzradageodetskogdijela projektne dokumentacije za obnovu značajnih objekata u Vukovaru", 17. 04. 1998., doc.dr.sc. Zdravko Kapović 26. Stipica Pavičić - "Analiza podataka mjerenja i ~ednačenje mreže svih redova unutarVpoligonaiiNVT', 17.04.1998., prof.dr.sc. Ladislav Feil 27. MirjanaBudimir-"Obradai ~ednačenje dijela GPS mreže grada Osijeka, s posebnim osvrtom na u~ecaj ionosfere i troposfere kod obrade vektora", 15. 05. 1998., prof.dr.sc. Tomislav Bašić 28. Bojan Mlatac-"Analiza l O.km GPS mreže na području Slavonije" 12. 06. 1998., prof.dr.sc. Tomislav Bašić 29. Marko Fabulić- " Generiranje ortofota i digitalnog modela terena upotrebom IMAGESTATION Z" 26.06.1998. , profdr.sc. Nedjeljko Frančula 30. Ervina Bošnjaković - "Izjednačenja geodetskih mjerenja pc6IUpcima Boškovića, Gaussa i Chebysheva" 26. 06. 1998., prof.dr.sc. Ladislav Feil 31. Natalija Čengić - "Topografske karte područja R Hrvatske u mjerilu l : 50 000 tijekom dvadesetogstoljeća"26. 06. 1998., mr.sc. Stanislav Frangeš 32. Loris Redovniković · " Parcelacija građevinskog zemljišta za prostorni plan Bukovačka Remete 26. 06. 1998., mr.sc. lvanFanton 33. Bojan Barišić- "Obrada i analiza pomaka mjerenja INYT- a i preciznog nivelmana na području Hrvatskog podunavlja 25. 09. 1998., profdr.sc. Ladislav Feil 34. Boris Blagonić- ''Dodatna analiza l O. km GPS mreže na području Istre" 25. 09. 1998., prof.dr.sc. Tomislav Bašić 35. Tihomir Nikolić-" Anomalije ubrzanja sile teže" 25. 09. 1998., prof.dr.sc. Tomislav Bašić

o. 1 o . 1998 .

36. Dražen Tutić - " Računalni program "KartografSke projekcije" 25 . 09. 1998., prof.dr.sc. Nedjeljko Frančula 37. Ljerka Vuković- "lspitivanjedigitnlizatom Summagrid Ill" 25. 09. 1998., prof.dr.sc. Teodor Fiedler 38. Robert Župan- "Turistička karta Kninske tvrđave izrađena programskim paketom OCAD 25. 09. 1998., mr.sc .Stanislav Frangeš 39. Marinka Božić-" Parcelacija građevinskog zemljišta uz prilaznu cestu sv. Duh" 28. 09. 1998., mr.sc. lvan Fanton 40. Nediljko Knežević- " Elaborat izvlaštenja Zavižanske ceste" 28. 09. 1998., mr.sc. IvanFanton 41. Dražen Lenac - "Geodetsko praćenje izvedbe svjetskog trgovačkog centra tijeka "WTC' 28. 09. 1998., doc.dr.sc. Zdravko Kapović

42. Ilija Krznarić - "Analiza pomaka i deformacija brane Borovik" 28. 09. 1998., doc.dr.sc. Zdravko Kapović 43. Ljiljana Musa · "Parcelacija građevinskog zemljišta za kompleks stambenih objekata Bukovačka-Kostanjevec" 28. 09. 1998., mr. sc. Ivan Fanton 44. Miljenko Kukavica- "Izvlaštenje za dionicu ceste Huma na Sutli - Lupnjak'' 30. l O. 1998., mr. sc. Ivan Fanton 45. Damir Šverko - "Prilazne ceste za PUO MarinekodTunelasv.Rok"30.10.1998., Ranko Gradečak, dipl. ing. 46. Daniel Vuković - "Elaborat izvlaštenja prilaznog puta i parkirališta dijela k.o. Medulin" 30. l O. 1998., mr.sc. lvan Fanton 47. Hrvoje Trconić- "Kombinacija različitih GPS ptijamnika i metoda mjerenja u mreži Okučani - Stara Gradiška" 30. l O. 1998., prof.dr.sc. Tomislav Bašić

••••• •• •••••• • •••••• Stručni dodiplomski studij- VIIl.

l. Indira Lulić- "Izmjera dijela zemljišta k.o. Dragonožec" 23. 05. 1997., prof.dr.sc. Krsto Šimičić 2. Marija Sudar- "Katastar elektrovodovadio komunalnog informacijskog sistema" 23. 05. 1997., mr.sc. Ivan Fanton 3. žetjana Deur- "Automatska vektorizacija skeniranog geodetskog plana" 13. 06. 1997., Jonatan Pleško, dipl. ing. 4. Irena Mikačić - "Podjele i grupacije tematskih karata" 27. 06. 1997., mr.sc. Stanislav Frangeš 5. Abdulla Mustafi- "Izrada plana zemljišta s računanjem površine dijela k. o. Brubaf' 27. 06. 1997., profdr.sc. Krsto Simičić 6. Jure Tomić - "Izrada geodetskog plana zemlj išta dijla k.o. Đakovo, s računanjem površina" 27. 06. 1997., prof.dr.sc. Krsto šuničić

7. Jasminka Varupa- "Plan grada Senja" 27. 06. 1997., mr.sc. Stanislav Frangeš

•

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 8. Jutica Džamarija- ''Mjerenje i izjednačenje poligonskih vlakova na testnoj mreži" 07. 07. 1997., doc.dr.sc. Zdravko Kapović 9. Damir Leko- ''Mjerenje i izjednačenje poligonskih vlakova na testnoj mreži" 07. 07. 97., doc.dr.sc. Zdravko Kapović lO. Sonja ž.etjav-''Snimanje i izrada poprečnih profila rijeke Save od Rugvicedo Prevlake" 07. 07. 1997., doc.dr.sc. Zdravko Kapović ll. KomelijaBez- ''Parcelacija dijela naselja Istoku Kutini", 12.09.1997., mr.sc.lvan Fanton 12. Dominik Pripić- ''lzvlaštenjezadioobilame ceste Bjelovar" 12. 09.1997., mr.sc. lvan Fanton 13. Tomislav Šipek-"Automatizacija evidencija katastra- referalni sustav" 12. 09. 1997., doc.dr.sc. Miodrag Roić 14. Ksenija Cačić- "Plan grada Kutine", 29. 09. 1997., mr.sc. Stanislav Frangeš 15. Jasnaćajsa- "Digitalni model portalnezone sjevemog ulaza u Tunel Sv. Rok" 26. 09. 1997., Ranko Gradečak, dipl. ing. 16. Jurica Galić- "lstipitivanje točnosti koordinatografa univerzalnog stereoinstrumenta Autografa- Wild A7" 26. 09. 1997., Jonatan Pleško, dipl. ing. 17. Dean Vučić- ''Poligonska mreža na dijelu otoka Raba", 26. 09. 1997., profdr.sc. Krsto Šimičić 18. Vladimir Žarak- ''Računanje koordinata i visina točaka u poligonskoj mreži" 26. 09. 1997., profdr.sc. Krsto Šimičić 19. Josip Žulj - " Izradba slojnog plana ameološkog nalazišta kod Krapine" 07. II. 1997., Jonatan Pleško, dipl.ing. 20. Jasmina Jurinčić - "Geodetsko snimanje telekomunikacijskih vodova" 14. ll. 1997., profdr.sc. Krsto Šimičić 21. Enija Pandžić- ''Digitalni model terena u svrhu izrade idejnog projekta dijela trase autoceste čvorišta "Sv.Rok od km 184 + 500 do km 186 + 400 na dionici JAC Sv. RokMaslenica i u njega glavnu os trase" 14.11.1997. , RankoGradečak,dipl.ing .

22. Damir Rajle -

profdr.sc. Krsto Šimičić 27. Krešimir Tepić- "Izvlaštenje zemljišta za izgradnju poluautoceste Rijeka- Karlovac, dionica Kupjak - Vrbovsko stac. 63 + 163,00 do 65 + 000,00", 12. 12. 1997., mr.sc. Ivan Fanton 28. Nedžad Dalipi - "Gradska poligonska mreža - dio nove geodetske osnove područja Samobora, Sv. Nedjelje", 15. 12. 1997., doc.dr.sc. Zdravko Kapović 29. Mario Luketić - "SysteMap" program za fotogrametriju, 15. 12. 1997., Jonatan Pleško, dipl. ing. 30. Ivan Pintarić - " Proračun elemenata iskolčenjadijelaautocesteHoče-Aija Vas"

40.

41.

42.

43.

15.12.1997. ,doc.dr.sc.ZdravkoKapović

31. Ante Bošf\iak- "PENMAP- Automatska izmjera zemljišta- stvarnosti li vizija" 16. Ol. 1998., profdr.sc. Nikola Solarić 32. Mladen Jakšić- "Izmjera zemljišta crkve Sv. Petra u Supetarskoj Dragi" 16. OI. 1998., prof.dr.sc . Krsto Šimičić 33. Tomislav Sabo lov- "Izračunati elementi iskolčenja nasupa Stružec, te elaborat izvlaštenja" 16. Ol. 1998., doc.dr. sc. Zdravko Kapović 34. Stevo Vojnović- "Izrada plana zemljišta s računanjempovršinadijelako. Brubaf' 16. OI. 1998., profdr.sc. Krsto Šimičić 35. Hrvoje Biondić- "Paroelacijagrajevinskog zemljišta u svrnu realizacije wbanističkog plana naselja Špansko - Šižgovićeva Cesarićeva" 16. Ol. 1998., mr.sc. Ivan Fanton 36. Krešimir Feigl- ''Elaborat parcelacije bloka "Badel" u Zagrebu" 20. 02. 1998. mr.sc. lvanFanton 37. Danijela Silov - ''Računanje koordinata i visina točaka u pologinskoj mreži" 20. 02. 1998. prof dr. sc. Krsto Šimičić 38. Jurica Ćeović - " Baza podataka trigonometrijske mreže šireg područja Slavonskog Broda" 17. 04. 1998., doc.dr.sc. Zdravko Kapović 39. BoškoPlazonić-"Paroelacijagrajevinskog

44.

45.

46.

47.

48.

49.

50.

51.

zemljišta za izgradnju stambenog objekta lokacije D u Prečkom" 17. 04. 1998., mr.sc. Ivan Fanton Andreja Bašić- ''Poboljšanje katastarskog plana mjesta Bregane" 12. 06. 1998., doc.dr.sc. Miodrag Roić Tomislav Boban - "Izrada elaborata katastra zemljišta dijela k.o. Kaštel Kambelovac" 12. 06. 1998., profdr.sc. Krsto Šimičić željko Bešlić- ''Lotići- Babići na dionici JAC od Sv. Roka do tunela Sv. Rok" 26. 06. 1998. Ranko Gradečak, dipl. ing. Gregurić Davorin - "Informatizacija prostomih podataka u RH" 26. 06. 1998., Ranko Gradečak, dipl. ing. AntonBačić- ''Geodetskiradovizaprojekt

izgradnju dijela ceste Gršćica-KarlJuni na otoku Korčuli" 26. 06. 1998., doc.dr.sc. Zdravko Kapović Pejo Matković - " Izrada baze podataka triangulacijske mreže šireg područja Slavonskog Broda" 26. 06. 1998., doc.dr. sc. Zdravko Kapović Irena Matošević - "Procedure globalne promjene elemenata i strukture OG. · datoteke" 25. 09. 1998., Jonatan Pleško. dipl. inž. Teofil Vlaić- ''Izrada geodetskog plana utvrde sv. Damjana na otoku Rabu'' 25. 09. 1998., prof dr. sc. Krsto Šimičić Ljiljana Dražetić - ''Digitalizacija dijela katastarskog plana ko. Petrinja" 28. 09. 1998. doc. dr. sc. Miodrag Roić Miljana Slavinić - "Izvlaštenje za ulicu Ravnice u mjestu Prugovac" 28. 09. 1998., mr.sc. Ivan Fan ton Ivica Batinić- ''TopografSke karte područja R Hrvatske u mjerilu l: 200 000 tijekom 20. stoljeća" 30. l O. 1998., mr.sc. Stanislav Frangeš Goran Krstanović- ''Izvlaštenje zemljišta za izgradnju poluautoceste Rijeka Karlovac" 30. 10. 1998. mr. sc. Ivan Fanton

"Točnost

i z računa

iskopa u kamenolomu Ivanec" 14. ll . 1997., Jonatan Pleško, dipl. ing. 23. Vedran Solarić "Održavanje pomorskih navigacijskih karata" 14. 11. 1997., mr.sc. S. Frangeš 24. Danijel a Lukin "Kartografski znakovi na planovima tutistic"kih naselja'' 14. ll. 1997., mr.sc. Stanislav Frangeš 25. Dalibor Rado šev ić "Određ ivanje koordinata detaljnih točaka iz mjerenja i pomoću digitalizatora" 14. ll . 1997., profdr.sc. Krsto Šimičić

26. Davor Milas - " Izrada elaborata izmjere zemljišta k.o. Gomilica" 12. 12. 1997.

ekseentar

prosinac 1998.

HRVATSKO GEODETSKO DRUŠTVO l l l l l l l l l l l l l l

l l l l l l l l l

atsko geodetsko društvo osnovano je 25. svibnja 993. g. u Zagrebu u nazočnosti 82 predstavnika udućih hrvatskih županijskih udruga. Put do osnivanja samostalnog hrvatskoga geodetskog društva bio je najavljen tzv. "razdruživanjem" Saveza društava geodeta Hrvatske (SDGH) iz Saveza geodetskih inženjera i geometara Jugoslavije (SGIGJ). Bilo je to učinjeno zbog potreba daljnjeg izlaženja i izdavanja znanstevnostručnog časopisa "Geodetski list", koji je u svom zaglavlju nosio oznaku da je časopis SGJGJ, a izavač mu je dio SDGH. U svezi s tim bilo je potrebno SDGH i organizacijski izdvojiti iz SDJGJ. To je učinjeno 12. studenog 1991. g. na proširenoj sjednici Predsjedništva SDGH. Od tada pa sve do osnivačke skupštine 25. svibnja 1993. g. trajale su pripreme za pretvorbu SDGH u Hrvatsko geodetsko društvo (HGD). U tom cilju, na sjednici održanoj 13. svibnja 1993. g. u Čakovcu, osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje HGDa te izrađen Nacrt statuta HGD-a. Za prvog predsjednika Hrvatskoga geodetskog društva izabran je akademik Krešimir Čolić , redoviti profesor Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a za tajnika, danas pokojni Marijan Božičnik, dipl. ing. geodezije. Hrvatsko geodetsko društvo je zajednica udruga geodeta Hrvatske. Nastavlja kontinuitet djelovanja i postojanja svih strukovnih organizacijskih oblika geodetskih udruživanja koji su od 1818. godine do danas bili prisutni i zastupljeni na području Republike Hrvatske. Pače, Hrvatsko geodetsko društvo "vuče korjene" još od 1878. g. kada je utemeljeno Društvo inženjera i tehičara Hrvatske. Djelovanje i zadaće Društva jesu: • promicanje geodetske struke i znanosti u svim njezinim djelatvostima • poticanje stvaralaštva i primjena znanstvenih dostignuća u svim oblicima geodetske djelatnosti • povezivanje i poticanje suradnje svih djelatnika geodetske struke u zastupanju njihovih stručnih , socijaln ih i drugih interesa • pomaganje u rekonstruiranju i repreogramiranju godetskog prostornog sustava Republike Hrvatske i njegove tehnološke nadgradnje • izdavanje "Geodetskog lista", službenog, znanstvenog, stručnog i staleškog glasila HGD • koordiniranje i pomaganje u radu županijskih geodetskih udruga • unapređivanje svekolikih kolegijalnih i stručno djelatnih odnosa i suradnja godetske znanosti, gospodarstva, uprave i školstva s ovlaštenim geodetskim pravnim i fizičkim osobama. Navest ćemo samo neke aktivnosti u kojima se očituje rad Hrvatskoga geodetskog društva. Hrvatsko geodetsko društvo preuzelo je, i s uspjehom izvršilo, obveze u povodu proslave900. obljetnice grada Zagreba. HGD, zajedno s Državnom geodetsko upravom i Gradskim zavodom za katastra i geodetske poslove, bilo je nositelj izložbe: Zagreb na geodetskim kartama i planovima.

---+-----

Radna skupina Hrvatskoga geodetskog društva, još od 1993. godine, zajedno s građevinarima i arhitektima , radi na donošenju Zakona o Hrvatskoj geodetskoj (graditeljskoj, arhitektonskoj) komori. Upravo ovih dana Ministarstvo prostornog planiranja, graditeljstva i stanovanja dalo je Saborsku proceduru (prošlo tzv. "l čitanje") zajednički zakon za sve tri djelatnosti (građevinarstvo , arhitektura i geodezija) pod nazivom Zakon o Hrvatskoj graditeljskoj komori. Uz izvjesne primjedbe koje je spomenutom ministarstvu uputilo Hrvatsko geodetsko dru štvo , geodeti taj zakon podržavaju, jer će doprinjeli čuvanju digniteta struke i stručnjaka , ujednačavanju cijena geodetskih radova (konkuriranje dozvoljeno samo kvalitetom, a ne niskim cijenama), te poštivanje moralnih i stručnih načela. U veljači 1997. godine , u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma, Hrvatsko geodetsko društvo organiziralo je Prvi Hrvatski kongres o katastru u čijem je radu sudjelovalo oko 400 geodetskih, i ne samo geodetskih, stručnjaka. Okupili su se mnogi stručnjaci radi promišljanja o bitnim temama razvoja geodetske i katastarske djelatnosti. Na Kongresu su bili nazočni ministar prostornog planiranja, graditeljstva i stanovanja mr. sc. Marko Širac, dipl. ing geod, Jadranko Crnić , presjednik Ustavnog suda Hrvatske, Branimir Gojčeta, ravnatelj Državne geodetske uprave i prof. Peter Dale, predsjednik Međunarodne udruge geodeta (FJG). Izloženo je 45 radova koji su objavljeni u Zborniku radova. Ovdje treba istaknuti da su urednici Zbornika bili doc.dr.sc. Miodrag Roić i doc.dr.sc. Zdravko Kapović , a da su u pripremi Zbornika veliki teret ponijeli i studenti Geodetskog Fakulteta Đulijano Petrović i Zoran Mahač. U tehičkoj organizaciji Kongresa, osim već spomenutih Petrovića i Mahača , treba istaknuti i ostale studente našeg Fakulteta: Hrvoja Ljubičića, Antu Bošnjaka, Gordanu Heimer, Edu Večenaja i Tomislava Cicelija. Danas je HGD član svjetske udruge geodeta: Federation Internationale des Geometres (FIG). Za članicu te međunarodne udruge primljeni smo na sastanku prigodom održavanja XX . kongresa FIGu Melbourneu, 5-12. ožujka 1994. godine. FIG danas okuplja 72 članice iz cijelog svijeta. Osnovni ciljevi FIG jesu: • povezivanje nacionalnih društava geodeta radi razmjene iskustava o pitanjima struke • koordinacija obrazovanja u skladu s modernim metodama rada • poticanje, podrška i širenje rezultata istraživanja i pronalazaka na znanstvenom, tehničkom , pravnom, gospodarskom i socijalnom planu. Članstvo u Fl G donosi i obveze - formirati stručne odbore i sekcije. Na l. sjednici Predsjedništva HGD-a, održanoj 29. travnja 1994. g. formirani su stručni odbori i sekcije te imenovani pročelnici.

Stručni

• • • • • • • • •

odbor za: stalešku problematiku i zakondavstvo - pročelnik mr.sc. Franjo Ambroš, dipl.ing.geod. iz Osijeka profesionalnu izobrazbu - pročelnik prof.dr.sc. Ladislav Feil iz Zagreba zemljišne i geoinformacijske sustave- pročelnik Danko Đuretek, dipl.ing.geod. iz Zagreba hidrografiju- pročelnik mr.sc. Radovan Solarić, dipl.ing.geod. iz Splita geodetske instrumente i mjerne metode pročelnik prof.dr.sc. Nikola Solarić iz Zagreba inženjerska mjerenja - pročelnik doc.dr.sc. Zdravko Kapović iz Zagreba katastar i uređenje zamljišta- pročelnik Branka Seissl, dipl.ing.geod. iz Zagreba prostorno i regionalno planiranje - pročelnik Danijel Rukavina, dipl.ing.geod. iz Zagreba vrednovanje i gospodarenje nekretninama pročelnik Daroslav Šunjić, dipl.ing.poljoprivrede iz Zagreba.

Sekcije HGD jesu: • za kartografiju - pročelnik prof.dr.sc. Nedjeljko Frančula iz Zagreba • za fotogrametriju i daljinska istraživanja pročelnik prof.dr.sc. Teodor Fiedler iz Zagreba Na kraju, neka bude dozvoljeno navesti dužnosnike Hrvatskoga geodetskog društva: predsjednik doc .dr.sc. Zdravko Kapović te šest (6) dopresjednika: doc.dr.sc . Miodrag Roić, mr.sc. Aldo Šošić (Rovinj), Stjepan Galić (Zagreb), Petar Nikolić (Split), Jasminka Obrež - Špoljar (Ćakovec), Zlatko Ćurik (Osijek). Glavni urenik "Geodetskog lista", jedinog znanstveno- stručnog, svjetski priznatog časopisa, je doc.dr.sc. Miodrag Roić, zamjenica glavnog urednika dr.sc. Gorana Novaković a tehnički urednik Đuro Barković, dipl.ing.geod, svi s Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. •

Predsjednik HGD-a: Doc. dr. sc. Zdravko Kapović

······························-·····-·-·· KRATKI PRIKAZ ZAKONA O HRVATSKOJ KCM:>RI ARHITEKATA I INŽENJERA U GRADITELJSTVU narodnim novinama br. 47 iz 1998. godine objavljen je Zakon o hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu. U ovom tekstu želi se ukratko opisati što ovaj zakon donosi, koji su mu ciljevi i u kojem položaju se nalazi naša geodetska struka spram ostalih struka koji su njime obuhvaćeni. Prvo što treba naglasiti je da se u Komoru udružuju "ovlašteni arhitekti" i "ovlašteni inženjeri", a to su osobe koje su diplomirale na odgovarajućem tehničkom fakultetu u Republici Hrvatskoj i stekle zvanje diplomiranog inženjera arllitekture, geodezije, strojarstva i elektrotehnike. Komora po svom ustroju omogućava dosta visok stupanj samostalnosti svakoj pojedinoj struci, i to na način da svaka struka ima svoj STRUKOVNl RAZRED. Zakon predviđa pet strukovnih razreda i to: 1.) Razred arhitekata 2.) Razred inženjera građevinarstva 3.) Razred inženjera geodezije 4.) Razred inženjera strojarstva 5.) Razred inženjera elektrotehnike Svaki strukovni razred irna svoja tijela: predsjednika razreda i odbor razreda. Važno je napomenuti da zakon dopušta da u poslovima iz djelokruga određenog razreda, predsjednik tog razreda može uz prethodno ovlaštenje predsjednika Komore, zastupati Komoru. Iz sveg navedenog je vidljivo da je osigurana samostalnost razreda pojedine struke i nenliješanje drugih razreda u poslove iz djelatnosti pojedinog razreda. Ustrojstvom Komore zakonodavac želi urediti odnose u tim strukama, a za nas geodete je izuzetno važno da smo dobili oslonac za uređenje odnosa u našoj struci. Treba biti objektivan, pa konstatirati da je taj proces tek u začetku, međutim kroz akte Komore a to su:

STATUT KOMORE KODEKS STRUKOVNE ETIKE PRAVILNIK O CUENAMA USLUGE dobiti ćemo zakonski okvir unutar kojega možemo djelovati tako da uredimo geodetsku struku, cijene usluga i naš položaj u društvu. Za studente Geodetskog fakulteta su sigurno najinteresantniji uvjeti pod kojima će se nakon završetka studija moći učlaniti u Komoru, odnosno u "Imenik ovlaštenih inženjera geodezije". Zakon, odnosno statut propisuju da pravo na upis u Imenik irna ona osoba koja ispunjava slijedeće uvjete: l. da je hrvatski državljanin 2. da je potpuno poslovno sposoban 3. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova 4. da je diplomirala na odgovarajućem fakultetu (u našem slučaju Geodetski fakultet) 5. da je po završenom studiju najmanje tri godine radila pod nadzorom ovlaštenog inženjera geodezije 6. da je položila stručni ispit (budući komorski ispit) 7. da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno kazneni postupak 8. da je dostojna za obavljanje arhitektonske i inženjerske djelatnosti 9. da ne obavlja poslove koji su nespojivi s arhitektonskom i inženjerskom djelatnošću Ovim napisom se nastojalo u najkraćim crtama opisati ustroj Komore, način upisa, te naznačiti što se njezinim formiranjem dobiva. Na žalost, puno toga se nije ovdje moglo spomenuti, jer ima još mnogo otvorenih pitanja, no moramo vjerovati da ćemo svojim aktivnim djelovanjem na sva ta pitanja odgovoriti u vremenu koje je pred nama.

•

Boško Pribičević, dipl. ing.

ekseentar

prosinac 1998.

TERENSKO RAČUNALO I AUTOMATSKA MJERNA STANICA pišu: prof.dr.sc. Nikola Solarić, mr.sc. Drago Špoljarić SAŽETAK Opisana je primjena dodirnog zaslona (touchscreena) u terenskim računalima, kao i povezanost terenskih računala radio vezom s mjernom stanicom. Iz/ožene su neke primjene dodirnog zaslona u terenskim računalima povezanm s mjernom stanicom. Prikazan je postupak automatskog pronalaženja i praćenja prizme automatskom mjernom stanicom'.

Dodirni zaslon postavlja se ispred monitora (slika l). Kod terenskih računala obično je vrlo tanki monitor s tekućim kristalom.

J. UVOD Tehnologija dodirnog zaslona (tehnologija touchsreen 2) našla je veliku primjenu u terenskim prenosivim računalima, koja su najprije razvijena za vojsku, a sada se upotrebljavaju i u geodeziji (Penmap, 1995). Takva računala nemaju posebnu mehaničku tipkovnicu, preko koje se vrlo često u računalo mogu prenositi smetnje uzrokovane vanj skim vremenskim prilikama (npr. vlažnost), a tipkovnica povećava i dimenzije računala. Prenosi vo terensko računalo (field computer) koje upotrebljava dodirni zaslon obično se naziva penpad (pen computer). Penpad je engleski izraz, a upotrebljava se i u njemačkom jeziku. U slobodnom prijevodu mači olovka-podloga (blok). To je ustvari računalo koje izgleda poput ploče na kojoj je tanki dodirni zaslon (touchscreen), a korisnik s pomoću obične ili specijalne olovke ili s pomoću prsta dodirujući zaslon komunicira s računalom.

Danas su terenska računala povezana radio vezom s mjernom stanicom (elektroničkim tahimetrom). Geodetski stručnjak može s računalom stajati u blizini točke koju snima i vidjeti što se snima, radio vezom poslati komande koje instrument treba obaviti, a s instrumenta primiti u računalo izmjerene podatke. lzmjerenu točku odgovarajući program automatski iskartira (iscrta) na zaslon računala. Tvornice geodetskih instrumenata, pored mjernih stanica povezanih radio vezom s terenskim računalom, proizvode i automatske mjerne stanice koje mogu automatski pronaći i pratiti (slijediti) prizmu.

2. NAČINI RADA

Đi.RN<

3. PRIMJENE DODIRNOG ZASLONA Dodirni zaslon se može rabiti umjesto miša i tipkovnice. Navedimo nekoliko mogućih primjena dodimog zaslona. Ako je program napisan tako da s njim komuniciramo odabirom (potvrđivanjem) jedne od ponuđenih slika (ikona) kao na slici 2, tada početak rada možemo jednostavno ostvariti pritiskom prsta na odgovarajuće mjesto monitora, koje je označeno ponuđenom ikonom - touch here to begin (za početak dotakni ovdje) .

ZASLONA

Danas postoji više tehnoloških rješenja izrade dodimog zaslona. Ovdje ćemo navesti dva patentirana načina rada dodimog zaslona (Touchscreen products, 1997): accutouch i intellitouch. Zaslon accutouch koristi promjenu električnog otpora, da bi računalo utvrdilo na kojem je mjestu korisnik noktom ili olovkom dodirnuo zaslon (detaljnije o tom vidi u Solarić, Špoljarić, Bošnjak 1998). Zaslon intelli touch koristi ultra zvuk, da bi računalo odredilo na kojem je mjestu korisnik noktom ili olovkom dodirnuo zaslon (detaljnije o tom vidi u Solarić, Špoljarić, Bošnjak 1998).

Slika J. Montaža monitora i dodirnog zaslona.

Slika 2. Način potvrđivanja ponuđene opcije u nekom programu dodirom {pritiskom) prsta po odgo varajućem mjestu dodirnog zaslona.

Nadalje, preko dodimog zaslona možemo bez mehaničke tipkovnice unijeti u računalo tekstualne i brojčane vrijednosti, npr. ime radne datoteke u koju će biti spremljeni svi podaci mjerenja. Novu datoteku otvaramo u izborniku File odabirom opcije New. Tada se na monitoru pojavi okvir za dijalog New Site Name u koji trebamo upisati ime datoteke (slika 3).

Enter N11me:

,___ _ _ _ _...J

računalo

s dodirnim zaslonom (penpad) na mjernu stanicu (elektronički tahimetar, teodolit + daljinomjer) , s pomoću računala možemo upravljati postupkom mjerenja . Nakon unošenja koordinata stajališta u penpad i orijentacije na stajalištu, te odabira metode mjerenja To tal Stati on prelazi se na snimanje detaljnih točaka. Na jednom se dijelu zaslona pojavi okvir za dijalog Total Station Trigger (s lika 6). U tom okviru mjeritelj upisuje visinu prizme na cilju i ekscentricitet prizme (LR-lijevo, desno) (FB-naprijed, natrag), te uključuje mjerenje pritiskom na tipku Fire. Poslije mjerenja prikazane su na zas lonu penpada detaljne točke i slojnice (slika 7). Ako je

priključeno

Slika 3. Okvir za dijalog unosa imena datoteke. Ime datoteke možemo upisati tipkovnicom na dodirn om zas lonu, koja se aktivira malo duljim držanjem olovke (1-2 s) na mjestu predviđenom za upis imena datoteke. Tada se na jednom dijelu monitora pojavi slika tipkovnice (slika 4), s pomoću koje se može unijeti ime datoteke. KeyBoard

Offset LR:

0.000

Offset FB:

0.000

_j Remote Trigger

Slika 6. Okvir za dijalog uključivanja mjerenja mjernom stanicom.

Slika 4. Tipkovnica dodirnog zaslona.

Ako je

predviđeno

unošenje samo podataka, na jednom dijelu zaslona pojavi se tipkovnica dodirnog zas lona za unos brojčanih veličina (slika S).

l l l l l l l

numeričkih

\ Slika 7. Prikaz snimljenih detaljnih tc čaka i stajnica na penpad =as/onu.

Slika 5. Tipkovnica dodirnog zaslona za unošenje brojčanih veličina.

Terenska računala (pen pad) imaju malu masu i 'rio su malih dimenzija jer nemaju mehaničku tipkovnicu (slika 8) (Bošnjak, 1997). Zaštićeni su od vjetra. prašine, kiše i blata. Temperaturno radno područje

ekseentar

prosinac 1998.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• penpada je od -l O o e do +50

o e (a PC računala rade na temperaturama od +l o oc do +40 °C). Penpad podnosi jake udarce, može i pasti, a neće doći do kvara (kod osobnih računala pri padu može doći do oštećenja čvrstog diska). Računala penpad pogodna su i za prikupljanje podataka za geoinformacijske sustave (GIS), što je danas vrlo

obično

važan zadatak na kojemu moraju sudjelovati geodeti .

Slika JO. Radio odašiljač-prijamnik uz mjernu stanicu i terensko računalo .

Mjeritelj, udaljen od instrumenta a u blizini točke koju snima, radio vezom zadaje komande instrumentu da, obavi mjerenje, a potom izmjerene veličine, duljinu , očitanje horizontalnog i vertikalnog kruga radio vezom pošalje u računalo. Nakon primljenih veličina odgovarajući program na zaslonu računala iscrtava (kartira) izmjerenu točku, a uz nju ispisuje nadmorsku visinu i korigira već prije iscrtanu slojnicu . Mjeritelj može dodatno unijeti neke druge podatke o točki značajne za GIS i ZIS.

Slika 8. Terensko

računalo

(penpad).

5. AUTOMATSKA MJERNA STANICA

Tvrtke geodetskih instrumenata na 4. TERENSKO RA ČUNAL O PO VEZANO RADIO VEZOM S MJERNOM STANICOM Pomoću dva radio odašiljača-prijamnika vrlo malih dimenzija (6 x l O x 4 cm) i male težine (0,2 kg) (slika 9), jednim uz mjernu stanicu i drugim uz terensko računalo, mogu biti povezani mjerna stanica i računalo (slika 10). Maksimalna udaljenost između instrumenta i računala kod različitih tipova radio prijamnikaodašiljača najčešće iznosi 500 do l 000 m. Takva radio veza razvijena je prvi put u Švicarskoj u tvrtci Geoastor, čiji je direktor Zdenko Kurtović, dipl.ing. bivši student Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

od .

.. ...

• • • • • • • •• • • 20 : • ••

• ••

•::.

...

odašiljači-prijamnici.

••

načine

• • •• ••

• •

• Datenfunk (als Kabelersatz)

Slika 9. Radio

• • • • • • ••

ll •

različite

rješavale, a i danas razvijaju automatsko pronalaženje i praćenje prizme do koje se mjeri. Najviše podataka o automatskoj mjernoj stanici dobili smo od tvrtke Leica. Zato ćemo ovdje izložiti automatsko pronalaže nje i praćenje prizme kod automatske mjerne stanice Leica TCA ll OO i TCA 1800. Instrumenti Leica TCA motorizirani su i imaju mogućnost automatskog viziranja na prizmu. Ovi instrumenti imaju ugrađenu i upravljajuću svjetlost EGLI (Emitting Guide Light - emitirajuću upravljajuću (vodeću) svjetlost) (slika ll).

•

•• •

• : • : • : •

Slika ll.

Upravljajuća

svijetlost EGLI na dur/:•inu mjerne stanice.

EGLI je dio instrumenta koji odašilje treptajuću crvenu i žutu svjetlost, i pri iskolčavanju omogućava lako postavljanje prizme u pravac vizure durbina teodolita. Prizma se nalazi na vizumom pravcu mjerne stanice, ako osoba koja drži prizmu vidi crvenu i žutu treptaj uću svjetlost (slika 12). Ako vidi samo crvenu treptajuću svjetlost treba se pomicati u desno, odnosno ako vidi žutu svjetlost mora se pomicati u lijevo.

durbina, durbin se nastavi gibati po drugoj spiralnoj putanji (slika 14) sve dok prizma ne dođe u centralnu trećinu vidnog polja durbina. Zatim, da bi se skratilo vrijeme dovođenja centra nitnog križa na centar prizrne procesor mjerne stanice izvede pomicanje durbina u horizontalnom i vertikalnom smjeru na centar prizme. Veličinu tih pomaka mikroprocesor odredi prema utvrđenom odstupanju centra prizme od osi CCD kamere.

Slika J 4. Spiralna putanja p o koj oj mjerna stanica traži pr izmu kad je prizma već u vidnom po lju durt•ina.

150 m

---

Slika J2. Područja u kojem se vide crvena odnosno žuta treptajuća svjetlost.

Upravljajuća

svjet lost EGLI, omogućuje lakše iskolčavanje na udaljenostima do ISO m, a također omogućuje mjeritelj u da uz pomoć joysticka i daljinskog upravljača-kontrolera RCS 1000 (Remote Controlled Surveying - udaljeno kontrolirano mjerenje) približno usmjeri durbin mjerne stanice prema sebi s točnošću + 9~ (10 gona) ili tocnije. Daljinski upravljač-kontroler RCS 1000 s joystickom nalazi se obično na štapu za prizmu (slika 13).

Slika 13. Mjeritelj s prizmom 360" GRZ4i daljinskim upravljačem kontrolerom RCS JOOO.

ATR1

štrina vidnog polJa

Kada je prizma automatski navizirana instrument izmjeri duljinu i očita hori zontalni i vertikalni krug. Ako nakon toga prizmu pomičemo brzinom manjom od S m s (18 km/h) mjerna stanica automatski parti (slijedi) prizmu, što je vrlo praktično . Da bi mjerna stanica mogla neprestano pratiti prizmu i kada prizma nije usmjerena prema mjernoj stanici, u tvornici Leica konstruirali su posebnu prizmu 360~ GRZ4 (slika lS). Standardna okrugla prizma mora biti usmjerena prema instrumentu s točnošću + 30~. Prizma 360° GRZ4 sastoji se od 6 malih prizama orjentiranih na sve strane, tako da uvijek jedna od njih reflektira lasersku svjetlost prema mjernoj stanici. Automatsko prepoznavanje cilja ATRl s prizmom 360° GRZ4 primjenjljivo je na udaljenostima do SOO m, a s običnom okruglom prizmom do l 000 m.

Na duljinama od ISO m durbin se obično ručno usmjerava prema prizmi pomoću kompasa ili zadavanjem većim

15. Prizma GRZ4.

360~

očitanja

hori zo ntalnog i vertikalnog kuta (s točnošću boljom od + 9~). Nakon rucnog usmjeravanja prema prizmi, automatska mjerna stanica prelazi na automatski "grubi " način traženja prizme. Uređaj za automatsko prepoznavanje cilja ATRl (Automatic Target Recognition - automatsko prepoznavanje ci lj a) odašilje laserski snop. Durbin automatske mjerne stanice giba se tada po spiralnoj putanji (maksimalno + 9~) , dok reflektirana svjetlost od pri zme ne padne na CCD 3 kameru (video kameru) ugrađenu u mjernu stanicu. Kada je prizma u vidnom polju

Automatska mjerna stanica Le ica RCA ll OO zajedno daljin skim upravljačem kontrolerom RCS l 000 i pri zmom 360~ GRZ-l omogućava npr. da samo jedan geodetski stručnjak vrlo efikasno iskolčava trasu. Naime, mjeritelj na kontroleru odmah dobiva informaciju za koliko mora pomaknuti prizmu da bi došao na točku koju že li iskolčiti (slika 16).

ekseentar

prosinac 1998.

Terensko računalo je, dakle, sofisticirano računalo namijenjeno za terenski rad u svim vremenskim uvjetima i na svim geodetskim poslovima. Automatska mjerna stanica, koja automatski pronalazi i prati prizmu, omogućiti će samostalnu izmjeru terena. Stoga će geodeti uz automatsku mjernu stanicu i GPS neizostavno imati i terensko računalo (penpad), što radikalno mijenja geodetska mjerenja.

Slika /6. Mjerite/jica uz pomoć daljinskog RCS 1000, prizme 360$ GRZ4 i automatske mjerne stanice Leica TCA 1100 samostalno isko/ćava cestu. upravljaća-kontro/era

Terensko računalo s automatskom mjernom stanicom Leica RCA ll OO i daljinskim upravljačem-kontrolerom RCS l 000 omogućuje geodetskom stručnjaku da samostalno (bez pomoćnog radnika) izvodi izmjeru terena. Budući da je mjeritelj u blizini točke koju mjeri, može ujedno vidjeti koje podatke o točci još treba unijeti u računalo za potrebe GISa i ZI Sa (slika 17).

Zahvala: Zahvaljujem o se gospodinu Zdenku Kurt o viću, dipl.ing., direkto ru svicarske tvrtke Geoasto r i njego vom zastupniku u Hrvatskoj gospodinu Đuri Zalo viću, dipl. ing., sto su nam p osudi/i pen pad s paketom programa PENMAP. Zahvaljujemo se gospodinu Željku Guliji, direktoru tvrtke Geowild, sto nam j e posudio automatsku mjernu stanicu Leica TCA 1100. Također se zahvaljujemo gospodinu Anti Bosnjaku, ing. sto je u okviru radnje za nagradu Rektora, vrlo detaljno proućio Pen map, i primjenio ga pri mjerenjima poligonskog vlaka i tahimetrijskog snimanja.

LITERATURA: AccuTouch, Product Manual , Revision 3.1 a, El o TouchSystems GmbH&Co., Freising,Gennany, 1997. Bošnjak, A. ( 1997): PENMAP moderna automatska izmjera terena, Sveučilište u Zagrebu , Geodetski fakultet, Zagreb (studentski rad za nagradu Rektora).

Slika 17. Mjerite/jica uz pomoć terenskog računala samostalno ot-avija izmjeru terena, te unosi u računalo podatke o točci, koji su potrecni za GIS i ZIS. Terenskim računalom (penpadom) možemo prikupljati podatake iz različitih mjernih uređaja (mjernih stanica, GPS-a, digitalnih kamera, itd.) i uspostaviti bež ični prijenos podataka (radio vezom, internetom, i dr.). Grafičkim prikazom snimljenog detalja na terenu , mogućnošću ispravljanja, ponavljanja i dodavanja novih točaka , kao i obostranim prijenosom podataka (penpad -mjerni uređaj , penpad - ured) posti že se velika učinkovitost na terenskim mjerenjima. U svijetu je izrađeno više programskih paketa za terenska računala (Penmap, Le ica LISCA D Plus) s kojima se mogu izvoditi geodetska mjerenja , obrađivati i grafički prikazati mjerenja na terenu , kao i prikupljati podatci za geoinfonnacijske i zemljišne informacijske sustave.

Haag, R. , Bayer, G., Zimmem1ann, M. , Scherrer, R. ( 1996): Surveying with the automatic precision targeting of the Leica TCA 1800, Leica AG, CH-9435 Heerbrugg (Switzerland). 1ntellitouch, clearly reliable touch solutions, Eto TouchSystems GmbH&Co. , Freising,Gem1any, 1997. Penmap, The pen-based surveying system, Penmap Reference Guide, ver. 2.00, Strata Software&Consultancy Ltd., Bradford BD7 l BX, Engleska, 1995. Touchscreen products , Product catalogue 97, Elo TouchSystems GmbH&Co. , Freising, Gem1any, 1997. Automatska mjerna stanica automatski pronalazi i prati prizmu, mjeri duljinu, horizontalni i vertikalni

krug. ,

Touchscreen je kovanica engleskih

riječi

touch i

screen, koju na hrvatski prevodimo kao dodirni zaslon. 3 CCD (Charge Coupled Device- nabojno vezan fotoelektrični uređaj)

•

Stjepan

Glavač •

• •• •

l __ l

• • • • •

•

nJegova karta

HRVATSKE • •

pišu: doc.dr.sc. Miljenko Lapaine,

prof.dr.sc. Nedjeljko

Frančula

tjepan Glavač rođen je u Varaždinu 13. prosinca 1627, a umro u Tmavi, Slovačka, 22. kolovoza 1680. U povodu 370. godišnjice njegova rođenja u Varaždinu je održan znanstveni skup u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Znanstvenici su govorili o općim prilikama u Hrvatskoj u vrijeme nastanka Glavačeve karte, o njegovu životu, o latinski napisanoj posveti na karti, o Glavačevu radu na kartografiranju Hrvatske, o analizi zemljopisnog sadržaja karte te o značaju njegove karte kao povijesnog dokumenta u europskom kontekstu. Glavač je bio isusovac, prvi profesor filozofije na Isusovačkoj akademiji u Zagrebu (1663-65), profesor matematike u Grazu i Linzu, kanonskog prava u Celovcu i dekan na Sveučilištu u Tmavi. Autor je prve potpunije karte Hrvatske Nova ... Partium Regni Sclavoniae et Croatiae... Dese riptio tiskane 1673. godine vjerojatno u Valvasorovoj radionici u Wagensbergu. Na karti je prikazan prostor današnje središnje Hrvatske izvan turskih osvajanja. U drugoj polovici 17. st. , kad je postalo jasno da se Turci spremaju na osvajanje Beča, staleži u hrvatskom Saboru počeli su otvoreno zahtijevati da se obrana Hrvatske modernizira i pojača . Rodila se ideja da se izradi nova karta Hrvatske koja bi mogla poslužiti i hrvatskoj vojsci pri obrani zemlje. Takva se karta nije mogla sastaviti uz pomoć postojećih zemljovida Hrvatske. Da se u to uvjerimo dovoljno je pogledati postojeće karte 16. i prve polovine 17. st. Sve su one bile sastavljene bez topografskog upoznavanja zemljišta, pa su suvremenim korisnicima mogle pružiti samo grubu sliku Hrvatske . Trebalo je, dakle, sastaviti moderniji zemljovid Hrvatske na temelju izmjere zemljišta. Takav je zemljovid trebalo izraditi čim prije, ali ipak uz rad koji će garantirati željenu točnost. Stoga je bilo potrebno naći kartografskog stručnjaka koji poznaje topografski rad i koji će taj posao obaviti brzo i solidno. Uz to, on je morao poznavati i hrvatski jezik i bilježiti lokalnu toponimiju u suradnji s domaćim stanovništvom.

Kako se u redovima austrijskih vojnih topografa nije mogao pronaći takav stručnjak, trebalo ga je naći u redovima hrvatskih intelektualaca. Naime, do toga vremena školovano je po europskim sveučilištima dosta domaćih intelektualaca, napose među hrvatskim svećenstvom, redovnicima i plemićima. Tadašnji zagrebački biskup Martin Borković, kao visoko obrazovani pripadnik pavlinskog reda, dao je prijedlog da se za izradu nove karte Hrvatske uzme isusovac S~epan Glavač, koga je on osobno poznavao kao vrsnog matematičara i crtača. Taj je prijedlog prihvaćen i tako je Glavač postao zemaljski kartograf koji je topografski rad obavljao uz suglasnost državnih i vojnih vlasti. Osnovne karakteristike njegova zemljovida su naglašen prikaz reljefa, detaljan prikaz riječnih tokova i navođenje brojnih toponima koje prijašnji zemljovidi nisu zabilježili. Važna je činjenica da se Glavač za izradu karte pripremao obilazeći teren i prikupljajući potrebne podatke. Nakon što je pregledao i izmjerio teren, nacrtao je kartu i sam ju urezao u bakar. Konstruirao ju je uz pomoć geografske koordinatne mreže. Tako nastala karta je generalna topografskoadministrativno-povijesna karta u mjerilu oko l :270 000 dijela Hrvatske i Slavonije. Sama karta je po sadržaju, hidrografiji, reljefu, šumama, a naročito po broju i obliku oko 600 toponima bila prvo razredna opća topografska karta svog vremena. Sadržaj karte prenosi lo je više autora. Vrijednost Glavačeve karte ostaje nezasjenjena kao osebujni kulturno-povijesni dokument. Karta Hrvatske S. Glavača navodi se kao prva karta ovog područja kojoj je autor Hrvat. Na toj je karti prikazana je Banska Hrvatska s Banskom krajinom te Varaždinskim i Karlo v ačkim generalatom, dakle područje današnje Središnje i Gorske Hrvatske. To je dio Hrvatske koji nakon turskih osvajanja u 16. st. ostaje u sastavu Habsburške Monarhije, a u saborskim je zaključcima nazvan ostaci ostataka nekada slavnoga hrvatskoga kraljevstva. U gornjem lijevom kutu karte nalazi se pisana

ekseentar

prosinac 1998.

pJl.R

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

!'o(li-~~

fsječak

Glavačeve

karte Nova ... Partium Regni Sclavoniae et Croatiae ... Descriptio iz 1673. godine

posveta. Prema Markoviću (1988, 1993): "Kako je radio na terenu, kako je crtao svoje topografske skice, koliko se služio busolom ili ostalim instrumentima onoga doba, o tome Glavač ne govori." O samoj karti Glavač je na kraju posvete

iznio oprezni sud. Karta bi, smatrao je, ispala bolje daje imao na raspolaganju više sredstava i da mu kao redovniku nije bilo otežano kretanje. U posebnom upozorenju (Admonitio) ispod posvete Glavač moli korisnike karte da ga ne krive za

fr.fftuJr

la nort

Isječak iz Glavačeve karte Nova .. Partium Regni Sclavoniae et Croatiae ... Descriptio iz 1673. učinjene

dospio

propuste jer i pored dobre volje nije sve naše krajeve. U tome su ga

obići

godine

prvenstveno priječile teške prilike. Udaljenosti između naselja po nizinskom zemljištu ispravnije

·----------------------------------------· ekseentar

prosinac1998.

Jedan od tadašnjih instrumenata je ili rucnz kompas (RoutenkompaJ3). To je magnetski kompas za ručnu upotrebu s jednostavnim usmjeravanjem prema cilju za mjerenje magnetskih smjerova pri brzoj izmjeri zemljišta. Visine su se pri izmjerama uz put mjeri le barometrom, a za orijentaciju u geografsku mrežu u pojedinim točkama potrebno je bilo izvesti astronomsko određivanje položaja. O takvim mjerenjima kod Glavača za Određivanje udaljenosti jahanjem, prema P Pfinzing der iltere: sada nemamo podataka. Methodvs Geometrica, 1598. Repr. : 1971. Mjerilo karte je odnos duljina na su od onih na brdskom ili planinskom. Takve greške karti prema odgovarajućim duljinama lako će se kasnije ispraviti. To upozorenje govori na Zemljinu elipsoidu ili sferi. Pritom razlikujemo da je Glavač bio svjestan učinjenih propusta. Doista, numeričko, grafičko i tekstovno mjerilo na karti jedan čovjek nije mogao proći , izmjeriti i sastaviti (Lovrić 1988). točnu kartu jedne zemlje. Pogotovo ne u prilikama Kao grafičko mjerilo na Glavačevoj je karti, koliko se do sada zna, po prvi puta ucrtana hrvatska kakve su tada vladale u Hrvatskoj. Na temelju podataka kojima raspolažemo mogli milja Milliaria Croatica. Prema Herkovu (1966), bismo zaključiti da se Glavačevi terenski radovi hrvatska milja ima svoje ishodište u dimenzijama ne oslanjaju na neka osnovna položajna mjerenja Zemlje. Njezina vrijednost od ll 130 m odgovara ili triangulaciju. Najvjerojatnije se radilo o izmjeri vrijednosti 1/ 1Oduljine ekvatorskoga stupnja. jednostavnim metodama mjerenja: određivanju Da bi se na osnovi grafičkog mjerila odredilo smjera kompasom s grubom podjelom kutova i brojčano mjerilo, treba znati duljinu njemačke ili jednostavnim postupkom viziranja, određivanju hrvatske milje. Prema podacima iz literature udaljnosti pomoću brojenja koraka ili mjerenja (Alberti 1957) duljina njemačke milje bila je vremena putovanja. različita u raznim dijelovima Njemačke. Uzme li U geodeziji je poznata izmjera uz put se približna srednja vrijednost od 7500 m, tada se (Routenaufnahme, Itinerar) koja obuhvaća i za mjerilo karte dobije približno l :295 000. vidljivo zem ljište s obje strane puta. Izvodi se jednostavnim priborom uz vođenje kartografskog prikaza, primjerice skiciranjem ili krokiranjem. Ponekad se takav grafički prikaz naziva

putni

kartom izmjere uz put (Routenaufnahmekarte) ili kraće putnom kartom (Re i sewegkarte). Izmjera uz put prije se često primjenjivala pri istraživačkim

putovanjima za opisivanje puta i dopunu često nepotpunih karata.

i zmjera zemljišta vožnjom u kolima, prema P Pfinzing der Altere: Methodvs Geometrica, 1598. Repr.: 1971.

• ••

• Mjerilo karte može se u ekvidistantnoj cilindričnoj projekciji odrediti i iz duljine luka meridijana. Budući da na kugli polumjera R=6370 km duljina luka meridijana od l o iznosi Ill km, a njoj odgovarajuća du lj ina na Glavačevoj karti 40,8 cm, to se za mjerilo karte dobije l :272 000. Početkom 17. stoljeća bilo je poznato oko 16 kartografskih projekcija izumljenih radi kartografskih prikaza zakrivljene Zemljine površine u ravninu. Bile su to projekcije jednostavne za konstrukciju, jer su im meridijani i paralele pravci (uspravne cilindrične projekcije) ili lukovi kružnica (Globulama projekcija). Često su primjenjivane i perspektivne projekcije (ortografska stereografska) koje također omogućuju grafičku konstrukciju mreže meridijana i paralela. Budući da su na Glavačevoj karti meridijani paralelni pravci, a paralele također pravci okomiti na meridijane radi se o uspravnoj cilindričnoj projekciji. Iz te grupe projekcija u to vrijeme poznate su bile ekvidistantna cilindrična i Mercatorova projekcija. U ekvidistantnoj cilindričnoj projekciji mjerilo je sačuvano uzduž svih meridijana i uzduž ekvatora ili uzduž dviju paralela simetričnih u odnosu na ekvator. Ako se ekvator preslika u pravoj duljini, tada mreža meridijana i paralela čini mrežu kvadrata, a projekcija se naziva kvadratičnom (plate carn~e) (Borčić 1955). Ako se bez deformacija preslikava neka od paralela, tada mreža meridijana i paralela čini mrežu pravokutnika izduženih u smjeru sjever-jug. Da bi mogao konstruirati mrežu u toj projekciji autor karte mora zadati širinu paralele koja će se preslikati bez deformacija. Ta se paralela naziva u suvremenoj literaturi standardnom parale!om. Prema nekim tvrdnjama projekciju je izumio Eratosten, a Ptolemej ju pripisuje Marinu iz Ttra (oko 100. godine nakon Krista). Na svojoj karti svijeta Marin je za standardnu paralelu izabrao paralelu koja prolazi Rhodosom (<p0 =36°) (Snyder 1993). Ptolemej je preporučio da se ta projekcija upotrebljava samo za manja područja. Pritom predlaže da se za standardnu paralelu izabere paralela koja prolazi sredinom područja preslikavanja. Tih preporuka držali su se mnogi kartografi pa su mnogobrojne karte malih regija u atlasima Abrahama Orteliusa (15271598), Gerharda Mercatora (1512-1594) i mnogih drugih kartografa 16. i 17. stoljeća izrađene u toj projekciji (Snyder 1993). Ispitivanja su pokazala da Glavačeva karta nije izrađena ni u ekvidistantnoj

cilindričnoj ni u Mercatorovoj projekciji sa standardnom paralelom <p0 =45°40', koja prolazi sredinom lista. Odnosi između duljina meridijana i paralela na Glavačevoj karti upućuju na zaključak da je matematička osnova karte preuzeta s neke druge karte većeg područja na kojoj je standardna paralela mnogo južnije. Računajući smo utvrdili da mreža meridijana i paralela na Glavačevoj karti približno odgovara mreži u ekvidistantnoj cilindričnoj projekciji sa standardnom paralelom <po=25°. Da je takva praksa bila uobičajena lako se uvjeriti analizom oblika mreže meridijana i paralela na mnogim kartama izrađenim i prije i poslije Glavačeve karte. Glavačeva karta irna karakter hrvatskog nacionalnog spomenika koji daleko nadvisuje njezino značenje u razvitku kartografije. Glavačeva karta potiče brojna pitanja svoga vremena, dajući pritom i mnoge odgovore iz hrvatske i europske prošlosti. Ta pitanja nisu samo povijesnog karaktera, već su ona usko povezana i s brojnim posljedicama koje se ogledaju sve do naših dana. Prema tome, značaj Glavačeva zemljovida Hrvatske treba promatrati u širokom kontekstu europske povijesti,jerona to svojim sadržaj i zaslužuje.

••••••••••••• • •• Alberti, H. J. (1957): Mass und Gewicht. Akademie Verlag, Berlin. Bo rčić, B. (1955): Matematička kartografija (Kartografske projekcije). Tehnic'ka knjiga. Zagreb. Herkov, Z (1966): Zagrebačka mjera XIII stoljeća temelj hrvatskog sustava mjera kroz vijekove. Ljetopis JAZU, knj. 71, 187-227. Lovrić, P (1988): Opća kartografija. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb. Marković, M (1988): Hrvatska na karti Varaždinca Stjepana Glavača iz 1673. godine, Radovi Zavoda za znanstveni radJAZU, 2, Varaždin, 369-382. Marković, M (1993): Descriptio roatiae. Naprijed, Zagreb. Novosel, P (1973): O Stjepanu Glavaču i njegcA'Jj karti Hrvatske iz 1673. godine. Ge0grajs/...1 glasnik 35, 195-203. Snyder, J. P (1993): Flattening the Earth (Tivo Dumsand Years ofMap Projections). The University of Chicago Press, Chicago and London

ekseentar

prosinac 1998.

ŠKOLA NIVELMAN A VISOKE TOČNOSTI Tijekom svibnja 1997 .godine održan je na Geodetskom fakultetu u Zagrebu poseban tečaj za dopunsko obrazovanje stručnjaka iz prakse pod nazivom Škola nivelmana visoke točnosti

Sveučilišta

piše: doc.dr.sc. Nevio

Rožić

ijekom svibnja 1997. godine održan je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu poseban tečaj za dopunsko obrazovanje stručnjaka iz prakse pod nazivom Škola nivelmana visoke točnosti. Tečaj su organizirali i vodili prof. emeritus dr. sc. Stjepan Klak, prof. dr. sc. Ladislav Feil i doc. dr. sc. Nevio Rožić uz pripomoć geodetske tvrtke Zavod za fotogrametriju iz Zagreba i pokroviteljstvo Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Svrha održavanja tečaja bilo je stvaranje preduvjeta za obnavljanje sustavnih radova nivelmana visoke točnosti u Republici Hrvatskoj nakon razdoblja od približno 25 godina. Naime, posljednji su se sustavni radovi te vrste obavili početkom sedamdesetih godina u okviru izmjere tzv. Drugog nivelmana visoke točnosti - II. NVT. Njegova su mjerenja poslužila nakon stjecanja suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske za definiranje novog visinskog sustava 1992. godine. Obnavljanje radova nivelmana visoke točnosti neposredno je povezano s dva veoma važna predstojeća zadatka u okviru međunarodne suradnje Republike Hrvatske. To su povezivanje visinskih sustava Republike Hrvatske i Republike Mađarske, odnosno uključenje visinskog sustava Republike Hrvatske u UELN (United European Levelling Network), tj. Ujedinjenu europsku nivelmansku mrežu. Podrobnije podatke o tečaju, njegovom trajanju, planu i programu osposobljavanja, uporabljeno m instrumentariju i priboru, rezultatima i sl. čita telj može pronaći u posljednjem broju Geodetskog lista iz 1997. godine.

Ovom prigodom važno je naglasiti da su se u rad tečaja uključili i u njemu kao figuranti uspješno sudjelovali studenti Geodetskog fakulteta: Bojan Barišić, Vlado Cetl, Slavko Kavšek, Stipica Pavičić, Mladen Pejak, Đulijano Petrović, Dražen Tutić i Eduard Večenaj. Svojim korektim, odgovornim i angažiranim pristupom omogučili su efikasno obavljanje terenskih mjerenja na području gradske nivelmanske mreže Zagreba. Tom su se prigodom upoznali s primjenom nivelmana visoke točnosti u terenskim uvjetima, postupcima mjerenja, instrumentarijem i priborom, organizacijom rada terenskih ekipa i dr. Može se pretpostaviti da su studenti sudjelovanjem u tečaju nadogradili temeljna znanja iz ovog područja stečena na redovitim kolegijima Geodetskog fakulteta. Sudjelovanje studenata u tečaju , tj. terenskim mjerenjima, u najboljoj mjeri ilustriraju naredne slike. Na njima se i na prvi pogled mogu uočiti određene posebnosti uporabljenog instrumentarija i pribora, kao što su nivelmanski klinovi (stabilizacija veznih točaka), originalni držači nivelmanskih letava, kruti nivelmanski stativi i dr. Također, mogu se uočiti i neki posebni postupci pri mjerenju, tj. određivanje položaja stajališta nivelira i veznih točaka (niveliranje iz sredine), te neposredan priključak na visoki reper pomoću horizontalne vizure. Treba naglasiti da su u mjerenjima korišteni klasični i suvremeni elektronički (digitalni) niveliri s odgovarjućim nivelmanskim letvama i priborom.

•

ekseentar

prosinac 1998.

piše: mr.sc. Stanislav Frangeš

l l l l l l

avod za kartografiju Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je prošle godine obilježio 40. obljetnicu postojanja, nastavlja i dalje s aktivnom nastavnom, znanstvenoistraživačkom i stručnom djelatnosti. Tako su samo u drugom polugodištu 1997. godine u Zavodu proizvedene sljedeće karte:

• Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina auto karta u mjerilu l :500 000 s planovima gradova Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra, Pule, Slavonskog Broda, Dubrovnika, Varaždina i Šibenika; • Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina auto karta u mjerilu l :600 000 i karte Europe, karta podjele Hrvatske na županije i plan grada Zagreba;

l l

• Hrvatska, Kvarner - izletničke karte u mjerilima 1:1 000 000 i 1:200 000 s planovima gradova Zagreba i Rijeke; • Slavonija i Baranj a - cestovna karta u mjerilu l :300 000 i karta Europe, karta Hrvatske i planovi gradova Osijeka, Vinkovaca, Vukovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda; • Visoka

učilišta

i ostale ustanove u sastavu u Zagrebu, Stanje 1997. godine tematska karta u mjerilu l: l O 000; Sveučilišta

l l l l

l l

• Otok Rab - turistička karta u mjerilu l :40 000 s planovima grada Raba te naselja Suha Punta i San Marino; • Nacionalni park "Mljet"- karta parka u mjerilu l : 14 000, karta otoka u mjerilu 1:50 000 i karta šire regije; • Zadar- plan grada u mjerilu l: l O000, isječak užeg središta grada i karta šire regije;

• Grad Senj - plan grada u mjerilu l :4000, digitalnim postupcima u okviru diplomskog rada u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta; izrađen djelomično

• Vodice- plan grada u mjerilu l :5000 i izletnička karta u mjerilu 1: 12 500; • Kampor - plan naselja u mjerilu l: l O 000, u potpunosti digitalnim postupcima;

izrađen

• Supetarska Draga - plan naselja u mjerilu l: ll 000, također izrađen u potpunosti digitalnim postupcima; • Vrsar- plan grada i okolice u mjerilu l :6 000, izrađen djelomično digitalnim postupcima u suradnji sa studentima Geodetskog fakulteta; • Ušće Neretve i Imotski- faksimil i karata iz 1852. godine u mjerilu 1:30 000; • Drniš, Knin, Sinj i Vrgorac- faksimil i karata iz 1851/54. u mjerilu l :25 000. U pripremi su

sljedeće

karte:

• Hrvatska s podjelom na županije, gradove i općine,

• Zrakoplovna karta, • Zadarska županija, • Šibensko-kninska županija, • Općina Poreč , • Nacionalni park "Plitvice", • Nacionalni park "Krka", • Plan grada Karlovca. Grafički

prilog: karte Visoka učilišta i ostale ustanove u sastavu Sve u čilišta u Zagref:.u, Stanje 1997. godine, autori: mr. sc. Stanislav Frangeš i projd1:sc. Nedjeljko Frančula Isječak

Markov o. trg ;.,""' Kam en,ta Ill o. Q,l -·

Ill

2 1;4\ ("). :-1 ~• '(j~ Jezuit ~ zrar. trg .Krvavi'f:' Kaptol (1)

Brit. trg

f1> ~ O ~

a ić eva

Trg maršala Tita

Klaić eva @

R oosvettov

trg

O Vukot.

Vodnikova

o• @

Juriši _ ćeva

res/i

(1)

Amruševa~iii Trg Nikole

l» •

Šubića

Zrinskog

"Q; a. o

l»

Bo škoviće va

-:.. Hebr

anga

°Kovaćić.

Strossmayer.

e::

trg

Preraa.

An,...,.drit·e

~ Mažuranićev

T Peifola

~ t-/1~(1)

Deželi ća

Trg J.Langa

Trg bana Jost pa Jelačića

e:: ~ ~~~ ~...:: lL.. n. s~rlv:.o-J~ 1:1

::J O.

Dolac

"-•

Cl)

o~ Gjure

l~ l

.!:!

most iii~

J.Ž~javića

Baruna Trenka

® @ Pa v/a

G')

(1)

Marulićev ~ . @ M l. han ovi tra

će

J? 3'o g:

Trg kralja Tomi· slava

..._,

Ha tzea

(1)

(ii

; čević eva

., Q)

~artinovka ~en

,....

•

ara

Ulica grada Vukovara () (1)

~·

en ._ Q)

~·

•

~ (1)

Đ o....

.......

Vrbik Slavonska

.,J:

~ (1)

avenija

N Q)

'-· (1)

-·

::J () (1)

KATASTAR

ZemljiŠHf 1Hfo,.ma~ftski S14stav piše: doc.dr.sc. Miodrag Roić l. Uvod

Zemljište i nekretnine danas dobivaju sve veći a da bi se njima moglo učinkovito upravljati neophodno je njihovo evidentiranje. Katastar zemljišta, evidencija ne samo zemljišta već i objekata na njemu, bio je kod nas u bližoj prošlosti zapostavljen pa se čak razmišljalo i o njegovom ukidanju . Razvitak mjernih te informatičkih tehnologija pridonio je nastanku mnogih zemljišnih informacijskih sustava (ZlS), uglavnom temeljenih na podacima koji su do sada bili prikupljani održavani u okviru katastra zemljišta (slika l). značaj,

l dosada su glavnu odgovornost za evidentiranje nekretnina imali geodeti, a isto tako većina geodeta (cca. 70%) radi 11 katastru ili za katastar. Mladi kolege, studenti prve generacije prema novom nastavnom programu Geodetskog fakulteta, u skladu su s ovom činjenicom, svojim izborom usmjerenja. Velika većina odabrala je usmjerenje inženjerska geodezija na kojemu se ova znanja opsežnije izučavaju. Usvajanjem novog nastavnog programa i njegovom provedbom u praksi stekli su se mogućnosti sveobuhvatnije izobrazbe studenata iz područja katastra i ZIS-a. Da bi katastar danas ispunio zahtjeve koji se pred njim postavljaju , temelj ZIS-a baziranih na katastarskim česticama, neophodno je korištenje modernih tehnologija, kao što je to oduvijek bilo samo što su druge tehnologije bile moderne. 2. Nastava

s-&c•rto• •• li: 00&-!:!11''\.>llll:r.'l:S

••Đm!J•~~Z:• o 111·80•1\.D• I • liE

ooe-f!"..,..:~

••alllrJ•e•o

III·&ID•IlD• I • JE 00& -!:!71' 1-M::~

••st~~~J•e• o S·eO•I\.D• I •JIE ODS -!:!rl' \o.:r4;j: ••l!il~~:~rt•e•o

Slika J. Koncept katastra kao ZJS-a Zemljišni informacijski sustavi se u pravilu baziraju nl! katastarskim česticama, čime je geodetska struka predodređena za njihovu izradu.

Nove tehnologije mora pratiti odgovarajuće obrazovanje, a na Geodetskom fakultetu je reformom nastave napravljen napredak osobito na području Zemljišnih informacijskih sustava. Opća izobrazba iz matematike , informatike i geodezije na prvim godinama studija temelj je uspješnom izučavanju ZIS-a (slika 2). U organizacijskom, gospodarskom, upravnom , pravnom pogledu katastar kao ZlS se izučava u kolegiju "Katastar nekretnina". Dio nastave iz " Katastra nekretnina" izvode priznati stručnjaci iz Državne geodetske uprave i Zavoda za katastar grada Zagreba, djelomično i u njihovim radnim prostorima. Ovakvom organizacijom nastave studenti se već u V semestru upoznaju neposredno na licu mjesta s najznačajnijim strukturama koje se bave katastrom i u kojima će mnogi od njih u budućnosti biti uposleni. U okviru usmjerenja inženjerska ge o dezija nadogradnja "Katastru nekretnina" jesu kolegiji kao " Digitalni katastar" itd. (slika 2) koji se bave tehničkom realizacijom prije upoznatih načela evidentiranja nekretnina i interesa (prava) na njima u cilju uspostave funkcionalnih informacijskih sustava o prostoru. " Komunalni informacijski sustavi" su kolegij u kojemu se izučavaju osobito katastar vodova i pogonski katastri u svojim današnjim oblicima, a "Podrška upravljanju prostorom" orjentirana je na upravljanje resursima većih organizacija. Ova grupa kolegija zajedno s drugim predmetima

, usmjerenja daju znanja neophodna za izradu ZIS-a.

Planiranje i upravljanje nekretninama Uređenje

zemljišta - Komasacije

Digitalni katastar

KIS

'C';.J.:::-::.2:: :.??;;;$'-' ; Geodetske metode ...

'"'

Geoinformatika GIS ...

FM e

.,,_

...,

Matematika Fizika

studenti imaju na raspolaganju i kopiju folija za predavanja. Zbornik radova Prvog hrvatskog kongresa o katastru , održanog u organizaciji Hrvatskoga geodetskog društva u veljači 1997. godine, sadrži radove koji su nezaobilazna literatura kod pripremanja skoro svih ispita iz ZIS-a. Mali broj raspoloživih Zbornika i njegova relativno visoka cijena (300.00 kn) mogli bi negativno utjecati na mogućnost korištenja od strane studenata pa će HGD pokloniti 15 kom. Biblioteci AGG fakulteta te će oni studentima biti dostupni.

... S/ika2. Obrazovanje iz Z/S-a Da bi ZIS polučio uspjeh neophodno ga je adekvatno koristiti. Korištenje podataka katastra/ ZIS-a osobito dolazi do izražaja kod uređenja i upravljanja nekretninama. Samo funkcionalni sustavi s aktualnim podacima mogu biti podloga za uređenje / upravljanje zemljištem /prostorom , što se izučava u kolegijima "Uređenje zemljišta" i "Komasacije". Osobito treba naglasiti u svijetu priznate postupke urbanih i ruralnih komasacija. Razvitak naselja temelji se na urbanističkim planovima kojima su oduvijek osnova geodetske podloge a bez sređene katastarske evidencije ne zamisliva je njihova provedba na terenu. Ova znanja također su ponuđena kao izborni kolegiji na usmjerenju inženjerska geodezija. Nezaobilazan atribut svake nekretnine, vrijednost, sastavni je dio evidencije ako se radi o proizvodnoj sposobnosti zemljišta. Međutim , sve nas više interesira i prometna ili tržišna vrijednost neke nekretnine a mnogi ZIS-ovi takve atribute i sadrže. Ako smo već u mogućnosti najtočnije od svih stručnjaka odrediti površinu neće biti teško odrediti vrijednost nekretnine. Ovim poslovima u suradnji s drugim stručnjacima bave se geodeti u raznim djelovima svijeta, a u okviru usmjerenja inženjerska geodezija nude se i ova znanja. Nažalost u pogledu opreme i prostora koji Yam stoje na raspolaganju možda i nismo na onoj razini koju bi željeli ali i na ovom polju napravljeni su znatni pomaci , a i dalje se trudimo u okviru mogućnosti.

3. Literatura za

učenje

Kao i iz drugih područja geodezije tako i iz katastra/ZlS-a ne postoji mnogo knjiga i skripata na hrvatskom jeziku što je veliki problem studentima kod pripremanja ispita. Glede činjenice da je veći dio organizacijskih i pravnih pitanja katastra propisan zakonima i drugim pratećim propisima to su, uz postojeću skriptu, izvori za pripremanje ispita iz " Katastra nekretnina " . Za sve predmete koje predajem,

HRVATSKO GEODETSKO DRUŠ CROATIAN GEODETIC SOCIET

ZBORNIK RADOVA PROCEEDINGS

......

PRVI HRVATSKI KONGRES O KATASTRU FI:JST CROATIAN CONGRESS ON CADASTRE

19 . . 21 . velj•C. 1997.

ZAGREB

Slika 3. Zbornik radova Prvog hrvatskog kongresa o katastru

Zaključak

Mogućnosti za izučavanje katastra i ZIS-a na Geodetskom fakultetu, ne samo povećanjem satnice , znatno su poboljšane u posljednje vrijeme. Daljnja poboljšanja moguća su i neophodna a pri čemu očekujemo pomoć as studenata koji bi trebali aktivno sudjelovati u nastavi te davati prijedloge, ne samo na raspored ispitnih rokova. •

ekseentar

prosinac 1998.

~TO "MALE ~ATELITE" O(EKUJE U~UTERENU piše: doc.dr.sc. Željko Bačić

vi koji su prisustvovali prvom kolokvij u Odjela za višu geodeziju, održanom 20. studenog prošle godine, na kojem je, uz domaće snage, gostovao kolega Pengfei Cheng iz Kine, doktorand na Tehničkom fakultetu u Grazu, imali su priliku zamijetiti na računalu koje je korišteno za projekciju, zanimljivu poruku na "screen saver-u" , koju su prvi studenti (devet malih satelita) na usmjerenju Satelitske i fizikalne geodezije napisali na ekrane računala u računaoni Odjela.

Naime , uz preinake učionice u suterenu, podijeljena u moderno opremljenu predavaonu i računaonu sa šest jakih računala i printerom, te ostalu opremu nabavljenu na Odjelu ( GPS prijamnici, ... ) studenti na usmjerenju susreli su se s drugačijim načinom izvođenja nastave. Od njih se traži povećani angažman i samostalno rješavanje zadataka. Namjera takvog pristupa je da, kad su već stvoreni bitno bolji uvjeti za nastavu, studenti iz pasivnih primaoca informacija postanu kroz seminare, samoodabir zadataka, realizaciju projekta i slično aktivni sudionici u nastavi.

Da će tako biti i nadalje govori i nedavno uspostavljena permanentna GPS stanica na Fakultetu. Ona je uz velike napore, bušenje šest etaža, provlačenje antenskog kabla, postavljanje antene , osiguranje napajanja uređaja i slično , uspješno realizirana i trenutno je u fazi testiranja. Kada bude u punoj funkciji stanica će pružati usluge referentnog uređaja (podatke), odašiljati DGPS korekcije ali i kalibracije antena i drugih prijamnika (zato su postavljena dva antenska postolja), kao i za nastavu. Zapravo se stanica već i sada koristi u nastavi iz "Satelitske geodezije II", kao i za seminarske radove. Paralelno s realizacijom permanentne GPS stanice instaliran je i uhodava se, nedavno kupljeni "upgrade" programskog paketa Bernese, verzija 4.0, koji će omogućiti da se podaci mjerenja obrađuju i analiziraju na najsofisticiraniji način, kao i da se stanica uključi u europsku mrežu permanentnih stanica. Daljnji korak, koji je također u tijeku , je nabava jednog GIS softvera. Drugim

riječima ,

sve čime se raspolaže u suterenu je stavljeno na raspolaganje studentima, a rezultati koji se pritom očekuju od njih , ovise prvenstveno do njihovog osobnog angažmana. Time se nadamo ispuniti ciljeve postavljene u novom nastavnom planu i programu, prije svega obrazovati samostalne stručnajke, specijaliste u području satelitske, fizikalne pomorske geodezije. •

Želite vrhunsku totalnu stanicu? Trebate kvalitetan nivelir? Mjerna vrpca vam je zahrđala?

Nazovite nas! Uslužit

će

mo vas

stručno

l brzo uz

pristupačne Elektronički

GPS prijemnici Carl Zeiss

cijene.

teodoliti

GeoFennel

Automatski l digitalni niveliri Carl Zeiss

Mjerne vrpce B Ml Totalne mjerne stanice Carl Zeiss

Rotacioni laseri Quante l Laser Alignment

Geodetski l građevinski pribor GeoFennel l NEDO

- Oprema za arhitektonske biroe -Šumarska oprema (kompasi, promjerke boreri, inclinomjeri) - Geološka oprema - Software-i l edukacija

~GeoTeh.a • .t.

Digitalni planimetri Tamaya

Prodavaonica l servis geodetske opreme M.Matošeca 3, 10090 Zagreb tel./fax 01/3735-178 , tel. 01/3730-036 geoteha@zg.tel .hr, www.angelfire.com/biz/geoteha

Pomoć l savjeti pri opremanju "geodetskih biroa ~~~

&.l~~~~~

~~,~-#

A~TRONOMIJA

lli OD

NEZNALICE POČETKA DO DANA~

U početku, u Sunčevom sustavu vladao je kaos; planeti su se formirali, s udarali i raspada/i, a od ostataka nastajali novi, sve dok se nisu ustalili na mjestima na kojima i danas kruže oko Sunca. Bilo je to mjesto nemuguće za život kakav mi poznajemo... pišu: Goran Vlahović (Od poče ka do danas), Krunoslav Prosinečki (ll restrički planeti) OD POČETKA DO DANAS aš planet Zemlja sićušna je točkica u bezganičnom svemiru. Ona ne postoji oduvijek niti će zauvijek postojati , no postoji dov'oljno dugo da se na njoj mogao, zahvaljujući pogodnim uvjetima zbiti jedan čudesan, možda i jedinstven događaj: iz nežive materije razvio se život. Tijekom milijardi godina koje su slijedile, život na zemlji pojavio se u bezbrojnim oblicima među koj ima je i jedna vrsta koja se razmilila po cijelom planetu, a to smo mi homo sapiens tj. ljudska vrsta. Premda možda i nismo najinteligentnija , sigurno smo najproduktivnija, najdominantnija i tehnološki najrazvijenija vrsta koja je ikada hodala (puzala, plivala, letjela) Zemljom. Jamačno i najradoznalija. Radoznalost je jedna od najdalekosežnijih ljudskih osobina i ona nam je uvelike pomogla da dođemo do velikih saznanja i mnogih odgovora na pitanja koja smo si vjerojatno svi nekada postavili. Neka od tih pitanja su i što se događalo prije nego što smo rođeni, što se događalo prije nego što su se pojavili prvi pisani dokumenti , što se događalo prije nego što su se pojavili naši čovjekoliki i oni manje čovjekoliki preci , pa čak i što se događalo prije nego što je naš planet uopće postojao. Ovdje ćemo govoriti o toj nezamislivo davnoj prošlosti , o tom vremenu od samog Početka pa sve do današnjeg dana , a to je priča duga petnaest milijardi godina. Znanost koja se bavi povije š ću svemira naziva se kozmologija , a rođena je kada je neki čovjek prvi puta pogledao u nebo i upitao se: "Kaj je sad to gore na nebu ?" Sve

donedavno , jedini putokazi do rođenja svemira bili su mitovi i vjerske dogme. Biskup Ussher iz Armagha, na primjer, izračunao je u sedamnaestom stoljeću točni datum Stvaranja tako da je zbrojio starost biblijskih patrijarha i zaključio kako prvi dan svijeta pada 4004 . godine prije naše ere. Međutim , geolozi su kasnije prvi potvrdili da je starost Zemlje mnogo veća. Naime, debeli slojevi sedimentnih stijena, koji nastaju sporim taloženjem , trebali su za nastanak barem nekoliko stotina milijuna godina.

Svemir se širi Vjerojatno je najveće otkriće do kojeg smo došli o svemiru, otkriće njegovog neprestanog širenja. Čovjek koji je otkrio to međusobno udaljavanje galaksija bio je Edwin Hubble, astronom koji je početkom ovoga stoljeća radio na 2 , 5 metarskom teleskopu zvjezdarnice Mount Wilson , tada najvećem na svijetu. To je epohalno otkriće proizašla iz niza

Slika l. Skupina galaksija u

dugih i teških promatranja njegova asistenta Miltona Humasona. Oni su pokušavali odrediti DoppiCICO'Ve pomake u spektralnim linijama galaksija i time odrediti o.j.iUvu brzinu gibanja u odnosu na nas (Dopplerov efekt morao bi svima biti poznat, a ako nije, prisjetite se predavanja profesora N. Solarića iz fizike ll). Već nekoliko godina ranije astronomi su znali da većina galaksija bježi od naše vlastite galaksije - Mliječnog Puta , ali Hubble je otkrio da brzina udaljavanja neke galaksije od nas ovisi o njenoj udaljenosti. To znači da ako promatramo sve udaljenije galaksije , možemo opaziti i proporcionalni porast brzine njihova udaljavanja od nas. To pravilo gibanja danas je poznato kao " Hubbleov zakon", a iz njega logično slijedi da će se , ako se vraćamo u prošlost, udaljenosti između galaksija postepeno smanjivati te će nakon nekog vremena sve biti na jednom mjestu tj. to će biti sam početak svemira. Ako bismo izračunali za koliko se povečava brzina pri nekoj

zviježđu IJjevice - broji otprilike 2500 galaksija

Slika 2. Galaksija M31 Andromeda udaljenosti , možemo i izračunati samu starost svemira. Ta brojka je danas približno poznata, a zadnji podaci temeljeni su na promatranjima najvrijednijim teleskopom današnjice Hubble Space Telescope-om, koji se nalazi u orbiti oko Zemlje i iznad atmosferske zavjese, te svojim 2,4 metarskim ogledalom promatra najudaljenije dijelove svemira. Iz tih promatranja, dobiva se povećanje brzine širenja od 20 km/ s na svakih milijun svjetlosnih godina udaljenosti. Ako se to ekstrapolira na najveću moguću brzinu širenja, brzinu svjetlosti, dobivamo starost svemira od približno 15 milijardi godina, a ta brojka je u skladu sa procjenama starosti najstarijih poznatih zv ijezda. Bum Bum Bum Sam trenutak nastanka svemira ujedno i svega za što znamo d~ postoji, naziva se Veliki prasak (Big Bang). To nas ime navodi na pomisao da se radilo o nekakvoj eksploziji, no ta eksplozija nije bila ništa slično eksplozijama koje mi proizvodimo svojim oružjima jer još nije postojao prostor u kojemu bi se ta eksplozija širila, već je samo širenje proizvodilo prostor. Mogli bismo to usporediti s voćnim kolačem u pećnici. Kada se kolač diže, grožđice se odmiču jedna od druge , no ne zbog neke eksplozije već zbog toga jer tijesto između njih raste. Ako umijesto

grožđica pročitamo "sk upovi galaksija", a umijesio tijesta "prazan prostor", dobiti ćemo neku sliku o tome što se događa u svemiru koji se širi. Danas još ne raspolažemo posebnom kvantnom teorijom gravitacije koja bi sa sigurnošću govorila o uvjetima kod jako velikih gustoća, tako da još ne znamo da li je Veliki prasak započeo beskrajno velikom gustoćom i beskrajno visokom temperaturom , ali ipak možemo baciti pogled na ono što se dogodilo samo jednu l 0 42 -tinu sekunde nakon Velikog praska. Temperatura i gustoća su bile nezamislivo velike, no ipak teoretičari ih mogu izračunati, pa je tako temperatura iznosila 1031 89 puta veća o e. a gustoća je bila l 0 od gustoće vode (10 89 g/cm3). Današnje teorije također ne mogu objasniti kakve su čestice i sile među njima mogle postojati pri tako ekstremnim uvjetima , tako da prelazimo na vrijeme nakon prve stotinke sekunde, gdje naše teorije vrijede. Do toga trenutka, pri tako velikoj gustoći i temperaturi, stalno su se pojavljivali parovi čestica materije i antimaterije koje bi se odmah međusobno anihilirale (poništile se) tj. cjelokupna njihova masa pretvorila bi se ponovno u energiju iz koje su i nastale. To pokazuje i poznata Einsteinova formula E = mc 2 , po kojoj se materija može pretvoriti u energiju i obratno. To je bilo vrijeme kada je svemirom vladalo zračenje . Nakon prve stotinke

sekunde, svemir se ··ohladio" na samo 100 milijardi stupnjeva i nove se čestice više nisu mogle pojavljivati. Budući da su protoni i antiprotoni nastajali u parovima, morao ih je biti isti broj, pa se cjelokupna materija morala anihilirati. U tom bi slučaju preostalo samo zračenje. Međutim, svi mi dobro znamo da posvuda postoje protoni (i neutroni); od njih su građene zvijezde, planeti, a i mi sami, pa je razlog zašto priroda, kako izgleda, više voli materiju nego li antimateriju još uvijek neriješena zagonetka. Rješenje je možda u tome da se polovica svemira ipak sastoj i od antimaterije, koja se nije anihilirala sa materijom zbog samog ši renja svemira, ali astronomi još nisu pronašli nimalo dokaza za tu tvrdnju. Ta naklonost prirode nije bila posebno izražena, tako da je u početku po prilici postojao samo jedan dodatni proton na svaku milijardu parova sastavljenih od protona i antiprotona. No kada su se članovi tih parova anihilirali, oni preostali protoni izgradili su naš svemir. Parovi elektron - pozitron još su se nekoliko sekundi pojavljivali (manje su mase od protona ili neutrona, pa im je za to potrebna manja energija) i anihilirali dok su preostali elektroni uravnotežili po zitivno nabijene protone. U slijedećih nekoliko minuta, protoni i neutroni su se povezali u atome helija. Neutroni sami za sebe nisu stabilne čestice, već im je poluraspad oko 15 minuta, pa je oko 75 % protona ostalo samo sa svojim elektranom i time je nastao vodik. Tako su sastav svemira u početku sačinjavala samo ta dva elemanta : oko 75 % vodika i oko 25 % helij a. Svi ostali elementi. od kojih je sačinjeno i naše tijelo. nastali su kasnije u termonuklearnim reakcijama u središtima zvijezda. Galaksije. zvije:de. planeti Izgleda da su se nekoliko stotina milijuna godina kasnije pojedini oblaci plina (helij a i vodika) počeli pod utjecajem gravitacije sve više

ekseentar

prosinac 1998.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• stazati i pretvarati u prve galaksije, sačinjene od prvih zvijezda. U njima je termonuklearna ti.aija stvarala nove elemente, at.jillll.. zvijezde su te elemente le u okolni prostor u titanskim eksplozijama i poticale nova stezanja međuzvjezdanog plina i formiranje novih zvijezda i galaksija. Ovdje dola zi mo i do naše galaksije Mliječnog puta, jedne od milijardi sličnih galaksija. U njoj su, kao i u ostalim galaksijama svjetlile zvijezde, jedne se palile, druge gasile, neke eksplodiravale i poticale nastajanje novih. Tako je , pri starosti svemira od oko deset milijardi godina jedno od mnogih zgušnjavanja pl ina proizvelo zv ijezdu na periferiji galaksije ni po čemu posebnu, osim za nas stanovnike Zemlje, jer ta zvijezda i danas osvjetljava i opskrbljuje energijom naš maleni planet. Ta zvijezda, naše Sunce, nastala je dijelom od materijala koji su eksplozijama izbaci le starije zvijezde prošle generacije i time omogućile da od preostalog plina nastanu planeti Sunčevog sustava. U početku , u Sunčevom sustavu vladao je kaos; planeti su se formirali, sudara! i i raspada! i, a od ostataka nastajali novi, sve dok se nisu ustalili na mjestima na kojima i danas kruže oko Sunca. Bilo je to mjesto nemu guće za život kakav mi poznajemo. Tada je i Zemlja bila usijana stijena neprekidno bombardirana krhotinama zaostalim iz formiranja sustava. Kada su se upalile termonuklearne vatre u središtu Sunca , ono je proizvedenom energijom polako potiskivalo ostatke plina , uglavnom vodika , zaostalog iz stvaranja sustava sve dalje od sebe. Četiri terestrička planeta Merkur, Venera , Zemlja i Mars bili su suviše blizu da bi svojom gravitacijom uhvatili taj plin, dok su na malo većoj udaljenosti, gdje je snaga Sunca polako slabila, četiri druga planeta, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun, polako su prikupljali zalihe i pretvorili se u plinovite divove stotinu puta masivnije od Zemlje. Pluton , najudaljenija planeta u

Sunčevom sustavu je priča za sebe i vjerojatno je nekada bio satelit jednog od planeta , najvjerojatnije Neptuna, ali je u nekoj svemirskoj katastrofi bio odbačen i u stal i o se na sadašnjoj orbiti, oko 40 puta daljoj od Sunca nego naša Zemlja. 4.6 milijardi godina nakon formiranja Sunčeva sustava, dolazimo do današnjice , u kojoj svemirskim letjelicama istra ž ujemo te čudesa našeg malog planetarnog sustava, a imamo što i vidjeti.

TERESTRIČKI PLANETI

Tijela Sunčeva sustava dijele se na: planete, planetske satelite, planetoide (asteroide), komete i sitan materijal razasut po međuplanetarnom prostoru. Mi ćemo u ovom tekstu malo pažnje posvetiti terestričkim planetima. Među samim planetima postoje vrlo velike razlike pa ih razdvajamo u dvije skupine; skupinu Zemlji sličnih (terestričkih ili unutarnjih Merkur, Ve11era, Zemlja, Mars) i sk upinu Jupiteru s ličnih (jovijanskih i l i vanjskih - ]upiter, Satur11, Ura11, Neptun) planeta. Pluto11, kao zadnji planet u sustavu promatran je kao poseban s lučaj. Prvi su manji, imaju krutu površinu i osim Venere imaju razmjerno rijetku atmosferu. Ta atmosfera ne potječe iz vremena postanka planeta. Drugi su vrlo veliki, divovski , vidljiv im je

oblačni pokrov na niskoj temperaturi , a atmosfere su duboke i malo izmijenjene od vremena formiranja. Po kemijskom sastavu Jupiter je sličniji Suncu nego Zemlji. Među satelitima divovskih planeta ima takvih koji pokazuju sličnosti s terestričkim planetima, dok su neki manji sateliti nalik planetoidima. Svojstva staza planeta opisuju se u Keplerovim zakonima: l. Planeti se gibaju po elipsama oko Sunca koje se nalazi u jednom od žar išta. 2. Planeti opisuju iste površine u istim vremenima. 3. p 2 = a 3 ; p- vrijeme obilaženja planeta oko Sunca (u godinama); a - udaljenost planeta od Sunca (u astronomskim jedinicama ; l au "' 150 000 000 km.)

MERKUR

••••••••••••••••••••••• Merkurova staza je bliže Suncu nego Zemljina. Zbog toga je Merkur na nebeskoj sferi uvijek prilično blizu Suncu. Period obilaska oko Sunca mu iznosi 88 dana, te se u tom periodu u samo nekoliko dana nalazi dovoljno daleko od Sunca da bude potpuno vidljiv. Najbolje vrijeme za opažanje je u sumrak u proljeće te prije svitanja na jesenjem nebu. Možete ga opaziti i prostim okom, ali da bi ga razlikovali od zvijezda, trebate potražiti položaj u godišnjim astronomskim kartama. Merkur se okrene oko osi za 59 zemljinih dana , za razliku od daleke prošlosti kad mu je

Slika 3. Fotomozaik Merkura (Mariner JO, 1974.)

•• • ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• trebalo manje. Razlog tome je plimsko djelovanje Sunca , kao što je i Zemlja natjerala Mjesec da nam pokazuje stalno isto lice. Da se kojim slučajem (nedaj bog) nađete na Merkuru, od jednog do drugog izlaska Sunca trebali biste čekati 176 dana.

brojnih kometa i asteroida, a većinom su nastali u ranoj fazi nastanka Sunčevog sustava.

VENERA Venera je po udaljeno st i drugi planet od Sunca (108 mil. km.) ,

••

Slika 4. ONaci u atmosferi Venere (Mariner 10,1975.) Također

bi vam se prividni promjer Sunca na nebu (ali ne od pive ili pelinkovca), drastično mijenjao, zbog toga što je staza Merkura jako izdu že na. Tijekom vrlo dugih "dana " temperatura na Merkurovom ekvatoru se di že i do 430°C što je dovoljno toplo da rastopi lim , olovo ili cink. Noću se temperatura spušta i do -170°C. Merkur skoro uopće ,nema atmosfere. Bez zraka i bez oblaka, vremenska prognoza za Merkur izgledala bi prilično jednostavno- nepodnošlji vo vruć dan , a u polarnim krajevima. ledeno hladna noć. Nemoguće je raspoznati detalje na površ ini Merkura čak ni vrlo jakim teleskopom jer je predaleko za svoju veličinu. Najbolje fotografije površine (snimljene iz letjelice Mariner l O, 1974.) pokazuju nebrojene kratere i površinske pukotine manje otl l OO m u promjeru . S\ i ti krateri uzrokova ni su udarima

putuje po svojoj gotovo kružnoj stazi i obiđe Sunce u 225 dana . Potrebno joj je 243 dana za

Slika:

far. snimljen

rotaciju oko vlastite osi, što je najduže od svih planeta. Za razliku od ostalih planeta, Venera se okreće u suprotnom (retrogradnom) smjeru. To sporo suprotno rotiranje znači da, gledano s Venere, Sunce izlazi na zapadu i zalazi na istoku samo dvaput godišnje, zato što njezin sunčev dan traje 117 naših dana. Venera je naš najbliži susjed jer prolazi na samo 45 mil. km. , najbliže od svih ostalih planeta. Venera je samo malo manja od Zemlje sa skoro istom masom. Iz tih razloga Veneru se katkad spominje kao "Zemljinom blizankom" ili " Sestrom" . No ipak ta dva planeta imaju vrlo različite površine i atmosfere. Zemlja ima rijeke , jezera , oceane i atmosferu koja nam pruža život. Venera je spržen , vruć planet sa gustom atmosferom koja bi bila otrovna za ljude, pa Veneru svrstavamo u jedan od najneprivlačnijih planeta (dosad poznatih). Veneru je na nebu najlakše uočiti - njezini gusti oblaci snažno odbijaju sunčevu svjetlost. Iz razloga što je njezina staza bliže Suncu, na nebu se nikad puno ne udaljava od Sunca. Nekoliko tjedana svakih 7 mjeseci , Venera je

pDmDĆu

Space HubNe teleskopa koji kruži kao satelit oko Zemlje

ekseentar

prosinac 1998.

najsvjetliji objekt na zapadnom večernjem nebu (uz Mjesec). Narod ju naziva "večernjom zvijezdom" (veli šaran ide na glistu, a ne zna drugovi!). Tri i pol mjeseca kasnije izlazit će tri sata prije Sunca kao "j utarnja zvijezda" na istoku. Veneru možete opažati sat i li više, prije izlaska, odnosno poslije za laska Sunca. Atmosfera na Veneri je izrazito

ZEMLJA O Zemlji nećemo pisati puno ustvari nećemo pisati ništa, jer o njoj već ionako sve znate.(ako ne, malo si pro listaj te !!!)

MARS Mars je, gledano od Sunca, zadnji planet, te jedini svijet (osim Mjeseca), koji bi ljudi mogli posjetiti u bliskoj nam budućnosti. terestrički

Slika 6. Lio Viking l tendera na površini Marsa u dolini Chryse. Sa desne strane se vidi m ehanička kopajuća "ruka" koja sakuplja različite sastojke tla. (Viking l , 1975.) gusta (pritisak 90 atmosfera), uglavnom sači nj ena od ugl j ikdioksida koji uzrokuje efek t staklenika , te je temperatura pristojnih 480°C, što sadašnjim tempom zagađivanja očekuje i Zemlju. Fotografije površine Venere pokazuju bezvodne ravnice prekrivene stijenama što se pružaj u sve do horizonta. Prekrivena je stotinama tisuća ugaslih vulkana od koj ih su neki i 3km visoki i SOOkm široki. Pod ubitačnom žegom, razornim tlakom , štetnim plinovima, sablasnim crvenkastim sjajem koji sve natapa , Venera manje sliči boginji ljubavi , a više utjelovljenju pakla. Stoga ostavimo negostoljubivu Veneru, svijet u kome bi neki hrabri astronaut bio istovremeno ispečen , zdrobljen, otrovan i izjeden kiselinom, te se vratimo jedinom uistinu gostoljubivom planetu u Sunčevu sustava- Zemlji.

Za astronaute bi to trebala biti sljedeća stanica u osvajanju svemira u 21. stoljeću. Ima primjetno izduženu putanju, što utječe na klimatske promjene slično kao i na Zemlji, pa je tako za

• • • • ••••••••••••••••••••••••••••• 40

zimskog perioda moguće opaziti polarne kape na njegovim polovima. Promjer muje dva, a masa deset puta manja od Zemljine. Gravitacija na površini je 0.38 Zemljine, pa je kretanje na Marsu mnogo lakše i jednostavnije. Da bi obišao Sunce potrebno mu je skoro dvije godine. Što se tiče opažanja, Mars nije planet kojeg ćete baš lagano uočiti na noćnom nebu - morate biti strpljivi. Najpovoljniji uvjeti za opažanje su tijekom čet iri mjeseca svake dvije godine za trajanja opozicije kada je Mars najbli že Zemlji. Takvi uvjeti neće nastupiti prije Kolovoza 2003., kada će se Mars približiti Zemlji na svega 56 mil. kilometara. No ipak ima i opozicija za kojih je udaljen i više od l OO mil. km. Mars je malen i sa dalekozorom se nema baš previše za vidjeti osim da je sićušan osvijetljeni di sk, a ne " beskonačno" udaljena točkica svjetlosti. Da bi mogli vidjeti površinska obilježja, trebali bi koristiti teleskope sa lećama širim od l OO mm, te većim povećanjima (>IOOx). Mo že te ga na nebu opaziti kao crvenkasto-žutu zvijezdu (zbog njegove izrazito crvene boje kamenja i prašine - astronomi ga još nazivaju Crveni Planet). Sa malo više iskustva i strpljenja, moguće je vidjeti jednu od polarnih kapa i jedno ili dva tamnija obilježja površine. Kao i ostali planeti i Mars ima tisuće kratera, dok u pojasu oko ekvatora ima dosta ugaslih, visokih vulkana, od kojih je najpoznatiji i najviši Olympus Mons (viši od 10000

----------------------m). Osim kratera i vulkana, na Marsu ima dosta dubokih dolina i kanjona za koje se smatra da su isušena riječna korita (najpoznatija Mariner Valley), što znači da je na Marsu nekad postojala voda u tekućem obliku. Na površini Marsa, vladaju u pojedinim dijelovima godine velike pješčane oluje. Goleme gromade kamenja leže razasute, kao ostaci nekadašnjih vulkanskih erupcija ili udarajućih meteorita. Između stijenja nalazi se izrazito fini pješčani materijal, kojeg oluj e polako skidaju sa kamenja. Mars ima dva mala satelita Phobos i Deimos, koji su otkriveni 1877. Te satelite je teško uočiti čak i sa jako velikim astronomskim teleskopima: odgovor - Phobos ima 23 , a Dei mos samo 16 km u promjeru. Sumnja se da su oni asteroidi koje je zarobila priv l ačna sila Marsa, a ne mjeseci koji su se formirali oko njega. Oba izgledaju kao kamene gromade, prilično nepravilna obl ika formirana u ranoj fazi Sunčeva sustava, možda prije nego što se formirao sam planet Mars. O Jovijanskim planetima možete čitati u slijedećem broju (daj bog).•

-- -

Tablica J. Neke od karakteristika unutarnjih planeta:

Reciproena masa Masa (zemlja= l) Ekvatorijalni radijus (km) Ekvatorijalni radij us (km) (Zemlja= l) Srednja gusto::ea (11/cm') Ekvatorijalna gravitacija (m's 2) Ekvatorijalna gravitacija (Zemlja= l) Brzina odvajanja (km's) Period rotacije Srednja udaljenost od Sunca (AU) Srednja udaljenost od S unca (l 0 6 km) N agtb osi spram putanje

MERKUR 6023600 0,0553

VENERA

ZEMUA

408524 0,8 149

328900 1,0000

3098710 0,1074

2439

6051

6378

3393

0,382

0,949

1,000

0,532

5,43

4,25

3,95

3,78

8,60

9,78

3,72

0,38

0,90

1,00

0,38

4,3

10,4

11,2

5,0

58,65 dana

243,01 dana

23,9345 h

24,6229 h

0,3871

0,7233

1,0000

1,5237

57,91

108,20

149,60

227,94

177,3"

23,45°

25, 19°

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • ••

http:// geodet.geof.hr l geos pace ako vam programi ne daju spavati i ako sve radite zadnji dan, posjetile

ove stranice i bit će te ganuti izborom već rješenih programa ...

ekseentar

prosinac 1998.

sustav automobila

---------------------------------------------•

••

i.~e:

Silvijo

Bašić,

dipl.ing

•

: • : • : • • : • : • : • •

•

•• • : • : • : •

• • : • : • : • : • : •

općim trendom rasta urbanih sredina, rastom prometa, te trendom opće globalizacije i problemima koje ovakvi trendovi donose pojavila se potreba za razviJanJem 1 uspostavom navigacijskog sustava vozila u namjeri da se bar dio tih problema uspiješnije riješava. Projekt navigacijskog modela se u svijetu tek razvija, te je ostao još niz nerješenih pitanja i problema oko standardizacije , ali u osnovnim i zajedničkim crtama tekao bi prema sljedećem:

vidu mreže ulica koje nam služe za definira se na mreži centroida snalaženje i baze podataka općeg ulica , dakle linijske strukture na koju su unešeni podaci za svaki sadržaja, te interaktivnih podataka linijski segment o imenu ulice i iz dispečerske službe dolazi se do rasponu kućnih brojeva određenog izračunavanja optimalne trajektorije našeg kretanja. Putno segmenta linijske mreže, kako za parne tako i za neparne brojeve. računalo na osnovu kretanja automobila i određivanju Određeni kućni broj dobiva se trenutnog položaja navodi vozača interpolacijom unutar raspona unesenih brojeva. Tako po izračunatoj trajektoriji. Ovakav model je vrlo praktičan interpoliranom broju unutar za uporabu iz samog poznavanja raspona unesenih brojeva tehnikom geokodiranja pridružuje dnevnog obima prometa u velikim se njegov prostorni položaj u vidu urbanim sredinama, te problemima koordinata, te koje takav obim prometa donosi , geografskih potrošnji vremena i pojavnog oblika točkaste strukture na mreži ulica. novca, zagađenju GIS podloga adresne strukture okoline, konstantnim gužvama itd. omogućava nam dakle da upisom adrese našeg odredišta definiramo GIS podloge, kao glavni nosioc geografski položaj odredišta u informacije o urbanoj određenom koordinatnom sustavu, te da se prema tako definiranom sredini u jednom navigacijskom sustavu geografskom položaju automobil navodi po mreži ulica .. sastojale bi se od podataka o adresama , Drugi dio bazične GIS podloge te podacima o regulaciji prometne za navigacijski sustav u ~· automobilima su podaci o usmjerenosti. Kada govorimo o regulaciji prometa. Pod ovim Struktura adresnih podaklka adresnoj strukturi podacima podrazumijevamo podataka mislimo na podatke o dopuštenim pravcima adrese objekata unutar urbane kreta nj a koj i se unose u bazu unutar automobila tmamo podataka o prometnoj ugrađeni OPS prijamnik, putno sredine, dakle jedinstveni identifikator određenog objekta u usmjerenosti. računalo, podatke o prometnoj Baza prometne usmjerenosti mreži te monitor na kojemu vidu imena ulice i kućnog broja. definirana je u vidu tablice sa dobivamo informacije o smjeru zapisima o svakom teoretski našeg kretanja. OPS prijamnik Grafička identifikacija položaja određuje naš trenutni položaj, putno računalo prima podatke o 29 položaju, vrši upisivanje položaja i identifikaciju na putnoj mreži, te preko monitora u automobilu 21 prikazuje trenutni položaj automobila. Interaktivnim unosom ciljeva našeg kretanja (adrese), bilo glasovnim naredbama , bilo preko touch-screena , bi lo interaktivnim upisom, na osnovu lnterpolacijska metoda kojom adre Silo pretraživanje definira geografSki položaj određene adrese na temelju unesenih raspona kućnih trenutnog položaja automobila, brojeva po segmentu luka ulične m reže podataka informacionog sustava u

• • • • : 42 •

sporednih cesta,

-lo! xl kolika je max .

r-t-!:!lip.Jii;lif.!l!t.

ARC 2

ARC1

brzi na kretanja automobila određenog

··---------------------------------I ------------------------------------------ } +················-...·--- :·,: :

. . . . . . . . . . . . . . . } .......... . .

j: . . . . . . . . . . . . . . ,,

segmenta ulice , kolika je propusna moć određenog

segmenta, te o svim drugim ............ } .............................................2.. relevantnim ~ podacima koji •l će nam pomoći da što vjerodostojnije Tablica skretanja odredimo optimalne pravce kretanja. mogućem skretanju. U ovu tablicu pojedinog segmenta mreže ulica za Način na koji se definiraju podaci se unose u vidu brojeva i to promet motornih vozila govorimo najpovoljnije trajektorije bio bi taj l za dopušteno i -l za nedopušteno o tome da li taj segment ulice gdje se krećući do definiranog skretanje. Takova tablica ključna spada u kategoriju glavnih ili odredišta računaju sve moguće pravce obilaska, te uspoređujući ih bira naj p ovo lj n ij ega, vodeć i računa o prometnoj usmjerenosti, te o težinskim koeficijentima pojedinog segmenta trajektorije. Kao rezultat dobivamo na mreži ulica iscrtani grafički prikaz trajektorije kretanja. U definiranj ima trajektorij a može se izabrati opcija po kojoj / želimo obilaziti definirane stanice nekim određenim redosljedom ili samo najkraćim putem. Dakle, na kraju možemo reći da u ovakvome navigacijskom sustavu jako veliku važnost imaju GIS podloge i njihova ažurnost za Primjeri pronalaženja optimalnih trajektorija kretanja na osnovu 7adanih .<tanica nrnla?a pravilnu primjenu ovakvoga modela. • je za ispravno navođenje automobila po mreži ulica poštivajući prometnu usmjerenost. Da bi ovaj model mogao ispravno funcionirati trebaju se unjeti i težinski koeficijenti za svaki lrmoedanciia segment ulica prema definiranom kriteriju. 2 Ovaj težinski koeficijent definira se unutar izvorno generirane tablice za vektorski prikaz ulica. Kada govorimo o t e ž i n s k i m Računanje najpovoljnijih pravaca kretanja koeficijentima . 3

_,-

ekseentar

prosinac 1998.

•• •• •

"Preliminarno određivanje astro-geodetskog geoida grada Zagreba" - diplomski rad -

•

:o .

: piše: Dražen Svehla, dipl.ing.

--~~------------------------~----

snov na je : karakteristika GPS• mreža da pružaju : visoku točnost pozicioniranja, : čime osiguravaju homogenost cijelom području : na • uspostavljanja , pa tako . . • predstavlJaJU osnovu : geografsko-informacijskim : sustavima (GIS). Dobivanje : elipsoidnih OPS-visina je • glavni nedostatak ovog : načina 3D-pozicioniranja. : Jedino se integriranim : korištenjem geometrijskog • GPS-a i fizikaln og geoida : omogućava učinkovito : pozicioniranje u prostoru, a : samim tim dobiva cjelovit i • fleksibilan 3D-sustav . . . . e pOZICIOntranJa. : Poznavanje plohe geoida : omogućava rastavljanje : transformacije 3D• koordinata iz ETRF89 : datuma u državni datum na : transformaciju položaja (B i : L) i na transformaciju • visina: •• l. računanje visina : trigonometara (preko : geoida) koji ulaze u • računanje parametara •• transformacije te : transformacija svih GPS: točaka u državni datum : (uzima se samo dobiveni B • i L) ; : 2. transformacija visina : preko geoida (H = h - N). : Na taj način točnost visina • prilikom transformacije : ovisi samo o točnosti

geoida, jer 7 parametara Helmertove transformacije nisu dovoljna za transformaciju ploha kao što je geoid. Ovaj diplomski rad prikazuje određivanje geoida grada Zagreba, koji bi kao osnovna ploha fizikalne geodezije trebao naći visoku primjenu u geodeziji i srodnim geoznanostima . Svoje je mjesto našao pod voditeljstvom akademika Krešimira Čolića, a u sklopu njegova projekta OPS-mreža grada Zagreba, dok je jedan dio nastao na TU Graz u Austriji. Na samome se početku teorijskog dijela daje pregled osnovnih definicija geoida te njegova neizbježna povezanost sa sustavima visina. Pri tome se daju osnove GPS_-nivelmana, kao jedne nove primjene geoida u direktnoj integraciji s geometrijskim GPS-om . Nadalje je jedno poglavlje posvećeno novom OPSdatumu Republike Hrvatske te se prikazuju mogućnosti poboljšanja transformacija iz ETRF89 datuma u postojeći službeni državni datum. U poglavlju 4. se daje opsežna teorijska osnova otklona vertikala s težištem na astrageodetske otklone vertikale , kao i problematika njihovog reduciranja. Zadnje poglavlje teorijskog dijela je u

: ------------------------,______________________ • :44 ••

potpunosti posvećeno metodici određivanja geoida sa stajališta astro-geodetskih otklona vertikala , kombinacije GPS-a preciznog nivelmana te mjerenog ubrzanja sile teže . Praktični dio rada se sastoji u računanju astro-geodetskog geoida grada Zagreba preko astro-geodetskih otklona vertikala te undulacija dobivenih kao razlika elipsoidnih OPS-visina i visina preciznog nivelmana. Pored terenskih mjerenja te računanja relativnih i apsolutnih otklona vertikala i računanja nivelmana , izvedeno je i preliminarno izjednačenje dijela Temeljne GPS-mreže grada Zagreba. G eo id je računat postupkom REMOVE - RESTORE metodom kolokacije. Dobiveno rJesenje je apsolutno orijentiran geoid u ETRF89 datumu s ostvarenom točnošću ± 1.5 cm za područje grada Zagreba. Daljnje smjernice u poboljšanju ovog modela su svakako u ispitivanju novijeg geopotencijalnog modela EGM96 te u kori štenju postojećeg 2D digitalnog • modela gustoće . Svakako tuje • i pitanje kovarijanc-funkcije, • s obzirom na postojanje gravimetrijskih podataka na području grada. •

•••••••••••••••••••••

·--------------------------------------otkloni vertika le 35

GPS + precizni nivelman

n 1o3

102

28 14 n

40 37

Slika l. Astra-geodetski otkloni vertikale i

GPS-točke

vezane na ll NVT

Slika 2. 3D-model plohe geoida za područje grada Zagreba

ekseentar

prosinac 1998.

Presijeci u korijenu! •• :

piše: Danijel Šugar

o pćenito govoreći,

presjek ravnine i stožaste plohe može biti e l ipsa ili kr užnica (presječena ravnina siječe sve izvodnice u konačnosti), parabola (presječna ravnina je paralelna sa jednom izvodnicom stošca), hiperbola (ravnina presjekaje paralel na sa dvije izvodnice stošca). Mogući sti i degenerirani slučajevi presjeka ako presješna ravnina sadrži vrh stošca. Tada presjek može biti par realnih različitih izvodnica, par realnih izvodnica koje su pale zajedno (tangencijalna ravnina) ili pak par konjugirano imaginarnih izvodnica sa sjecištem u vrhu (tj , sam vrh). •• Prema tome da bi •• konstruirali presječnu krivulju : moramo zaključiti o kojoj se : krivu lj i radi. U tu svrhu uvodi

: : : : : : : : : : : • •• •• •• •• •• •• •• ••

: : : :

se stranocrtna ravnina prema kojoj je zadana ravnina projicirajuča . Stranocrtnu ravninu nastoj i se odabrati

: : : : : : : :

tako da se i osnovica stošca što jednostavnije projicira (po mogućnosti u dužinu). Stoga se u našem zadatku ravnina 1t 3 postavlja okomito na trag r2, tj . os 2X 3 je okomita na r2 • U stranocrtu konstruiramo konture stošca. Trag r 3

• • •

nacrtamo pomoću točke H. Konstruiramo li vrhom V stošca ravninu S paralelnu ravnini P ona će sijeći stožac u dvije izvodnice i 1 i i 2 • Zadana ravnina je paralelna s tim izvodnicama pa je presječna krivulja hiperbola. Postavljanjem stranocrta smo postigli da se čitava presječna krivulja projicira u trag r 3. Sjecišta trećeg traga s konturnim izvodnicama u stranocrtu su točke relativnih ekstrema presječne krivulje (2 . najniža točka gornje, a l . najviša točka donje grane hiperbo le s obzirom na ravninu 1t 2), pa su u tim točkama tangente presječne krivulje paralelne sa ravninom 1t2• Kako su tangente međusobno parale lne dužina 12 je promjer hiperole, odnosno točka O središte hiperbole. Točke hiperbole se u nacrtu i tlocrtu konstruiraju pomoću sustava ravnina paralelnih ravnini baze tj . ravnini 1t2 • To su u biti kružnice koje se u tlocrtu i stranocrtu proj iciraju kao dužine paralelne bazi, a u nacrtu u koncentrične kružnice . U presjeku projekcija tih kružnica i odgovarajućih ordinala se dobiju točke hiperbole u tlocrtu i nacrtu .

Asimptote hiperbole se konstruiraju kao paralele sa izvodnicama i 1 i i2 povučene središtem O hiperbole. U tlocrtu nije vidljiva cijela hiperbola pa su konturne točke određene pomoću perspektivne kolijenacije . Tangenta je na presječnu krivulju položena u točki 3 pomoću perspektivne ko lij e nac ij e. Naime, ovdje su ravnine 1t 2 (ravnina baze) i ravnina P perspektivno kolinearno pridružene u prostoru. Ta se prostorna perspektivna kolineacija u nacrtu proicira u ravn i nsk u per s pek ti v nu kolineaciju sa središtem kolineacije V" i osi r 2 . Kružnica osnovice i presječna krivulja su kolinearno pridružene pa su im pridruženi i njihovi nacrti . U točki na bazi stošca koja je kolinearno pridružena točki 3 na hiperboli povučemo tangentu na kružnicu baze. Nacrt tangente hiperbole dobijemo tako da spojimo presjecište tangente na bazu i osi kolineacije s nacrtom točke 3. Prava veličina presjeka se određuje rotacijom presječne ravnine oko r 2 u ravninu 7t 2.

(l)

o :l (l)

r+-

-3 -

路

(t)

ruirajte projekcije presjeka kog rotacionog sto拧ca O, O, 14), V( O,12 ,14) l r =12 inom P (15,26, 17).

Auto CAD, moji prvi koraci piše:

Đulijano Petrović,

dipl.ing.

ovom dijelu izradit ćete kompletni pojednostavljen katastarski plan. Naučit ćete koristiti nekoliko novih naredbi s izbornika za crtanje i editiranje crteža. Pretpostavimo da koordinate međnih točaka parcel a imate , a ukoliko ih nemate onda ih izračunajte ili izmislite (samo za primjer).

Crtanje točaka, naredba POINT: Promjeni li ste aktivni nivo (Layer). Pristupite crtanju točaka . Naredba POINT omogućuje postavljanje točaka na crtež. Točke se koriste za ni ša n Nodes. Dijalog s programom: Command: P OINT Enter Point: unesite koordinate točke (npr. 2,5) Crtanje linija, naredba LINE: Pozovite naredbu LINE i postupile ovako: Dijalog s programom: Command: LINE Enter From point: piknite na prije nacrtanu točku (ali ne morate) To point: piknite na prije nacrtanu točku (ali ne morate) To point: piknite na prije nacrtanu točku (ali ne morate) Za prekid naredbe stisnite na upit To point: Enter Tako smo koristeći samo dvije naredbe nacrtali parcele (slika 1). Ćesto je potrebno uvećati prikaz dijela crteža kako bi se moglo točno i bez napora nacrtati elemente man j ih dimenzija. Naredba ZOOM: Naredba ZOOM omogućuje promjenu veličine prikaza crteža na ekranu. Naredba djeluje kao leće za zumiranje na kameri-omogućuje povećanje ili smanjenje dijela crteža. Ako želite vidjeti više detalja ,

Slika l. Parcele

povećajte

prikaz onog dijela crteža koji vas interesira (Zoom Window), u suprotnom smanjite prikaz dijela crteža (Zoom Extents). Naredba ZOOM omogućuje da na nekoliko načina povećate ili smanjite prikaz na ekranu. Zbog važnosti ove naredbe dobro bi bilo isprobati sve opcije. Nakon pozivanja naredbe ZOOM, koja se nalazi na ekranskom izborniku DISPLAY i padajućem izborniku View, u retku naredbi pojavljuje se slijedeći prompt: All/Center/Dynamic/Extents/Left/ PreviousNmax/Window/<Scale(x/ xp)>: Na ovaj prompt možete odgovoriti faktorom uvećanja ili odabirom jedne opcije. Za sve one koji nisu zadovoljni ovakvim objašnjenjem preporučam da tajne ove naredbe uz malo igranja otkriju sami. Sada ćemo nacrtati simbole za kulturu. Opet koristimo naredbu LINE na prije opisan način . Da nebi

crtali simbol po simbol pomoći ćemo si pomoću nove naredbe COPY , kojom ćemo jedanput nacrtani simbol jednostavno kopirati. Naredba COPY: Naredbom COPY postojeći elementi kopiraju se na nove položaje na crtežu. Nalazi se na izborniku EDIT i padajućem izborniku Construct. Nakon pozivanja naredbe program traži da odaberete elemente koje želite kopirati. Zatim slijede upiti. Prvi upit nakon onog za odabir elementa (Select object:) je slijedeći:

<Base point or displacament>/ Multiple: Na ovaj upit možete odgovoriti unosom točke koja predstavlja hvatište vektora pomaka kopije ili apsolutni pomak, ili odabirom opcije Multiple, koja vam omogućava da

odabrani element kopirate više puta. Ako ste odabrali opciju Multiple, tada se ponavlja upit: Base point or displacament: na kojeg možete odgovoriti unosom točke koja predstavlja hvatište vektora pomaka ili unosom apsolutnog pomaka. Nakon unosa točke na gornji upit slijedi upit za određivanje novog položaja kopije: Second point of displacament: Na njega možete odgovoriti unosom koja predstavlja vrh vektora pomaka, ako ste u prethodnom upitu zadali njegovo hvatište, ili pritiskom na tipku Enter, ako ste u prethodnom upitu zadali apsolutni pomak. točke

Kod odabira opcije Multiple, ovaj se upit ponavlja kako bi mogli odrediti nove položaje svih kopija koje želite stvoriti. Kopiranje završavale pritiskom na tipku Enter. Nakon što smo završili crtanje simbola slijedi ispisivanje brojeva parcela. Da bi ispisali brojeve parcela ili bilo koji tekst potrebno je unaprijed definirat stil za tekst (Text style), to radimo pomoću naredbe STYLE.

postaje važeći za iduća pi anja teksta. Sada ćemo objasniti naredbu DTEXT pomoću koje ćemo ispisivati brojeve parcela i ostali potrebni opis.

To je naredba kojom upisujete tekst na crtež. DTEXT nalazi se na izborniku DRAW i na padajućem izborniku Draw, Text Nakon pozivanja naredbe program traži da odaberete jednu od ponuđenih opcija slijedećim upitom: Dtext Justity/Style/<Start point>:

Command: STYLE Enter Text style name (or?)<Current>: ime stila za tekst Font file<Current> : ime datoteke sa željenim pismom Height<Current>: visina pisma Width factor<Current>: faktor kompresije l ekspanzije pisma Obliquing angle< Current>: kut nagiba pisma Backwards?<N>: Upside-down?<N> : Vertical?<N> : (name) is now the current text style. Stil koji ste stvori li ili izmjenili

U našem primjeru mi ćemo odgovoriti tekst koji ćemo upisati bit će lij evo poravnat u odnosu na zadanu točku. Ostale mogućnosti naredbe DTEXT provjerite sami.

,·* ,·* ,·* ;*

ozujak 1996. Porec tel. 052/455 242

,·* , (command "cmdecho" "O") (prompt "\ nAutoLisp program za crtanje linija.Autor:Giuliano Petrov ic") (prompt "\nUcitavanje programa. Molim pricekajte ..... ")

točkom,

Preostalo nam je još nacrtati šrafure unutar objekata. U AutoCAD-u postoje dvije naredbe za šrafiranje ograničenih poyršina, jedna je HATCH, a druga BHATCH. Dijalogje kod prve vezan za redak naredbi, kod druge dij alog se odvija u okvirima za dijalog u kojima se korisnik lakše snalazi. Zato ćemo samo malo objasniti naredbu Bhatch.

Naredba STYLE:

Dijalog s programom:

;* AutoLISP PROGRAM ZA CRTANJE LINIJA ;* PROGRAM SE POZIVA SA "LG" ;* autor: Giuliano Petrovic

Naredba DTEXT:

Naredba BHATCH

Svaki stil koristi određeno pismo (Font), kojemu možete zadati visinu (Height), faktor ekspanzije/ kompresije ( Widh fact or) i kut nagiba prema horizontali (Obliquing angle). Isto tako možete zadati smjer ispisivanja teksta - unatrag (Backward) ili nadolje (Upside-down).

,·*

BHATCH naredbom možete šrafirati omeđeno zatvorenom krivuljom odabirom točke unutar te krivulje. BHATCH naredba automatski određuje granice područja. Dodatna pogodnost BHATCH naredbe je da omogućuje pregled šrafure i dodatne promjene prije konačnog izvršenja, i to bez prekidanja i ponovnog pozivanja naredbe. Zbog posebnih zah!jeva crtanja šrafura u geodeziji samo crtanje šrafura u AutoCAD-u je dosta zah!jevno, ukoliko si korisnik ne isprogramira vlastitu funkciju. Objašnjenje svih opcija ove naredbe nalaze se u knjizi "AUTOCAD 12 Od ideje do projekta" Andreje Prevarek. Ovim bi ovaj kratki opis AutoCAD-a završio. Oni koji nisu zadovoljni ovakvim objašnjenjima neka odgovore na sva pitanja potraže u prije navedenoj knjizi. područje

A na kraju poklon čitateljima, kratak program pomoću kojeg je moguće nacrtati linij u (xx) milimetara od točke koju u samom AutoCAD-u nije moguće konstruirati.

;potprogram za crtanje linija xx mm do tocke (defun l (p k ud l kut pl kl) (setq kut (angle p k) p l (polar p kut ud) k l (polar k (- kut pi) ud) ) (command " LINE" pl k l"")

;glavni program za crtanje linija xx mm do tocke (defun C: lg (/ p k ud) (if (not m) (setq m (getreal "\n Unesi mjerilo kartiranja l: "))) (if (not ud l) (setq ud l (getreal "\n Unesi razmak toeka-crta u mm:"))) (command "OSNAP" "NODE") (setq ud (* (/ ud l l 000) m) p (getpoint "\nPikni pocetnu tocku :") k (getpoint "\nPikni slijedecu tocku :") ) (command "OSNAP" "NONE") (l p k ud) (command "OSNAP"" ODE") (setq p k) (while (setq k (getpoint "\nPikni slijedecu tocku :")) (command"OS AP"· ONE'} (l p k ud) (command "OSNAP"' 'ODE") (setq p k) ) (command "OS AP" '· O. 'E'') ) ;kraj programa za crtanje linije od tocke (prompt "Program ucitan! .... program startaj sa LG") (princ)

ekseentar

•

prosinac 1998.

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

SKaA

Nagli razvoj računalne tehnologije uzrokovao je i napredak računalnih mreža. Kao jedna od najpoznatijih i najrazijenijih mreža javlja se Internet, koji se naglo počeo razvijati krajem 1992. godine. Najveću zaslugu u tom razvoju imao je globalni informacijski sustav tzv. World Wide Web ( WWW ili Web ). Osnovna karakteristika tog sustava je uporaba hiperteksta ( eng. hypertext ), koji za razliku od "klasičnog" teksta ima mogućnost korištenja posebnih veza na druge tekstove. Unutar Web sustava postoje četiri standarda koji ga definiraju: URL ( Uniform Resource Locator ) - standard za postavljanje dokumenata; HTTP ( HyperText Transfer Protocol ) - protokol za pristup hipertekstovnim dokumentima; CGI ( Common Gateway Interface ) - standard za izradu Web programa; HTML ( HyperText Markup Language ) - format za pisanje Web dokumenata. U ostatku teksta

} l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

ćemo

se posvetiti HTML standardu.

pomoću Internet preglednika ( eng. browsera ). Najkvalitetniji browseri koji se danas upotrebljavaju jesu Netscape Navigator (tj. Communicator) i Microsoftov Internet Explorer.

Osnovna značajka HTML dokumen ta jesu "tagovi" koji se dodaju "klasičnom" tekstu , a sadrže posebne naredbe. Svi "tagovi" se sastoje od osnovne naredbe i od atributa kojima se postiže bolja kontrola nad samom naredbom. Najosnovniji tag koji se koristi je: <HTML> a služi nam za definiranje HTML dokumenta. Da bi računalo moglo raspoznati da se radi o naredbi , a ne o običnom tekstu, potrebo je naredbu staviti između znakova"<" i">". Vrlo često se naredbe pojavljuju u paru pa na taj način definiraju početak i kraj naredbe: <HTML> .. ... . </HTML>

OSNOVNIHTMLDOKUMENT Svaki HTML dokument mora sadržavati određene, osnovne, naredbe. To su <HTML>, < HEAD> i <BODY>, i to ovim redom:

HTML HTML je poseban jezik koji se koristi pri izradi Web dokumenata. Uz pomoć tog jezika je moguće oblikovati dokumente koji sad rže tekst, slike, zvuk i "pokazivaće" na druge dokumente.

HTML dokumenti su u osnovi datoteke u običnom tekstovnom formatu, poznatjem kao ASCII format. Te se datoteke mogu pisati i prepravljati u bilo kojem uređivaču teksta (eng . editor) kao što je naprimjer Notepad pod Windowsima ili Vl na Unix radnim stanicama. Razvojem HTML-a došlo je i do razvoja HTML editora: programa koji služe isključivo za izradu HTML dokumenata. Postoje dva osnovna tipa HTML editora: "tekstualni " i " grafički". Grafički editori odmah prikazuju elemente dokumenta na mjestu na kojem bi se trebali nalaziti i za posjetitelja Web stranica. Za razliku od njih, tekstualni editori rade sa HTML kodom koji nude veću manipulaciju samim dokumentom. Trenutno najpoznatiji grafički editori su Macromedia Dreamweaver i Microsoft Frontpage 98, te Web Edit i Allaire Homesite kao predstavnici tekstualnih. Jednom kreirani dokument moguće je pregledati

</BODY> </HTML>. < HTML > dakle služi za definiranje HTML dokumenta; unutar naredbe < HEAD> se nalaze podaci koji se odnose na cijeli dokument (naslov, oblik i veličina slova i dr.), dok se "pravi" dokument nalazi između <BODY> i </BODY> naredbi. primjer br.l <HTML> <HEAD> </HEAD> <BODY> ovo je primjer broj l. </BODY> </HTML>

•••••••••••••••

••

Ukoliko sada snimimo ovaj dokument pod imenom "primjerl.html" , moći ćemo ga pogledati

Ej A \ne drrat hlml(local) hhcros olllnle10el Explorer F~cw~es J:!elp fie fdit YleW

<> ·~·

~·

Stop

Refresh

Home

l!!ll!JEi

w·

Search Favorites

~ Fon m ::J

1-,.. ",...,' Mt•.. IA:\ne " " ''"''"

Ld,

:!J

Dono

ako pokrenemo Web preglednik i izaberemo naredbu File -> Open. Primjer br.2

Gornji se dokument može nadograditi na

sljedeći

način:

<HTML> <HEAD> <TITLE>Naslov dokumenta</TITLE> </HEAD> <BODY> <Hl > Najveći podnaslov (Hl)</Hl > <BR> <H6> Najmanji podnaslov (H6) </H6> <P > Na ovaj način smo definirali 2 tipa podnaslova: najveći s naredbom H l i najmanji s naredbom H6. Na raspolaganju nam, dakle, stoji šest veličina podnaslova </P> </BODY> </HTML> IUiffldMMN Milffl§lt!IH.!!J

St~

Aefrdl

Home

Sea~ch

< P> : formira odlomak; poželjno je korištenje i " zatvaranje" odlomka ( </P> ) Kod naredbi za podnaslove i odlomke (<H l > . </H l > ; < H6> ... </H6> i <P> ... </P> ) mogu se koristiti i argumenti koji sl u že za definiranje horizontalnog položaja teksta: align=" center" ili align ="right". Npr.: <P align=" center"> odlomak sa centriranim tekstom </ P> Napomena: ukoliko se ne koristi atribut align nije potrebno " zatvoriti" naredbu sa </P> Primjer br.3

<HTML> <HEAD> <TITLE> Primjer broj 3</TITLE> </HEAD> <BODY> <H3 > Oblikovanje odlomaka</H3 > <P > Odlomak bez align atributa <P align="center" > centrirani odlomak </P> <P align="right" > odlomak poravnan <BR> na desno </P> </BODY> </HTML> IMhiM!i1 W!lt§Mfu'f§ · d <>

Bd. Addlest

• gl xl

O D Stot>

. ...

RelrW.

ftdi"'-l'iml

ObHkonnje odlomaka Odlomak be:z: abgn atnbuta centnraru odlomak odlomak.poravnan

nadesno

.lo! xl

!!l· <19

Fava~et

Prn1

Addleu ~\neo:ift~~.liml

Najveći

podnaslov (Hl)

Na ovaJ načm smo defirurah 2 tlpa podnaslova; naJveti s nar-edbom Hl i na.JtllanJI s naredbom H6 Na raspolaganJU nam, dakle, stoJI šest vebčtna podnaslova

U ovom primjeru su upotrebljene neke nove naredbe: <TITLE> ... </TITLE> : naslov dokumenta koj i se ispisuje na samom vrhu ekrana ; < HI > ... </ Hl >; < H6 > ... < / H6 > : definiranje najvećeg i najmanjeg podnaslo va u dokumentu <BR> : daje naredbu da se presko ć i jedan red (naredba ne dolazi u paru! )

POSTAVLJANJE VEZA (LINKOVA) Najveća vrijednost HTML jezika je u njegovoj sposobnosti jednostavnog povezivanja tekstova, slika, dokumenata ili poglavlja dokumenata. Osnovna, vidlijiva razlika između običnog teksta i linka je to što je link posebno obojen i potcrtan. Tipovi veza koje se koriste su veze između: teksta i teksta te slike i slike. Najčešća veza je ona između dva teksta. aredba kojom se ista uspo~lja je: <A HREF="URL"> ... </A> gdje URL označuje adresu dokumenta na koj i se povezujemo, a između naredbi <A> i </A> se upisuj e "opis" veze.

•••••••••••• •• ekseentar

prosinac 1998.

z -1

m ::0

z m -1

~ ---~------------------------------------- Naprimjer, <A HREF="http: // geodet .geof.hr/ ekscentar"> ekscentar online </ A > je naredba kojom ćemo uspostaviti vezu na dokument koji se nalazi na adresi http: //geodet.geof.hr/ekscentar , a korisnik ce na ekranu vidjeti ekscentar online te će se klikom na link prebaciti na gore navedeni dokument. Sljedeća mogućnost je povezivanje dijelova tekstova unutar istoga dokumenta; <A HREF="# ***"> ... </A>, gdje"# *** " predstavlja dio teksta na koji se vežemo. Važno je napomenuti i to da je potrebno definirati dio teksta na koji se vežemo pomoću <A NAME="#***"> ... </A>

[j D \el:.scentar\VUKSCHA\Document htm (

lllliiTE3'

Naredbom <A HREF="URL# ***"> ... </A> ćemo uspostaviti vezu sa dijelom teksta imenom "#***" na adresi "URL". Ukoliko napišemo <A HREF="velika.gif'> <IMG SRC="mala.gif' ></A> dobivamo vezu kojom je omogućeno da se klikom na sliku "mala.gif' prebacimo na sliku "velika.gif' Više objašnjena o uporabi slika u nastavku. Poseban oblik veze je veza na e-mail adresu. <A HREF="mailto:ime@server"> ... </A> direktno šalje e-mail poruku na adresu ime@server. Npr. <A HREF="mailto:vukscha@usa.net">Goran Vukšić</ A>

Dodatni atribu,ti koji se mogu koristiti služe za pozicioniranje slika: ALIGN=TOP - poravnava tekst s gornjim rubom slike ALIGN=MIDDLE - poravna va tekst s sredinom slike ALIGN=BOTTOM - poravna va tekst s donjim rubom slike ALIGN=RTGHT - pozicionira sliku desno od teksta Prema tome kod za postavljanje slike unutar dokumenta ima oblik: <!MG SRC="URL" WIDTH=x HEIGHT=y ALIGN= top l middle l bottom l right>

SLIKE l!j

A \Documenl him (local)

M1crosofllnlernel E.xploreJ

pll(iJEJ

Velika prednost grafičkih preglednika zbog koje je započeo nagli razvoj i širenje Interneta je mogućnost gledanja slika. Formati slika koji su postali standardom Interneta jesu GIF i JPEG (JPG). Naredbom <!MG SRC="URL"> postavljamo u dokument sliku koja se nalazi na adresi "URL". <!MG SRC="beer.gif'> postavlja sliku beer.gif <!MG SRC="slike/beera.jpeg"> postav lja sliku beera.jpeg koja se nalazi u poddirektoriju slike. Radi bržeg i jednostavnijeg učitavanja poželjno je koristiti dva dodatna atributa kojima se određuje visina i širina slike: HEIGHT i WIDTH. Sljedeći primjer prikazuje kod za izradu dokumenta koji će ispisati tekst "prva slika" i prikazati sliku "buttc l.jpg" koja ima širinu 81 i visinu 73. <HTML> <HEAD> </HEAD> <BODY> prva slika <BR> <IMG SRC="buttcl.jpg" WIDTH=8l HEIGHT=73> </BODY> </HTML>

::.o_ono _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ___,_ _ _ _---'=--''--'

z -1

::a z m -1

atribut alip=bottom

Tablica prikazuje osnovne HTML tagove i dodatne atribute

l l l l l l

FO Ri\ I ATIR AN JE STRA N ICE TAG

OBJ AŠN JEN JE

k rcira 1~c

označa v;u~e

<HTt\ IL> </IJTt\ lL>

oz nać a vm~c či t avog

<!tviG>

ugrad 1 ~a

< f! TL E> <rrJ TLE>

naslov \V WW strani ce

DODATN I ATiliB UTI

1-!REF="URL" - URL adresa ciljane ad rese NAi\ IE="imc" - oznak a n~csta u dokumentu

hipertck stovne veze

BAC KGROU!': D="tile" - adresa datoteke za pozadinu BG COL OR ~ "n rrggbb " - kod pozadinske boje"

"tijela" li Ti\ IL dokumenta

l !Tt\ IL d o ~llmcnt a SRC="fi le" - adresa GIF ili JP FG datote ~ c 1\LIG N=TOP. t\ II DDL E ili BOITOi\1pora vm va1~e slike s okolni m tek stom

slika u dokLUncnt

FOR I\1r\TIR .-\:\J E TEh:STr\ Tr\ G

DODATN I XllUBL:TJ

OBJ r\ŠN J Ei'I' JE

<B> </13'

i s pi s i va 1~e

<BR>

pre lazak te ksta ll 110vi red

cent r i rat~c

promjena

podnaslovi razina od l 6

<HR>

kreiranje horizo ntalne ene

i s pi s i v;u~ c

oz na ča vanje

tek sta masnim (bold) slovima

elemenata stl·anice ve lič i ne

tek sta

SJZE=n - ve li čina fonta COLOR="il rrggbb " - kod boje lonta

lonta

~ os im

ALI GN- C J-::-JTER ili RIGI ITpomak teksta u desno

cc ntri rm~e

tek sta

c e nt r irm~e

tek sta

visina ene \\.IDTI J ~ n•o - širina crte

S I ZE~ n-

(italic) sim ima

jednog od lomk a

t c ~ s ta

c\LIG N ~ C ENTE R

p01mk

te ~ s ta

ili RIGI IT ll desno

Nastav-ak

ekseentar

u- sijedećem

prosinac 1998.

broju.--

for Cartogr aphy

PRIMJENA PROGRAMSKOG PAKETA OCAD U KARTOGRAFIJI

izradio: Robert Župan Uvod

5. Karta se tiska na način

OCAD je programski paket za crtanje karata. Svrha mu je pružanje mogućnosti stvaranja različitih vrsta karata (geološke, orijentacijske, turističke ili planovi gradova). Ovaj rad ima za svrhu prikaz programa OCAD. To nije klasičan vodič s uputama "korak po korak", već je naglasak stavljen na neke funkcije i instrukcije koje nisu početniku odmah uočljive, ali s njima se brže radi. Za sve ostale informacije postoji "Pomoć" (Help), koja se pojavljuje ukoliko se nešto "nedozvoljeno" (ono što program ne podržava) želi napraviti. Najprije se pojavljuje tzv. okvir za dijalog koji nudi opciju "Help". Help se može pozvati i pritiskom na tipku Fl u bilo kojem trenutku. Što je OCAD? OCAD je softverski paket s prvenstvenom namjenom crtanja karata. Radni prostor (podloga) može biti dobiven skaniranjem ili unesen iz DXF datoteke. OCAD omogućava širok spektar površinskih i linijskih vrsta simbola za bilo koju vrstu karte. Točkasti simboli se mogu stvarati u raznim bojama.

Procedura stvaranja karte: l. Skanira se karta (ili dio nje) i koristi kao predložak u pozadini ekrana (radni prostor). Karta se crta preko predloška.Treba uočiti razliku između skanirane karte i karte koja se crta u programu OCAD. 2. Probni primjer karte se otisne na crno-bijelom ili pisaču u boji. 3. OCAD može napraviti separaciju boja u obliku (EPS) datoteka, jedna za svaku boju. 4. EPS datoteke se šalju u laboratorij za osvjetljavanje reprodukcijskih filmova.

koristeći

klasičan

takve

filmove. Općenito o kartografskom programu OCAD

OCAD je program za crtanje i dopunjavanje karata. Kad se karta nadopunjava koristi se mogućnost unošenja takve karte kao predloška (prethodno skaniranog) koji je u pozadini ekrana, dok se preko toga može "crtati". Također posto j i mogućnost unošenja vektorskih GIS podataka. Osim toga tu su i nekoliko različitih "tabli" (u desnom dijelu ekrana) s raznim vrstama simbola, ovisno o tome za kakvo područje izrađujemo kartu: gradsko, turističko, rekreacijsko ili geološko, a može biti i samo prikaz npr. ulica. Program ne prihvaća karte veće od 4x4 m i koje imaju više od 256 000 objekata. Svaki objekt može sadržavati do 2000 točaka. Jedan nacrtani objekt je npr. jezero, ulica, luk ili bilo kakva druga krivulja. Ponekad se javlja potreba da u bilo kojoj situaciji kada program ne ispuni očekivanja pritisnemo funkcijsku tipku Fl koja ovisno o trenutnom stanju u kojem se nalazi program (npr. pritisnuta je tipka za krivulje) pruža dodatna objašnjenja (informacije o tome kako se crtaju krivulje i koji problemi se mogu pojaviti). Skaniranje karte ili plana kao podloge U sam postupak skaniranja ne bih ulazio jer se koristi softver koji dolazi zajedno s pripadajućim skanerom. Nakon skaniranja spremi se skanirana karta u rasterskom BMP obliku.Takve datoteke se mogu otvoriti u OCAD-u kao predlošci. Kad se skanira, ponekad je dobro to napraviti u malim

Slika l. Skanirani dio karte

dijelovima. Takvi mali skanirani dijelovi karte s pripadaj ućom mrežom mogu se lakše ukomponirati (namjestiti), a postiže se i veća brzina rada, naročito na računalima s nedovoljno RAM-memorije. Preporučuju se sljedeće rezolucije: • rukom rađen (crtan) predložak -150 dpi • tiskana karta -300 dpi Prilikom snimanja (save) slike se spremanje u istom broju boja kao što je trenutno na ekranu (npr. 256 colors). Može se izabrati iz "Help" izbornika, opcija koja pokazuje koliko boja podržava taj monitor. Nakon tako unešene podloge može se crtati karta. Bilo bi dobro da takva podloga (skanirana karta) ima mrežu, koju ako ne postoji treba ucrtati prije početka rada. Prednosti takve mreže su u tome da se skanirani dijelovi mogu lako uklopiti u mrežu, pa kad se svi dijelovi slože, nema deformacija na karti u cjelini. preporučuje

Kod OCA D-a postoje 2 koordinatna sustava: • Koordinatni sustav lista (koordinate su izražene u milimetrima konačno tiskane karte) • Globalni koordinatni sustav

(koordinate su izražene u metrima u koordinatnom sustavu zemlje za koju se izrađuje karta). Ako karta nije dobro orijentirana, može se koristiti , ali je prethodno treba zarotirati u OCAD-u. Koordinatna mreža treba biti poludecimetarska ili decimetarska.

5. OCAD iGPS Kako OCAD program ima "male" hardverske zahtjeve (pokreće se u Windows okruženju s 4 MB RAMa, a zahtjeva mali prostor na tvrdom disku), pogodan je za korištenje u prijenosnim računalima (laptop, notebook) na terenu. Da bi se korisniku (kartografu) olakšao rad, postoji mogućnost priključenja na GPS prijemnik preko sučelja (interface). Time se dobije trenutni stvarni položaj korisnika, koji je prikazan na ekranu monitora (poslije i na karti). GPS prijemnik je povezan s računalom pomoću serijskog priključka i šalje svoje podatke u NMEA O183 formatu. Kako je taj format raširen kod skoro svih GPS prijemnika, većina ih se može povezati (priključiti). NMEA je kratica od "National Marine Electronics Association". OCAD traži GGA poruku. Ako takve poruke nema, tada se koristi RMC poruka. GGA poruka (niz podataka) sadrži

neke druge informacije, osim položaja, kao npr. broj satelita koji se koriste (šalju signale) i da li je izvršena korekcija položaja s DGPSom. DGPS prijemnik je priključen na GPS prijemnik i nema neposredan utjecaj na računalo. GPS prijemnik šalje koordinate u WGS '84 sustavu. Takve se koordinate trebaju transformirati u državni koordinatni sustav. Može se koristiti do 12 točaka, a krajnja transformacija će biti afina transformacija koja najviše odgovara za orijentacijske točke .

Postoje razni GPS prijemnici za ovu namjenu. Oni imaju svoje prednosti, ali i nedostatke. "Garmin 45" ne radi u šumi, a ne može niti istovremeno primati DGPS podatke i slati ih u prijenosno računalo (treba puno vremena). "Socket" GPS prijemnik može privremeno obrađivati položajne podatke u šumi (50% vremena), ali nema sučelje za DGPS prijemnik. "Silva Nexsus" je jedini koji daje položajne podatke sve vrijeme u šumi. Može se zak lju čiti da za karte krupnih mjerila (npr. orijentacijske karte), GPS prijemnici u testu nisu pokazali zadovo ljavajuću točnost, ali na otvorenim terenima (široki horizont) i ukoliko zahtjevi za točnošću nisu visoki, može se koristiti.

6. Zaključak

•••••••

Dobra svojst\"a OCAD-a koja možemo koristiti prilikom stvaranja karte su sljedeća: l.

Mogućnost

stvaranja više vrsta karata (turističke, geološke ... ). 2. Izborom različitih vrsta pomagala i ostalih instrukcija unutar OCAD-a omogućeno je nadopunjavati sadržaj karte potrebni m detaljima. 3. Relativno jednostavno se može rotirati, pomicati, brisati ili duplicirati sadržaj, odnosno objekte, te koristiti raznoliku paletu simbola i boja. 4. Mogućnost stvaranja osobne datoteke simbola i drugih podataka i povezanost s drugim programima (AutoCad, Adobe Illustrator itd), a u određenom obliku i GPS mjerenjima. 5. Unos grafika iz drugih aplikacija preko odlagališta (clipboarda). 6. Izbor veličine, stila (fonta) i boje pri prikazu teksta.

7. Zahvala Najljepše se zahvaljujem profesoru N. Frančuli na pruženoj pomoći i savjetima pri izradi ovog rada , a posebno svom voditelju mr.sc. Stanislavu Frangešu.

8. Literatura KNINSKA

TVRĐA VA

Hans Steinegger Software ( 1996): Getting Started with OCAD for Windows 95/NT. http: // Web www.ocad.com

M 1: 1000

Uvod u bnosnfyu. 199S

\odocciJ mrs.: Stan.,lavfrwlld 'in>dlft Robm2upan

ekseentar

prosinac 1998.

l'"~

16 1

l ::s l~ l'"~

l~Ill

--CHEBYSHEVLJEVO RJEŠENJE SUSTAVA LINEARNIH JEDNADŽBI PREKOBROJNIH PODATAKA izradila: Margareta

Devčić

a bi se moglo razumjeti Chebyshevljevo rješenje sustava linearnih jednadžbi prekobrojnih podataka, trebaju se prvo objasniti pojmovi "linearno programiranje", "simpleks metoda", "sustavi prekobrojnih podataka".

Linearno programiranje Pojam "linearno programiranje" obrađen je u području numeričke analize, dakle dio je matematike, međutim svoju primjenu našao je i u geodeziji. Riječ "programiranje", koja se u literaruri obično navodi vezano uz ovo područje, nije nužno povezana sa komputorskim programiranjem, već se upotrebljava u smislu "planiranje". Problem linearnog programiranja zahtijeva da ciljna funkcija ili funkcija kriterija H = c 1x 1 + . . . + cnxn bude minimalizirana ili maksimalizirana ovisno o skupu ograničavajućih uvjeta te o uvjetu nenegati vnosti x~O J

gdje je i = l, ... , m, te j = l , ... , n. U matričnom obliku problem se može napisati kao: H (x)= cTx =minimum Ax~

x~O

Teorem linearnog programiranja navodi da se traženi minimum ili maksimum javlja u ekstremnmoj mogućoj točki.

Simpleks metoda Simpleks metoda koristi se za rješavanje problema linearnog programiranja. Poslije njenog otkrića (Dantzig, oko 1940-e god.) simpleks metoda je bila bez konkurencije, sve do kasnih 1980-ih, zbog svoje prednosti u rješavanju praktičnih problema linearnog

programiranja. Razvojem praktične primjene linearnog programiranja u zadnjih dvadesetak godina, te napredovanjem kompjutorske tehnologije, ono je našlo primjenu u geodeziji. Budući da se rješenje pojavljuje u ekstremnoj mogućoj točki, primjena simpleks metode počinje u takvoj točki. Računa se vrijednost funkcije H. Zatim se zamijenjuje ta ekstremna točka za slijedeću na drugom kraju ruba i to tako da se postigne manja (u slučaju minimiziranja) vrijednost funkcije H. Ovaj proces izmjene ekstremnih točaka se nastavlja sve dok se vrijednost funkcije H više ne može smanjiti.

R minimalizira.

Sustavi prekobrojnih podataka (mjerenja)

r = max l b. l ~ i~m

Sustav linearnih jednadžbi prekobrojni h podataka Ax= b je onaj kod kojeg matrica A ima više redova nego stupaca, tj. broj jednadžbi "m" je veći od broja nepoznanica "n". Uobičajeno bi bilo da vektor rješenja x ne postoji, te da je takav sustav linearnih jednadžbi besmislen. Takav sustav se još naziva nedosljedan (nepostojan). Sustavi prekobrojnih podataka se pojavljuju uvijek kada postoji više rezultata nego što bi se zahtjevalo za određenu preciznost. Međutim, mnoštvo netočnih, proturječnih informacija postaje zamjena za nekoliko perfektnih rezultata, te se iz tih proturječja može izvući dobra aproksimacija točnih rezultata. Postoje dvije metode rješavanja prekobrojnih sustava linearnih jednadžbi. To su rješenje najmanjih kvadrata i Chebyshevljevo rješenje. Ovdje će biti opisano Chebyshevljevo rJesenje. Objema metodama zajednički je vektor ostataka R = Ax - b. Budući da se vektor R ne može svesti na nul-vektor, nastoji se odabrati vektor rješenja x tako da se

CHEBYSHEVLJEVO RJEŠENJE

Sustav linearnih jednadžbi prekobrojnih podataka Ax = b može se napisati u obliku:

i>i.ixi =b;, j=l

gdje je i= !, ... ,m, tej= l , ... ,n, a vrijedi m2:n. Chebyshevljevo (l oo ili mini-maks) rješenje mxn sustava linearnih jednadžbi prekobrojnih podataka određuje vektor x koj i minimalizira maksimalnu apsolutnu vrijednost ostataka

f., a j=l

x Jl·

l,J

U geodeziji ovi ostaci se mogu poistovjetiti sa popravkama. Polazi se od sustava jednadžbi popravaka (svakom mjerenju pripada a priori poznata težina) v=Ax-1 Neka je "v" ona popravka od koje ne postoji po apsolutnoj vrijednosti veća popravka, tj.

lv, l s: v,

i=l, ... , n

Dakle bit ce: v min Opis algoritma u Fortranu Ovdje se opisuje algoritam koji rješava sustav linearnih jednadžbi prekobrojnih podataka u Chebyshevljevoj normi. Autori ovog algoritma su l. Barrodale iC. Phillips. Algoritam je objavljen u časopisu CACM (Communications of the ACM) 1975.god. u obliku potprograma, a ovdje je prilagođen geodetskim potrebama. Predstavlja

----------

-------

modifikaciju simpleks metode linearnog programiranja. Približno rješenje određeno je tokom prvih (k+ l) iteracija, gdje "k" označava rang matrice A. U slijedećim iteracijama ovo rješenje se poboljšava, sve dok se ne dobije Chebyshevljevo rješenje x koje minimalizira maksimalnu apsolutnu vrijednost popravaka ili dok se ne pronađe približno rješenje x* za koje je:

v *- v < RELLER ' v gdje je RELLER realna varijabla koju zadaje korisnik. Parametar M označava broj jednadžbi, a N broj nepoznanica. Simpleks iteracije izvršavaju se na matrici A dimenzija MDIM), gdje je (NDIM, NDIM=N+3, a MDIM=M+l. Transponirana matrica A se pohranjuje u prvih N redaka i M stupaca matrice A. Transponiran i vektor jedinica eT dimenzija (l ,N) pohranjen je u (N+l)-i redak matrice A . Transponirani vektor b sa suprotnim predznakom, dimenzija {l ,N) pohranjen je u (N+2)-i redak matrice A. Ovi inicijalni koeficijenti matrice A kasnije se unište. TOLje realna pozitivna varijabla koja se treba postaviti na malu pozitivnu vrijednost. Program ne može ra z likovati nulu od bilo koje vrijednosti čija veličina nije veća od TO L. Dakle, program se neće vrtjeti niti oko jednog broja čija je veličina manja od TOL, te može završiti prerano ako se TOL loše zada. Parametar RELLER se postavlja na 0.0, ukoliko se traži Chebysbevljevo rješenje x. Ako se traži približno tješenje x* koje zadovoljava gornju nejednadžbu, RELLER se postavi na pozitivnu vrijednost (npr. 0 . 1). Uobičajeni efekt ove mogućnosti je smanjenje broja traženih simpleks iteracija . RESMAX predstavlja apsolutnu vrijednost najvećeg popravka, pa je na izlazu označen sa "l v l max " . !TER je broj iteracija obavljenih simpleks metodom. OCODE je izlazni kod, može biti sa v rijednošću l , ako je rješenje optimalno i jedinstveno , sa vrijedno š ću 2, ako su računanja okončana prerano (to je u slučaju kada program naiđe na veličinu čija

je vrijednost manja od TOL, tada se sve izlazne informacije odnose na zadnju obavljenu iteraciju), te sa vrijednošću O, ako je rješenje optimalno, ali nije jedinstveno. Sam program kompajliran je i linkan pomoću Microsoft -ovog Fortrana , verzija 5 .0. Unose se matrica AT i vektor l , a ako postoje težine, unosi se P. Pri samom unosu ulaznih podataka može se birati da li se želi unositi elemente matrica A, l i P (program tada stvara datoteke a.dat, !.dat i p.dat) ili se želi učitati A, l i P iz već postojećih datoteka a.dat, !.dat i p.dat (u slučaju da se u unosu podataka pogriješilo, te se editiranjem popravilo pogrešku u a.dat, !.dat ili p.dat). Također se pri unosu ulaznih podatka određuje da li postoje te ž ine. Program stvara datoteku x.dat, u kojoj se nalaz i rješenje, te datoteku v.dat, u kojoj se nalazi vektor popravaka. Veličina parametra TOL pri njegovom zadavanju ne smije biti manja od .l E07, te se i zadaje u obliku .l E- .Osim varijable TOL, svi podaci unose se na tri decimale. Pri unosu elemenata matrice A, l i P treba obavezno uvijek upisati decimalnu točku (npr. pogrešno bi bilo unijeti !,već 1.). U programu se koristi postupak pivotiranja. Pivot element xp.q uvijek je različit od nule,a pivot jednadžbe su:

rektorova nagrada

READ( •,' (I4) ' ) N WRITE ( *, 3) ' TOL= READ( *,' (El2 . 3) ' ) TOL WRITE ( •, 3) ' RELERR: READ( *,' (El2 . 3) ' ) RELERR WRITE ( •, 3) ' DIALOG INPUT(O:DA , !:NE) ' READ( •,' (Il) ' ) S WRITE ( •, 3) ' TEZI NE ( O:DA , !:NE ) READ( •,' (Il) ' ) R FORMAT (lX , ' A ' , ' l' , 12 , ', ', \) FORMAT(lX , I2 , ' ) ', ' • ' , \) OPEN (UNIT·3 , FILE· ' A . DAT ' ) DO 7 lzl , N DO 6 J•1 , M IF (S . EQ . O) THEN WRITE ( *, 4) I

WRITE ( •, 5) J READ( •, ' (Fl2 . 4) ' )A(I,J) WRITE() ,' (Fl2 . 4) ' )A(I , J) ENDIF IF (S . EQ . l) THEN READ() ,' (F12 . 4) ' )A(I , J) ENDIF CONTINUE 7 CONTINUE OPEN (UNIT•5 , FILE· ' L . DAT ' ) DO 8 J•l , M IF (S . EQ . O) THEN WRITE( *, 9)J READ( •,' (Fl2 . 4 ) ' )B(J) WRITE(5 ,' (Fl2 . 4) ' )B(J) ENDIF IF (S . EQ , 1) THEN READ(5 , ' (F12 . 4) ' )B(J) ENDIF CONTINUE FORMAT (lX , ' l ' , ' l ', I2, ') ' , \ , '·') IF (R,EQ . O) THEN OPEN (UNIT=6 , FILE= ' P . DAT') DO 10 J•l. M

IF (S . EQ . O) THEN WRITE( •, ll)J READ (•,' (F l 2 . 4) ' )P(J) WRITE ( 6 , ' (Fl2 . 4) ' )P(J) ENDIF

IF (S . EQ . l) THEN READ(6 , ' (F12 . 4) ' )P(J) ENDIF

x p.j

p,J

za i=p

X . = --

p.q

10 CONTINUE ll FORMAT l lX , ' P ' , ' l ' , I2, ' ) ', \ , ' • ' ) DO 13 I•1 , N DO 12 J•1 , M A(I , J) =A(I , J) * P(J)

12 CONTINUE

gdje je l Sp :S m i (m+ l) :sq sn.

ALGORITAM U FORTRANU

13 CONTINUE DO 15 J•L M B (J) ·B (J) • p (J) 15 CONTINUE

ENDIF INICIJALIZACIJA MP1::M+1

MDIM·MPl

PROGRAM CHEBYSHEV IMPLICIT DOUBLE PRECISION

(A-Y) INTEGER HQ;.roJ..JON<.I>Na,arJ:F.I,J,>Ml,K.Ia,M'l,N'I.,N:ll,N'.l INTEGER MIE,NPlMK, l.ĐJ,NPJ.M:t,M,N,K>IM,NDIM , ~.S, R REAL*4 BIG, D, m, PMJI',m1!M', V!>L, TPMJI',mfm. '!(L, m>I'X DIMENSION Al 100, 100), 81100), X (100) , PilOO) l

DATA BIG / l.E+38/ FORMATIA30, $,l , l) WRITE ( * , l) ' PROGRAM

CHEBYSHEV'

WRI'!'E ( *, 3) 'BROJ JEDNADZBI

JE• FORMATIA30, $) READ(*, '(14)') M WRITE ( * , 3) 'BROJ NEPOZNANICA

ekseentar

NP1:cN+1 NP2=N+2 NP3zN+3 NDIM:NP3

NPlMR·l RANK:N

RELTMP:RELERR

RELERR·O . DO 19 J:l,M AINPl , J ) :l. A(NP2 , J)•-B(J) A(NP3 , J ) •N+J 19 CONTINUE A (NP1 , MP1 ) :0 .

I TER· O OCODE•l DO 20 I•l , N X l I) :0 . A(I , MPl)•I

prosinac 1998.

20 CONTINUE C NIVO l . LEV·l K·O 30 K::K+l KPl:K+l NPlMK=NPl- K

MODE· O OO 40 J•K, M B(J)•l. 40 CONTINUE C ODREDI VECTOR ZA ULAZ U BAZU 50 D·-BIG OO 60 J•K, M IF (B(J) . EQ . O . ) GO TO 60 DD·ABS(A(NP2,J)) IF (DD LE . DI GO TO 60 PCOL•J D·DD 60 CONTINUE IF (K.GT.l) GO TO 70 C TEST ZA NULE PO PRAVILU DESNE RUKE

IF (D.GT . TOL) GO TO 70 RESMAX:O . MODE·2 GO TO 380 C ODREDI VEKTOR ZA IZLAZ IZ BAZE 70 D=TOL

OO 80 I: l , NPlMK DD·ABS(A(I, PCOL)) IF (DD . LE D) GO TO 80 PROW=I

o,. oo 80 CONTINUE IF (D.GT.TOL) GO TO 330 C PROVJERI LINEARNU OVISNOST U

NIVOU l. B(PCOL)•O. IF (MODE . EQ.l) GO TO 50 OO 100 J•K,M IF (B(J) . EQ . O . ) GO TO 100 OO 90 I :l, NPlMK IF (ABS(A(I,J)).LE.TOLI GO TO 90 MODE"l GO TO 50 90 CONTINUE 100 CONTINUE RANK= K-l

NPlMR:NPl-RANK OCODE·O GO TO 160 110 IF (PCOL . EQ . KI GO TO 130 C ZAMJENA STUPACA U NIVOU l . OO 120 I:l,NP3 D·A(I, PCOL) A(I,PCOLI•A(I,K) A(I,K)•D 120 CONTINUE 130 IF (PROW . EQ.NPlMK) GO TO 150 C ZAMJENA REDAKA U NIVOU l .

OO 140 J:l, MPl D•A ( PROW, JI A(PROW,J) ·A(NPlMK,J) A(NPlMK,J) ·D 140 CONTINUE 150 IF (K.LT.N) GO TO 30 160 IF (RANK.EQ . M) GO TO 380 RANKPl=RANK+l C NIVO 2. LEVz2

C ODREDI VEKTOR ZA ULAZ U BAZU D·TOL DO 170 JzRANKPl ,M

DD·ABS(A(NP2,J)) IF (DD.LE . D) GO TO 170 PCOL•J D· DD 170 CONTINUE C USPOREDI CHEBISHEVU POGRESKU SA

TOL IF (D . GT . TOLI GO TO 180 RESMAX·O MODE:) GO TO 380

180 IF (A(NP2,PCOL),LT.-TOLI GO TO 200 A (NPl, PCOL) ·2 . -A (NP l, PCOLI DO 190 I=NPl~R, NP3 IF (I.EQ.NPl) GO TO 190 A(I, PCOL) ·-A (I, PCOLI 190 CONTINUE C PRIPREMI SVE ULAZE U PIVOT STUPAC C (OSIM PIVOT) DA BUDU NEGATIVNI 200 DO 220 I:NPlMR, N IF (A(I,PCOL).LT.TOL) GO TO 220 DO 210 J:l,M A (NPl ,J) =A (NP l. J) +2 . *A (I, J)

A(I,J)·-A(I,J) 210 CONTINUE A(I ,MPl) ·-A( I, MPl) 220 CONTINUE PROW:NPl GO TO 330 230 IF (RANKPl.EQ.M) GO TO 380 IF (PCOL.EQ.MI GO TO 250 C ZAMJENA STUPACA U NIVOU 2 .

DO 240 I·NPlMR, NP3 D·A (I, PCOL) A (I, PCOL) •A (I, M) A(I,MI·D 240 CONTINUE 250 MMl·M-1 C NIVO 3 . LEV:3 C ODREDI VEKTOR ZA ULAZ U BAZU

260 D•-TOL VAL•2. *A(NP2,M) DO 280 J•RANKPl,MMl IF (A(NP2,J).GE.D) GO TO 270 PCOL•J D·A(NP2 , J) MODE·O GO TO 280 270 DD•VAL-A(NP2,J) IF (DD.GE . D) GO TO 280 MODE·l PCOL=J

D: DD 280 CONTINUE IF (D.GE.-TOLI GO TO 380 DD:-D/A(NP2,M) IF (DD.GE.RELTMP) GO TO 290 RELERR=DD MODE:4 GO TO 380 290 IF (MODE.EQ OI GO TO 310 DO 300 I:NPlMR , NPl A (I, PCOL) =2 . * A (I, M)A(I, PCOL) 300 CONTINUE A (NP2, PCOL) •D A(NP3, PCOL) ·-A(NP3, PCOL) C ODREDI VEKTOR ZA IZLAZ IZ BAZE 310 D·BIG DO 320 I:NPlMR, NPl IF (A(I,PCOL) . LE . TOL) GO TO 320 DD·A( I , M) /A (l, PCOL) IF (DD.GE . DI GO TO 320 PROW=l D· DD 320 CONTINUE IF (D.LT .BIG) GO TO 330 OCODE • 2 GO TO 380 C PIVOTIRANJE PO A(PROW, PCOL) 330 PIVOT • A(PROW, PCOLI DO 340 J•l,M A (PROW, JI ·A (PROW, J) /PIVOT 3 4 O CONTINUE DO 360 J•l,M IF (J.EQ . PCOL) GO TO 360 D·A(PROW,J) DO 350 I:NPlMR, NP2 IF (I.EQ . PROWI GO TO 350 A(I,JI•A(I,JID*A(I, PCOLI

350 CONTINUE 360 CONTINUE TPIVOT=- PIVOT DO 370 I:NP1MR,NP2 A (I, PCOL) =A (I, PCOL) /T PIVOT 370 CONTINUE A( PROW, PCOL) .. 1. /PTVQT

D•A ( PROW, MP l) A(PROW, MP l) ·A (NP3, PCOL) A(NP3,PCOL)•D ITER·ITER+l GO TO (110, 230, 260), LEV C PRIPREMI IZLAZ 380 OO 390 J•l,M B(J) ·O. 390 CONTINUE IF (M0DE . EQ.2) GO TO 450 OO 400 J•l,RANK K•A(NP3,J) X(K)•A(NP2,JI 400 CONTINUE IF (M0DE.EQ . 3 .OR. RANK.EQ.M) GO TO 450 DO 410 I·NPlMR,NPl K·ABS (A(I, MPlii-FLOAT(N) B (K) =A(NP2, M) *SIGN (1., A(I,MPl))

410 CONTINUE IF (RANKPl.EQ.MI GO TO 430 DO 420 J•RANKPl,MMl K:ABS (A (NP3 ,J) l-FLOAT fN) B(KI • (A(NP2,MIA(NP2 ,J))*SIGN (l., A(NP3, J ll 420 CONTINUE C TESTIRAJ ZA NEJEDINSTVENO RJESENJE 430 DO 440 I:NPlMR, NP l IF (ABS(A(I,M)i.GT.TOL) GO TO 440 OCODE=O GO TO 450 440 CONTINUE 450 IF (MODE.NE . 2 .AND. MODE.NE.3) RESMAX•A(NP2,M) IF (RANK.EQ.MI RESMAX•O IF (M0DE.EQ.4) RE SMAX • RE SMAX- D 455 FORMAT(A30, $,ll WRITE(*, 455) 'RJESENJE:' OPEN (UNIT:?, FILE• 'X. DAT') DO 457 I·l,N WRITE(7,456) 'X' ,I,X(I) 456 FORMAT (Al,$, lX, ' ( ', I2, 'l ', ' • ' , F12 . 41 457 CONTINUE IF (R.EQ.l) THEN OPEN (UNIT·8, FILE- 'V. DAT' l DO 465 J•l,M WRITE(8,469)'v',J,-B(JI 465 CONTINUE ENDIF

IF (R.EQ.O) THEN OPEN(UNIT:9, FILE• 'V. DAT' l D:TOL DO 468 J•l,M B(J)•B(J)/P(J) WRITE(9,469)'v' ,J, B(J) DD• ABS (B(J)) IF (DD.LE . DI GO TO 468 D·DD 468 CONTINUE WRITE(* ,489)

ENDIF 469 FORMAT(Al, $,lX,' (', I2, ')', '•' ,Fl2.4) 470 FORMAT(lX, 'BROJ ITERACIJA=' , !4) WRITE ( *, 470) !TER IF (R.EQ.ll THEN WRITE ( *, 489) RESMAX ENDIF 489 FORMAT (lX,' lvlmax•', F12. 4) 490 FORMAT(lX, 'RANG ', I41 WRITE(*,490) RANK 500 FORMAT(lX, 'OCODE=' ,I41 WRITE ( •, 500) OCODE END

TESTIRANJE I PRELIMINARNO ODREDIVANJE KOORDINATA PERMANENTNE GPS STANICE NA GEODETSKOM FAKULTETU SVEUČILIŠTA U ZAGREBU U ovom studentskom radu danje pregled uloge permanentnih GPS stanica u pogledu ostvarivanja zadaće

globalnog pozicionog sustava kao temelja svih globalnih i regionalnih geodetskih okvira.

Također

se raspravlja o ulozi permanentnih GPS stanica u

uspostavljanju GPS servisa za navigaciju. Nadalje, na Geodetskom fakultetu

Sveučilišta

osvrće

geodinamičkom

istraživanju, kao i o

se i na značaj permanentne GPS stanice

u Zagrebu, koja je prva takve vrste u Republici Hrvatskoj.

Drugi dio studentskog rada daje prikaz povedenog testiranja i postupka korištenog pri prelirninamom određivanju

koordinata permanentne GPS stanice na Geodetskom fakultetu

Sveučilišta

u Zagrebu,

uz pregled dobivenih rezultata.

izradio: Željko Belobrajdić Uvod Nakon uspostave prvih permanentnih GPS stanica još davne 1988. god ine , njihov broj je brzo ra stao prvenstveno u Sjevernoj Americi, Japanu i zemljama Zapadne Europe. U poslijednjih nekoliko godina u okviru CE! (Central European Iniciative) ta se tendencija širi na zem lj e srednje i jugoistočne Europe. Permanentne GPS stanice u Europi koriste se u programu !GS-a (International GPS Service fo r Geodynamics) ili za održavanje Europskog referentnog sustava EUREF (European Reference Frame). U skladu sa značajem permanentnih GPS stan ica kao lokalnih referentnih točaka i putem toga usavršavanja lokalnih mreža, satelitska permanentna GPS opažanja postala su esencijalni i dragocijeni podaci za sve geodetske i geod in amičke st udije i za uspostavu navigacijskih servisa. Kako je u kratkom razdoblju GPS zav ladao hrvatskom geodezijom, što se odrazi lo i na novom nastavnom planu i programu Geodetskog fakulteta, kao i shvativši da se samo vlastitim snagama i naporom može nešto postići , odlučeno je krajem 1997 . godine krenuti u reali zaciju uspostave permanentne GPS stanice na Geodetskom faku ltetu. Nakon stvorenih uvjeta za rad stanice, radovi su ubrzo završeni i 14. ožujka 1998. stanica je puštena u probni rad. Uloga i primjena permanentnih GPS stanica Tijekom posljednjih nekoliko godina mnogo permanentnih GPS stanica, čiji položaji su određeni permanentnim dvadesetčetverosatnim GPS opažanjima najviše točnost i , započele su sa radom . Te stanice, iznad svega, s lu že !GS i EUREF mreži , ali također i nacionalnim službama koje koriste DGPS (Differential Global Positioning System) servise za navigaciju u transportu, komunikacijama, zdravstvu itd. To je otvorilo nove mogućnosti uporabe permanentnih opažanja u nhu p raćenja određenih kratkoročnih pojava, te je dalo novu

dimenziju korištenju permanentnih GPS stanica u geodeziji i geodinamici . Trenutno, permanentna GPS opažanja uglavnom se koriste za: Određivanje , poboljšanje točnosti i održavanje ITRFa (Internacional Terrestrial Reference Frame). Te zadatke danas izvode dvije globalne službe: !GS, čija izvedba se temelji na mreži permanentnih GPS stanica i IERS (International Earth Rotation service). Najvažniji rezultati ponuđeni od strane tih službi uklju č uju preci zne orbite GPS satelita, preci zne pozicije permanentnih stani ca (i njihove vektore brzine) i geodinamičke parametre rotacije Zemlje. Također nas opskrbljuju sa satnim korekcijama GPS sate lita i opažačkih sta ni ca isto kao i sa informacijom o ionosferi i troposferi. U Europi globalna mreža je realizirana kao kontinentalna mreža uspostavljena kroz EUREF kampanje. Mreža sačinjava točno određen dio ITRF-a poznat kao ETRF (European Terrestrial Reference Frame). Uspostavu referentnih kontrolnih mreža (stanica) za povezivanje nacionalnih geodetskih datuma i nedavno stvoren ih nacionalnih sustava za pozicioniranje i navigaciju. EUREF točke i permanentne referentne GPS stanice u sastavu !GS i IERS servisa sačinjavaj u osnovni internacionalni (globalni i regionalni) datum (frame) u Europi na koji su priključene sve nacionalne kontrolne mreže. Prema tome, nacionalne satelitske kontrolne mreže uspostavljene su kao progušćivanje EUREF i !GS/ IERS datuma. Uspostavljanje to čaka (stanica) za geodinamička istraživanja i povezivanje lokalnih geodinamičkih mreža.

!GS stanice sači njavaju danas mrežu permanentnih stanica najviših međunarodnih standarda. Odlučeno je da se !GS globalna mreža sastoji od otpri like 50 jednako rasprostranjenih osnovnih permanentnih stanica ("Core

ekseentar

prosinac 1998.

l l l l l l l

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l . l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

Stations") i oko 150 ostalih opažačkih stanica ("Fiducial Stations"). "Core Stations" su permanentne GPS stanice koje osiguravaju dvadesetčetverosatno opažanje u primarnu svrhu izračunavanja parametara Zemljine rotacije i orbita satelita, te održavanja globalnog referentnog sustava. "Fiducial Stations" ne moraju vršiti permanentna opažanja već su namijenjene za korištenje u svrhu proširenja i progušćenja globalnog referentnog sustava. Potpun razvitak !GS mreže temelji se na kombiniranju rješenja primjenjenih u regionalnim i globalnim mrežama. Također je odlučeno da će u Europi dio novo utemeljenih permanentnih GPS stanica biti korišten za permanentno praćenje EUREF referentnog sustava, što će uzrokovati stješnjavanjem suradnje i zmeđ u IERS/IGS-a i EUREF-a. Prema tome, možemo pretpostaviti da je europska mreža permanentnih stanica progušćivanje IGS mreže. Trenutno ju sačinjavaju oko 60 stanica u dvadesetjednoj europskoj zemlji. Otprilike 40% spomenutih stanica nije uključeno u !GS mrežu. Opažanja EUREF mreže obrađuju se pomoću l O EUREF lokalnih centara za analizu podataka, a svaki od tih centara obrađuje određeni dio EUREF mreže (dvanaest točaka) i šalje rezultate (freenetwork rješenje) u EUREF regionalni centar za obradu CODE u Bern, Švicarcka. Utemeljen na svim rješenjima dobivenim iz pojedinih lokalnih centara, regionalni centar CODE obrađuje i nudi skupno "europsko" rješenje i šalje ga u !GS. Takvo tjedno Iješenje daje se od strane EU REF CODE centra još od travnja 1996. Obrade načinjene od strane CODE poznate su po svojoj visokoj točnosti: točnost sračunati h koordinata je l - 2 mm za sjeverne i istočne komponente i 4 - 6 mm za visinsku komponentu. Nedavno je odlučeno da ostvarenje EHS-a (European

• • •••••

Hight System) postane dio aktivnosti EUREF radne grupe. EHS će koristiti normalne visine i biti će zasnovan na srednjoj razini mora mareografa u Amsterdamu. Prvi zadatak je reizjednačenje zapadnoeuropskog dijela UELN-a (Unified European Levelling Netvork) sa novim nivelmanskim podacima iz Nizozemske, Njemačke, Austrije, Poljske, Republike Ćeške, Slovačke, Mađarske i Slovenije. U svrhu uspostave jedinstvenog visinskog sustava velika GPS kampanja EUVN-97 (European Universal Vertical Network-97) je opažana od 21. - 27. svibnja prošle godine obuhvativši oko 190 GPS stanica (74 EUREF točaka, 56 novih točaka smještenih blizu čvorova nacionalnih nivelmanskih točaka i 61 GPS točka smještena blizu mareografa. Nacionalni sustavi za pozicioniranje i navigaciju utemeljeni na permanentnim referentnim stanicama u nekim zemljama znani su kao takozvani Precise Active Positioning System i Standard Active Positioning System. Sve veći zahtjevi za sustavima za kopnenu, pomorsku i zračnu navigaciju izraženi su od strane javnih službi kao što su transport, komunikacije, zdravstvo i drugi. Ovaj zahtjev je zadovoljen od strane satelitskih servisa DGPSa (Differential Global Positioning System), koji opslužuju svojim podacima korisnike u mnogim zemljama i osiguravaju poziciju objekata u pokretu u realnom vremenu. Permanentna GPS stanica ZGF Na osnovu svega dosada spomenutog, lako se može potrebitost uspostave permanentnih GPS stanica na području Republike Hrvatske. U skladu s potrebitosti uspostave permanentnih GPS stanica, više projekata u uočiti

• •

• ~ckb

. ,..tl

····

Slika l. !GS mreža opažačkih GPS stanica, stanje siječanj 1998. (!GS, 1998)

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Hrvatskoj je u tijeku koji se bave 100 tom problematikom. U okviru 90 tih nastojanja , a s realnom mogučno š ću ostvarenja te 80 zadaće , Odjel za višu geodeziju 70 poduzeo je potrebne korake. Shvativši da se samo vlastitim ~ 60 :l naporima i htjenjem može nešto 'Vi o 50 postići , odlučeno je u prosincu .:: 1997. godine krenuti u = -o 40 realizaciju uspostave 30 permanentne GPS stanice na Geodetskom fakultetu. 20 Da bi se stvorili uvjeti za rad lO stanice , bilo je potrebno probušiti šest etaža zgrade Fakulteta, provući antenski kabel od krova (antena) do suterena (prijamnik) i postaviti postolje za antenu na krovu zgrade. Uloživši vlastita Slika sredstva realizirana na znanstvenim i stručnim projektima, radna grupa Odjela za višu geodeziju pod vodstvom prof.dr.sc. Tomislava Bašića i doc.dr.sc. Željka Bačića, radovi su ubrzo završeni i 14. ožujka 1998. stanica je puštena u probni rad. Makar je do sada detaljno objašnjena moguća globalna primjena permanentnih GPS stanica, nerealno je očekivati da odmah po stupanju u rad permanentna GPS stanica na Geodetakom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iste takve i obavlja. Razlog za to leži ponajprije u potrebitosti višemjesečnog probnog rada permanentne stanice u cilju njenog testiranja. Međutim, stanica će za razliku od spomenutog imati široku primjenu na lokalnom, pa čak i nacionalnom nivou. Osnovna namjena permanentne GPS stanice (već ostvareno): -Za praktičnu nastavu studenata iz kolegija Satelitska geodezija II i Satelitska geodezija III, kao i na usmjerenju Satelitska i fizikalna geodezija. -Kao referentna stanica za GPS mjerenja kako Fakulteta tako i drugih GPS korisnika. Predviđena namjena permanentne GPS stanice tijekom 1998 . godine: -Dovođenje stanice u punu operativnu sposobnost, kada će se jamčiti permanentnost rada i on-line dostupnost registriranih podataka uz poznate definitivne koordinate antene. -Realizaciju DGPS sustava i njegovo stavljanje u probni pogon. Ovaj sustav odašiljat će diferencijalne GPS korekcije širokom krugu potencijalnih korisnika za potrebe navigacije i mjerenja niže točnosti.

Testiranje i preliminarno

određivanje

koordinata

točkeZGFl

Vidljivost satelita korištena je iz almanaha i to sa petminutnom registracijom podataka. Pomoću posebno izrađenog programa, očekivana vidljivost uspoređena je sa opažanim podacima u rinex formatu. a slici 2. prikazana je vidljivost na toeki ZGF1 na uzorku od j ednog dana (DOY094) i ona iznosi (za elevaciju od 1- •

••••••••••••••••••••••••••••••

ll 16 21 Sateliti (PRN broj)

2. Vidljivost satelita na

točki

ZGFI za dan DOY094

stupnjeva) 98.24% u odnosu na teorijsku vrijednost. U cilju određivanja koordinata točke ZGF l (permanentna GPS stanica) kako u globalnom koordinatnom sustavu tako i u postojećem državnom izračunata je preliminama koordinata točke ZGFI. Pritom je korišten softver GPSurvey 2.23 . Program radi pod Windows operacijskim sustavom, a sastavni dijelovi su mu planiranje opažanja, obrada terenskih mjerenja u cilju izračunavanja prostornih vektora između stajališnih točaka, izjednačenje mreže, te transformacija dobivenih podataka u neku kartografsku projekciju. Pri obradi vektora u modulu WAVE koji je dio programskog paketa GPSurvey, za određivanje preliminarnih koordinata točke ZGF l korištene su precizne efemeride pribavljene s IGS servera putem interneta. Korištena su opažanja sa referentnih GPS opažačkih stanica PENC, GRAZ i UPAD. Podaci su dobiveni putem interneta iz !GS Regional Data Centre u Grazu. Duljine vektora između pojedinih točaka iznose: GRAZ - PENC 296823.5 m GRAZ- UPAD 334340.9 m GRAZ- ZGFl 144556.2 m PENC- UPAD 625508 .8 m PENC- ZGF1 335623.4 m UPAD- ZGFl 321739.3 m Napomenimo da su spomenute točke korištene kao referentne u kampanjama EUREF 94, EUREF 95 i CROREF 96. Poznate koordinate tih točaka bile su definirane u ITRF 94 datumu te su pomoću programa NUVELLIA pomaknute iz epohe 1996.7 u epohu 1998.3. Na slici 3. prikazana je skica mreže opažanja koja sadrži spomenute točke. Ostvareni rezultati Preliminarne koordinate točke ZGF1 određene su iz tri nezavisna projekta. U prvom projektu koordinate su određene na osnovu 5 dana opažanja (DOY 078-082), u

- ----------------

ekseentar

prosinac 1998.

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

48.0

PENC

"'E

·~

·e:

47.0

0..

"'=> "'e:

46.0

permanentne OPS stanice. Ostvareni rezultati preliminarnih koordinata određene su s zadovoljavajućom točnošću, što se vidi iz tabl ice l, te će poslužiti kao osnov za dalja ispitivanja, kao i određivanje

11 .0

12 .0

13.0

14.0 15.0 16.0 17.0 Geografska duljina u stupnjevima

18 .0

19 .0

Slika 3. Skica mreže drugom na osnovu 3 dana opažanja (DOY I 08-11 O), dok su u trećem projektu koordinate određene na osnovu zajedničkog rješenja. Nakon prvih obrada vektora troposferska korekcija pokazala se vrlo značajnom u određivanju koordinata točke ZGF l jer je opcija: korištenje opažanih meteroloških podataka uveliko kvarilo vektorska rješenja. Zbog toga je korištenje meteroloških podataka isključeno , a uključena je opcija računanja zenitnog kašnjenja (zenith delay). Da bi se dobilo ispravno rješenje kod izjednačenja u softverskom modulu TRIMNET korištenje set nezavisnih vektora (samo vektori sa fiksnih na nepoznate točke). Koordinate dobivene iz dva projekta vrlo su bliske jedna drugoj, što pokazuje da su preliminarne koordinate obrađene zadovoljavajućom točnošću (tablica I)

20.0

definitivnih koordinata permanentne OPS stanice ZGFI na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.

Zahvala Najljepše se zahvaljujem profesoru Tomislavu i asistentu Danku Markovinoviću na pruženoj pomoći i savjetima pri izradi ovog rada, a posebno na :tručnom vodstvu za hvaljujem mentoru doc.dr.sc. Zeljku Sačiću. Bašiću

Literatura l.

Cheng P, Bačić Ž, Lichtenegger H ( 1997): On problems in DGPS Data Processing. Proceedings of the 4th International Seminar "OPS in Central Europe", Penc, Hungary, 7-9 May 1997, pp 233-239. Gurtner W ( 1995): The Role of Permanent OPS S ta-

projekt

ZGF1

47° 48' 28,647725"

15° 57' 47,918447"

193. 0284 m

2cr

0.005244 m

0.004915 m

0.020167 m

Tablica l. Preliminarne koordinate

točke

ZGFI (ITRF'94 datum , epoha 1998,3)

Zaključak

U ovom radu opisani su glavni trendovi u uspostavi mreža pennanentnih OPS stanica u svijetu i Europi, kao 1 trenutno stanJe u Hrvatskoj. Prikazan je značaj permanentnih OPS stanica za povezivanje nacionalnih geo detskih mreža u regionalne i globalne , za geodinamička istraživanja kao i primjena u navigaciji. U Hrvatskoj je u tijeku nekoliko projekata s ciljem uključivanja naše zemlje u mrežu permanentnih OPS stanica. Značajan korak u reali zac iji istih učinjen je uspostavom permanentne OPS stanice na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ispitivanja vidljivosti satelita pokazale su da je položaj točke ZGFI izuzetno povoljan te da omogučuje vrlo kvalitetna opažanja, što je i osnovni preduvjet za rad

S. 6. 7.

tions in IGS and Other Networks , Proceedings of 3'" International Seminar on OPS in Central Europe, 9-11 May 1995, Penc, Hungary, pp. 221-239. Hofmann-Wellehhof B, Lichteneger H, and Collins J (1994): " Global Positioning System Teory and Practice", Springer-Verlag, Wien Sledzinski J ( 1997): A New Role of Permanent OPS Stations in Geodynamic Research, Proceedings of the 41h International Seminar "OPS in Central Europe", Penc, Hungary, 7-9 May 1997, pp 185-197. Trimble Navigation Limited (1992): "TRIMNET Plus, Survey Network Software User' s Manual" Trimble Navigation Limited (1996): "WAVE Software User's Guide" International OPS Service for Geodynamics (1998): Resource lnformarmation, January 1998.

ZAVOD ZA FOTOGRAMETRIJU d.d. ZAGREB Borongajska 71 ako se svjesno školujete i znate što studirate, ako razumijete da je geodezija prvenstveno terenska struka, ako barem pasivno vladate engleskim i/ili

njemačkim

jezikom,

ako se ne bojite izazova vremena, ako se želite dokazati , - potražite nas nakon što diplomirate. Onima koji

hoće,

mogu i žele pružamo priliku.

»SKOLSKI SERVIS(( Dioničko

druJtvo

inkrljaing, proizvodnju i trgovinu p. o. 2

Zagr~b. Pr~obrabnska 1/TEMEU/!NO 1951.

Prodaja namje.\:raja, oprema objekata Učila, .~kolski i uredski pribor i rac.<unovodstva

- tel.: (01) 424-825, 426-536 - tel.: (01) 424-826, 432-355

Fax.: (O I ) 423-493, poštanski pretinuc 784, ::iro rac<uu: 30105-601-3733 PredstavnWvo Osijek, Šetali!ite K. F Šepera 8- tel.: (031) 32-021

"Školski servis" je osnovan 1951 . god. Naša osnovna djelatnost je opremanje škola, vrtića, fakulteta, sportskih dvorana i drugih objekata kako namještajem tako i svakom drugompotrebnom opremom: nastavnim sredstvima i pomagalima, AY- tehnikom, uči lima kao što su: grafoskopi, dijaprojektori i drugi aparati prema zahtjevu kupaca. Isto tako opskrblj ujemo naše kupce svim potrebnim uredskim materijalom i sredstvima za čišćenje. Od 1992. god. imamo zastupstvo montažnih objekata švedske proizvodnje. "Školski servis" je organiziran kao dioničko društvo sa l Ozaposlenih djelatnika.

ekseentar

prosinac 1998.

. \ •. ,,,,.,:\l'

~·,,, >~.' ,• , ......

•

ll(o;

\ ' ' '" , ' \ ' \

,,·~~{'

••

." \'

HfPPAR'ćHtJS.

l l l l l l l l l l l l l l l l l l

ao što smo naučili (ili nismo) glavni problem geodezije je da se mjeri na fizičkoj površini Zemlje, da se računa na elipsoidu, te da to sve treba prikazati u odnosu na geoid. Ako ste mislili da je ovo kraj komplikacije, varate se, jer za manja područja se koristi projekcija u ravninu. Nakon što neki negeodet ovo pročita definitivno će misliti da geodeti cijeli život nešto malo izmjere, a zatim to prebacuju na elipsoid, pa u ravninu, pa opet na elipsoid, onda "skuže" da geoid nevalja, pa treba novi i tako u nedogled. Nadam se da ste primjetili da je ono gore "malo izmjere" podebljano, to nije tiskarska pogreška već geodeti mjerenjem stvarno dobiju malo podataka. Zamislite samo koliko podataka prikupi jedan satelit u jednom danu, pa sad treba sve te podatke reducirati na elipsoid, pa po mogućnosti u ravninu itd. Uz pomoć računala ovo nije nemoguće napraviti, ali se pri tome gubi na, nazovimo to, originalnosti podataka. Poznato je da se podaci prikupljeni satelitom uglavnom koriste u daljinskim istraživanjima za razne analize, i stoga je bitno sačuvati ih u izvornom obliku. Satelit prikuplja podatke tako što skanira Zemljinu površinu te su oni organizirani u dvodimenzionalnoj shemi (pixeli), čiji je prirodni koordinatni sustav kut otklona senzora satelita (s) i vrijeme (t) . Dakle, da bi se ove ogromne količine podataka transformirale u koordinatni sustav kartografske projekcije (x,y), koji je usput rečeno ravnina, potrebno je puno računanja, a osim toga podaci se nakon transformiranja nalaze u različitim koordinatnim sustavima koji nisu međusobno povezani pa se gubi na njihovoj globalnosti. Da bi se ovaj problem riješio potrebno je naći metode koje nam omogucuJu korištenje podataka u njihovom

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l 64 l

prirodnom koordinatnom sustavu (s,t), tako da se računanja izvode ili na referentnoj plohi rotacijskog elipsoida ili u lokalnom sustavu već prema tome kakva je analiza potrebna. Konstrukcija ovih novih metoda računanja uvelike je olakšana elipsoidnim računanjima u kojima je normala numerički predstavljena svojim vektorskim komponentama za razliku od kutne mjere klasičnih geodetskih koordinata. Računska

osnova Hiparh

Jedan od mogućih sustava za obradu daljinski prikupljenih podataka je računska osnova Hiparh.To je ustvari software-ski proizvod, biblioteka napisana u programskom jeziku e, i prilagođena mnogim -korisnicima. Posebna pogodnost Hiparhaje prilagodljivost aplikacijama, DBMS-u (Data Base Menagement System) te grafičkom korisničkom sučelju koje odabere korisnik. Geografski objekti na zemljinoj površini predstavljeni su točkama, linijama i površinama, s tim da mogu biti statički (ceste, parcele i sl.) i dinamički (zračni putovi, oblaci i sl.). Geocentrički koordinatni sustav koji se koristi u Hiparhu temelji se na vektorima, a njima se manipulira pomoću vektorske što je puno a lgebre brže.Računanja prostornih odnosa među objektima temelje se na elipsoidnoj geometriji, a moguće je podatke transformirati i u druge koordinatne sustave. Ono što je zanimljivo u računskoj osnovi Hiparh je način na koji su podaci prostorno obilježeni (spatial indexing). Korišteni su Voronoi-evi poligoni kojima je prekrivena površina elipsoida. Poznat je centar svakog

poligona, a temeljno obilježje je da su točke unutar jednog poligona bliže centru tog poligona nego nekom od susjednih. To je olakotna okolnost pri računanju, jer kad se izračuna najbliži centar poligona od neke proizvoljne točke automatski se zna kojem ona poligonu pripada. Poligoni su po svom obliku nepravilni, a njihov broj i sadržaj se može mijenjati zadavanjem određenih parametara. Kako sam već prije napisala geometrijski objekti su predstavljeni točkama , linijama i površinama koje su u Hiparhu registrirane na slijedeći način.

Svaka točka pohranjena je po svojim koordinatama, kao i krajnje točke linija, odnosno lomne točke na granicama površina. Zatim je zabilježen još i podatak u kojem se Voronoi poligonu nalazi točka, ako se radi o točki. Kod linija imamo zabilježenu listu poligona preko kojih ona prelazi, a kod površina listu poligona preko kojih prolazi granica te površine i listu poligona koje ta površina u potpunosti prekriva. Ovakva organizacija podataka pogodna je za riješavanje geometrijskih odnosa među objektima (presjeka, da

Voronoievi poligoni

·---

------------

li su susjedni ili ne itd.). Iz svega ovog trebalo bi uvidjeti da krajnji cilj u geodeziji, a i šire nikako ne treba biti vizualizacija u 2D sustavu, već manipuliranje s podacima do kojih već danas dolazimo u ogromnim količinama.

Mislim da se iz ovog relativno kratkog, i nikako dovoljnog, pregleda računske osnove Hiparh može vidjeti da se starom problemu pristupa na nov način . Vjerojatno će proći još dosta vremena da se usvoji ovakav ili sličan način računanja u geodeziji, pa se ne morate brinuti što još uvijek "učite" kako se popunjavaju obrasci, ili kako se računaju redukcije to će Yam zasigurno zatrebati. Bitno je da Yi (mislim na studente) budete informirani, pa ako nekog zanima više o ovome sad slijedi popis literature :

Bomford, g., 1975 :Geodesy. Oxford University· Press d'Appolonia, S.J.,Russel, J.M., Fox, R ., 1997: Custom Softweare Tools for Satellite Remote Sensing. Hydro International, GITC, Lemmer (Nizozemaka), Voli, no .6. Lukatela, H., 1987: Hipparchus Geopositiong Model: an Overview. Proceedings of AUTOCARTO 8, Baltimore, MD Ramaiyer, K. , Ashkenas, D., Guttman, A ., Uleman, R. , Yadugna, J. , 1997: Case Study from Non-Projective GIS: lnformix Geodetic DataBlade., Inform ix Software, Inc. Oakland CA Snyder, J.P. , 1982: Map Projections Used by the U.S. Geological Survey, USGS Bulletin 1532. Zbornik radova izdan prigodom održavanja znanstvenog skupa "S to godina fotogrametrije u Hrvatskoj", 1998: Zagreb HR

From the student point of view jesec dana , a možda i duže na vratima naše referade bio je zalijepljen plakat o održavanju međunarodnog znanstvenog skupa "Sto godina fotogrametrije u Hrvatskoj" 20, 21 i 22 svibnja. Kako mi se čini, većina studenata to nije vidjela, jer je stvarno šteta da nisu bili. Mnogi će reći : "Nas ne zanima fotogrametrija.", ali to nije opravdanje jer na skupu je stvarno bilo mnogo stvari koje su bile zanimljive za svakoga, a ne samo za fotogrametre. Svatko tko je bio mogao je primjetili da su najveće zanimanje izazivala daljinska istraživanja, te geoinformacijski sustavi. Osim razgledavanja štandova posjetitelji su mogli poslušati i različita predavanja, koja su na sreću slušatelja bila ograničena na 15 minuta . Naravno, bilo je onih govornika kojma je to bilo malo, pa su svim silama pokušavali produžiti govor, ali voditelji predavanja su imali svoje metode (struganje po mikrkfonu i sl.) kojima su ih u kratkom roku uspijevali odstraniti sa govornice. Zanimljivo je vidjeti kako su neki ljudi nadareni (valjda prirodno) da drže govore, a drugi niti uz najbolje pripremljene prezentacije to nikako

ne uspijevaju. Skupljanje prospekata bila je glavna zanimacija studenata. Osim prospekata dijelile su se i vrećice (ekološke i neekološke), a jednom prilikom i CD na kojem je atlas svijeta, bilo je bespaltne kave i sokova, na pojedinim štandovima moglo se dobiti i ponešto za jesti (bomboni, štapići ... ). Svi sa kojima sam malo razgovarala (i studenti i nestudenti), uglavnom su iznenađeni odličnom organizacijom cijelog skupa. Sve je "štimalo" od početka do kraja. Zadnji danje bio izlet u Križevce, Koprivnicu i Hlebine. U Križevce, zato jer je tamo predavao Franjo pl. Kružić koji je napisao knjigu o fotogrametriji prije sto godina, u Koprivnicu zato da vidimo da ima turizma osim mora, a u Hlebine da posjetimo Galeriju Hlebine u kojoj su djela našeg poznatog naivca Ivana Generalića te drugih slikara i kipara. Izletje stvarno bio odličan, i također je šteta što se nije odazvalo više ljudi. Sve u svemu mislim da je bilo odlično ova tri dana. Svaka pohvala • organizatorima ovog skupa.

Vesna Kostelnik

Podatke o gore napisanom možete dobiti i na: http: ll www. Geodyssey. com Hrvoje Lukatela facit

Vesna Kostelnik

ekseentar

prosinac 1998.

Mu tvor an 97 • • •• • •• •• • •• • • • •• • ••

•• • ••

• •• • • •• •• • •• • •• • ••

•• ••

ut. .. Ne,Mutuvoren.Ma ne, krelci valjda Motovun . Kakav Motovun , MUTVORAN!!! Šta? Da, da , Mutvoran. A gdje je to, molim te lijepo? Tamo negdje kraj Poreča . Ovako je otprilike izgledao dijalog nas par sretnika koji odlučismo žrtvovati dio klasičnog ljetnog ugođaja (čitaj: spavaj , kupaj se, spavaj , tui u mari .. . ) kako bismo produbili svoje znanje iz područja klasićne geodezije i fotogrametrije. Naime u Mutvoranu je organizirana lj etna škola za studente Arhitektoskiog fakulteta ali i praksa za studente Geodetskog fakulteta . Omjer učesnika bio je l: l O u korist AF-a, a to znači da je krajnji rezultat bio četiri studenta našeg fakultete + voditelj geodetskog dijela asistent Dubavko Gajski i pedesetak studenata AF-a i voditelj cjelokupne avanture zvane "MUTVORAN" mr.

• • •• •• • • •• • • •• •• •• • •• • • • ••• • • • • • 66

Boris Vučić . Ci lj tog "turističkog posjeta" bio je napraviti geodetsku podlogu u M l: 50 , fotogrametrijsk intrepretirat zanimljivije objekte te sve to objediniti sa arhitektonskim snimkama. Organizacija smještaja u turističkom naselju Duga Uvala bila je više nego zadovoljavajuća (kasnije je ustanovljeno da je Mutvoran ipak "malo" bliže Puli). Inače Dugu Uvalu preporučam svakome tko ima problema sa mišićima nogu, naime nakon dva tjedna redovitog odlaska na doručak i večeru ustanovili smo da nam je promjer listova porastao za 3-5 cm. Ovom prilikom želio bih napomenu! kako smo blagodati smještaja uz more koristili često kao naprimer stanovnici Kotoribe (mjesto uz granicu sa Republikom Mađarskom)

Sam Mutvoran udaljenje otprilike

nekih 5-6 km od Duge uvale. Tu relaciju smo svakodnevno svladavali zloupotrebljavajući službenog Favorita asistenta Gajskog. Studenti AF imali su malo više sreće pa su u dva tjedna isprobali cijeli niz prijevoznih sredstava od službenog autobusa (priča se da su ga redovito sanjali) , punta, nexie , mercedesa 200D, pa sve do autobusa redovite linije i jednog sasvim solidnog "maunting bajka". Da li je Mutvoran selo, mjesto, "zona sumraka", gradić ili nešto sasvim peto ni danas mi nije jasno ali da ima trostruko više kuća nego stanovnika činjenica je koju nitko (nažalost) ne može osporiti . Prosjek godina tih petnaestak starosjedioca je daleko iznad 45. U samom mjestu (selu ... ) kao bazu za smještaj instrumentarija (TC 600, Hasse! b lad, nivelir. .. ) , izradu skica i slično koristili smo crkvu, jedinu javnu zgradu unutar zidina. Lokalni svećenik bio je toliko oduševljen našim (ne)najavljenim posjetom i zauzimanjem njegovog radnog mij esta da ne samo što nas je izbacio iz crkve nego nam je maltene zabranio ulaz u Mutvoran , ali ukazanjem općinskog djelatnika stvari su vraćene u prvobitno stanje pa smo ponovno dobili svoje radne stolove u obliku crkvenih klupa i kolica. Sam rad na terenu obavljan je od ranih jutarnjih sati (9 a.m.) pa do nekih 17-18h sa pauzama za tzv . ručak koji smo konzumirali na poprilično zanimljivim mjestima

•• • •• • •• • •• • •• • •• • •• • • • •• •• • • • • •• • •

•• •• • • •

••

• •• • • •• • •• • •• • •

•• •

• • • • •

(raznorazne stepenice, tko zna čija dvorišta, ispred groblja, pod nekakvim drvećem i sl.). Prilikom praktičnog dijela ne samo da smo naš trust mozgova koristili za riješavanje klasičnih geodetskih pro b l e ma (orijentacija, dogledanje , stabilizacija i sl.) nego smo imali prilike upoznati se sa problemima arhitektonskog snimanja objekata. Ovom prilikom zahvalio bi studenticama AF-a koje su nam nesebično omogućili da dođemo u kontakt sa vrlo vjerojatno jednim od sofisticiranijih instrumenata na ovim prostorima, a možda i šire, tzv. "Samo reducirajući ultra kompaktni spuštač okomica", poznatijim u slengu kao visak na grani. On ne samo da kompenzira utjecaj Fayeove i Buguerove korekcije te korekcije reljefa nego i sam otklon verikale ima minimalistićki utjecaj. Djevojke su nam otkrile i tajnu instrumenta a ona je u pomno odabranoj grani

duljine 3,5-4,23 m sa blagim lukom radijusa P1*4,28 m te posebnim

pletenjem tzv. "špage"na koju se viješa visak koji frapantno podsijeća na visak kakav dolazi uz klasičan geo instrument!

-------------------------

Treba istaknuti da je i naš skroman instrumentarij (TC600, Hasselblad, Pentacor six te Ni2) zaintrigirao buduće arhitekte. To se ponajviše odnos na na " Hilti", kako se od milja zvala kutija TC600. Ergonomski oblikovana kutija, čistih linija i diskretne naranđaste boje oduševila je sve poklonike teze "sve u funkciji korisnika", jer ne samo da služi za prijenos instrumenta nego je možemo koristiti za sjedenje, stajanje, crtanje skica, rezanje kruha i slične malo nesvakidašnje aktivnosti. Kakav utjecaj na lokalno stanovništvo ima iznenadna pojava 60-ak mladih, pametnih i nadasve zgodn ih studentica, pardon studenata prosudite iz slijedećih

izjava: "Ne može na tavan, ako nije mogla UDBA NEĆETE NI VI", ili "Žao mi je ali ne možete u dvorište jer krava zbog vas daje manje mlika". Bilo je tu i drugih izjava koje grani će sa metafizikom ali s vremenom stvari su se izgladile pa smo snimili gotovo cijeli Mutvoran osim dvorišta u kojem niti jedna jedina zgrada nije imala građevinsku dozvolu (nije da smo se nešto previše bunili). Nakon povratka u Dugu Uvalu podaci su "pretakani" u računalo pa smo na licu mjesta provjeravali koliko smo dobro (loše) radili. Računalo nije korišteno samo u "ozbiljne svrhe", nego i za razonodu. Svatko tko je donesao hamper vode mogao je na primjer do mile volje surfati po Internetu. Opušteniji dio prakse sastojao se od izleta. Bilo ih je komada dva. Prvi se sastojao od upoznavanja sa

................................. . ekseentar

prosinac 1998.

•••••••••••••••••••••

amfiteatrom u Puli poznatijim pod nazivom arena. Prilikom povratka autobus se na svu sreću pokvario pa smo iskoristili tu priliku za uživanje u Istarskom krajobrazu stopirajući na povratku u Dugu uvalu. Drugi izlet bio je u obliku cjelodnevne turneje po unutrašnjosti Istre pod vodstvom neponovljivog prof. Bedenka. Tom prilikom obišli smo u javnosti možda

malo manje eksponirana mjesta ali zato mjesta koja svojim arhitektonskim artifektima zaslužuju pažnju svakog tko je zainteresiran za njezinu povijest. Posjetili smo Barban, Sveti vinčent, Gračišće (vjerojatno najimpresivniji pogled u ISTRI - vedute 26 lokalnih gradića rasprostiru se svuda okolo vas, te obje strane istarske obale), Kršan te manje više poznat Plomin (primjer

simbioze ekologije i industrije). Zadnjeg dana mještani Mutvorana priredili su svim učesnicima svečani ručak u obliku ribica sa gradela izražavajući zahvalnost što smo barem nakratko obojali njihovu sivu svakodnevnicu ili možda zahvaljujući nam što napokon odlazimo (tješimo se da je ipak ovo prvo). Krajnji rezultat našeg dvotjednog boravka u Istri ugledao je svjetlost dana u obliku plana u M l :50 koji će arhitektima omogućiti da uklope svoje tlocrte položajno. Uz plan tu su i redresirane foto snimke zanimljivijih objekata te vjerojatno i digitalni model terena na koji bi se trebali "dignuti " snimljeni objekti. Kad se sve zbroji (ili oduzme) ovakav paralelni rad studena! našeg faksa sa studentima drugih (u ovom slučaju AF) više je nego korisno i zanimljivo iskustvo te se nadam da će se i dalje prakticirali, a poznavajući prof Fiedlera siguran sam • da hoće.

Tomislav Cice/i

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• v

APSOLVENTSKA rije stanovitog vremena, točnije 18. 05 . proš le godine zbio se događaj od enormnog značaja za studente, prije svega apsolvente Geodetskog faku lteta. Službeni (ali i neslužbeni) naziv tog događaja je apsolventska večera. Prosječni čitatelj sigurno se pita: "Zašto od enormnog značaja?" . Stvarno: "Zašto???" (1000 zašto, 1000 zato). Pa "zato" dragi čitaoče jer se tako nešto nije prakticira lo zadnjih sedam godina sigurno (vrijeme studiranja autora teksta, op. ur.), vjerojatno i malo duže. Da ne d ulj im previše, svečani č i n zbio se u više nego ugodno sređenom restoranu na uglu Gajeve i Tesline ulice. Ovom prilikom skrenuo bih pažnju na posebnu susretljivost gospođe Ive, upraviteljice restorana. Sama inicijativa za ponovnim obnavljanjem tradicije poteknu la je od dekana prof. Fied lera, a sprovedena u dije lo djelovanjem samih studenata. Na večeri su bili prisutni studenti koji su upisali studij 1991. i 1992. god. Svojim prisustvom večeru su uve l iča l i dekan prof. Fiedler, prodekan prof. Feil, te asistentice Vesna Poslončec, Lidija Semak i Nada

VECERA Vučetić. Ovim putem htio bih im još jedanput zahvaliti na časti koju su nam ukazali svojim dolaskom. Večera kao takva i nikakva drukčija protekla je u ugodnom čavrljanju, pričanju viceva, šala i pošalica i inih dogodovština. Naravno bio je tu i umjetnički dio posvećen poeziji (mislim daje svima jasno o čemu je riječ, o"Čelu" naravno) zahvaljujući "najboljem poeti među geodetima" H. Ljubičiću. Poslije večere veći dio prisutnih studenata (uključujući i dvije asistentice) nastavio se intezivno "zezati" uz sve što vole mladi u diskoteci ptičjeg imena kraj kazališnog trga. Za kraj izrazio bih želju da se sva ta lica ponovno sretnu za pet ili deset godina na istom ili s l ičnom mjestu kao uspješni predstavnici struke kojom se svi mi bavimo.

P. S Ako vam se čini da na fotografiji osim gore navedenih profesora netko fali, grdno se varate. Svi su oni bili prisutni duhom. •

Tomislav Cice/i

••••••••••••••••

ekseentar

prosinac 1998.

•••••

Greenwich l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

centar vremena

•

"The Old Royal Observatory" je ishodište nultog meridijana i Greenwichkog srednjeg vremena (GMT). Vrijeme i prostor su mjereni u odnosu na nultu longitudu (00° OO' 00"), koja je definirana nitnim križem velikog Transit Circle teleskopa ("transit circle"- astr.sprava za promatranje prolaženja nebeskog tijela preko meridijana) koji se nalazi u Meridian Building opservatorija. Greenwichko srednje vrijeme (GMT) je osnova svjetskog zonalnog vremena. Kako je ova mala grupa zgrada postala centar svijeta? Tko su bili ljudi koji su mjerili vrijeme i karti rali svemir? Kojim su se instrumentarijem i metodama služili? Što je longituda i zašto je mjerena s Kraljevskog opservatorija? piše: Željko Belobrajdić Odlučna

potraga za longitudom

Priča o Greenwichkom opservatoriju ne pocmJe sa zvijezdama, već sa morem - i s najvećim problemom 17. stoljeća svih pomorskih zemalja. Jedna od najvećih zagonetaka znanstvenika bila je kako izmjeriti točnu površinu Zemlje. Stari Grci su vrlo rano otkrili da mjereći prividno gibanje Sunca i zvijezda astronomijom - mogu grubo odrediti veličinu Zemlje i uspostaviti koordinate u odnosu na Zemljin ekvator. Te sjeverne/južne koordinate su nazvane latitude. Međutim, ubrzo je postalo jasno, da je mnogo teže definirati istočne / zapadne koordinate jer nije bilo fiksne točke od koje bi se mjerilo. Rane civilizacije odredile su niz " nultih točaka", koje su bile veliki gradovi ili karakteristične geografske točke, od kojih su računali latitudu. Međutim,

iznalaženje longitude na kopnu bilo je još uvijek moguće samo mjerenjem udaljenosti pomoću koraka. Činilo se da nema mogučnosti za izračunavanje longitude. Teškoće u izračunavanju longitude postale su posebno ozbiljne od 15. stoljeća, kad su istraživači u potrazi za novim svijetovima počeli ploviti oceanima. Jedno je bilo nepoznavanje longitude na kopnu; nemogućnost izračunavanja longitude na moru značilo je da su navigatori plovili bez znanja koliko su istočno ili zapadno od kopna. Koristeći metodu znanu kao "dead reckoning" (približni račun prevaljenog puta, samo pomoću kompasa), mornari su mogli pogoditi položaj postavljajući brod u smjeru vjetrova, ali oblačne noći ili iznenadne oluje uzrokovale su brodolome i tragedije.

Osnivanje opservatorija

•• •

Otkriće Novog svijeta i novi morski trgovinski putevi učilnili su rješavanje problema longitude internacionalnim prioritetom. 1674. godine, Charles Il, kralj Engleske, uvjeren da mora postojati astronomsko rješenje problema longitude , odlučio je osnovati opservatorij i za prvog kraljevskog astronoma izabrao Johna Flamsteeda. Charles ll dao je upute Sir Jonasu Mooreu, dr žavnom geodetu , da započne s izgradnjom Kraljevakog opservatorija. Kamen temeljac je postavljen u 15:14 sati J O. kolovoza J 675. Opservatorij je konstruirao najpoznatiji engleski graditelj tog vremena, Sir Cristopher Wren. Gradnja eksterijera je dovršena do Božića 1675 , a Flamsteed i dva pomoćnika su se uselila i započela s radom l O. srpnja 1676.

•

Najvažnija prostorija u kompleksu bi la je Great Star Room, danas zvana Octagon Room, koja je dizajnirana za smještaj dugačkih teleskopa refraktora, kakvi su korišteni u 17. stoljeću. Što je bila veća udaljenost između objektiva i fokusnih leća, to je veće bil o povećanje teleskopa. Drugi k ljučni instrument što su astronomi koristili bio je kvadrant. Kvadrant je četvrtina kruga napravljena od mjedi na kojoj je ugravirana skala stupnjeva, te uz dodatak nišana i li teleskopa omogučuje mjerenje visina zvjezdanih tijela.

l ~

.o l~

Budući da Sunce, prividno se krečući od istoka prema zapadu, prolazi kroz nebrojeno mnogo meridijana, tako se i "mjesno podne" kreće od istoka prema zapadu. Kada je podne u Londonu, u Norwichu je već 12:05, ali samo ll :44 u Plymouthu, s obzirom na njihove relativne istočne ili zapadne udaljenosti od Greenwicha. Drugim tječirna, Sunce se kreće l o po nebeskom luku svake cetiri minute, a 15°svaki sat. Norwichje 1° 15" istočno, dok je Plymouth 4° zapadno od Greenwicha. Takve razlike u mjesnom vremenu pogotovo su postale važne razvitkom željeznica. Kako je svaki grad na željezničkoj pruzi koristio vlastito mjesno vrijeme, izrada i praćenje

Greenwichki meridijan - nulti meridijan Flamsteedov zadatak bio je da izradi kartu neba, dovoljno točnu da bude pouzdana za astronomsku navigaciju. Način na koji je to ostvareno je postavljanje teleskopa duž meridijana, tj. sjever-jug linije. Astronomski sekstant i zidni kvadrant učvršćeni su na cigleni zid, tzv. meridijanski zid. Kako zvijezde prividno rotiraju iznad astronomove glave, on može izmjeriti poziciju svake zvijezde u odnosu na meridijan u kojem se on nalazi, koristeći kronometar (štopericu) za precizno mjerenje intervala vremena Zemljine rotacije. Uspoređivanjem tisuća opažanja s istog meridijana, moguće je izraditi preciznu kartu neba. 1720, kad je za drugog kraljevskog atronoma izabran Edmond Halley, ustanovljeno je da se Flamsteedov

l "tt l ~

meridijanski zid sliježe niz Greenwichko brdo u dolinu. Zbog toga je Halley sagradio novi meridijanski zid, koji je bio pomaknut nešto istočnije od prvobitnog, te na njega postavio dva nova astronomska kvadranta. Svaki puta kad se novi ili bolji instrumentarij dodavao ili zamjenjivao postojeći, meridijanski zid se nadograđivao ili mijenjao svoju poziciju, te je pri tome uvijek pornican neznatno istočno. Hodajući istočno od originalnog Flamsteedovog meridijana, slijede tri kasnije meidijanske linije: Halleyeva, Brad1eyeva i Airyeva (svi kraljevski astronomi, nema što) - od kojih je posljednja 1884. priznata kao nulti svjetski meridijan.

Stvaranje standardnog vremena Sve do sredine 19. stoljeća, svaki grad diljem Svijeta ravnao se po lokalnom vremenu. Nisu postojale nikakve nacionalne ili međunarodne konvencije o tome kako vrijeme treba mjeriti ili kada bi dan počinjao i završavao. Primjera radi, neke države koristile su sistem "nejednakih sati", u kojem je dužina sati varirala tijekom godine kako se mijenjao odnos dužine dana i noći kroz godišnja doba. U večini država, svaki grad imao je dan sačinjen od 24 "jednaka sata'·, sa podnevom kao fiksnom točkom, dakle s trenutkom prolaza Sunca kroz mjesni meridijan.

ekseentar

Slika 2. Lijeva noga na :apadu, a desna na istoku

prosinac 1998.

l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l l

fil

--l l

Greenwichko srednje vrijeme, koje je temeljeno na Srednjem Sunčevom vremenu. 2. kolovoza 1880 GMT je Kraljevskim odobrenjem proglašeno Britanskim standardnim vremenom. U isto vrijeme, diljem Svijeta vodile su se rasprave o mogućnosti uvođenja Međunarodnog sustava vremenskih zona. Glavno pitanje bilo je kojoj će naciji pripasti čast da nulti meridijan prolazi njenim tlom. U listopadu 1884, sazvana je Međunarodna meridijanska konferencija u Washingtonu DC, na kojoj je sudjelovao 41 delegat iz 25 država. Na konferenciji je donešeno slijedećih sedam zaključaka: l. bilo je poželjno usvojiti jedinstveni svjetski meridijan, u zamjenu za nebrojen broj postojećih.

3. voznih redova postala je noćna mora. Putnik na relaciji Boston Califomija morao je dvadesetak puta namještati sat kako ne bi zakasnio na presjedanje. Slični problemi pojavili su se razvitkom električnog telegrafa. Ipak, još uvijek nije postojao međunarodno dogovoren sustav održavanja vremena.

4. 5.

da "poče tni meridijan" bude meridijan koji prolazi glavnim Transit instrumentom Greenwichkog opservatorija da se sve longitude računaju od tog meridijana do 180° prema istoku i zapadu. da će sve države usvojiti univerzalni dan. da će se univerzalni dan zvati Srednji sunčev dan, koji počinje u trenutku srednjeg podneva u Greenwichu i biti brojan na 24satnom satu (slika 4). da će pomorski i astronomski dani posvuda počinjati u srednju ponoć.

će

biti podržani svi napori za decimalnog sistema u sustave vremena i prostora. uvođenje

H.J

_..-

;

:··'.';'/:·'//"'

'-::;• ll

;·;~';"'/"; :';~ :;

1/t'I/J/1"/1/('

·_.·,_:· . . -.

_ _ __

111

J::tn/1/ut\'llicm ft'lllfJt'rOI/11"('.

ll-J ic

f11"c/t't-.tl

\\!fl fWt't't:llifl \

/fer

/d/11

111/fWU\

/;t ·n' \leg ,-fl-

lid::\ 1111

lhlf\'U::III/1 !..1

\)cf...

/t'

l'dt

J..

d.ud .l h n llurn' 11. 11

llh'!dl"

rf.. u

ll.':.:,iflld/1

/of..

noj lit'niji tb'fllli 'tl!.

!::gledo f..a

d/il,ulii.'::.U tilli gc n1::nc ::ntlt.tl/f...t·_ l n 111111

1-r/

l'('hf..u

lh'lllil"lllt 11. J..

Jlt'lfl/!lt/11 \t'f...llndi

''Iliru

::lltlt-ida!/t'll//r/1/((/

1111o 11\c ClltTt:.iic l' hron/t'llt' 11 \di :u t:, !l dl/ft'. ll .J t,rA der 'udr::1 luiJt'f,dll/1 u-,i/,u. l. ;o JI mo:l· JIU r:j,·dno<.l'llf/1 ft'lllf!tT,Iflll.n!h

nc/1/..u

Greenwich je proglašen nultim meridijanoms22glasaza, l protiv (San Domingo) i 2 suzdržana (Francuska i Brazil). Za njegov izbor postojala su dva glavna razloga. Prvi je bio činjenica da su Sjedifliene Američke Države izabrale Greenwich za bazu njihovog državnog sustava vremenskih rona. Drugi, iznešen od strane Britanskog delegata koji je predstavljao Kanadu , temeljen na proračunu ukupne nosivosti plovila koja plove morima, bio je da 72% svjetske trgovine ovisi o pomorskim kartama koje koriste Greenwich kao nulti meridijan. Odluka, u suštini, bila je bazirana na argumentu da će imenovanje Greenwicha kao nultog meridijana biti neprikladna najmanjem broju ljudi! (dakle, shvatili ste).

sati i 58 minuta.

Greenwichko vrijeme za Svijet Do pedesetih godina 19. stoljeća, potrebi tost za uvođenjem standardnog vremena u Velikoj Britaniji postala je predmetom žestokih rasprava. Mnogi ljudi, pogotovo sa sjevera i zapada zemlje, protivili su se takvoj zamisli. Usprkos tome, do 1855. 98% javnih satova bi lo je podešeno na

Slika 5. Prava domestica Greenwichka vjeverica (vrlo pitoma, obožava kikiriki i astronomiju)

Slika 4. 24-satni javni sat na Greenwichkom opservatoriju, instaliran 1852. 24-satni brojčanik j oš uvijek pokazuje Greenwichko srednje vrijeme (G MT).

Bilo kako bilo, Greenwich je proglašen ishodištem svjetskog zona! nog vremena, te je stoga vjerojatno zauvijek stekao epitet najvažnijeg geografskog mjesta na ovoj našoj maloj, ali složnoj planeti! •

Tvrtka GEOFOTO d.o.o. vrši usluge u različitim područjima fotogrametrije, geodezije, kartografije ustroje informacijskih sustava.

Osnovne djelatnosti: J aerosnimanje, aerotriangulacija, katastarska izmjera eJ numerička kartografija J digitalni ortofoto eJ digitalni model reljefa 'l ustroj informacijskih sustava J kartografija sitnih i krupnih mjerila O normizacija u geoinformacijama

Tvrtka ima tri odjela: Odjel za snimanje iz zraka , ujedno i prva hrvatska služba snimanja s dva vlastita zrakoplova Cessna 402 i Antonov An-2, najmodernijom kamerom Leica RC 20/ 30 , te modernim fotolaboratorijem za obradu crno-bijelih, kolor i infra kolor snimaka 2. Fotogrametrjski odjel uz primjenu metoda analitičke i digitalne fotogrametrije predstavlja osnovu za brzo i masovno prikupljanje podataka 3. Odjel za geoinformacije i kartografiju sa osnovnom djelatnošću izradbe standarda i normi , konceptualnog modeliranja, ustroja infonnacijskih sustava, te informatiziranom kartografijom sitnih i krupnih mjerila l.

Aerosnimanje u crno-bijeloj tehnici ili u koloru aerofotogrametrijskom kamerom Leica RC 20/30 na formatu 230x230mm. Snimanje se izvodi s različith visina, ovisno o namjeni i potrebama. S visine od 700 metara jednim snimkom se obuhvati područje od lOOOxiOOO m, odnosno l kvadratni kilometar, a s visine od 3500 metara područje veličine 5200x5200 m, odnosno 27 kvadratnih kilometara.

Reference tvrtke:

.A , -

..t

O Studija o nadomještanju reprodukcijskih izvornika i sadržaja topografskih zemljovida, naručitelj DGU RH O Pilot projekt "Numerički katastar" Županije Međimurske, naručitelj Uprava za Katastar i geodetske poslove Čakovec J Digitalni ortofoto šireg područja Zagreba, naručitelj DGURH l Podloge za projektiranje dijela auto-ceste Ljubljana Zagreb, naručitelj TIRING i DARS, Slovenija l Katastarska izmjera otoka Vira cl LIS (Land lnfonnation System), Bingerville, Obala Bjelokosti, Afrika eJ LIS, Jalta, Krim VOLI Ticino -96, kampanja snimanja iz zraka , Švicarska eJ Digitalni ortofoto crkve Sv.Maurice, Fribourg, Švicarska Dubino-3D, numerička kartografija, Sondrio, Jtalija 3D numerička kartografija komuna Bormio i Dazio, Italija Alptransit, podloge za projektiranje, Švicarska Snimanja iz zraka u raznim mjerilima širom Hrvatske, ukupno više od 8000 snimaka

DE WROCLAW

ili mi jednom u Madridu, na susretu geodeta, kadli dolazi neki ljepotan metar devedeset, lijepih očiju, stasit. Kaže on meni "Ti iz Horvatska?". Gledam ja njega i mislim ili je iz Beograda pa ću ga razval! ili je stranac koji vježba hrvatski. Slovak nije jer su naši stručnjaci za fermentaciju uspostavili više nego diplomatske odnose s njima. Iz Češke su došle samo dvije ljepotice od akcije. Ništa. Rekoh "Wait a moment, ! 'LL BE BACK".

međunarodnom

drukčije),

zanteresiravši se za nas u kombinacji s utiscima hrvata iz Delphta, ponudi nam da dođemo u Poljsku poslije Madrida na međunarodni "slet" tehničkih fakulteta, gdje bi dvoje uzvanika iz Hrvatske reklo nešto pametno (slike 3 i 4). Nakon 15 dana nisu se javili a studentski zbor nema love za put. Sve je otpalo. Međutoa, dan nakon isteka roka javi se lijepi Poljak i traži hitno imena i sadržaj izlaganja, a u zadnji

Poljaci su nas primili kao svoje gore list. Isticali su da smo svi Slaveni, a primjetio sam puno sličnosti, kako između našeg i njihovog mentaliteta tako i između izgleda njihovog i našeg grada. Isti nivo čistoće, malo im je bolji omjer plaća i cijena, muški toaleti u studentskim domovima jednako izgledaju, ženski isto ...

rO:::::

~ ii'

Slika 3. Mister Švehla čeka da se raja smiri

Slika]. Panorama Wroclawa Jedan od tih dana se održavao znanstveni skup. Na skupu su se znanjem istakli hrvati , a "najglasniji" su bili Đapo i naravno Belobrajdić. Primjećeni kao znalci (ne samo na području GPS-a), a opet vrlo komunikativni , bili smo u središtu mnogih polemika. Kako znanstveni h tako i onih trač polemika.

tren dekan Fiedler (nek se zna) spasi stvar sa crkavicom za put bez nekog većeg negodovanja. l tako smo mi ll. 04. 1998. bili u autobusu za Wroclaw.

Slika 4. Gospodična Margareta mami uzdahe - znanjem Dream team Švehla, Devčić, a imali smo i prevoditeljicu Sočo (Slika 5). Naravno da je put bio plaćen samo odabrani ma (Švehla i Devčić) , koji su imali nešto pametno za reći. Ostali su krpali sami. Teme su bile Devčić: Chebys hev i Švehla: Geoid (na centimetar točan). Trconić,

Slika 2.

Svečano

otvorenje

Nakon par dana taj govorljivi poliglot iz Wroclawa (slika l) po imenu Kžštof (piše se malo

Slika 5. Mi i naš do maćin pred ulazom u rektorat Pokazali su se kao pravi s lavonski domaćini (Slika 6). Želim reći da nisu škrtarili na nama. Svatko ponaosob je dobio cca 160 kuna kao dnevnice kako ne bi trošili svoj novac na masu obiđenih muzeja, vidikovaca i drugih turističkih atrakcija. Posjetili smo i kulturnu vjersku baštinu. Da li je slučajno sveti otac Papa iz Poljske? Mislim da ne. Ovo moje mišljenje dovoljno govori o snazi i osloncu koju imaju u vjeri u Gospodina. Sličnost je i u tom smjeru veća jer poljski katolici drže Majku Božju za kraljicu Poljske (kao i hrvatski). Naša kontakt osoba Kžštof Karšnia se pokazao kao neumoran u pokazivanju svoga grada, o kojem zbi lja zna puno (a ne kao mi .... ). Onje

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

već bio u Zagrebu, a i doći će opet. Grizla bi me savjest da ne spomenem dva Michala, Kataženu , Adama, Slaveka ... Spomenuti miting tehničkih fakulteta je tek u probnoj fazi za sudionike izvan Poljske. Tek druga godina. Od stranaca geodeta smo sudjelovali mi i dvije postdiplomantice iz Ćeške Republike. Iste one koje su bile na susretu geodeta u Madridu. Bio je to Madrid u malom.

Bio je to ••eli/i dof}t•ljaj, lioji će \e pamtiti i nadamo ~e. poticaj ~a ,/jetle<'e ~ene racije da or~anhiraju ndto .\lično, jer Pra~ je Krtu/ ~tl u~il·wzje

akon dugog niza godina pokušaja organiziranja apsolventskog putovanja, konačno se ove godine ozbiljno pristupilo pronalaženju adekvatnog rješenja. Sama ideja potekla je od dva apsolventa našeg "faxa" koji su mukotrpnim radom i zalaganjem obilazili sve moguće turističke agencije i druge ugostiteljske objekte. Trebalo je zadovoljiti sve zahtjeve zainteresiranih kolega, od datuma putovanja, cijena, pa do pristojnog smještaja. Odluka je pala na Ćešku metropolu Prag i hotel "Tourist ".

onda znaš koliko je sati Dotični miting u Wroclawu je zapravo neka vrsta takmičenja u izlaganju određenih saznanja. Svečane dodjele nagrada bile su održane u zgradi rektorata sveučilišta, ali mi smo bili počasni gosti , a kao takvi i izvan konkurencije te smo se ogrebali za nekoliko penkala, dvije knjige na poljskom jeziku, bedževe njihovog grada i diplome za uspomenu na sudjelovanje i posjet njihovom gradu. Zadnju noć naši domaćini su proveli na nogama da bi stigli otpratiti Ćehinje i nas na autobus. Žrtva vrijedna spomena, pa ju i spominjem. Opći dojam: osim što smo dobili hemeroide od napornog puta osjećao sam se kao da sam bio u Zagrebu. Svakako da sam prilično obogatio svoju kulturu šireći svoje vidokruge o jednom tradicijom bogatom narodu i u mnogo stvari sličnom Hrvatima a i o jednoj europskoj državi na kojoj je ostalo možda više krvavih tragova za vrijeme ruske komunističke gojzerice nego što će na nama, srećom , ikada ostati. •

----- -- -Hrvoje

Trconić

Bili smo zadivljeni veličinom grada, kulturnim spomenicima i crkvama, bogatom poviješću grada i pivnicama. U Pragu se nalazi najveći stadion na svijetu "Strahov'', na kojem su se nekad (za vrijeme komunizma) održavali sletovi (svakih pet godina). Učesnici su bili svih dobnih skupina, a školska godina je ranije završavala. Vojnici su se morali za tu prigodu posebno sunčati. Prema riječima vodiča, nakon takvih priredbi, natalitet bi naglo porastao.

Za l. svibnja i sami smo se uvjerili kako Ćesi znaju prirediti " veselicu " na gradskim ulicama, gdje je sve bilo u znaku praznika rada (nerada).

Pivnice i restorani su pristupačni cijenama i uslugom. Cijeli grad živi za turiste i svakim danom su se mogle vidjeti nove ideje za privlačenje turista.

Dani su se provodili u kupovini , obilasku, šetnji gradom, a uvečer bi se formirale grupice studenata koje su same odlučile gdje će provesti ostatak večeri. Najčešće su odlazili u disko klubove, restorane ili pivnice.

Nakon zadnje noći provedene i neprospavane u Pragu, uputili smo se nakon doručka prema Beču, gdje smo proveli najveći dio zadnjeg dana apsolventskog putovanja. Tamo smo posjetili (možda nisu svi) crkvu Sv. Stjepana u kojoj se nalazi ishodišna točka koordinatnog sustava korištenog na našem području na starim katastarskim planovima u vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije. Uz obilazak centra Beča i drugih znamenitosti grada, polako se vraćamo prema autobusu i nastavljamo put prema Zagrebu. Bio je to velik doživljaj, koji će se pamtiti i nadamo se, poticaj za sljedeće generacije da organiziraju nešto slično , jer Prag je grad za uživanje. •

l l l

l l l l l l

Vlaho M. i Robert Ž.

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • ertseen ·.: • • • •t•ar • • • prosmac • • • ~ • •1•g•g•a·. • • • • ...... t:» • • • • ·t

raga gospodo studenti i još draže studentice, ako ste se ikad zapitali, a sigurno jeste postoji li kakva međunarodna udruga studenata geodezije koja svake godine okuplja studente geodezije iz 15-ak zemalja i 30-ak geodetskih fakulteta, odgovor je DA, postoji! Ta udruga poznata je pod nazivom IGSO ili "International Geodetic Student Organization". Ideja za nekakvu ovakvu udrugu pala je na pamet nekolicini (naravno pijanih) studenata geodezije koji su se skupili iz nekoliko europskih zemalja na prvom !GSM-u iliti International Geodetic Student Meeting-u u Delftu u Niskozemskoj 1988 godine. 10.05.1991. na četvrtom !GSM-u koji je održan na TU Graz, Austria, konačno je osnovana organizacija pod gore spo menutim imenom (u daljnjem tekstu IGSO). Trenutno je IGSA ("International Geodetic Students Agency") u procesu registracije !GSO-a kao oficijalne organizacije. Bez veze reći ćete sad, što je to sve mene briga, ali pročitajte do kraja jer najbolje tek slijedi, ali tek poslije još malo tralalala o ciljevima i organizaciji IGSO-a. Dakle, ciljevi IGSO želi ujediniti studente (ne nema to veze sa CKSK) iz svih grana nauka povezanih sa geodezijom. Pa tako, nađe se tu: "besides surveying engineers and geodesists also cartographers, photogrammeters, remote sensing engineers and planing engineers are present. Also students of geomatics are welcome". Nastoje se izgraditi nove i produbiti stare kontakte i prijateljstva. Zasnovano na ovakvim kontaktima koji traju često i više od samog studiranja (istina je, autor ovog članka još uvijek dobiva hrpu e-mail-ova od kolega koje je upoznao u Madridu, a vjerojatnost ponovnih susreta je svakim danom

veća),

lakše je razviti kasnije aktivnosti (radi se o poslovima i sl. , ali to zasad funkcionira samo u zemljama "ujedinjene Europe" - mi smo zasad još uvijek drugi (treći) svijet). Također, razmjene studenata su lakše izvedive, iako to nitko od na ši h studenata još uvijek nije ispitao, a kamoli isprobao. Još jedan od ciljeva je i upoznavanje članova (T G SO-a) sa programima ostalih sveučilišta i razmjenjivanje iskustava te zalaganje za nadogradnju programa na fakultetima i sl. Izvrstan primjer su Španjolske kolege kojima fakultet traje samo tri godine, a oni se glede toga osjećaju zakinuto i zalažu se da se njihov program nastave promjeni te da bude sličniji programima na ostalim fakultetima. Ekipa ovog fakulteta koja je bila u gostima također je pomogla svojim glasom i poslala je novi program našeg fakulteta kolegama u Madridu kako bi im bio od pomoći pri sastavljanju svoga. Napravili smo malu anketu o programima drugih fakulteta koju možete vidjeti na slij.str. te naveli www stranice drugih fakulteta i stranice sljedećeg !GSM-a kako bi nadobudni bili informirani. Malo o strukturi Struktura !G SO-a je u mnogočemu slična onoj od FIG-a, jer se u biti na njoj i bazira. (Koji je vrag sad taj FIG? Nemam pojma odgovorit ću ja, tako piše.) FIG je također jedna od Geo organizacija. Jedini službeni jezik je engleski jer je kako se ka že, najpopularniji. Službena valuta je naravno DM, jer je naravno najdostupnija u zemljama Istočnog bloka, e, da i vrlo je stabilna. Prepirke su nastale oko načina glasovanja. Bilo je prijedloga kao l glas po sveučilištu ili jedan glas po državi (ali zipa ovo, Njemačka ima 14, čitaj četrnaest sve učili š ta , pa zato iz ovih i sl. razloga sistem ne pali). Izabrana sve

zajedničke

solucija je orijentirana prema švicarskom ustavu i sastoj i se od procedure znane kao "dvokorak", gdje svaki član ima svoj glas i svaka država isto. Pazi sad ovo: " The definition used institutes, "a nation has to be member of the UN or has to be accepted by the IGSO" was aplied by the decay of former Yugoslavia and the acceptation of the Slovenian Republic without causing problems. lt was satusfactory solution to this delicate question.". Ovo se naravno odnosilo i na nas te smo u JGSO primljeni odmah poslije Slovenije, a oni ozloglašeni su se zvanično smjeli pojaviti na !GSM-u tek od ove godine. General Assembly (GA) je najvažnija "izvršna skupština" IGSO-a. Ona je zadužena za sljedeće : -Autori zacija statuta i internih pravila -Donošenje rezolucija o principima budućeg djelovanja -l zborlGSA -Nominacija dva nad zo rnika računa (da ne bi netko nešto ... ) -Potvrda izvješća i dužnosnika -Donošenje rezolucija o izvješćima i radnim grupama -Odlučivanje o slijedećem mjestu sastanka (!GSM) -Određivanje visine članarine -Izopćenje člana (ako je netko nešto ... ) -Autori zac ija budgeta za sljedeću godinu (mora se tu nešto i zaradit) GA se održava jednom godišnje na TGSM-u. IGSA (OJi ti, "International Geodetic Student Agency") upravlja organizacijom između godišnjih skup ova. Navedena petorica dužnosnika čine IGSA: -Generalni sekretar IGSO (Yasushi Akshi, Koffe Anann),

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 76

•---+-------~--.----,

• • • • • • • • • • ••••••

-Blagajnik, -Urednik (' etwork"-a), -Dva dodatna člana. Generalni sekretar i blagajnik dolaze od članske organizacije koja organizira sljedeći !GSM (u ovom slučaju to su kolege iz Valencie (Španjolska)). Urednik je nominiran od organizacije (da pojasnim ovo "organizacije" -radi se o ekvivalentu Studentskog zbora Geodetskog fakulteta samo drugom Sveučilištu) koja uređuje "NETWORK". Dva dodatna člana su po tradiciji nominirana od organizacije koja je organizirala, tj. bila domaćin zadnjem !GSM-u. Osim administracije IGSO-a posao IGSA je: -Izvršenje svih rezolucija GA, -Financijski menagement, -Distribucija svih vrsta informacija svim ''organizacijama", -Rješavanje molbi za prijem u članstvo,

-Publikacija bu letina "NETWORK", -Rješavanje prijedloga dnevnog reda za GA, -Rješavanje prijedloga za izmjenu statuta ako je potrebno. Kako bi se prikazao protok informacija između godišnjih sastanaka IGSO izdaje vlastiti buletin pod nazivom "NETWORK"Intemational Geodetic Student Bulletin. Ova publikacija izlazi svaka 4 mjeseca i sadrži vijesti iz studentskog i sveučilišnog života ... Rečeno je kako je posao urednika težak jer je problem motivirati studente da pišu članke ( da, da, recite nam nešto o tome, ovaj broj Ekscentra je izašao samo zahvaljujući tome što su urednici trčali po hodnicima sa skraćnim shotgunom i kombinirkama i natjera vali studente da napišu pokoju rečenicu). Evo, navodim i sve prijašnje urednike Network-a: '89 Delft, '90 Hannover, '91 Aalborg, '92 Graz, '93 Vilnius, '94 Strasbourg, '95 Warsaw, '96 Hannover, '97 Delft. Svaka organizacija treba što? Naravno novac (kwon), kako bi ispunila svoje ciljeve. GA izabire dva "nadglednika" računa koji kako sama

• ••

•••••••••••••••••••••••••••••

riječ kaže nadgledaju stanje računa IGSA-0 te vrše isplate i sl. (naravno oni to moraju na svakom sastanku pravdati te predati u ruke slijedeće dvojice čiste račune, ali ne " čiste") Sredstva se skupljaju od godišnjih članarina , sponzora (Ekscentar se može skriti), te od popijenih "sokića" na svakom !GSM-u.

/GSM "International Geodetic Student Meeting" San svakog studenta geodezije je odlazak na ovakav jedan meeting kako bi se upoznao sa kolegama iz drugih zemalja, stekao nova iskustva, vidio kako se to radi "ta mo ", proveselio se sa internacionalnim kolegama i naposljetku da mu "p resvijetla" vidi puta. No, krenimo otpočetka. Zasluge za organiziranje prvog !GSM-a ima Committee Snellius International , "GAUSS", čija je namjera bila da usporede program Faculty of Geodesy of the University of Technology Delft, Netherlands sa ostalim progamima sa drugih fakulteta. Pa, je tako na prvom !GSM-u 1988. u Delft-u bilo cca. 150 studenata sa 15 fakulteta iz 7 zemalja. Budući je prvi !GSM bio potpuni uspjeh odlučeno je da se takva okupljanja rade svake godine na drugom sveučilištu. Ostalo je povijest. Organizacija meetinga je stavljena na volju studenata domaćina , tj. prema njihovom osobnom nahođenju i mogućnostima (mogu samo reći da se svaki sljedeći domaćin trudi biti bolji od svog prethodnika). Domaćin organizira tehnički program sa predavanjima tzv. "profesora faca", raznim prezentacijama, tehničkim izletima, izložbama itd. Naravno taj tehnički program je popunjen i turističkim razgledanjima te naravno tradicionalnim i nadaleko čuvenim "Geoparties". Moglo bi se tu još štošta napisati (papir trpi svašta), ali prostora je malo, a vremena još manje, pa bih zato što prije prešao na prave stvari tj. kako je bilo na XI !GSM-u u Madridu na koji je otišao autor ovih redaka sa još četiri vjerna druga (Tišma, Trco, Pišonja i Žuga, al' se rimuje).

fG5H Xf HA'DRf'D Bez okolišanja, odmah po dolasku na Barajas (madridski aerodrom) i hvatanja zjaka naokolo (vou, vidi Jumbo, vao, vidi još jedan, vou ... ) ekipa je uspjela pronaći iz laz iz aerodromske zgradurine. Zanimljivo je spomenuti da smo nakon izlaska shvatili da nam nitko na ulazu nije pogledao putovnice ni prtljagu već smo se odmah našli u "vrevi grada", što je kod članova ekipe izazvalo blagu zabrinutost, (što ako smo ilegalno ušli?, ej, nije fer, ja hoću pečat, nitko mi neće vjerovat da sam bio ... ), ali zagonetku je brzo odgonetnula naša brižna "domaćica"

;l .

i •

· ··~ .

_: ·~ Jur.f}"'-

~~··'''

ll•-

Natalia koja nas je dočekala na aerodromu. Pri ulazu u Španjolsku, normalno je (šverceri pažnja!) da vas nitko ne pregleda jer kako ona to na csimpaticsnom enljesckom jeziku kaže, Španjolska je vrlo otvorena zemlja. Nata! ia nas je odvela u "obližnji" hostel da se odmorimo (budući smo stigli dan ranije), ali je ekipa nakon tuša i presvlačenja "zapalila" u grad da istraži čari Madrida noću (najživlji europski grad). Naše sumnje su se ubrzo obistinile (ne trčite sa zaključcima), Madrid je " ludilo brale" . Ekipa vođena svoj im nepogrešivim "njuhom", stigla je ravno na glavni gradski trg "Placa del Sol", (svi putevi vode na "Sol"). Čovječe, koja masa ljudi, ej, "nemreš bilivit". Iako već po samom dolasku primjetili smo, a sada na samom centralnom gradskom trgu se potvrdilo da je petorka poprilično odskakala od okoline, a kad kažem odskakala zbilja mislim tako. Naime (i prezime), iako za naše pojmove srednje visine tamo smo bili višlji od muške populacije 20-ak cm (nivelirano starom metodom od oka), što je "ostatku" populacije

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • r~ :~·.;,:i;~;~ ;::::~~r. li'i1 m

1u: I!J, •

•

•• r•

• • •

odmah zapelo za oko. No, to za ovu priču nije bitno. Budući smo prije polaska dobro napravili domaću zadaću tj. prolutali dobrom starom "unutrašnjom mrežom", ne dajte se zbuniti bukvalnim prijevodom "Interneta", znali smo gdje se nalaze najbolji i naravno najjeftiniji restorančići u kojima smo umorili glad (na Internetu se zbilja mogu naći svakakve korisne informacije). Da ne bih zaboravio, odmah moram pohvaliti španjolsku kuhinju, koja je zbilja jednom riječju super, što je naš "odgovorni" potvrdio nebrojenim repetama, na čisto zadovoljstvo vlasnika restorana koji se zadovoljno smješio i trljao rukama. Zanimljivo je još spomenuti da večeru u Madridu možete dobiti između 22 i 03 sata te da noćni život počinje iza 2 i traje do kasnih jutarnjih sati jednakom "žestinom". Tako smo napravili jedan " tour d'kafichi" i upoznali se sa običajima domorodaca i utažili žeđ u sangriji (kažu da je vino, ali prekaljenim geodetima više liči na voćni čaj) i pivcu (cerveza). Naravno, prilaz šanku i naručivanje "sakića" znatno nam je olakšao i naš "košarkaški" stas. Jedini problem predstavljala je komunikacija sa domorodcima koji baš i nemaju neki afinitet prema stranim jezicima te tako jedan od 100 "nateže" malo engleskoga. Cijene, kako pića, tako i ostalih proizvoda su znatno niže nego kod nas, a i spavanje u hostelima može se naći vrlo povoljno, ali treba znati i treba rezervirati ranije, sve to čini Španjolsku jednim od boljih izbora za odmor ili kakav izlet. Sutradan ujutro otišli smo na mjesto sastanka, tj. na njihov fakultetski campus koji se nalazi izvan grada i sa toji se od kompleksa fakultetskih zgrada (nekoliko tehničkih fakulteta) od kojih je jedna od njihovog Geodetskog fakulteta.

Smjestili su nas u sportsku dvoranu njihovog fakulteta. Znam da svi sad zamišljale malu, dvoranicu poput naše, ali moram Vas razočarati i reći da je više sličnija Domu športova. Spavaonice su nam bile dvorani ce za squash (5 dvorana) u kojih se uspjelo nagurali 200-tinjak studenata sa svojim vrećama za spavanje i ostalom prtljagom (vidi sliku). Izbjegavajući dvoranu sa "dragim"

točno 7h po GMT -u kolege domestica vulgaris izvodili su iritirajući i svaki put drugačiji ritual (torturu) buđenja svoj ih netom zaspal ih kolega. Ta buđenja u agoniji na neke su ostavila trajne posljedice (vidi sl.) l tako zombiji su se dizali i odlazili pod tuš (zajedničko tuširanje ; da draga, odvojeno muški i že nske), pa u susjednu zgradu gdje ih je čekao doručak koji , koliko god da sam nahvalio španjolsku kuhinju to se ne odnosi

nam susjedima, podijelili smo dvoranu sa kolegama iz Njemačke i Niskozemske. Potonji su odmah iskazali pretenzije na dvoranu te su istaknuli svoju trobojku, ali kompromis se morao pronaći te smo uz intervecije Genschera, te Stoltenberga iznašli rješenje i na njihovu (našu) trobojku dodali odgovarajuće znamenje. Cijeli dan protekao je u upoznavanju sa kolegama, a kolege domestica vulgaris iskazali su dobrodoslicu prigodnim programom (kad se sjetim, nije bilo uopće loše, dapače). U večernjim satima kad su sve ekipe

bile pristigle, platile " danak" i sve ostalo, u šatoru (šatorčini) posebno podignutim za tu priliku upriličen je prvi u seriji Geopartys-a tih dana. Naime, sveke večeri od 21-04 h ('ko je mogo ' držat tempo, he, he, he) upražnjavane su aktivnosti takve vrste u navedenom šatoru. D.J. je puštao muziku, curice i dečki su plesali, pivo se pilo do kasnih jutarnjih sati. Ali, ljudi moji, nemojte mislit da se samo pilo. Svako jutro u

na doručak (užas). Nakon doručka i naravno obavezne kave i cigarete počinjao je dnevni program koji su pripremili bri ž ni domaćini. Obilasci Fakulteta i nastave , odmah ovdje moram stati i dati opasku. I tako idemo mi prema njihovoj zgradi kad ugledam na l ivadi ispred fakulteta " nekakve" vježbe sa instrumentima.Preskočim živicu i dogegam se do najbliže dvojice i onako cool započnem spiku. Ispostavilo se (nakon bjesomučnog mahanja rukama i nogama jer kolege španjolci baš i ne preferi raj u uče nj e stran i h jezika) da su momci na l. godini i

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

rade poligonometriju sa TC ll OO. Počnem brojiti instrumente .... . na 14 sam stao (svi isti) i potrčao za svojima. Što reći,nego ... Bila su nam organizirana predavanja raznolikih sadržaja (i velikih imena), pa spomenimo neka kao što je INTERGRAPH (GIS i CAD programi MicroStation) , Geodimeter (da ga vidiš, sam radi) , Trimble, Leica ... Oraganizirane su radne (debatne) grupe gdje su studenti iskazivali svoja znanja i raspravljali o raznim temema. Ne mogu , a da se ne pohvalim kako se naša ekipa tu posebno istakla. Jedna od glavnih tema bio je GPS gdje se naša trojka sa "sate litske" posebno istakla te zadobila simpatije i poštovanje ostalih kolega (ovo je bilo ozbiljno) , a posebno mi je drago što smo uobražene "cimmere" iz Njemačke i Niskozemske spustili na fizičku površinu Zemlje. Bilo je organizirano nekoliko stručnih izleta (radi velikog broja ljudi) sa različitom tematikom , a svi u isti dan tako da smo se morali odlučiti za jedan. Izabrali smo posjet Geofizičkom opservatoriju Toledo Seizmičkom centru Sonseca (pored Toleda ). Jednom riječju: impresivn o . Seizmički centar u Sonseci financirali su i napravili Amerikanci i to je jedan od najboljih centara za seizmologiju u svijetu. Može registrirati najmanja

podrhtavanja tla bilo gdje u svijetu (vidjeli smo očitanja probijanja zvučnog zida na sjeveru Španjolske iako se odvijalo na par km visine, a senzori su 60m ispod površine). Zadnji dan odveli su nas u razgledanje Madrida koji je jedan zbilja predivan i uzbudljiv grad, a navečer smo napravili oproštajni Geoparty na kojemu

se po tradiciji domaćinima dijele pokloni od svih ekipa. Naravno, bili su oduševljeni te je nastao je grabež među domaćinima i sve se tragično završilo (samo se šalim). Što smo poklonili? Tajna. Na ovom !GSM-u bilo je prisutno 200-tinjak studenata iz 30 Fakulteta 15 država geodezije (impresivno, ha?). Ali, kako svakoj priči dođe kraj tako se i ovoj opasno približio i vrijeme je da vam obznanim imena junaka koji su pohodili Madrid , to su : Hrvoje Trconić , Tihomir Nikolić, Željko Belobrajdić, Damir Buljan i moja malenkost Almin Đapo.

Sljedeći, XII !GSM će se održati u Valenciji, također u Španjolskoj (da. naravno da će i naš fakultet poslati delegaciju). a dok ovo pi'em na' neumorni webmaster

kao dio programa "zbližavanja" studenata geodezije gdje možete pokupiti informacije o !GSM-u, ostalim fakultetima, te mogućnostima razmjene studenata i studentske prakse u inozemstvu, a oni nestrpljivi znaju gdje je računaona i server, pa neka izvole sami. U međuvremenu donosimo i pregled osnovnih podataka (da, ovo u tablicama) o fakultetima, koje smo uspjeli skupiti u Madridu. lako se ne može reći da obiluje informacijama (budite skromni) i to je nešto, jer cilj je bio dati samo

osnovni pregled o trajanju i ustroju ostalih fakulteta u drugim državama. Ovaj tekst ispao je malo predug, ali osjećao sam se obaveznim upoznati već jednom naše studente sa pojmom i značenjem !GSM-a jer do sad (mislim, do ovog teksta) studenti nisu imali prilike upoznati se sa tom temom (a sad očekivam navalu). Dakle, nadam se da je ovime riješena misterija IGSM-a, te se još jedan put, unatrag ispričavam zbog dužine teksta. l naravno za one nadobudne: "Ca, možete mi se o f:.raliti u svezi sa ostalim informacijama ... "

Almin Đapo

-tramce organizatora ia 1 o tale geodetske

ekseentar

prosinac 1998.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Država

Trajanje studija

Smjerovi

Trajanje prakse

C ijena god ine studiranja (DM )

Od 8. sen""Cstra :

Bugarska (Sofija)

9 serrestara

Geodezija Fotogr./ Karto gr. GIS Prostorno planiranje

4-6 tjedana godi šnje

Nerm

Prograrrnki

jezici

Pascal Delphi

Fortran

lnstnm1enti

Le ica Zeiss Wild Topcon Sokk ia Trinn le

Geodetska izobrazba prije fukulteta

Viša

tehnička

kola s rmturom

Mogućno

zaposlenJ u struci

Pri l ično

dobra

Od 7. semestra: FH: 8 semestara

lnženjerska Fotograrretrija Katastar

3 rrgeseca prakse i puni 3. i 6. serrestar

Geoinfonrmtika Njemačka

(Stuttgart)

330,-

Od 5. semestra: Geodezija Uni : 9 sen-.estara

lnženjerska Fotogranx:trija Navigac ija

Pascal

Le ica Zeiss Geodimeter Topcon Wi ld

trogod išnj e obrazovanje za geodetskog tehni

Loše

čara

3 n] eseca prakse

GIS

Francuska (Strasbourg l Le Mans)

l Oserrestara

Gana (Kurnas i)

8 sen-.estara

Nema

Nerm

od 7. semestra:

l Oserrcstara

(Gm): Geodezija Fotogrametrija

Matern' Fizika (Gi):GIS Fotogrametrija

Austrija (Beč)

Po ljska (Wroclaw)

Švicarska (ZUrich)

Visual Basic

Le ica

400,-

Pascal

Zeiss Geod irreter

Nerm

Basic Pascal

sen1estar

Od 5. semestra: Geometrija (Gm) Geoinrormatika (Gi) Nizozem;ka (Delft)

2 x 8 tjedana +cijeli 10.

l Oserrcstara

Od 5. semestra: lnženjerska Geofizika GeoiniOrmatika

Nakon 2. serrestra 8 tjedana

jednom godišnje 3 tjedna +

Fortran

2500,-

3 mjeseca

Od 4. do 8. scrrcstra po

50,-

1-2 tjedna

Nema

Jednom godišnje projekt

Nerm

9 semestara

Od 8. semestra: Geodezija l GPS Fotogrametrij a Kartografija lnženjerska Katastar GIS

Cijeli 7. serrestar

1370,-

Nezm

Godišnje 2-3 tjed na

2 n~eseca prije diplome

9 seznestara

Slovenija (Ljubljana)

8 setrestara

od 7. serrestra:

Geodezija Prostorno planiranje

Fortran

HTML

Pascal

(Madrid)

8 serrestara

Nema

Le ica Zeiss Gcod imeter Sokkia

Nema

Svi

Neno

Vrlo

dobra

Idealno

Vrlo

dobra

2 x 2 tjedna (u 5. i 6. semestru)

Zeiss Geodirreter Kem Nikon Trimb le Wi ld

Le ica Ze iss Astech Topcon

???

Viša

tehnička

Dobra

kola s tmturorn

Idea lno

Le ica SrednJe

????

Zeiss Novite t

Nema

Fortran

Le ica Zeiss Canon Topcon Sokisha

Nema

Le ica Zeiss

Nerm

Dobro

Le ica Zeiss Topcon Nikon Wild

Nerm

Dobro

???

Slabo

6 scrrestara Španjolska (Mad rid, Gran Canaria)

Viša tehnička š kola s rmturom

(od 4. do 5. semestra)

7 serrestara

Srbija (Beograd)

1200,-

Bas ic

Pasca l

(Gran Canaria)

Viša

tehnička

kola s maturom

Idea lno

od 7. serrestra:

lnženjerska Katastar

R. Češka Slovačka

l Ose n~ stara

Mađarska

(Szekesrehervar)

Fotograrretrija GIS GPS Kartografija

(Brati slava)

6 sen-esrara

GIS GPS

3 tjedna godišnje

Nema

Pascal

Le ica Zeiss Topcon Sokia Geodirreter

2 x 2 tjedna + l x 4 tjedna

200,-

Pascal

Le ica Ze iss Topcon

tehnička

Sokia

škola

Geodirreter

Samo Dobra

MOMJANMOTOVUN KOLOVOZ 'q8.

o svakog kolovoza zadnjih 20 godina i ove su se godine rhitekti i geodeti uputili na praksu u Istru. Cilj je bio Momjan (za one koji gledaju u kartu, gledajte sjeverno uz Slovensku granicu 7 km prema unutrašnjosti od Buja) i Motovun. Zadatak je bio dokazati arhitektima da nas trebaju. Svi volimo iznenađenja, ali što je previše - previše je. Prvo iznenađenje bila je osnovna škola u kojoj smo spavali, doručkovali, radili, tulurnarili, održavali higijenu (sve osim tuširanja) i štošta drugo. Škola je prilično trošna te nam je priuštila i drugo iznenađenje - za vrijeme jedne olujne noći shvatili smo zbog čega

UMotovWlje otišlo troje odabranih da bi uživali u blagodatima apartmanskog smještaja, redovitog spavanja, mirnih večeri uz razgovor i pokoju pivicu te pogleda uprtih ka Mirni obasjanoj z latno crvenim zrakama zalazećeg SW1ca (ah ...). Idila je trajala prvi tjedan, a nakon toga je počeo kaubojski život sa običnim smrtnicima u Momjanu. Dragi čitaoče, napokon je došao trenutak da saznaš što smo radili kad nismo imali slobodnog vremena. Momjan se sastoji od gornjeg i donjeg dijela. Dok arhitekti nisu bili svjesni da nas trebaju klasično smo snimali donji dio Momjana (poligonometrija nivelman). Kako je vrijeme prolazila osim zajedničkih noći sve više smo bili zajedno i po

~~~~;....~~=~:=~;;;;.:=.: 1!. .llillllil danu, a njil10ve potrebe za se pod u hodniku pretvorio u jarak. Na našu sreću vodostaj rijeke u hodniku i WC-u opao je do jutra. Tuširanje je bilo moguće u svlačionici lokalnog nogometnog kluba 50-ak metara od škole. Spavali smo u učionicama škole okruženi školskim inventarom koji smo koristili za ubijanje slobodnog vremena, a da bismo se što bolje odmorili organizator se pobrinuo za madrace i posteljinu. Doručak smo režirali sami uz pomoć jedinog ali relativno dobro opskrbljenogdućana, a ručak i večera bili su organizirani u obližnjoj konobi sa najboljom hranom i vinom u Istri (za one koji žele znati više momjanština je poznata po dobrim vinima). lako smo prvih par dana bili šokirani smještajem, do kraja boravka svi smo shvatili njegove prednosti. U početku smo bili sramežljivi i rezervirani, ali dobra kapljica i gitara

našim uslugama postajale tako da smo se bavili i netipičnim geodetskim zadacima: označava nje okrug lih visina na

su sve

objektima, određivanje visina objekata, mjerenje nedostupnil1 mjesta i ostalo. U MotovWlu je priča bila ista, ali je posla bilo manje. Kako šlag uvijek dolazi na kraju tako smo i mi jedva dočekali zadnja tri dana da radimo fotogrametriju, međutim bili smo grubo prekinuti zbog nedostatka foto materijala. Za one koji ne vjeruju da smo tamo stvarno radili postoji i detaljan video zapis, nedostupan široj javnosti. Grupicu od sedan1 divljih studentica i studenata geodezije predvodili su nadasve strpljivi prof. Teodor Fiedler i njegov asistent Dubravko Gajski uvijek spreman pomoći. Moramo spomenuti i prof. Vladu Bedenka i njegovog asistenta Borisa Yučića sa Arhitektonskog fakulteta, koji su nas proveli kroz nekoliko prekrasnih gradića Istre i uklonili naše nedoumice glede arhitekture. Nakon dva tjedna radnih dana i noći odlazak nam je svima teško pao što dokazuju izgubljena lica s fotografije. •

veće

ekseentar

Martina Putica &

l l

snJDENTSKA

PAAKSAVAOCJVEC '98. Predmet: STUDENTSKA PRAKSA Voditelji: doc.dr.sc. Z. Kapović, mr.sc. l. Fanton, doc.dr.sc. M Roić, asistent M Ratkajec, asistent S Maste/ić - Ivić Sudionici: l. Bačić-Deprato, A. Neferović, l. Lukić , V. Mandić, S. Mišanović, A. Rupić, I. Poljanac, G. Solar, I. Rukavina, V. Jurić-Grgić, I. Pendo, B. Mustajbašić, R. Paar, T. Tomić

U razdoblju od 4. do l O. listopada usmjerenje INŽENJERSKA GEODEZIJA sastavljeno od 14 studenata je imalo studentsku praksu koja je predviđena u okviru četvrte godine. Kako su usmjerenja nazovimo jedna novina u okviru našeg fakulteta, tako je i ova praksa (iako su se studentske prakse i ranije organizirale) za sve nas bilo jedno novo, zanimljivo i apsolutno poučno iskustvo.

Dakle, sve je počelo 4. lO. , u nedjelju poslijepodne oko 16 sati kad smo se našli na fakultetu te sa profesorima i asistentima, spakiravši svu potrebnu opremu, krenuli na put do Vrbovca. Došavši tamo, smjestili smo se u motel PIK VRBOVCA i kroz turistički obi lazak upoz na l i Vrbovec u predvečerje. Stručni dio prakse u pravom smislu te riječi počeo je već u ponedjeljak ujutro u 7 sati. Tempo je bio udaran: u 6 30 ustajanje, u 7 00 doručak, od 7 30 na terenu do 1300 kad je ručak, u 1400 natrag na teren pa sve do 19 kad je večera, a nakon toga dogovori, savjetovanje sa iskusnijima - asistentima i profesorima, izlaganja problema, procjena uspješnosti dana te obrada podataka u" Crvenoj sali" do u sitne sate. " Crvena sala ')e naime bila prostorija u motelu koju smo pretvorili u "operativni stožer'' taj tiedan. Osnovni zadatak bio je: uspostaviti GPS mrežu na području Vrbovca (uključujući 4 postojeća trigonometra), uspostaviti novu nivelmansku mrežu, te unutar GPS mreže novu poligonsku mrež u (uključuje samo dva stara, postojeća poligona koja smo pronašli na području grada), snimiti užu staru gradsku jezgru, te snimiti dvorac Patačić u samom centru grada za potrebe izrade prostornog modela dotičnog dvorca. Važno je naglasiti da je kompletan zadatak izmjere rađen za potrebe Katastra grada Vrbovca. Radilo se u grupama po 3 studenta sa vrlo visokim stupnjem samostalnosti na terenu. željela bih istaknuti da smo ponosm n~ visoko automatizirani instrumen tanJ kOJI nam je omogućen za mjerenje na terenu, a koji je uključivao 6 GPS uređaJa, 3 totalne stanice te 2 digitalna nivelira plus računalna oprema za grubu obradu podataka. Povratak u Zagreb uslijedio je u subotu poslijepodne. lako umorni i iscrpljeni nakon napornog tjedna, s tugom u očima napustili smo Vrbovec. Kao da smo tek tad spoznali kolegijalnost, dobru međusobnu suradnju i ugodno provedene trenutke druženja. Valja

l l l l l l l l 1!'\i:l[. l l l l l l spomenuti i da smo, usprkos napornom 1 tempu, nalazili i vrijem:. za zabavu, l druženja, ugošćivanje gostiJU kao što su l gosp. Branimir Gojčeta - ravnatelJ OGU, l prof. dr. sc. Ladislav Feil - prodekan za znanstveni i stručni rad Geodetskog fakulteta u Zagrebu, gosp. Zlatko Kuten - pročelnik županijskog ureda za Katastarska - geodetske poslove Županije zagrebačke, gosp. Stiepan Galić - pročelnik Gradskog zavoda za katastarska - geodetske poslove u Zagrebu te gradonačelnik grada Vrbovca, natjecanja u umjećima ruko~anJa instrumentima - naJbOlJe vnJeme centriranja i horizontl.ra~Ja mstrumenta imao je kolega I. Bac1c - Deprato ( 2 min. i 35 sek.) koji je dobio i lijepu nagradu.

l l l l l 1 1 1 l l l l :

l l l l l l l l l l l Valja reči da su nam Vrbovčani ponudili l lijepo gostoprimstvo, ugostili nas na l Radiju grada Vrbovca, pokazali veliko 1 zanimanje za nas. l Zahvalili bi još profesorima i asistentima 1 koji su zasigurno uložili mnog~ vremena, l truda i strpljenja kako u orgamzaCIJI tako l i za vrijeme traJanJa same prakse. l Danas smo u Zagrebu, obrada podataka je u tijeku (uglavnom pri kraju), vrijeme provedeno u Vrbovcu nosi lijepa sječanja i puno iskustva, a podaci izmjere m tamo daju dosada vrlo dobre rezultate. •

l l l l l Ivana Rukavina 1 l l l

Do prije mjesec dana u vitrini pokraj studentske referade Geodetskog fakulteta mogli su se pogledati posteri koje su izradili studenti smjera Satelitska i fizikalna geodezija, a nastali kao rezultat izvedenih projekata na studentskoj praksi u lipnju ove godine. Za one koji postere nisu vidjeli (sram ih bilo), moguće ih je vidjeti (ali ne i dirati) u učionicama u podrumu studentima " Satelitske" znanim i kao "M učionice SVG i RVG". Napravljeno je 6 projekata (iako su samo 4 postera, to je to) i to: DGPS u navigaciji na trajektoriji Zagreb-TriljSplit i obratno, kinematsko snimanje ceste Trilj-Split · obratno, hidrografska snimanja dijela Kaštelanskog zaljeva, mikro-mreža terestričkim metodama i GPS-om te kinematsko snimanje dijela novoigrađene ceste na Hvaru.

linije snimanja od pravca

Dana, 15. lipnja 1998. u l O sati ujutro po lokalnom vremenu, grupa malih satelita otisnula se prema Trilju u iznajmljenom kombiju. a krov kombija je postavljena antena (ne, nismo gledali tekme, to je GPS antena) kako bi snimili cestu do Trilja. U kombiju se malo pjevalo, malo spavalo, pa malo pjevalo i tako cijelim putem do Trilja. Mjerenja su zabilježila svako skretanje na ka\u i sl. , a također i na nekim mjestima prorijeđeni podaci pokazuju gdje je prof. Bačić slušajući stvari poput Crossroadsa od Cream-ovaca bio lak

na kao U Trilju bilo odlično, time mislim na gurmanske užitke koje pruža ovo malo mjesto Bogu iza leđa (žabe, veprovi, smetina, ajde ne slinite po Ekscentru). Rano ujutro (naglašavam, rano), se radila kinematika na putu prema Splitu gdje smo posjetili Državni Hidrografski Institut i uz čiju pomoć smo izveli hidrografska snimanja u Kaštelanskom zaljevu. Ekipa u hidrografskom institutu i na brodu Hidra je bila i više nego

susretljiva, pa su čak i neki kontinentalci savladali osnovne vještine navigacije (vidi sliku). Na Hvar smo stigli treći dan, a mala ali složna ekipa već je bila lagano iscrpljena jer dizanja su bila vrlo rano (sa prvim pijevcima), a kasno navečer nakon što bi se obavio posao trebalo je sjest, popit zakanta! i štogod do ranih jutarnjih sati kada bi prof. Bačić t r u b i o

nestalo pri pogledu na takovu ljepotu (Hvar, Paklenski otoci, Italija ... sve na dlanu), ali trajalo je to ciglih 5 minuta jer već se čulo: "ajde iskrcavaj, pripremi, pospremi, provjeri , napravi .... " . Tempo se nastavio nesmanjenom žestinom .... Smjestili smo se u bungalove na opservatoriju, a baza je bila centralna zgrada opservatorija gdje se ujedno nalazi i kuhinja gdje su naše cure sa smjera (a i dečki) pokazale sve svoje kulinarske vještine. Ranojutarnja ustajanja su se nastavila. Cijele dane proveli smo po hvarskim čukama sa kojih su pucali predivni vidici. Usponi na čuke po hvarskom kršu i makiji te suncu kojeg na Hvaru ima i previše, još vukući sa sobom GPS opremu i totalnu stanicu, nisu mačiji kašalj što potvrđuju i moje pohabane "marte" i l O kila manje na " pojasu za spašavanje" kolege Ž.B.(23), ali svaki put bili bi nagrađeni sa izuzetnim vidicima (~eši se, tješi). Posebno je ekipi Belobrajdić , Janđel ostala u sjećanju Vela Glova, s koje su se vratili s bojom na kojoj bi im i škampi pozavidjeli. Nakon terena, pohrane i provjere podataka, te sočne večere koju bi spravili (pravi život u komuni), te par "deca" hvarskog vinca život bi ponovo bio lijep. Večeri smo provodi i u "bazi", družeći se do "sitnih" sati, a u neke ure bi na taraci opservatorija (najljepše

•••••••••••••••••• m (\)

::L

buđenje,

dakle tempo je bio jednom riječju žestok.

Međutim,

kada smo stigli na Hvar i popeli se na opservatorij umora je netragom

:>;" (\)

ekseentar

prosinac 1998.

(\)

nebo na svijetu) "pala" i pjesma, jedino je u dugim raspravama ostalo nerješeno pitanje granica Moslavine i Slavonije, te koje je vino bolje, orahovačko ili moslavačko ... Obavili smo statiku, terestriku , ostala je još kinematika, partenca je bila blizu.Nije nam se išlo ća (Profesore, nije nam se išlo!). Nakon što je obavljena i kinematika, obradili smo dio podataka još na Hvaru, obišli teleskope i Hvar spakirali smo se i oprostili sa gosp. Nikšom Novakom

na terenu i do dugo u

noć.

našim domaćinom koji je bio ljubazan i trpio nas je bez pogovora tih dana. Ukrcali smo se na trajekt, u Splitu privezali antenu, uključili prijamnik i krenuli za Zagreb. Bilo nam je dobro (super), voljeli bi ponovo, ali kao što je to obično u životu ne moš'imat i ovce i novce. Trebalo bi sad nešto reći za kraj kako bi zaključili ovu priču. Nakon dugo godina na našem Fakultetu su se ponovo počela provoditi terenska nastava (pod time ne mislim vježbe na Jelenovcu i sl.) što može biti samo za svaku pohvalu jer akumulirano znanje dobija svoj pravi oblik tek primjenom na rješavanje konkretnih zadataka na terenu. Nama je bilo super i smatramo da smo naučili nešto više, te se uz to dobro proveli. Nadamo se da će se studentske prakse nastaviti i kroz sljedeće generacije, te da neće sve ostati na jednom "dobrom pokušaju". Iskoristio bih još ovih par redaka da se zahvalim u ime svojih kolega sa smjera i svoje, Državnom hidrografskom institutu i ekipi sa "Hidre", na ukazanom gostoprimstvu, gosp. Prošperu Cariću, upravitelju hvarskog katastra, te gosp. Nikši Novaku, koji nam je bio domaćin na opservatoriju. Naravno da ne smijetn izostaviti ni prof. T. Bašića, prof. Z. Bačića i asistenta D.Markovinovića bez kojih ova praksa ne bi ugledala svjetlo dana. •

CARlOS SANcANA JeDAN )eDlNl l NAJVeCl Poslije kocerta publika je izlaziti iz dvorane lagano plešući u ritmu Santaninih melodija koje su im odzvanjale u ušesima (op.a.). Ugođaj su pokvarili pljusak i neorganiziranost ZET-ovih "trajvana", ali što im možemo (ionako se danju švercamo). Sve u svemu jao onima koji su propustili. počela

su u zadnji čas morali odustati zbog HTV-ovih kamera (neobičan razlog - op.a.). No i bez predgrupe pred zagrebačkom publikom održao je svoje obećanje i doista "odšpilao" preko tri sata koncerta za dušu. Pored dobro poznatih evergreenova "SAMBA PA Tl" i " BLACK MAGIC WOMAN" odsvirane su i ostale "Exodus" i "Get up", a i neke nove Santanine stvari koje će se uskoro pojaviti i na nosačima zvuka u Hrvatskoj. Stage je bio jednostavan ali jedinstven jer se u pozadini, na samom početku koncerta, razmaknula crna zavjesa i pojavila slika velikog "Salvadora" u hippy izdanju. Masa je vrištala. Svaki član benda je imao i svoj solo nastup iz kojeg se dalo zaključiti da su svemirski "profići". Gromoglasni pljesak odzvanjao je velikom dvoranom Doma sportova pozivajući Santanu na bis, na koji se on, kao svaki veliki čovjek i glazbenik odazvao. Pred kraj koncerta Santana je rekao nekoliko riječi publici,u stilu:"Biižimo se kraju drugog milenija. Nove generacije dolaze iza nas. Ostavimo im svijet kakav smo mi željeli. Poslat ću vam "good vit>ralions" iz mojeg srca u

1966 - osnovan Santana Blues Band 1969- legendarni nastup na Woodstocku (Vuctočkom polju) - izdan prvi albwn "Santana" 1970 - izdao "Abraxas" , koji je proglašen za najbolji rock album - "Black magic woman" dobila nagradu Hit disc award od CBS/Sony 1975 - nagrađen kao Latin-Rock band godine 1985 - Live Aid koncert 1989- Carlos Santana Grammy za Best Instumental Performance za i izvedbu Blues for Salvador. - nagrada muzičara godine Santana je ušao u "Rock Hall of Fame" kao jedan od najvećih glazbenika.

~~~ •n '

Povodom svjetskog dana športa Velika trojka sa Geodetskog fakulteta se bezazleno uputila na veliki sportski "happening", koji se održavao 11 park11 "Mladost". Samom svojom pojavom zasjenili su sve atletske zvijezde tog Sllnčanog popodneva

p•~

•f ............................................................. .

l ~N

a svjetski dan športa (27 .0 5.1998 .), velika trojka sa Geodetskog fakulteta se bezazleno uputila na veliki sportski "happening", koji se održavao u parku "Mladost". Samom svojom pojavom zasjenili su sve atletske zvijezde tog sunčanog popodneva. Nakon prijave uslijedilo je premjeravanje terena. Na teren su izašle četiri ekipe izvršivši mjeračinu nezavisno prva od treće i druga od četvrte. Poslije namještavanja rezultata i žučne rasprave došli smo do zaključka da staza ipak ima dobrih 400 metara. Suci na staz i, ugledavši tko dolazi, ne mogavši J vjerovati, odmah napraviše novu startnu li stu ~.. ubacivši Nas (Redovniković i Župan) u prvu jakosnu • skupinu. Nakon intervencije zašt itara (jer bez takve ~, ne bi ni uspjeli doći do startne linije) i nježnog e__;l rastanka od razularene horde uspaljenih ~ l obožavateljica, nadljudskim snagama i u posljedni ....... trenutak stigli smo na start. U takvom trenutku ·~ fizičke iscrpljenosti i emocinalne napetosti mnogi ne bi uspjeli niti krenuti, ali Mi, naprotiv, znajući da su u pitanju ponos, čast, dignitet i nadasve boje našega lipoga Fakulteta, postupili smo po

·~,o l..,.~, e/

naređenju:

Poziv suca:

<J...lJ

.L A

tišina, napetost, znojenje (čarapa).

"Namjesto!!!!"

'Pozor!!" 1

r i'-

~C::

~y ~

I ščekivanje,

J'j ·~

~ A •

_,J-4..

i konačno pucanj startnog pištolja. Krenuo je start utrke na l 000 m (tisuću metara), a u nevjerojatno jakoj konkurenciji, odmah nakon starta, na čelo skupine, kao iz haubice ispaljen kosim hicem (jer je došao zavoj) izbija Naš veliki, svjetski poznat i nadaleko priznati trkač na duge staze Župan The Great Robert. Odmah za njim, prateći ga u stopu nalazio se još veći ako ne i najveći živuči fenomen i legenda (prvi hrvatski atletičar u geodeta) iz plejade Redovnikovića (Loris) zvani Mr. Lo. Uvidjevši, daje Župan nametnuo nevjerojatno ali istinito žestok ritam, Mr. Lo je povikao: "Lakše malo Župi", a li zbog brzine kretanja i šum a vjetra u ušima , nečuvši dobrohotno upozorenje svog iskusnog kolege (kop i lota navigatora i l /2 satno g trenera), hitao je nezadrživo u pobjedu i u legendu (nije se štedio). Nakon dva kruga provedena na čelu skupine, osvrnuvši se (jer nema oči na potiljku) i ugledavši velik razmak , dapače prazninu , obuhvati ga nostalgija za grupnim trčanjem (jer nije zanimljivo trčati sam), zastao je, pričekao ostale

i "''"" ' " ' ' " ""'

·ll-'86

oič•g

oij• mog•o

*'"'·

Mr. Lo koji je također bio iscrpljen početnim tempom svoga "Schull-kolege" Župija, pronašao je u sebi dodatnu snagu, hoteć osvjetlat obraz Geodetskog fakulteta, nastavio je bjesomučnu borbu na život i smrt sa samim sobom i grupom ljutih protivnika. Suosječavši s njim , cijela tribina predvođena grlatim geodetom (mlečaninom) Vlahom Marketom i njegovom svitom u kojoj su sudjelova li i naši sponzori (Bog ih blagoslovio) ponaosob: Danijel Vuković d.o.o. , Damir Šverko i sinovi, N ino Redovni ković inc. , Leo Redovniković (generaln i zastupnik HV-a) i najvažniji Davor Mr. Dža (zastupnik CheerookyHrvatska), digla se na noge i iz sveg glasa klicala:

"Ajmo naši!!!!", "Trči Lo ! ! ". I Mr. Lo je ponovo uspio , osvojivši visoko

treće

mjesto u svojoj grupi . Nakon naporne utrke naši hajduci zajedno sa svojim vjernim navijačima odlaze u obližnju birtiju, gdje su slavili do sitnih jutarnjih sati. Budućim generacijama ostavljamo u nasljeđe visoke rezultate i domete kojima bi trebali stremiti, a po mogućnosti (a što je sasvim nevjerojatno) ih i dostići. Na ža lost situac ij a na Fakultetu je ozbiljna, jer ne vidimo ljud e koji bi Nas (legende) mogli dostojno zamjeniti, zato im samo možemo poručiti da se još više trude i naporno rade, jer samo tako se dolazi do medalje, pehara, a bome i slave.

Autori ovog izvješća:

Vlaho Market

(mlečanin,

gurman, zna peć i ima žulj na noz i, nema kupaće gaće, dva pul ranjavan-/reći put uspješno, loče, ne ot>azire se). (lovi u čopo rima, t>rižan i pažljiv otac, hranile/j set>e i Nižnjih, rasan plesa č, krotitelj stoke sitnog zut>a podno pazuha, nositelj HIVa i spomenice vijelnamskog rala). (neot>rijan, čačka nos, vazda gladan, podriguje, pjeva pod lušem, ima /:>ije/e čarape, senziN/an, voli sve što vole mladi, prefrigan, sm o /an, ko la če,

Loris Redovniković

Robert Župan

pročelav).

a-• •• d zadnjeg izlaska "Ekscentra" situacija oko nogometa na faksu se nije puno promjenila, iako se mora pri znati da više stoj i ona tvrdnja (izašla u prvom broju) da geodeti ipak znaju igrati nogomet. Naime u svibnju 1997. godine no go metna i ko ša rkaška ekipa Geodetskog fakulteta gostovali su kao jedine ekipe u iz Zagreba u Vara ždinu. Povodom dana Varaždinske županije Geotehnički fakultet iz Varaždina organizirao je turnir u nogometu i košarci na kojem su uz tri fakulteta iz Varaždina sudjelovali i studenti sa Geodetskog fakulteta. Igrale su se dvije utakmice, polufinale i finale tj. kup sistem. Dok je u ko ša rci situacija bila odmah jasna tko je najbolji , u nogometu je bilo ipak malo napetije (što samo potvrđuje da u sjevernim dijelovima Hrvatske košarka nije previše popularan sport). Kao što sam rekao ko ša rkaši su rasturili svoje protivnike i dosta lako došli do

P ..

tog natjecanja. U odlučujućoj utakmici uz pomoć suca (po pričanju jer autor ovih redaka nije bio prisutan) koji je skratio utakmicu 8 min. FFK je prošao dalje. No da nije sve tako crno pobrinuo se novogodišnji turnir geodeta iz Zagreba koji se održavao početkom siječnja. Na tom turniru su sudjelovale četiri ekipe, a Fakultet je bio zastupljen uz nastavno osoblje (u prvom redu sa izbornikom i trenerom mr. Stanislavom Frangešom), kojima su pripomagali i studenti jer je bilo nemoguće napraviti ekipu sastavljenu samo od nastavnika. Pehar se nalazi na istom mjestu gdje i ostali, te ako tako nastavimo Fakultet će morati razmisliti o nekakvoj vitrini gdje će sve to stajati. Više o ovome turniru možete saznati u "Geodetskom listu". Također ovim putem zahvaljujem dekanu Geodetskog fakulteta prof. T. Fidleru koji je imao sluha za ovakva natjecanje te je financijski pomogao. •

Robert Oreški

~KOŠARKA 006E.OĐE.TSKom FAKOLTETU

vake godine, pa tako i ove, košarkaška ekipa našeg Fakulteta nastupila je na Košarkaškom prvenstvu zagrebačkih fakulteta. Odmah na početku treba istaknuti da je ovogodišnje prvenstvo bilo iznimno brojno, budući da je određeni broj Fakulteta prijavio i po dvije ekipe. Ekipa našeg Fakulteta se je našla u grupi sa ekipama Građevinskog, Filozofskog te drugom ekipom Fakulteta elektrotehnike i računarstva. Budući da je najjača ekipa ove skupine bila ona Građevinskog fakulteta, koju smo prošle godine uvjerljivo nadigrati, ušli smo u natjecanje kao jedni od favorita,

•

pobjeda. U nogometu je situacija bila malo drugačija. Prvu utakmicu nogometaši su dobili dosta lako, dok je u finalu bilo malo teže. Naime u protivničkoj ekipi u finalu bilo je dosta igrača koji igraju u "Varteksu", koji nisu ba š mačji kašalj. No za hvaljujući boljoj igri Geodetski fakultet je pobijedio sa rezultatom 2: l. Tako je ispalo da su gosti iz Zagreba došli , vidjeli i pobijedili te sada 4 pobjednička pehara (2 u stalnom vlasništvu, a 2 u prijel az nom) krase prostorije studentske referade, a sutra sobu dekana. Ali tko je kriv kolegama iz Vara ž dina š to su umjesto nekih slabijih pozvali nas. Na prvenstvu Sveučilišta u malom nogometu Geodetski fakultet je bio u grupi sa Fakultetom za fizičku kulturu koji su bili favoriti. S obzirom da je na prvu utakmicu ekipa FFK zakasnila izgubili su utakmicu protiv nas za "zelenim stolom", iako su ulo ž ili ža lbu koju su mogli "progurati" jer FFK je organizator

• •

međutim taj epitet nismo opravdali. Nakon prve utakmice, u kojoj je uvjerljivo savladana druga momčad FER-a, u drugom smo se kolu sastali sa ekipom susjednog nam Građevinskog fakulteta koja je ujedno predstavlja najveću prepreku, budući da je u daljnji krug natiecanja prolazila samo najbolja ekipa skupine. Kako smo se godinu dana ranije također susreli sa ovom ekipom i uvjerljivo je pobjedili, u ovaj smo susret ušli vrlo ambiciozno, ali ovaj put je momčad Građevinskog fakulteta bila zasluženo bolja. Zadnja je utakmica, koja o ničemu nije odlučivala, nakon velike neizvjesnosti u zadnjim sekundama

••

ekseentar

također pripala protivniku , ekipi Filozofskog fakulteta. Sve u svemu, ova godina nije bila tako uspješna kao prethodne, ali se nadamo da ćemo sveukupni dojam popraviti na ovogodišnjem turniru u Varaždinu, gdje branimo prošlogodišnje prvo mjesto. Na kraju treba napomenuti podršku našeg Fakulteta, a posebno dekana prof Teodora Fidlera, koji nam je omogućio nabavku novih dresova i kojemu se košarkaška ekipa ovim putem želi • zahvaliti.

Sla vko Kavšek

prosinac 1998.

••

• ~

III. SVeUčiLIŠNA UTRKA OSMeRACA vogodišnja sveučilišna utrka osmeraca održala se 22. i 23. svibnja na veslačkoj stazi na Jarunskom jezeru. Već smo prošle godine imali priliku primjetili da je broj učesnika s obzirom na l. utrku bio znatno veći, stoga ne čudi da je ove godine interes porasao još i više. Broj prijavljenih osmeraca iznosio je 21 u muškoj i 12 u ženskoj konkurenciji. Međutim, kvalifikacijske utrke za dečke otpočele su sa posadom manje, koja je izgleda bila nedovoljno zainteresirana i motivirana da bi prisustvovala ovom natjecanju. Sa žaljenjem moramo konstatirati da je to bila ekipa muške posade Geodetskog fakulteta. Za razliku od njih , njihove kolegice trenirajući često i u ranojutarnjim satima, (zato u šali često nazivane "Pekarice") osvojile su 3.mjesto u B. finalu. Zbog tehničkih problema sa čamcem borba za ulazak u A. finale onemogućena nam je već nakon samog starta, međutim zahvaljujući srčanosti i borbenosti naših veslačica ipak smo prošle kroz cilj, te se plasirale u B. finale. Svojim dobrim plasmanom opravdale smo debitantski nastup i pokazale da nismo protivnik kojeg treba potcijeniti. Nakon odveslane utrke djevojke su se pridružile svojim malobrojnim , ali vjernim i iznad svega glasnim navijačima (ovim im se putem najsrdačnije zahvaljujemo). Zajedno s njima bodrile su svoje favorite u ostalim utrkama do kraja natjecanja. A konačni su

rezultati bili : u muškoj konkurenciji l.FPZ(Fakultet prometnih znanosti) 2.FFK(Fakultet za fizičku kulturu) 3.FER(Fakultet elektrotehnike i računarstva) u ženskoj konkurenciji l. FFK(Fakultet za fi zičku kulturu) 2. FPN(Fakultet političkih nauka) 3. Pravni fakultet Organizator se i ove godine potrudio da završimo ugodnim druženjem. Zabava koja je priređena za sve sudionike natjecanja potrajala je do sitnih sati. Uz odličnog D.J.-a neke veslačice su pokazale da osim dobrih bicepsa imaju i dobre glasnice, te svojom interpretacijom pjesama podigle raspoloženje prisutnima. Posadu osmerca činile su: MIRANDA JUKIĆ ,A DRIJANA VUKMAN,ANĆICA BRĆIĆ, ANDRA NEFEROVIĆ, SLAVICA LORDANIĆ, VELJKA

GRŽIN , ANA LOKAS, RUŽICA SAMBUNJAK i kormilarka JELENA REBIĆ. U rezervnom sastavu bile su TISA ĆUS, IVONA BARJŠIĆ, SILVIJA FRANKOVIĆ i IVANA ŠAJNOVIĆ. Logistička podrška ekipe bio je dragi nam kolega Mirko (bez Slavka) Štefanek. Zahvaljujemo dekanu prof.dr.sc. Teodoru Fiedleru i gospođama iz referade na velikoj podršci. Posebne zahvale upućujemo našem treneru Jošku Kosteliću i doc.dr.sc. Miodragu Roiću bez čije pomoći i posebnog zalaganja ne bismo uspjele. Puno srdačnih veslačkih pozdrava do idućeg čitanja.

Veljka &

•

Ančica

TOP COl\

Geo Centar d.o.o. HR-40000 Čakovec Nikole

Pavića

tel

385 40 363 299

fax/tel

385 40 363 288

mobitel e-mail

098 241 927 geo-centar@ck.tel.hr

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

VAGONAŠI Mi stanujemo u vagonu Što nije nikada na putu. U jednom kutu nam je krevet, A kuhinja u drugom kutu.

U nedjelju, kad stane rad, Eh, onda bijeda pije, pije; Zapjeva neko hrapavim glasom, A netko ženu bije.

Tu svaki vagon dimnjak ima, Željezni, nahereni, tužni. U ovom kraju stareži i dima Najljepši dan poružni.

Alkohol ubija ... znamo, o znamo, Znamo da alkohol škodi, No rakije, rakije, rakije amo, Jer utjehe nema u vodi.

A naša ulica je duga, Duga, I čudno ima ime: Napuštena pruga.

Sada je ljeto ... veliko, zlatno. Odoše bogataši iz grada Da traže odmora po svijetu, Al mi smo tu, mi roblje rada.

Sve kuće brojeve imadu, Pa ima ga i naša, bože moj. Al nema tako velikog u gradu Ko naš bijeli željeznički broj.

I naše oči dalje gasnu, I znoje se u radu dlanovi; Umjesto nas putovahu svijetom Naši stanovi.

I vrt imade naša kuća: Ukraj pruge drač, Da igrajuć se u njem djeca Zaborave na glad i plač.

Nedjelja. Tužno. Znamo, o znamo, Znamo da alkohol škodi, No rakije, rakije, rakije amo, Jer utjehe nema u vodi. ......",

PUTNIK Putnik trudan žarkom pustom hoda Utočište ištuć, tražeć hlada. »Moj putniče! zahman, ti postrada!« Ništ' do pijeska, do nebeskog svoda. Al božanstvo utjehu mu poda, Gle oaza sad mu svanu mlada; Ploda ima tudijer puna slada, U travici romoni mu voda. Tako je put putovah života, Pust i trudan bez ikakve nade, Ništa ne bi u njem do tegota: Tu božanstvo tebe posla vilu, Sva me tuga tužna minu sade. Jer je nema u tvom rajskom krilu.

.... ....••.........•......••........•........•••.............•.....•.• ~

Najsigurniji je onaj , koji je na sve pripravan. (Ante Starčev· Mnogi ljudi imaju svoju Ahilovu petu na glavi. (Feliks Barušić) Ljubiti se može i malo, ali mrziti samo puno. (Juraj Jurjević) Zašto sumnjati u svakog čovjeka kad svaki treći krade. (xxxxxx) Krv vojakova učinila je vođe glasovite. (Ivan Mažuranić) Kad se ne učini dobro, dosta je da se ne učini zlo. (Ante Starčević) Kad opanak postane cipela, misli daje čizma. (Ante Dukić) Tko hoće postati velikim, ne smije ići tuđim tragom. (Feliks Barušić) Misli vode, a sistemi zavode. (Andro Vid Mihičić) Nova misao ubija stare bogove. (A. B. Šimić) Tko je nepravedan u kući svojoj; prirodno je, da mu se i izvan kuće ne vjeruje ništa. (Ivan Mažuranić) Neki su diktatori toliko zaljubljeni u svoj narod da bi ga radije zadavili nego ostavili. (Fadil Hadžić) I svaki uzlet opet završava na zemlji . (A. B. Šimić) Svaka noga u guzicu je korak naprijed. (Ivan Aralica) Netko je velik jer se žrtvovao za mnoge, netko jer su mnogi žrtvovani za njega. (Ljubo Stipišić) Ist ina je sve ono što čovjek osjeća da je nepotrebno reć i. (Miroslav Krleža) Glupani i danas sve znaju, osim toga da su glupi. (Ulderico Donadini) Ima pravde na svijetu amo j e zaborav ila geografiju. (xxxxxx)

Zakon je naredba koje e drži samo narod. (A. G .. fato·) Države u koj irna je za\ lada lo načelo centralizacije nalik su bol ome neprestano udara krv u glavu.

~(??' , ~~~.:t----1'1"'"----路-

•

••••••••••••••••••••••

••

Za sve geodetkinje i one koje to nikada neće postati

KAKO OSVOJITI BUDUĆEG dipl. ing. GEODEZIJE piše:

Stručni savjetnik za vanjsku i unutarnju suradnju

rage čitateljice, posebna mi je čast obratiti se Vama te svoje uskoro trogodišnje iskustvo (istraživanje) prenijeti na ovaj arak papira ADI- evog monitora duljine dijagonale 15". Kao stručnoj osobi obdarenoj raznim telepatskim (inače ženskim), komunikacijskim Uezičnim) i psihološko ana liti čk im i dubokoumnim sposobnostima nadasve mi je želja u vašem višegodišnjem (iznad 5 godina) druženjem sa Macarolom- Praktična geodezija, Fei lom - Teorija pogrešaka s računom i zjednačenja I i II (crvena i siva knjiga), Čubranićem Viša geodezija, itd. upotrijebite malo mašte te uz ovu stručnu literaturu uključite (čitaj: iskoristite) kolege geodete. Dakle, kao prvo da uopće počnete djelovati morate biti vrlo dobro upućena u že lje, misli i osjećaje naših prije svega prijatelja, a tek onda kolega. Počnimo od boje. Koju boju vole? Drage djevojke, nemojte misliti privući pažnju oblečeći se u bijelo kao nekakvo nevinašce, ili pak crveno kao zavod nica. Naime crveno-bijelu kombinaciju organski ne podnose, jer ih to podsjeća na šetnju amo-tamo crveno bijelim štapom za iskolčenje. Njihova boja vam je ŽUTA. Sve počinje u podrumu kod Capekice, kada se prvi puta susreću sa Zeissovim ŽUTIM teodolitom. Tada se rađa ljubav za žutu boju, a svakodnevnim promatranjem i dodiri\anjem to u biti prelazi u na,·iku. Međutim tajna vam je ta da žuta boja smiruje (zato je ludnica u Vrapču žuta). !orate shvatiti da neki put znaju iti 'eoma EKSCENTRIČ:\"1. .Ji to je zato jer je njihov dan naporan Od "JUtra KANTINA, preda' anje. K~ ;-n:\A.. vježbe, KA TL -A. K...\. Tl. ' A. vježbe, OBLIŽ. 'J I -AFIĆ.

programi-dugo u noć, 2-3 sata sna, pa opet od početka: KANTINA , KANTINA, OBLIŽNJI KAFIĆ ... ups! Dakle , pravilo br. l: NOSITE ŽUTO!!! Evo druge važne stvari koju morate usvojiti. Oni su vam gotovo uvijek u početku GRUBI, a kasnij e kada Vas NANIŠANE (uoče) postaju sve više FINI (ali samo u smjeru kazaljke na satu - što se više približava 24.00 h to su sve finiji) . Shvatite, morate ih natjerati da se (kon)CENTRIRAJU, pa ih tek onda bacate u HORIZONTALU (pr i toru pazite da je va~a KK uvijek okomita ua ujihovu vertikahm os VV)CENZURA. Ah ... Konačno .. . Već smo došli do horizontale. Većina djevojaka u tom trenutku pomisli da je najteži dio posla obavljen, ali varate se. Najteže tek počinje . Razmislite o sljedećem: što je čovjek upućeniji u nešto, tj. ima barem SKICU PLANA , to mu je lakše obraditi ci lj kome je krenuo . Ako imaš neki hobi , to bi trebala biti osnova za stotinu razgovora. No nikada ne smijete pokušavati glumiti stručnjaka na područjima koja su ti ustvari prilično zagontena . Dakako moram Vas upozoriti na sljedeće: njihov ego je posljednjih godina sve jače izra že n (vjerojatno zbog povećanog broja upisa djevojaka na taj "muški " fakultet) . Zato se ne trudi pričati o teodolitima, nivelirima ili pak totalnim stanicama jer će neki fanatik GPS-a lako prepoznati krivotvorinu . Naime, oni vam čitava dva semestra, ako ne i više, proučavaju pogreške, te su vrlo osjetljivi na netalentirane brbljavice. Tračevi, interne šale, Ja! Ja! Ja! su Vam ubojice razgovora. Zato očisti voj um od svih prljavih misli tako da možeš pažljivo sagledati TOČKE njihovog STAJALIŠTA. Kao posljednju napomenu odabrala sam i najvažniju stvar koju, da bi te zauvijek ostali u njihovom

zag(u)rlj aju te ostavi li duboki pečat u njihov im src ima morate slij ed iti (ovo vrij edi samo za podmladak). Pravilo, bolje reći ZAKON: "Njegov kompjuter je ALFA i OMEGA". Nemoj niti pokušavati nadomjestiti sobom njegovo slobodno vrijeme. Ono je rezervirano samo za NJEGA, PC-a. Čak i ako nisi oduševljena da ga gledaš kako igra najnoviji DirectX, pomiri se s činj enicom da je to za dobrobit vaše, a i geodetske budućnosti. Prihvati moj savjet: kupi si kompjuter i priključi se na Internet. Uvidjet ćeš kakve ti se sve mogućnosti pružaju. Na kraju znaj staru poslovicu da ljubav dolazi kroz želudac, a ne kroz srce. Vjeruj mi, oni će znati cijeniti tvoje kulinarske sposobnosti, jer će to kod njih izazvati sentimentalnost i podsjetiit ih na daleke hrvatske krajeve iz kojih dolaze, te patrijahalno društvo koje su napusti li. Nemoj misliti da sav ovaj trud ulažeš samo radi njega. Radeći lijepe stvari za druge i sama ćeš se osjećati fantastično, te ćeš potpomoći bržem razvoju malih geodeta. A kada on vidi sve te slatke stvari koje činiš za njega , možda i sam sm isli neko posebno iznenađenje za tebe (nemoj se previše nadati).

P. S. SAMO ZA DEČKE Vjerujte geodetkinje je puno teže osvojit i. Za to je potreban čitav roman.

•

•• •• • • • • • • • • • •• • • • • • •• • • • • • • • • •

•• ••

• • • • • • • • • •• • •• • •

l l

l l l

l l l l l l l l l l l l

l l l

l l l l l l l l

l l l l

•• očiju ... (da Vječni

problem

Psiholozi kažu da se čovjekov karakter formira u jednom (kao određenom) razdoblju djetinjstva. Česte su fraze u našeg naroda "Šta, lječiš komlexe iz djetinjstva?". , ili "To su zasigurno traume iz djetinjstva!!". U oba slučaja pronicljiva oko će , skoro trenutno, izdvojiti "djetinjstvo" kao ključni faktor ponašanja ljudi. Iz inih razloga moja malenkost bi danas razmatrala TABU temu , onu koja po tabuitivnosti nadilazi čak i sex na fakultetu, a usudio bih se reći i temu naše kantine u mistera

uvijek na istu stranu zadnjih 30 godina (toliko dugo izlazi strip). Nema šta , pravi idol za našu "djecu". l onda se čudimo što smo takvi.

Problemi socijalne prirode! Ono što najviše zbunjuje je zapravo ponašanje Zagora prema svojoj okolini. Ukazao bih odmah na što pikiram. Na slici 3 vidjet ćete jednu damu koja pokušava Zagoru zahvaliti na jedini mogući način, nakon što je jedva preživjela i ostala bez igdje ičega.

Babića.

Naime, moja tema je utjecaj stripova na osjetljive "dječje" mozgove. Kako se radi o širokom području specijalizirao sam strip "Zagor" i "Conan" , koji su vrlo omiljeni u nas i naše "djece". Vaš novinar je tek na fakultetu počeo upražnjavati čitanje stripova pa je prilično objektivan na tom području.

Tko je Zagor i što radi?

l l l

l l l l

Slika 2 Zagor je borac za pravdu, a bori se protiv ljudi svih boja, a poslastica su mu vanzemaljci humanoidi (ako može). Međutim bori se on i protiv životinja, džinovskih kukaca, biljaka ljudožderki, duhova , podivljalih neformatiranih disketa , mjesečeve sj ene pa čak radijacije u izvornom obliku.

Slika 3 Međutoa , taj čudak umjesto da prihvati gestu zahvalnosti od jedne dame, koja je još uvijek u posttraumatskom šoku, on postupa ekvivalentno slici 4.

Pravo Zagorovo lice!

l l l l l

l l l

sam nastavio opisao bih sebe) ... No da sve ne bi bilo idealno, pa tako i dosadno , Zagoru pomaže mali, debeli , prepotentni pa još i Meksikanac - Čiko Felipe Kayetano Lopez (ovaj je skoro kao naš urednik). Vidimo ga na slici 2.

Slika I Zagorje, kako se skoro vidi na slici l (nosi Čiku "kike robe"), momak guste crne kose, visok, lijepih i atletskih oblina, smeđih

Unaprijed se ispričavam onima kojima ću uskoro srušiti njihovog idola na nivo prljave egzistencije, ali ... eh mi novinari. Zagorje zapravo ušljivi bilder, rasista koji ne gleda tko je koje boje jer mrzi sve, uništavatelj flore faune, protivnik tehnološkog napretka, prljavac koji je uvijek u istoj majci i hlačama, snob koji se češlja

Slika 4

---~~....................................................................................................................~

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• Ne, nije to sve dragi moji Sad dolazi moment koji je uzrokovao tolike rasprave istinskih "Zagor Metković Fun Club" članova. Nakon prethodne scene Zagor ne časeći časka skače u vodu i dolazi nazad svom prijatelju Ćiki s riječima itekako vruće dobrodošlice. Prosudite sami na slici 5.

l što sad?!

čitatelji.

Mnogi će sada baciti ekscentar i gorko zaplakati nad sudbinom jadnog Ćike koji plaća smještaj u maloj kolibici u naturi .... hm , hm, pranjem veša naravno. Ali, dragi moji čitatelji, nije sve izgubljeno. Pored svih razočaranja u generacijskog idola ipak moram reći da ga ja volim. Da, ja ga VOLIM, i ja ga ĆITAM, i neka vide svi što ja čitam. Jer svako zlo za neko dobro. Otkako sam počeo suosjećati sa Zagorom i pogotovo Ćikom shvatio sam da su i ljubitelji muškaraca ljudi , samo što nisu stvoreni kao "muško i žensko" nego kao "moja muškarčina i moj dragi muškarčić".

Slika 7 Jedini je problem što je strip "Conan" prestao izlaziti , a "Zagora" su još i udvostručili. Zar to nije zabrinjavajuće.

Slika 5 Ta briga prema DEBELJKU SRCA NJEGOVOG je više nego sumnjiva. Kriju li se tu homoseksualne že lje samog autora, ili je u pitanju sam lik koji iskazuje pretjeranu brigu i nježnost prema svom "jedinom prijatelju", dok druge masakrira u velikom sti lu?? Zar još netko dvoji? Reći ću to pa makar me izbacili s Fakulteta. Zagor VOLI MUŠKARCE. Potvrđujem to i s likom 6, na kojoj Zagor otvoreno, bez imalo skrupu la prosimlepo , šifrirano pita Ćiku što radi večeras , a jadni Ćiko pokušava sačuvati dostojanstvo djedovim revolverom.

Divljak kojeg se svaki civilizirani čovjek boji , ljepotan i maza kojeg bi svaka civilizirana žena poželjela.

Idi malen ispod zvijezda! Govoreći, dakle, o muškarčinama u pravom obliku bolje Yam je da čita te Conana Barbara. Bacit ćete, siguran sam, oko na njegov način postupanja sa ženama u posttraumatskom šoku, na slikama

7 j 8. Ta ljudina, rekao bih, zna sa ženama . Daje im utjehu kad im je najpotrebnija i nikad mu nije dosta tješenja. Najljući neprijatelj i najnježniji ... hmm, khm ... tračpartner.

Slika 8 Pa što je ovo - Sodoma i Gomora. Kuda srlja ovaj svijet?!?!!

Po tpis: Vaš zabrinuti no vinar

Hrvoje

Trconić

Slika 6 A onda pusti " dječju" maštu da radi dalje . Ćudi me da nemamo ljubitelja muškaraca na fakultetu , bar među studentima. Ali, nebrini , dolaze nove generacije. pa nove, pa nove, pa ove .....

ekseentar prosinac 1998. 97 ~ ·--------------------------------------------------------------------------

VODORAVNO:

OKOMITO:

1. . ...F,redmet na Geodetskom fakultetu

l . Ljudi koji se bave tahimetrijom 2 Jedan na slovenskom; Količina svjetlosti koju neko tijelo odbija (mn.); Osobna zamjenica 3. Koje su sa oknom; l . i 2. samoglasnik; Opseg; Turska 4. Postupak usklađivanja osi kod teodolita 5. Ivana Trump; Žensko ime; Tomislav Ladan; Poljski cvijet crvene boje (ima i praktičnu uporabu) 6.Muško ime; Nota solmizacije; Tona 7. Grčki bog rata; Poznati geodet (fizikalna geodezija); Osobna zamjenica 8. Pravac; Pjevač Rahimovski; Oznaka za litru; Broji se u boksu 9. Auto-oznaka za Ogulin; Lakmus-papir je ... 10. Na njima koljemo svinje;L-ud (engl); Kemijski (skr.) ll. Industrijska pokrajina u Njemačkoj; Tangens; Onda, tad 12. Čitaj i piši SG; Sol octene kiseline; Šibenik bez i 13. Šime Sesar; Mjesto u hokeju s kojeg se izvodi osvajanje paka; Q (njem.); Košarkaški.Jdub 14. Austrija; Borbena oklopljena vozila; Sat 15. Imaju je kraljevi i kraljice; Instrument za mjerenje razlika visina 16. Njemački auto; Šarene, raznolili.e

2 ČovjeEJwji IJrovodi anketu; Autor teorije najmanjiiLkvadrata; Sredina od prut 3. Strano muško ime; Žensko ime (Beatrice); Light Hot Glass; Ovuda, tuda 4. Veznik; VIDI SLIKU (rješenje)

5. PosUednji izabrani apostol nakon Jude); Ostale; Rijeka u Hrvatskoj 6. S loE_ engl.); Njemačka; Puder, prašak; Škola - 7. Tito BilQpavlovi&; Veznik; Jedna od osnovnih osi kod teodolita 8. njemu se odvija reakcifa; Boje za kosu, kne (mn.); Vrtlog 9. Savršenost, uzomost; Jedinica za kuteve, nije stupanj; Skupina istovrsnih stanic lO. Što u Primorju; Cipar; ? i trublja; Grčl<o slovo; Kratica za električni JI. Suprotni veznik; Organisation oflnke, Maye & Aztecs; Raste na prstima; Ulrika od mila 12. Grčko s-lovo; Osobna zamjenica; Četa, skupina; Vrisak 13.Neta1illuta,čista; Poklade

::.:. -

- -- 1.::.:-

---'!;;:"

-~- f -

~ r=

-~-

-..;_

:za fa

-- --_ [?._ --- - lNL ~

=- -

_;o.

- - -l=

- -

-t:::...,_...:j-.d!rl

"'-

~ -~ ::::::.__ F-- =-

MliTEM.ATIČKE GLA.VOJ:j,=.I.I;ID..Ier. _l.Xo.jfbrojeyj dolaze (reoomJ na mjesto upitnika ?

_-.,:;.

•- Nl

= -

..P.

--T-J e

oc··-

•

Windo .,.,_. pula čil gene,aciia derede•e~ o•a...

Microsoft i Bil Gates sigurno imaju neki tajni sporazum sa američkom duhanskom industrijom i neki tajni dogovor kojim povećavaju profit istoj. Mislim da osim duhanske vjerojatno podržavaju i destilerije viskija, burbona i ostale proizvođaće alkohola. Kako ? Palim cigaretu, palim kompjuter, diže se bios i testira se memorija, pušim, piše mi na ekranu "starting windows 98", pušim, windowsi se digli. Gasim cigaretu. Konačno, pomislim, sad ću nešto pametno raditi, uzmem miša i pomaknem miša, a disk vrti li ga vrti. Ponovno palim cigaretu, startam Photoshop, dobro ajde relativno brzo se digo', barem nešto, pušim dalje, otvaram dokument A4, ništa posebno, 300 dp i-a i l O-tak lay era, u ko loru naravno od par desetaka Mb. Piše mi "loading photoshop format", gasim cigaretu. Čekam, Čekam, Čekam, palim cigaretu, u to dođe mi frend i započnemo spiku, neku bezveze da prođe vrijeme, bacim pogled na ekran, a ono l 0% učitano, dignem se od stola i skočimo na pivo. Vratim se, a ekran još siv, piše mi "converting colors", taman mislim da si zapalim još jednu. Okrenem se od kompjutera, pušim i pijem pivo (prethodno dobav ljeno iz obližnjeg dućana), pričam da mi prođe vrijeme od učitavanja. Gasim cigaretu, cugnem i bacim pogled preko ramena, piše mi detect watermark, jeb .... hm još se učitava. Palim cigaretu i naravno pivo

polako ponestaje iz limenke. Proporcionalno smanjenoj količini pive, povećava se količina trabunjanja sa frendom. Gasim cigaretu i okrećem se prema stolu, gle ! učitalo se !, hik , učitalo ! uzimam miša, klikam na type tool, otvara se prozor za unos teksta , upisujem tekst , ispiše se prvo slovo , stanka , drugo slovo, stanka par sekundi, treće slovo, također stanka par sekundi , pokaže se ispisano u pravoj veličini, palim cigaretu, dobro, odgovara mi pomislim, klika m ok, piše mi rendering type tool, pušim, čekam, čekam, piz .... hm pri čekam tako i pušim i pričam. Sad mije dosta!!!, snimit ću to pa ću raditi poslije ! Klikam Save As ... , a ono disk vrti, vrti čoviječe ko' motoma pila ! upisujem ime datoteci, klikam ok, a ovaj vrti li ga vrti i rrr i rrrrr u beskonačno. Piše mi preparing to save , gasim cigaru pričam dalje sa fi-endom i pričam, a to se snima, a disk se razvaljuje, a ja pričam i palim cigaru i pričam i pijem i već mi se pali screen sa ver, a ovaj još vrti u p iz... otvaram drugu limenku, gasim cigaru. Zezancija, dolazi društvo, disk se vrti nesmanjenom žestinom. S obzirom na ispijene količine piva popodne, večer mijenja svoj tijek. Polako se muzika pušta, kompjutere više nitko i ne gleda. Puši se pije i dere. Muzika piči, skače se i vrišti, cuga se proljeva oko kompjutera, po disketama, cd-ima, omotima. Pivo podilazi pod miševe i tipkovnice! Nema veze! Koliko toliko priseban pogledam da li mi se snimi lo, pomaknem miša da se ugasi screen saver, a ono fino piše "this program has performed an illegal operation", ha, ha, ha, nasmijem se,

iščupam kabel od napajanja i vratim se u društvo!

Jim Beam, dipLing. geod.

•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 100

eksee"tar

prosinac 1998.

PA NARAVNO DA NEŠTO PIŠE. GLUPANE. PA TO JE KNJIGA . U NJIMA OBIČNO NEŠTO PIŠE !

BABSKE PRIČE. NAJBOLJE DA MI UZMEMO KNJIGU I ODMAGLIMO ODAVDE!

... OVDJE SA STRANE. PIŠE: TKO DODIRNE SVETU KNJIGU NAVUĆI ĆE PROKLETSTVO ... GLB ... GENERALNOG NIVELMANA !

KAJ GOD. MOJ PRAPRADEDA NEVIO POZNAVAO JE TOG TVOG LADISLAVA I REKAO MI JE DA SU TO SAMO PRIČE ZA MALU DJECU ......

- ~-

... MA PRESTANITE SE NATEZATI, TRISTO MU TRIGONOMETRIJSKIH OBRAZACA. MORAMO IZAĆI ODAVDE ŠTO PRIJE

SPORO UČIŠ HA? REKAO SAM TI DA DEDU MILJENKA '-

PROKLETSTVO GENERALNOG NIVELMANA ............. .

OSTAV~!p~t?MIRU/ ~~~ ,, ~

l~~~~ tQ~~~ ~~~ r*~r~ ~~~: « . . -,::-~ J :(;fl :--~ :.~

~- - _:-·::____;_- _::--=;e . - -~~