Broj 06

712148579361IMPRESSUM189567942354189654785RIJEČUREDNIKA44677382684632577SADRŽAJ47965

3.1415926535 8979323846 2643383279 5028841971 6939937510 5820974944 5923078164 0628620899 8628034825 3421170679 8214808651 3282306647 0938446095 5058223172 5359408128 4811174502 8410270193 8521105559 6446229489 5493038196 4428810975 6659334461 2847564823 3786783165 2712019091 4564856692 3460348610 4543266482 1339360726 0249141273 7245870066 0631558817 4881520920 9628292540 9171536436 7892590360 0113305305 4882046652 1384146951 9415116094 3305727036 5759591953 0921861173 8193261179 3105118548 0744623799 6274956735 1885752724 8912279381 8301194912 7669405132 6892589235 1609631859 7669147303 2164201989

8347913151 9848824012 2590694912 0426992279 7509302955

7727938000 0739414333 6085784383 2106611863 7802759009

5305068203 9284681382 0805124388 8456028506 1743241125

8347913151 9848824012 2590694912 0426992279 7509302955

7727938000 0739414333 6085784383 2106611863 7802759009

5305068203 9284681382 0805124388 8456028506 1743241125

8467481846 1050792279 0597317328 8142061717 6611195909

2497217752 0167113900 6208046684 9141992726 9092721079

4672890977 4385233239 2723279178 1965285022 9958133904

3639443745 8930161753 6260991246 2848864815 5593634568

2497217752 0167113900 6208046684 9141992726 9092721079

4672890977 4385233239 2723279178 1965285022 9958133904

3639443745 8930161753 6260991246 2848864815 5593634568

2599413891 0604009277 0404753464 7496473263 5869269956

5181841757 5741849468 4668049886 2694560424 0865832645

9909026401 5977297549 3836736222 4220722258 7745649803

2599413891 0604009277 0404753464 7496473263 5869269956

5181841757 5741849468 4668049886 2694560424 0865832645

9909026401 5977297549 3836736222 4220722258 7745649803

6899577362 4939319255 7747268471 3558764024 8505494588

5425278625 5255213347 0494601653 0841284886 7396241389

8482601476 4105978859 4469584865 5848406353 3548862305

6899577362 4939319255 7747268471 3558764024 8505494588

5425278625 5255213347 0494601653 0841284886 7396241389

8482601476 4105978859 4469584865 5848406353 3548862305

0353018529 8175463746 9448255379 2533824300 5570674983

6369807426 1613611573 5688767179 7392984896 4677646575

2671947826 5709858387 8459872736 4169486855 6456596116

0353018529 8175463746 9448255379 2533824300 5570674983

6369807426 1613611573 5688767179 7392984896 4677646575

2671947826 5709858387 8459872736 4169486855 6456596116

8230301952 8890750983 4676783744 8150193511 2861829745

3479775356 1973568548 2725502542 2512520511 4371917287

5224894077 2169646151 9972524680 1296160894 6672782398

8230301952 8890750983 4676783744 8150193511 2861829745

3479775356 1973568548 2725502542 2512520511 4371917287

5224894077 2169646151 9972524680 1296160894 6672782398

5338182796 6861727855 9555961989 6602405803 4586315030

4991198818 7235014144 9219222184 9506800642 8696095636

9825822620 6592509372 5395943104 1435997700 5225499546

5338182796 6861727855 9555961989 6602405803 4586315030

4991198818 7235014144 9219222184 9506800642 8696095636

9825822620 6592509372 5395943104 1435997700 5225499546

2788659361 5082953311 4710181942 7521620569 2164121992

0236480665 1732172147 6948556209 3883786360 0471237137

9835259570 1429809190 8559252459 8079771569 8895252138

2788659361 5082953311 4710181942 7521620569 2164121992

0236480665 1732172147 6948556209 3883786360 0471237137

9835259570 1429809190 8559252459 8079771569 8895252138

1065485863 4541506959 6370766010 8989152104 6360093417

8720275596 6145249192 8625189835 8145410095 2039194945

9512694683 4939965143 2774155991 1365497627 5226746767

1065485863 4541506959 6370766010 8989152104 6360093417

8720275596 6145249192 8625189835 8145410095 2039194945

9512694683 4939965143 2774155991 1365497627 5226746767

3809525720 5574857242 8583616035 9331367702 6782354781

3211653449 8164706001 4547762416 8279679766 0674427862

9465764078 4962524517 6868386894 4390451244 0168427394

3809525720 5574857242 8583616035 9331367702 6782354781

3211653449 8164706001 4547762416 8279679766 0674427862

9465764078 4962524517 6868386894 4390451244 0168427394

RESSUM189567942354189654785RIJEČUREDNIKA44677382684632577SADRŽAJ47965899

2931767523 4654958537 2978049951 5875332083 1300192787

Lektura: Žana Bučić

0539217176 2249534301 4999999837 7838752886 1712268066

Grafička obrada i prijelom stranica: Tanja Minarik Domagoj Udiljak

6094370277 1468440901 5187072113 7101000313 1857780532

Grafički urednik:Tanja Minarik

1907021798 7363717872 4771309960 2619311881 9375195778

Uredništvo: Nina Milošević Tanja Minarik Duško Romac Domagoj Udiljak Petra Vučica

6395224737 7577896091 5981362977 3344685035 8823537875

Glavni i odgovorni urednici: Petra Vučica & Domagoj Udiljak

8602139494 7785771342 8640344181 4252230825 1159562863

IMPRESSUM

4406566430 4526356082 2129021960 3469083026 2875546873

Koji je ovo mjesec? Kad smo ono rekli izdati šesti broj?

Pa, da smo to napravili prije šest mjeseci kako smo obećali ne bi bilo dobro jer bi time prekršili sva pravila po kojima studenti, htjeli ne htjeli, funkcioniraju; napraviti nešto u dugoročno planiranom roku jednostavno nije u stilu...

Prvo poster; tražili ste - dobili ste: figuranta/figuranticu snova, odabir po principu kome se što sviđa. I da znate, namučili smo se da ih nađemo, a njoj smo i povećali cice (kod plastičara Domagoja), mala je sad baš po mjeri.

Sadržaj; podosta članaka informativnog karaktera, a naročito edukativnog. To obvezno pročitati! Što se tiče stručnih dijelova (nije obavezno čitanje, ali je preporučljivo), karakterizira ih lagana čitljivost i jezgrovitost. Što se sporta tiče: ovaj put smo se bacili na alternativu, kako ćete i vidjeti.

Za interview smo odabrali manje više poznate, ali svakako posebne osobe.

Slijedi redovni izvještaj o guzičarima koji su već diplomirali, i nikako nemojte propustiti geoskop da vidite isplati li Vam se gubiti vrijeme u Kačićevoj 26.

Zatim, (to je zapravo prvo na rasporedu) temeljiti izvještaji sa studentskih praksi što je vrlo korisno za buduće naraštaje. I tako dalje. Nadamo se da ćete na prvi (valjda ne i zadnji) prelet primijetiti napredak u grafičkom smislu.

Alkarski pozdrav!

9833673362 0005681271 4201995611 5024459455 5982534904

RIJEČ UREDNIKA

SADRŽAJ...// eksc_6

--/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --/// --///

Glavne suradnice: Ksenija Ivančić Mirjana Kruhak

Suradnici: Miro Babić Jerko Bakotin Zvonimir Baričević Bernarda Božić Boris Labaš Marija Ljubić Hrvoje Klepac Jelena Kuntić Andro Marinković Mario Miler Ivan Miljković Vladimir Mušković Zlatan Novak Darko Ohnjec Davor Ostojić Dean Palin Marina Rozer Darko Šiško Jelena Vuk Ivna Vukelić Damir Žižić

02 06 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 34 36 40 42 43 46 52 54 58 64 68 74 76 77 78 80 84 86 88

sisuljak 2003 malo selo praksa kartografija praksa fotogrametrija mala kapela solaris iaeste pravilnik o diplomskom ispitu eureka, pokrenuli smo katastar usporedbe zakonika zagrebačka zelena potkova slobodni programi ponešto o digitalnim kamerama infrastrukture prostornih podataka interaktivne karte na webu info kutak linux stari most u mostaru plinovod razminiravanje arg-e-bam sportsko ronjenje i geodezija planinarenje interview s draganom rebićom hattrick naj... geodeti u hollywood-u interview petar garmaz geoskop nešto puknuto križaljka

Stručni suradnici: profesori Geodetskog fakulteta Damir Medak Stanislav Frangeš

asistenti Geodetskog fakulteta Vlado Cetl Tomislav Ciceli Andrija Krtalić Ljiljana Pleše Dražen Tutić Robert Župan

Tisak: Tiskara Kasanić PODUZEĆE ZA GRAFIČKU DJELATNOST, TRGOVINU I USLUGE; Vunarići 9, 10000 Zagreb - Hrvatska Tel./Fax:++ 385 1 3881 860; e-mail:kasanic@zg.tel.hr

Broj žiro računa: 3240009-1100010196 s pozivom na broj 108-02 u korist Geodetskog fakulteta

Mišljenjem ureda za priopćavanje, klasa 03205/97-02-69, ekscentar je oslobođen plaćanja poreza na promet

Naklada: 300 primjeraka

ISSN 1331-4939

SISULJAK 2003.

Glava prva. (Trenutak spoznaje) Prvo da raščistimo neke stvari. Sve ono što se čini čudno, neka tako i ostane, sve ono što je izmišljeno neka bude smiješno, a istinito zanimljivo. Svaka slučajna sličnost sa stvarnom osobom namjerna je! ‘’I...kud se ide? Ma, u Sisak. A? Šta stvarno? Daj nemoj s**t’. Koji ćemo k**ac u j****om Sisku.’’ Energična i odvažna reakcija boljeg studenta geodezije, milozvučno je i jekovito prostrujala našim zavodom.

Nekih tjedan dana kasnije u tom istom podrumskom prostoru glas je bio malo promukliji, umorniji, popraćen bolesničkim kašljem i teškim disanjem, te je na pitanje: ‘’I? Kako je bilo u Sisku?’’, odgovorio: ‘’A? Šta svarno želiš znat! Ma nemoj s**t’, koji k**ac uopće pitaš bilo je JEBENO SAVRŠENO! I djeco, što smo naučili?! Odgovor je jasan, poput pogleda krtice opremljene ‘’Geordi La Forgevljevim’’ vizirom. Bila praksa u Našicama ili Dubrovniku, uz odličnu ekipu i dva mlada, prekrasna asistenta, svejedno je, pa je čak i Sisak zbog svoje blizine uštedio studentima vrijeme kako bi što prije sjeli za okrugli stol i započeli edukativan i opširan razgovor ugodni, naroda geodetskog (uz dobru kapljicu i još bolju atmicu).

prakse

02 ekscentar br. 6

No vratimo se na sam početak. Svanulo je uobičajeno studentsko jutro, dignuh nabreklu lubenicu i skenirah prostoriju punu razbacanih trupla, flaša i kondoma (uvijek ih razbacamo po sobi, nekako nam ujutro podignu samopouzdanje). Mobitel=5 neodgovorenih poziva, vrijeme=1h nakon dogovorenog polaska s fakulteta. ‘’Dam, f**k, shit, Ma**r budi se, kasnimooo!!’’ Moj dobar prijatelj panično leti s kauča mrmljajući: ‘’Što sam učinio, jao...(plač).. u četiri godine nisam zakasnio, sve disciplinirano obavljao, niti jedno predavanje propustio, a sad koje sramote.. buaahaha!’’ Uhvatio sam prijatelja M***ra za ramena i opalivši mu dvije obostrane šamarelice upotrijebih riječi koje je moja bivša jednom upotrijebila na nekom izboru ljepote: ‘’It’s ok!It’s ok!’’ I nakon što sam otpratio svoja dva gosta, prijatelja B. i T. iz Njemačke (eto nam i nagradnog pitanja, odgonetnite njihova puna imena, ako ste čitali prošli broj trebali biste znati. Osoba koja prva dotrči do uredništva sa punim imenima dobiva nezaboravnu nagradu!) jurnusmo put faxa.

I tako stigosmo u prekrasan slavonski gradić na 5 rijeka, 7 potoka i dva slapa, poznat po dobroj proizvodnji pive i duhanskih proizvoda, kraljevski grad Sisak! Ne zaboravimo odlične pizze kojima su nas velikodušno počastili dragi astići, koje jednim imenom volimo zvati Dazo. Naravno neki od nas nisu dugo ovako blagovali pa su malo ostali i zatečeni (slika vlade s picom).

Bilo kako bilo nakon obilnog žderuckanja i probavnog pivnog natapanja, odlučismo se međusobno malo bolje upoznati, te smo se međusobno pozvali, da kao prijateljska miroljubiva ekipa ispunjena ljubavlju i razumijevanjem posjetimo svakog po na individuu, u njegov skromni apartmančić. Kako to pristojno biva prilikom prvog ulaska u nečiju garsonijeru prikladno je sa sobom ponijeti i pokoju flašicu.

Glava dvije (Industrijska zona iliti ga VladoGPS) Četiri kršna momka u autiću registarskih oznaka najrazvijenije hrvatske županije, (Novo nagradno pitanje! Prva osoba u uredništvu sa točnom kraticom oznake glavnog grada te županije osvaja nagradu) navođena prometnim iskustvom dragog Vlade bespomoćno kruži u društvu korozivnih vagona industrijskom zonom Novog Zagreba. I tako u potrazi za ilegalnim prelaskom autoputa te nastavak puta za Sisak, momcima polako raste napetost u glavama, pogotovo dvojici iz prošle glave. Da se ta napetost smiri, rješenje je jednostavno, stanka za doručak. (slika s pivama)

Ne biste vjerovali, ali u prvoj fazi upoznavanja rodile su nam se i prve ljubavi, da, da. Naša draga Blaža i gospon Pelin, Micek i gospodična Gemišt, Matilda pala na slatkog Bambusa, Zlatno dijete počelo sliniti nad jedinom koja ga je htjela razumjeti Stellom i tako...da vam sve ne otkrijem.

Glava treća (The Briefing) Naravno došlo je vrijeme da šalu stavimo na stranu (Šuki je izašao iz sobe). Trebalo je pametno i strateški razmisliti o sutrašnjim zadacima, te je vesela družina okupivši se oko kapetana pomno sa strpljenjem i maksimalnom ozbiljnošću saslušala Dazo plan za jutro (slika čitanja rasporeda)

student je ponudivši svoju domaću zagorsku kiselu kapljicu, tako okončao svoje podlo prevarantsko objašnjenje kako nije pametno puštati djecu da metalnim šipkama sviraju na baznoj stanici ritam narodne jadikovke.

Na trećem kraju grada skupina mladića proučavala je najnovije čudo tehnologije. No prije samog početka potrebno je provesti potrebnu geodetsku obuku i testiranje. Najprije provjera očne mrene uz pomoć Lajke tipa vau vau303.

‘’Sori moj Vladek, ali nemreš projti, vidim nekakvu mrlju veličine Armenije na tvojem oku, tak da sam ja na aparatu, a ti moreš stativek furkat za menom....to tje kak f golfu, ti palice furaš i mene savjetuješ,ne...al’ idemo prvo na gemišt.’’ Test drugi, tri sata na najjačem suncu bez pive, a kamoli rakije.

Glava četvrta (baza) Onaj tko je tog jutra završio na bazi bio je dobitnik dana. Makar se na prvi pogled to činilo teškim ispalo je jednostavno za dva nadobudna studenta kojih je dopala ta sreća da cijeli prvi dan neograničeno leže na njoj! Sada ću vam, nadam se ne preopširno, objasniti kako je protekao naš radni period tog dana: GPS opažanje i nivelman. Ok, toliko o poslu za sad vratimo se sada zanimljivom detalju suradnje sa arheološkom skupinom.

Naime na jednoj od 7 rijeka, zbog velikih suša prisustvovali smo nalazu postolja za kastriranje pasa još iz doba Križarskih ratova i svih pokusa vezanih uz genetske modifikacije i križanja tih divnih ljubimaca, (kao dio dokumentacije jedna fotografija

ekscentar br. 6

(Da me dragi čitatelji ne bi krivo shvatili i mislili da mi ondje ništa nismo radili. One tehničke pojedinosti možete naći u Geodetskom listu i našim plakatima koji ponosno vise u obnovljenim i najljepšim prostorijama zavoda za geomatiku.

Kao što znate ovo je ekscentar, a i ja imam problema sa normalnim pisanjem, pa ne bio jednom na psihološkoj procjeni tijekom osnovne škole. Hvala na razumijevanju i živjela geodezija!)

03 Kandidat izdržao, te naravno treći test: centriranje, no ne bilo kakvo, već centriranje uz unakrsno napucavanje u zadnjicu!!

Kandidat Kordić prošao (zadivljujuće dobro, čak se i čudno smješkao!)

Glava peta (RTK (Rapidno Tekila Konzumiranje))

Na drugom kraju grada u ciganskom naselju tresla se zemlja uz pravu rakiju, ples i domaću cigansku glazbu. Nevjerojatno miroljubivi i susretljivi, dragi nam Romi, ugostili su naše studente nakon što im je jedan od njih objasnio da se vrše mjerenja zbog nadolazeće provedbe potrebne infrastrukture, od kanalizacije i vodovoda do mnogomegabitnog bežičnog internet linka za romske žitelje elitne podnonasipske četvrti! Dotični

Razgolićeni ples mongolskih ljepotica prekinuo je pomalo Dexterovski monolog popraćen otvaranjem prozora. Moj cimer: ‘’AAA! Itz ej grejt dej for ej sajens!’’ Znao sam da neće dugo spavati jer je znao da tog jutra operiramo uz pomoć RTK-a ulicama Siskograda. Iako sam rekao da nema šanse da se izvučem van, sljedeće stvari koje se sjećam jest buđenje nasred ulice i Ma***a koji me drži za lijevu nogu, skakući i ponavljajući: ‘’RTK, RTK!’’ Ostatak poluživih ostataka što je noć prije operiralo onaj drugi RTK iz naslova :), skupilo se i zajedno prionulo poslu.

Na kraju ostasmo Ivana, Micek, Mađar i moja malenkost sa jedinstvenim ciljem. Naime, prije nego što nas je napustio naš asistent dao nam je neobičnu zadaću, linijski RTK metodom



prakse

‘’Da ste svi bili u krpama! Sutra radimo! Ako jednog od vas malih naivaca vidim da je makar surlom provirio iz sobe diplomirat će na jesen 2038!!’’ Glas drugog asistenta nadodao je: ‘’I nemojte si dozvoliti luksuz da netko napravi kakvu glupost jer će prvim vlakom koji ide iz Vinkovaca završiti u Zagrebu, i da znate, ne karikiram!!’’ Dobar autoritativan pristup, pedagoški ispravan i nimalo pretjeran nikome nije smetao, jer samo uz dobru disciplinu i uspješno odvajanje zabave od zadaće čini svakog geodeta ozbiljnim i kompetentnim budućim stručnjakom. Deset minuta kasnije šuljamo se hodnikom skupljajući ekipu za bijeg, te lijep mladenački provod. U hodniku se pojavljuje snažna i zastrašujuća silueta, pali se svjetiljka koja obasja lice asistenta: ‘’Ne mogu vjerovat, kako se usuđujete ovo planirati bez nas asistenata!! Ha, ha!’’ I tako uz karaoke raspoloženje, lančano zagrljeni u ugodnom društvu i finoj kapljici, te pjesmom Moja domovino, ispraćujemo mladu češku obitelj s našeg kata!

Na kraju je čak ispalo bolje od očekivanog:

kolničke premosnice za mrave kokičare, koji se grupno kreću visoko preciznom selidbenom trajektorijom, koja zbog toga iziskuje višestruko snimanje istih 200m. Na upit zašto ne može ostati, isti poštovani, odgovorio je da ima poslovni dogovor u birtiji malo niže, te da se tamo nađemo. Vrativši se nakon nekoliko sati do kafića, naravno dočekani glazbom, pjesmom i ljubavlju pridružismo se postarbeit relaksaciji.

prakse

04 ekscentar br. 6

Glava šesta (Dan kada smo svi prošli Državnu) Večer kada je Sisak u transu mrmljao samo jedno: ‘’GPS!’’. Večer kada je River Pub ostao jedino mjesto na planetu sa rijekom piva i geodetima. Večer u kojoj su se geodeti pokazali u kolektivnom blještavilu koje do tada viđeno nije. Večer u kojem je ukraden sombrero iz meksičkog restorana. Makar su to svi shvatili kao nemoralan i djetinjast pothvat uvjeravam Vas da je cilj lopova bio plemenit. Naime restoran je bio prisiljen zaposliti dva dodatna čuvara, kao odgovor i ostali restorani su zaposlili čuvare i sveukupno je zaposleno 26 osoba u idućih par dana, čime je smanjena nezaposlenost toga grada, povećan i bruto domaći proizvod te županije i bilanca dugova pomaknuta s mrtve točke! Eto! Što je to prema cijeni jednog pišljivog sombrera. Naravno ako se to nekome ne sviđa, ja ću drage volje otići u Sisak vratiti j***ni šešir, a 26 ljudi koji će ostati na ulici nek budu vama na duši!!

Oprostite malo sam se zanio, znači gdje smo ono stali, a da, večer u kojoj je i nebo odgovorilo na poseban način, izlivši ljetni pljusak u strahu da će se rasplamsala geodetska vatra pjesme, plesa i životinjskih urlika proširiti čitavim gradom. No ona, pa ni ništa drugo, ovakvu složnu masu nije mogla zaustaviti. Bačve na kojima se plesalo postali su antikviteti, majice koje su se skidale unikatu, pive koje su se ispijale, jutarnji

mamurluk. Povijest je ponovno bila ispisana rapidografom geomatike, nezaboravno i perverzno dobro, čak je bilo i krvi što je zadovoljilo i moje sotonističke porive, naravno staklo razbijenih čaša i djevičanska stopala koja su po njima poput... uf oprostite zanio sam se. I kao što Bog stvori geodeta da bi na profitabilan način mogao baratati nekretninama, isto tako mi ostavismo one male akumulirane spremnike emocija za taj dan kako bismo drugi mogli provesti sa jastukom na glavi.

Slike u zamjenu za 1000 riječi:

Konec (Moramo zahvaliti Danku, Rezi i Šugaru, te najboljoj i najstarijoj geodetskoj ekipi koja nam je pripomogla da na jedinstven način ovjekovječimo ovih 7 nezaboravnih studentskih dana, tu su Slavko Šimičić Šime glava operacije Geos91 tvrtke, čiji moto je: ‘’bez panike sve se da riješiti’’, Stipe, snažan i kršan, odvažan lik koji dolazi s brda i razara sve prepreke svojom smjelom flegmatičnom odvažnošću, Tiho zvan Tihomir uvelike pomogao u proučavanju utjecaja multipatha, najsmireniji i najtolerantniji član ekipe smrti, koji najbolje zna s Franjom, Gugi zvan Ivica, nezaobilazna karika koji je svojim umirujućim pričama uspješno uspavljivao sve nemani i životinje koje su nam se, nenadano našle na putu, Ankica koja sve to drži pod kontrolom i naravno Franjo zvan Lukšić, čovjek nevjerojatnog životnog i poslovnog iskustva, koji je toliko bogat (iskustvom) da nama mladima i naivnima pametno iznova objašnjava kako u svijetu postoje samo dvije strane:fantazija ili k**ac od ovce. Što bi mi bez njih! Hvala Vam svima!)



Zlatan Novak

05 prakse

Na kraju, final thought: Bez obzira koliko neki ljuti bili na ovaj članak :), no jedno je jasno, dobro smo se proveli i upoznali, te ako samo na trenutak zaboravimo na našu profesiju i pogledamo jedni druge malo dublje od onog okulara na površini, pronaći ćemo onaj pravi i iskreni put prijateljstva iz kojeg ćemo nadajmo se, jednog dana izvući najviše koristi na poslovnom planu :). Zato kad za 20 godina uzmemo ovaj list u ruke, pročitamo ove bljezgarije, sa suzom u oku okrenut ćemo se bračnom paru i reći: ‘’Kako je onaj Novak mog’o srat’’ ili ‘’Toga više nema i sve si to ti kriv/a, a bio sam tako mlad/a!!!’’, te će uz ovaj članak i gigabajt ostalih ugodnih sjećanja naš vremeplov zauvijek ostati. Živjeli!

ekscentar br. 6

Da bar mogu pustiti prikladnu milozvučnu pjesmicu uz ovo..svima bih Vam natjerao krokodilsku knedlu u grlo!

Naslov:

Malo Selo

Tema: praksa IGUPI Mjesto: Pharos Vrijeme: negdje u rujnu i listopadu 2003.

Sudionici: studenti 9-og semestra koji su bili podijeljeni u pet grupa; prva grupa je bla, bla, bla...

prakse

06

Voditelji: krv, znoj i Roić, zatim omiljeni docent, pa tata Matijević, uništavač opreme Cetl, manje omiljeni Paar i novopečeni vojnik Karlo koji je imao problema u snalaženju i pronalaženju mjesta za s(r)nimanje.

ekscentar br. 6

Smještaj: U pustom hotelu društvo su nam činili njemački postsezonski turisti, uglavnom penzići, zatim ... i to je to, nije bilo više nikoga, osim par Talijana u susjednim sobama koji su nas tužakali recepcionerima zbog buke. Vanjski bazen je bio u upotrebi 0-24, hrana je svima probavu stavila u turbopogon što je dovelo do nemogućnosti duljeg zadržavanja u sobama i pripadnim hodnicima, užas!

ekscentar br. 6

07 prakse

Teren: Kao svaki teren, bio je zanimljiv i pomalo naporan, pogotovo za Male Seljačiće čiji je vođa bio pod raznim pritiscima, pa se osjećala dodatna napetost u grupi. I nakon završenog službenog dijela prakse, dečki su odlučili savjesno dovršiti posao i posjetiti teren u subotu u 5:30am nakon tihe veselice u Neptunu; dobili su veliko priznanje od glave prakse: «oni nisu normalni!!!». Obzirom da se tekst piše 9 mjeseci nakon događaja, nemojte uzeti za zlo neke izostavljene (ne)bitne činjenice i randomski način pisanja. Neki su nesretnici imali u zadatku obići prekrasan otok u službenom vozilu katastra grada Staroga Hvara ili se voziti brodom i dizat mriže, a druge opet sretnike je zapao odgovoran, ali svakako prestižan i zanimljiv posao skaniranja planova ili čuvanja referentne.

Ipak, najviše su se našetali Jurica, Pjer i Vladek u potragama za trigonometrima skrivenim u divnim zaraslim, obraslim, zatrpanim krajolicima.



Nakon terena: slijedi odmor, kupanje, sunčanje.... moš mislit: ide ti doručak, teren, ručak (iza kojeg nema spavanja iako smo bili u regiji u kojoj je to zakonom propisano), pa obrada podataka, pa večera, pa prezentacije, pa još malo obrade podataka i računanja.

Nakon ponoći, znoja i suza: slijedi uzajamno tješenje i dubokoumni razgovori, te rasprave o tome treba li ili ne postaviti točku tu ili tamo, ima li šanse da se taj prokleti nivelman ikako namjesti, ... Uz veliku podršku drugova, u takvim trenucima neizbježna je konzumacije jedine preostale utjehe na svijetu: čarobne pive. Kad konačno sve traume zaboraviš i pomisliš da ti ima spasa, odjednom počnu odzvannjati riječi: «...nije me briga gdje ste bili i što ste radili, kad ćete se dići, ali u 7:45am, da ste se nacrtali na parkiralištu». Zbunjeno pronalaziš put do sobe, ...aaah konačno malo odmora, kad ono nema šanse, nula bodova; taj Babić je neuništiv.

Neki panično bježe iz soba, neki stavljaju jastuke na glavu... Nakon 3 dana, neumoran rad tih kapacitativnih sinusa i pluća ti zvuči kao melodična uspavanka.

prakse

08 ekscentar br. 6

Opet teren: unatoč zvonjavi u glavi, mučnini u želucu i inim tjelesnim smetnjama, nitko nije zakasnio niti jedan put, baš se pitam zašto, autoritet se nije mogao opovrći unatoč hektolitrima alkohola.

Bilo je i malih nezgoda na terenu, a Bože moj sve je to ljudski. Tako je docent u pravom gospodskom stilu nakon otreska nasred mokrih mriža na brodu, galantno ustao, protresao ruke i nabacio neodoljivi smiješak. No, nakon neuspješnog pokušaja onesposobljenja docenta, dotična je grupa probila rezervar na barki, ali nažalost tek pošto su sredili barku, ustanovljen je kraj terenskog posla, pa radost nije dugo trajala. U vezi nezgoda na terenu, već spomenuti prokleti nivelmanski vlak se stvarno takvim i pokazao nakon što je figurantica P.V.(23) na predzadnjem stajalištu podigla papuču unatoč trodnevnoj praksi u tom poslu. Događaj je povećao ionako već povećanu napetost i prouzrokovao prvo s njene strane zbunjeni pogled, pa izraz dubokog jada, očaja i kajanja u jednom, pa urlanje vođe grupe: «neeeeee.... u pi...u ma.... u, koji k....c radiš, o kojem je...nom k...cu ti misliš, je..n ti sve papuče ovoga svita, ajmeeee...» . Komunikaciju urlanjem, seljačići su zamijenili modernom tehnologijom voki-tokija, od kojih se na dva moglo pričati i slušati dok je treći gratis voki-bez-toki nudio uslugu samo slušanja napetih razgovora. Bilo je i nasporazuma oko toga kako se koja točka zove i koja referentna ima prioritet, a dogodilo se i da je druga od dvije GPS stanice ubila onu prvu o čemu nećemo mnogo jer budi bolna sjećanja. Najviše sreće ipak su imali crkvenjaci; osim što su jedini bili u debelom hladu, svakodnevno su imali ponudu Domaćice, kavice, cole, rakije i drugih sokića uredno posloženih na klupama crkve. Svetost ambijenta nije ih sprečavala u konzumiranju aperitiva domaće proizvodnje.

Skroz zadnji dan: ne moš virivat, opet isto «...nije me briga gdje ste bili i što ste radili, kad ćete se dići, ali u 7:45am, da ste se nacrtali na parkiralištu», pa je li to moguće?! I, tu se ipak pokazuje dosljednost i opet neumoljivi autoritet što je i bilo za očekivati.

ekscentar br. 6

Predzadnji dan, izlet: kao nagradu za turbo-točne rezultate (pogotovo nivelman), dobili smo: Prvo, razgledavanje Staroga Grada pod stručnim vodstvom. Zanimljivosti su u našim glavama zvučale otprilike ovako: bla,bla,aaaa hrrrrkaaa. A, zbilja smo se trudili, no rintanje, nespavanje i tulumarenje prethodnih dana je učinilo svoje.

Drugo, vožnja brodom i ispijanje travarice.

Treće, natjecanje u dosadnoj disciplini (prva nagrada su hvarski medenjaci koji se probaju samo prvi ujedno i zadnji put u životu) Četvrto, sjeckanje poma i kapule (samo za privilegirane cure).

Peto, ručak u romantičnoj uvali uz gradele Golog kuhara i ispijanje vina. Šesto, vožnja brodom i ispijanje travarice.

Sedmo, alkoholni tilt i koma. Spavanje.

Nakon hibernacije, kao novi se pojavljujemo u Neptuna na dogovoreni dejt s profama.

Slijedi glazba, piće, ples, piće, glazba, piće, piće, piće, a za neke i već spomenuti odlazak na teren u ljubljeno Malo Selo.

09 prakse

Posjet opservatoriju

Hotel u kojem smo bili smješteni Skroz zadnji odlomak: unatoč tome što se iz napisanog može štošta zaključiti, nemojte steći krivi dojam; mi volimo našeg čerčila i njegove podanike.



Tekst: Petra Vučica Fotografije: Nina Milošević

Strucna praksa u Zavodu za kartografiju v

prakse

10 ekscentar br. 6

Mo•da zvuèi nevjerojatno, ali stigli smo do devetog semestra. Konaèno! A ponekad se èinilo da je to dalje i od Švedske, ali evo nas! A deveti semestar, èovjeèe, e to je semestar! Savjetujem svim studentima ni•ih godina da izdr•e samo zbog devetog. Èovjek se napokon osjeæa da više ne mora nikamo trèati, nema nastave, nema rokova a tu je i kraljica studija, terenska nastava.

Naravno, nije to jedina kraljica, sreli smo ranije i TPSRI, pa Satelitsku kraljicu, a prièa se, nisam je još izbliza upoznao, da postoji i Dr•avna kraljica. I da nema labavo s njom. No, o tome drugom prilikom.

Kako je uopæe došlo do ovoga tekstiæa? Neki dan zvoni telefon, javim se, a tamo glavni urednik: “Miljko care bok. Èuj, treba mi neki tekst o terenskoj nastavi, objavit æemo ga u Ekscentru, naklada je milijunska, kad to sve prodamo, kupujemo najbolje instrumente i idemo premjerit’ cijelu Hrvatsku. Ostatkom love kupit æemo stanove, aute, zlata gomile i hrpu èokolade.” Na trenutak sam zanijemio. K’o da me konj kopitom ošinuo. Ideja je odlièna! Èudi me da se nitko toga prije nije sjetio. Normalno da sam pristao, treba mi stan!

Praksa dakle. Bilo je svega, ali idemo redom.

Glavni šef prakse je bio Igor Birin, poznatiji kao Birin.

PGlavni šef prakse je bio Igor Birin, poznatiji kao Birin. Prvi dan nas je okupio, sve objasnio, podijelio nas u ekipe, podijelio novce i na posao.rvi dan nas je okupio, sve objasnio, podijelio nas u ekipe, podijelio novce i na posao.

Zadatak je bio terenska dopuna topografske karte mjerila 1:25 000. To je znaèilo obilazak terena i identificiranje i kartiranje promjena, a sve to na podruèju lista TK 321-3-1, u okolici Velike Gorice.

Od opreme smo dobili topografski kljuè, kopiju topografske karte 1:25 000, fotokarte u mjerilu 1:5000, folije, podloge, vodootporne flomastere, 50metarsku vrpcu, kompas i èvrst stisak ruke. Znali smo da je pred nama neizvjesnost, nepoznato podruèje, mo•da nesusretljivi domoroci i opasnost, ali više se nije imalo što èekati. I krenuli smo.

Va•no je još napomenuti da su od šefova tu još bili i Vesna Poslonèec-Petriæ (u daljnjem tekstu Vesna)

i nezaobilazni Vujnoviæ Radan zvani Radan. Od studenata tu su se našli kao i obièno najorniji i najpoletniji, za teren uvijek raspolo•eni, abecednim redom: Boljun Anika, Cukrov Marin, Dunkiæ Ivan, Kaliterna Miro, Miljkoviæ Ivan, Pukšiæ Danijel, Rudan Darko, Ru•iæ Vinko i Šimat Ivana.

Svaki šef je predvodio svoju skupinu, toènije vozio je u svom autu. Osobno sam slu•io kod Vesne i Radana, a pokazali su se kao odlièni predvodnici grupa. Od kolega sam èuo da i Birina krase sliène kvalitete. Posao smo dijelom obavljali vozeæi se u autu, a dijelom probijajuæi se pješice kroz nepristupaèna podruèja. Napomenuo bih da sam bio u autu dok je Vesna ne •aleæi svog Clia, u par navrata kretala na putove koje jedva svladavaju seoski kicoši svojim traktorima, ne bi li što detaljnije pregledala teren, pa ovim putem apeliram na vodstvo fakulteta da bi bilo fer i u redu da sudjeluju u troškovima prvog sljedeæeg servisa.

Radni dan je zapoèinjao u 8,00 sastankom na faksu, zatim kratki dogovor i pokret. Vo•nja do Gorice bi uglavnom protekla ugodno, a zatim je slijedilo obavezno jutarnje razbuðivanje u kafiæu. Moram priznati da me iznenadilo kako neki kolege studenti tako rano ujutro vole popiti pelinkovac. Valjda stvar navike. Nakon toga je slijedio posao. Šef vozaè je sporo vozio, suvozaè student je upisivao na kartu opa•ane objekte, a na stra•njem sjedalu bi obièno sjedio bar još jedan student, koji je budno pratio da nešto ne promakne. Posebnu pa•nju smo posveæivali javnim objektima, poput bolnica, škola, zatim trafostanicama, novim objektima i sl. Takoðer smo upisivali imena ulica, trgova, a na odreðenim mjestima smo mjerili i širinu kolnika.

Zanimljivo je bilo to da su nam stanovnici naselja koja smo obilazili znali prilaziti pitajuæi nas jesmo li došli zbog kanalizacije, i kako je veæ bilo i vrijeme, i da jedino još kod njih nismo bili.Na•alost, ni ovaj put ništa od kanalizacije. A kad smo mi njih pitali znaju li mo•da gdje je tu negdje nekakav èetvrtasti kamen, zvan trigonometar, odgovarali su: “Na•alost, ni vi nemate sreæe, baš ga je Andrija neki dan zèupal van.” I tome slièno.

Ipak, nekoliko smo ga puta našli, pa smo to odmah zabilje•ili fotoaparatom. Na slici vidite Vesnu sa karakteristiènim geodetskim osmijehom nakon pronala•enja ranije postavljene toèke na terenu.

Iako ne u punom sastavu, vratili smo se naveèer i krenuli. Obišli smo par kafiæa, a onda je slijedila poslastica: disco klub. Meðutim, ispostavilo se da smo daleko najstariji u klubu, što je dovelo do podjele u ekipi. Jedni su ostali u Gorici, a ostatak se odluèio za opciju noænog •ivota Zagreba. Završili smo na brodovima koji plove nasipom Save, istim onim kojeg smo prije par godina dobro upoznali noseæi letve i mjereæi visinske razlike. “Zadnja minus prednja!”, još mi zvoni u glavi.

na primjer, uopæe nije bilo bitno tko je vlasnik auta kojim se išlo na teren. Onaj koji se tog dana osjeæao da bi baš malo vozio, jednostavno bi sjeo za volan i gas. Tako na slici vidimo jednog studenta, koji je tvrdio da Clio mo•e preko 200, da jedan njegov roðak ima istog, i da on....

I ništa, taj student je sjeo za volan i pokazao nam da je bio u krivu. A Clio poslije toga više nije bio isti.

Da se vratim na temu. Od stvari koje se ne vide svaki dan, a susreæu se na terenu, mo•emo nabrojiti kalibracijsku bazu (za kalibriranje neèega), zatim razne •ivotinje, poput nojeva, konja, krava i gusaka, te stabla oraha èiji plodovi dose•u velièinu teniske loptice. Nevjerojatno!

Dan po dan, i stigli smo do kraja. Nešto se šaputalo o sveèanom ruèku, no bez slu•bene potvrde. Ali ipak, još jednom se pokazalo da naši šefovi znaju osjetiti

S prvim zrakama, Sunce nas je upozorilo da je vrijeme da se završi terenska nastava. I eto, tako vam je to bilo... I zvuèi sjajno, ali istina je da nismo svi bili baš redoviti, pa je tog jutra, nakon svega par sati sna trebalo ustati i opet u Goricu, odraditi dug!

~ Ivan Miljkoviæ

ekscentar br. 6

Kako su dani prolazili, polako se stvarala sve bolja atmosfera. To je išlo dotle da više nije bilo bitno tko je šef, a tko student. Zvuèi nevjerojatno, i u stvarnom svijetu sigurno nije tako, ali ovo je bio svijet Kartografske prakse i u njemu je sve moguæe. Tako

puls svojih radnika, i kao veliko finale terenske nastave, organiziran je bogati sveèani ruèak u pivnici Turopolje. Bilo je doista dobro, tako da je bilo prijedloga da doðemo i na veèeru, ali umjesto toga odluèili smo se za zajednièki veèernji izlazak. Prešli smo Turopolje uzdu• i poprijeko, ali htjeli smo ga osjetiti do kraja, kako diše...

11 prakse

Posao bismo obièno završavali u vrijeme ruèka, tako da nije bilo prenaporno. Onih dana kada je padala kiša, nismo izlazili na teren.

Praksa usmjerenja fotogrametrija: DVORAC LUŽNICA

(1000 zašto? 1000 zato!)

Kako je divno zvučalo kad nas je profesor Fiedler pozvao u svoj kabinet i ispričao nam što nam slijedi za praksu: barokni dvorac iz XVIII stoljeća, spomenik prve kategorije, jedan od najljepših u zagorju, okružen parkom i jezerom.

Malo tahimetrije, malo fotogrametrije, lokalni restorančić... ma milina. Bili smo oduševljeni i jedva čekali da počne. Šteta što nije spomenuo da će se tamo raditi od jutra do večeri, da već u 8 sati svako jutro moramo bit u Brdovcu na željezničkoj stanici, i što nije spomenuo da je pola dvorišta nedavno prekopano zbog uređenja jezera pa je sve u blatu. No dobro, krenimo redom.

prakse

12 ekscentar br. 6

semestra pojačanih sa četiri asistenta cijeli dan mučilo sa postavljanjem i izmjerom zatvorenog poligonskog vlaka od pet (5) točaka. Tako nam i treba kad radimo a ne razmišljamo, pa nakon što izmjerimo prvo stajalište dižemo i stativ sa instrumentom iako je dogovoreno da se radi prisilno centriranje tj. da se na svakom stajalištu ostavlja stativ za orjentaciju sa slijedećeg.

No dobro, prvi dan je uvijek najteži. Slijedeće dane poslužilo nas je vrijeme i radili smo naizmjence tahimetriju i fotogrametriju. Bili smo se podjelili u grupe da nitko ne ljenčari. Ne kažem ja da nije bilo pogrešaka i tih dana ... Događale su se gluposti tipa neizmjerene visine instrumenta ili neizmjerne baze kod fotogrametrijskog snimanja modela.

Bilo je i krivo osvjetljenih oznaka na fotkama al valjda prakse i služe za to. Kak bi drukčije naučili da prije nego što na rubove fotografija osvjetlimo oznake modela provjerimo što je podešeno na kameri? Srećom pa su pametni ljudi izmislili male napravice za stereoskopsko promatranje snimljenog modela pa se može odrediti koji je snimak lijevi a koji desni u modelu.

Na praksu smo krenuli prenatrpani opremom dovoljnom za barem 20 ljudi a nas samo pet studenta i četiri asistenta plus naš već spomenuti voditelj prakse prof. Fiedler. Prvi dolazak do našeg prelijepog dvorca udaljenog jedan kilometar od Zaprešića uljepšalo je tmurno i oblačno vrijeme sa rosnom travom do koljena ali to nije nimalo utjecalo na naš entuzijazam i radni polet (mo’š mislit).

Možda bi bilo bolje da to ne spominjem ali sramota je da se petero studenata devetog

Dvorac je inače starački dom za časne sestre a moglo bi se reći i dom za mnogo životinja, jer vidjeli smo svega, mačke , pse, divlje zečeve, pa čak i zalutalu zmiju koja je naravno pobjegla čim je vidjela da se nešto radi (lijena životinja nema šta). Nije ni časnama lako u životu. Tih dana što smo bili tamo nagledali smo se zbilja neuobićajenih situacija. Časne guraju tačke, slažu drva, lopatom razbacuju zemlju... a poneke, modernije, čak i šeću parkom i dopisuju se mobitelima. Najgore im je valjda bilo to što im se tamo neka grupica studenata prešetava dvorištem i igra motorolama te im remeti mir. Jednom su nas čak skoro potjerale jer smo ostali do šest sati a tada im počinju molitve i tišina.

Tako smo mi tjedan i pol mjeruckali i slikali i rezultat je tahimetrijski snimljen posjed na kojem se nalazi dvorac i tlocrt samog dvorca te fotogrametrijski snimljen dvorac.

ekscentar br. 6

Dvorac smo snimali analognim mjernim kamerama i digitalnim fotoaparatom sa punomegapiksela pa je dogovoreno da će pola studenata obraditi analogne snimke na analitičkom stereoploteru a druga polovica digitalne snimke na računalu. Tako je i bilo pa su tri studenta «roštiljala» na analitičkom BC3-u a dvoje se patilo sa «PiCekom». Na kraju bi se podaci trebali usporediti da vidimo kolika su odstupanja između grupa al nećemo sad o tome jer bi ispalo da da se baš i nismo potrudili. A jesmo i to kako. Da samo znate kako je komplicirano elektrooptičkim daljinomjerom izmjeriti udaljenost do prizme a između instrumenta i prizme cijela šuma. Uzmete čovjeka na instrumentu , čovjeka na prizmi i još dvoje, troje ljudi raspoređenih po šumi razmiču granje i lišće na putu.

A nakon pet minuta uzaludnih pokušaja dobivanja vidljivog signala, odustajete od svega jer čovjek na instrumentu zbunjeno pita: “A gdje ste vi uopće?”

prakse

13

Trenutke odmora provodili smo u obližnjem restorančiću zvučnog imena “Las Vegas” gdje bi obično pojeli neki od gulaša koji je taj dan bio na meniju za gablec ili u lokalnoj pizzeriji.

Sve u svemu, naučili smo svašta. Od toga najgore što smo naučili je da tek počinjemo učit raditi. Nije lako naštrebetat Macarola, Feila, Bačića, Bašića i ostale knjige i skripte, ali kad dođete na teren najvažnija je praksa. Zato je valjda i služila ova studentska praksa.



Hrvoje Klepac

O B A V I J E S T studen tima Za stu den

te koj i su u pravo završi organi li IX. nevna zira s semest stručn e ar a eksk posjet Zagreb u rzija dionic – Ogul (bespl i auto in –Žu a t Polaza n o) ce ta Lok k: pet va – T ste ak, 19 unel M . ožuj ala Ka ak u 8 Mole s p ela. .

Faku 00 sat e stud i ispr enti d lteta. ed a potv rde sv studen o t ili na skoj refera j dolazak u di tel. 4 6 39 2 88. jednod

Prof.

Vodite lj str uč dr. sc . Zdra ne ekskurzi j vko Ka pović, e: s.r

Jednog nas je lijepog dana na oglasnoj ploči dočekao dotičan oglas.

Sa žaljenjem smo otkrili da je studenata IX. semestra previše i odustali od nauma da se nekako uguramo. Srećom kako je i nekima s četvrte godine obećan izlet, pronašli smo par mjesta u autobusu sumnjive kvalitete. Obećani izlet se umjesto dana uživancije pretvorio zapravo u terensku nastavu.

Da ne duljim, odvozili smo dionicu do Male Kapele, te s ponosom došli do tunela gdje su nas geodetski stručnjaci, naravno da ne zaboravim, uz naše drage profesore, proveli kroz tunel sve do novog vijadukta i pobliže objasnili o troškovima gradnje, metodama izmjere, korištenim instrumentima i mnogim drugim zanimljivim informacijama. Sve u svemu, jako poučno. Zanimljivo je spomenuti da je desno okno tunela probijeno dan prije nego što smo došli i da smo bili prvi poslije ministara i novinara. Radi naše sigurnosti, a i zbog same spoznaje da će biti slikanja za ekscentar ljubazni domaćini podjelili su svima zaštitne kacige, naočale i prsluke pristigle mjesec prije sa najnovijih revija iz Milana. Naravno osim ovog poučnog dijela, nemojte misliti da nije bilo barem malo zabave.

Uz obilan ručak, koji je financirao fakultet (studenti nikada nemaju love za restoran) i raspjevanim pojedincima (pohvale Dalmatincima i profesoru Lasiću) došli smo do konačnog odredišta: pred zgradu fakulteta.



s vezom

14

Jelena Kuntić

ekscentar br. 6

ekscentar br. 6 s vezom

05

Fotografija u pozadini: Damir Žižić everything to trip on...

SOLARIS

paradoks!

šibenik; dani hrvatskih geodeta 2004.

ljubazni novopečeni dekan je odobrio iz proračuna faxa sredstva za smještaj 6-oro studenata, a nas je, naravno, došlo otprilike 4 puta više (što je i bilo za očekivati). mislim da je riječ hedonizam preslaba da bi se dočarala atmosfera ta tri dana. iznenađujuće dobro stanje hotela i dodatne opreme: bazeni, jaccuzzi, švedski stol 3x dnevno, plaža, raznorazni sportski sadržaji (nemojte pretjerivati s kuglanjem jer narednih par dana nećete osjećati lijevu polutku svoje presvijetle i biceps desne ruke), itd. sudionici su bili ukratko: od profesora našeg faxa, do velikih glava još većih tvrtki, te raznoraznih stričeka, dama, ... sve skupa oko 800 duša.

s vezom

16 ekscentar br. 6

što se tiče stručnog dijela, mi smo stigli tek u petak poslijepodne na predavanje o pomorskom dobru; uglavnom, 10 minuta nakon početka i razmjene par pogleda zaključismo da je to što se stručnog dijela tiče - to. da ne duljim, nakon sveukupnog dojma može se zaključiti otprilike ovako: interes populacije bio je veći za ponudom «žeste» i pive na šanku nego za instrumentima koji govore (da, dobro ste pročitali) na izložbenim štandovima. koliko smo čuli, najviše polemika je bilo oko toga treba li odobriti geodetima sa srednjom stručnom spremom pravo potpisivanja elaborata ili je red da se to ostavi nama budalama koji studiramo 5-ogodišnji faks. prijeđimo na raspored u večernjim satima: nakon ispijanja poticajnih dobara iza kućice na terasi, slijedi upad na plesni podij na kojem ti ne preostaje ništa nego prepuštanje sveopćem ludilu u svatovskom stilu. ili to ili suočavanje s istinom koja je prekostrašna. odabrasmo ono prvo; cipaj vlakiće, drndalice, veselice itd. tu su se kolege pokazali vrlo maštovitima i bilo je fakat zabavno. pojava nekolicine zgodnih napirlitanih apsolventica pobudila je veliko zanimanje kod već spomenutih stričeka, a curama nije preostalo ništa drugo nego smješkati se. sve što smo vidjeli ta tri dana su uglavnom korisna iskustva koja su nam pomogla stvoriti sliku o tome kako ćemo mi (ne daj, Bože) izgledati za 40-ak godina. pri tome, čast malobrojnim vrijednim iznimkama, a šetnja oko hotela je dobro došla za baciti pogled na vozni park pridošlih gostiju: svaka čast, nije loše. još samo par riječi o sportskim natjecanjima; od poznatih sudionika u teniskom, boćarskom i malonogometnom turniru, nisu napravljeni zavidni rezultati (zlatane, sorry), dok je u kuglanju 4. mjesto osvojila ekipa od 6 (bivših) studentica. konačno: bilo je odlično i dabogda se ponovilo za 2 godine. veliki pozdrav sponzoru i inim nadležnim organima koji su nas srdačno primili.



Petra Vučica

zabava

17

ekscentar br. 6

v

Na strucnu praksu u inozemstvo IAESTE je najveća internacionalna studentska organizacija za razmjenu studenata

bez veze

18 ekscentar br. 6

Studirate na geodetskom fakultetu, željni ste pozitivnih iskustava vezanih uz vašu buduću struku, volite upoznavati nove ljude i nove kulture, ambiciozni ste i imate viška slobodnog vremena? Učlanite se u IAESTE! IAESTE Hrvatska je nevladina neprofitna udruga čiji je glavni cilj razmjena studenata tehničkih i prirodnih znanosti kako bi se studentima u Hrvatskoj omogućilo stjecanje radnog iskustva u inozemstvu. Prema broju godišnje razmijenjenih praksi, IAESTE Hrvatska u svijetu zauzima visoko mjesto.

Razmjena studenata temelji se na reciprocitetu, što znači da je broj hrvatskih studenata koji godišnje odlaze na stručnu praksu u inozemstvo jednak broju stranih studenata koji svoju praksu te iste godine obavljaju u Hrvatskoj.

Ove godine će konkretno u Zagrebu praksu u svojoj struci odraditi rekordnih sto studenata iz 30 različitih država, a sto studenata sa Zagrebačkog sveučilišta odradit će svoje prakse u inozemstvu.

Natječaj za praksu održava se u studenom svake godine, kada se uvjeti za pristup natječaju objavljuju na oglasnim pločama fakulteta. Bodovi se zbrajaju na temelju brojnih faktora.

Natjecati se mogu svi, ali studenti koji su učlanjeni i aktivni u udruzi IAESTE nagrađuju se dodatnim bodovima koji igraju veliku, često i presudnu ulogu u osvajanju prakse.

IAESTE vode samo studenti, a udruga funkcionira kroz četri lokalna odbora: Zagreb, Osijek, Rijeka i Split. Svaki lokalni odbor sastoji se od pet radnih grupa: commtech, poslovanje, administracija, ljetna recepcija i marketing.

Prilikom učlanjenja svaki student, prema vlastitim afinitetima i talentima, bira u kojoj će grupi biti aktivan. Na taj način on pridonosi čitavoj udruzi i osvaja bodove koji će mu koristiti u natječaju za praksu, ali ujedno usavršava vlastite komunikacijske i organizacijske sposobnosti, uči kako funkcionirati u poslovnom svijetu te stvara brojna poznanstva i prijateljstva. Posla ima puno, ali timski rad donosi brza i efikasna riješenja. Na taj način svaki student može nesmetano studirati na svojem fakultetu, a jedan mali dio slobodnog vremena posvetiti funkcioniranju udruge.

Lipanj, srpanj i kolovoz mjeseci su u kojima će u Hrvatskoj biti najveći broj stranih praktikanata. Članovi lokalnih odbora dočekuju studente, prvi dan ih vode na posao te im organiziraju zabavne sadržaje u slobodno vrijeme u kojima i sami sudjeluju. Na taj način je svaki član IAESTE-a bogatiji za brojna nova poznanstva i prijateljstva. Svaki student, kako strani praktikant u Hrvatskoj, tako i hrvatski praktikant u inozemstvu, na svojoj stručnoj praksi prima plaću, a njen iznos ovisi o troškovima života u svakoj pojedinoj državi. Prakse se većinom obavljaju preko ljeta, a traju obično dva ili tri mjeseca, iako pojedine prakse mogu trajati i od šest do dvanaest mjeseci. Stručna praksa u inozemstvu u daljnjem je profesionalnom životu od velike koristi studentima, ali i njihovim budućim poslodavcima.

Zašto se studentima isplati odlazak na stručnu praksu u inozemstvo?

Stjecanje neprocjenjivog iskustava u struci.

Snalaženje u situacijama.

novonastalim

Upoznavanje sa različitim metodama rada u inozemstvu.

Stjecanje novih poznanstava i prijateljstava.

Upoznavanje stranog jezika, drugačije kulture i drugačijeg načina života.

Osamostaljenje i povećanje samopouzdanja.

ekscentar br. 6

Tomislav Zbožinek, student Građevinskog fakulteta u Zagrebu ”Stručnu praksu obavio sam na jugoistoku Španjolske, u Valenciji. Bilo je to prekrasno iskustvo, i u stručnom i u svakom drugom pogledu, koje ću zauvijek pamtiti. Praksu sam odradio u tvrtki koja se bavi hidrotehničkim projektima (Confederacion Hidrografica del Jucar), u ugodnom ozračju gostoljubivih i prijateljski raspoloženih domaćina. Također, u prekrasnom sjećanju ostat će mi prekrasan grad u kojem se prožimaju stara i moderna arhitektura, duge pješčane plaže, mediteranska opuštenost i temperament stanovnika Valencije, praktikanti iz svih krajeva svijeta, atmosfera sa prepune Mestalle - stadiona nogometnog kluba Valencia, izleti duž cijele Costa Blance, ljepote Ibize, i još puno toga.To su

bez veze

19

Želite li se učlaniti u IAESTE (lokalni odbor Zagreb), posjetite njihov redovni sastanak članova koji se održava svakog utorka u 17:30h u zgradi Sveučilišta, Trg Maršala Tita 14. E-mail adresa za kontakt: lo-zg@iaeste.hr

Zaposli me - novi, značajni projekt IAESTE-a Hrvatska

”Zaposli me” je najveći i najambiciozniji projekt IAESTE-a Hrvatska koji je trenutno u fazi razvoja. IAESTE formira

bazu studenata, njihovih znanja i kvalifikacija, u koju će tvrtke imati uvid pri traženju svog budućeg zaposlenika.

Preko ovog projekta studentima se otvara mogućnost stipendije i ponude za posao i prije nego diplomiraju.

Studenti bi na web portalu imali sljedeće besplatne usluge: ostavljanje životopisa u obliku standardiziranog

formulara, pretraživanje ponuđenih poslova (na određeno vrijeme, neodređeno vrijeme te honorarnih poslova preko Student servisa)

Poslodavci ce imati sljedeće usluge: ostavljanje oglasa sa informacijama o ponuđenim poslovima (besplatna usluga), pretraživanje životopisa studenata (uz naknadu), ostavljanje sponzoriranih oglasa - bannera (uz naknadu)

 Ivna

Vukelić

Osvrt na novi Pravilnik o diplomskom ispitu

novosti u

20 ekscentar br. 6

Međutim, najvažnija novost i za studente i za mentore je izbor teme diplomskog rada. Ranije su studenti predlagali tri kolegija, a i povjerenstvo je dodjeljivalo mentora, koji je potom mogao studentu u pogodno vrijeme zadati bilo koju temu vezanu uz izabrani kolegij. Rezultat takvog pristupa je bio da su studenti u 99% slučajeva birali za mentore nastavnike s usmjerenja, te da su pojedini nastavnici imali velik broj pristupnika. Novi pravilnik predviđa “tržišni” pristup: “ponuda” svih nastavnika koji mogu biti mentori i “potražnja” studenata, koji izborom najprivlačnijih tema na određen način ocjenjuju predlagatelje. Važno je napomenuti da su teme mogli ponuditi i nastavnici koji drže kolegije na prve tri godine studija. Još je važnije istaknuti da student ima pravo zatražiti temu koju nudi bilo koji nastavnik, neovisno na kojem, ili uopće predaje li na usmjerenju. Svaki potencijalni mentor nudi onoliko tema koliko smatra optimalno izvedivim u tijeku jedne akademske godine, a najmanje tri.

Prva primjena nove metodologije rezultirala je s više od 80 predloženih tema, čime je studentima VIII. semestra osiguran više nego dovoljan izbor. Na ovaj se način studentu-pristupniku “ugovorno” garantira da će izraditi diplomski rad na određenu temu, te da već u IX. semestru

započeti s pripremama za izradu diplomskog rada (prikupljanje literature, terenski rad, usvajanje metoda obrade podataka).

Naravno, studente najviše zanima na koji način se određuje kome će biti dodijeljena tema za koju se prijavilo više kandidata. Student predlaže tzv. listu prioriteta s pet tema. Ako je neka tema na prvom mjestu kod studenta A, a na drugom mjestu studenta B, tema se dodjeljuje studentu A. Ako dva ili više studenata imaju na prvom mjestu istu temu, povjerenstvo konzultira predlagatelja teme, koji donosi konačnu odluku.

Ostalim studentima se postupak traženja mentora nastavlja prema listi prioriteta.

Prva godina primjene ukazuje da su studenti i dalje skloniji izboru isključivo nastavnika s vlastitog usmjerenja. To samo po sebi nije problem, ali činjenica da su nastavnici na usmjerenju s najviše studenata ponudili relativno najmanji broj tema, ukazuje da je novi prijedlog na pravom tragu. Naime, očigledno je da je mentorski rad kvalitetniji što je broj pristupnika manji. O tome bi trebali voditi računa i sami studenti, među kojima bi ipak trebala postojati određena razina dogovora u izboru tema, kako bi se izbjegle neželjene situacije.

Fotografija u pozadini: Jerko Bakotin

Početkom ak. god. 2002/2003. odlukom Fakultetskog vijeća na Geodetskom fakultetu je stupio novi Pravilnik o diplomskom ispitu.

Pravilnik je donesen na prijedlog Povjerenstva za diplomske ispite koje je prvu godinu svog mandata radilo po ranijem pravilniku. Novi pravilnik je preciznije odredio nekoliko važnih pitanja: tko može biti mentor diplomskog rada, iz kojeg se područja mogu zadavati teme, tko može biti član ispitnog povjerenstva, kako se izračunava ocjena diplomiranja.

Na taj način je jasno određeno kako teme diplomskih radova moraju biti iz znanstvenog polja geodezije, a ne vezane uz određene kolegije, koji se promjenama nastavnog plana mijenjaju iz godine u godinu. Također, uveden je i razuman način izračunavanja konačne ocjene diplomiranja postavljanjem minimalnih uvjeta za ocjene odličan, vrlo dobar i dobar, u skladu sa statističkom razdiobom prosječnih ocjena više od 100 diplomanata koji su završili studij po novom nastavnom planu.

Sigurno je da postoje načini za unapređenje postupka izbora tema. Prvo, studenti bi tijekom VIII. semestra mogli sami izraditi popis poželjnih tema i objaviti ga na Internetu, potencijalnim mentorima na znanje. Drugo, upis IX. semestra možda uopće nije najpovoljniji trenutak za izbor teme diplomskog rada, koji je za studente u tom trenutku još relativno daleko. Moguće je, na primjer, urediti izbor tako da svaki potencijalni mentor ima aktualni popis slobodnih tema te da student bira temu u trenutku kad je položio sve ispite osim određenog broja (npr. dva). Mentor bi mogao odbiti molbu ako ima više od pet pristupnika čiji je diplomski rad u izradi.

Bez obzira na navedene dvojbe, novi Pravilnik ima niz prednosti u odnosu na stari. Svi zainteresirani imaju pravo i dužnost predlagati poboljšanja. Studenti to mogu putem svojih predstavnika u Fakultetskom vijeću.



Damir Medak predsjednik Povjerenstva za diplomske ispite u mandatnom razdoblju 2001-2003.

Knjiga nudi pregled svih tehnoloških dostignuæa suvremene geodezije s posebnim osvrtom na satelitsko pozicioniranje (GPS) i geoinformatiku. U posebnom poglavlju prikazana je organizacija Komore in•enjera i arhitekata u graditeljstvu. U drugom dijelu knjige opisuju se brojne primjene geodezije u graðevinarstvu.

Knjiga mo•e poslu•iti in•enjerima geodezije, graðevinarstva, arhitekture, agronomije i drugih srodnih disciplina kao koristan i aktualan priruènik.

Knjiga se mo•e naruèiti kod izdavaèa: V.B.Z. d.o.o.

Draèevièka 12 10010 Zagreb Narud•be se mogu slati i faxom na broj: 01 / 6235 418 ISBN:

9532012931

Biblioteka:

udžbenici

Cijena knjige:

200,00 kn

Izdavač:

V.B.Z. d.o.o.

Godina izdanja:

2003.

Uvez:

tvrdi

Format:

17,5 x 24,5 cm

Broj stranica:

240 + 16 priloga u boji

http://www.geof.hr/~dmedak/hr/gug/index.htm http://www.geof.hr/~dmedak/hr/gug/index.htm

21 novosti u zgradi

Autori knjige su doc. dr. sc Boško Pribièeviæ i prof. dr. sc. Damir Medak s Geodetskog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.

ekscentar br. 6

nova struèna knjiga!

Eurekai, pokrenuli smo katastar!

Zanimalo me što se sve mora napraviti, a tiče se geodezije kao struke, da bi Republika Hrvatska mogla nesmetano postati članicom EU, odnosno koliko je toga po tom pitanju učinjeno.

Odgovor na to pitanje potražila sam putem raznih Internet pretraživača koji mi nisu pomogli da ga dobijem. Sreću sam potom okušala u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja u kojem me uredno upućuju na adresu Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Državne geodetske uprave. U trenutku kad sam gotovo odustala od pisanja članka, sasvim slučajno sam naišla na časopis u kojem je iznesen petogodišnji program Državne geodetske uprave, i time bila spašena.

s vezom

22

Problem

Promjene

Zahtjev EU spram Republike Hrvatske zapravo je vrlo kratak, a glasi: sredite imovinsko-pravne odnose.

Da cijela priča ne bi bila toliko smiješna, to nije ni najmanje lak i jednostavan proces jer obuhvaća restrukturiranje i obnovu našeg cijelog katastarskog i zemljišno knjižnog sustava.

Naime, katastar i zemljišne knjige još iz vremena kada je Hrvatska bila u sastavu Austro–Ugarske monarhije nisu oslonac za učinkovit promet nekretninama.

Svjedoci smo izgradnje autocesta i brojnih stambenih objekata bez građevinskih dozvola, nemogućnosti kupnje zemljišta za nove investicije itd., a sve su to jednim dijelom posljedice nesređenih imovinsko pravnih odnosa, odnosno lošeg stanja u zemljišnim knjigama.

Temeljni cilj reforme sustava registriranja nekretnina u Republici Hrvatskoj je izgradnja jedinstvene baze podataka o katastru i vlasničkim odnosima, koja bi korisnicima omogućila da putem računala odmah dobiju relevantne podatke o nekretnini koja ih zanima, a ovlaštenim službenicima da u bazu podataka istog trenutka unesu svaku relevantnu promjenu.

Državna geodetska uprava izradila je Nacrt prijedloga programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001.–2005., dovršenjem kojega bi se saniralo i unaprijedilo stanje registara. Osnovni pravni okvir reforme čine tri zakona: · Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96.) · Zakon o zemljišnim knjigama (NN br. 91/96.) · Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN br. 128/99.)

Katastar zemljišta

ekscentar br. 6

Kopneni dio Republike Hrvatske prostire se na površini od 56 537 km 2 i ima oko 22 800 000 zemljišnih parcela. Na 80% ovog područja postoji katastar zemljišta zasnovan na grafičkoj izmjeri zemljišta, provedenoj u razdoblju od 1818. do 1877. godine. Osnovno mjerilo tih katastarskih planova je 1 : 2880.

Na preostalih 20% područja izvršena je nova katastarska izmjera i to uglavnom nakon II. svjetskog rata. Rezultati kojih su relativno točniji katastarski planovi u mjerilu 1: 500, 1: 1000, 1: 2000, 1: 5000.

Stvaranjem samostalne Republike Hrvatske oporezivanje posjednika po katastru je napušteno uvođenjem poreza na dodatnu vrijednost. Porez na dohodak od poljoprivrede i šumarstva danas se plača po stvarnom dohotku, dok su sitni zemljoposjednici u najvećem broju slučajeva oslobođeni te obveze.

Zemljišna knjiga Zemljišna knjiga osnovana je puno kasnije od katastra, točnije u drugoj polovici 19. stoljeća, te do danas nije osnovana za čitavo područje Hrvatske.

Od 3315 katastarskih općina koliko ih sada ukupno imamo, zemljišna knjiga nije nikada osnovana za 240 općina. Za niz katastarskih općina zemljišna knjiga je malo obnavljana i slabo održavana, tako da je raskorak između knjižnog i činjeničnog stanja puno veći nego što je to slučaj kod katastra.

Program državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001 – 2005 Programom su uređena sljedeća pitanja: · prioritetna područja Hrvatske na kojima će se iz katastra zemljišta izraditi katastar nekretnina · vrste, količine i područja za koja će se izraditi službene prostorne podloge, te obnoviti ili uspostaviti stalna polja geodetskih točaka · vrste, količine i područja za koja će se izraditi baza službenih prostornih podataka · tehnički, materijalni i kadrovski uvjeti neophodni za osposobljavanje Državne geodetske uprave za realizaciju predloženog Programa Osnovni kriterij za odabir područja su tržišna vrijednost zemljišta i nekretnina, intenzitet prometa nekretninama i intenzitet naseljenosti.

Program će se ostvariti provedbom četiri potprograma: · Izrada katastra nekretnina · Izrada i dovršenje temeljnih geodetskih osnova državne izmjere · Uspostava višenamjenskog prostornog informacijskog sustava u svrhu podrške upravljanja prostorom državnih tijela i javnih poduzeća

Do sada učinjeno Kao pozitivne primjere do sada učinjenog potrebno je istaknuti projekt STOKIS (Službeni topografsko – katastarski informacijski sustav Republike Hrvatske) u okviru kojeg je do 2001. godine izrađeno 104 od 603 liste digitalne topografske karte. Drugi pozitivan primjer je uključivanje Hrvatske u Europsku referentnu (geodetsku) mrežu – EUREF. U projektu je sudjelovao i Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Do sada je i realiziran “Pilot projekt katastarske izmjere Babine Grede – ekstravilan” uz potporu Kraljevine Nizozemske, te unaprijeđen katastar u Labinu u suradnji sa Saveznom Republikom Njemačkom.

ekscentar br. 6

Programom je predloženo da se financijska sredstva prikupe jednim dijelom iz državnog proračuna, u iznosu od 360 518 000,00 kn, dok će se iz drugih izvora, poput proračuna županija, jedinica lokalne samouprave, javnih poduzeća, fizičkih i pravnih osoba, prikupiti 547 538 000,00 kn. Postoji nekoliko mogućnosti financiranja, a jedna od tih mogućnosti predviđena Programom su donacije zemalja članica EU, SAD-a i Kanade. Realizaciji ovoga Projekta potpomogao je uvelike zajam Svjetske banke u iznosu od 20 milijuna dolara.

Osim financijske strane za provedbu Programa važna je suradnja svih zainteresiranih državnih tijela, ministarstava i agencija.

Za realizaciju Programa potrebno je 908 056 000,00 kn za razdoblje 2001. – 2005. godine.

Troškovi izvršenja poslova iz pojedinog Potpograma prikazani su u tablici.

Zaključak Ovo sve prethodno napisano značilo bi da ćemo uskoro živjeti u državi u kojoj će biti usklađen sadržaj katastarskog operata sa sadržajem zemljišnih knjiga i njihovo usklađivanje sa stanjem na terenu.

Izvođenje geodetskih radova bit će u potpunosti privatizirano, a odnos prema vlasništvu promijenjen što podrazumijeva određena prava, ali i obaveze.

Sve to lijepo zvuči, ali koliko ćemo biti uspješni u nastojanjima da to i postignemo, pokazat će vrijeme. Naime 31.5.2006. Vlada Republike Hrvatske obvezuje se podnijeti Hrvatskom državnom saboru izvješće o izvršenju Programa.

Ovaj Program osigurat će u godinama koje slijede mnoga radna mjesta i izazove za geodete kao i one koji to teže postati. Zato, grijte dobro stolice da bi dobili svoj dio kolača. Sretno!

Literatura · · · ·

Glasilo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, Okoliš , br.105 – 106 Narodne novine br. 91./96.

Narodne novine br. 91./96.

Narodne novine br. 128./99.



Marina Rozer

23 s vezom

· Uspostava informatičkog sustava za prikupljanje, vođenje, čuvanje i distribuciju podataka državne izmjere i katastra nekretnina

Usporedbe Pomorskog zakonika i Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Povodom donošenja “Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama” (NN 158/03), u ovom radu je izvršena usporedba “novog” zakona sa “starim”.

Pomorskim zakonikom iz 1994.god. (N.N. 17/94, 74/94, 43/96) u cilju što vjerodostojnijeg prikaza sličnosti i razlika oba zakona.

Usporedba se odnosi na one dijelove spomenutih zakonskih akata koji su usko vezani uz problematiku kojom se bave geodetski stručnjaci pri obavljanju svoje djelatnosti.

USPOREDBA NOVOG I STAROG ZAKONA

s vezom

24 ekscentar br. 6

Pomorski zakonik (N.N. 17/94, 74/94, 43/96) je bio preglomazan s ukupno 1057 članaka, za nas geodete je interesantno samo 35 članaka koji definiraju pomorsko dobro Republike Hrvatske.

Zakonik je definirao granicu pomorskog dobra, utvrdio do tada, po prvi put pojam koncesije pomorskog dobra, način korištenja, evidencije i upravljanja pomorskim dobrom. Nadalje je definirao ovlaštenja pravnih i fizičkih osoba za razne oblike korištenja pomorskog dobra te uredio odnose na pomorskom dobru. On je bio naposlijetku i osnova za izradu novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03). Svaki novi zakon trebao bi biti bolji od prethodnoga, no postavlja se pitanje je li to i u ovom slučaju tako? Naime, dobrim dijelom prepisane su iz starog zakona pravne definicije pomorskog dobra s manjim tekstualnim preinakama. Zakonodavac je novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama preciznije utvrdio pravni status pomorskog dobra, način utvrđivanja njegovih granica, upravljanje i zaštitu pomorskog dobra, uporabu i korištenje pomorskog dobra, te razvrstaj morskih luka, lučkog područja. Nadalje je definirao osnivanje lučkih uprava, zatim lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, gradnju i korištenje lučke nadogradnje i lučke podgradnje te pitanja o ustroju i redu u morskim lukama. Sve je to obuhvaćeno u samo 124 članka. Postoji mišljenje stručnjaka za pomorsko pravo, kao i šireg javnog mijenja, da je u Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama obuhvaćena prevelika materija koju je trebalo podijeliti u više zakona, te svaku posebnu tematiku mnogo detaljnije razraditi. U nastavku će se na konkretnim primjerima pokazati primjena odnosno izigravanje predmetnih zakona.

Oba zakona u svom uvodnom dijelu govore o definiciji pomorskog dobra, više manje na isti način, s tim da je u “novom” zakonu materija nešto opsežnija.

Pravo vlasništva na pomorskom dobru definira u “starom” zakonu članak 51., a u “novom” zakonu članak 5., i to “Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi”. Teoretski gledano definicija je jasna i nedvosmislena, no kako to izgleda u prksi, prikazat će se s nekoliko primjera.

Najnoviji primjer: najavljena je privatizacija ACI-a sa svim marinama na Jadranu koje su izgrađene na pomorskom dobru. U Republici Hrvatskoj danas nema konzorcija ni tvrtke, a sigurno ni pojedinaca koji bi financijiski mogli ostvariti kupovinu ACI-a. Time se svakako otvara mogućnost ulaska stranog kapitala u ACI bilo kao strateškog partnera ili kao većinskog vlasnika, te tako stranac postaje vlasnikom pomorskog dobra i elegantno se preskače prethodno navedeni članak 5. Potvrda toga je i privatizacija naše naftne kompanije “Ine”. Mađarska naftna kompanija “Mol” kupila je kao strateški partner 25% + 1 dionicu “Ine” i time postala u kupljenom omjeru vlasnik svih benzinskih postaja izgrađenih na pomorskom dobru na Jadranskoj obali. Naime sve su te postaje izgrađene s urednim dozvolama i formiranim vlasničkim česticama, ali na pomorskom dobru!

Prije tri godine jedna je mađarska kompanija kupila marinu u Pirovcu kod Šibenika i time postala vlasnik nekretnine izgrađene na pomorskom dobru Republike Hrvatske i u tom slučaju je preskočen tada važeći Pomorski zakonik i njegov članak 51. o stjecanju prava vlasništva na pomorskom dobru. Praktično već sutra nakon uknjižbe u zemljišnu knjigu, ta strana kompanija može u nekoj stranoj banci bilo gdje u svijetu zatražiti hipotekarni kredit na našem Hrvatskom pomorskom dobru. Ukoliko se dogodi da ne može vraćati kredit, tada neka čudna banka sa Sejšelskih otoka ili Mauricijusa može postati vlasnik na pomorskom dobru!

Također se može navesti slučaj nedavnog sukoba općinskih vlasti u Primoštenu sa stranim (opet!) mađarskim vlasnikom “Primoštena” d.o.o.. Radi se o pravu prolaza prema hotelima “Zora” i “Slava”, te sukobima istih zbog građevinskih radova na pristupnom putu za marinu Kremik.Ta se marina nalazi u jednoj od najljepših uvala Jadrana ispod čuvenog brda zasađenog primoštenskim babićem, opet na pomorskim dobru.

Postojeća zakonska regulativa vezana za pomorsko dobro i pravo vlasništva na njemu je izigrana kao i pretvorba hoteljerskih tvrtki, naftnih kompanija, ACI marina i drugih koja također nisu izvedena pravilno i potrebno ju je korigirati. Što bi trebalo konkretno napraviti, da bi se poništila privatizaciju ili nešto slično? U svakom slučaju potrebno je donjeti novi pravilnik koji će regulirati i već postojeće vlasničke uknjižbe na pomorskom dobru i odrediti pravila. Odlična osnova za budući rad bila bi postavka da je Republika Hrvatska jedini i isključivi vlasnik, te posjednik na nekretninama na pomorskom dobru.

U oba razmatrana zakona granica pomorskog dobra definirana je samo u dva članka. U “starom” Pomorskom zakoniku bilo je niz nelogičnosti jer nije bio propisan način i pravilo definicije granice pomorskog dobra, a nejasna je bila i dubina pomorskog dobra. Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama preciznije definira pojam, status i način korištenja granice pomorskog dobra.

Također je definirana koncesija pomorskog dobra kao pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće uporabe i daje na posebnu uporabu ili gospodarsko korištenje fizičkim i pravnim osobama sukladno prostornim planovima. U njemu je isto tako preciznije definiran pojam luka, lučkih područja, lučkih uprava, načina financiranja pomorskog dobra, kazni i sl. Ali ni novi Zakon ne definira širinu pomorskog dobra, način i pravilo kako se određuje granica pomorskog dobra u praksi. Praktično to znači da će Povjerenstvo za određivanje granice pomorskog dobra na svakoj novoj lokaciji primjeniti pravila na različit način, jer nigdje ni u Zakonu ni u pratećim Pravilnicima ne postoji stručno objašnjenje kako odrediti granicu pomorskog dobra.

ZAKLJUČAK: Navedeni primjeri prikazuju usporedbu stare i nove zakonske regulative pomorskog dobra i praktičnog načina primjene istih na pomorskom dobru.

Donošenjem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama određena su pravila, način rada i gospodarenja pomorskim dobrom ali brojna vrlo važna pitanja su preskočena.

Svakako je potrebno izraditi dopunski Pravilnik kojeg bi napravila geodetska struka o oređivanju granice pomorskog dobra i tako napokon riješiti brojne probleme koji su ranije navedeni. Treba početi od postavke da je Republika Hrvatska jedini isključivi vlasnik i posjednik pomorskog dobra. Zatim ubrzati proces dobivanja koncesije, decentralizirati sustav odlučivanja, i prepustiti veću odgovornost lokalnoj upravi i samoupravi te riješiti ostale probleme koji se javljaju u primjeni Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.

Andro Marinković

Popis literature: 1 Pomorski zakonik (NN 17/94, 74/94, 43/96) 2 Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03)

V

ZAGREBACKA (GEODETSKA) ZELENA POTKOVA Zelena potkova, perivojski okvir središta Donjeg grada, planirana je i najvećim dijelom ostvarena od osamdesetih godina 19. stoljeća do kraja drugog desetljeća 20. stoljeća.

Ona je najgrandioznije gornjograditeljsko ostvarenje kulture historicizma u Zagrebu i uopće u Hrvatskoj.

vrijednim, zapravo je umjetnost spajanja, podjednako ideoloških koncepata kao i stilsko-morfoloških predložaka. Kao posebna vrijednost može se istaknuti Lenucijevo poštovanje tradicije, koje je izraženo u vjernosti velikom urbanom i simboličkom projektu i težnji njegovu ostvarenju.

Zelena potkova je zbrojno ime za osam zagrebačkih trgova (točnije, sedam trgova i jedan park), koje se koristi od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća za perivojski okvir donjogradskog središta.

Sama ideja o okviru donjogradskih trgova i parkova starija je od Lenucijeve osnove, te je autorstvo više pojedinaca i točnije ime je Zelena potkova.

s vezom

26 ekscentar br. 6

Realizacija ideje o zelenim parkovima datira davne 1881.g., ili drugačije rečeno, kada su na njoj radili geodetski mjernik (geodeta) Milan Lenuci, Rupert Melkius i Adolf Hudovski, dok je prednacrt napravljen 1883. Nova regulatorna osnova izrađena je 1887., kojoj je novi odbor nešto oduzeo, a nešto dodao, no u potpunosti je sačuvana ideja o ¨estetičkom okviru središta grada¨.

Dvije različite vizije funkcije trgova- perivoja poslije se stapaju u jedinstvenu zamisao koju je Lenuci 1897. izrazio modelom, kojeg je potom predložio za uređenje perivojskog okvira kao cjeline.

Njegova zamisao ima sintezni značaj. U njoj se spaja zahtjev za idiličnim i reprezentativnim karakterom trga- perivoja.

Drugim riječima, on spaja ukrasni trg s arhitektonskim trgom. S obzirom na samu kompoziciju, elementi Lenucijeva tipa pripadaju uobičajenom urbanističkom inventaru historicističkog razdoblja.

Ono što čini njegov projekt osobito

LENUCI JE DO TE MJERE POSTAO SINONIM ZA NAJBOLJI URBANIZAM POVIJESNOG ZAGREBA DA SE I ¨ZELENA POTKOVA¨, KOLEKTIVNO DJELO, NAZIVA ¨LENUCIJEVOM POTKOVOM¨.

Milan Lenuci rođen je u Karlovcu 1849., a umro u Zagrebu 1924. godine.

Diplomirao je na Visokoj tehničkoj školi u Grazu, radio na različitim funkcijama u Gradskom poglavarstvu Zagreba, sve do položaja ravnatelja Gradskoga građevnog ureda.

Od tehničkih i dizajnerskih pojedinosti koje je ugradio u Zagreb (tipske drvene stube) pa do mnoštva studija i projekata za reprezentativne gradske prostore, dao je snažan autorski doprinos i biljeg gradu.

Od historicizma višenamjenskih zelenih trgova i njihove geometrijske sheme, Lenuci je doživio stilski razvoj prema secesiji, vrednujući organičkom prilagodbom zagrebačke sjeverne brežuljke

LENUCI JE URBANISTIČKIM PLANOM DONJEG GRADA PODARIO ZAGREBU NAJSUVREMENIJU OSNOVU, KOJA ČUVA PLUĆA GRADA I ČINI GA IDEALNIM GRADOMVRTOM.

S Lenucijem Zagreb participira u Zagreb leži na jako delikatnoj najkvalitetnijem europskom urbanizmu na prijelazu devetnaestog u dvadeseto geopolitičkoj točki između Srednje Europe i Balkana, između Sredozemnog mora i stoljeće. panonskog područja, no unatoč tome nikad V e l i č a n s t v e n i m u l a s k o m u nije bio uništen napadačkim snagama niti najelegantnije i najljepše gradsko područje, je doživio veće požare i potrese koji bi nasuprot Glavnog kolodvora, Zagreb se opustošili ili sasvim uništili grad. može smatrati jednim od najsretnijih gradova Možda je upravo zato Lenuci izabrao u svijetu. potkovu, simbol sreće, da učini grad ljepšim Posjetioc koji će ležerno šetati preko i da ga zaštiti u budućnosti.  Zrinskog, Štrosmajerovog, Tomislavovog i Starčevićevog trga, zatim prema Botaničkom Jelena Vuk vrtu i prolaziti Marulićevim i Mažuranićevim trgom, Trgom maršala Tita, vjerojatno će biti toliko očaran ljepotom tih gradskih dragulja da će se zapitati kuda su ga to noge odvele vlastitom voljom.

Međutim, kad bi taj isti posjetilac mogao vidjeti svoj put iz zraka, odmah bi mogao prepoznati karakterističan oblik potkove.

Gradski inženjer Lenuci ostavio

Fotografija u pozadini: Damir Žižić

ekscentar br. 6

promatraju svaki dan stotine građana i posjetilaca, a vjerojatno će ti prostori biti prepoznatljivi i u nadolazećim stoljećima.

27 s vezom

Malinova ulica itd.) ili gradeći blage zavojite avenije (poput Zvonimirove ulice).

Slobodni programi za kartografiju Sažetak U članku se ukratko objašnjava pojam slobodnih (open source i free) programa. Zatim se daju primjeri upotrebe takvih programa u nastavi kartografije na Geodetskom fakultetu u Zagrebu.

Ključne riječi: slobodni programi, kartografija, GIS

fotogrametrija i kartografija

28 ekscentar br. 6

O

1. Slobodni programi

1.1. Slobodni programi za kartografiju i GIS

Upiše li se u tražilicu Google (URL 1) “define:free software”, dobit će se oko 8 definicija. Pogledaju li se te definicije, vidjet će se da je riječ o programima koji se slobodno (zajedno s izvornim programskim kôdom) mogu upotrijebiti, kopirati, mijenjati i dalje distribuirati. Free Software Foundation (FSF) osnovan je 1985. godine i promovira slobodne programe, a svoje web-stranice ima na adresi http://www.gnu.org/fsf/fsf.html (URL 2).

Upiše li se u tražilicu FSF-a riječ “cartography” dobit će se tri projekta koji u svom opisu upotrebljavaju tu riječ, za riječ “GIS” 6 projekata, a za riječ “map” 10 projekata.

Upiše li se u tražilicu Google “define:open source”, dobit će se oko 25 definicija toga pojma. Gotovo svima je zajedničko da je riječ o programima kojima je izvorni programski kôd javno dostupan i svatko ga može upotrijebiti, nadopunjavati, ispravljati, mijenjati i dalje distribuirati. Open Source Initiative (OSI) osnovana je 1998. godine, a glavni joj je zadatak pregledavati i potvrđivati takve programe (URL 3). Web-stranice OSI-ja mogu se naći na adresi http:// www.opensource.org, a na njima možete pročitati strogu i potpunu definiciju open source–programa te posljedice izrade i upotrebe takvih programa. Osim toga, na tim stranicama može se saznati više o samoj ideji, te o odnosu komercijalnih i open source–programa.

Dakle, na prvi pogled nema baš neke razlike između open source i free programa. Prema objašnjenju FSF-a, riječ je o dva pokreta posvećena slobodnim programima koji se razlikuju u ideji iz koje su nastali. Čitatelja koji želi više saznati o razlikama između open source i free programa upućujem na web-stranice FSF-a i OSI-ja.

Free–programe je moguće pronaći na adresi http://www. gnu.org/directory. To naravno nisu svi, već samo oni za koje FSF smatra da su korisni, a napisani su za free operacijske sustave. Dana 8. travnja 2004. bilo ih je popisano 3042.

SourceForge.net (URL 4) je web-stranica s koje je moguće pronaći najveći broj (barem oni sami tako tvrde) open source–programa. Osim toga, nudi besplatne usluge za one koji razvijaju takve programe. Na tim je stranicama bilo prijavljeno 79 003 open source–projekata 7. travnja 2004. u 14 sati.

Najpoznatiji slobodni operacijski sustav je svakako Linux, a ostali vrlo popularni programi su http-poslužitelj Apache, internetski preglednik Mozilla, skriptni programski jezik PHP itd. Tako veliki projekti više nisu proizvod male grupe zainteresiranih programera, a njihova upotrebljivost i zastupljenost je često ravnopravna komercijalnim programima takve vrste.

Upiše li se u tražilicu sourceforge.net-a riječ “cartography” dobit će se 5 projekata, a za riječ “GIS” dobit će se mnoštvo rezultata (autor ih je pogledao oko 500 i onda izgubio volju za daljnjim pregledavanjem), ali na prvi pogled se vidi da neki navedeni projekti nemaju veze s geoinformacijskim sustavima. To nije neoubičajeno jer GIS nije samo kratica za geoinformacijske sustave. Ako se pak upiše cijeli naziv “geographic information system”, dobit će se “samo” 11 rezultata. U svakom slučaju nije baš lako naći ono što trebate pogotovo ako niste sigurni što je to što trebate. Zato je najbolje imati popis slobodnih projekata koji su povezani s kartografijom i GIS-om. Takva web-stranica postoji i adresa joj je http://www.freegis.org.

Na stranicama projekta FreeGIS (URL 5) nalaze se slobodni programi iz područja geoinformacijskih sustava. S lijeve strane je popis programa koji su posljednji osuvremenjeni, u sredini je popis najpopularnijih 60 programa, a s desne strane je izbornik za ukupni sadržaj tih stranica. Dana 8. travnja 2004. godine bilo je 227 prijava grupiranih u programe (196), prostorne podatke (28), projekte (4) i dokumentaciju (12). Dakle, postojanje inicijative FreeGIS što se korisnika tiče, je itekako opravdano.

Na stranicama http://opensourcegis.org može se naći 160 projekata iz područja open source–programa. Projekti su popisani abecedim redom s kratkim opisom.

2. Slobodni programi u nastavi kartografije i GIS-a na Geodetskom fakultetu Prva upotreba slobodnih programa u nastavi kartografije na Geodetskom fakultetu bila je upotreba Virtual Terraina za 3D animaciju u realnom vremenu topografije otoka Lastova u sklopu diplomskog rada Gorana Vukšića (Vukšić 2002). Nedugo nakon toga izrađena su dva diplomska rada koji su upotrijebili alate za web-kartografiju/GIS, i to GeoTools u diplomskom radu Stipe Barišića (Barišić 2003) i Mapserver u diplomskom radu Marka Žunića (Žunić 2003).

Posljednji se može pogledati na web-kartografiju/GIS, i to GeoTools u diplomskom radu Stipe Barišića (Barišić 2003), te Mapserver u diplomskom radu Marka Žunića (Žunić 2003).

Posljednji se može pogledati na web-stranicama Hrvatskog kartografskog društva na adresi http://www.kartografija.hr pod izbornikom obrazovanje i diplomski radovi.

Akad. godine 2002/03. i 2003/04. vježbe iz Multimedijske kartografije sastojale su se od upoznavanja s Mapserverom, poslužiteljem karata na internetu. Na vježbama iz Kartografskih projekcija i Kartografije i GIS-a studente se u okviru jednog sata upoznaje s programom Geotrans, kojemu je namjena transformacija koordinata između različitih koordinatnih sustava, kartografskih projekcija i geodetskih datuma. Osim toga za potrebe nekih seminarskih radova upotrijebljen je i cjeloviti GIS alat GRASS. U nastavku slijede kratki opisi navedenih programa, te rezultati njihove upotrebe.

Riječ je o skupu alata i podataka s kojima se postojeći ili novi podaci najprije pripremaju, a zatim i pregledavaju na opisani način. Tipična izrada jednog modela sastoji se od sljedećih podataka: 1. podaci o reljefu (digitalni model reljefa) 2. rasterske slike koje će se nalijepiti na plohu reljefa (ortofoto snimci, rasterske karte i sl.)

3. građevine (kuće, zgrade i sl.)

4. ceste 5. vegetacija 6. vodotoci 7. infrastruktura (dalekovodi, ograde i sl.)

8. ostali vektorski podaci (npr. administrativne granice).

Za rad s Mapserverom potrebno je imati http-poslužitelj (Apache, Microsoft IIS itd.), izvršni program Mapservera i njegove biblioteke funkcija. Pri tome nije potrebno imati računalo spojeno na internet jer http-poslužitelj može posluživati i lokalnu domenu, dakle jedno računalo je i poslužitelj i klijent.

Mapserver može čitati različite formate prostornih podataka (vektorske crteže, rasterske slike, baze podataka), a korisniku ih prezentira kao rastersku kartu. Tada (u tipičnoj upotrebi) korisnik može izabrati operaciju koju želi obaviti u sljedećem koraku npr. povećanje, pomicanje, dodavanje ili oduzimanje sadržaja ili pak pregledavanje informacija o nekom objektu na karti. Ta se naredba prenosi do poslužitelja i Mapserver na odgovarajući način odgovara korisniku, npr. novom kartom, ispisom podataka iz baze i sl.

2.2. Mapserver Mapserver je razvojni alat za izradu prostorno orijentiranih web-programa. Omogućuje pregledavanje prostornih podataka unutar internetskog preglednika s pomoću karata te interakciju s korisnikom. Njegov razvoj započelo je Sveučilište u Minnesoti u suradnji s NASA-om, a danas se razvija unutar projekta TerraSIP koji financira NASA (URL 7).

Slika 3. Dio modela reljefa Medvednice s naljepljenim aerosnimkom u VTP-u. S desne strane je područje poučne staze Miroslavec

 Slika 1. Model reljefa otoka Lastova u VTP-u

ekscentar br. 6

VTP nastoji izraditi alate za jednostavno modeliranje bilo kojeg dijela stvarnog svijeta u interaktivnom i trodimenzionalnom prikazu u digitalnom obliku. Webstranice VTP-a nalaze se na adresi http://www.vterrain.org (URL 6).

Slika 2. Otok Lastovo s cestama te izmišljenom infrastrukturom i vegetacijom u VTP-u

29 fotogrametrija i kartografija

2.1. Virtual Terrain Project (VTP)

Jedan jednostavni projekt za Mapserver sastoji se od barem tri dijela. Potrebno je imati prostorne podatke u obliku koji Mapserver prepoznaje, zatim konfiguracijsku datoteku koja zadaje Mapserveru na koji način interpretirati te prostorne podatke i na kraju datoteku koja određuje sučelje prema korisniku (web-stranica). To može biti datoteka pisana u HTML-u, PHP-u ili nekom drugom jeziku kojeg čitaju internetski preglednici.

Konfiguracijska datoteka zadaje objekte Mapservera unutar jednog projekta. Svaki objekt ima svoje parametre i podobjekte (npr. objekt

fotogrametrija i kartografija

30 ekscentar br. 6

MAP (karta) ima parametre npr. za veličinu (SIZE) Slika 4. Hijerarhija objekata na karti u Mapserveru i podobjekte npr. LAYER (sloj), PROJECTION (koordinatni sustav) itd.). Hijerarhija Mapserverovih objekata prikazana je na slici 4.

Kako je već spomenuto, diplomski rad Marka Žunića (Žunić Na vježbama iz Multimedijske kartografije već se dvije 2003) sastojao se u izradi karte minerala Medvednice s godine radi s Mapserverom. Studentima se nakon kratkog pomoću Mapservera. Rezultat je moguće pogledati na web- uvoda u tehnologije potrebne za rad s tim programom stranicama Hrvatskoga kartografskog društva (http://www. pokušava na jednostavnom primjeru ilustrirati izrada jednog kartografija.hr) u rubrici obrazovanje i diplomski radovi. takvog projekta. Riječ je o “Poučnoj stazi Miroslavec” na Sučelje se sastoji od karte, tumača znakova ugrađenog u Medvednici. Prve godine započelo se s izradom kartografske kartu, izbora naredbi, skale grafičkog mjerila i referentne podloge i kartografskim prikazom. U drugoj godini rad je karte koja prikazuje na pojednostavljenoj karti područje nastavljen na poboljšanju sučelja i funkcija, a obavljena je prikazano na glavnoj karti (sl. 5). Karta minerala je izvedena i terenska izmjera ručnim GPS-uređajem te su prikupljeni tako da ju je moguće pregledavati (povećavati, smanjivati multimedijski sadržaji s tog područja (fotografije, video i i pomicati) i pri tome se sadržaj karte prilagođava mjerilu. zvučni zapisi). Predstoji prilagođavanje multimedijskog Nadalje, moguće je prikazati na karti samo određenu vrstu sadržaja za pregledavanje putem interneta i dotjerivanje u minerala, sve vrste ili nijednu. Izborom funkcije Info i klikom estetskom i sadržajnom smislu. Karta će se uskoro pojaviti na znak minerala na karti dobiju se slika i opis za tu vrstu na web-stranicama Hrvatskoga kartografskog društva i minerala. Sadržaj karte može se nadopuniti i s dodatnim moći će se pratiti kako napreduje izrada (sl. 6). podacima (izohipse, putovi i potoci).

Slika 5. Karta minerala Medvednice u Mapserveru

2.3. GeoTools GeoTools je biblioteka funkcija napisanih u Javi za razvoj i izradu kartografskih i GIS projekata u skladu s preporukama konzorcija OpenGIS (http://opengis. org). Točnije, to je definicija biblioteke funkcija GeoTools2. Skup funkcija GeoTools1 nije razvijan u skladu s tim preporukama. Taj skup funkcija nije namijenjen krajnjim korisnicima već prvenstveno korisnicima koji poznaju razvoj programa u programskom jeziku Java. Web-stranice GeoToolsa nalaze se na adresi http://www.geotools.org (URL 8).

Slika 6. Poučna staza Miroslavec u Mapserveru Stipe Barišić upotrijebio je u diplomskom radu (Barišić 2003) GeoTools za izradu geološke karte Medvednice za prikaz na internetu. Karta se sastoji od nekoliko dijelova: karte, stratigrafske legende i trake s alatima. Karta prikazuje granice geoloških tijela, njihove strukturne odnose, vododijelnice te vodotoke. Dovođenjem pokazivača miša na pojedini objekt otvara se pravokutnik s informacijama o tom objektu. Ako se radi o linijskom objektu, on pri tome i promijeni boju u neku lakše uočljivu. Slika 8 prikazuje izgled karte u internetskom pregledniku.

ekscentar br. 6

GeoTools2 se trenutno intenzivno razvija, ali je i podrška za GeoTools1 nastavljena. U nastavku bit će riječ o GeoToolsima1. Tipična upotreba GeoToolsa1 je izrada apleta u Javi (aplet je mali program napisan u Javi koji se može ugraditi unutar stranice HTML-a) koji prikazuje prostorne podatke u obliku karte i ne zahtijeva nikakave dodatne programe. Dakle, projekt izrađen s GeoToolsima1 moguće je pregledavati u svakom internetskom pregledniku koji podržava Javu. Jednom kada se aplet učita na računalo on se ponaša kao bilo koji program pokrenut na tom računalu, dakle ne zahtijeva više vezu s poslužiteljem. Na taj način omogućena je brza interakcija s korisnikom (npr. odzivi na pomake miša i sl.).

Java je objektno-orijentirani programski jezik pa se tako i GeoToolsi sastoje od objekata (klasa).

Hijerarhija najvažnijih objekata prikazana je na slici 7.

31 fotogrametrija i kartografija

2.4. GRASS GRASS (Geographic Resources Analysis Support System) je slobodni GIS s mogućnostima obrade rasterskih i vektorskih podataka, a radi na različitim operacijskim sustavima. Njegov razvoj započela je američka vojska 1982. godine kao alata za vojno upravljanje zemljištem i planiranje. Danas se primjenjuje u različitim područjima znanstvenih istraživanja, kako na sveučilištima tako i u komercijalnom sektoru, a od 1997. godine razvija ga međunardni tim stručnjaka.

Web-stranica GRASS-a nalazi se na adresi http://grass.itc.it (URL 9).

Slika 7. Hijerarhija objekata karte u GeoToolsima Viewer je objekt koji prikazuje konačnu kartu u internetskom pregledniku. Theme je najsloženiji objekt GeoToolsa koji upravlja elementima karte. Najosnovniji oblik zahtijeva dodavanje samo Layera dok će sve ostale vrijednosti biti automatski postavljene na pretpostavljenu vrijednost.

Da bi pojedinoj temi dodali neku boju i interaktivnost moramo, dodati Shader,HighlightManager, ShadeStyle, SelectionManager i slične objekte.

GRASS se sastoji od više od 350 programa i alata kojima se iscrtavaju karte i slike na ekranu monitora ili na papiru, obrađuju rasterski, vektorski i točkasti prostorni podaci. Složenost i mogućnosti GRASS-a daleko prelaze prostor i namjeru ovoga članka, a možda je dovoljno reći da ga upotrebljavaju mnoge američke vladine agencije kao NASA, NOAA, USGS itd.

Ovladati radom s GRASS-om nije lako. Autor ima vrlo ograničeno iskustvo rada s tim programom, ali već na prvi pogled mogu se vidjeti njegove mogućnosti. Neke osnovne značajke pri radu s tim programom su: moguće



Slika 8. Geološka karta Medvednice u GeoToolsima fotogrametrija i kartografija

32 ekscentar br. 6

je učitati veliki broj drugih formata za prostorne podatke, a isto tako ih i ispisati. Moguće su pretvorbe između svih podržanih tipova podataka: rasterskih, vektorskih i točkastih. Podržan je rad s bazama podataka. Vizualizacija može biti u dvije ili tri dimenzije. Na digitalnim modelima reljefa moguće je modelirati riječne tokove, slivove, padnice i linije dogledanja. S digitalnim snimcima mogu se obavljati različite klasifikacije, transformacije i filtriranja. Podržana je topologija vektorskih podataka tako da je moguće obavljati i analize najkraćeg puta, svih mogućih putova i sl.

Prilikom izrade seminarskog rada Ivane Fuis (Fuis 2004), GRASS je upotrijebljen za izradu plohe reljefa iz podataka o izohipsama i kotama te za vizulizaciju takve plohe. Podaci su učitani iz AutoCAD-ova formata DXF, a upotrijebljena je metoda regularnih napetih splajnova prilikom interpolacije.

Primjeri analize i vizualizacije takvog modela prikazani su na slikama 9, 10, 11.

2.5. Geotrans Geotrans (Geographic Translator) je program koji omogućuje transformaciju koordinata između različitih koordinatnih sustava, kartografskih projekcija i geodetskih datuma. Izradila ga je NIMA (National Imagery and Mapping Agency), a web-stranice mu se nalaze na adresi http:// earth-info.nima.mil/GandG/geotrans (URL 10).

Slika 9. Model reljefa dijela Medvednice s potocima u GRASS-u

Slika 10. Izračunati vodotoci u GRASS-u i stvarni vodotoci

Slika 12. Sučelje Geotransa

Slika 11. Iscrtavanje profila na temelju modela reljefa u GRASS-u

Sučelje Geotransa s primjerom transformacije geografskih koordinata Geodetskog fakulteta dobivenih ručnim GPSuređajem u državni koordinatni sustav prikazano je na slici 12.

3. Zaključak Slobodni programi imaju svoju vrijednost. To se može potvrditi i primjenama takvih programa u nastavi kartografije i GIS-a na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Njihova velika prednost je što su javno dostupni svima što je i u duhu sveučilišne zajednice. Zapravo mnogi od tih programa se i razvijaju u okviru sveučilišta. Njihova posebna vrijednost leži u tome što su koncepcije, algoritmi i pristupi rješavanju problema također javno dostupni (bilo u obliku dokumentacije ili izvornog programskog kôda), te na taj način pomažu boljem razumijevanju problema i rješenja.

Onima koji vole programirati na taj način je omogućeno da lakše sami rješavaju slične probleme ili nadopunjuju postojeća rješenja.

Na Geodetskom fakultetu se kroz vježbe studente upoznaje s takvim programima i obavljaju jednostavne vježbe.

Studenti koji izraze želju i sposobnost bolje ovladati takvim alatima to mogu ostvariti kroz seminarske i diplomske radove.

Bez poticaja profesora Nedjeljka Frančule i Miljenka Lapainea ne bih imao niti vremena niti mogućnosti proučavati i primjenjivati slobodne programe u nastavi.

Zato im zahvaljujem na susretljivosti.

Zahvaljujem apsolventu Domagoju Udiljku na pozivu da napišem članak za Ekscentar.



Dražen Tutić Literatura - Barišić, S. (2003): Izrada geološke karte Medvednice za prikaz na internetu s pomoću alata GeoTools. Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

- Fuis, I. (2004): Digitalni model reljefa dijela Medvednice.

Seminarski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

URL 1: Google. http://www.google.com (27. 04. 2004.)

URL 2: Free Software Foundation – GNU Project. http://www.gnu. org/fsf/fsf.html (27. 04. 2004.)

URL 3: Open Source Initiative, OSI. http://www.opensource.org (27. 04. 2004.)

URL 4: SourceForge.net. http://sourceforge.net (27. 04. 2004.)

URL 5: FreeGIS. http://www.freegis.org (27. 04. 2004.)

URL 6: Virtual Terrain Project. http://www.vterrain.org (27. 04.

2004.)

URL 7: Mapserver. http://mapserver.gis.umn.edu (27. 04. 2004.)

14 URL 8: GeoTools. http://www.geotools.org (27. 04. 2004.)

URL 9: GRASS GIS. http://grass.itc.it (27. 04. 2004.)

URL 10: Geographic Translator. http://earth-info.nga.mil/GandG/ geotrans (27. 04. 2004.)

- Vukšić, G. (2002): Lastovo – 3D vizualizacija i GIS. Diplomski rad, Geodetski fakultet, Zagreb.

- Žunić, M. (2003): Digitalna karta minerala Medvednice. Diplomski

ekscentar br. 6

Zahvala

33 fotogrametrija i kartografija

Trenutno je podržano preko 200 geodetskih datuma i 25 kartografskih projekcija. Omogućuje transformaciju jedne točke ili cijele datoteke. Ono što je posebno vrijedno kod tog programa je popis transformacijskih parametara između različitih geodetskih datuma. Tako postoje i parametri za transformaciju između datuma definiranog fundamentalnom točkom Hermannskögel kod Beča, koji je još u upotrebi u Hrvatskoj (datum koji je upotrijebljen u bivšoj Jugoslaviji) i datuma WGS84. To je posebno od koristi prilikom upotrebe ručnih GPS-uređaja na području Hrvatske kada zahtijevana točnost nije prevelika (reda veličine 10-tak metara).

Ponešto o digitalnim kamerama...

bez veze

34 ekscentar br. 6

Kada su gospoda George Smith i Willard Boyle 1969. skicirali nešto što su nazvali Charge - Coupled Device ili CCD, kako je širim krugovima puno poznatiji naziv za njihov patent, nisu ni slutili da će jedan drugi gospodin početkom novog tistućljeća sročiti rečenicu koja u orginalu glasi: “The photon will be to the 21st century what the electron was to the 20th“,( Sen. Daniel Moynihan, New Yorker). Prijevod bi bio: “Što je elektron bio u prošlom stoljeću, to će foton biti u ovom, 21. stoljeću”. Ako se malo zamislimo, osvrnemo oko sebe i ponovo zamislimo zaključit ćemo da su pikseli toliko često oko nas da ih prestajemo biti svjesni. Krenimo od svakodnevice: Internet kao izvor mnogih informacija potkrijepljenih digitalnom slikom; mobilne komunikacije koje danas, nakon određenog vremena stagnacije, očekuju ponovni uzlet zahvaljujući MMS-u (Multimedia Messaging Service), tj sposobnosti da uz tekstualne poruke šaljemo zvukove ali i digitalne slike. Da ne spominjem digitalne kamere koje samouvjereno istiskuju klasičan 35 mm film u polju amaterske, ali i profesionalne fotografije, i tako redom do novih osobnih iskaznica koje sadrže skaniranu i odštampanu fotografiju nas, ponosnih vlasnika iste.

Sateliti koji nas okružuju svakodnevno snimaju Zemljinu površinu prekrivajući ju milijunima, čak i milijardama piksela, gotovo do centimetarskih rezolucija (trenutno se za potrebe daljinskih istraživanja u Zemljinoj orbiti nalazi nekoliko satelita čija se rezolucija mjeri u decimetrima (Ikonos, QuickBird, OrbView) za raznorazne potrebe; od meteorologije pa do poljoprivrede. Ratna primjena istih je vrlo vjerojatno odavno zagazila u centimetre, ali to je nešto što možemo samo naslućivati. To su samo neki od bezbroj primjera gdje su pikseli zagospodarili i postali neprikosnoveni.

I tako, ta dva gospodina sa početka teksta nisu ni slutili u kom smjeru ide njihovo otkriće. U biti njihova istraživanja su išla u jednom sasvim drugom smjeru; njihov je cilj bila poluvodička memorija za računala, a kad tamo svjetloosjetljivi element je otkriven. Ali, elektronska industrija je napravila svoje. Danas bilježi toliki napredak da ga je prosječnom smrtniku gotovo nemoguće pratiti.

Od prvog senzora koji je imao samo osam elemenata (Tomposetti, 1971.), preko prvog komercijalnog senzora dimenzija 100 x 100 piksela, 1973. (vidi sliku1.) pa do današnjih senzora čije se dimenzije mjere u tisućama piksela po svakoj osi. Dimenzija trenutno najvećeg CCD senzora je 9216 x9216 pixela, ili skoro 85 Miliona pixela, a proziveden je od strane “Fairchild Imaging” korporacije.

Nakon odluke o kupnji takve naprave koja će svakodnevicu jednog smrtnika pretočiti u hrpu bitova i bajtova, slijedi odlazak u prodavaonicu, traženje prihvatljive kamere, te na kraju bezbroj informacija kojima nas trgovac zasipa:

Slika 1. Prikaz prvog komercijalnog CCD senzora (URL 1)

“To vam je kamera koja se bazira na CCD senzoru, 3,2 Mega Piksela rezolucije, 3X optičkim i recimo 6 x digitalnim zoomom, Smart Media karticom za pohranjivanje podataka, Jpeg ili TIFF zapis podataka, itd.” Ponovo taj CCD! Još ako se umjesto CCD senzora spomene CMOS senzor. Hmmm... čovjek se stvarno zapita: Što je u stvari taj CCD? Kako radi? Što je CMOS? Razlike ili sličnosti? Idealna pitanja da se napiše jedan omanji tekst o senzorima u digitalnim kamerama. Eto, toliko u uvodu.

CCD senzor Znači, idemo redom: CCD ili Charge - Coupled Device, otkriven 70-tih godina prošlog stoljeća. Od tada pa do danas, nametnuo se kao primarni senzor u digitalnim kamerama. Činjenica je da mu se u zadnjih par godina tron polagano počinje tresti jer se na obzoru pojavljuje jedan novi (stari) igrač CMOS, ali o njemu nešto kasnije.

CCD predstavlja senzor kod kojeg se svjetlo usmjerava na fotoosjetljivi, poluvodički element napravljen, najčešće, na bazi silicija. Foto-osjetljivi elementi, ili fotodetektori mogu biti formirani u tri osnovna oblika pa prema tome i razlikujemo tri osnovna tipa CCD senzora: točkasti, linijski i površinski.

Ukoliko govorimo o samo jednom, pomičnom fotodetektoru, tada je riječ o točkastom senzoru, te se kod njega kompleksnim mehaničkim sustavom senzor pomiče po površini koja je predviđena za skeniranje. Ovaj tip nije u širokoj uporabi.

Ako imamo niz fotodetektora u liniji, tada govorimo o linijskom tipu senzora, te se on kao takav najčešće nalazi u stolnim skenerima.

Ono što je nama u ovom trenutku zanimljivo je plošni ili površinski niz fotodetektora, koji predstavljaju oblik senzora koje susrećemo u digitalnim kamerama. Znači pravokutan oblik senzora površine ispunjene sa fotoosjetljivim detektorima. Broj tih fotodetektora je ono što definira našu rezoluciju. Treba razlikovati stvaran i efektivan broj fotodetektora, tj. nisu svi fotodetektori efektivni. Da pojasnim; svaki senzor sadrži više fotodetektora nego što

Slika . Četiri moguće izvedbe Bayer filtera

ima piksela kod snimljene fotografije. Zašto je to tako? Zato što svaki senzor ima polje neiskorištenih, neosvijetljenih detektora koji procesoru u kameri služi za prepoznavanje crne boje. (Vidi sliku 2).

Kako radi CCD? Jedna, vrlo često korištena analogija kod opisivanja rada CCD senzora je sljedeća: zamislimo polje malih kanti za vodu (vidi sliku 3).

Te kante su poredane po redcima i stupcima. One predstavljaju fotodetektora, a kiša fotona koja pada po njima ih puni. Neke se napune malo više, neke malo manje. Kada završi prikupljanje kišnice, kantice se red po red transportiraju pomičnim mehanizmom, i slijevaju u dio koji za svaku kanticu pamti gdje se ona nalazila i koja količina kišnice, tj. fotona se skupila unjoj. Mali odmak od polja sa kanticama je taj da su neki fotodetektori osjetljivi samo na zelenu, neki samo na plavu, a neki samo na crvenu boju.

35 bez veze

Slika 2. Prikaz predstavlja senzor gdje je vrijednost 2088 x 1550 maksimalan broj foto osjetljivih detektora, a vrijednost od 4 neiskorištena detektora predstavlja pojas za definiranje crne boje. Ostatak neaktivnih fotodetektora je eliminiran zbog samog formata snimke.

CMOS senzor Iako je dugo godina CMOS senzor primarno korišten u uređajima koji ne zahtijevaju kvalitetnu snimku (mobilni telefoni, kamere za nadgledanje i sl.), zadnjih par mjeseci nekoliko renomiranih proizvođača izbacilo je svoje top modele kamera baziranih na CMOS senzoru. To baca sasvim novo svjetlo na taj senzor, koji je čak i otkriven ranije nego CCD senzor. Naziv (eng. Complementary Metal Oxide Semiconductor) predstavlja oznaku za tehnologiju kojom senzor nastaje, i kao takav je puno jeftiniji i jednostavniji za proizvodnju. Prema nekim naznakama kamera sa istim karakteristikama bazirana kao CCD kamera na CMOS senzoru, mogla bi biti čak i do 3-4 puta jeftinija. I to je njegova najveća prednost.

Jeftin i jednostavan za proizvodnju. Prvi tipovi bili su puno inferiorniji prema CCD senzoru. ali uporabom novih tehnologija, prvenstveno APS tehnologije, (engl. Active Pixel Sensor) CMOS je dostigao CCD na svim poljima.

Slika 5. Pojačanje kod CCD se nalazi na izlazu iz samog senzora, dok kod CMOS senzora imamo pojačanje na svakom fotodetektoru.

Glavna razlika je što se kod CMOS senzora pojačanje signala odvija na samom fotodetektoru, dok kod CCD imamo poseban sklop za pojačanje na izlazu iz senzora.

(Vidi sliku 5.)

Slika u boji nastaje uporabom odgovarajućeg filtera.

Najčešće korišten filter je Bayer filter (Slika 4.) koji se bazira na činjenici da je ljudsko oko puno osjetljivije na promjenu svjetloće nego boje. Iz tog razloga, filter je konstruiran tako da sadrži dvostruko više fotodetektora osjetljivih na zelenu, nego na plavu ili crvenu boju (zelena boja simulira svjetloću).

Slika 5. Pojačanje kod CCD se nalazi na izlazu iz samog senzora dok kod CMOS senzora imamo pojačanje na svakom fotodetektoru.

Sigurno je da ćemo CMOS senzor susretati sve češće u digitalnim kamerama, upravo zbog činjenice da mu je cijena prihvatljivija, proizvodni proces jednostavniji, a karakteristike gotovo identične CCD senzoru.

Osnovne spoznaje o samom radu senzora nisu nužno neophodne za kvalitetno korištenje amaterskih digitalnih kamera. Činjenica da se danas CCD ili CMOS senzor nalaze u velikom broju uređaja, čini ga jednim od najzanimljivijih uređaja za široku potrošnju, i upravo zbog toga mislim da ovakve vrste informacija treba smatrati dobrodošlim radi općih saznanja.

Slika 3. Prikaz polja kantica za vodu koje nam služe kao fotodetektori osjetljivi samo na jednu od tri osnovne boje; crvenu (R), zelenu (G) ili plavu (B).

ekscentar br. 6

Procesor u kameri (ili izvan nje, ovisno o formatu pohrane datoteke) na osnovu odgovarajućih algoritama izračunava vrijednosti za preostale dvije boje, uzimajući u obzir okolinu fotodetektora, te na taj način nastaje kompletna snimka u boji.



Tomislav Ciceli

  

Infrastrukture prostornih podataka

1.

UVOD

Stvaranje infrastruktura prostornih podataka (Spatial Data Infrastructures – SDI) već dugo je vizija ljudi koji se bave prostornim podacima. Na njima počiva mnogo obrazloženja za investiranje u prostorne podatke i sustave, ali u praksi, za sada, vrlo je malo uređenih sveobuhvatnih i učinkovitih nacionalnih infrastruktura prostornih podataka. U nekim slučajevima još nisu potpuno definirane, a pogotovo ne i provedene.

Uz pojam infrastruktura prostornih podataka u zemljama Europe se koristi i pojam geoinformacijska infrastruktura (GII).

Postoji više shvaćanja i definicija o tome što je to infrastruktura prostornih podataka (IPP). Kada bi upitali 20 različitih osoba što je to IPP, vjerojatno bi dobili 20 različitih odgovora koji bi se razlikovali u svrsi, primjeni, odgovornosti i sadržaju. Općenito, infrastrukturu prostornih podataka čini skup temeljnih tehnologija, politika i institucionalnih dogovora koji omogućuju dostupnost prostornih podataka kao i pristup do njih (Nebert 2001). Infrastruktura prostornih podataka osigurava osnovu za traženje prostornih podataka, njihovu procjenu i primjenu na svim društvenim razinama: u državnoj upravi, komercijalnom sektoru, nekomercijalnom sektoru i građanstvu u cjelini.

Laički bi IPP mogli opisati sljedećim primjerom.

igupi

  36

Zamislimo urbanistu koji, primjerice, radi u nekom gradskom uredu za planiranje i dobije zadatak izrade projekta prostornog plana za neko manje područje od recimo nekoliko ha. Ako postoji nacionalna IPP tada je prikupljanje prostornih podloga za njegov zadatak vrlo lagan posao. Za početak će Web preglednikom otići na poslužitelj Ureda za katastar i preuzeti aktualni katastarski plan za to područje. Ako pretpostavimo da je Ured za katastar također u nadležnosti grada u kojem urbanist radi, tada ga ti podaci neće koštati ništa. Nakon toga potrebni su mu podaci o visinama.

Spojit će se npr. na poslužitelj geodetske uprave i prikupiti podatke o visinama. Također, na istom poslužitelju može dohvatiti i digitalni ortofoto (DOF) koji postoji za to područje. Neka je cijena preuzetih podataka 25 kn. Ako su mu potrebni i topografski podaci za to područje, spojit će se na poslužitelj gdje postoji topografska baza podataka i preuzeti podatke po cijeni od npr. opet 25 kn. Cjelokupni trošak teretit će proračun njegovog projekta. Naravno, preduvjet svemu ovome je postojanje infrastrukture prostornih podataka bez koje je ovo sve nemoguće. Dovoljno je promotriti samo uštedu u vremenu, a i u novcu, prikupljanja podataka na ovaj način ili kada bi dotični urbanist morao ići od ureda do ureda, pisati molbe i narudžbenice te manualno prikupljati potrebne podatke. Dodatni komentar nije potreban.

ekscentar br. 6

Slika 1. Logička struktura IPP (Roić 2002)

2.

DIJELOVI INFRASTRUKTURE PROSTORNIH PODATAKA

Logičku strukturu IPP prikazuje slika 1.

Daleko najvažnija komponenta i temelj IPP-a su prostorni podaci (slika 2). Bez njih IPP ne može postojati. Općenito, prostorni podaci se mogu

podijeliti na osnovne i ostale, pri čemu svaka država određuje svoje prioritete.

Za jednoznačnu upotrebu, potrebno je normirati postupke i procedure definiranja i opisivanja prostornih podataka, metode za strukturiranje i kodiranje podataka kao i postupke za distribuciju i održavanje podataka. Postoji više organizacija koje

moguće izgraditi jedino koordinacijom i suradnjom između različitih organizacija na svim razinama državnog, javnog i privatnog sektora, korisnika podataka, akademske zajednice i svih onih koji su svojom djelatnošću vezani uz prostorne podatke.

3.

BAZA

Početak izgradnje IPP zahtijeva prije svega sagledavanje postojećeg stanja što uključuje analizu postojećih prostornih podataka i mogućnosti njihovog stavljanja na raspolaganje širem krugu zainteresiranih korisnika. Za ostvarenje tog cilja potrebno je izraditi katalog prostornih podataka koji će se temeljiti na metapodacima, te ga putem Interneta staviti na raspolaganje zainteresiranim korisnicima.

U IPP, metapodaci su najčešće pohranjeni u odgovarajućim bazama kojima se on-line može pristupiti preko kataloga. Takve baze su distribuirane, a kroz odgovarajući katalog korisniku je omogućen pristup. Izrada centralne baze metapodataka nije svrsishodna, već je cilj potaknuti sve organizacije koje proizvode podatke da svoje proizvode opišu metapodacima i stave na raspolaganje preko kataloga.

U sklopu magistarskog rada (Cetl 2003) izrađena ja baza metapodataka u MS Accessu, pri čemu je korištena norma ISO 19115 Metadata (slika 3). Norma sadrži gotovo 300 elemenata metapodataka od kojih je većina preporučljiva odnosno neobvezna.

Za neki skup prostornih podataka bitno je odrediti minimalan broj elemenata metapodataka. Pojedine države i organizacije sukladno svojim potrebama i



Slika 3. Osnovno sučelje baze metapodataka

37 igupi

se bave normizacijom prostornih podataka od kojih je najvažnija ISO (International Organization for Standardization). Po uzoru na tehnički odbor TC211 ISO-a, u siječnju 2003. god. osnovan je TO211 u Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo, a čija je zadaća normizacija u području digitalnih geoinformacija u Hrvatskoj.

Metapodaci ili “podaci o podacima”, općenito, predstavljaju set atributa koji opisuju sadržaj, kvalitetu, dostupnost podataka, pristup podacima, uvjete i ostale karakteristike podataka. Za prostorne podatke metapodaci moraju odgovoriti na pitanja poput: što, gdje, tko, zašto, kako i zašto. Najjednostavniji primjer metapodataka u analognom obliku je legenda na karti. Podaci u legendi pružaju informacije o autoru, izdavaču karte, vremenu izdavanja, mjerilu, točnosti, geodetskom datumu, projekciji i ostalim karakteristikama karte.

Uloga kataloga je priprema metapodataka različitih organizacija njihovo pohranjivanje, provjera valjanosti i omogućavanje pristupa kako bi na temelju njih korisnici mogli pronaći i koristiti prostorne podatke na najučinkovitiji način. Katalog se može shvatiti i kao portal preko kojeg se ulazi u sustav, a koji ujedno služi i za “pročišćavanje” podataka. Od velike važnosti je i suradnja, jer je IPP

ekscentar br. 6

Slika 2. Prostorni podaci u IPP



, ) igupi

38

interesima mogu definirati vlastiti profil na temelju ove norme te sami odrediti obvezne i preporučljive elemente pri čemu je preporuka koristiti definirane ključne elemente. U okviru magistarskog rada u bazu metapodataka su uneseni metapodaci za neke skupove prostornih podataka koji se koriste za izvođenje nastave ili su proizvedeni od studenata Geodetskog fakulteta.

Pristup bazi metapodataka moguć je preko portala koji je izrađen na poslužitelju Zavoda za inženjersku geodeziju i upravljanje prostornim informacijama a njegova URL adresa je http://www.igupi.geof.hr/ipp.

Pri izradi portala krenulo se prvenstveno od nekih pitanja zanimljivih korisnicima, poput: Što je infrastruktura prostornih podataka?, Koje su nadležne institucije i tvrtke vezane uz prostorne podatke i katastar u Hrvatskoj i u svijetu?, Po kakvim normama i standardima se podaci izrađuju?, Gdje se obrazuju geodetski stručnjaci?, Tko može pružiti geodetske usluge u nekom mjestu u Hrvatskoj?, Što su metapodaci?, Gdje mogu nabaviti skenirani katastarski plan?, Koji podaci su dostupni na Webu?, i dr.

Osim pitanja korisnika uzeta su u obzir i pitanja koje mogu postaviti tvrtke: Što je potrebno za dobivanje ovlaštenja za rad?, Kako postati ovlašteni inženjer?, Gdje se može nabaviti odgovarajući softver i instrumenti?, i dr.

Na temelju ovih pitanja sastavljena je lista čimbenika IPP-a kao polazište za izradu portala. Odabrani su sljedeći čimbenici: institucije i tvrtke, norme i standardi, metapodaci i podaci.

Svi podaci koje je moguće pregledavati na portalu su organizirani i pohranjeni u bazi podataka, a stranice se automatski sastavljaju na zahtjev korisnika korištenjem ASP-a. Ovakav pristup omogućava jednostavno ažuriranje i održavanje podataka, a unosom novih podataka u bazu nije potrebno sastavljati nove stranice već se one same generiraju svakim novim pristupom korisnika (slika 4).

U lijevom okviru početne stranice nalaze se veze na

sadržaj site-a, odnosno baza. Sadržaj je podijeljen u nekoliko područja: institucije i tvrtke, norme i standardi, metapodaci i podaci.

4.

ZAKLJUČAK

Zahtjevi korisnika za prostornim podacima sve više se ne odnose samo na konvencionalne dokumente u obliku karata, planova i sl., već na ažurirane, geometrijski točne i lako dostupne prostorne podatke u digitalnom obliku.

Obzirom na činjenicu da je 80% informacija povezano s nekom prostornom komponentom, prostorni podaci i njihova distribucija postaju od općeg interesa.

Sve veći zahtjevi korisnika kao i sve veće količine prostornih podataka obzirom na moderne tehnologije njihovog prikupljanja, potaknule su širom svijeta razvoj i izgradnju cjelovitih sustava za upravljanje prostornim podacima, poznatijih kao infrastrukture prostornih podataka ili geoinformacijske infrastrukture.

Metakatastarski portal i baza metapodataka prikazani u ovom radu prilog su izgradnji infrastrukture prostornih podataka u Hrvatskoj. Njihovom izradom prikazane su mogućnosti koje pružaju informatičke i komunikacijske tehnologije u upravljanju prostornim informacijama.

Također, ispitana je mogućnost primjene međunarodne norme (ISO 19115) za opis prostornih podataka metapodacima.

5.

LITERATURA

Cetl, V. (2003): Uloga katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Magistarski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

Nebert, D., D. (ed.) (2001): Developing Spatial Data Infrastructures: The SDI Cookbook. Global Spatial Data Infrastructure Technical Working Group.

Roić, M. (2002): Komunalni informacijski sustavi - folije s predavanja. Geodetski fakultet, Zagreb.



ekscentar br. 6

Vlado Cetl

Slika 4. Metakatastarski portal

zabava

39

ekscentar br. 6

Interaktivne karte na webu Sažetak Interaktivne internetske karte evoluiraju u kartografski prikaz kakav do sada nismo vidjeli. One imaju veliki potencijal u odnosu na analogne papirne karte. Na internetu se mogu naći razne vrste takvih karata, a bolje su one koje korisniku pružaju više kvalitetnih informacija, uz njihovo brzo pretraživanje.

1. Uvod

fotogrametrija i kartografija

40 ekscentar br. 6

U posljednje vrijeme trendovi u kartografiji se mijenjaju.

Prezentacija prostornih kartografskih podataka postala je vrlo popularna na internetu. Najčešće se upotrebljavaju statične rasterske slike za kartografsku vizualizaciju.

Pojam interaktivne internet karte ulazi u područje multimedijalne kartografije, koja se počela razvijati s razvojem računalnih tehnologija. Internetska karta omogućava prijenos karte putem računalne mreže.

Internet kao medij za prijenos i razmjenu informacija ima velik utjecaj na metode digitalne kartografije, a posebno na interaktivne metode prikazivanja karata. Postoje dvije osnovne vrste karata koje se prikazuju na internetu.

Jedna vrsta karata je interaktivna s opcijama promjene mjerila i pogleda, te informacija i tema prikazanih na karti. Druge su statične karte s jednim pogledom kao i karta na papiru. Te su karte više zastupljene na internetu i ne dozvoljavaju interakciju. Potražnja za internetskim aplikacijama koje omogućuju pretraživanje velikih baza podataka (oglasnik, tel. imenik), te prometnim i vremenskim podacima i najrazličitijim turističkim informacijama je u porastu. Nekad se govorilo o prelasku iz tradicionalnih ili klasičnih metoda izrade karata na digitalnu izradu karte koja je izvođena i još uvijek se izvodi na računalu, a sada se takva koncepcija proširuje na tzv. tele-kartografiju koja ima sljedeće osobine: · · · ·

Prijenos na daljinu Isporuka na zahtjev Interaktivnost Mogućnost izbora informacija prikazanih na računalnoj karti

Interakcija s korisnikom Osim takvih temeljnih zahtjeva, treba pažnju posebno obratiti prema jednostavnoj interakciji s korisnikom. Sve funkcije na takvoj karti (uvećanje, smanjenje, pomicanje i sl.), trebaju biti podržane uz njihovu jednostavnu i intuitivnu upotrebu, kao i dodatne informacije o pojedinom kartografskom objektu na zahtjev korisnika.

Prilagodljivost karte Korisnik mora imati mogućnost mijenjanja i odabiranja prikazanih objekata, te uvida u njihova svojstva.

Aplikacija treba biti usmjerena i oblikovana prema profilu korisnika i prema njegovim interesima (npr. odvojene trgovine za pješake i trgovine s prilazom za invalide).

Podaci koji se prikazuju na takvoj karti mogu biti statični ili dinamični. Primjer jedne takve aplikacije je vizualizacija trenutne prometne situacije ili npr. prikaz širenja požara.

Statičke rasterske karte nisu pogodne za takav prikaz, ali su zadovoljavajuće za izradu kartografskih prikaza u turističke svrhe.

Prednosti i nedostaci Najjednostavniji način prikaza prostornih podataka na internetu je unos rasterske datoteke unutar internetske HTML stranice. Prednost upotrebe rasterskih slika unutar HTML stranica je u njihovoj jednostavnosti i ekonomičnosti.

Svaki internet pretraživač može prikazati takvu stranicu s interaktivnom internet stranicom, ali nedostatak je u ograničenoj interakciji s korisnikom. Skuplji sustavi koji se sastoje od internetskog pretraživača s jedne strane i kartografskog servera i prostorne baze podataka s druge strane, mogu otkloniti nedostatke jednostavnih rasterskih kartografskih prikaza. Prije uporabe interaktivne internet karte s internet pretraživačem, korisnik treba učitati i instalirati poseban dodatak (plug-in ili java applet control), jer se ne može pretpostaviti da ga korisnik već ima instaliranog. Takav postupak zahtijeva vrijeme. Danas, uz veliku prijetnju virusa, prenošenih internetom, korisnik je vrlo pažljiv pri učitavanju i instaliranju programa koje pronalazi na internetu. Korisnik će procijeniti rizik te prihvatiti ili odbaciti takvu ponudu, a to znači i učitavanje interaktivne internet karte. To su neke predradnje koje se trebaju napraviti, a da za to vrijeme korisnik još uvijek ne zna hoće li mu ponuđeni sadržaj ispuniti očekivanja.

Zatim je potrebno određeno vrijeme učitavanja karte u pretraživač, kao i prateće baze podataka, koje ovisi o brzini internetske veze, brzini servera i korisnikovog računala. Za to vrijeme korisnik još uvijek čeka. Nakon toga počinje vizualni kontakt i korisnik može odlučiti zanimaju li ga takvi podaci. Rad s rasterskom kartom, kao interaktivnom internetskom kartom, zahtijeva daljnje strpljenje za svaku operaciju ili naredbu jer se podaci tada učitavaju iz baze podataka. U budućnosti će se vrijeme čekanja skratiti uvođenjem bržih internetskih veza. Za prosječnog korisnika pretraživanje interaktivnih internetskih karata nije uvijek ugodno, već nasuprot tome, može postati frustrirajuće uz ponekad neupotrebljive podatke.

Nasuprot tome mogu se iskoristiti prednosti vektorskih podataka, koji imaju kraće vrijeme učitavanja, a takvi kartografski prikazi sadrže i informacije o kartografskim objektima.

Primjer Sve su te osobine sadržane i u interaktivnoj internetskoj karti Dubrovnika, izrađene u Zavodu za kartografiju. Izradio ju je student u diplomskom radu, a potom je uređena u programima za izradu internetskih stranica uz dodatak različitih baza podataka. To su uglavnom turističke informacije, odnosno informacije koje mogu zanimati turiste pri planiranju putovanja u Dubrovnik ili pri boravku u Dubrovniku. Proširenje takvih informacija i njihovo održavanje (ažuriranje) može vrlo dobro poslužiti svim Dubrovčanima. Karta sadrži popis ulica, zatim informacije o dežurnim službama, hotelima, zdravstvenim ustanovama, zatim o prehrani, uslužnim djelatnostima i servisima, te kulturnim znamenitostima i zabavnim sadržajima, kao i o ostalim ustanovama (slika1.).

Sadržaj karte je moguće povećati ili udaljiti na ekranu, dok je kod pretraživanja takvo povećanje automatsko i usmjereno prema traženoj lokaciji ili informaciji. Kada se pronađe tražena informacija (po abecedi) unutar padajućeg izbornika, korisnik može pritisnuti i tipku pored tog izbornika te odmah dobije prikaz svih lokacija te kategorije objekata koju pretražuje.

Lokacije koje se tada pojave na karti označene su kružićem i moguće ih je pojedinačno kliknuti, da bi se na desnoj strani ekrana pojavile osnovne informacije o tom objektu pretraživanja (URL 1). To su najčešće informacije o adresi, telefonu i telefaksu, radnom vremenu, načinu plaćanja, internetskoj adresi i elektronskoj pošti (slika 1.).

Interaktivna internetska karta Dubrovnika izvedena je tako da je cijela karta i sve informacije koje se na njoj pretraživanjem prikazuju vidljiva na samo jednoj internetskoj stranici.

Održavanje i ažuriranje takvih karata iziskuje dodatni napor. Kada se rade interaktivne internetske karte u turističke svrhe treba imati na umu da održavanje karte turističkim informacijama ima prednost pred položajnom točnošću karte, odnosno prikazanih objekata.

Pretraživanjem interneta u potrazi za sličnim kartama uočen je termin «senzibilni zemljovid» i «senzibilna mapa» za Šibensko-kninsku županiju na adresi http://www.open.hr/com/sibenik/str3.html, koja pruža mogućnost jednostavne interakcije. Nakon toga postavlja se pitanje: “kako bi se trebale nazivati i definirati interaktivne karte koje se nalaze na internetskim stranicama, i trebaju li se takve karte podijeliti u različite grupe prema kompleksnosti upotrebe, prikazanom vektorskom ili rasterskom sadržaju, itd.”

ekscentar br. 6



fotogrametrija i kartografija

41

Slika 1. Primjer interaktivne internetske karte Dubrovnika i njezine mogućnosti pretraživanja (URL 1).

Zaključak Povećanjem brzine pristupa internetu, internetska kartografija dobiti će na popularnosti. Velike baze prostornih podataka neće morati biti podjeljene u manje, pa će i pretraživanje određenih kartografskih informacija nekog područja biti brže. Razvoj je i dalje potreban, i to u smislu poboljšanja metoda distribucije i kartografske interakcije. Ažuriranje interaktivnih kartografskih prikaza (up to date) nužan je postupak, jer se na prikazanom području objekti i informacije relativno brzo mijenjaju.



Primjer sličnih interaktivnih internetskih karata istranice na kojima se prikazuju.

Robert Župan, Stanislav Frangeš

URL-ovi: http://www2.grad-rijeka.hr/ http://www.tz-rijeka.hr/karta.asp http://blmap.inecco.net/index.html http://tjev.tel.fer.hr/hrvatska/ http://www.euroave.com/maps/00mapx.php?xcity=zagreb http://www.ozalj-tz.hr/karta_ozlja.asp http://public.srce.hr/zagzup-tz/interaktivna_karta/index.htm http://bjelovar.net/index.php?location=grad (preporuka) http://www.kartegradova.com/html/Novosti.asp?ind=1 (preporuka) http://maps.esri.com/ (preporuka) http://www.aook.no/KARTPLAN/Applet/Aook.htm fotogrametrija i kartografija

42

http://www.karttaikkuna.fi/sulkava2/sulkava.html http://www.karttaikkuna.fi/parikkala/parikkala.html http://www.pieksamaki.fi/kartat/teollisuustontit/tetpieksamaki.html http://www.kartta.org/oravareitti/oravakartta.htm http://www.kartta.org/joroinen/kuvansi/kuvansi.html http://www.kauhajoki.fi/kartta/karttapaketti/Opas2003btaulukko2.html http://www.ristiina.fi/palja/kartta/paljavesi.html http://www.borlange.se/kommun/stadsbyggnads/karta/Ornas/ornas.html

ekscentar br. 6

http://www2.ostersund.se/kommunkarta/osd/osd_eng.html http://home.swipnet.se/~w-57460/karta/ http://www.pointit.net/ http://www.promaco.com.au/avon/iimap.html Literatura: URL 1: Interaktivna informativna karta Dubrovnika, http://www.geof. hr/~rzupan/dubrovnik/dubrovnik.htm URL 2: Sweden.pdf http://maps.unomaha.edu/MP/Articles/Sweden.pdf URL 3: A reusable framework for MapObjects Internet Map Server http://gis.esri.com/library/userconf/proc99/proceed/papers/pap298/p298.

Info

kut@k

http://edupoint.carnet.hr Na ovoj stranici možete pronaći sve tečajeve koje besplatno održava CARNet. CARNetov edukacijski centar Edupoint bavi se oblikovanjem i širenjem znanja o Internetu. U suradnji s ustanovama partnerima organizira tečajeve u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. http://www.srce.hr/tecajevi/ Na stranicama SRCA pronaći ćete besplatne tečajeve koji se održavaju i u Kačićevoj 23, što je zaista blizu faksa. http://www.mzt.hr/mzt/hrv/informacije/udruge/sabre Ako želite nabaviti kvalitetne knjige po niskoj cijeni posjetite Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu (www.nsk.hr). Akcija podjele knjiga studentima, uz manipulativne troškove od 10 kn po knjizi u NSK (Nacionalna i sveučilišna knjižnica), svake subote od 10-14h. Knjige dijeli Zaklada SABRE Zagreb koja je društvena organizacija za kulturne, prosvjetne i humanitarne aktivnosti. Popis knjiga i više informacija o udruzi možete pronaći na stranici. http://www.sczg.hr Na stranicama studentskog centra u Zagrebu možete naći mnoštvo informacija ili kako na njima piše: “Stranice Studentskog centra nude vam sve informacije vezane uz programe Prehrane, Smještaja, Student servisa, Kulture, Sporta i drugih djelatnosti namijenjenih studentima. Doznajte sve o uslugama i lokacijama domova, restorana, sportskih i kulturnih sadržaja.”

Naći ćete i jelovnike studentskih menzi i link na stranicu sa podacima o stanju iksice : http://www. cap.srce.hr http://www.cap.srce.hr Na ovoj stranici upisom JMBG-a što je dio broja sa ixice, možete dobiti vaše podatke upisane u CAP-u (Centru za autorizaciju prava) Tamo se nalazi i vaša slika (na kojoj vjerojatno ne ličite na sebe nego na nekog stanovnika ZOO-a), kao i tromjesečni pregled troškova. Zgodno kao pregled koliko mjesečno sarmi pojedete, ili kada ste zadnji put jeli škampe! http://www.student.hr Na ovoj stranici možete pronaći gotovo sve vezano za studentski život u metropoli. Tu se nalazi popis (gotovo) svih pizzeria u gradu Zagrebu sa podacima o dostavi i dostupnosti na webu, informacije o stipendijama i natječajima, kulturi, fotografski tečajevi, sportu, glazbi....

Rubrika Handy Stuff prepuna je informacija o galerijama, muzejima, klubovima, brucošijadama, studentskim pravima, civilnom služenju vojnog roka...

Tu je i vodič za brucoše, zatim zgodan upitnik: “Za koje si zanimanje” gdje na osnovu niza pitanja kompjutor izbacuje zanimanja koja vam “leže”, i još štošta. Idi pa vidi!

Ovaj članak napisan je sa dobrim namjerama. Stoga ne uzimajte za zlo moguće propuste bilo koje vrste.

Hvala.

Prijedlozi, pohvale i konstruktivne kritike šaljite na: dpalin@geof.hr



Dean Palin

Linux

Zašto je Linux tako bitan?

Njegova najveća prednost je stabilnost sustava. Računalo ne morate ‘resetirati’ ni kada mijenjate konfiguraciju sustava ili instalirate nove programe. Ukoliko je pravilno konfiguriran, Linux se može ‘vrtiti’ na računalu par godina bez da sistem padne, tj. da se ne sruši. Upravo zbog te njegove stabilnosti Linux se koristi u radu s raznim bazama podataka, osnovni je sustav većine internet providera, e-mail servera, web prostora, itd.

Virusa za Linux je također jako malo, praktički uopće ne postoje, pa je stabilniji i po tom pitanju.

GNU/ Linux je besplatan. Od 1992. godine izlazi pod GNU/ GPL licencom (http://www. gnu.org/gpl.html), što ukratko znači da ga se slobodno može dijeliti i mijenjati.

Svatko može mijenjati izvorni kod i tako izmijenjen ga dalje distribuirati. S obzirom da je izvorni kod dostupan, GNU/Linux je jako prilagodljiv operativni sustav.

Zbog tog svojstva prilagodljivosti Linux je moguće pokretati na raznim sustavima, od ručnih računala do velikih servera. Linux dopušta potpunu slobodu i vrlo je podložan vlastitim korisničkim preinakama.

S obzirom da ima velik broj programera koji sudjeluju u njegovom stvaranju (developeri) i da je njegov kod dostupan svima, Linux ima minimalan broj bugova. Svaka nova verzija operativnog sustava (i njegovih aplikacija) je pregledana i testirana od tisuće programera diljem svijeta. Tu se dobro primjenjuje programerska izreka: ‘More eyes, less bugs’.

Linux pokreće samo one programe koji su napisani izvorno za njega i neke aplikacije s drugih operativnih sustava (pomoću emulatora). Znači, Linux nema AutoCAD, Photoshop ili Grand Theft Auto. No, mnogi softverski paketi postoje i u Linux verziji - npr. Corel, Maya, Mathematica... A za one koji ne postoje napravljeni su alternativni programi. Tako umjesto MS Officea postoji OpenOffice.org, besplatna Linux inačica uredskih aplikacija, koja, osim što je sasvim kompatibilna sa MS Office standardima, ima i svoju Windows verziju. Da ne spominjemo da je OpenOffice.org lokaliziran na hrvatski jezik. :) Umjesto Photoshopa postoji The GIMP. Internet Explorer? Mozzilla. Opera. Galeon.

Konqueror.

Outlook? Evolution. KMail.

Winamp? XMMS. Ukoliko ipak želite pokrenuti napisane za MS Windowse možete pomoću emulatora. Emulatori hardverski (VMWare, Win4lin) ili (Wine).

aplikacije to učiniti mogu biti softverski

Linux može koegzistirati na istom računalu s drugim operativnim sustavima. Koristite li neki od dual boot programa (npr.

LILO) prilikom pokretanja računala možete odabrati



ekscentar br. 6

Teoretski, to znači da svaki open source program možete promijeniti, prilagoditi sebi. Naravno, sve je to legalno. Dobar dio njegovih aplikacija također je besplatan, što nije slučaj s drugim operativnim sustavima.

43 bez veze

Linux je cjeloviti operativni sustav koji je potpuno besplatan. Mnogi ga smatraju ‘alternativnim’ operativnim sustavom, naspram ‘mainstream’ Microsoftovim Windowsima, no nije sve toliko crno-bijelo. Istina je da Linux razvijaju entuzijasti diljem svijeta, no isto tako ga koristi i promovira jedan IBM, Oracle i slični.

Prvi Linux kernel je 1991.g razvio finski student računarstva Linus Torvalds. Linus je zapravo stvorio Linux kao poboljšanu inačicu Minixa, malog UNIXoidnog sustava. Isprva je zamišljen kao neambiciozni projekt, namijenjen vrlo uskom krugu ljudi. Suprotno njegovim očekivanjima Linux se razvio u moćan operativni sustav koji u nekim područjima ima apsolutan primat.

hoće li se ‘dignuti’ Linux ili, npr., Windows XP.

bez veze

44 ekscentar br. 6

Za razliku od komercijalnih programa, Linux ne razvija neka tvrtka nego mnoštvo programera koji to rade iz hobija, u slobodno vrijeme.

Rezultat njihovog rada je gomila kodova, koja je za korisnika koji se ne razumije u programiranje potpuno neupotrebljiva.

Distributeri Linuxa su tvrtke i grupe ljudi koji popunjavaju ovu razliku izmedu sirovog koda i gotovog softverskog proizvoda.

Distribucije sadrže gotov proizvod koji bilo tko može instalirati na svoje računalo, tehničku podršku, dokumentaciju, pomoć,...

Većina distribucija, pored najosnovnijih elemenata potrebnih za rad računala (kernel, shell, grafička okolina) daje i mnoštvo gotovih Linux aplikacija. Sve te aplikacije su pod GNU ili srodnom licencom, dakle slobodne.

Razlika između distribucija je kernel ( v e r z i j a ) , b r o j p r o g r a m s k i h paketa, sigurnost, brzina, stabilnost, jednostavnost instaliranja... Raznim potrebama odgovaraju razne distribucije Linuxa. No nemojmo zaboraviti da se u svim distribucijama radi o istom OS-u.

Neke od popularnijih distribucija su: * Mandrake (http://www.linux-mandrake.com/ en/) * RedHat (http://www.redhat.com/) * Debian (http://www.debian.org/) * SuSE (http://www.suse.com/) * Knoppix (http://www.knopper.net/knoppix) * Slackware (http://www.slackware.org) * Caldera (http://www.caldera.com/) Postoje i neke hrvatske distribucije, npr: * HRID (http://hrid.linux.hr) Uz sve te prednosti i vrline, logično je zapitati se zašto Linux nema primat među OS-ovima.

Ne podržavaju svi hardverski uređaji Linux. Rijetki su oni koji ga još uvijek ne podržavaju, no postoje.

Zatim, ljudi se boje nepoznatog. Linux je prije uistinu bio teži za instaliranje, nije bio previše user-friendly, no to više nije slučaj. Ima grafičko sučelje (GUI), distribucije se lagano instaliraju...

MS Windowsi dolaze predinstalirani na gotovo svim gotovim računalnim konfiguracijama, pa su tako za većinu malih korisnika početni i krajnji proizvod kojeg koriste. S druge strane, nikoga ne brine visoka cijena tog operativnog sustava i njegovih aplikacija jer je više-manje nitko, osim poslovnih korisnika (iz očitih razloga), ne plaća.

Ako vas je imalo zaintrigirao Linux i GNU filozofija, slijedite neki od linkova, informirajte se dodatno, probajte!

Za posljedice nismo odgovorni.

Pojmovi: Operativni sustav se sastoji od raznih osnovnih programa koji trebaju vašem računalu da bi komuniciralo i primalo upute od korisnika; čitalo i pisalo podatke na razne medije i printere; kontroliralo korištenje memorije; i pokretalo drugi softver. OS je prvo što se pokreće kada upalite računalo.

Bez OSa, računalo je neupotrebljivo.

Primjer: Linux, Windows, DOS, UNIX, MacOS, BEOS, OS/2 i mnogi drugi.

Kernel je glavni dio Linux/UNIX-a. To je njegova jezgra preko koje se obavljaju sve funkcije i naredbe. U Linux sustavu, Linux je kernel komponenta. Ostatak sustava se sadrži od drugih programa, od kojih su mnogi pisani od ili za GNU Projekt. Trenutna verzija kernela je 2.6.6. Treba napomenuti da nisu sve verzije kernela jednako stabilne, praksa je da su parne verzije kernela stabilne, a neparne su eksperimentalne.

GNU; Free software Pokret slobodnog softwarea proistekao je iz inicijative Richarda Stallmana iz sredine 80-ih u trenutku kada se software počeo komercijalizirati na način zatvaranja programskog koda, odnosno od trenutka kada taj isti više nije bio dostupan svim programerima. Richard Stallman (kojega se smatra pokretačem Pokreta slobodnog softwarea) zaključio je da je sva ostvarena suradnja, kroz koju su nastali brojni vrijedni projekti, istovremeno i mogući model suradnje, te odlična podloga za stvaranje formalno-pravnog ugovora - GNU Opće javne licence (GNU General Public Licence), koji bi unutar postojećih zakona o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu dugoročno osigurao slobodno razmjenjivanje informacija dostupnih svima. Jedina restrikcija ili pravilo jest da sve što nastane iz tako objavljenih intelektualnih radova (software, glazba, tekst, video...) mora biti vraćeno javnosti pod istim uvjetima, a to znači slobodno za korištenje, kopiranje, distribuciju i modificiranje. Upravo zato takav software se naziva slobodnim. Prema Stallmanovim riječima, slobodno (‘free’) prije svega treba shvatiti kao slobodu govora (‘free speech’) a ne kao slobodan upad ili besplatno pivo (‘free beer’).

Otvoreni kod Open source programi dolaze u izvornom kodu i kompajliranoj verziji.



Tanja Minarik Dodatni linkovi: http://www.linux.hr http://dokumentacija.linux.hr http://www.gnu.org http://www.gnu.org/gnu/linux-and-gnu.html http://www.opensource.org http://freashmeat.net http://slashdot.org http://www.gnupauk.org

TALK TO THE HAND

3D PRIKAZ MLIJEČNE STAZE

a i a G

ENA IZ A ROĐ U IC Ž O B MIR RČKA U SVE LJA: G IŠTAVILA M E Z ˝ ILI OG N ˝GAEA SA - VELIK O A K

s vezom

46 ekscentar br. 6

Naravno da su putovanja našom galaksijom za sad dio nekog SF filma no trodimenzionalan prikaz Mliječne staze mogao bi uskoro postati stvarnost. Upravo to je glavna zadaća svemirske misije Gaia koju priprema ESA (European Space Agency). No, Gaia će imati i niz drugih važnih zadaća kao što je otkrivanje planeta izvan našeg Sunčevog sustava. Zasad je otkriveno oko 100 takvih planeta, a njihove mase se kreću od 0,1 – 10 masa Jupitera i vrlo su blizu matičnih zvijezda. Kad se pronađu novi planeti nalik Zemlji, izračunat će se jesu li u zoni u kojoj bi voda na planetu bila tekuća, što je preduvjet za postojanje života. Preciznim instrumentima tražit će se prisustvo ozona kao osnove atmosfere. Znanstvenici se nadaju pronaći planet(e) koji su pogodni za život, odnosno slični Zemlji.

BUDUĆNOST - PUTOVANJE NAŠOM GALAKSIJOM DO PLANETARNIH SUSTAVA DRUGIH ZVIJEZDA SA 3D KARTOM U DŽEPU

Posebnost misije Gaia će se pouzdati u provjeren princip misije Hipparcos (ESA,1989.) kako bi riješila jedan od najtežih izazova moderne astronomije – sastaviti nevjerojatno preciznu 3D kartu, više od 1000 milijuna zvijezda u našoj galaksiji i izvan nje. U tom procesu kartirat će se njihova kretanja koja nam otkrivaju podrijetlo, odnosno evoluciju zvijezda. Sveobuhvatno fotometrijsko klasificiranje pružit će detaljne fizičke karakteristike svake promatrane zvijezde: sjaj, temperaturu, gravitaciju i osnovni sastav. Ovako golemi zvjezdani popis pružit će osnovne opažačke podatke kako bi se pokrenulo rješavanje velikog broja važnih pitanja o postanku, strukturi i evolucijskoj povijesti naše galaksije.

Gaia će precizno odrediti enormnu količinu egzotičnih objekata. Otkrit će više tisuća planeta izvan našeg sunčevog sutava i odrediti njihove orbite i mase. Otkrit će i oko 50 000 suprenova, a svi podaci bit će poslani na Zemlju radi daljnjih opažanja.

Proučavanje našeg Sunčevog sustava dobit će značajan zamah otkrivanjem desetaka tisuća novih malih planeta iza Neptuna. Gaia će pratiti sunčevo savijanje zvjezdane svjetlosti i tako direktno promatrati prostorno vremensku strukturu svemira.

Misija Gaia je globalna svemirska astrometrijska misija. Cilj te misije je izrada najvećeg i najpreciznijeg 3D prikaza naše galaksije - Mliječne staze. Napravit će se popis od 1000 milijuna zvijezda naše galaksije. Svaku zvijezdu će Gaia promatrati oko 100 puta u periodu od 5 godina (koliki je predviđeni vijek trajanja), te precizno bilježiti udaljenosti, kretanje i promjenu sjaja. Očekuje se otkrivanje stotine tisuća novih nebeskih objekata, kao npr. planeta izvan Sunčevog sustava te ugaslih zvijezda takozvanih “smeđih patuljaka”. Unutar našeg Sunčevog sutava Gaia bi trebala pronaći na desetke tisuća asteroida.

Slika 1. Modularni sastav letjelice Gaia



Svemirska letjelica U središtu Gaie nalaze se 3 optička teleskopa koji mogu precizno odrediti položaj zvijezde i rastaviti njihovu svjetlost u spektre za analize. Sama se letjelica sastoji od dva dijela (modula): jedan sa instrumentima, a drugi, servisni za pogon i komunikaciju. Solarni štit i solarne ploče razdvajaju module. ( Slika 1. ) Zanimljivo je da je snaga odašiljača samo 17 watta (manje od 1/5 obične žarulje od 100 watta). Ipak i tako slabi signal lako će otkriti velika 32-metarska antena u australskom gradu Perthu.



Dean Palin

ekscentar br. 6

Put Gaia će biti postavljena u orbitu oko Sunca na udaljenosti od 1,5 milijuna km od Zemlje. Ta je lokacija poznata i kao L2 i držat će korak sa Zemljinom orbitom. To je termalno stabilna pozicija i omogućuje veliku efikasnost opažanja budući da su Sunce, Zemlja i Mjesec iza “instrumentalnog vidokruga”.

Kako je sve počelo Prethodna misija Hipparcos premašila je sva očekivanja i katalogizirala više od 100 000 zvijezda sa visokom preciznošću, te više od milijun zvijezda s nižom preciznošću. Hipparcos je bio vrlo osjetljiv: kad bi se postavio na Zemlju, mogao bi otkriti rast od 1 mm ljudske vlasi na udaljenosti od 1 km.

Ova je misija proizvela 16 svezaka podataka. U međuvremenu je tehnologija napredovala, te se željelo ići sa ambicioznijim planom. Gaia može katalogizirati 1000 milijuna zvijezda a kad bi bila postavljena na Zemlju mogla bi otkriti rast ljudske vlasi čak na 10 000 km. Hipparcosovih 16 postalo bi 160 000 svezaka odnosno umjesto jedne police ta bi se polica trebala produžiti na udaljenost Pariz - Amsterdam. Zbog toga je znanstvenicima veliki problem prijenos i pohrana takve količine podataka (količine u terabajtima, a jedan terabajt = 1000 gigabajta). ESA je odobrila misiju Gaia 2000- te godine, a planirano lansiranje je oko 2010- te godine.

Neki od pojmova iz teksta

47 s vezom

�Astrometrija – dio astronomije koji se bavi mjerenjem položaja nebeskih objekata: zvijezda, galaksija i njihovih stvarnih i prividnih gibanja. �Supernova –Ako ste mislili da je to još jedan reality show - nije.

To je eksplozija masivne zvijezde na kraju svog životnog vijeka.

Eksplozije Supernove znaju biti toliko sjajne da mogu zasjeniti cijelu galaksiju. �Smeđi patuljak (Brown dwarf) – nema veze sa Snjeguljicom, već je to vrsta ugasle zvijezde čija masa nije dostatna da pokrene nuklearne reakcije u kori za pretvaranje vodika u helij. Smeđi patuljak ne može proizvesti dovoljno energije kako bi sjala kao zvijezda, a masom nije veći od 0,08 mase našeg Sunca. �Bijeli patuljak (White dwarf) – dakako da ni ovaj nema veze sa bajkama, već je to realna budućnost našeg Sunca. To je vrlo gusta zvijezda sa masom ispod 1,4 mase našeg sunca koja ne troši više nuklearno gorivo. Kao što rekoh, naše će Sunce jednoga dana postati Bijeli patuljak polumjera 5000 km (sadašnji polumjer 696000 km).

Slika 2. Orbita i područje opažanja Gaie. Gaia će moći opažati područje koje se ne može sa Zemlje

URL: www.esa.int/science/gaia

/

Hoce li se sada STARI MOST u Mostaru nazivati NOVI?

fotogrametrija i kartografija

48 ekscentar br. 6

v

v

Godine 1981. tvrtka Hidroelektrane na Neretvi, zatra•ila je od Zavoda za fotogrametriju, Geodetskog fakulteta u Zagrebu, ponudu za terestrièko fotogrametrijsko snimanje i izradu planova Starog mosta u Mostaru, koje bi se koristilo za ispitivanje upornjaka i za odr•avanje mosta. Ujedno su planovi trebali biti dio arhive mosta za buduæe naraštaje.

49 fotogrametrija i kartografija

Puna èetiri stoljeæa mnogi su putnici dolazeæi iz raznih krajeva svijeta bili fascinirani majstorskim djelom Mimara Hajrudina. Nakon devet godina mukotrpne i opasne gradnje, godine 1566., Neretva je premoštena prekrasnim zdanjem kojeg su gazile ljudske noge preko èetri stotine godina.

Zanimljiva je èinjenica da je cijenjeni graditelj Hajrudin, tri stoljeæa prije najveæe do sada zabilje•ene poplave 1860. godine, projektirao most predvidjevši na temelju reljefa okolnih stijena, vegetacije i brzine te dubine rijeke na tom dijelu, kakva mora biti visina konstrukcije, stabilnost, raspon luka, kako bi most izdr•ao i najviši vodostaj Neretve.

Tako oštroumno dimenzioniranje objekta rezultiralo je njegovu postojanost preko èetri stotine godina.

Bez obzira na dobro promišljenu i èvrstu konstrukciju, Stari most u Mostaru prošao je nekoliko saniranja sa prateæim preinakama u svrhu prilagodbe novim prometno – tehnièkim zahtjevima.

Godine 1981. tvrtka Hidroelektrane na Neretvi, zatra•ila je od Zavoda za fotogrametriju Geodetskog fakulteta u Zagrebu, ponudu za terestrièko fotogrametrijsko snimanje i izradu planova Starog mosta u Mostaru, koje bi se koristilo za ispitivanje upornjaka i odr•avanje mosta. Ujedno su planovi trebali biti dio arhive mosta za buduæe naraštaje.

Te iste godine, toènije 25.11.1981. potpisani su ugovori, meðutim snimanju se pristupilo tek godinu dana kasnije, jer je bilo potrebno napraviti odreðene pripreme u kojima je sudjelovala i geodetska ekipa tvrtke Hidroelektrane na Neretvi. Jedan od va•nih preduvjeta za kvalitetno snimanje mosta bio je

ekscentar br. 6

Kao što èovjek sazrijeva u svojoj unutarnjoj ljepoti, tako i spomenici kulture sa svojom sve veæom starosti dominiraju prostorom, èineæi ga ljepšim i bogatijim.

Puna èetiri stoljeæa mnogi putnici dolazeæi iz raznih krajeva svijeta bili su fascinirani majstorskim djelom Mimara Hajrudina, Sinanovog uèenika kojeg je sultan Sulejman Velièanstveni izabrao da izgradi most preko Neretve. Nakon devet godina mukotrpne i opasne gradnje, godine 1566., Neretva je premoštena prekrasnim zdanjem kojeg su gazile ljudske noge puna èetiri stoljeæa. Na •alost, u ratnom periodu, te iste noge, “pregazile” su most slomeæi ga na dva dijela, a brza i hladna Neretva progutala je stoljetne klesance koji su krasili luk.

lijeva strana

fotogrametrija i kartografija

50 ekscentar br. 6

niski vodostaj Neretve jer je u tom periodu tok puno mirniji.

Osim samog mosta trebalo je snimiti okoliš mosta, te situaciju kako bi se dao cjelovit prikaz konfiguracije terena koja je dobrim dijelom uvjetovala izgled mosta, a ujedno i bila uzrokom dugogodišnjih promjena koje su uzrokovali visoki vodostaji i divljanje nabujale rijeke.

Koristeæi se terestrièkom fotogrametrijom, terestrièkim fotogrametrijskim snimanjem i izmjerom snimki, izraðena je situacija uzvodnog i nizvodnog dijela kanjona Neretve u du•ini od 100 m. Snimanje je izvršeno fototeodolitom Photheo 19/1318 tvrtke Carl Zeiss Jena. Dobivena je situacija sadr•avala sve detalje vidljive na terestrièkim snimkama i izohipse s ekvidistancijom 1 m, na mjestima gdje je teren vidljiv stereoskopski.

Takoðer, iz terestrièkih snimaka mjereni su i kartirani profili koji su bili udaljeni od uzdu•ne osi mosta na 2, 7, 12, 17, 25, 35, 50, 70, te 100 m uzvodno odnosno nizvodno.

Terestrièko fotogrametrijsko snimanje samog mosta izvedeno je sa dvije kamere UMK 10/1318 tvrtke Carl Zeiss Jena.

Tom metodom i kamerama snimljene su uzvodna i nizvodna strana mosta te upornjaci i svod mosta. Za tu svrhu morao se izgraditi plovni objekt (splav), koji se uèvrstio sajlama na polo•ajima baza snimanja.

Taj plovni objekt slu•io je kao stajalište za lijevo i desno snimalište prilikom snimanja stropa mosta, a i jedno od snimališta za snimanje uzvodne odnosno nizvodne strane, dok se drugo stajalište nalazilo na obali.

desna strana

Kako bi se svi elementi na ukupno 11 modela (5 na objektu i ukupno 6 uzvodno i nizvodno) mogli povezati, bilo je potrebno odrediti orijentacijske toèke.Odreðeno je ukupno 28 orijent-acijskih toèaka od kojih je bilo 17 detalja, a 11 ugraðenih markacijskih toèaka u mostu.

Na ugraðene markacijske toèke centrièno su se postavljali signali velièine 15 x 15 cm. Trajno stabilizirane toèke omoguæavaju ponavljanje fotogrametrijskog snimanja u sluèaju potrebe i nakon niza godina, a ujedno i za praæenje stabilnosti mosta.

Veliki trud koji su ulo•ili struènjaci Zavoda za fotogrametriju, pokazao se kao nezamjenjiva informacija, koja je bila prijeko potrebna u trenutku kada se 1993. god., to stoljetno zdanje srušilo poput kule od karata.

Godine 1999., prvi put je Grad Mostar, Jedinica za koordinaciju projekta Starog mosta u Mostaru – PCU, zatra•ila spisak raspolo•ive dokumentacije koju je Zavod za fotogrametriju u svojoj arhivi posjedovao. Kako su se bitno promijenile politièke prilike u Bosni i Hercegovini, Zavod je zatra•io od pravnog slijednika bivše tvrtke “Hidroelektrane na Neretvi”, da pošalje svoju suglasnost, kako bi mogli ustupiti postojeæu dokumentaciju. Zbog sukobljenosti stanovnika Mostara u politièkom previranju, Zavod je bio uvuèen u jednu nezdravu situaciju. To je bila naša •ivotna škola, a iz situacije nas je izvukla principijelnost. Naš stav bio je ujedno i potvrda da se dosljednošæu i dobrim argumentima rješavaju svi problemi.

svod

Ubrzo nakon dobivene suglasnosti, Zavod je 28. srpnja 2000. god, poslao dvije varijante ponude na adresu UNESCO-a u Sarajevo. Èetiri mjeseca kasnije, 23.11.2000. god., premijer Ivica Raèan potpisuje Rješenje o odobrenju sredstava iz zalihe Dr•avnog proraèuna Republike Hrvatske za 2000. god. i Odluku o plaæanju izrade fotogrametrijske dokumentacije potrebne za obnovu Starog mosta u Mostaru.

Nakon što je kompletna dokumentacija izvaðena iz arhive Zavoda, krenulo se u sortiranje podataka, izradu dijapozitiva i kontaktnih kopija, pregled i izradu kopija geodetskih i fotogrametrijskih zapisnika, te skeniranju i vektoriziranju skeniranih planova.

Vektorizacija skeniranih planova raðena je zbog moguænosti primjene kompjutorske tehnologije i lakšeg baratanja podacima.

Planovi u mjerilu 1:50, skenirani su rezolucijom 400 dpi-a u tiff i cit formatu, nakon èega su otklanjane deformacije, a napravljeno je i geokodiranje upotrebom programa DESCARTES. Dobivene vektorske podatke naknadno smo provjeravali i obraðivali u programu MicroStation SE. Tako pripremljeni i obraðeni materijali, koji su sadr•avali dovoljan broj podataka za ozbiljnije pothvate obnove mosta, dostavljeni su Ministarstvu vanjskih poslova RH koje je iste proslijedilo Republici Bosni i Hercegovini.

Tek tada se krenulo u rekonstrukciju povijesnog zdanja èiji je luk ponovo zabljesnuo 22. kolovoza 2003. god. kada je polo•en završni 456-ti kameni blok.

Svaki od tih blokova mjeren je preciznim okom restitutora (fotogrametra), omoguæivši današnje slavlje graditeljima.

Ljiljana Pleše, dipl. ing.

fotogrametrija i kartografija

ekscentar br. 6

Nizvodno

51

Uzvodno

Iskolčavanje trase plinovoda na dionici Rijeka-Delnice Projekt se izvodio u periodu između 22.9.5.11.2003. Obavila ga je mala geodetska tvrtka iz Ivanić Grada. Zadatak je bio iskolčiti i snimiti 33 km trase budućeg plinovoda, koja se proteže od Pule do Karlovca, a investitor je PlinaCro. Dakle, naš zadatak se sastojao od iskolčavanja trase i istovremenog snimanja što je bio naizgled lagan posao. Kasnije se pokazalo kako je ovaj projekt zaslužio puno bolju pripremu nego što je bila.

s vezom

52 ekscentar br. 6

Prva ekipa (sastavljena od ljudi iz Ivanića) poslana je na teren 22.9. U dva tjedna prešli su samo 3 km, doduše ne svojom krivicom, nego zbog terena koji se čitavim putem proteže kroz gustu šumu. Uloga figuranata je ovdje bila malo izmjenjena. Umjesto držanja prizme i tome sličnog, figuranti su na ovom poslu zapravo bili sjekači jer je gotova cijela trasa prolazila kroz šumu pa se moralo krčiti u smjeru iskolčavanja i to tako da trasa bude široka 1 m i prohodna (da bi kasnije geolozi mogli uzeti uzorke tla koji će odrediti tempo i način bušenja). Ta prva ekipa je prešla samo 3 km zato što su imali loše lokalne sjekače, pa je zato odlučeno da se uzmu «profesionalni sjekači» i da se pošalje druga ekipa da pomogne prvoj.

Drugu ekipu smo sačinjavali kolega s faksa Mario Mađer i ja, skupa sa dva lokalna figuranta-sjekača. Došli smo na teren u subotu 4.10. i u svrhu rekognosciranja obišli nekoliko lokacija naše dionice, te jedva pronašli dva poligona JANAF-a (Jadranskog naftovoda) na početku naše trase s kojih smo krenuli u iskolčavanje. Moram napomenuti da su zapravo jedinu osnovu predstavljali JANAF-ovi poligoni (postavljeni prije 27 godina skupa sa Jadranskim Naftovodom), no problem je bio što ih je većina bila uništena, a oni rijetki koje smo pronašli (uglavnom) se nisu dogledali jer je u međuvremenu narasla šuma. S radom smo počeli u ponedjeljak 6.10., a kako je prva ekipa krenula iz smjera Rijeke, mi smo krenuli iz smjera Delnica.

U sljedeća dva tjedna uvjeti za rad su bili odlični. Vrijeme nas je poslužilo, a i imali smo dobru logistiku. Što god da nam je zatrebalo, dobili smo. Imali smo na raspolaganju Fiat Punto, no imao je mali nedostatak. Naime, bio je spušten (sportski), te je više bio pogodan za utrke nego za teren.

Kiše jesenje...

K tome je imao i probušeni auspuh, pa bi nas četvorica u njemu bili u centru pažnje svaki put kada bi došli u Delnice kupiti potrebne stvari za rad (jer ionako niski auto, s nama je bio samo nekoliko cm od asfalta, a zvučao je kao da je došao s relija). Uz to, imali smo i laptop na terenu ako nam je zatrebalo skinuti neku koordinatu, tako da smo bili potpuno opremljeni. Tijekom izvođenja posla, Mario i ja smo prekršili skoro sva pravila iz poligonometrije (u poligonskom vlaku nakon stranice od 500 m dođe jedna od 30 m, pa slijepi vlak od 3.5 km sa 60 stajališta, itd.). To je bilo iz razloga što bi tek nakon 3-4 km našli nova dva JANAF-ova poligona (neki su bili zatrpani zemljom, neki uništeni, a ostali se uglavnom nisu dogledali) s kojih smo mogli započeti novi vlak, te zbog guste šume nije bilo moguće GPS-om odrediti nove točke, pa smo bili osuđeni na ono što je ostalo od prije 27 godina. Kako smo slijepi poligonski vlak vukli unedougled kroz šumu bez mogućnosti kontrole, tj. nismo znali koliko «letimo», svako jutro smo slušali Lennyjevu «Fly away» u autu dok smo se vozili na posao (činilo nam se prigodnim). Moram istaknuti da nam je u početnom periodu jako puno pomagala Dijana Uljarević, koja nas je iz tvrtke (putem telefona) vodila naprijed svojim iskustvom, strpljenjem i savjetima.

No, unatoč činjenici što su obje ekipe radile od zore do sumraka, nakon ukupno četiri tjedna nije postignut zadovoljavajući napredak, te je bilo potrebno oformiti i treću ekipu. U tu svrhu sam pozvao još dvojicu kolega s faksa, Hrvoja Novosela i Marina Cukrova.

Njima su također pridruženi figuranti-sjekači, te su krenuli iz sredine trase, točnije iz Zlobina. U međuvremenu je izvršena rošada s autima i mi smo dobili starog Fiata Regatu. Ona nije bila

od jutra do mraka, a pogotovo ne po kiši, dok je nama pljusak bio normalna stvar (ne znam kako se nitko od nas nije razbolio – mora da je to zbog svježeg zraka i nadmorske visine od cca 800 m).

Do takvih stvari ne bi došlo da je vlasnik firme bio malo ozbiljniji, no on je vodio posao poprilično nonšalantno. Ne može mu se prigovoriti da nije imao hrabrosti da uđe u ovaj posao i htijenja da ga izvede, no nedostatak iskustva ovdje ne može opravdati ni njegova mladost (doduše preuzeo je firmu samo tri mjeseca prije tog posla) jer je SVIMA nama, od geodeta do figuranata, bilo jasno što se tu krivo radi. Trebao je odmah poslati dvije ekipe, a ne čekati da prva zapne i trebao je uzeti u obzir vremenske (ne)prilike (jesen u Gorskom kotaru – kiše su učestala pojava, a da snijeg zna pasti već u 10. mjesecu znaju svi koji žive tamo).

No, usprkos tome se još moglo stići da nam je odmah sredio auto kada se Regata pokvarila jer su se svaki dan (nepotrebno) gubila dva sata (dok bi nas netko odvezao na teren, vratio se po svoju ekipu i onda vozio njih).

Ta dva sata pomnožena sa brojem dana bez Regate daju još jedan čitav dan, a upravo smo za jedan dan zakasnili (isn’t it ironic...) s rokom izvođenja radova. No tako bi samo stigli na vrijeme odraditi terenski dio, a opet se ne bi stiglo zbog obrade podataka koja je potrajala još nekoliko dana i tu je lavovski posao odradio Mario zbog čega zaslužuje barem da mu firma digne spomenik.

Zbog toga što se zakasnilo s predavanjem elaborata ostaje gorak okus zato jer je trebalo malo, samo malo bolje pripremiti i organizirati posao te reagirati na iskrsle probleme. Ovako je firma na teži način stekla vrijedno iskustvo koje će joj pomoći u daljnjem hvatanju u koštac sa geodetskim zadaćama, a ja im želim svu sreću u tome.

Unatoč mnogim oprečnim stavovima, ovaj posao me naučio dvije stvari: kako se treba snalaziti na nepristupačnom terenu u teškim vremenskim uvjetima i gotovo bez mogućnosti kontrole svog rada; i kako se ne smije organizirati i voditi posao ovolikog razmjera, pa i manjeg.

Pa zar tuda prolazi trasa?!



Duško Romac

ekscentar br. 6

Ostali smo «privremeno» bez auta jer nam je obećano da ćemo ga dobiti čim se popravi Posao je potrajao još 20 dana, a auto je popravljen tek dva tjedna nakon što smo završili s poslom. Kako više nismo imali auto, uvijek bi nas netko iz druge ekipe ujutro odvezao na teren i navečer došao po nas. Baš lijepo od njih. Samo, kako su se tada zaredale kiše, a kiša ujesen pada u Gorskom kotaru cijeli dan, mi smo bili osuđeni (što smo skrivili da mi je znati!?) stajati na pljusku mokri do kože. Tu sam se još jednom uvjerio da Leica spada u sam vrh proizvođača geodetskih instrumenata jer sam po najvećem pljusku radio s njom (TCR 407), displej je bio natopljen vodom tako da se jedva vidjelo što piše, a ona je radila kao švicarski sat. Uz to smo iskusili kako je raditi na nuli cijeli dan, pa i po snijegu.

Jedno jutro smo krenuli dok je prilično jako

Krenuli smo na teren, ali nas je mećava vratila natrag...

53 s vezom

kao Punto, ali je imala drugih mušica. Pošto je bila turbodizelaš, imala je problema sa paljenjem rano ujutro. Paljenje je izgledalo ovako: čim bi Mario okrenuo ključ, počela bi ispuštati gusti crni dim (vani i unutar auta) koji je tako grozno smrdio po izgorenoj nafti da smo morali svaki put bježati iz auta jer se to fizički nije moglo podnijeti.

Jadan Mario bi se žrtvovao i verglao 5 min da bi ga konačno upalio (svaka čast na izdržljivosti!). Poslije smo u prtljažniku pronašli dvije gas-maske i zaključili da spadaju pod dodatnu opremu. Uz to, hladnjak je bio razbijen pa smo stalno nosili sa sobom desetak litara vode koju bi ulili kad bi se auto pregrijao, a lampice koje ukazuju na kvar određenog dijela motora bi se palile kao light-show u disku pa smo ih jednostavno ignorirali i vozili dalje. Nakon nekoliko dana smo ustanovili da motor visi na samo jednom ležaju umjesto na tri i to tako labavo da si ga mogao rukom ljuljati. Odmah nam je prošlo kroz glavu da je mogao propasti usred vožnje na cestu, a da se to desilo pri brzini od 80-100 km/h (kojom smo znali voziti), svi bi otišli na duži odmor na rajske otoke.

Auto je odmah odveden mehaničaru i od tada je sve krenulo nizbrdo.

PRIMJENA DALJINSKIH ISTRAŽIVANJA, FOTOGRAMETRIJE I GIS-a U RAZMINIRAVANJU TERITORIJA RH Sažetak: Zagađenost minama je jedno od najtežih nasljeđa rata koje za sobom ostavlja posljedice dugi niz godina. Redukcija površina kontaminiranih minama multidisciplinarna je zadaća u kojoj svoje mjesto nalaze i daljinska istraživanja i fotogrametrija i GIS. U ovom trenutku, u RH se u okviru dvaju projekata koje financira Europska komisija istražuju i verificiraju metode i alati koji bi omogućili smanjivanje sumnjivih površina bez izravnog kontakta sa tlom. Radi se o uporabi zrakoplovnih senzora (digitalnih kamera, radara sa sintetičkom antenom), naprednih tehnologija objektivne interoretacije (združivanje podataka, posredovanje znanja, integracija kontekstualnih informacija), te GIS-a kao integratora podataka. U projektima sudjeluju hrvatski timovi, s istaknutim doprinosom Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu su prikazane osnovne ideje primjene daljinskih istraživanja, fotogrametrije i GIS-a u službi razminiranja, sa primjerima iz

1. UVOD – Minski problem u Republici

fotogrametrija i kartografija

Zagađenost minama i minskoeksplozivnim sredstvima gorući je problem u svim ratom pogođenim zemljama širom svijeta, i jedno od najtežih nasljeđa rata koje za sobom ostavlja posljedice dugi niz godina.

Realna je procjena da je na teritoriju Republike Hrvatske položeno oko milijun mina i drugih zaostalih neeksplodiranih ubojnih sredstava, što Hrvatsku svrstava među deset zemalja svijeta najzagađenijih minama. Ukupna površina za koju se sumnja da je minski zagađena prosuđuje se na 4500 km2, unutar te površine oko 600 km2 skriva potencijalna minska polja, a ostatak zaostala pojedinačna ubojna sredstva.

Republika Hrvatska obvezala se na uklanjanje svih spomenutih sredstava do 2010. godine.

54 ekscentar br. 6

2. Daljinska istraživanja i fotogrametrija u U rješavanju spomenutog minskog problema vrlo aktivno uključila su se i daljinska istraživanja (DI), znanost i tehnologija uporabe senzora elektromagnetskih zračenja za registriranje slika objekta, koje se mogu interpretirati i tako pridobiti korisne informacije o objektu. DI koriste

fotogrametriju kao vrlo efikasan alat u humanom razminiravanju. Fotogrametrija u ovom slučaju služi za dobivanje pouzdanih prostornih podataka o terenu i objektima na njemu iz velikog broja snimaka dobivenih različitim sustavima senzora. Redukcija površina kontaminiranih minama multidisciplinarna je zadaća u kojoj svoje mjesto nalaze i DI i fotogrametrija i GIS. [1] je prvi pregled stanja potreba Hrvatske za prostornim informacijama u humanitarnom razminiravanju, objavljen na međunarodnom znanstvenom skupu. U [2] je iznešen i obrazložen prijedlog da se žurno poradi na uvođenju digitalnih ortofoto zemljovida kao najdjelotvornijeg rješenja za humanitarno razminiravanje, izrađen je demonstrator tehnologije, primjer [3], a u [4] se ta ideja razrađuje i ilustrira. U ovom trenutku, u Republici Hrvatskoj se u okviru dvaju projekata [5] i [6], koje financira Europska komisija, istražuju i verificiraju metode i alati koji bi omogućili smanjivanje sumnjivih površina bez izravnog kontakta s tlom. Instrumentarij koji se koristi za prikupljanje podataka o sceni je multisenzorski i multispektralan, što znači da se ista područja snimaju različitim sustavima senzora, Tab. 1 i Tab. 2. Sve snimke trebaju na kraju obrade biti

Tablica 1 Temeljne uporabne značajke senzora DLR-a, kojima je provedeno snimanje minskih polja u Hrvatskoj u 2001. g. u okviru znanstvenog projekta SMART

Tablica 2 Uporabne značajke senzora kojima se provodi snimanje minskih polja u Hrvatskoj u okviru znanstvenog projekta ARC

3. Geokodiranje i ortofoto u službi

ekscentar br. 6

Vrlo bitna stvar u ovim projektima jeste transformacija, odnosno geokodiranje, koje moraju proći svi snimljeni materijali kako bi bili mjerljivi i međusobno usporedivi, te kako bi spomenuti IS imao što više korisnih nivoa na osnovu kojih bi ‘’sustav donosio odluke’’. Već je spomenuto da se ista, izdvojena područja, snimaju sa različitim senzorskim sustavima i vremenski razmaknutim kampanjama, te različitim rezolucijama. Da bi se neka snimka mogla geokodirati, na terenu treba provesti markaciju točaka koje će se vidjeti na snimkama, a čije će zemljišne koordinate biti poznate, ili treba posjedovati prostorno orijentiranu geodetsku podlogu. Način i rezultati tih radova u okviru SMART projekta dani su u [9].

Točnost geokodiranja nužna je za uklapanje snimaka istih područja dobivenih različitim senzorima, kako bi se iz svih snimaka istog područja dobio maksimum korisnih informacija o sceni.

Ortofoto je fotogrametrijski produkt koji daje najbolji uvid u stanje na terenu, pod uvjetom da su snimke suvremene i da je digitalni model terena izrađen iz mjernog fotogrametrijskog modela čija se točnost može ispitati i verificirati. Prvi rad koji obrađuje problematiku perspektive ortofota unutar DI prezentirali su prof.dr. Teodor Fiedler, prof.dr.

Milan Bajić i mr.sc. Damir Goršeta 1998. godine, [1]. Tada, taj rad nije pobudio veće zanimanje niti razumijevanje ljudi involviranih u ovaj problem.

Danas, razvojem računala i programske podrške, te digitalne fotogrametrije (i digitalne tehnologije uopće), ovaj fotogrametrijski produkt postao je jako

55 fotogrametrija i kartografija

usporedive, odnosno geokodirane na određeni referentni sustav (Gauss-Kruegerov u slučaju Republike Hrvatske) i moraju biti istih dimenzija (isti broj piksela koji prikazuju isti dio terena), kako bi se informacije dobivene različitim senzorima mogle uspoređivati, nadopuniti i što bolje valorizirati, [7], [8].

Zrakoplovno snimanje u projektu SMART, [5], izvedeno je radarom sa sintetičkom antenom ESAR, njemačke znanstvene institucije DLR, za koji je trebalo osigurati vrlo precizne položaje radarskih reflektora i baznih postaja za diferencijalni GPS [9].

Paralelno s primjenom fotogrametrije, daljinskih istraživanja, GPS-a, rade se i statističke analize prostornih značajki miniranih i očišćenih površina, primjer [10].

Naravno, snimaju se ograničena područja za koja postoje saznanja da kriju minska polja i pojedinačna neeksplodirana ubojna sredstva, kako bi se pokušalo doći do nekih zajedničkih obilježja na ovim područjima koja bi se pohranila u Minski informacijski sustav (MIS). Želja i cilj svih napora DI, fotogrametrije, GIS-a i svih ljudi uključenih u projekt humanog razminiranja je kvalitetan informacijski sustav (IS) koji bi sadržavao sve relevantne podatke, alate i metode efikasne detekcije sumnjivih površina bez izravnog kontakta s tlom, a što bi imalo za rezultat brže i sigurnije rješavanje minskog problema u Hrvatskoj. Ovi projekti okupljaju stručnjake raznih profila (elektrotehničare, šumare, agronome, geodete, pilote, pravnike, političare iz zemlje i svijeta) koji u procesu dobivanja korisnih informacija, koje će u konačnici dovesti do maksimalne redukcije ili potpune eliminacije područja zagađenog minama u Republici Hrvatskoj, mogu pomoći, svatko u svom području.



a – DOF 1:5000 dijela Velebita; b – geokodirani mozaik načinjen od termalnih snimki (8-14 ěm) istog područja kao i na DOF-u; c - geokodirani mozaik načinjen od snimki iz vidljivog i infracrvenog valnog područja(0.4 –0.7-0.9 ěm) istog područja kao i na DOF-u

tražena roba na tržištu uopće, a posebno pri rješavanju ovakvih kompleksnih problema kakav je minski problem u Hrvatskoj.

Za potrebe projekta ARC [6], i SMART [5], traži se produkcija ortofota u mjerilu 1 : 5000 i geokodiranih zemljovida HOK (hrvatska osnovna karta) 1 : 5000.

Izvršena je valorizacija i analiza 44 digitaliziranih i geokodiranih primjeraka HOK 1 : 5000 i TK 1: 25000 od strane HCR-a [7].

srednjem meridijanu 0.9997. Prvi korak sadržavao je transformaciju u Gauss Krugerovu projekciju za 5 i 6. zonu.

Analiza na dobivenim zemljovidima je napravljena te se na prikazanim slikama može vidjet da je učinjeno nekoliko grubih pogrešaka koje su eliminirane intervencijom na samoj datoteci sa slojnicama.

4. Digitalni ortofoto

Ortofoto predstavlja rezultat prevođenja centralne projekcije u ortogonalnu projekciju. Digitalni ortofoto je digitalna fotogrametrijska snimka, ili mozaik načinjen od više digitalnih snimki, koja uz vjerno prikazivanje terena (teren izgleda kao da ga gledate iz letjelice koja nosi kameru sa svim prirodnim i umjetnim sadržajima na njemu), ima jedinstveno mjerilo na svakom svom dijelu, a dodavanjem kartografskog sadržaja na takav prikaz terena dobije se ortofoto karta. Ortofotografija ispravlja sistematske pogreške svojstvene fotoplanovima, uslijed visinskih odstupanja od razine redresiranja, jer se ovdje radi o redresiranju po visinskim zonama, odnosno svaki piksel se preslika na svoju ravninu kako bi se u konačnici dobio kvalitetan rezultat. fotogrametrija i kartografija

56

DMR prije (1) i nakon (2) ispravljenih pogrešaka

4.1. Izvori pogrešaka

ekscentar br. 6

Najvažniji izvori pogrešaka u procesu izrade digitalnog ortofota: q skaniranje r točnost orijentacijskih točaka korištenih u postupku aerotriangulacije q točnost digitalnog modela terena q žarišna duljina kamere q pogreške izazvane ljudskim faktorom

5. Digitalni Modeli Reljefa

U okviru projekta SMART za potrebe transformacije kosih ESAR radarskih snimaka u ravninu ortogonalne projekcije (ground plain) te za potrebe rektifikacije linijskih skanova nastalih Deadalus 12 kanalnim linijskim skanerom, neophodan je i digitalni model reljefa (DMR).

U okviru projekta koristi se DMR nastao na Hrvatskoj radio-televiziji za potrebe projektiranja sustava odašiljača i veza. Sam model dobiven je vektorizacijom topografskih karata u mjerilu 1: 25 000. Očekivana točnost takovog DMR-a trebala bi se kretati u granicama točnosti samog izvornika.

Položajna ili geometrijska točnost državnih zemljovida (u analognom ili digitalnom obliku), izražena srednjom pogreškom očitavanja koordinata s karte, mora biti manja od ± 0.0002×u, gdje je “u” nazivnik mjerila.

(DGU, 2000).

Znači za zemljovide u mjerilu 1: 25 000 položajna i visinska točnost iznosi 5m za dobro definirane točke.

Izvorni podaci, za projekt SMART, su u GaussKruger-ovoj projekciji sa srednjim meridijanom 16º 30’, pomakom po osi Y 2 500 000 i redukcijom na

Analiza točnosti bazira se na sljedećim kriterijima za ocjenu točnosti: · visine digitalnog modela reljefa (DMR) koje se nalaze u blizini originalnih slojnica moraju biti jednake ili gotovo jednake vrijednosti visine na toj slojnici · svako područje omeđeno parom slojnicama mora sadržavati točke čije se visine nalaze u rasponu visina tih dviju slojnica · visine trebaju varirati gotovo linearno unutar visina tih dviju slojnica · u područjima sa rijetkim informacijama o visinama, DMR visine trebaju odražavati realističnu morfologiju · distribucija DMR visina koje odražavaju nerealističnu morfologiju trebaju biti svedene na mimimum Prva tri kriterija definirana su na osnovu pretpostavke da su slojnice osnovne informacija o visinama [11], Samom analizom DMR-a dobivena je točnost modela u usporedbi sa modelom reljefa dobivenim klasičnom fotogrametrijskom izmjerom za mjerilo 1: 5000.

6. Zaključak

Ovim člankom se želi pokazati da daljinska istraživanja nisu vezana samo za satelite i satelitske snimke, već da imaju mnogo širu primjenu, te da su jako povezana s fotogrametrijom i GIS-om. Fotogrametrijska znanja bitna su u dijelu prikupljanja i obrade prostornih podataka, jer se snimanja (prikupljanje informacija) vrše digitalnim kamerama (matričnom kamerom i linijskim skenerom) za čije stvaranje slika je bitno poznavati pravila centralne projekcije i linearnog skeniranja, te je za ozbiljnije korištenje nužna fotogrametrijska obrada (ispravljanje deformacija na snimcima dobivenih linearnim skenerom u pokretu, orijentacija snimki, mozaiciranje, ortofotografiranje, geokodiranje). GIS je najveći korisnik informacija dobivenih metodama obrađivanja snimki u daljinskim istraživanjima. Daljinska istraživanja (bilo ove vrste, bilo satelitski dio) mogu dati veliki broj različitih nivoa (layers) s različitim informacijama, te nadopunjavati neke postojeće geodetske podloge specifičnim informacijama.

Literatura

[7] A. Krtalić, T. Ciceli, 2002, Re-georeferencing of maps used in Croatian mine center for ARC & SMART project for regions: Blinjski kut, Čeretinci, Glinska poljana and Pristeg, technical report, University of Zagreb-Faculty for Geodesy, Institute for Photogrametry, Zagreb, January 2002.

[8] A. Krtalić, T. Ciceli, 2002, DEM transformations from Gauss-Krueger projection with central meridian 16º30’ to 5th and 6th zone Gauss-Krueger projection, technical report, University of ZagrebFaculty for Geodesy, Institute for Photogrametry, Zagreb, January 2002.

[9] T. Bašić, M. Rezo, D. Špoljarić, D. Šugar, 2001, Tehničko izvješće o određivanju koordinata (y,x,h) kutnih reflektora i luneberg-ovih leća, Glinska poljana i Blinjski kuti, Geodetski fakultet, Zavod za geomatiku, Zagreb, kolovoz 2001.

 Milan BAJIĆ Tomislav CICELI Andrija KRTALIĆ

ekscentar br. 6

[1] Fiedler T., Bajic M., Gorseta D., 1998, GIS for demining activities in Croatia, zbornik radova, Joint Research Centre - European Commission, Proceedings Demining Technologies International Exhibition, Workshops and Training Seminars, 29.09.

– 1.10.1998, Ispra, Italija, str.187-193.

[2] T.Fiedler, 1998, GIS i Fotogrametrijske tehnologije, zbornik priloga, Savjetovanje – Nove metode otkrivanja mina, Hrvatski centar za razminiranje, Sisak, 17.11.1998, str. 52-59.

fotogrametrija i kartografija

57

[3] Biljecki Z., Digitalni orto foto zemljovid područja Glinska poljana, u mjerilu 1:5000, demonstracija tehnologije za HCR, Zagreb, 1999.

[4] Šiško D., Gis za potrebe humanitarnog razminiranja, diplomski rad, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1999.

[5] Acheroy M., Bajić M., Bloch I., Fecher J., Galardini D., Suess H., Wolf E., et al., 2000, Space and airborne mined area reduction tools - SMART, European Commission Research Directorates General - project 2001. – 2003., Information society technologies programme, IST-2000-25044, Brussels, ožujak – studeni 2000. g., 74 str.

[6] Bajić M., Beckel L., Breejen E., Sahli H., Schrotmeier D., Upsal M., Varas F.J., et al., 2000, Airborne Minefield Area Reduction - ARC, European Commission Research Directorates General project 2001. – 2003., Information society technologies programme, IST-2000-25300, Brussels, travanj – studeni 2000. g., 134 str.

Protupješačka antimagnetna nagazna mina-PMA-2 (poznata kao “pašteta”) Opis: Veličine je limenke za cipele. Prepoznatljiva je po probojnom disku karakterističnog zvjezdastog oblika. Uglavnom je maslinaste boje, ali ima i bijelih. Aktivira se na pritisak od otprilike 5 kg, a fragmenti su opasni do 25 m. Često se postavlja naglavce, tako da se skrije upaljač. (http:// www.hcr.hr)

Arg e Bam

bez veze

58

ekscentar br. 6

Ukoliko ste početkom veljače bezglavo jurili hodnicima AGG-a, što zbog kašnjenja s predajom programa (vrijedi za nešto neodgovornije studente), što zbog prijavljivanja prvih ispita i inih razloga, nemoguće da vam se pogled nije bar nakratko zadržao na izložbi fotografija u auli fakulteta pod autorstvom prof. Jelene BebanBrkić i njenog supruga Zorana Brkića.

Otvorenju održanom 5. veljače u 12 h mi iz redakcije nažalost nismo prisustvovali, ali izložba dovoljno govori sama za sebe.

Predstavljena je pod imenom Arg-e-Bam, Citadela Bam, Iran.

Naime, radi se o 2000 godina staroj Citadeli, najstarijoj građevini na svijetu izgrađenoj od glinene opeke.

Veličanstvena građevina zapanjujućih proporcija (duga 300 m, široka 200 m) izvana je omeđena zidom dugim 3 km i s 28 stražarskih tornjeva, a unutrašnjost krase džamija, bazar i poznata palača “Četiri godišnja doba”.

Međutim, građevina je gotovo sasvim uništena u katastrofalnom potresu koji se zbio 26. prosinca 2003.

Osim impresivnih fotografija Citadele, snimljenih prije potresa, zemljopisne karte Irana, te mape i legende Arg-e-Bama na izložbi su prikazane i fotografije iranskog puka od kojeg svaki pojedinac osmijehom, borama, boli ili nevjericom priča svoju priču.

Ali od 26. prosinca svi su dio iste priče odnosno sudionici tragičnog događaja u kojem je poginulo 20 000 ljudi, ozljeđeno 50 000 i u kojem je uništena povijesno iznimno važna Citadela.

Autori izložbe , kako cijelom izložbom, tako isnimkom s dobrotvornog koncerta “Pomognimo pradomovini”, održanog 16.prosinca 2004. u klubu Pauk, apeliraju na slanje pomoći nastradalima prilikom potresa.

Stoga se i redakcija ekscentra pridružuje apelima: ŽIRO RAČUN: 2340009-1100080340 POZIV NA BROJ: 291-203 “Hodajući ruševinama Arga, čovjek osjeća kao da svaki zid, svaki prolaz gdje su ljudi stoljećima prolazili, gdje su konji povijesti trčali, svaki mali kamen, svaka molekula zemlje recitira zajedno s Khayyamom: Zamislite u tom istrošenom Karavansaraju Na čijim se Vratima izmjenjuju Dan i Noć Kako je Sultan za Sultanom sa svojom raskošnom Svitom Boravio ovdje koji Sat ili dva, i nastavio svojim putem.”

 Bernarda Božić

MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA (MHAS) jedan je od najstraijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od VII. do XV. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća.

MUZEJ HRVATSKIH ARHEOLOŠKIH SPOMENIKA 21000 SPLIT Stjepana Gunjače bb tel. (00385) 021/358 411 fax. (00385) 021/358 444 e-mail: muzej-has1@st.htnet.hr

zabava

61

ekscentar br. 6

Diplomirani od 26. svibnja 2003.g. do 28. svibnja 2004.g.

1.

2.

3.

2003., 4.

5.

Stipe Barišić, “Izrada geološke karte Medvednice za prikaz na internetu”, 2. 6. 2003., prof. dr. sc. Miljenko Lapaine Vedrana Skokandić, “Kartografija na WEB-u”, 2. 6. 2003., prof. dr. sc. Miljenko Lapaine Slaven Lambaša, “Analiza izmjerenih i teorijskih veličina vertikalnih pomaka pri probnom ispitivanju objekata”, 27. 6. prof. dr. sc. Zdravko Kapović Goran Svučarović, “Digitalna pripema za tisak u kartografiji”, 27. 6.2003., doc. dr. sc. Stanislav Frangeš Marko Žunić, “Digitalna karta minerala Medvednice izrađena programom MAPserver”, 27. 6. 2003.,

Josipa Vujević, “Objektno – relacijske baze podataka u geoinformatici”, 18. 12. 2003., prof. dr. sc. Damir Medak Zdeslav Marinović, “Georeferenciranje katastarskih planova k.o. Vrbanj”, 23. 01. 2004., prof. dr. sc. Miodrag Roić Ivana Marjanović, “Primjena geoinformacijskog sustava u vinogradarskom katastru”, 20. 02. 2004. prof. dr. sc. Miodrag Roić Melanija Perenčević, “Povezivanje austro-ugarske i hrvatske katastarske izmjere k. o. sela”, 20. 02. 2004., prof. dr. sc. Miodrag Roić Ivana Podoreški, “Vektorizacija k.o. sela”, 20. 02. 2004., prof. dr. sc. Miodrag Roić Tina Blečić, “Zakonska osnova i praktični geodetski postupci pri određivanju pomorskog dobra”, 26. 3. 2004., doc. dr. sc. Boško Pribičević Ivana Fuis, “Izrada plana grada Poreča programom OCAD7”, 26. 3. 2004., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš Mladen Galinović, “Implementacija Open GIS specifikacije jednostqvnih geometrijskih objekata za SQL u prostornoj bazi podataka Postgre SQL/PostGIS”, 26. 03. 2004., prof. dr. sc. Damir Medak Kristijan Krznarić, “Usporedba terestričkih i satelitskih metoda mjerenja”, 26. 3. 2004., prof. dr. sc. Tomislav Bašić Mario Mađer, “Geodetski radovi za glavni projekt poddionice Kikavica-Delnice plinovodnog sustava Pula-Karlovac“ 26. 3. 2004., prof. dr. sc. Zdravko Kapović Ante Marendić, “Višenamjenski programski paket “PANDA” u obradi i analizi pomaka mjerenja brane Kazaginac”, 26. 3. 2004., prof. dr. sc. Zdravko Kapović Marijana Modrić, “Ispitivanje točnosti dubinomjera ATLAS DESO 14 u hidroakustičkom bazenu”, 26. 3. 2004., doc. dr. sc. Boško Pribičević Gabrijela Vlašić, “Kartografski sadržaj na interentu”, 26. 3. 2004., prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula Ivana Abaza, “Točnost modernih hidrografskih mjerenja”, 22. 4. 2004., doc. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić Slavica Perić, “Baza zemljišnih podataka k.o. šuma striborova”, 22. 4. 2004., prof. dr. sc. Miodrag Roić Nikolina Rech, “Uspoređivanje koordinata i visina točaka određenih klasičnim i GPS metodama na otoku Rabu”, 22. 4. 2004. prof. dr. sc. Krsto Šimičić Zoran Stipanović, “Primjena OCR-A na vektorizaciji katastarskih planova”, 22. 4. 2004., prof. dr. sc. Miodrag Roić Mate Špehar, “Izrada plana grada Vrbovca”, 22. 4. 2004., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš Andreja Đorđević, “Kontrola i analiza vektorizacije katastarskih planova”, 28. 5. 2004. prof. dr. sc. Miodrag Roić Kristijan Mjertan, “Prikaz reljefa sjenčanjem na kartama nacionalnih parkova”, 28. 5. 2004., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš Ante Sladojević, “Upotreba GIS-a u planiiranju, izvedbi i održavanju telekomunikacijskih mreža”, 28. 5. 2004., prof. dr. sc. Damir Medak

ekscentar br. 6

Ivan Biskup, 27.

“Izrada trodimenzionalnog geodetskog modela otoka Lopuda za potrebe turističkog inf. sustava”, 11. 7. 2003.

28. doc. dr. sc. Damir Medak 7.

Siniša Hofer, “Digiralni ortofoto kao osnova geoinformacijskih 29. sustava u prostornom planiranju”,11. 7. 2003., prof. dr. sc. Teodor Fiedler 8.

Marija Juran, “Primjena satelit. altimerije za određivanje ubrzanja sile 30. teže na Jadranskom moru”,11. 7. 2003., prof. dr. sc.Tomislav Bašić 9.

Nina Latinović, “Izrada tematskih karata Hrvatske programskim 31. paketom Map Viener”, 11. 7. 2003., prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula 10.

Martina Medved, 32.

“Interaktivni planinarski geoinformacijski sustav na I nternetu utemeljen na XML/SVG tehnologiji”, 11. 7. 2003. doc. dr. sc. Damir Medak 33.

11.

Goran Mrvoš, “Dizajn GIS-a u svrhu očuvanja kulturne baštine”, 11. 7. 2003., prof. dr. sc. Teodor Fiedler 34.

12.

Martina Nemet, “Koncept servisa baziranih na lokaciji za izletnike”, 11. 7. 2003., doc. dr. sc. Damir Medak 13.

Martina Gerbec, “Automatizcija mjernog procesa kombinacije GPS/ 35. ehosonder uz pomoć HYPACK MAX aplikacije”, 25. 9. 2003., doc. dr. sc. Boško Pribičević 14.

Ivana Baus, 36.

“Turističke karte naselja Šibensko-kninske županije”, 26. 9. 2003., doc. dr. sc. Stanislav Frangeš 15.

Andreja Vrus, “Katastar vodova kao dio sustava prostornih podataka”, 37.

26. 9. 2003., prof. dr. sc.Zdravko Kapović 16.

Rajko Škeva, “Izrada ortofoto plana uporabom DWP LEICA LH System“, 10. 10. 2003., prof. dr. sc. Teodor Fiedler 38.

17.

Marko Đuranek, “Ispitivanje točnosti apsolutnih mjerenja jednofrekventnim ručnim GPS prijemnikom”, 14. 11. 2003., prof. dr. sc. Željko Bačić 39.

18.

Mario Mikulandra, “Plan grada Šibenika”, 14. 11. 2003., prof. dr. sc. Stanislav Frangeš 40.

19.

Toni Modrušan, “Geodetski radovi za potrebe izgradnje zaobilaznice Slunja”, 14. 11. 2003., 41. prof. dr. sc. Krsto Šimičić 20.

Dario Ševčik, “Geodetski snimak jezera-šljunčare Novo Čiče 42. kombinacijom GPS-Echosounder”, 14. 11. 2003., doc. dr. sc. Boško Pribičević 21.

Tihana Belošević, “Organizacija prostornih podataka u elektroenergetskim 43. mrežama”, 10. 12. 2003., prof. dr. sc. Zdravko Kapović 22.

Jasna Benedeković, 44.

“Primjena visinskih razlika (visina) različitim geodetskim metodama”, 10. 12. 2003., prof. dr. sc.Tomislav Bašić 45.

23.

Tvrtko Pavić, “GIS perivoja Maksimir”, 10. 12. 2003., prof. dr. sc. Teodor Fiedler 46.

24.

Robert Zrnc, “Geodetska osnova tunela Mala Kapela”, 10.

12. 2003. doc. dr. sc. Marko Džapo 47.

25.

Martina Jelinić, “GIS kao potpora održivom razvoju doline Neretve”, 18. 12. 2003., prof. dr. sc. Damir Medak 26.

Vanja Skopljak, “Kronologija metodologije i instrumentarija pomorske

63 s vezom

6.

SPORTSKO

RONJENJE

I

GEODEZIJA

dokaz da sportsko ronjenje i osnove geodetskog mjerenja ponekad ne idu jedan bez drugoga

bez veze

64 ekscentar br. 6

Hrvatski ronilaèki savez - HRS èlan je CMAS-a (Confederation mondiale des activites subacuatiaues), svjetske ronilaèke federacije koja je uz ostale aktivnosti vezana uz organizaciju i provoðenje gotovo svih vrsta natjecateljskih disciplina ronjenja. Natjecanja su, ujedno, dio ronilaèkih aktivnosti koje CMAS kvalitativno odvajaju od ostalih svjetskih organizacija ronilaca. Sva natjecanja u organizaciji HRS-a odvijaju se prema pravilima nastalim na osnovi CMAS-ovih Pravilnika.

U Hrvatskoj se natjecateljskim ronjenjem bavi veliki broj ronilaca, a duga tradicija i znatan napredak u nekim disciplinama donosi i znaèajne meðunarodne rezultate. Trenutno se u našoj zemlji tijekom godine organizira oko dvadeset natjecanja u raznim disciplinama i raznih rangova.

Obvezni lijeènièki pregledi svakih 6 mjeseci, i usavršavanje ronilaca natjecatelja kroz teèajeve razlièitih nivoa i specijalistièkih znanja, kao i provoðenje organiziranih i kvalitetnih priprema doprinosi znatno boljem statusu ronilaca, a s tim i sigurnijem ronjenju.

U Hrvatskoj su u sustavu natjecanja sljedeæe discipline: podvodna orijentacija i vještine na moru i u bazenu, plivanje perajama i brzinsko ronjenje, ronjenje na dah-apnea i podvodna fotografija.

PODVODNA ORIJENTACIJA Poèeci podvodne orijentacije datiraju iz pedesetih godina, dok se kao slu•bena disciplina afirmira šezdesetih godina. Prvo Europsko prvenstvo definira se kao tehnièka disciplina ronjenja. Poèetkom sedamdesetih CMAS donosi Pravilnik kojim se osim preciznosti i izvršenja zadaæa na stazi boduje i brzina, a za isto se uvode tablice kao sastavni dio svake dvije godine odr•avaju se Europska i Svjetska prvenstva. Osim toga organizira se i Svjetski kup za klubove.

Izgled kompasa i mjeraèa udaljenosti s upisanim podacima o stazi

U Hrvatskoj se prva natjecanja odr•avaju krajem šezdesetih, a prvo Dr•avno prvenstvo odr•avalo se 1992. godine i od tada se kontinuirano odr•avaju u sustavu natjecanja klupska, •upanijska, meðu•upanijska, kup natjecanja i dr•avna prvenstva. Natjecanja u podvodnoj orijentaciji odvijaju se u muškoj i •enskoj konkurenciji u skladu s Pravilnikom. Osim opæih pravila, istim se regulira i daje opis disciplina, sustav natjecanja i tablice za vrednovanje postignutih rezultata.

Podvodna orijentacija je natjecateljska ronilaèka disciplina u kojoj se osim fizièkih sposobnosti istièu i tehnièke sposobnosti i znanja natjecatelja, s ciljem izvršavanja orijentacijskih zadaæa pod vodom, koristeæi se pri tom dozvoljenom opremom. Krajnji cilj natjecatelja je da u što kraæem vremenu pronaðu ili zaobiðu postavljene orijentire, a da pri tome cijelo vrijeme ostanu pod vodom jer se izron dijela tijela ili opreme ka•njava diskvalifikacijom.

Spremnik sa sklopom za orijentaciju Natjecatelj roni na dubini 1-2 m, koristeæi se natjecateljskim sklopom. Buduæi da se isti ne izraðuju serijski, natjecatelji ih izraðuju uglavnom sami, a sastoje se od kompasa, mjeraèa prijeðene udaljenosti i dubinomjera prièvršæenih na ronilaèki spremnik s hidrostatskim regulatorom koji natjecatelj gura ispred sebe.

Ispravan prelazak staze mjeri se uz pomoæ upisanih kursova na kompasu i udaljenosti u mjerilu, nastalih izraèunima i mjerenjima pomoæ geodetske opreme za snimanje na površini.

Mjesto odr•avanja ovih natjecanja najèešæe su jezera koja osiguravaju minimalna strujanja vode, ali i ogranièenu vidljivost, minimalno 1 metar. Uz ronilaèki spremnik s regulatorom i sklopom, natjecatelji za prelazak staze koriste monoperaje radi veæe brzine, kao i donji dio ronilaèkog odijela u kombinaciji s olovom radi regulacije plovnosti, te posebno izraðene maske širokog vidnog pojla. Da bi se natjecanje moglo pratiti od strane gledatelja i sudaca, svaki natjecatelj za sobom vuèe signalni plovak koji

Izgled mono peraje

-plutaèa, preciznost u cilju i izmjereno vrijeme pretvaranjem u bodove prema tablicama iz Pravilnika za podvodnu orijentaciju. Nevidljivi orijentiri su plutaèe, usidrene pomoæu gotovo nevidljivih konopaca, tako da ih natjecatelj ne mo•e uoèiti pod vodom.

1. M - KURS (orijentacijsko ronjenje na nevidljive orijentire) - pojedinaèna disciplina Staza se sastoji od startne plutaèe, tri obilazna orijentire-plutaèe postavljene u obliku velikog slova M i ciljne linije du•ine 32m. Cilj je u što kraæem vremenu zaobiæi sve orijentire, i doplivati pod vodom u cilj sa što manjim odstupanjem od središta (maksimalno odstupanje iznosi 16 metara) . Du•ina staze iznosi oko 590 metara.

Boduje se ukupan broj obilazaka oko orijentira-

Shema staze kod discipline ‘’M-Kurs’’

Povezanost ovog sporta sa geodetskom strukom le•i u èinjenici da se kod svih disciplina podvodne orijentacije i podvodnih vještina u moru, mora ucrtati polo•aj karakteristiènih toèaka staze na geodetskom stolu. Kao što vidimo na slici, stol se sastoji od stativa koje su identiène sa onima koje upotrebljavamo na terenskim radovima naše struke. Podno•na ploèa koja mo•e doæi u kombinaciji sa stolom ili pak odvojeno takoðer je sastavni dio opreme za crtanje. Dakako, podno•na ploèa ima 3 podno•na vijka koja slu•e za fino dovoðenje stola do horizontalnog polo•aja.

Sam stol ima crtaæu površinu na kojoj se prenosi

Shema staze kod discipline ‘’REPERI’’

65 bez veze

A. POJEDINAÈNE DISCIPLINE

ekscentar br. 6

Usporedba mono i stereo peraje 2. REPERI - 5P (orijentacijsko ronjenje na vidljive orijentire) je vidljiv na površini. Najva•nije je za natjecatelje - pojedinaèna disciplina da se ne dozvoli izron dijela tijela ili opreme jer se to sankcionira diskvalifikacijom.

Staza se sastoji od startne plutaèe i 5 vidljivih orijentira - repera (peti je cilj). Cilj je u što kraæem Discipline u podvodnoj orijentaciji jesu: vremenu pronaæi prema odreðenom redoslijedu svih 5 repera. Reperi su daske spojene u kri•ni A. POJEDINAÈNE: B. GRUPNE: profil dimenzija 400x30x30 cm, uronjenih pod vodu veæim dijelom. Izuzetno mogu biti izraðeni 1. M-kurs 1. MONK i od plastiènih cijevi manjeg promjera u sluèaju 2. Reperi 2.ekipna veæe vidljivosti. Pronalazak repera oznaèava se 3. Zvijezda varijanta A, A1 okretanjem ili povlaèenjem. Du•ina staze iznosi 3.ekipna cca 650 m. Boduje se broj pronaðenih repera i varijanta B, B1 izmjereno vrijeme pojedinaèno za svaki reper i 4. ekipna ukupno za cijelu stazu prema Pravilniku za PO. varijanta C U sluèaju da natjecatelj ne proðe cijelu stazu, dobiva bodove prema broju pronaðenih repera.

Â

bez veze

66 ekscentar br. 6

sadr•aj staze. Zapravo, postupak crtanja predstavlja prijenos toèaka iz velikog u malo i to toèaka koje æe kasnije natjecatelj morati pronaæi pod vodom. Konkretno, kod discipline M-kurs, takmièaru je zadatak zaobiæi toèke, a kod discipline Reperi natjecatelj mora pronaæi toèke.

Samo ucrtavanje staze se sastoji od nekoliko odvojenih postupaka. Prvo, moramo odrediti bazu od koje æe polaziti snimanje toèaka. Bazu tvore dvije toèke uz obalu jezera ili mora koje su meðusobno udaljene najèešæe 100 metara, ali ovisno o konfiguraciji terena baza mo•e i varirati. Udaljenost se odreðuje daljinomjerom, ali je moguæe udaljenost odrediti i mjernom trakom duljine 30 metara. Geodetski stol se centrira iznad poèetne toèke baze mehanièkim viskom. Visak je povezan sa stolom preko u•eta. Na taj naèin prenijet æemo toèke s terena na našem crtaæem stolu. Naglašavam da stol mora biti horizontiran prije samog poèetka snimanja.

Sljedeæi korak je viziranje trasirke postavljene na krajnjoj toèki naše baze postavljene na naèin da se sve toèke mogu obuhvatiti viziranjem.

Kada smo odredili bazu na na crtaæem stolu, kreæemo u viziranje toèaka.

Viziranje se mo•e obaviti posebno prireðenim daljinomojerom koji na dnu, umjesto podno•ne ploèe, ima izraðen mehanièki zglob koji se nadovezuje na horizontalno postavljenu plohu nalik ravnalu uz èije rubove mo•emo vuæi linije viziranja prema toèkama.

Osim daljinomomjerom postoji i zgodno rješenje koje predstavlja prozirno plastièno horizontalno polo•eno postolje ravnih bridova, na kojima su okomito postavljene prozirne plohe sa ugraviranim okomitim linijama. Viziranje se vrši na taj naèin da se sprava postavi iznad toèaka baze te uvizira preko karakteristiènih toèaka staze. Kada se okomite linije poklope, tada povlaèimo linije uz horizontalno postolje po crtaæem stolu. Kada smo povukli sve linije po stolu prema karakteristiènim toèkama staze, geodetski stol prenosimo na krajnjoj toèki baze te ponovimo postupak. Trasirka se pomjera prema poèetnoj toèki baze, stol se ponovo centrira i horizontira te uvizira trasirka. Na kraju ponovo prelazimo na viziranje toèaka koje se nalaze u vodi.

Linije viziranja iz dva polo•aja æe se sijeæi te æemo u tim toèkama imati prenijete toèke iz velikog u malo. Povuæi æemo linije spajanja toèaka te dobiti na stolu izgled staze.

Izgled geodetskog stola za snimanje staze u podvodnoj orijentaciji

Za uspješan prelazak staze potrebno je natjecatelju pru•iti uvid u kurseve i u udaljenosti izmeðu toèaka.

Kursevi se dobivaju tako da se kompas postavi na stolu uz linije koje spajaju toèke. Kompasi su puno manji od uobièajenih, i imaju sitnije podjele stupnjeva, te imaju integrirano ravno postolje kako bi se postavljali toèno na ucrtane linije izmeðu toèaka. Uz kurseve nam trebaju i udaljenosti koje oèitavamo ravnalom za svaku liniju. Da bi dobili udaljenost pod vodom, takmièari u sklopu kompasa imaju i mehanièku napravu za ‘’mjerenje’’ udaljenosti. Sastoji se od male propele koja se vrti kako se takmièar kreæe pod vodom. Preko sklopa zupèanika koji završavaju malom kazaljkom, takmièar ima uvid u udaljenost koju prelazi. Sama kazaljka prelazi preko kru•ne tablice na kojoj su ugravirane vrijednosti. Odnos metra u stvarnosti i jednog razmaka kazaljke na tablici dobijemo empirijski, to jest tako da stazu dugu 100 metara prelazimo minimalno 10 puta, te na kraju svakog puta bilje•imo broj na kojem je kazaljka stala. Iz aritmetièke sredine svih prelazaka dobivamo koeficijent kojeg mno•imo za svaku udaljenost oèitanu sa geodetskog stola. Koeficijent je ponekad dobro raèunati prije samog natjecanja, i svaki ga natjecatelj mora znati za sebe jer se koeficijenti razlikuju od natjecatelja do natjecatelja, te od konzole do konzole.

Koeficijenti variraju, takoðer i zbog razlièitih svojstava slatke i slane vode.

PODVODNE VJEŠTINE

Podvodne vještine su grupna disciplina s ciljem prelaska staze koja se sastoji od podvodnih vještina, podvodne orijentacije i vještina na vodi.

Cilj je u što kraæem vremenu prijeæi stazu. Staza je du•ine cca 550 m, a sastoji se od više zapreka na vodi i pod vodom. Grupa se sastoji od 2 natjecatelja koji se koriste raznim tehnikama plivanja i ronjenja da bi savladali zapreke na stazi (zaron s loptom, bratsko disanje, ronjenje kroz tunel, podvodna orijentacija, prelazak preko brvna) i stigli do cilja.

Bodovanje se vrši pomoæu tablica iz Pravilnika za podvodnu orijentaciju za izvršene zadaæe iz

dijelova staze, brzine i preciznosti, te vremena ulaska u cilj.

Sada mo•emo vidjeti koliko je, zapravo, va•no pravilno odreðivanje elemenata staze prije samog urona. Dakle, ovaj sport predstavlja èvrstu povezanost izmeðu tehnièkog poznavanja postavljanja geodetskog stola i dobivanja elemenata staze, te fizièke spremnosti pojedinca, jer se kod pravilnog kompletiranja zadane staze uzima u obzir najbr•e vrijeme za ukupnu pobjedu.

Stoga, svaka sitnica, od krivog oèitanja kursa, krivog obilaska bove ili slabog vremena mo•e presuditi kod finalnog rezultata.

~

Vladimir Muškoviæ

Shema izgleda staze kod discipline ‘’PODVODNE VJEŠTINE NA MORU’’

ekscentar br. 6

PODVODNE VJEŠTINE NA MORU

Zaron na startu discipline ‘’PODVODNE VJEŠTINE NA MORU’’

67 bez veze

Tradicionalno su natjecanja u podvodnim vještinama najatraktivnija i na njima sudjeluje najveæi broj natjecatelja. Natjecanje u podvodnim vještinama dostupno je veæini ronilaca jer nije iskljuèivo sportska disciplina koja pretpostavlja izvrsnu fizièku pripremljenost, nego zahtijeva i spretnost, tehnièka znanja i sposobnosti. Izrada i rukovanje raznim tehnièkim pomagalima i rekvizitima, posebno kod mladih, razvija tehnièku kulturu na najizravniji naèin. Natjecanja u podvodnim vještinama kup su natjecanja na nivou dr•avnih prvenstava. Podvodne vještine spadaju u discipline koje se odr•avaju u vodama gdje je vidljivost veæa od 5 metara. Jedina je disciplina iz Pravilnika koja dozvoljava promjene du•ina pojedinih dionica i dodatak ili promjene elemenata na stazi. Natjecanje u podvodnim vještinama mo•e se odr•ati na moru i u bazenu.

Uredništvo časopisa Ekscentar zaprimilo je 19. kolovoza 2010. pritužbu Alana Čaplara na članak pod naslovom "Planinarenje" objavljenom u 6. broju Ekscentra iz 2004. godine, za koji je kao autor potpisan gosp. Darko Ohnjec. U tom je članku, bez znanja i suglasnosti gosp. Alana Čaplara te bez navoĎenja njegova autorstva, korišten integralni tekst njegova priručnika "Osnove planinarstva" koji je 2003. tiskan u izdanju Hrvatskog planinarskog saveza. Budući da su korištenjem teksta povrijeĎena njegova autorska prava, ovim se putem ispričavamo autoru te molimo čitatelje da uvaže ispravak autorstva za navedeni članak, a suradnike molimo da prilikom korištenja tuĎih tekstova pribave suglasnost autora i navedu izvore.

Planinarenje Što je planinarstvo Planinarstvo je pojam koji obuhvaća gotovo sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz vlastonožno kretanje u planinskim predjelima.

Planinarstvo je način i stil života, čitav niz dobrovoljnih aktivnosti koje suvremenom gradskom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim, zdravijim i nadasve ljepšim.

Pogrešno shvaćanje planinarstva Osnovni sadržaj i cilj planinarenja je uživanje, pri čemu se fizičko i duhovno izvrsno nadopunjuje.

Unatoč fizičkim naporima koje iziskuje i svrstavanju među športske djelatnosti, planinarstvo nije sport jer je natjecateljska borba, koja je bitno obilježje svakog sporta, strana zdravom poimanju planinarstva.

Planinarstvo nema natjecateljskih elemenata – natjecanje u planinarstvu je strano jer je u suprotnosti s načelima uzajamnosti, altruizma i humanizma (iznimka je alpinizam gdje je čovjek “sportski protivnik “stijeni).Sportu i planinarstvu dodirno i zajedničko je samo ono što nazivamo rekreacijom i fizičkom kulturom (Planinarstvo je u organizacijskom pogledu sastavni dio fizičke kulture).

Za razliku od običnog izletnika, planinar vlada teoretskim i praktičnim znanjima o kretanju i boravku u planinama, a odlascima u prirodu pristupa organizirano, sustavno i osmišljeno.

bez veze

68

Hrvatsko planinarstvo

ekscentar br. 6

Počeci organiziranog planinarenja u Hrvatskoj sežu u davnu 1874. godinu kada je u Zagrebu osnovano Hrvatsko planin(ar)sko društvo (HPD). Prvi izlet HPD-a bio je 18. V. 1875. u Samoborsko gorje, na Oštrc i Plešivicu.

Moderno razdoblje našeg planinarstva počinje 1948. godine kada je u Zagrebu osnovano PD »Zagreb«, današnje HPD »Zagreb-Matica«. Od tada se snažno razvijaju alpinistička, speleološka (špiljarska) i druge planinarske specijalnosti.

Hrvatsko planinarstvo imalo je mnogo značajnih uspjeha i postiglo je visok domet stručnih djelatnosti. Među njima valja istaknuti desetke ekspedicija u svim svjetskim velegorjima i na najvišim vrhovima svijeta i pojedinim kontinentima, zahtjevna speleološka istraživanja, uspješne spasilačke i ekološke akcije, i dr. Posebno vrijedi istaknuti uspjehe Stipe Božića, koji se uspeo na najviše vrhove svih kontinenata, od čega dvaput na vrh Mt. Everesta.

U Hrvatskoj danas djeluje oko 20.000 planinara, organiziranih u 140 planinarskih društava.

Hrvatske planine Hrvatska je dijelom planinska zemlja. Premda hrvatske planine nemaju nijednog vrha višeg od 2000 metara, po ljepoti im je malo ravnih na Zemlji. Većina naših planina pripada Dinarskom planinskom sustavu. Planine Dinarida građene su pretežno od vapnenca i karakterizira ih kraški reljef, dok su planine u unutrašnjosti (bivši otoci Panonskog mora) nešto niže, šumovitije, po postanku starije i općenito pristupačnije.

Zahvaljujući blizini Zagreba, planinarski najposjećenije gore su Medvednica i Samoborsko gorje s obiljem staza, domova i drugih planinarskih ciljeva. Nešto dalje, ali ne manje zanimljivo je Žumberačko gorje s najvišim vrhom Sv. Gera i planine Hrvatskog zagorja (Ivanščica, Strahinjščica, Kalnik, Ravna gora, Cesargradska gora, Kostelsko gorje).

Slavonske planine su Psunj, Papuk, Krndija i Dilj. Gorski kotar je veliko planinsko područje s mnogo planinarskih ciljeva (Velika Kapela, Bijele i Samarske stijene, Bjelolasica, Bitoraj, Risnjak, Klek kod Ogulina). Uz more se izdižu naše najviše i najljepše planine; Učka i Ćićarija u Istri, Obruč i Snježnik u Hrvatskom primorju, planine Dalmacije (Dinara (najviši vrh Hrvatske-1831m), Biokovo, Kozjak, Svilaja, Promina, Mosor...), a osobito se veličinom, ljepotom i mnogobrojnim zanimljivostima ističe Velebit. Otočne planine nisu odveć visoke, ali su zbog vidika na more i primorske planine zanimljive kao planinarski ciljevi (vrhovi Brača (Vidova gora, visoka 780m, najviši je otočni vrh Hrvatske), Cresa, Lošinja, Hvara, Visa, Krka, Kornata i dr.).

Planiranje i organizacija izleta Planirajući izlet, najprije odabiremo konkretne ciljeve izleta i trasu puta. Ciljevi mogu biti prirodne i kulturne znamenitosti, vrhovi, zanimljivi predjeli i putevi. Planirajući izlet, kretanje i boravak u planini treba usmjeriti na ostvarivanje zadovoljstva i relaksacije, a ne na iscrpljivanje sudionika pod pritiskom ostvarenja preopsežnog plana, jer se forsiranjem ne može uvećati, nego samo umanjiti zadovoljstvo, koje je zapravo glavni cilj izleta.

Višednevni izleti i noćenje u planini Višednevni izleti su organizacijski, fizički i financijski zahtjevniji, pa njihovoj pripremi i realizaciji valja . pristupati ozbiljnije i temeljitije. Oni uz višednevno pješačenje obuhvaćaju i noćenje u planini, za koje se također valja pripremiti i ponijeti potrebnu opremu.

Na višednevnim izletima najčešće se boravi u planinarskim objektima. To su planinarski domovi, kuće, skloništa i bivci.

Većina planinarskih domova otvorena je vikendom u ljetno doba godine, a zimi po dogovoru. Za razliku od planinarskih domova i kuća, planinarska skloništa i bivci su objekti koji pružaju privremeni i manje komforan smještaj. Namijenjeni su za kraći boravak u alpskim i općenito nepristupačnim područjima. Obično su neopskrbljeni iako ima iuzornih izuzetaka.

69 bez veze

Osim o spremnosti i spretnosti sudionika, uspjeh izleta uvelike ovisi o vremenskim prilikama, koje se nažalost ne mogu naručiti, ali se bar djelomično mogu predvidjeti. Pripremajući se za polazak na izlet treba obratiti pozornost je li prethodnih dana padala kiša (sklizavost, blato na stazama, prohodnost makadamskih cesta), koliko ima snijega. Budući da se vrijeme u planini može mijenjati fantastičnom brzinom (npr. ljetni popodnevni pljuskovi), nemoguće je dati sasvim točnu i sigurnu prognozu. Bez obzira na prognozu sa sobom uvijek treba nositi kišobran ili kabanicu.

Zatekne li te u planini zatekne nevrijeme s grmljavinom, izbjegavaj izložene planinske vrhove, stjenovite grebene, stijene i osamljeno drveće zbog opasnosti od udara munje. Također, izbjegavaj skliske staze nad velikim strminama, a ako moraš ići njima, tada koračaj pažljivo! U slučaju lošeg vremena i drugih nepovoljnih okolnosti, radije odustani od cilja, jer se forsiranjem ne može ostvariti zadovoljstvo, koje je glavni cilj izleta.

ekscentar br. 6

Vrijeme i predviđanje (ne)vremena

POKAZATELJI VREMENA Vrijeme se može predviđati i pomoću barometra.

Pad tlaka predznak je lošeg vremena, a porast ili stabilan tlak dobrog. Nalazite li se na planinskim meteorološkim postajama, prije polaska se valja raspitati kakvo vrijeme se može očekivati.

DOBRO VRIJEME: · visoki oblaci nejasnih kontura, mirujući ili dolazeći s istoka; magle i oblaci koji se spuštaju · nebo blago modro ili jasno modro, vedro, blago večernje rumenilo čistih boja · blagi, noćni i jutarnji povjetarac s vrhova u dolinu · vidik nejasan, horizont dalek, konture mutne (ljeti) · kišica iz svjetlijih oblaka



LOŠE VRIJEME: · gomilasti oblaci, nepravilnih oblika ili oblaci oblika ovčica · nestalan vjetar, noćni povjetarac odozdo prema gore · puhanje zapadnih, južnih i jugozapadnih vjetrova · velika količina vlage i sparina · brzo kretanje visinskih oblaka od istoka prema zapadu · kolobari oko mjeseca i sunca · reumatizam starijih planinara

Planinarski putevi i markacije Planinarski putevi i staze U planini se treba kretati isključivo planinarskim stazama jer one služe da se njima sigurno i sa što manje teškoća dođe do određenog cilja i nazad. Planinarske puteve razvrstavamo u tri kategorije; 1. lagani onaj na kojem se ne treba pomagati rukama; 2. srednje teški - na težim mjestima moramo se pomagati rukama; i 3. teški put - onaj na kojemu je upotreba ruku neophodna. One staze, koje za lakše i sigurnije kretanje imaju na kritičnim mjestima ugrađene metalne sajle i klinove, zovemo još i osiguranim stazama.

Markacije i putokazi

bez veze

70 ekscentar br. 6

Crveno-bijele oznake zvane markacije (marke, Knafeljčeve markacije) na stablima, stijenama, zidovima, ogradama i kolcima uz planinarsku stazu, jamče da ona nekuda vodi. Plavo-bijele markacije označavaju pristupe speleološkim objektima. Na većim plohama markacije imaju oblik kruga, a na tankim stablima tri usporedne crte. Križanja puteva označavaju se znakom X ispod markacije, pedesetak metara prije samog raskrižja, a strelicama i savinutim crtama označavaju se skretanja. Oznake se u pravilu postavljaju tako da se stojeći kod jedne može vidjeti sljedeća.

Orijentacija Orijentacija je snalaženje na terenu. Spretnost u korištenju orijentacije omogućuje nam relativno sigurno kretanje nepoznatim planinskim predjelima.Da bismo se uopće mogli orijentirati, treba na zemljopisnoj karti i na terenu odrediti strane svijeta.Kartu ćeš usjeveriti tako da se smjer sjevera na karti poklopi sa smjerom sjevera na terenu.

Smjer sjevera na karti pokazuje strelica sa slovom N (eng. north, sjever), a ako te strelice nema, podrazumijeva se da je sjever na karti gore. Ako na karti koju si usjeverio vidiš da tvoj put ide udesno, i ti moraš (s)krenuti udesno.

Zemljovid ili geografska karta je grafički prikaz određenog terena. Svaka karta ima na sebi naznačeno mjerilo koje služi za očitavanje zračne udaljenosti i olakšava praćenje vlastitog kretanja na karti. Najčešće se koriste planinarski zemljovidi mjerila M=1:50000, M=1:25000 i sl. Mjerilo M=1:50000 znači da jedan centimetar na karti obuhvaća 50000 centimetara tj. 500 metara na terenu. Druga važna dimenzionalna značajka zemljovida jesu izohipse. To su crte koje povezuju točke iste nadmorske visine (u planini ih ne možeš primijetiti, već samo na karti). Tamo gdje su izohipse zgusnute, padina je strmija, a tamo gdje su razmaknute, blaža. Grebenske karte služe za opću predodžbu pružanja istaknutih grebena i razmještaja objekata. One nisu toliko dobre za orijentaciju, upravo stoga što nemaju ucrtane izohipse. Nekad ćeš možda čuti da se netko hvali kako ima specijalku - preciznu kartu malog mjerila. Postoji više načina za određivanje strana svijeta na terenu, među kojima je svakako najbolja i najpreporučljivija orijentacija pomoću kompasa. Označena magnetska igla kompasa uvijek pokazuje smjer sjevera. Orijentacija prema suncu moguća je samo ako ima sunca, a bazira se na banalnoj činjenici da je sunce ujutro na istoku, u podne na jugu i uvečer na zapadu. U orijentaciji s pomoću ručnog sata i sunca smjer sjever-jug određuje se tako da nađemo simetralu kuta između linije 12-6h i male kazaljke usmjerene prema suncu. Pažnja; u ljetnom računanju vremena Sunce je na jugu kada sat pokazuje 13 sati!

U noćnoj orijentaciji cilj je pronaći zvijezdu Sjevernjaču, a to je najlakše pomoću Velikog i Malog Medvjeda, ali može i na druge načine. Orijentacija pomoću godova na panjevima, mravinjaka i mahovina nije pouzdana.

Azimut je kut koji smjer promatranog objekta zatvara sa smjerom sjevera. Mjeri od sjevera u smjeru kretanja kazaljke na satu. Primjerice, azimut zapada je 270o, jugoistoka 135o itd. Azimut se najlakše određuje pomoću kompasa, koji također imaju podjelu od 360o. Ponekad smo prisiljeni kretati se po azimutu (kada treba najkraćim putem stići do određenog cilja). Mjerenje azimuta može koristiti i za određivanje mjesta gdje se nalazimo. Odredimo li azimut barem triju istaknutih objekata u okolici, možemo i na karti odrediti tri pravca, u čijem se sjecištu mi nalazimo.

Korisne stvarčice za kretanje planinom su pedometar i kurvimetar. Pedometar mjeri prijeđeni put brojanjem tvojih koraka, a kurvimetrom (nije to što misliš) možemo mjeriti duljine zakrivljenih puteva na karti.

Prehrana planinara · Penjanje i ostalo muvanje po brdima iziskuje velike fizičke napore, za koje nam je potrebno mnogo energije (između 4000 i 5500cal dnevno).Energiju našem organizmu daju ugljikohidrati koji dolaze u obliku šećera. Zato je dobro u džepu jakne ili ruksaka imati čokoladu, grožđice, bombone, Vitergin i tablete glukoze kojima možeš uvijek brzo povratiti energiju.

Istu ulogu imaju izotonični napici, ali i najobičniji, dobro zašećereni čaj. · Masti također daju energiju, dobar su izvor topline, imaju veliku energetsku vrijednost, što je vrlo korisno zimi. Zimi tijelo troši i više topline, pa hrana treba biti kaloričnija, ali ne preteška za probavu. Masnu hranu jedi prije izleta jer se duže i teže probavlja. Neposredno prije pješačenja ne jedi previše. · Bjelančevine ne stvaraju energiju, ali su potrebne za obnovu tkiva, osobito mišića. Nalaze se u jajima, mlijeku i mesu. · Osim bjelančevina važni su i minerali i vitamini. Što su napori veći to je potreba za vitaminima veća, osobito za vitaminima B, C i E. Vitamina ima najviše u voću, mlijeku I vitaminskim tabletama. · Na izlet ponesi nešto zasoljene hrane, jer ćeš tom solju nadoknaditi onu sol koja se izlučuje znojenjem. Budući da naš organizam nema osjetilo za nedostatak soli tj. neravnomjernu količinu elektrolita u tjelesnim tekućinama sami moramo brinuti o svojoj »slanoći« ako želimo izbjeći tromost, umor i u krajnjem slučaju toplotni udar. · Tekućina je neophodna za život, a posebno za fizičke aktivnosti. Zato uvijek moraš brinuti da sa sobom imaš dosta tekućine. Količina potrebne tekućine ovisi od čovjeka do čovjeka, a treba imati na umu da su ljeti potrebe povećane, čak i na 5 litara dnevno.

Planinarska oprema

71 bez veze

Praksa pokazuje da sa sobom najradije nosimo suhu hranu koja nije brzo i lako pokvarljiva. Na višednevni izlet najbolje je ponijeti: kruh ili dvopek, kekse, suhe kolače, paštete, sir, pekmeze, viki-kreme, suhe kolače, riblje konzerve i mesne doručke, a za kuhanje juhe u vrećicama i eventualno tjesteninu. Količina hrane mora uvijek biti dovoljna za trajanje izleta, pa i malo preko toga, jer tko zna što nas sve može zateći daleko od doma i civilizacije!

ekscentar br. 6

Menu za višednevne ture

Obuća i odjeća na tebi

PLANINARSKE CIPELE (GOJZERICE). Pri kupnji gojzerica izaberi jedan do dva broja veće, tako da u njima ima mjesta za bar dvije čarape. Džon pravih gojzerica ima na sebi žutu ovalnu oznaku na kojoj piše »vibram«. ČARAPE-jedan par pamučnih i bar jedan par vunenih debljih dokoljenki - dva ili tri para čarapa se ne nose samo zbog hladnoće, nego i za zaštitu noge od žuljeva. HLAČE-pumperice (lastex, samt) ili obične hlače (traperice, samterice).

FLANELSKA KOŠULJA, PAMUČNA MAJICA KRATKIH RUKAVA. GAĆE I POTKOŠULJA - izbjegavaj sintetiku prilikom kupnje rublja jer o vrsti materijala znatno ovisi koliko ćeš se oznojiti na usponu! VJETROVKA, JAKNA, PULOVER, VESTA-za zaštitu od vjetra i hladnoće.

Također, imaj na umu da se toplina tijela bolje čuva većim brojem tanjih slojeva osjeće negoli malim brojem debelih slojeva.

ADRŽAJ NAPRTNJAČE NAPRTNJAČA (RUKSAK). Bitno je da dobro prianja uz leđa, a dobro je da ima više džepova i pretinaca.

HRANA dovoljna za duljinu izleta i malo rezervne. ČUTURA, plastična boca ili zimi termos-boca sa zaslađenim čajem, Cedevitom ili običnom vodom.

REZERVNA POTKOŠULJA, KOŠULJA I ČARAPE-odjeća u koje ćeš se presvući kad budeš mokar od znoja, kiše.

KIŠOBRAN ILI KABANICA za zaštitu od kiše i snijega.

NOVČANIK (S NOVCIMA), OSOBNA I PLANINARSKA ISKAZNICA



ZEMLJOVID(I); KOMPAS; SAT; LETAK S PLANOM IZLETA; TRANSVERZALNI VODIČ KAPA - ljeti za zaštitu glave od utjecaja sunca, a u zimskim uvjetima za zaštitu od vjetra i hladnoće. ŠTAPOVI za hodanje (»teleskopski« tj. složivi) ili ski-štapovi. Oslanjajući se na štapove čuvaš svoja voljena koljena.

KUTIJA SA SITNICAMA »KOJE ŽIVOT ZNAČE« - NOŽ (švicarski nož i nožić za jelo), ŽLICA, OTVARAČ ZA KONZERVE, BATERIJSKA SVJETILJKA (koja svijetli), TOALET-PAPIR, TELEFONSKA KARTICA (može i mobitel), NOVINSKI PAPIR, ŠPAGA, TABLETE PROTIV BOLOVA i sl.

PRIBOR ZA PRVU POMOĆ - slična takva kutija u kojoj se nalaze sterilni zavoji, gaza, sredstva za dezinfekciju, »mikropor«-flaster i lijekovi ASTROFOLIJA - zaštitna folija za očuvanje tjelesne topline u slučaju nesreće i dugotrajnog mirovanja na otvorenom FOTO-APARAT

DODATNA OPREMA ZA VIŠEDNEVNE IZLETE VREĆA ZA SPAVANJE PROSTIRKA (ILI »KARIMAT«) za spavanje ili sjedenje na tvrdoj podlozi.

TENISICE ILI PAPUČE za hodanje po domu-u spavaonice se ne ulazi u blatnjavim, mokrim i »mirisnim« gojzericama. ČETKICA I PASTA ZA ZUBE - ovo se najlakše zaboravi!

PRIBOR ZA HIGIJENU - sapun, ručnik, češalj, pribor za brijanje i sl.

TRENIRKA - služi kao pidžama, za kretanje po domu ili kao sloj odjeće SVIJEĆA I ŠIBICE-ali ne za loženje namještaja u planinarskim objektima TABLETE ZA DEZINFEKCIJU VODE (»IZOSAN«) ZAŠTITNA KREMA protiv štetnog djelovanja sunčevih zraka VREĆICE ZA SMEĆE I ZA PRLJAVO RUBLJE

bez veze

72 ekscentar br. 6

DODATNA OPREMA ZA ZIMSKE I VISOKOGORSKE UVJETE ŠAL I VIŠE PARI RUKAVICA-tako da uvijek imaš bar jedne suhe rukavice.

GAMAŠE (GLEŽNJACI)-štite noge od upadanja snijega, vode i blata u gojzerice. Ako nemaš gamaše, nogu od vode i snijega mogu zaštititi i obične plastične vreće između čarape i cipele-važno je da noga ostane suha!

DEREZE-zupci za gojzerice koji olakšavaju hodanje po snijegu i ledu CEPIN-služi za lakše uspinjanje padinom, za kopanje stepenica u snijegu i ledu te za osiguranje ili zaustavljanje kod poskliznuća.

SUNČANE ILI LEDENJAČKE NAOČALE (»GLEČERICE«) - za zaštitu od sunčanog sljepila. Neopohodno mora imati UV-zaštitu!

OPREMA ZA OSIGURANJE OD POSLJEDICA PADA; ZAMKA I DVA KARABINERA

Zaštićena područja Hrvatske Strogo zaštićena planinska područja su nacionalni parkovi Risnjak, Plitvička jezera, Sjeverni Velebit, Paklenica na južnom Velebitu, strogi rezervati Bijele i Samarske stijene, te Hajdučki i Rožanski kukovi na sjevernom Velebitu. Biokovo, Medvednica i Velebit su parkovi prirode.

Alpinizam - uspon u stijeni Alpinizam je penjanje po stijenama gdje se za kretanje čovjek mora koristiti i rukama. Alpinizam je, na neki način »viši« doseg planinarstva jer u sebi sadržava borbu protiv prirodnih prepreka i psihofizičko svladavanje u mnogo većoj mjeri od pješačko-izletničkog planinarenja. Iako se alpinizam prosječnom čovjeku čini opasnim, treba istaknuti da se penjači uvijek penju zajedno, osiguravajući se međusobno od pada, a da do većine nesreća dolazi zbog neispravnosti opreme ili nepažnje, dakle one se često mogu spriječiti ili se mogu spriječiti njihove nepoželjne posljedice.

Poznavanje osnovnih alpinističkih vještina korisno je svakom planinaru, pogotovo za kretanje u strmim, visokim i opasnim planinama gdje se za penjanje ili silaženje moramo koristiti rukama i nogama, ali i moždanim vijugama.

Na svakom mjestu gdje se treba koristiti rukama treba biti okrenut licem prema stijeni. Također, strogo se treba pridržavati pravila »tri čvrste točke«. Na strminama se uvijek držimo s tri ekstremiteta, a pomičemo ili jednu ruku ili jednu nogu, tražeći mjesto gdje ćemo se moći čvrsto primiti ili osloniti, održati ravnotežu i spriječiti pad. Najčešće greške početnika su oslanjanje koljenima o stijenu i grčevito držanje s očajničkim njihanjem na užetu.

Sportsko penjanje

Unutar alpinizma se u novije vrijeme razvijaju i alpinističke podspecijalnosti, kao što su penjanje u zaleđenoj stijeni i penjanje u umjetnoj stijeni. Za razliku od »tehničkog« penjanja u sve većem je zamahu slobodno penjanje-penjanje bez tehničkih pomagala (samo sa osiguranjem).

To je sport koji se u svijetu počeo razvijati sredinom 80-tih godina. Gotovo u isto vrijeme uzeo je maha i u Hrvatskoj tako da je 1985 god. organizirano na Marjanu iznad Splita prvo natjecanje.

Za razliku od alpinizma, sportski se penjači penju bez ikakvih pomagala – samo s prstima i trenjem, a penjački i m pribor služi za osiguranje.

Speleologija

Speleologija ili špiljarstvo je planinarska specijalnost koja istražuje podzemlje. Uz samo spuštanje u podzemlje, spelologija ima i istraživačku zadaću u smislu proučavanja geoloških slojeva zemlje, biljnog i životinjskog svijeta pod zemljom, ostataka praljudi i dr.

Pod pojmom speleološki objekti podrazumijevamo špilje, jame, ponore i ostale prirodne rupe u zemlji. Jame su uglavnom vertikalne, špilje horizontalne, a najčešće su kombinacije. Ponori su speleološki objekti u koje poniru i kroz koje teku podzemne vode.

U speleološkim objektima susrećemo špiljske ukrase stalagmite i stalaktite. Da ih ne bi pobrkao, zapamti jednom zauvijek da stalagmiti »gmižu« po zemlji, a oni sa »T« vise.

Hrvatsko podzemlje

Najduži jamski sustav u Hrvatskoj je sustav Đula-Medvedica kod Ogulina (16 km), a najdublja jama je Lukina jama u Hajdučkim kukovima na Velebitu, zasad duboka 1392 m. Druga po dubini je jama Slovakia (-1017m), svega 2 i pol km udaljena od Lukine jame. Zagrebu najbliži veliki speleološki objekt je špilja Veternica kod Gornjeg Stenjevca, čiji su podzemni hodnici duži od 7 km. U njoj su otkriveni ostaci prvih purgera, a u današnje vrijeme učestali su umjetnički »underground« koncerti. Za turistički posjet, osim Veternice, uređene su špilje Vrlovka kod Ozlja, Lokvarka u Gorskom kotaru, Cerovačke pećine kod Gračaca, Grgosova špilja kod Otruševca u Samoborskom gorju i dr.

vještinama (kretanje u stijeni, navezivanje) te upotrebi cepina i ostale potrebne opreme.

Ostale planinarske specijalnosti

Iz planinarske orijentacije razvilo se tzv. orijentacijsko trčanje. Pomoću specijalki mjerila M=1:10000 i kompasa, natjecatelji u planini traže kontrolne točke (KT) obilježene crveno-bijelim zastavicama, a onaj tko pronađe sve kontrolne točke i prvi dođe na cilj proglašava se pobjednikom.

Padobransko jedrenje ili paragliding je relativno nova pojava u planinama i na nebu iznad njih, zanimljiva za letače kao i za zemaljske promatrače.

Najpoznatija Hrvatska planinarska društva (HPD) “Željezničar”, “Zagreb Matica”, “Velebit” (najviše studenata) u Zagrebu; “Paklenica” u Zadru; “Mosor” u Splitu; “Platak” u Rijeci itd.

Preporučena planinarska literature:

Zlatko SMERKE: Planinarstvo i alpinizam, planinarski udžbenik Željko POLJAK: Hrvatske planine, planinarsko-turistički vodič Mirko ZGAGA i Ivo GROPUZZO: Kroz visoke planine, 1952.



Darko Ohnjec (više na www.geof.hr/~dohnjec)

73 bez veze

Pojam visokogorskog planinarenja podrazumijeva kretanje u visokim planinama iznad 2500 metara. Posjet takvim planinama zbog mnogo snijega i atmosferskih (ne)prilika moguć je samo u najpovoljnijem dijelu godine, a ponekad ni onda. S porastom visine životinjski svijet i vegetacija sve su rjeđi, baš kao i zrak. Visokogorsko planinarenje zahtijeva veliko planinarsko iskustvo koje se stječe višegodišnjim niskogorskim planinarenjem i postupnim stjecanjem visokogorskog iskustva, najbolje u, nama najbližim, Alpama. Među ostalim, visokogorsko planinarenje zahtijeva izvrsnu kondiciju i temeljite pripreme i spretnost u nekim alpinističkim

ekscentar br. 6

Visokogorsko planinarenje

Interview s Draganom Rebićem Skroman i samozatajan, uvijek vedra i nasmijana lica, ovaj po mnogo čemu cijenjen i priznat sportaš i kolega geodet pristao je na interview za naš list. On je višestruki prvak svoje države i Europski prvak, vlasnik jednog rekorda kao i iznimno bogate i uspješne vaterpolske karijere. Sada se posvetio struci i svojoj drugoj karijeri, a 39 godina mu je tek...

Kada si se počeo baviti vaterpolom?

Brat mi je trenirao prije, ja sam počeo na početku faksa. Inače, sportaši većinom prođu pionire, katede i juniore, a ja sam prvi dan treninga već bio star za juniore.

Koji je to bio klub?

POŠK, a tada je trebala veza da skočiš u bazen.

I normalno, kako nisam mogao odmah plivati sa igračima – ajde u vratare.

I onda je počela sezona, neki ozbiljniji trening i tek što sam počeo... ajde u vojsku na godinu dana.

interview

74 ekscentar br. 6

A, nakon vojske?

Kad sam se vratio iz vojske, počeo sam opet malo trenirati s prvom momčadi s tim da nisam znao hoću li upisati građevinu, geodeziju ili strojarstvo jer sam ta tri prijemna položio.

Htio sam geodeziju, ali kako je gore, ipak sam upisao građevinu jer su me u klubu nagovarali da ostanem u Splitu. I onda su počeli propadati bazeni u Poljudu.

Naime, geodetska mjerenja su pokazala (smijeh...) da su se počeli slijegati jer je bilo mekano tlo. I dvije godine se renoviraju bazeni, mi treniramo 6 dana van Splita (Hvar, Šibenik), samo smo nedjeljom doma.

Subotom na utakmici, ja građevine nisam vidio ni čuo (smijeh...).

I onda se otvori mogućnost da se prebacim vanredno na geodeziju. I ja govorim ova građevina je ajme majko, ajmo ća na geodeziju, ipak sam tu srednju završio. Inače sam u srednjoj i osnovnoj bio ludilo đak, odlikaš – imao sam tjelesni 4 a sve ostalo 5 (smijeh...).

Kako si uopće upisao srednju geodetsku?

Ja nisam imao pojma što je to. Otac me je nagovorio da upišem srednju geodetsku. Kako on meni opisuje, krećeš se u prirodi, to ti je ludilo.

Kakav je tadašnji POŠK bio u odnosu na druge momčadi iz Europe?

To je bila vrhunska momčad, možda jedna od najboljih na svijetu što je potekla iz Splita. Tu su bili Bebić, Lučić, Vranović, Olić, Bratić. To je bila najbolja momčad POŠK-a. Svi koji su igrali bili su iz Splita, nije nikoga bilo sa strane.

Klub je, po igračima, trebao svake godine biti prvak Europe. Ali, nešto nije štimalo, relacija trener – igrači.

POŠK nikada nije bio prvak Juge, sad Hrvatske, a imao je momčad – ludilo.

I onda si upisao geodeziju vanredno u Zagrebu?

Jesam, s time da nije bilo predavanja, više je to bilo uči na putovanjima, iako je to još teže. Čak mi je odgovaralo da malo duže studiram, jer sam se počeo ozbiljno baviti sportom. Nisam htio diplomirati prerano, računavši da ću igrati do 27-28 godine.

To je bila viša?

Upisao sam višu, to se moglo. Što će biti dalje, ne znam. I onda gore - dole, uči. Tada sam spremao ispite da sam bio 100% siguran da ću proći. I tako po putovanjima, slobodno vrijeme, treninzi ujutro, nekada smo čak imali po tri treninga dnevno. Učio sam između treninga, znao bi se navečer nakon tri treninga baciti u kadu, u toplu vodu i tamo malo čitati i učiti (smijeh...).

Koje je to godine bilo?

Sezona 86.-87. Dvije ipo, tri godine treninga, prvi golman, ali već tada sam imao 24 godine. U Europi smo nešto počeli osvajati. I onda sam se posvetio tome totalno, dva treninga dnevno, svaki dan, neko vrijeme i tri treninga.

Kada si prešao u Mladost?

Diplomirao sam 1990. godine i prešao sam u Mladost.

Tada si upao u reprezentaciju?

To je bila 90./91. i u prvoj utakmici Hrvatske reprezentacije sam bio golman. Tada nismo mogli igrati službena natjecanja jer nismo bili priznati. Što si osvojio s Mladosti?

S Mladosti sam bio prvak države i igrao sam u finalu Kupa prvaka protiv Jadrana. Izgubili smo u uzvratnoj utakmici u Splitu na produžetke. To je bilo prvi put u povijesti da finale Kupa prvaka igraju dva kluba iz iste države. Tada smo bili jaki u vaterpolu i šteta što

medalju.

Nakon što ti je istekao ugovor, vratio si se u Split?

I onda sam se vratio u POŠK u sezoni 94./95. Životarilo se, klub nije dobro stajao i u lipnju 96. godine Geodetski zavod dao je oglas u novine da traži geodete. Znao sam tamo neke ljude, otišao sam na razgovor i rekli su mi da mogu odmah sutra početi raditi.

Za geodete se zna da vole piti, a sportaši su poznati kao trezvenjaci. Ti si jedno i drugo?

Dosta sportaša koje ja znam puši cigarete, ali ja ne. Što se tiče alkohola, popijem piće tu i tamo. Naravno, znali smo proslaviti uspjehe kada bi nešto osvojili.

Kakve si imao planove nakon tako bogate karijere?

Nisam htio otvoriti kafić, to sam znao od prvog dana. Vidio sam neke sportaše kako to rade, meni se to nije svidilo. Jednostavno nisam htio ostajati budan do 3 – 4 ujutro radi zatvaranja. Bila je neka kombinacija – sportski dućan, ali ništa od toga. Nisam htio biti ni trener, nisam imao ambicija, a i htio sam malo izaći iz sporta s obzirom da sam se zasitio putovanjima i konstantnim presingom. Znao sam da neću sjesti u fotelju i što se kaže 24 sata se ne micati do kraja života. Mislio sam kako sam već upoznao neke ljude u geodeziji, studirao sam to i za ništa sam ako to ne budem radio. Odmorio sam se 2 – 3 mjeseca, pa su me počeli nagovarati da se vratim u Zavod. Vratio sam se 2001. godine.

Igraš li vaterpolo s ekipom preko ljeta na otocima?

Jednom smo nas 7 – 8, dok smo igrali prvu ligu, otišli na Brač na kupanje sa brodom. Bili su tamo na pripremama neki Nijemci, druga liga. Stavili oni štitnike za zube, kapice, treniraju i kada smo mi došli – ajmo igrati. Nisu znali za nas jer su igrali u Njemačkoj drugoj ligi pa ne prate toliko. I mi zaigramo, mislim da je bilo 21 – 0 za nas. Izlazimo iz bazena, ulazimo u brod i odlazimo a oni nas gledaju i govore ako nas dobivaju ovi sa plaže, kako ćemo mi igrati u Njemačkoj (smijeh...). Kakvi su tek oni pravi što treniraju, govore oni (smijeh...).

Ti si vlasnik jednog rekorda?

Postigao sam prvi gol sa gola na službenim natjecanjima. Prvo službeno natjecanje – Kup Mediterana u Izraelu, polufinale Etnikos – POŠK. Kod rezultata 2 –2, vidio sam da je golman malo izašao i pogodim ga, a sutra u novinama na naslovnici: «Draganov eurogol!». Sljedeći dan smo pobijedili u finalu.

Kaže se da je uspjeh svakog sportaša 1% talenta i 99% rada?

Rad je bitan, ali bez talenta nema ništa.



Duško Romac

75 interview

Do kada si branio za POŠK? Do 36. godine, znači još 4 – 5 godina. Tek tada smo postizali prave uspjehe. Bili smo prvaci Hrvatske i tako prekinuli dominaciju Mladosti,bio je ludilo doček na rivi – nismo mogli izaći iz autobusa. Sljedeće godine je u klub kao sponzor ušla Splitska banka i postali smo prvaci Europe.

Bio je to najveći uspjeh kluba.

ekscentar br. 6

Tada si prvi put radio u struci?

Rekao sam im da pričekaju dok završi sezona, a ja ću za to vrijeme proći tečaj kompjutera. Tražio sam da me ne šalju na teren tako da mogu trenirati. I prođu 3 – 4 mjeseca, ja malo po uredu, upoznavanje sa strukom. Taman kada je završila sezona, mislio sam se ostaviti vaterpola i posvetiti se Zavodu kada u POŠK uleti jaki sponzor – Slobodna Dalmacija. Doveli su Šimenca, Boškovića, Baraća i još par igrača – to je bila ludilo momčad. Navalili su na mene da ostanem u klubu i ja kažem dobro, ali kako sam taman počeo raditi za Zavod poslao sam ih u firmu da popričaju sa šefovima da ne bi ispalo ovo – ono. I tako predsjednik kluba i predsjednik Slobodne Dalmacije ulete u firmu, a ovi – nema problema, samo da se vrati kasnije.

Medunarodna internet manager igra

bez veze

76

Pri spominjanju riječi “hattrick” većina ljudi bi pomislila na sportsku kladionicu ili trostruki zgoditak igrača na jednoj utakmici (no, sve je manje onih koji na to pomisle u zadnje vrijeme, bar što se studenata Geodetskog fakulteta tiče:). Oni koji su u posljednjih cca godinu dana navraćali u računaonu 114 (koliko sam čuo i u neke druge) znaju da je to online nogometni manager. Radi se o simulaciji nogometnog managera na internetu. Razlika između ovog nogometnog managera od ostalih je u tome što ovdje igrate protiv živućih protivnika,a ne protiv kompjutora Dakle, igrate protiv nekog drugog igrača nekog drugog kluba sa druge strane “žice”, te se dobiva faktor iznenađenja jer nikad se ne zna koju je taktiku “on” mogao postaviti ili koje igrače je on stavio na koje

ekscentar br. 6

mjesto u areni itd. Ovaj se osjećaj sigurno ne može dobiti igrajući protiv protivnika koji je stroj, uostalom, ako ništa drugo, sa kompjuterom se nema smisla prepirati, ali sa živim igračem, hmmm... možda i da.

Nemojte sada očekivati neku božansku grafiku jer od ove igre to nećete dobiti, maksimalna grafika koju će te vidjeti je možda slika grba vašeg kluba, a ostalo je sve više-manje tekstualni dio, ali ... vjerujte mi ... ako volite menadžerske igre nećete požaliti za manjkom grafike. Još jedna stvar koja donosi realnosti igre je “realtime” vremenski tok događaja tj. utakmice se igraju subotom (ligaške) i srijedom (prijateljske/kup) te traju stvarnih 90 min. sa 15 min. u poluvremenu.

Stvar je vrlo jednostavna: spojite se na net, odete na stranicu www.hattrick.org (ne treba vam nikakav poseban program za igranje, osim bilo koji standardni browser/preglednik), zatražite klub, te ga nakon nekoliko dana dobijete i počinjete svoje menadžerske dane. Od sada možete kupovati, prodavati i trenirati igrače, isprobavati razne formacije u igri, ulagati u mladu momčad, i ćak postai trener reprezentacije (starih ili mladih, no do ovog dijela trebat će vam par godina iskustva i dosta igranja,ali sve je moguće, zašto ne). Pravila ima previše da bi ih navodio ovdje, ali možete ih nači na već spomenutoj adresi ili na: http://www.databased.at/hattrick/index.asp gdje su napisana na Hrvatskom. Na istoj toj adresi naći ćete još zanimljivih stvari koje će vam pomoći pri vođenju

www.hattrick.org vaše momčadi, te još puno zanimljivih stvari koje će pomoći pri vođenju vaše momčadi. Na stranici hattricka možete naći razne programe koji će vam voditi statistike o vašim igračima, te će vam pomoći u vođenju kluba.

Preporučujem da si instalirate jedan od njih. Za sve one koji vole visiti na chat-u postoje konferencije na kojima osim razgovora sa drugim hattrick igračima možete postavljati pitanja u vezi bilo čega što vas zanima (bilo to povezano sa hattrickom ili ne) i uvijek će vam neko odgovoriti. U svijetu hattrick igra cca 250 000 ljudi i svaki dan ih je sve više, a od toga ih je iz Hrvatske oko 1250 aktivnih klubova. U zadnjih pola godine su postala i skupljanja hattrick-ovaca sve učestalija tako da će te možda dobiti priliku upoznati protivnike iz vaše lige ili iz kupa, ili neke druge zanimljive osobe iz hattrick svijeta. Čak sam ćuo da subotom hattrick-ovci zauzimaju sva mjesta u internet cafeima kako bi pratili razvoj utakmica. Jedna vrlo bitna stvar kod hattricka je to, što za razliku od nekih drugih online igara ne trebate gubiti puno vremena. Dovoljno vam se dva puta tjedno logirati (ali ako gadno “zagrizete” kao neki, bit ćete i češće oniline) kako bi ugovorili prijateljsku utakmicu, namjestili ekipu, pogledali rezultate utakmica i treninga. Uglavnom, ako vas je ovaj članak imalo zainteresirao trk na www.hattrick. org i zatražite klub, i dok ga ne dobijete proučavajte pravila. Mnogo ljudi odustane od vođenja svog kluba jer im se sve presporo odvija (samo dvije utakmice tjedno za razliku od ostalih menadžera koji mogu imati, teoretski, i preko sto utakmica dnevno) ili odmah nemaju svog Ronalda ili Zidanea, ... nemojte odmah odustati. Ko zna možda ćemo uskoro odigrati utakmicu.



Miroslav Babić Mario Miler Linkovi: www.hattrick.org - stranica hattrick-a http://hhts.tk/ - Hrvatska statistika http://databased.at/hattrick/index.asp - zanimljiva stranica sa pravilima na hrvatskom i nekim drugim zanimljivostima

NAJZGODNIJI STUDENT ogledni primjer, a svi koji misle da je škembica sexy, varaju se

NAJ...

NAJVRJEDNIJI STUDENT NA PRAKSAMA

NAJZGODNIJA STUDENTICA ona koja ima sve: pamet, godine, izgled, šarm... na primjer:

NAJDUŽA GEODETSKA LJUBAVNA PRIČA

NAJBOLJE OPREMLJENA PREDAVAONICA bez konkurencije

NAJPOŽELJNIJE JELO MENZE u konkurenciji bezmasnog graha i bezmesnih sarmi, pizze i ostalog, definitivni pobjednik koji sve baca na koljena: ćevapi

NAJZGODNIJI ASISTENT bez konkurencije

NAJBOLJE NOGE GEODEZIJE bez komentara

NAJRASKALAŠENIJI STUDENT NA TULUMIMA prvo mjesto pošteno dijele

NAJPOŽELJNIJE MJESTO ZA IZLAZAK već spomenuta kantina i bilo koje drugo mjesto gdje se toči alkohol NAJPOŽELJNIJI PREDMET GEODETSKOG FAKSA još se mislimo...

ASISTENT KOD KOJEG JE NAJLAKŠE PREPISATI pet godina studiranja i ko zna koliko položenih ispita i da Vam to kažemo samo tako?! nema šanse, te draži studiranja morat ćete sami otkriti

geodeti u

hoolywood-u

Od John Waynea do Brad Pitta i Hugh Granta

bez veze

78

Prevlast liječnika i odvjetnika Prosječan hrvatski kino i tv gledatelj vjerojatno bi, bez obzira na formalno obrazovanje, uspio barem na trenutak zamijeniti nekog američkog odvjetnika.

Ako ništa, u pravom trenutku uzviknuti: «Prigovor!». Liječnici su nešto teži slučaj, a i termini su kompliciraniji, ali bi vjerna obožavateljica Luke Kovača zasigurno znala barem kako funkcioniraju dežurstva u službi Hitne pomoći.

Prema tematici filmova i serija čovjek bi mogao zaključiti da smo ili bolesni, ili u nekom pravnom problemu. Ok, tu su i policajci, ponešto menadžera, i tu se krug više-manje zatvara.

Na prvi pogled čini se da su svjetla velikog i malog ekrana rezervirana za neka «ekskluzivnija» zanimanja od našeg. Na sreću, i mi svoje konje za trku imamo. Geodeti, strikes back!

ekscentar br. 6

Istraživanje J. F. Brocka Australac John F. Brock, geodet, egiptolog i nositelj brojnih strukovnih priznanja, izradio je zanimljivo istraživanje na tu temu. Analizirajući filmove s geodetskom tematikom, one u kojima su neki od glavnih likova geodeti, i one u kojima se geodeti/geodezija pojavljuju kao sporedni likovi ili radnja, došao je do brojke od gotovo 100! Većina filmova su hollywoodske produkcije, ali uključena su i neka značajnija djela drugih kinematografija. Spomenut ćemo samo neke.

U članku su korišteni podaci prikupljeni u navedenom istraživanju (izvornici dostupni na web-u).

Svakako najznačajniji noviji film s geodetskom tematikom je «Englez» (u originalu The Englishman That Went Up A Hill But Came Down A Mountain).

Snimljen 1996. prema istinitoj priči, s Hugh Grantom u ulozi geodeta, koji za vrijeme Prvog svjetskog rata ima zadatak odrediti visine svih vrhova u Walesu. Posao će mu omesti mještani jednog gradića čijem brijegu nedostaje 16 stopa visine da

bi ušao u kategoriju «planine». Ponosni Velšani zadržavaju Granta dok ne «nadograde» brijeg do željenog statusa. Hugh pristaje, većinom pod utjecajem čari Tare Fitzgerald.

Očito potaknut Hughovim primjerom, Brad Pitt 1997. godine snima «Sedam godina u Tibetu» (Seven Years in Tibet), gdje glumi austrijskog planinara koji se zbog izbijanja Drugog svjetskog rata zadržava u Tibetu. Osim što je planinar, Brad je i geodet, pa u pauzi duhovne obnove s Dalai Lamom pokreće topografski premjer Lhase.

Druge velike zvijezde imaju nešto manje afiniteta prema geodeziji, ali ipak ne mogu odoljeti njezinom izazovu. Tom Cruise pomaže geodetu koji trasira željeznicu na američkom zapadu u «Dalekim horizontima» (Far and Away) iz 1992.

Harrison Ford, kao Indiana Jones, u «Otimačima izgubljenog kovčega» (Raiders of the Lost Ark) iz 1981. koristi teodolit da bi odredio točnu lokaciju tajanstvenog kovčega. Epizodna geodetska ostvarenja imaju i Val Kilmer (The Ghost and the Darkness, 1996), Gene Hackman (Heist, 2001), te Charles Bronson (Death Wish, 1974).

Rani radovi i era vesterna Međutim, trend nije nov, i već u prvoj polovini 20. stoljeća geodeti zaokupljaju pažnju scenarista i režisera. Posebno su istaknuti

«Katastarska služba»?

Vratimo se na početak. Na žalost, nije za očekivati da će geodetske teme istisnuti pravnomedicinski lobi i da ćemo u večernjem primetime terminu umjesto Hitne službe, gledati npr.

Katastarsku službu. Ali, Hollywood vjerojatno neće prekinuti dosadašnju tradiciju i možemo 79 očekivati još teodolita i nivelira na velikom ekranu (možda se pojavi i kakav GPS). ekscentar br. 6

Na hrvatski način Hrvatskog istraživanja na navedenu temu naravno nema pa je teško reći koliko se geodeti pojavljuju u domaćem filmu. Ipak, nemoguće je zaobići epizodu tv-serije «Ptice nebeske» iz 1989., u režiji Danijela Marušića, snimljene prema scenariju Ive Brešana (postoji i istoimeni roman).

U njoj varalice Motka i Gic (tumače ih Zijad Gračić i Žarko Potočnjak), prevarivši naivnog brucoša slučajno dolaze u posjed teodolita.

Kreativni Motka dolazi na ideju da bi prerušeni u geodete mogli doći do velikog novca.

Odlaze na područja gradilišta željeznice i ceste u Slavoniju kao «gospodin inženjer» i njegov «pomoćnik», te se bogate ucjenjujući seljake lažnom

trasom koja, naravno, baš mora preći preko njihovih najboljih njiva, sve dok naravno ne budu otkriveni.



Darko Šiško Marija Ljubić

Izvori: Brock, J.F. (2003): Superstar Surveying: Hollywood Style!!

Brock, J.F. (2003): Hollywood Movie Surveyors: The «R» Rated Version!!! (http://www.seasc2003hk.org/Congress_ Proceedings/index.htm)

bez veze

vesterni, u kojima se najčešće pojavljuju geodeti zaduženi za trasiranje željeznice na američkom divljem zapadu ili dodjelu zemljišta na novoosvojenim područjima. Jedan od najvećih glumaca tog doba, John Wayne, u filmu The Fighting Kentuckian iz 1949. prerušen u geodeta, provjerava međe uništene u borbi za zemljište. Geodeti su glavni likovi i u vesternima When The West Was Young (1932), Western Union (1941), Denver and Rio Grande (1952), Carson City (1952), The Big Land (1959) i drugima. Također, velika zvijezda, Cary Grant u filmu The Howards of Virginia iz 1940. glumi geodeta u vremenu prije američkog rata za nezavisnost. Clark Gable (Red dust, 1932.) unajmljuje geodeta za izmjeru plantaže te mu kasnije zavodi ženu. Charlton Heston, poznat po ulozi Ben Hura, u filmu The Far Horizons iz 1955. glumi geodeta na zadatku kartiranja novog teritorija Louisiane početkom 19. stoljeća, za što koristi geodetski stol i opažanja sekstantom.

Imena ovih filmova današnjem gledatelju ne znače puno, ali tko zna, možda zalutaju u nekakvu HTV-ovu antologiju.

U prošlom je broju objavljena anketa velikog broja ispitanika, a sada donosimo razgovor s odabranim pojedincem. Zašto baš on? Pa, pročitajte interview i shvatit ćete kako izgleda život jednog studenta geodezije, a koliko je student prosječan, zaključite sami.

Nakon preslušavanlja audio snimke, odlučeno je da će se prenijeti razgovor u potpunosti, redom kako je išao. Vidjet ćete da je s razlogom odabran, i da je ipak poseban.

Da ne studira geodeziju, Petar ne bi uopće studirao, on živi za geodeziju, ribe, balote i ... šlepere.

interview

80

A, jesi li najbolji student?

Klupa kroz prozor?

ekscentar br. 6

Bože sačuvaj!

Ko je to reka, to je notorni lažov.

Nisan, ne volin ja to bacat ništa.

Ja san dobričina.

A što kažeš na dojam opasnog momka kojeg ostavljaš na ljude?

Ja san cvijet u duši.

Koji ti je prosjek?

4.5, prosjek mi je pokvarila «Fizikalna» (dobio je 4, op.a.).

Al, to ću ispravit s «Državnon», ha, ha...

Kakav si bio u srednjoj i osnovnoj školi po ponašanju?

Među zadnjima na ljestvici. Al, nikad nisan bia nepošten. Boria san se za pravdu.

Jesu tvoji roditelji zadovoljni tobom trenutno?

Prezadovoljni.

To je ko kad čovik kupi C-klasu, pa ga pitaš je li zadovoljan.

Normalno da je zadovoljan.

Voziš li auto u Zagrebu?

Kupia san Ladu popola s prijateljen, pa se razbila. Sad ništa.

Zapravo, mi smo je razbili.

Ne znan. Nisan nikad provjerava. Ja vodin svoju evidenciju.

A, drugi nek vode svoje.

Čime se sve baviš osim faxom?

Svojon predivnon djevojkon.

Napiši da san u sigurnoj luci, tako da sve zaborave na mene.

Izađen koji put vanka, i to je to.

Zašto IGUPI? Zato jer je to najbolji izbor za moj posa u budućnosti.

Iz nekih mi je razloga ža šta nisan upisa Satelitsku.

Nakon faksa, ostaješ u Zg? Ne. Iden doli. U Split.

Poslijediplomski?

Za jedno 10-ak godina. Moran se odmorit.

Zaradit novaca, i tako.

Misliš li da si prosječan student?

A, kakvim bi se opisao?

Izgledom razbijač, al nježnog srca. Ka i Filipović.

Napiši da san mekog srca, to. Ja san iskren.

Najdraži asistent?

Milan Rezo. Definitivno.

Najbolji čovik za objasnit. Ljudina i po, tako napiši.

Je li to zato što još nisi položio «Državnu»?

Nije bogami!

Sve šta san doša pitat, objasnia mi je. I Danko je super, sve će ti pokazat.

A, najdraži profesor?

A, šta ja znan. Kapović, Bašić, ima ih još.

Što bi izbacio od predmeta?

A, ne znan. Šta ja znan. Recimo, sociologiju.

To mi je oduzelo masu vrimena, a sve san zaboravia.

Nećeš više radit nerede?

Neću, zbog cure. Od kad san s njome, skroz san se unormalija. I pustia san kosu.

I korijenje u njeno srce.

Aj, pitaj nešto. Baš mi je shema odgovarat.

Da ti netko ponudi 1mil€ da se ispišeš s faksa...

Miljon eura?! Bi! Kupija bi auto i pet stanova i iznajmljiva i šta će mi više.

A, imaš tako malo do kraja. Zar ne bi volio završiti započeto?

Pusti ti to malo. Za te pare, otiša bi odma.

Miljun eura?! Znaš li ti koliko je to?

Kupiš auto, pet stanova, iznajmljuješ i bog.

Ovisno o potrebi. Kad su ispiti u 2. misec, dnevno 3-4 sata. A, tokon semestra po sat i po.

Osin kad iden na balote. Onda ne učin.

Kontinuirano učin da mi bude lakše na rokovima.

A, preko ljeta?

Ništa. Pauza.

Najteži semestar? Šesti. Mora san dat najviše ispita za uvjet prije lita. Šest ispita za mirno lito.

ekscentar br. 6

Pa, neće ti se ništa dogodit ako to spomenemo.

Nemoj stvarno. Ispast ću ka luđak neki.

Koliko učiš?

81 interview

A, što je billo s ********?

Uf, nemoj. Platit ću ******* samo da me ne uvate na zub. I tebi ću platit da ne rečeš.

Napiši sve osin toga, da san palia gume i sve, samo nemoj to.

Ja san prvo prosječan Hrvat. Nakon toga san prosječan student.

Nisan ništa posebno, postiga san isto šta i drugi.

Jesi dobar u balotama?

Uf, da dobar?!

Već san dva puta janjca osvojia. Što bi se po tvom mišljenju moglo poboljšati u programu nastave na faksu?

Ne znan baš. Možda bi se moglo smanjit malo predmeta, da to kraće traje sve skupa.

Da ne studiraš geodeziju, što bi bio tvoj drugi izbor?

Ništa.

Onda, da uopće ne studiraš?

Diga bi kredit, kupia veliki MAN šleper. Bia bi autoprijevoznik po ciloj Hrvatskoj i Europi.

Vozia bi.

Pisalo bi ti ovako: «Transporti Garmaz», na crnoj ceradi, bila slova.

To mi ovako izgleda moćno, ovako jedan veliki šleper.



A, što bi prevozio?

Gdje u Splitu živiš?

Sve. Sve šta se može ukrcat unutra.

Kurde ne bi. To mi je neljudski, nehumano.

Ljude bi, ako već triba, vozia u autu priko granice.

Na Sućidru.

Pakleni kvart kriminala, droge, nasilja...

Da to napišem?

Nego! Nije meni tamo bilo lako opstat.

Tamo, ako od malena ne postaviš svoj gard i ne zaštitiš se, niko te zaštitit neće.

Na osnovnoj školi nam piše: «Rezervat luđaka Sućidar».

Zašto si odabrao srednju geodetsku školu?

Bilo mi je blizu kuće. Nisan se mora rano dizat, nego u 8 manje 10.

Onda mi je dobro krenilo.

Eto.

Znači, vratit ćeš se u Split?

E. Ko mi bude dobro platia, radit ću.

Pomalo.

I oženit ću ovu krasnu djevojku. (djevojka: «Ma, daj! Nemoj to napisat!») Šta je? Pa, jesmo se dogovorili prije misec dana.

Nemoj zajebavat.

A, šta si se zacrvenila...

interview

82

A, gdje igraš na balote?

I dalje?

To. Oženit ću se i onda ću radit. Ić ću na ribe...

S udicon, a ne s dinamiton i čiketima.

U Solinu.

Na Sućidru, di je zog, se okuplja starija ekipa. Ja pripadan mlađoj generaciji.

Kakvu muziku voliš?

ekscentar br. 6

Što je po tebi dobra plaća za dipl. ing. geod.?

Početna; pet i po, šest tisuća kuna.

A, za jedno, 10 godina sedan i po i dobar auto.

Drugo ne triba.

Ne mora bit C-klasa.

Aj, pitaj. Baš san se ushemia.

A ti, od svega šta san izasra, ti izaberi šta valja.

O muzici ne bih.

To je stvar ukusa.

Pa, reci.

Nemoj, za Gospu to pitat. Uf. Reci, što ima veze.

Matu Bulića: «Igraj Mare, prašina se diže...» dalje cenzurirano

Sport?

Osin balota, bia mi je napet nogomet do 10-e godine. Onda se tribalo puno znojit, pa mi nije bilo baš drago.

Trenira san karate.

A, sad nekoliko klasičnih blic pitanja:

More ili planina?

More.

Planina...ne volin ić. Može uletit neki poskok ili šta ja znan.

Riba ili janjetina?

Ovisi koja riba. Ako su cipli govnjari, onda ništa.

Zubaca bi moga izjednačit s janjetinon, al isto janjetina.

Crne ili plave?

Djevojke?

Plava mi je osvojila srce. To je to.

Gravimetrija?

Klasika ili GPS? GPS.

Tko je odnio *******?

Sve vezano uz *******: zaboravi!

Ja kad učinin štetu, ja se javin ako triba platit i tako to.

To je bila stvar oklade.

Za Bavariju i male ćevape.

Gdje su najbolji ćevapi? U Rubelja?

Ne. Tamo su gumenasti. U Spajića, tamo su dobri.

Oće bit slika? Moju i njenu stavi. (djevojka: «Šta moju?»)

Daj, ne seri. Spominja san te u razgovoru.

Mislin, ako oćeš, ali eto.

ekscentar br. 6

Trigonometrija ili poligonometrija?

Nivelman.

Vino ili pivo?

Ništa vino. Od toga mi se riga. Ne, ne, kako se reče...povraća mi se.

Pijen pivo. Pivo i žestoko.

Pijen šta uvatin.

83 interview

Dobra je.

To bi volia radit. Moran izračunat g, da vidin koliko će dugo ******* letit...

Kad ćeš diplomirati?

Bude li sve ka i do sad; za godinu, godinu i nešto.

Geodezija u zaštiti okoliša?

To ti znači, kad ideš na teren, ne ić s nekon staron kršetinon šta puno dimi.

Nego novo auto po specifikaciji Euro 2006.

Imaš li ti želju nešto posebno za reći?

Pozdravljan sve studente, asistente, profesore.

Pisup... kako se ono reče, one žene iz referade...pristupačne i ljubazne žene iz referade.

Budućeg punca i punicu. I tako.

Ne! To stavi na prvo misto! Onda dalje, mater, ćaću i to.

Nemoj napisat ćaću, nego tatu, mamu...



Petra Vučica

GEOSKOP

Fakultetska astrologinja Ðiva samo za Vas gleda u satelite!

Vaga (Kompenzator) Ljubav: Nikako da izvažete svoje sklonosti, je li Vam draže imati stativ u ruci ili ste ipak stvoreni za fini vijak. Godine Vas pritišću i krajnje je vrijeme da se opredijelite za smjer.

Fax: Dobro razmislite što ćete upisati, preporučio bih satelitsku ili inženjersku ili kartografiju dok fotogrametriju i kulturnu tehniku zaboravite!

Zdravlje: Cure klonite se terena, pogotovo u Slavoniji jer bi Vam jedna točka mogla odletjeti. Mužjacima savjetujem da se klone cura! Bar onih u Slavoniji.

Škorpion: (Limb)

zabava

84 ekscentar br. 6

Ljubav: Sama skala na limbu bit će Vam pregusta, pa ćete biti malo netolerantni spram njezinim/njegovim srednjim pogreškama, pa ćete imati problema sa kolokacijom po najmanjim kvadratima. Pitate se što to znači, a? E, pa to Vam znači da će matrica kofaktora i dalje ostati bezdimenzionalna, eto! Jasnije?

Fax: Znam, nitko nije naviknut na ovakvo vrijeme. Ne preostaje Vam ništa drugo nego pričekati one nepodnošljive vrućine za početak učenja! Kako Vam neće poći za rukom dobro isplanirajte ljeto za učenje tih pet ispita koliko Vam fali do uvjeta.

Zdravlje: Zbog buljenja u džepni stereoskop oči će Vam se malo iskriviti. Rješenje: nema ga, koji k***c ste toliko buljili u nj, trajno je. Sori.

Jarac: (Alhidada) Ljubav: Doći će i taj dan kad će Vas napucati.

Pa, kao psihičko lječenje savjetujem prisilna centriranja, statiku od 12 sati na nekoj livadi dalje od civilizacije ili pak jednostavno optimirajte par tisuća vektora. Za 2 godine ćete i to preboljeti i bit ćete k’o novi.

Fax: Predepresivni ste za učenje, nema veze, učit ćete dogodine!

Zdravlje: Odlično, izgubit ćete pozamašnu količinu kilica i uz konzumaciju droga lepršat ćete okolo lagani poput perca, samo pripazite da iz perca ne bi prešli na krasnog malog anðela.

Ovan (Nivelmanska papuča) Ljubav: Ako na još jednom spoju počnete pričati o transformacijskim parametrima, mogao bi Vam s tom osobom biti zadnji. Savjet: Otići profesoru Špoljariću i instalirati u glavu grčke mitove i naoružati se romantičnim zvjezdanim pričicama, tipa ako padne zvijezda, jedna želja, ali ako se u roku pola sata od pada ** imaš 69 želja!

Fax: Ljubav čini svoje. Godina više za studirati, ali što je to prema mladenačkoj zaljubljenosti, pa mladi ste, ne žurite se biti stari!

Zdravlje: Tip, top.

Ribe (Hidrofon) Ljubav: Efemeride su Vam dobro naklonjene. Ambiguiteti cjelobrojni, šumova nema, jedino što se čini malo zabrinjavajuće jest nepoznata frekvencija koja se stalno ubacuje u situaciju. Držite oko na najboljem prijatelju/ici.

Fax: Uvjet skoro pa prije ljeta, no bez brige, 9. je Vaš sretni mjesec.

Zdravlje: Zub će Vas prestati boljeti onog trena kad odete zubaru. Savjet: Patite još malo, tako je slaðe.

Vodenjak (Libela) Ljubav: I dalje nastavljate s avanturama, ali ovaj put ćete ipak biti uhvaćeni, ogrebotine na leðima neka budu od nošenja stativa, šljiva na vratu ugriz kukca na terenu, a trudnoću pokušajte ne spominjati! Prestanite sa izgovarati na noćna opažanja, postaje sumnjivo.

Fax: Nemojte se previše živcirati stvarima koje ne razumijete, nego ih prokomentirajte sa profesorom na ispitu, tipa: ‘’E da, baš sam to Vas htio pitati jer mi nije baš jasno.’’ Učite malo, učite dobro!

Zdravlje: Problemi s osjetom nogu, perceptivna neusklaðenost, halucinacije i strah od nepoznatog. Mogući uzroci: alkohol i spavanje. Moguće rješenje: sok od ðumbira.

Bik (Stativ) Ljubav: Zbog problema s vremenom inicijalizacije nećete se moći fiksirati, no objasnite dragoj da je sve to zbog lošeg stanja ionosfere. Pomozite se Glonasom, on bi Vam trebao pomoći.

Cure neka se čuvaju praznih obećanja i pokušaja podmićivanja jeftinim ručnim GPS-om, kad kupi pravi RTK komplet neka se javi!

Fax: Još uvijek postoji negdje u Vašoj podsvijesti.

Zdravlje: Probavne smetnje. Izbjegavajte ćevape u menzi bit će Vam bolje, a i možda spasite život kojoj mica maci.

Strijelac: (Echo sonder)

Ljubav: Slijepa poput poligonskog vlaka, dobra dok se razvlači, a na kraju kada se treba priključiti, panika. Najbolje da usred vlaka izbacite još dva slijepca i nestanete tragom.

Fax: Izvlači iz Vas samo najbolje, nakon mukotrpnog rada riješit ćete geodetsko crtanje, uspješno smuljati za potpis iz tjelesnog, jedino će Vas Engleski malo sputavati, objasnite roditeljima da Vam treba brzi ljetni tečaj u Londonu.

Zdravlje: Pive će izazvati neobičnu deformaciju na vertikalnoj projekcij i izgledu profila.

Prije terena navucite dolčevitu ili dobro namažite vrat.

Ljubav: Malo neiskustva dovodit će Vas do nezgodnih situacija. Izgleda da niste bili u školi kada smo to učili, zato pažljivo slušajte: jednu nogu dobro fiksirajte i učvrstite, druge dvije uhvatite rukama i pažljivo centrirajte, postupak ponavljajte do idealnog položaja i ne zaboravite plastificiranu presvlaku u slučaju kiše! Što se djevojaka tiče: moguća avantura na uredskom digitalizatoru.

Fax: Oprez! Zbog pretjerivanja u učenju, mogli bi dati uvjet prije ljeta. Savjet: Odustanite od kojeg ispita, bit će Vam dosadno na jesen!

Zdravlje: Prehlada uzrokovana sj****im vremenom u petom mjesecu još Vas neće puštati, no bit će dobar izgovor za nepoloženi ispit.

ekscentar br. 6

Blizanci (DGPS)

Rak (Girus)

85

Lav (Prizma) Ljubav: Ako Vam se ponudi izlazak na teren i snimanje nekog voda pred zatrpavanje, svakako prihvatite. Vašim nježnim pogledima mogla bi uzvratiti znojna, mišićava, dlakavo sexy spodoba.

Sa lopatom u jednoj i Osječkim pivom u drugoj ruci, mogla bi u Vaše ljeto unijeti malo avanture! Pivopije s lopatama budite spremni!

Fax: Posao je važniji od ispita. Posvetite se praksi, bar neke koristi, pa elegantno zaobiðite ljetni rok!

Zdravlje: Toliko ćete pucati od zdravlja da nećete niti osjetiti vodicu u koljenima, no svejedno se malo odmorite od zabijanja kolaca, te više nosite prizmu!

Djevica (kolac) Ljubav: Nemojte biti previše grubi prema bradama koje će Vam se zabadati u rame sa pitanjima: ‘’A, šta to radiš s tim tanjurom?’’, jer bi jedna od njih mogla i dulje tamo ostati.

Mužjaci neka ne pate, 2008. biti će Vaša godina!

Fax: Prepisivanje na ispitu je spoj inteligentne umjetnosti pokreta, poznavanje protivnika i dobro osmišljene mimike svakog djelića tijela. Nemojte oskvrgavati taj presveti ritual. Bolje da potražite stručnu pomoć ili jednostavno naučite!

Zdravlje: Bolovi u kralježnici, umor, problemi sa zglobovima, pogoršanje vida i pad koncentracije samo su od nekih znakova da počnete razmišljati o nekom drugom zanimanju, no nemojte biti previše depresivni, za utjehu, ovakvih problema ima svaki treći 60-o godišnjak!



Zlatan Novak

zabava

Ljubav: Male nesuglasice mogle bi se eliminirati uvoðenjem nekih novosti, kao što su metode sprijeda i straga ili pomoć sa strane, te obostrano priključeni vlak, a?

Savjet: Obucite majicu veslačkog kluba faxa.

Fax: Šalabahtere nemojte plastificirati selotejpom jer bi Vas Sunčeva refleksija mogla odati prženjem zjenice profesoru.

Light show po prostoriji ometat će i ostale prepisivače.

Zdravlje: Zbog pretjeranog korištenja vazelina, ruke će Vam biti gore od žabljih peraja, ispadat će Vam signal iz ruku.

Savjet: Preðite na aquafresh, ili dajte otkaz u servisu teodolita, odjel za podmazivanje vijaka.

V

NESTO PUKNUTO

Išla Crvenkapica šumom i srela vuka.

Pita ga: - Vuče, zašto imaš tako velike oči?

On joj odgovori:

Zeko proglasio jedan dan Danom bez droge i na taj dan dođe zeko liji koja je motala joint: -Lijo,baci drogu i idemo joggirati.

-Ok,idem,zašto ne?

Dođu oni vuku koji je pušio travu i kažu mu da ostavi drogu i ide s njima.Skupilo se već oveliko društvance,i oni došli do mede, a on progunđa: -Pa zašto cijela šuma mora trčati kad se zeko napuca ecstasya?!

- Šuti mala, zar ne vidiš da serem!

Pa, gdje smo točno.

Hej, sviđa mi se tvoj piercing.

zabava

86 ekscentar br. 6

Ide Crvenkapica šumom, kad se iza grma javi glas: - Crvenkapice, šta imas u toj košarici?

- Nosim sendviče i mlijeko za bolesnu baku.

- I šta još imaš? - Imam jabuka i kolača - A, imaš li papira, jadna?

Puž se tri dana penjao na drvo.

Kad je stigao do prve grane počeo se nećkati hoće li ići dalje ravno ili na granu lijevo.

Dok se tako nećkao poskliznulo mu se, pao i rekao: “prokleta žurba”.

Poslali Muju i tri svinje space shuttleom u Svemir. Baza sa Zemlje daje uputstva: - Svinjo br. 1, odbaci dodatne rezervoare!

Svinjo br. 2, provjeri gravitacijsko polje u letjelici! Svinjo br. 3, održavaj stalan kurs.

A ti Mujo, nahrani svinje i ništa ne diraj!

Imao Mujo proljev, pa je zbog toga otišao kod doktora. Međutim doktor mu je greškom dao tablete za smirenje.

Poslije par dana, sretne doktor Muju, i pita ga kako mu je.

- Ma dobro je. Serem proljev i dalje, al’ mi je svejedno.

Mladi inženjer, prvi dan na poslu. Njegov šef mu stavi metlu u ruke i reče: - Evo, ovo je metla i za početak možeš počistiti moj ured.

- Metla!? Ali ja sam inženjer.

- Imaš pravo, oprosti, dođi ovdje da ti objasnim kako se to radi.

Donijele vlasti odluku da i životinje moraju u vojsku, pa se sastali lisica, zec i medo kao dobri stari prijatelji da razmisle što će i kako će. Kaže lisica: - Ja ću si odsjeći rep, pa me valjda neće primiti.

Zec reče: - Ja ću si uši, pa valjda neće ni mene.

Medvjed nije znao što da si odsječe, pa si je odsjekao k****.

Došlo je vrijeme regrutacije, pa lisica, zec i medo stadoše u red pred komisiju.

Predsjednik komisije pregleda regrute i govori: - Lisica nema rep, ne može u vojsku.

- Zec nema uši, ne može u vojsku.

- Medo ima ravne tabane, ne može u vojsku.

Šeta se gladna roda obalom i ugleda žabu, te je pojede. Nakon što je poletjela pita nju žaba iz trbuha: -Rodo, rodo, na koliko letiš?

Roda: - Tri tisuće! Žaba: - Nemoj srat’!

Napio se zec i prilegao uz neko drvo da odrijema. Oko pola noći prolaze tu dva vuka, i odluče ga pojesti. Vukovi se posvađali oko zeca i poklali se. Ujutro, zec ustao, protegao se i vidio mrtve vukove, pa prokomentira: - U p**** materinu, moram prestati piti.

Svaki put kad se napijem napravim neka sranja.

Uselili Mujo i Haso novi stan. Ulazi Mujo i neshvativši da je ogledalo nasuprot vrata, pomisli da je netko već unutra, uplaši se i vikne: - Haso, bolan, netko je u našem stanu.

Dolazi Haso i pogleda: - Pa, već su ih dvojica. Idemo po policiju.

Malo kasnije dolazi policajac, otvara vrata i reče: - Čemu panika, dečki? Evo, kolega već radi uviđaj.

Mujo i Haso, koji žive u susjednim zgradama, konačno uveli telefon. Nazove Mujo Hasu i kaže mu: ”Ajde, bolan, Haso, izađi na balkon da ti nešto kažem.”

Što dobiješ križanjem Crnogorca i Japanca ????

- Pa narod koji bi radio cijeli dan, ali im se nikako neda.

Šta Eskimi dobiju ako predugo sjede na ledu?

Polaroide.

Nilski konj imao je žabu na glavi koje se nikako nije mogao riješiti. Odluči on potražiti veterinarevu pomoć. Uđe u ordinaciju i veterinar ga upita u čemu je problem. Na to žaba odgovori: - Sve je počelo jednog dana kada sam dobila ogromni crni prišt na guzici.

Išli mrav i slon zajedno preko mosta i most se srušio. Onako, dok ih je bujica nosila viče mrav slonu: - Ja sam lijepo rekao, da idemo jedan po jedan.

Došao Haso u restoran i zatražio divlju patku.Konobar Huso mu odgovara:”Imamo samo običnu patku, ali ako hoćete možemo je iznervirati!”

Doš’o Mujo u poštu i upita službenicu na šalteru.

- Postoji li popust za telegram kad je upitanju smrtni slučaj?

- Da, naravno - odgovori ljubazna službenica.

- Plaća se upola manje.

- Odlično! Pišite: “Suljo, dođi u nedelju, koljemo tele.”

Radi unproforac sklekove, a Haso oko njega obilazi, gleda ga sa strane, pa pogleda ispod njega i veli unproforcu: -Jebo mater ako ona tebi nije pobjegla.

Zaboravio dječak papagaja u frižideru.

Nakon pet sati dječak otvara frižder i iznanađeno uzvikne.

- Koga to moje okice vide??!

A papagaj ce: - Pingvina, p**** ti materina!

Mujo se vraća sa godišnjeg odmora.

Carinik ga upita: - ‘’Cigarete, alkohol, kafa...’’

- ‘’Hvala nije potrebno. Puni su mi koferi!’’, odgovori mu Mujo.

Ženska molitva: Molim Te, Bože, za...

Mudrost - da razumijem svog muškarca Ljubav - da mu opraštam Strpljenje - za njegova raspoloženja ... Jer, Bože, ako Te budem molila za snagu - prebit ću ga na mrtvo ime.

Dosao Mujo u Njemacku i vidi nekakav automat. Ubaci žeton i ispadne kava.

Ubaci on opet, kad ispadne kava.

I tako ubacuje on jedan žeton za drugim kad se stvori iza njega veliki red.

- Dobro gospodine, mozete li vi nas pustiti?!?

- Pa kaže: Mujo igra dok Mujo dobiva!



ekscentar br. 6

Razgovor između slovenske kontrole letenja i aviona na preletu: Pilot: - This is ABC123, requesting flythrough.

Slovenska kontrola letenja: - Welcome to Slov... Goodbye.

Razgovaraju dvije bebe u rodilistu: - Jel’ pavas?

- Ne pavam.

- Ta ladis?

- Papam kek.

- Da meni malo.

- Pavam, pavam!

87 zabava

Dva konja na livadi.

Prvi: Uf, što je dobra ova trava.

Drugi: Je, je, daj mi smotaj još jednu.

--geo-križaljka--------1 2 3

4 5

6

7 8

9 10 11 12

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 zabava

12

88 ekscentar br. 6

VODORAVNO: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

Dugovrata životinja z Elektronska pošta Enviromental Damage Engineering z Irska (eng.)

Vezivno sredstvo z Bor z Želatinasta tvar Grana geodezije Svijetlo pivo (eng.), lager z Pojava na moru z _ _ _ _-a-car Formulari, službeni obrasci z Rimski dva Vrsta automatskog pištolja z Inicijali voditeljice Tušek z Kemijski element (I) z Nivelir 8. Mulder i Scully 9. Executive Center for Exploring of Ants z Naval Expert Licence 10. Kontrolna izmjera z Inicijali poznatog splitskog automobilista Grande z Kafić pokraj faksa (na slici) 11. Velika jama 12. Geodetski instrument

OKOMITO:

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

Asistentica Matematike I i II z Teodolit Predstavljanje čega u boljem svijetlu Potisnuta sjećanja z Alko-holičar  Prvo slovo abecede z Invar Tape z Katastar z Ime manekenke Campbell Ispunit nadjevom, nadjenuti z Dio teniskog meča Bahat, neugodan z Termo-elektrana Engleska z Rig limit incline z Kužiš ono! (eng.)

Otok na koji prognan Napoleon z Skup svih djelova Makarska z Štetni plin z _ _ _ eograf Pjesma Rolling stonesa z Inicijali rokera Topića Misaoni, predan ideji z Sastavni veznik Libela z Prezime voditelja Denisa zzzzzzzzzzzzzzzzz križaljku napravila: Bernarda Božić (kornjače su same došle) zzz

sreća