RIJEČ UREDNIKA RIJEČ UREDNIKA RIJEČ UREDNIKA RIJEČ UREDNIKA RIJEČ UREDNIKA RIJEČ UREDNIKA RIJEČ I evo, novi ekscentar je konačno ugledao svijetlo dana, a ja kao glavni urednik bi se trebao obratiti vama,dragi čitatelji sa par riječi. Prošlo je puno dana i neprospavanih noći od dana kad sam preuzeo časnu dužnost nositelja uredništva ovog časopisa, ali rezultat je tu... Nadam se da će Vam se časopis svidjeti i da ćete naći poneki sebi zanimljiv članak prepoznavajući moju želju da Vam u suradnji sa mojom najdražom grafičkom urednicom Tanjom Minarik što više približim neke aspekte geodezije i studentskog života na samom fakultetu. Prije svega bih se volio zahvaliti i mojoj drugoj suradnici Tanji Brešan koja je tekstove lektorirala u najkraćem mogućem roku omogućavajući što ranije dostavljanje materijala imenjakinji koja je friško upisala Likovnu akademiju u Splitu opravdavajući time svoju kvalitetu. Ne znam koliko Vas zanima činjenica, ali ovaj broj ekscentra je u potpunosti napravljen “preko žice” potvrđujući onu staru: ”Sve se može kad se hoće”. Zahvalio bih se našim sponzorima koji su prepoznali ekscentar kao tradiciju na geodetskom fakultetu i financijski potpomogli izdavanje časopisa. Zahvaljujem Toniju, Vedranu, Nati, Mariju, Ivanu, Alminu, profesorima Damiru Medaku i Bošku Pribičeviću na savjetima i podršci. I nadasve, zahvaljujem se svojoj obitelji na bezrezervnoj ljubavi i potpori. Toliko o riječi urednika, upustite se u draži čitanja ekscentra br.7... Zoran Strižak
ADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SADRŽAJ SA 03 diplomirali 08 geodeti u reklamama 10 bolonjska deklaracija 12 studentske udruge 14 IGSM 2004 19 što dobivamo prihvaćanjem neke od licenci? 21 geodetsko praćenje eksploatacije kamenoloma ‘kremešnica’ 23 etažiranje 30 geodetski radovi prilikom rekonstrukcije tramvajske pruge u osijeku 34 geodetski radovi pri ugradnji ostakljenih fasadnih elemenata 37 prvi geodetski koraci u autocad-u 41 studentski zbor - tko smo i čime se bavimo 44 naša mala praksa: završje
48 stručna praksa zavoda za geomatiku, usmjerenje pomorska geodezija 50 bol 2004 53 razglednica iz londona 57 studentska praksa hvar 2004 61 praksa: pelješac 004 68 “rektificirano” - kako se to nekad radilo... 71 suvremene metode određivanja granica pomorskog dobra 75 satelitska altimetrija 81 satellite based augmentation system 85 inercijalni sustavi 87 upotreba terestričkih laserskih skenera u geodeziji 90 završih fakultet - i što sad?
IMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUMIMPRESSUM asistenti geodetskog fakulteta Mladen Zrinjski, dipl. ing. Almin Ðapo, mr.sc Kompjuterski prijelom i grafička obrada Ivan Medved, dipl. ing Tanja Minarik profesori prof. dr. sc. Damir Medak Suradnici doc. dr. sc. Boško Pribičević studenti geodetskog fakulteta vanjski suradnici Mario Kranjec Toni Kaučić Nataša Kapov Darko Dukovac, ing. geodezije Silvia Šumberac Ivica Tušinec, ing. geodezije Vedran Peran Mate Duvnjak, ing. geod. Ana Kuveždić Dragan Divjak, dipl.ing. geodezije Marija Ljubić Vladimir Iličić, ing. geodezije Luka Lakoš Dražen Odobašić tete iz referade Jelena Kuntić Mirjana Kruhak Duško Romac Ksenija Ivančić Žana Prišć Roko Pešušić Lektorica Ivana Dabanović Tanja Brešan Eduard Pevec Vedran Vudrag Tiskara Ivan Gačić Multigraf Marketing d.o.o. Ajla Bakalbašić Maksimirska 50a Davor Ostojić 10000 Zagreb Ana Karabatić Glavni i odgovorni urednik Zoran Strižak
Izdavač: Studentski zbor Geodetskog fakulteta Broj žiro računa: 23400091100010196 sa pozivom na broj 108/05 Matični broj: 3204987 Mišljenjem ureda za priopćavanje, klasa 032-05/97-02-69, ekscentar je oslobođen plaćanja poreza na promet Naklada: 400 primjeraka ISSN 1331-4939
Geodetska molitva O Bože, čuj molitvu moju, Daj da riješim nejednadžbu koju, Matrični račun me užasno muči, I kiselinu u želucu mi luči, Ako napokon korjenujem ovaj broj, Bit će sretan index moj. Ispit iz matiše je prava mora, Gori od čudovišta iz horora. Molim te, Bože, pomozi mi u ovom trenu, Najgore mi je kad sam na terenu, Čak ni teodolit ne znam centrirat, A niti, što to znači horizontirat. Nemoj se ljutit, al moram te molit, Što to znači teodolit? Ni o niveliru puno ja ne znam, Zbog toga me pomalo i sram. Lakše ću dobiti na lotu, Nego podnijeti svu ovu sramotu, Pitam se kako nastaje kota, Vjerovatno to neću znat do kraja života. Moja ludost je pri vrhu, Ne vidim geodezije svrhu, Nije me briga za slavu i ugled. Samo dovedi stvari u red.
02
|||| || | extra extra ||||| ||
I Bože, daj mi da jednom bar, U mom indeksu ne bude dar-mar. Makar da je pokoja dvica, Već ću biti sretnijeg lica. Bože, daj mi znak da me slušaš čitavo ovo vrijeme, Jer preteško je za me ovo breme, Molim te, izvuci me iz ove kome, Daj mi da dođem do diplome.
enka
DIPLOMIRALI
“Ispitivanje motorizirane mjerne stanice TOPCOM GMT-100 prema ISO normama ISO 17123-3 i ISO171234 “Program u Visual Basicu za računanje u GAUSSKriegerovoj projekciji”
02. 7. 2004. prof. dr. sc. Zdravko Kapović
1.
Samir Ahmetović
2.
Alen Ćosić
3.
Ivan Kalina
“Osnova za rekonstrukciju mosta preko Save kod Jasenovca”
4.
Neven Korda
“Uporaba ručnog GPS-a u kartografiji”
prof. dr. sc. Miljenko Lapaine
5.
Ratko Medan
“Podrška upravljanju Geodetskim fakultetom i VRLM”
prof. dr. sc. Miodrag Roić
6.
Josip Pavičić
“Geostatistička analiza režima podzemnih voda”
7.
Blaženka Pešut
“Analiza službenih transformacijskih parametara po županijama”
prof. dr. sc. Damir Medak
8.
Klaudija Scitovski
9.
Ivana Sumić
10.
Barbara Verbanac
11.
Anika Boljun
“Izrada internetske karte jadranske obale programom OCAD8”
12.
Željka Brajdić
“Usporedba pokazatelja ocjene točnosti kod baznih linija i izjednačenja mreže različitim softverima”
13.
Mihajla Liker
“Batimetrijska mjerenja uz pomoć Lidar sustava”
14.
Angelina Mičević
“Ispitivanje preciznosti nivelira Wild Na2 pomoću kriterija mjerne ponovljivosti i obnovljivosti”
15.
Ivan Novaković
“LIDAR - prikaz terestričkog laserskog skenera s osvrtom na točnosti i upotrebljivost rezultata”
16.
Roko Pešušić
“Snimanje jezera Kozjak primjenom dvofrekventne batimetrije”
17.
Danijel Pukšić
“Menadžment u geodeziji”
“Pregled suvremenih oceanografskih satelitskih mjerenja” “Modeliranje slivnog područja Plitvičkih jezera uz pomoć ArcHydro dodataka programskim paketom ArcView 8.3” “Mogućnosti Open Source geoinformacijskog softvera GRASS”
prof. dr. sc. Nedjeljko Frančula prof. dr. sc. Zdravko Kapović
prof. dr. sc. Željko Bačić doc. dr. sc. Boško Pribičević prof. dr. sc. Damir Medak prof. dr. sc. Damir Medak 17. 9. 2004. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš prof. dr. sc. Tomislav Bašić
prof. dr. sc. Gorana Novaković prof. dr. sc. Teodor Fiedler prof. dr. sc. Damir Medak prof. dr. sc. Zdravko Kapović
|||| || | studentski kutak ||||| ||
doc. dr. sc. Boško Pribičević
03
|||| || | studentski kutak ||||| || 04
18.
Vinko Ružić
“Izrada plana grada Splita programom OCAD 8”
prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
19.
Ozren Šukalić
“Primjena dvofrekventne barimetrije pri mjerenju sedimentnih naslaga”
doc. dr. sc. Boško Pribičević
20.
Ivana Babić
«Visinska kinematika repera duž obalnog područja Republike Hrvatske»
19. 11. 2004. prof. dr. sc. Nevio Rožić
21.
Ivan Barbalić
«Morsko tehničke konstrukcije»
22.
Magdalena Barbić
«Modeliranja odnosa nadmorskih visina repera u gradskoj nivelmanskoj mreži Daruvara»
23.
Ivan Majer
«GPS RTK u katastarskoj izmjeri»
24.
Ivana Šimat
«Određivanje duljine linije s topografskih karata rzličitih mjerila»
25.
Mario Glavina
«Geodetski radovi pri izradnji cesta»
26.
Damir Lasan
«Uređenje zemljišta u urbanom području»
27.
Antea Vidović
«Prezentacija podataka laserskog skaniranja i terestričkih mjerenja»
28.
Vladimir Mušković
«Nul metoda opažanja geomagnetske deklinacije i inklinacije»
29.
Miroslav Babić
«Primjena automatizirane astronomske metode određivanja azimuta pri nezavisnoj kontroli vanjske geodetske mreže tunela Mala Kapela»
30.
Ivan Dunkić
«Karta Splitsko-dalmatinske županije»
31.
Kruno Duršot
«Nove tehnologije upravljanja zemljišnim resursima»
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić prof. dr. sc. Nevio Rožić prof. dr. sc. Nevio Rožić doc. dr. sc. Nada Vučetić 17. 12. 2004. doc. dr. sc. S. Mastelić Ivić doc. dr. sc. S. Mastelić Ivić . prof. dr. sc. Miodrag Roić doc. dr. sc. Mario Brkić prof. dr. sc. Gorana Novaković 4. 2. 2005. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić prof. dr. sc. Marko Džapo
32.
Srđan Lambeta
«Primjena novih tehnologija u upravljanju zemljištem»
33.
Alen Loncman
«Primjena kodirane tahimetrije za izradu prostornog modela»
34.
Jurica Pleić
«Vinogradarski katastar Starog grada»
prof. dr. sc. Miodrag Roić
35.
Ivan Sučić
«Ispitivanje kvalitete dijela geodetske osnove tunela Mala Kapela»
prof. dr. sc. Gorana Novaković
36.
Zoran Sudar
«Usporedba analognog i digitalnog plana istog područja»
prof. dr. sc. Mira Ivković
37.
Ivan Tomljanović
«Primjena GPS-a u kartografiji»
prof. dr. sc. Miljenko Lapaine
38.
Tedi Carić
“Plan gradova Splita, Solina te Kaštela”
39.
Matilda Kalcina
“Uloga ovlaštenog inženjera u geodeziji”
40.
Miro Kaliterna
“Usporedba i određivanje površina i koordinata različitim metodama, s ocjenom točnosti”
prof. dr. sc. Krsto Šimičić
41.
Dunko Klarić
“Uređenje zemljišta u urbanom području”
doc. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić
42.
Mario Mihaljević
“Realokacija vlasništva”
doc. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić
43.
Nina Milošević
“Trodimenzionalni model dijela dna Prošćanskog jezera”
doc. dr. sc. Siniša Mastelić-Ivić
44.
Marko Mlinarić
prof. dr. sc. Tomislav Bašić
45.
Zlatan Novak
46.
Vladimir Smiljanić
“Utjecaj plimnih valova na precizna mjerenja u gravimetriji” “Integracija GPS+GLONASS sustava s mjernim sustavom za dužine kod kodirane katastarske izmjere detalja” “Stanje geodetskog poduzetništva i mogućnost proširenja djelatnosti”
47.
Ivona Čarapar
prof. dr. sc. Željko Bačić doc. dr. sc. Boško Pribičević 15. 5. 2005. doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
|||| || | studentski kutak ||||| ||
“Informacijski sustav za upravljanje slivnim područjem Zrmanje”
14. 4. 2005. prof. dr. sc. Stanislav Frangeš doc. dr. sc. Boško Pribičević
05
|||| || | studentski kutak ||||| || 06
. doc. dr. sc. Drago Špoljarić
48.
Vedran Radić
“Program za preračunavanje vremenskih skala”
49.
Ivana Topić
“Obrada podataka laserskog skaniranja rapid formom”
50.
Petra Vučica
“Prilog izradi GIS-a nacionalnog parka Plitvička jezera”
51.
Ariana Bakija
“Ispitivanje mjerne stanice Leica TCR 1203 prema ISO normama 17123-3 i ISO 17123-4”
01. 07. 2005. prof. dr. sc. Gorana Novaković
52.
Jelena Cigić
“Geodetski radovi pri projektiranju izgradnji građevinskog objekta”
prof. dr. sc. Gorana Novaković
53.
Lovre Burčul
“Plan grada Biograda n/m”
prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
54.
Marin Cukrov
“Prilog uspostavi geoinformacijskog sustava nacionalnog parka Krka”
prof. dr. sc. Zdravko Kapović
55.
Petar Garmaz
“Analiza pouzdanosti nadzemne horizontale geodetske osnove tunela Mala Kapela”
prof. dr. sc. Gorana Novaković
56.
Adrijan Jadro
“Poboljšanje K. O. Dol”
prof. dr. sc. Miodrag Roić
57.
Hrvoje Klepac
“Izrada fotorealističnog 3D modela objekta uporabom stvarnih tekstura”
prof. dr. sc. Teodor Fiedler
58.
Branko Kordić
“Snimanje i analiza podataka mjerenja Prošćanskog jezera primjenom dvofrekventne batimetrije”
doc. dr. sc. Boško Pribičević
59.
Vedrana Kovačić
“Usporedba slobodnih i komercijalnih baza prostornih podataka”
prof. dr. sc. Damir Medak
60.
Bojan Maričić
“Test mjerenja relativnim gravimetrom scintrex CG-5 autograv”
prof. dr. sc. Tomislav Bašić
61.
Mario Miler
“Pretvorba analognog topografskog plana u digitalni oblik”
prof. dr. sc. Mira Ivković
62.
Martina Rakarić
“Analiza i opće stanje privatnog geodetskog poduzetništva u R. Hrvatskoj”
doc. dr. sc. Boško Pribičević
63.
Duško Romac
“Primjena nisko-frekventne sonde u hidrografskim mjerenjima na Prošćanskom jezeru”
doc. dr. sc. Boško Pribičević
prof. dr. sc. Miodrag Roić prof. dr. sc. Zdravko Kapović
64.
Pjer Sladoljev
“Aplikacija za vinogradski katastar”
prof. dr. sc. Miodrag Roić
65.
Ante Tandara
“Analiza i interpretacija podataka mjerenja pomaka brane Đale”
prof. dr. sc. Zdravko Kapović
66.
Domagoj Udiljak
“N. P. Plitvička jezera - hidrološke analize DMR-a u geoinformacijskim sustavima”
67.
Valent Babić
“Bočni sonari”
68.
Borna Cetinić
“Analiza programa Mapmake V3.5”
30. 09. 2005. doc. dr. sc. Boško Pribičević prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
69.
Ana-Marija Hace
“Primjena dvofrekventne batimetrije pri izmjeri Proščanskog jezera”
doc. dr. sc. Boško Pribičević
70.
Iva Iličić
“Deformacijska analiza primjenom kalman filtera”
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
71.
Luka Jakopić
“Komasacija zemljišta dijela katastarske općine Vrbanj”
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
72.
Igor Jandrić
“Uspostava operativnog poligona za potrebe izgradnje autoceste Beli Manastir-Svilaj”
prof. dr. sc. Gorana Novaković
73.
Hrvoje Novosel
“Trodimenzionalna vizualizacija u GRASS-u”
prof. dr. sc. Damir Medak
74.
Dalibor Radošević
“Organizacija i uloga geodetske struke u vojnim sustavima”
doc. dr. sc. Boško Pribičević
75.
Nikola Rebić
“Ispitivanje utjecaja ispravnosti dozne libele štapa prizme na površine čestica”
prof. dr. sc. Zlatko Lasić
76.
Dubravko Romanić
“Ispitivanje preciznosti nivelira Wild Na 2 prema ISO normi 17123-2”
prof. dr. sc. Gorana Novaković
77.
Ivana Sanić
“Katastar flore Rekreacijsko-športskog centra Jarun”
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
78.
Ljiljana Štefulić
“Izrada plana grada Siska”
prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
79.
Davor Baćac
“Analiza horizontalne geodetske osnove tunela Veliki Gložac s posebnim osvrtom na korekcije i redukcije mjerenja”
80.
Jakša Belić
“Model sedimenta na dnu Prošćanskog jezera”
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
81.
Ivan Duhović
“Informacijski sustav za upravljanje slivnim područjem Cetine”
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
82.
Jozo Katić
“Izrada turističke karte Topuskog”
prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
83.
Željko Kosović
“Geomarketing Dubrovačko-neretvanske županije”
doc. dr. sc. S. Mastelić-Ivić
84.
Petar Kovačević
“Projektno-geodetska dokumentacija ceste D416 u uvali Prapratno”
prof. dr. sc. Zdravko Kapović
85.
Davor Ostojić
“Primjena ubrzanja sile teže kod prijenosa visina”
prof. dr. sc. Tomislav Bašić
86.
Sebina Stepančić
“Izrada karte turističkog naselja Medulin”
prof. dr. sc. Stanislav Frangeš
87.
Ana Vichra
“Primjena kodirane tahimetrije pri izradi prostornog modela”
prof. dr. sc. Marko Džapo
izgradnju
18. 11. 2005. prof. dr. sc. Gorana Novaković
|||| || | studentski kutak ||||| ||
za
prof. dr. sc. Teodor Fiedler
07
SENZACIONALNO!
GEODETI U REKLAMAMA! Živimo u svijetu marketinga. Reklame su (p)ostale sastavni dio naših života, htjeli to ili ne. Prosječan čovjek je veći dio dana izložen promidžbenim porukama s TV-a, radija, novina, jumbo plakata, ambalaže proizvoda, interneta ... Čak ni ispred pisoara više nema mira, već čeka neka «sjajna ponuda». Reklame stvaraju i oblikuju javno mnijenje, čak i onda kad nisu političke. U konačnici to i jest njihov cilj – uvjeriti nas u nešto, reći da je jedan deterdžent bolji od drugoga i da se kilogrami ne vraćaju ako pijete njihov novi preparat. Da bi postigle svoj cilj, reklame se služe stereotipima. Znate ono, poslovan muškarac, simpatična kućanica, otkačeni klinci. Mislite da tu nema mjesta za geodete? E varate se! Sudeći po reklamama koje slijede, geodeti su muževni, piju, puše, dobro se oblače, imaju skupe satove, voze moćne terence, i održavaju higijenu na terenu!!
08
|||| || | extra extra ||||| ||
Virtualni muzej geodezije Surfajući internetom naišli smo na interesantnu stranicu Virtualnog muzeja geodezije (Virtual museum of surveying) (URL 1). Uz podatke o povijesti geodezije (pretežno u SADu), starim instrumentima, poznatim geodetima i drugo, kolege su prikupili respektabilan broj oglasa, reklama i drugih promidžbenih materijala s geodetima u glavnoj ulozi. Reklame su naoko starijeg datuma, ali ima dosta poznatih, kako se ono moderno kaže, «brendova». Slijedi naš izbor najboljih. Cigarete Pušenje svakako nije preporučljiva navika, ali čini se da nas je duhanska industrija prepoznala kao manekene za one jače marke. Nema tu lights-a, superlights-a ni ultra. Samo full flavor!
Alkohol Počeli smo s porocima, pa slijedi drugi čest među geodetima. Donosimo reklamu o viskiju i geodetima u džungli Guatemale i geodetu koji utapa ljubavni jad u nepoznatoj marki piva. Odjeća Ako već pušimo i pijemo, ne znači da se ne znamo dobro obući. Casual ili otmjeno, jeans ili odjelo, ovisi od prilike do prilike. A tek fini satovi.. Automobili Što voze geodeti? Terence, naravno! Osiguranja U današnjoj navali životnih i drugih osiguranja teško se snaći. Pomaže li geodet? Najlonke Slijedeća reklama je prastara, ali pokazuje da je san svake žene u to vrijeme bio da je zamijeti kakav inženjer za instrumentom. Jeli danas situacija obrnuta? Colgate za kraj Nakon šećera na kraju, treba oprati zube. O važnosti održavanja higijene na terenu današnji bi geodeti mogli ponešto naučiti od kolega s američkog divljeg zapada. Ostale reklame pogledajte sami. Marija Ljubić, Darko Šiško URL 1: http://www.surveyhistory.org/ museum1.htm
|||| || | extra extra ||||| || 09
BOLONJSKA Gdje je Geodetski fakultet? Prostorne (geografske) koordinate našeg Fakulteta su poznate. No kada pokušamo odrediti vremenske koordinate, tu nastaje problem. Kada je naš Fakultet? Pet godina nakon ulaska u treće tisućljeće, dakle, vrijeme koje je dovoljno da se upiše i završi studij na Geodetskom fakultetu, naš Fakultet se još uvijek nalazi u 20. stoljeću, a po nekima i u 19. stoljeću. Zašto Geodetski fakultet ustrajno odbija prihvatiti moderne koncepte i uzdignuti se na višu razinu gdje mu je i mjesto, ostaje otvorenim pitanjem. Dosadašnji studijski program, opterećen brojnim dupliciranjem sadržaja i metodama od isključivo povijesnog značaja, zastario je i treba doživjeti radikalne promjene. Bolonjski procesi su pravi povod za to.
Bolonjska deklaracija je pravni akt kojim se Hrvatska još u svibnju 2001. godine obvezala reformirati visoko školstvo kako bi se približili europskom modelu. Po novom programu, budući studenti na našim sveučilištima već će nakon tri godine moći dobiti diplomu prvostupnika i steći titulu B.Sc. (Bachelor of Science). Izaberu li daljnji tijek školovanja, trebat će im još dvije godine da završe diplomski studij i steknu titulu M.Sc. (Master of Science). Kome žeđ za znanjem bude i dalje neutaživa, imat će priliku nastaviti školovanje na doktorskom studiju te nakon još tri godine, znači ukupno osam, doktorirati. Jasno su vidljive prednosti koje nam Bolonjski procesi donose. Smanjit će se broj studenata koji se ispisuju s fakulteta jer će mnogi ipak uvidjeti da se vrijedi potruditi i završiti tih šest semestara kako bi se stekla bar nekakva diploma. Doktorat više neće biti povlastica onih kojima je to plaćeno jer je tri godine budućeg doktorskog studija puno lakše osobno platiti nego dosadašnjih šest. Nadalje, razina kvalitete koju će naši studiji ponuditi biti će puno bliža 21. st. nego dobu cara Franje Josipa. Što se tiče tehničkih koncepata, sve izgleda sjajno. Ali treba pričekati s oduševljenjem jer je poznato koliko je velika autonomija koju profesori uživaju na hrvatskim sveučilištima pa će biti zanimljivo vidjeti koliko će vremena zaista proteći dok budemo mogli sa sigurnošću reći da smo se približili standardima europskih sveučilišta.
10
|||| || | studentski kutak ||||| ||
Geodezija je,, kao geoznanost široka disciplina i ulazi u mnoga područja. Kada bi se na akademskoj razini analizirala u najsitnije detalje svaka tema koja ima veze s geodezijom, moglo bi se napraviti konačno mnogo studijskih programa na Geodetskom fakultetu. No, samo nekoliko takvih programa je dobro, a samo jedan je najbolji. Upravo sa željom da se napravi što bolji program, Dekanovo povjerenstvo za studijske programe krenulo je na dvodnevni radni vikend u Tuheljske toplice. To Povjerenstvo se sastojalo od 12 članova, po dva profesora kao predstavnici svih pet zavoda i dva predstavnika studenata. Uz tadašnjeg predsjednika Studentskog zbora Antu Tandaru, imao sam čast sudjelovati u kreiranju novog studijskog programa pa mogu vjerodostojno prenijeti impresije sa sjednica Povjerenstva. Dakle, dosadašnji studijski program koji traje 9 semestara trebalo je pretvoriti u studij 3+2 koji traje 10 semestara. Dva su scenarija moguća za ovakvu reformu: ostaviti sve kako jest uz neke manje «kozmetičke» promjene ili korjenito promijeniti studijski program što znači izbaciti zastarjele sadržaje i otvoriti prostor za nove. Izabrana je ova druga varijanta. U Tuheljskim toplicama, gdje se Povjerenstvo povuklo u dvodnevnu izolaciju u cilju izbjegavanja raznoraznih pritisaka sa strane, sastavljen je katalog znanja iz područja geodezije i geoinformatike. Općenito, katalog znanja ((body of knowledge) sastoji se od područja (knowledge areas), a područja se dijele na teme ((topics). ). Iz tema se naprave kolegiji i tek se na kraju procesa bira najkompetentniji profesor za svaki predmet. Dakle, to je pristup koji je suprotan od dosadašnjeg, kada je svaki profesor autonomno odlučivao koje i koliko će predmeta predavati te koji će u njima sadržaj ponuditi. Za razliku od toga, Povjerenstvo je zajednički sastavilo teme iz kataloga znanja, te okvirno sadržaj budućih predmeta da bi se na taj način izbjeglo dupliciranje. Što se tiče usmjerenja novog studija, bile su tri varijante: ostati na dosadašnja tri, proširiti ih na četiri, da bi se na kraju odlučilo za dva usmjerenja: geodezija i geoinformatika. Katalog znanja je sastavljen konsenzusom, tako da niti jedna tema tamo nije dospjela preglasavanjem. Drugim riječima, ponekih nesuglasica je bilo, ali sve su prevladane dogovorom i određenim ustupcima. Unatoč tome što je većinu odluka Povjerenstvo donijelo jednoglasno, a neke zajedničkim konsenzusom, ipak je rad Povjerenstva na Fakultetu svakodnevno trpio kritike. Naime, svi profesori (ili barem velika većina) koji nisu bili članovi Povjerenstva su se osjećali ugroženim te su pokušali utjecati na sam rad Povjerenstva, bilo preko kolega iz svojih zavoda, bilo individualno preko dekana ili prodekana za nastavu. Povjerenstvo nije imalo puno vremena da donese na svijet novi program (cca. tri tjedna), a taj ionako kratak vremenski rok bio je skraćen jer se puno vremena moralo potrošiti na svačije kritike i sugestije. Sve, ali ama baš sve primjedbe bile su prodiskutirane, te bi se uvijek donijela jednoglasna objektivna odluka o prihvaćanju ili
DEKLARACIJA
neprihvaćanju pojedine primjedbe. Naravno da se to odrazilo na kvalitetu programa, jer se od prvotnog koncepta «složimo program koji geodezija zaslužuje» prešlo na koncept «složimo što možemo» jer je vremenski i zakonski rok bio 15. ožujak 2005. Mišljenja sam da glavni uzrok tih razilaženja u stavovima vuče korijene iz nesređenog stanja u katastru. Naime, umjesto da naš Fakultet bude lučonoša, onaj koji donosi svjetlo spoznaje u ovoj magli u koju je zapalo cijelo naše gospodarstvo, pa tako i geodezija kao struka, Geodetski fakultet djeluje i obrazuje buduće inženjere da budu servis struci. Zašto učiti nove i pametne stvari, koje su u Europi normalne već odavno, kad možemo godinama slušati iste priče samo zato jer je tržište u kaosu pa je bolje pripremiti studente za taj kaos umjesto za bolje sutra koje će neupitno doći? Iako veliki postotak naših Katastarskih ureda radi na zastarjelim, prastarim principima, pitam se dokle će Geodetski fakultet na svom studiju nuditi takve sadržaje? Jer ako to sada i je nužda, treba postaviti granicu do kada će se takve stvari predavati. Hoćemo li čekati da 50% katastara prijeđe na digitalni način rada? 80%? Ili ćemo čekati sve dok zadnji katastar u nekoj našoj prelijepoj zabiti kompletno zamijeni analogni način rada sa digitalnim? No, da se ne bi insinuiralo da autor ovoga teksta ima nešto protiv profesora koji nisu bili članovi Povjerenstva, nakon podužeg razmišljanja moram opravdati ovakve postupke. U ljudskoj je prirodi da se prvo bori za vlastitu egzistenciju pa tek onda spašava svijet. Iako je u više navrata na Povjerenstvu jednoglasno i neupitno dogovoreno da svaki profesor, od docenta pa naviše, mora dobiti minimalno po jedan predmet na preddiplomskom i diplomskom studiju, ipak je i dalje bila prisutna strepnja od gubitka radnog mjesta. Ta strepnja je opravdana jer se ljudi uglavnom boje onoga što ne razumiju. Isto tako je dogovoreno da profesori smiju predavati maksimalno po dva kolegija na preddiplomskom i diplomskom studiju. To znači da više neće biti tolikih razlika među profesorima te da će svima, bez izuzetaka, biti smanjena satnica. Isto tako, bilo je dosta onih koji misle da znaju više od 12 ljudi. Opet opravdano, jer ako predajete neki predmet 20 godina onda je normalno da vjerujete da je jedino vaše mišljenje o tom kolegiju relevantno. Ironično je zapravo da kada je nas 12 krenulo u Tuheljske toplice, malo tko je vjerovao da ćemo se složiti oko bilo čega, a kamoli složiti novi studijski program. No tamo sam vidio volju kod tih profesora kakvu nisam vidio u cijelom svom studiranju i to je jedan od rijetkih trenutaka u mom životu kada sam se zbilja ponosio što su ti ljudi moji profesori. Svi pritisci koji su dolazili sa strane samo su ujedinili Povjerenstvo i učinili ga odlučnijim da uspije u svome naumu. Uzevši u obzir sve aspekte, vjerujem da bi gotovo svatko postupio slično u takvoj situaciji te zato mislim da je ovaj program koji je Povjerenstvo donijelo, a Fakultetsko vijeće odobrilo, sigurno značajan iskorak u blisku budućnost. Moram pohvaliti sve profesore koji su sudjelovali u radu Povjerenstva, jer im zaista nije bilo lako. Budimo realni, ipak su oni kao predstavnici svojih zavoda bili pod pritiskom da brane interese tih zavoda, a morali su istovremeno razmišljati o novom, boljem studijskom programu koji zahtijeva nužne rezove satnice i sadržaja. Iako su svi podjednako sudjelovali u radu Povjerenstva, najveći teret pao je na dekana Kapovića i prodekana za nastavu Lapainea. Najveća odgovornost bila je na dekanu Kapoviću kao čelnoj osobi Fakulteta i uz sve obveze koje idu s tom funkcijom imao je strpljenja saslušati brojne prijedloge koji su dolazili od ostalih profesora. Prodekan Lapaine bio je zadužen za raspored predmeta po semestrima novih studijskih programa. Kako je Povjerenstvo bilo u cajtnotu od samog početka, prodekan je morao u zadnja dva dana pregledati sadržaje svih predmeta, te sastaviti konačan raspored za preddiplomski i diplomski studij. U svakom slučaju, ni Sizif se ne bi mijenjao za taj posao.
|||| || | studentski kutak ||||| ||
Kakav je ovaj novi studijski program, samo će vrijeme pokazati. Neke mane koje ovaj program ima će se riješiti u hodu, dok će ostale riješiti sljedeća reforma. Ono što je bitno za studente koji dolaze je neosporna činjenica da će imati bolji studij nego što sam ja imao. Iako ukupna slika koju studenti imaju o svojim profesorima i nije tako ružičasta, ono što sam ja vidio u radu Povjerenstva probudilo mi je nadu da će ipak stvari na mom Fakultetu biti sređene... Jednog dana. Većina naših profesora uvidjela je potrebu za unutarnjom kontrolom, tako da ne bi više smjelo biti tolike nedodirljivosti kao i dosada. Na Fakultetskom vijeću donesena je odluka da u roku od 12 mjeseci za svako predavanje mora biti napravljena prezentacija u ppt ili pdf formatu i objavljena na internetu da bude transparentna i dostupna svima. Isto tako, u Tuhelju smo se svi jednoglasno složili da se sve metode koje imaju isključivo povijesni značaj ne smiju pojaviti u obliku ispitnog pitanja. Nikad više. Dakle, ako padnete zbog nečega što se više odavno ne koristi, slobodno se pozovite na ovaj tekst. Dat ću vam imena svih onih koji su jednoglasno pristali na to. Pa neka me tuže za klevetu.
Duško Romac 11
STUDENTSKE UDRUGE
Davor
Peić, student Grafičkog fakulteta u Kolumbiji 2005.
12
|||| || | studentski kutak ||||| ||
Prvi program koji bih navela je ERASMUS, dio većeg europskog projekta SOCRATES. Postoji od 1987., a djeluje u 30 europskih zemalja. Hrvatska još nažalost nije član, no to bi se ubrzo moglo promijeniti sad kada je naša zemlja konačno u pregovorima za ulazak u Europsku uniju. ERASMUS je najpopularniji program za razmjenu studenata u Europi, a preko njega se može otići 1-2 semestra na drugo sveučilište uz dobivanje stipendije te svih prava kao i lokalni studenti (studentski dom, povoljnija prehrana). Na osnovi slušanih predmeta vaše sveučilište priznaje ECTS bodove (naravno, predmeti se moraju poklapati sa studijskim programom). Godišnje u ERASMUS-u sudjeluje oko 150 000 studenata!
Za nekoliko, godina kada diplomirate i zaposlite se, vjerojatno ćete ići na poslovna putovanja, konferencije, raditi 12 - 15 sati dnevno, upoznati stranke i poslovne partnere, zadnje slobodno popodne slikati se na glavnom trgu... U žurbi kupiti svojima poklone i vratiti se umorni kući... Ostale su mogućnosti: radit ćete na takvom mjestu da jedino vrijeme da nešto posjetite je godišnji odmor, ili možda postanete „gastarbajter” na dulje ili kraće vrijeme. Biti student ima puno povlastica, jedna od njih svakako je mogućnost putovanja za jako jako malo novaca. Iskoristite to! Nažalost, na našem Sveučilištu udruge koje vam mogu pomoći u tome nisu dovoljno poznate i upravo me to potaklo na pisanje ovog članka. U inozemstvo ne morate ići samo iz „turističkih“ razloga. Možete studirati, raditi i zaraditi, sudjelovati na seminarima, usavršavati strane jezike. Upoznajte i naučite nešto novo, druge kulture i ljude, i uz to se dobro zabavite! Sve to ne biste mogli kad bi u nekom gradu proveli dva ili tri dana čak ni uz najboljeg vodiča.
STUDENTSKE UDRUGE Sljedeće udruge u Hrvatskoj djeluju kao neprofitne i volonterske što znači da čekaju vaše vrijedne ruke/ideje/slobodno vrijeme. Postanite članom jedne od njih i dobiti ćete mogućnost dodatnog stručnog obrazovanja, kontakata s budućim poslodavcima, rada u međunarodnim timovima, usavršavanje organizacijskih vještina. Zajedničko ovim udrugama je i što su osnovane s istim ciljem- međukulturne tolerancije kroz upoznavanje i druženje sa studentima drugih zemalja. Ono u čemu vi možete profitirati je da sudjelovanjem u projektima naučite nešto što se na svakodnevnim predavanjima ne može. To se prije svega odnosi na komunikacijske sposobnosti, vještine držanja predavanja i prezentacija, sudjelovanja u raspravama... Ako je sve zajedno još i vezano za vašu struku, saznat ćete kako se sve radi na drugim sveučilištima i drugim zemljama, dobiti motivaciju za rad i puno dobrih ideja.
TEMPUS (trans - European mobility scheme for university studies) program osnovan je 90-ih godina kako bi zemlje našeg područja mogle ipak surađivati sa zemljama članicama ERASMUS-a. To se odnosi na zemlje zapadnog Balkana, istočne Europe i središnje Azije te Mediterana. Pomoću tri radne grupe organiziraju se donacije, stipendiranje studenata te predavanja profesora izvan sveučilišnih institucija.
Ljetos u Istanbulu, Iaeste GetTogether 14.-16. 7. 2005
AEGEE-Association des Etats Generaux des Etudiants de l’Europe čini 17000 članova koji su podijeljeni po oko 200 lokalnih udruga u sveučilišnim gradovima Europe- tzv. antene. Svoj cilj ostvaruju preko organiziranja i gostovanja na konferencijama i seminarima čije se teme zasnivaju na aktualnom interesu i zanimanju studenata. Nadzirani su, koordinirani, podržani i fundirani od strane Europskih Sveučilista, Europskih i lokalnih institucija i privatnih kompanija. http://public.carnet.hr/aegee-zg/index-hr.html
OSTALE UDRUGE Ako mislite da vam je sasvim dovoljno učenja kroz godinu, a uživate u putovanjima, postanite članom Hrvatskog ferijalnog i hostelskog saveza. Još jedan dobar način za upoznavanje SAD-a je preko CCUSA programa koji vam pronađe posao, pomogne u pripremi papirologije i organizacije putovanja. Za kraj bih naglasila kako se za svaki program treba javiti od 6 do 9 mjeseci prije željenog polaska, a ako ste se zainteresirali, nikada nije prerano da se osobno obratite udrugama. Uživajte!
|||| || | studentski kutak ||||| ||
IAESTE (The International Association for the Exchange of Students for Techical Experience) je najveća svjetska organizacija za razmjenu studenata prirodnih i tehničkih znanosti. Trenutno se u organizaciji nalazi 81 zemlja iz cijelog svijeta s punopravnim članstvom, a ove godine na stručnoj praksi je bilo više od 7500 studenata. Studenti odlaze na radno mjesto u svojoj budućoj struci u neku drugu zemlju i to u trajanju od 6 tjedana do godine dana. Lokalni odbori koje čine studenti nalaze plaćeni posao u tehničkim strukama, te se i brinu za organiziranje smještaja i slobodnog vremena stranim praktikantima. Lokalni odbor Zagreb prema prošlogodišnjem rezultatu (oko 100 primljenih i poslanih studenata) među najboljima je u svijetu. Mnogi naši stari članovi sadašnje su poslodavce upoznali upravo kroz IAESTE razmjenu. Budući da sam i sama član ove udruge ovim bi putem htjela još jednom zahvaliti prof. Fiedleru i prof. Medaku što su ovog ljeta primili strane studente.
BEST (Board of European Students of Technology) je slična organizacija, no okuplja samo studente tehnologije iz cijele Europe koje čini međunarodno osvještenima kroz uključivanje u izazovne projekte poput stručnih seminara, kulturnih razmjena, treninga, radionica i natjecanja. Orijentiran je prema tome da postane veza u komunikaciji između firmi i studenata. Pomaže studentima u razvoju i započinjanju njihovih karijera te u razvoju nekih vještina i znanja koje se ne dobivaju redovnim školovanjem. www.best.hr
13
Ivana Dabanović
razlog za organizaciju IGSO (International Geodetic
Kako je nastao IGSM?
Students Organisation) narednih godina, čiji se broj članova iz godine u godinu povećava. Tako je 10. svibnja 1991. godine, na četvrtom IGSM-u u Grazu, službeno ustanovljena IGSO.
IGSO? Glavni cilj IGSO (International Geodetic Students Organisation) je izgraditi nova ili produbiti već
postojeća
geodezije,
prijateljstva
geomatike,
među
studentima
kartografije,
topografije,
fotogrametrije i daljinskih istraživanja iz različitih Prije sedamnaest godina u nizozemskom
zamalja. IGSO pomaže u učinkovitijoj i bržoj razmjeni
gradu Delftu prvi puta sastali su se studenti
iskustava i ideja među studentima sa različitih
geodetskih fakulteta iz različitih zemalja.
sveučilišta. Poznanstva i prijateljstva omogućuju i
Članovi odbora Committee Snellius International
lakšu razmjenu studenata, jer ionako postoji malo
‘GAUSS’ željeli su usporediti program Geodetskog
programa za razmjenu studenata za područja iz
fakulteta na Tehničkom sveučilištu u Delftu sa sličnim
našeg studija (ERASMUS, IAESTE).
programima drugih fakulteta. Kako je to jedini takav
Veliki problem s kojim se susreće IGSO je nestalnost
fakultet u Nizozemskoj, bili su prisiljeni obratiti se
aktivnih članova, jer studij u pravilu traje par
studentima iz susjednih država. Odazvalo se oko
godina. Upravo zbog toga neke velike ideje ostaju
150 studenata s 15 fakulteta iz 7 različitih država i
nedovršene, nakon odlaska svojih začetnika. S druge
tada još nisu ni znali da su započeli tradiciju susreta
strane, to ima i pozitivan učinak, jer je organizacija
koji se do danas redovito održavaju. U početku bilo
fleksibilna i spremna na novosti i promjene.
je to tek neformalno okupljanje studenata iz različitih
Službeni jezik unutar organizacije je engleski.
zemalja, ali kako je broj sudionika svakim susretom
Unutarnja struktura djelovanja uređena je statutom,
rastao, susreti su zahtijevali sve više truda i brige oko
koji je donesen na prvom susretu u Nizozemskoj. Na
organizacije.
četvrtom IGSM-u u Grazu broj fakulteta sudionika
IGSM
(International
Geodetic
Students
14
|||| || | studentski kutak ||||| ||
Meeting) održava se jednom godišnje u proljeće. Organizacija leži na studentima sa fakulteta zemlje u kojoj se održava i oni ga mogu osmisliti prema vlastitim zahtjevima i mogućnostima. Na organizatorima ostaje da osmisle program sa predavanjima, izlete, prezentacije, izložbe itd. Obično službeni dio IGSMa završava turističkim programom, razgledavanjem znamenitosti i tradicionalnim geopartijima. Izneneđujuće velik odaziv na prvi susret bio je
povećao se na 17, koji su potpisali memorandum
organizacije. Danas IGSO broji 72 člana (društva
nikoga. Na vlastitom iskustvu saznali smo da u
i organizacije studenata geodezije koji zastupaju
klubove obično ne puštaju mlađe od 23 i pravila su
svoj fakultet) iz preko 28 različitih država. Za vrijeme
poprilično stroga. Uspjeli smo pronaći klub čija je
IGSM-a u Hannoveru u travnju 1996. godine studenti
granica 21, a osim nas i još ponekog turista, nije bilo
našeg fakulteta, zajedno sa studentima iz Coimbe
nikoga.
(Portugal),
Beograda
(Jugoslavija),
Istanbula
Sutradan
ujutro
otišli
smo
na
mjesto
(Turska) i Neubranderburga (Njemačka) pridružili
sastanka. Helsinki University of Technology je
su se ovoj velikoj organizaciji. Od 1992. godine
najstarije i najveće sveučilište u Finskoj, a datira još
organizacija se ponosno može pohvaliti i jednim
iz 19. st. Još 1950-ih sveučilište je premješteno iz
neeuropskim članom, studentima sa Sveučilišta
Helsinikija u susjedni grad Espoo. U jednom od pet
Kumasai iz Gane.
centara Espooa, Tapioli, nalazi se golemi kampus sa studentskim domovima, školama i fakultetima.
IGSM 2004 Espoo, Finland
Studentsko
naselje
izgleda
poput
apartmana
U lipnju 2004. godine IGSM je prvi puta
smještenih u borovoj šumi. Studentske sobe u
organiziran u jednoj od Nordijskih zemalja. Studenti
Finskoj isključivo su jednokrevetne sa zasebnim
iz Helsinkija pobrinuli su se da 150 studenata iz
kupatilom, kuhinjom i dnevnim boravkom.
20 zemalja kući ponesu samo lijepe uspomene iz
U stereotipe poput ‘talkative as a Finne’,
Finske. Department of Surveying, Helsinki University
narednih dana i sami smo se uvjerili kada smo se
of Technology jedina je ustanova za edukaciju
muvali kampusom. Nitko na sveučilištu nije nam se
budućih geodeta u Finskoj.
nasmiješio, a razlog tomu je što su bili prezauzeti pričanjem na Nokiu ili downloadanjem e-mailova
u kasnim večernjim satima. Iako smo na to bili
na svoje PDA-e, da bi prepoznali išta više od par
spremni, iznenadili smo se što je u 23 sata ovdje još
koraka pločnika ispred svojih nogu. Finci, naime,
dan. Ljetne noći u Helsinikiju poprilično su svijetle,
puno pažnje posvećuju riječima, što se odražava
ali Sunce ipak zalazi svaki dan u godini. Sunce je tih
tendencijom da kažu malo i izbjegavaju nepotrebne
dana zalazilo u 22.50 i izlazilo 3.50 idućeg jutra. Tako
‘small talks’. ‘Tvoj govor trebao bi biti bolji od tišine, a
smo prije odlaska na spavanje redovito odgledali
ako nije, ostani tiho.’
izlazak Sunca.
Nitko od domaćima nije nas dočekao, pa smo
Budući da smo stigli dan ranije, smjestili smo
zajedničkim silama sa Švicarcima i Poljacima koje
se u jeftinom hostelu u centru, i odvojili vrijeme za
smo susreli pronašli naše odredište. Smješteni smo
istraživanje grada. Nakon cjelodnevnog obilaska
u osnovnu školu koja je taj tjedan služila samo za
znamenitosti, krenuli smo u noćni život i doživjeli
potrebe IGSM-a. Spavali smo na podovima učionica
razočarenje. Bila je nedjelja navečer i na ulicama
u vrećama za spavanje, a potrebe poput tuširanja
|||| || | studentski kutak ||||| ||
Na aerodrom u Helsinkiju sletjeli smo
15
i
hrane
ekoloških barijera i još mnogim zanimljivim temema
obavljali smo na istom
iz struke koje su za nas priredili profesori i asistenti
mjestu,
sa fakulteta i sponzori.
jer
škola
inače funkcionira na
Ipak, među stručnim predavanjima, našla se i jedna
principu
cjelodne-
iznimka. Zadnje predavanje bilo je o sauni. O kulturi
pa
finske sune pričao nam je predsjednik Finish Sauna
imaju malu menzu i
Society. U Finskoj ima 2 milijuna sauna na populaciju
par tuševa.
od 5 milijona ljudi. Nije teško zaključiti da su saune
U večernjim satima,
posvuda. Važni ugovori u velikim tvrtkama potpisuju
svi
se nakon saunanja, državne institucije imaju sune,
studenti sretno stigli
predsjednik se sauna u vlastitoj sauni, pa i ljudi u
i zauzeli mjesta za
gradskim stanovima ili u vikendicama na selu. Jedan
spavanje, u obližnjoj dvorani priređen je Welcome
od najpopularnijih barova u studentskom kampusu
party, prvi u seriji predviđenih partija. No, da ne bi
dolazi u kombinaciji sa saunom. A da ne bi sve ostalo
pomislili da se tih dana smo partijalo, dovoljno je reći
samo na govoranciji, u večernjem dijelu programa
da su Finci pripremili prebukirani raspored raznolikih
sudionici su imali priliku dvije večeri zaredom
predavanja i radionica i da smo svakog jutra u 6.30
isprobati saunu što se pokazalo velikim uspjehom.
vnog
nakon
boravka
što
su
umjesto ‘Good morning’ slušali zapovijedi Mike
Kako reagirati na sljedeći prijedlog? Pozvani
(IGSO General Secretary) ‘Wake up. You must go to
smo da skinemo odjeću i zatvorimo se u malenu
lectures’. Budući da se tuširati moglo samo pola sata
sobicu zagrijanu na 100°C, gdje ćemo zajedno sjediti
prije doručka, bili smo prisiljeni ustati se, otuširati i
goli neko vrijeme i znojiti se. Zatim ćemo izaći van
doručkovati, te pješačiti pola sata do glavne zgrade
(još uvijek goli) i skočiti u jezero kako bi se osvježili u
HUT gdje su za nas bila priređena predavanja.
ledenoj vodi (ili da je kojim slučajem zima uvaljali bi
Službeni dio programa započeo je sa Opening
se u snijeg). Skraćeno: jeste li za saunu?
Ceremony. Opening Ceremony tradicionalno se
Odgovor bi trebao biti jednostavan. Biti hrabar
održava na početku svakog susreta. Ovaj put
i reći: Yes, of course, jer ako odbiješ, propustit ćeš
srdačno su nas pozdravili ministrica kulture, rektor
fantastično relaksirajuće iskustvo koje će ti pružiti
sveučilišta, predstavnik iz ureda gradonačelnika,
vitalni pogled na kulturu i mentalitet naših finskih
direktor FIGa i predstavnik studenata. Pozorno smo
domaćina. Ipak, zašto bi bilo jednostavno, kad se
slušali pozdrave dobrodošlice, divili se impresivnoj
može zakomplicirati. Zbog negodovanja sudionika
tradiciji IGSM-a i velikoj časti koja je pripala finskim studentima da upravo oni, prvi od svih nordijskih studenata, organiziraju ovaj veličanstveni događaj. U dva dana imali smo priliku poslušati 14
|||| || | studentski kutak ||||| ||
predavanja iz različitih područja geodezije, a između predavanja imali smo pravi picnic lunch i coffee brake na travi ispred zgrade sveučilišta. Na
predavanjima
raznolikih
sadržaja
slušali smo, o 3D modeliranju u fotogrametriji, o pozicioniranju u hidrografskoj izmjeri, vojnim kartama u Finskoj, mobilnoj upotrebi baza geopodataka u Europi, mobilinim aplikacijama za praćenje životinja
16
baziranim na GPSu, o modeliranju i vizualizaciji
(uglavnom ženskog dijela), domaćini su bili prisiljeni promjeniti svoj običaj da u saunu idemo all together.
Tako je prvih pola sata bilo rezervirano za girls only, zatim pola sata za boys, i ostatak mixed. U ovom zadnjem najviše su uživali Poljaci i Česi, a mi ostali pili smo pivo u toplom baru i povremeno izlazili van kako bi nazočili kakvom hrabrom skakanju u jezero. Kako osnovno pravilo saune nalaže: ostani u sauni oniliko dugo dok se osjećaš ugodno i ponovi to par puta, saunanje je potrajalo do dugo u noć... Cijeli jedan dan bio je posvećen izletu i razgledavanju zanimljivih znamenitosti u Helsinkiju. Između ostalog, posjetili smo The Arabia Centre koji je smješten u Arabia tvornici u Helsinkiju. Gledali smo kako se porculan ručno izrađuje i posjetili Iittala izložbeni prostor u Arabia muzeju i galeriji. Vidjeli smo poznate vaze koje je dizajnirao Alvaro Aalto i set posuđa iz kojeg se posluživala hrana na Oscaru i set iz kakvog večera Bill Clinton. Zatim smo uživali na krstarenju brodom, koje nam je pružilo potpuno drugi pogled na grad - razgledavanje predivnog arhipelaga Helsinkija. Zadnji dan, nakon General Assembly-a, raznih radionica u kojima smo razmjenjivali naša studentska iskustva, te tradicionalne nogometne utakmice, uvijek je predviđen za oproštajnu večeru. Banquet je organiziran u Rake-Sali u centru grada i uvijek je zanimljivo vidjeti kako ovaj svečani događaj geodete preobrazi u neprepoznatljive ljude u odijelima i svečanim toaletama. Predstavnici sveučilišta iz svih zemalja imali su priliku darovati domaćine i zahvaliti na gostoprimstvu i lijepim trenutcima. Domaćini tako dobiju pozamašnu zbirku delicija i alkohola specifičnih za zemlje iz kojih studenti dolaze. Nakon svečane večere, Farewell party nastavio se u obližnjem klubu sve do jutarnjeg polaska na aerodrom. Prespavali smo let do Budimpešte, čekanje na aerodromu i let za Zagreb puni dojmova iz zemlje u kojoj ljudi prihvaćaju da je u sauni na 80°C chili, a 20°C vani je freaking vruće. Na kraju, želim pozvati sve studenate našeg fakulteta da ne budu inertni i svakako nastave tradicije odlazaka na IGSM narednih godina, jer ukoliko nitko od prestavnika sveučilišta ne dođe dvije godine zaredom gubi se članstvo u IGSO. Studentske godine trebale bi biti poučne i zanimljive. Pored učenja, važno je imati aktivan studentski život i provesti vrijeme učeći o životu i svijetu. Unatoč velikoj popularnosti elektroničkih tehnologija, one ne mogu zamijeniti osobne kontakte i susrete. Za par godina, IGSM prijateljstva možda će prerasti u važne poslovne kontakte sa ljudima u različitim dijelovima svijeta. A najdragocjenija je prilika koju ćete dobiti da vidite kako studenti istog fakulteta, ali u drugoj zemlji žive, rade i provode svoje slobodno vrijeme.
Ana Kuveždić
TALK TO THE HAND
ŠTO DOBIVAMO PRIHVAĆANJEM NEKE OD LICENCI? 1 Uvod
ne postaje vlasnikom kopije istog, nego Popularizacijom broadbanda (širokopojasna samo licencira njegovo korištenje. Ako na mreža, DSL, CABLE,...) računalni programi neki način prekršite prava koja ste dobili, (software) postaju dostupni na klik. Velik morate uništiti vašu kopiju softwarea i broj računalnih programa dolazi zajedno s licence . licencom. Po definiciji, licenca je dogovor Korisnik, također, može software ili ugovor koji vam daje pravo da nešto instalirati samo jednom, na jedno napravite. Licenca kao pravni dokument računalo, tj. ako, ako recimo, recimo želite EULA spada u zakone o software kod kod kuće i na koristiti korisiti software copyrightu. Naravno, takva licenca poslu morate kupiti dvije licence. vs. vam može i oduzeti pravo da Prihvaćanjem licence gubite pravo nešto napravite. No u većini “reverse engineering - a”,odnosno, slučajeva jedini razlog mogućnost da pokušate otkriti postojanja licence je da se kako software funkcionira. zaštite proizvodači računalnih Dakle, kako komunicira s programa neovisno o tome drugim programima, u kojem da li predstavljaju običnog formatu sprema podatke, korisnika ili korporaciju. kako je postignuta određena Sljedećim redovima pokušat funkcionalnost, itd. Na sreću, u ću vam približiti mogućnosti što ih pružaju dvije većini država postoje zakoni koji omogućavaju licence koje najčešće susrećemo. U lijevom kutu je “reverse engineering”, prvenstveno zbog potreba End User License Agreement (EULA) za interoperabilnosti različitih programskih rješenja. koja predstavlja vlasničke računalne programe kao Privatnost možete zaboraviti, jer u EULA-ama postoje što su Microsoft Windows ili Autodesk AutoCAD. U redovi koji tvrtkama omogućavaju prikupljanje i nastavku nalazi se GNU General Public License iskorištavanje tehničkih informacija o softwareu. (GPL) koja je temelj free/open - source filozofije, Problem je što nije definirano što su točno tehničke odnosno slobodnih računalnih programa kao što su informacije i na koji način će biti iskorištene. Često Linux kernel ili GNU Emacs. se mogu naći i redovi koji omogućuju tvrtki da tako Let’s get ready to rumble! prikupljene informacije podijeli s drugim tvrtkama.
GPL
2 EULA
|||| || | extra extra ||||| ||
End User License Agreement (EULA) je ugovor kojim su proizvodači vlasničkog softwarea postigli dvije stvari: ograničili mogućnosti i prava korisnika te se oslobodili bilo kakve odgovornosti. Svaki proizvodač softwarea uglavnom ima svoju verziju EULA licence no odstupanja proizlaze iz specifičnosti softwarea, glavna ideja ostaje ista. U početku su se javljali razni pravni problemi upravo zbog želje vlasnika softwarea da što više ograniče korisnika, kao na primjer oduzimanje prava slobode govora. Odnosno korisnik prihvaćanjem ugovora gubi pravo govoriti ili pisati o dobrim ili lošim osobinama softwera. Još jedan od problema je bio način prezentiranja EULA-e krajnjem korisniku, najbolji način je na papiru, ali ukoliko preuzmete neki program s Interneta, EULA će biti u digitalnom formatu. Neki programi traže prihvaćanje ugovora prije instalacije, neki poslije, a neki prilikom prvog pokretanja. Često licenca nije u potpunosti prikazana već samo njezin manji dio, u kojem su prikladno zaboravljeni dijelovi koji najviše ugrožavaju korisnika. Zanimljivo je da korisnik prilikom kupnje softwarea
Zanimljivo je spomenuti i to da tvrtka ima pravo instalirati novi ili poboljšani software bez mogućnosti intervencije korisnika. Microsoft recimo na svoj proizvod Windows XP Professional daje garanciju u trajanju 90 dana od datuma kupnje, no ne i na zakrpe koje se naknadno instaliraju (Service Pack 2). Ako u vremenu garancije software (WinXP) na neki način napravi štetu krajnjem korisniku, maksimalan iznos koji će Microsoft vratiti je jednak cijeni koju je korisnik platio za software. Dakle ako izgubite više tisuća dolara zbog neispravnosti Microsoftovog softwaera možete dobiti natrag samo onih 100$ koliko ste platili software. Ukoliko se greška na softwareu pojavila zbog nepravilne uporabe ili virusa, onda garancija ne vrijedi. Nakon što garancija prestane vrijediti krajnji korisnik ne može tužiti tvrtku ni u kojem slučaju neovisno o tome koliko je software loš. Neki od njih mogu biti: gubitak profita, prestanak rada tvrtke, gubitak privatnosti ili osobna ozljeda. Zanimljivo je da ne možete tužiti tvrtku čak niti ako je tvrtka objavila (priznala) postojanje greške u softwareu. Za kraj želio bih istaknuti da tvrtke zadržavaju pravo promjene sadržaja licence. Krajnji korisnik se nemora brinuti oko prihvaćanja nove licence jer prihvaćanjem
19
Č e s t o postoji potreba za korištenjem slob o d n o g slobodnog softwarea 3 GPL unutar vlasniIdejni začetnik GNU General Public License (GNU čkih programa, GPL) je Richard Stallman. kako GNU GPL to GNU GPL razmjenu i izmjenu slobodnog softwarea nedozvoljava, tada osigurava tako što uvodi određena jamstva. Upravo ta se može iskoristiti jamstva čine software slobodnim. Licenca je također Library GPL LGPL. slobodna pa tako bilo koji korisnik može iskoristiti Tako, recimo, Oracle GNU GPL za svoj softverski proizvod. GNU GPL nije može povezati svoj software jedina licenca slobodnog softwarea ali je najčešća no s slobodnim softwareom kako bi radio na popis ostalih važećih možete pronaći na Linux operativnom sustavu. Također, može doći do http://www.opensource.org/licenses/. promjene sadržaja licence, no svaka nova inačica će GNU GPL licenca naglašava da iako je software imati jasno istaknut broj. Ukoliko taj broj nije definiran slobodan to ne znači da je i besplatan pa tako možete korisnik može upotrijebiti onu inačicu koju želi. Kako naplatiti uslugu kopiranja (cijena nije ograničena). korisnik nije potpisao nikakav ugovor prihva Slobodan software znači da vi imate pravo kopirati, -ćanje licence podrazumijeva se u trenutku izmjenjivati ili distribuirati software. Takoder nepostoje iskorištavanja prava koja je dobio (kopiranje, ograničenja na broj kopija ili broj računala na kojima modifikacija i distribuiranje). se software može pokrenuti. Kako bi se zaštitila prava onih koji su vama omogućili 4 Zaključak korištenje softwarea unutar GNU GPL - a dodjeljenje Čitajući GNU GPL i EULA licence došao sam do su vam određene obaveze prilikom daljnje distribucije zaključka da je EULA napisana za pravnike, dok je softwarea ili njegove modifikacije. vaša obaveza je GNU GPL napisana za korisnike. Ako je itko pokušao dati sva prava koja ste dobili onima kojima distribuirate pročitati neku EULA licencu znati će na što mislim. software. Ovo se postiže obavezom da prilikom GNU GPL je puno lakše za pročitati jer su prava i distribucije softwarea u paketu mora biti uključen obaveze obješnjene na način razumljiv osobi koja izvorni kod istog, te da mora postojati kopija GNU nije pravnik.Istraživanja su pokazala da se pojavljuju GPL licence. Izvorni kod čini software slobodnim, sljedeći omjeri: dok licenca osigurava ista prava i obaveze svima koji EULA - GPL žele korisiti software koji vi distribuirate. Ograničavanje korisničkih prava 45% - 27% Jasno je istaknuto da software s GNU GPL licencom Dodjeljivanje korisničkih prava 15% - 51% ne dolazi s garancijom, no ako odlučite pružiti Ograničavanje podizanja tužbi 40% - 22% garaciju slobodni ste to napraviti kao što možete i Uglavnom EULA -om želi zaštiti tvrtke koje razvijaju odrediti cijenu takve garancije. Kako garancija ne vlasnički software, na način da ograničava prava postoji, bilo kakvu štetu nadoknadit će sam korisnik i mogućnosti krajnjeg korisnika, istovremeno softwarea. Ukoliko izmijenite software morate to oslobađajući tvtku bilo kakve odgovornosti za nastalu jasno istaknuti. Na ovaj način se zaštićuju izvorni štetu. Na Internetu postoje priče kako niti jedna tvrtka autori softwarea, ukoliko se pojave problemi s vašom u skoro 30 godina nije uspijela naplatiti gubitak inačicom softwarea. prouzrokovan greškom u Microsoftovom softwareu. Slobodan software je pod konstantnim prijetnjama GNU GPL s druge strane želi zaštiti korisnika dok softverskih patenata. istovremeno potiče na razmjenu i evoluciju slobodnog Kada bi neki slobodan program postao dijelom softwarea. Iako se software naziva slobodnim to ne patenta to bi ga pretvorilo u vlasnički software. Stoga znači da je i besplatan, no prilikom distribucije se u GNU GPL licenci stoji da ukoliko neki patent nije prava i obaveze moraju prenijeti korisniku. To se slobodan za opću upotrebu onda se ne može iskorisiti postiže obaveznim uključivanjem GNU GPL licence u GNU GPL sotwareu. Primjer za to je patentiranje za svaku kopiju softwarea. LWZ sažimanja, nakon čega se više LWZ nije mogao Ukoliko ste samo korisnik ili možda razvijatelj iskorisiti za sažimanje. Srećom postoji GZIP koji je softwarea imate slobodu donošenja odluke da li izdan pod GNU GPL licencom. ćete korisiti software koji sadrži jednu od spomenutih Slobodan software se može distribuirati i u binarnom licenci. obliku, tj. obliku čitljivom računalu, no onda morate uz binarni oblik distribuirati i izvorni kod. Dražen Odobašić
20
|||| || | extra extra ||||| ||
stare atomatski prihvaća i bilo koju njenu promjenu ili dodatak. Također, sva prava koja nisu navedena zadržava pružatelj licence, odnosno tvrtka koja je proizvela software.
GEODETSKO PRAĆENJE EKSPLOATACIJE KAMENOLOMA “KREMEŠNICA” KOD LASINJE UVOD U prošlosti su graditeljstvo i graditeljska kultura bile vezane uz prirodne materijale te su za kulturnu ostavštinu u najvećoj mjeri dužne kamenu koji je značajan za sve tradicijske i prirodne vrijednosti graditeljstva i umjetnosti. Kamen je i danas važan građevinski materijal, posebice u niskogradnji. U kamenolomu ¨Kremešnica¨ proizvodi se agregat iz eruptivnog kamena dijabaza. Taj se kamen minira, mehanički drobi i usitnjava, mora imati određena fizičko - mehanička svojstva, granulometrijski sastav i čistoću. Iz njega se proizvode asfaltne frakcije 0-2 / 2-4 / 4-8 / 8-11 / 1116 / 60-120 (mm)
Slika 1. Postrojenje za usitnjavanje kamena.
SNIMANJE KAMENOLOMA PRIJE I ZA VRIJEME EKSPLOATACIJE Geodetsko snimanje kamenoloma prije početka eksploatacije potrebno je u svrhu određivanja kamenoloma u prostoru i urbanistička rješenja, kao podloga za elaborate o isplativosti i elaborate o ekološkom utjecaju kamenoloma na okoliš. Također je potrebno, zbog praćenja radova u kamenolomu, i izračunati masu odlomljene stjenske
mase. Koncesionar je dužan davatelju koncesije svake godine predati elaborat o obavljenom iskopu te godine, te o stanju rezervi u kamenolomu. U tu svrhu potrebno je jednom godišnje izvršiti geodetsko snimanje stvarnog stanja u kamenolomu i izračunati količinu kamena koji je proizvodnim procesom uklonjen iz kamenoloma. Poligonska mreža, korištena za snimanje, povučena je s obližnje trigonometrijske točke. Kako na terenu nije bilo pogodnog mjesta za trajnu stabilizaciju poligonskih točaka, koje bi se mogle koristiti i pri budućim snimanjima, s koncesionarom je dogovoreno ukapanje betonskih blokova izvan zone radova, u kojima su stabilizirane poligonske točke. Zbog konfiguracije terena, snimanje je bilo vrlo zahtjevno. Nije bilo moguće pristupiti svim mjestima koja je potrebno snimiti. Nepristupačna mjesta (pokosi s velikim nagibom i izbočenja na strmim liticama) snimljena su tako da je prizma privezana na uže i spuštana niz pokos do mjesta na kojem je potrebno snimiti točku. Od 2000.-te godine prestala je potreba za takvim spuštanjem prizme niz liticu kako bi se snimile točke na nepristupačnim mjestima. Instrumentom koji je opremljen uređajem za mjerenje duljina laserom omogućeno je snimanje točaka u kamenolomu i na potpuno nepristupačnim mjestima, te snimanje većeg broja točaka. Time je povećana i točnost snimanja. Snimanjem su se nastojali obuhvatiti svi veći prijelomi na liticama i udubljenja nastala prilikom miniranja i urušavanja, kako bi snimak bio što vjerniji stanju na terenu. U prostoru kamenoloma nalaze se postrojenja za mehaničko drobljenje i usitnjavanje u kojima se proizvode asfaltne frakcije različitih granulacija. Te frakcije odlažu se na zasebne deponije prema granulacijama. Pri svakom snimanju kamenoloma snimani su i ti deponiji, kako bi se ustanovile zalihe obrađenog granulata u kamenolomu. Deponiji su nepravilnog oblika, od sipkog materijala, neravne površine i mogu biti vrlo visoki, što otežava kretanje po njima. Potrebno je pravilno ocijeniti vrhove,
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
Slika 3. Detalj kamenoloma.
21
Slika 2. Detalj kamenoloma.
lomove i linije pokosa na kojima je potrebno snimiti točke da izračun volumena bude što točniji.
Slika 4. Pogled na deponije asfaltnih frakcija.
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
OBRADA SNIMLJENIH PODATAKA Obrada podataka rađena je na računalu u AutoCAD Land development aplikaciji. Zadatak je izraditi digitalni slojni plan koji će omogućiti uklop snimaka kamenoloma koji će se napraviti narednih godina, te izračun masa otkopanog kamenog materijala. U pripremi za izradu slojnog plana potrebno je izračunati koordinate detaljnih točaka i formirati TXT datoteku s brojevima detaljnih točaka, koordinatama i eventualno oznakom ili kodom detaljnih točaka. U aplikaciji je moguće prilagoditi redoslijed zapisa prema onome kako ga imamo u TXT datoteci, tako da nije nužan raspored: broj točke Y, X, H. Ovako napravljena TXT datoteka učitava se u aplikaciju. Sljedeći korak je postavljanje mreže trokuta pomoću koje se interpoliraju slojnice. Princip po kojem program računa interpolaciju slojnica isti je kao kod interpoliranja slojnica na planu. Na ovoj mreži moguće je izvršiti korekcije, odnosno ukloniti linije preko kojih ne želimo slojnice ili pak dodati nove linije u mreži. Potom se određuje ekvidistancija, stupanj zakrivljenosti slojnica, vrsta linije kojom će biti izvučene i veličina brojeva, te se na koncu pokrene iscrtavanje slojnog plana. Ovako dobiven digitalni slojni plan poslužit će kao osnova za računanje razlike masa između dva snimanja. Nakon svakog izvršenog snimanja izrađivao se ovakav digitalni slojni plan. Zbog poteškoća u poklapanju digitalnih modela i nemogućnosti direktnog određivanja volumena odlomljene
kamene mase, izračun se je vršio računanjem iz površina profila. Na početnom modelu određene su konstantne linije za određivanje profila na međusobnoj udaljenosti 5m. Aplikacija omogućuje izradu profila temeljem iscrtanog slojnog plana. Potrebno je zasebno imenovati svaki profil i odrediti nultu visinsku točku za iscrtavanje profila. Komanda u aplikaciji zahtjeva određivanje linije u modelu za koju će se iscrtati profil. Označavaju se pojedinačno linije profila koje smo unaprijed zadali te mjesto na modelu gdje želimo da profil bude iscrtan. Temeljem iscrtanih identičnih profila iz dva snimanja računaju se u površine profila pomoću AutoCAD komandi, a potom i volumen između susjednih profila. Volumen deponija asfaltnih frakcija određuje se naredbama u Land Developmentu na 3D modelu slojnog plana. Aplikacija računa površine zatvorenih ravnina svake slojnice, te iz tih površina i ekvidistancije volumen pojedinog deponija. Na temelju obrađenog snimka izrađuje se elaborat koji se sastoji od slojnog plana s ucrtanim linijama profila u M 1:500, grafičkog prikaza profila s ucrtanim svim profilima koji su snimljeni prethodnih godina, tablica s prikazom površina profila, volumenom između susjednih profila te ukupnim volumenom odlomljene stijenske mase u razdoblju između dva snimanja te tablice s volumenom deponija asfaltnih frakcija.
ZAKLJUČAK Pri višegodišnjem kontinuiranom snimanju kamenoloma tahimetrijskom metodom, potrebno je nastojati zadržati istu točnost svakog pojedinog snimanja poradi što točnijeg izračuna mase odlomljenog kamenog materijala. Točnost pojedinog snimanja raste s većim brojem točaka snimljenih na lomovima litica koje nisu pristupačne te ih nije moguće snimiti uz pomoć prizme. Pri tome je od velike pomoći instrument s uređajem za mjerenje duljina laserom. Razvoj softvera omogućava nam da nekad mukotrpan posao izrade slojnog plana i profila terena znatno ubrzamo, što zahtjeva dobro poznavanje programa koji pomažu u obradi geodetskih podataka.
22
Slika 6. 3D model slojnog plana. Slika 5. 3D model.
Darko Dukovac, dipl.ing.geod
ETAŽIRANJEM DO VLASNIČKIH OVLASTI 1. UVOD
2. ETAŽIRANJE Etažiranje je postupak uspostave vlasništva nad posebnim dijelom nekretnine. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno
3. ETAŽNI ELABORAT Da bi se etažno vlasništvo uspostavilo potrebno je izraditi plan posebnih dijelova nekretnine. Izradom plana posebnih dijelova nekretnine utvrđuju se posebni dijelovi nekretnine (sa njima sporednim dijelovima) i zajednički dijelovi nekretnine kao i njihova veličina te se označavaju vlasnici pojedinih dijelova. Etažiranje obavljaju za to osposobljene stručne osobe, sudski vještaci, koji na zahtjev suvlasnika rade elaborat etažiranja. Za izradu elaborata etažiranja, potrebno je imati tehničku dokumentaciju zgrade, iz koje su vidljive površine pojedinih posebnih, sporednih i zajedničkih dijelova objekta te nacrt podjele zemljišta - dvorišta oko objekta ako je on jasno razgraničen među suvlasnicima. Tehnička dokumentacija zgrade je često manjkava te se pristupa i dodatnim izmjenama objekta, dok se za podjelu dvorišta najčešće traži snimak stvarnog stanja katastarske čestice uz prisustvo suvlasnika koji su dužni pokazati međusobna razgraničenja. Kod ovih izmjena angažiramo se mi, geodetski stručnjaci, kao nosioci posla, u suradnji sa sudskim vještacima. Kada se sakupi sva potrebna dokumentacija izrađuje se elaborat etažiranja čiji je osnovni dokument Plan posebnih dijelova koji sadrži: • nalaz • zaključak • prilog: nacrti nekretnine, izvadak iz zemljišne knjige, kopiju katastarskog plana, rješenje o imenovanju stalnim sudskim vještakom, podaci o upisu u glavnu knjigu sudskog registra (primjer)
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
Danas na mnogim izgrađenim građevinskim česticama imamo suvlasnike koji svoje djelove nekretnine koriste isključivo samostalno, tj. neovisno od drugih suvlasnika. Često su to obiteljske kuće koje su podijeljene po vertikali na dvije zasebne cjeline, čiji je sastavni dio dvorište ili vrt, dvoetažne stambene zgrade sa dvoetažnim stanovima i pripadajućim dvorištima - vrtovima i sl.. Nekretnina može biti i u samovlasništvu, ali različite namjene prostora npr. poslovno - stambena građevina koja je po vertikali odijeljena na zasebnu poslovnu tj. stambenu cjelinu, a te cjeline vlasnik ne želi jednako tretirati. Iz navedenog je vidljivo da suvlasnici ili vlasnici takvih nekretnina imaju interes nekretnine razdvojiti u pravnom smislu na zasebne cjeline. Pošto su takve građevine tlocrtno djeljive kroz sve etaže, a dvorište ili vrtovi između suvlasnika ograđeni kao zasebni dijelovi, prije donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju takve smo izgrađene građevinske čestice rješavali diobom nekretnine ili parcelacijom radi rješavanja imovinsko pravnih odnosa. Takvi geodetski elaborati potvrđivani su samo od katastarskih ureda te kao takvi bili provedeni kroz katastarski operat i zemljišne knjige. Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (člankom 20. izmijenjen je članak 43. Zakona o prostornom uređenju, objavljeno u Narodnim Novinama br. 100/04) propisano je da se parcelacija zemljišta unutar građevinskog područja može provoditi samo u skladu s lokacijskom dozvolom, detaljnim planom uređenja ili rješenjem o utvrđivanju građevne čestice. Nakon donošenja Zakona, na terenu su i dalje ostali stvarni problemi, npr. oni između suvlasnika koji svoja prava na svom vlasničkom dijelu žele ostvarivati neovisno od ostalih suvlasnika (pravo zaloga - hipoteka, kupoprodaja i sl.) ili kada vlasnik želi poslovni prostor vezati uz svoj poslovni plan i rizik, a stambeni dio građevine samo uz privatni život. Vlasnici nekretnina i dalje dolaze s takvim problemima u geodetske urede s namjerom da ih riješe. Često se kod takvih problema stranku ne može uputiti na izradu lokacijske dozvole po kojoj bi se formirale dvije ili više čestica. Razlozi mogu biti različiti, npr. građevna dozvola izdana za objekt tretira objekt kao jedan tj. kao nedjeljivu cjelinu, parcela na kojoj je izgrađen objekt ne zadovoljava kriterije prostornog plana u smislu površine ili dimenzija koji bi bili rezultat podjele između suvlasnika, svaki suvlasnik ne može ostvariti pristup na javno dobro put sa svog dijela nekretnine ako ne postoji zajednički prolaz do tog puta i sl.. U takvim slučajevima stranke upućujemo na izradu etažnog elaborata - etažiranje.
vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo s odgovarajućim suvlasničkim (idealnim dijelom) nekretnine na kojem je uspostavljeno. Ono također ovlašćuje suvlasnika na čijem je suvlasničkom dijelu uspostavljeno, da upravljajući tim posebnim dijelom nekretnine umjesto svih suvlasnika izvršava sve vlasničke ovlasti i dužnosti kao da je posebni dio samo njegovo vlasništvo te da s tim dijelom i koristima od njega čini što ga je volja te svakog drugog iz tog isključi. Vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na dijelu suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti. Posebni dio može biti npr. stan, poslovna prostorija, garaža ili sličan samostalni prostor. Uz stan ili neku drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne djelove kao što su balkoni, terase, podrumi, tavani, kućni vrtovi ili mjesta u dvorištu za ostavljanje do dva motorna vozila. Da bi vlasništvo posebnog dijela obuhvaćalo i neki sporedni dio on mora biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine i dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz stana tj. samostalnog prostora kojeg je sporedni dio.
23
Primjer Naslovna:
Sadržaj:
NARUČITELJ: Marin Marinić, Samobor, Tonijeva 8 Ivan Ivanović, Samobor, Tonijeva 8
SADRŽAJ 1. NALAZ str 2-6 2. ZAKLJUČAK str 7-8 PRILOZI: -NACRTI 1-7 - KOPIJA IZVATKA IZ ZEMLJIŠNE KNJIGE
PREDMET:
Plan posebnih dijelova nekretnine u Samobor, Tonijeva 8 PLAN POSEBNIH DIJELOVA USPOSTAVA REALNOG STANJA
- KOPIJA KATASTARSKOG PLANA - RJEŠENJE O IMENOVANJU STALNIM SUDSKIM VJEŠTAKOM - PODACI O UPISU U GLAVNU KNJIGU SUDSKOG REGISTRA
Izradio:
Zagreb, 26. travnja 2004. Nalaz sa izračunom i iskazom površina: Dana 19.04.2004. naručili su Marin Marinić iz Samobora, Tonijeva 8 i Ivan Ivanović iz Samobora, Tonijeva 8, plan posebnih dijelova za kuću i dvorište koje su sagrađene na k.č. 1100/2 K.o. Samobor, upisane u z.k. ul. 9850 K.o. Samobor. Predmetna k.č. ima 728 m2. Sadašnje stanje upisanog vlasništva u z.k. ul. 9850 K.o. Samobor je slijedeće: U popisnom listu pod A upisana je kuća br. 8 i dvorište ukupne površine 728 m2. Pod B u vlasničkom listu upisani su suvlasnici: 1. Marin Marinić, Samobor, Tonijeva 8 u 1/2 2. Ivan Ivanović, Samobor, Tonijeva 8 u 1⁄2Pod C u teretnom listu zabilježeno je da je kuća bez uporabne dozvole. Voljom suvlasnika temeljem ove elaboracije razvrgava se postojeće stanje i uspostavljaju se udjeli posebnih dijelova prema realnom stanju. Sve izmjere izvršila je tvrtka ING Z. d.o.o. iz Samobora, a sve korisne površine izračunate su u ACAD-u 2002LT. Nakon što je stalni sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina Marko Marić dipl. ing. građ., dana 21.04.2004. godine obavio očevid na licu mjesta u Samoboru, Tonijeva 8 i tom prilikom preuzeo potrebne podatke, te proučio dokumentaciju daje se nalaz i plan posebnih dijelova kako slijedi. 1.
NALAZ
24
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
Elementi u ovom vještačkom elaboratu utvrđeni su očevidom na licu mjesta i uvidom u z.k.ul.br. 9850 K.o. Samobor. Na licu mjesta u Samoboru, Tonijeva 8, zatečena je prizemna kuća sa visokim potkrovljem. 1.1. PRORAČUN NETTO KORISNIH POVRŠINA (NKP) Proračun netto korisnih površina kao i brutto razvijenih površina razvijen je prema odredbama HRN.U.C2.100 i članaka 74. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. IZRAČUN KORISNIH POVRŠINA POSEBNIH DIJELOVA ZA KUĆU U SAMOBORU, TONIJEVA 8 Korisne površine utvđene su nakon izmjere, programom ACAD 2002LT, koju je izvršio geodetski ured ING Z. d.o.o iz Samobora, Perkovčeva 15. A KORISNE POVRŠINE POSEBNIH, SPOREDNIH I ZAJEDNIČKIH DIJELOVA KUĆE NA K.Č. 1100 /2 U SAMOBORU, TONIJEVA 8 VLASNIK POSEBNI DIO
PROSTORIJA
POVRŠINA UTVRĐENA
1. Marin Marinić kosa šrafura Dvoetažni stan lijevo
1 Dnevni boravak i blagovaonica u prizemlju 2 Kuhinja u prizemlju 3 Kupaonica s WC u prizemlju 4 WC u prizemlju 5 Spavaonica u prizemlju 6 Spavaonica u prizemlju 7 Spavaonica u prizemlju 8 Ulazni prostor u prizemlju 9 Vjetrobran i stubište 10 Kupaonica u potkrovlju 11 WC u potkrovlju 12 Spavaonica u potkrovlju 13 Spavaonica u potkrovlju 14 Spavaonica u potkrovlju 15 Spavaonica u potkrovlju 16 Predsoblje u potkrovlju i stubište 17 Garderoba u potkrovlju
Ukupno dvoetažni stan lijevo 2. Ivan Ivanović mrežasta šrafura Dvoetažni stan desno
¸ 18 Balkon
saće šrafura
20 Dnevni boravak i blagovaonica u prizemlju 21 Kuhinja u prizemlju 22 Kupaonica s WC u prizemlju 23 WC u prizemlju 24 Spavaonica u prizemlju 25 Spavaonica u prizemlju 26 Spavaonica u prizemlju 27 Ulazni prostor u prizemlju 28 Vjetrobran i stubište 29 Kupaonica u potkrovlju 30 WC u potkrovlju 31 Spavaonica u potkrovlju 32 Spavaonica u potkrovlju 33 Spavaonica u potkrovlju 34 Spavaonica u potkrovlju 35 Predsoblje u potkrovlju i stubište 36 Garderoba u potkrovlju
20,86 m2 4,16 m2 3,46 m2 1,41 m2 7,38 m2 10,62 m2 7,16 m2 3,29 m2 7,48 m2 4,05 m2 2,50 m2 22,21 m2 19,58 m2 10,56 m2 13,81 m2 6,52 m2 4,08 m2 149,13 m2
37 Balkon 38 Dvorište
1,50 m2 285,00 m2
Ukupno sporedni dijelovi dvoetažnog stana
150,00 m2
39 Zajednički dio u dvorištu
150,00 m2
ISKAZ POSEBNIH DIJELOVA SA ISKAZANIM KORISNIM POVRŠINAMA TE IZRAČUNOM UDJELA
1. 2.
Naziv posebnog dijela Dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju lijevo Dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju desno
m2 149,13 149,13
Udio 500 /1000 500 /1000
U prethodnom tekstu elaborata dani su iskazi površina i udjeli u odnosu na cjelinu građevine. Iz svega datog izveden je zaključak da je predviđena struktura vlasništva, glede posebnih dijelova zgrade u etažnom vlasništvu na temelju relevantne dokumentacije u trenutku izrade ovog elaborata slijedeća:
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
ZAJEDNIČKI DIO točkasta šrafura
149,13 m2 1,50 m2
Ukupni dvoetažni stan desno Sporedni dijelovi dvoetažnog stana
20,86 m2 4,16 m2 3,46 m2 1,41 m2 7,38 m2 10,62 m2 7,16 m2 3,29 m2 7,48 m2 4,05 m2 2,50 m2 22,21 m2 19,58 m2 10,56 m2 13,81 m2 6,52 m2 4,08 m2
25
1.
Vlasnik/Korisnik Ivan Ivanović
2.
Marin Marinović
REKAPITULACIJA KORISNIH POVRŠINA I UDJELA PO VLASNICIMA Naziv posebnog dijela m2 Udio Dvoetažni stan u prizemlju i 149,13 500 /1000 potkrovlju lijevo Dvoetažni stan u prizemlju i 149,13 500 /1000 potkrovlju desno 298,26 1000 /1000
Zaključak: 2.
ZAKLJUČAK
Pravo vlasništva na posebnim djelovima nekretnine i zemljišta k.č. 1100/2 K.o. Samobor, upisane u z.k.ul.br. 9850 k.o. Samobor utvrđuje se kako slijedi: 1.
2.
Dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju lijevo, u kući u Samoboru , Tonijeva broj 8, površine 143, 19 m2, što iznosi 500/1000 dijela nekretnina, sa pripadajućim sporednim prostorima: balkon površine 1,50 m2 i dijelom dvorišta površine 285,00 m2 te pripadajućim udjelom u zajedničkom dijelu, vlasništvo je Ivanović Ivana iz Samobora, Tonijeva br. 8. Dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju lijevo, u kući u Samoboru , Tonijeva broj 8, površine 143, 19 m2, što iznosi 500/ 1000 dijela nekretnina, sa pripadajućim sporednim prostorima: balkon površine 1,50 m2 i dijelom dvorišta površine 285,00 m2 te pripadajućim udjelom u zajedničkom dijelu, vlasništvo je Marinić Marina iz Samobora, Tonijeva br. 8.
U Zagrebu 22.04.2004.
26
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
Prilog - nacrti:
Tlocrt prizemlja
Tlocrt kat
*Za označavanje vlasničkih cjelina uobičajeno je upotrebljavati različite boje
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
Tlocrt dvorišta
27
4. PROVEDBA ELABORATA Ovakav Plan posebnih dijelova podliježe potvrđivanju od strane nadležnog Ureda državne uprave, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove. Da bi elaborat bio provediv potrebno je još izraditi: “Međusuvlasnički sporazum”, koji određuje odnose suvlasnika i korištenje nekretnine te “Prijedlog” za upis u zemljišnu knjigu. To su pravna pitanja stoga se stranke najčešće uputi u odvjetnički ured koji, na temelju potvrđenog Plana posebnih dijelova, sastavi gore navedene dokumente. Potvrđeni Plan posebnih dijelova i “Međusuvlasnički sporazum” zajedno s “Prijedlogom” za upis u zemljišnu knjigu urudžbiraju se u zemljišno knjižni odjel nadležnog Općinskog suda radi provedbe istog. Katastarska općina: SAMOBOR Broj Redni katast.
1.
|||| || | mala škola geodezije ||||| ||
A POPISNI LIST
Oznaka zemljišta ETAŽNO VLASNIŠTVO
kuća br.8 i dvorište - Posebni dijelovi zgrade u podulošcima 901 i 902 iste K.O.
Zemljoknjižni uložak: 9850 ha
a
m2
-
7
28
1. 2.
B VLASNIČKI LIST Upisi Temeljem međuvlasničkog sporazuma od 21. svibnja 2004. i plana posebnih dijelova zgrade potvrđenog po Uredu državne uprave, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Samobor, klasa: 35005/04-00/00 od 20. svibnja 2004. uknjiženo je pravo vlasništva na nekretninama upisanim u A, za korist: Marinić Marin, Samobor, Tonijeva 8 500 /1000 Ivanović Ivan, Samobor, Tonijeva 8 500 /1000
3.
Uspostavlja se vlasništvo na posebnom dijelu stambene zgrade i to na: -dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju lijevo površine 143,19 m2 sa pripadajućim sporednim prostorima: balkonom površine 1.50m2 i dijelom dvorišta površine 285,00m2, te pripadajućim udjelom u zajedničkom dijelu, povezan sa suvlasničkim dijelom od 500/1000 dijela upisan u poduložak 901 iste K.O.
4.
Uspostavlja se vlasništvo na posebnom dijelu stambene zgrade i to na: -dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju desno površine 143,19 m2 sa pripadajućim sporednim prostorima: balkonom površine 1.50m2 i dijelom dvorišta površine 285,00m2, te pripadajućim udjelom u zajedničkom dijelu, povezan sa suvlasničkim dijelom od 500/1000 dijela upisan u poduložak 902 iste K.O.
Redni
28
1102/2
Pri provedbi, vlasništvo posebnog dijela koje je povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine, upisat će se na tom suvlasničkom dijelu, dakle u vlastovnici, uz naznaku posebnog djela i sporednih dijelova na koje se proteže. U A - popisnom listu glavnog uloška stavlja se natpis “Etažno vlasništvo” te se opisuje u kojim se podulošcima nalaze posebni dijelovi zgrada. Za suvlasnički dio, koji je povezan s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, otvara se poduložak koji također sadrži posjedovnicu (opis suvlasničkog dijela nekretnine), vlastovnicu i teretovnicu. U vlastovnicu poduloška upisuje se vlasnik ili suvlasnici samo tog posebnog dijela i u teretovnicu samo opterećenja tog posebnog dijela nekretnine. Rezultat provedbe prikazanog primjera, bio bi ovakav zemljišno knjižni upis:
Redni
Tereta nema
Upisi
C TERETNI LIST Iznos KN
Primjedba
Primjedba
Primjedba
i poduložak: Katastarska općina: SAMOBOR Redni
1.
A Poduložak: 901 Posjedovnica poduloška uložak 9850 Primjedba Opis suvlasničkog dijela nekretnine 500/1000 dijela čkbr. 1100/2 povezano sa vlasništvom posebnog dijela i to: - dvoetažni stan u prizemlju i potkrovlju lijevo površine 143,19 m2, sa pripadajućim sporednim prostorima: balkonom površine 1,50 m2 i dijelom dvorišta površine 285,00 m2 te pripadajućim udjelom u zajedničkom dijelu
Redni
1. Redni
B VLASNIČKI LIST Upisi Primjedba Temeljem međuvlasničkog sporazuma od 21. svibnja 2004. i plana posebnih dijelova zgrade potvrđenog po Uredu državne uprave, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, Ispostava Samobor, klasa: 35005/04-00/00 od 20. svibnja 2004. uknjiženo je pravo vlasništva na nekretninama upisanim u A, za korist: Ivanović Ivan, Samobor, Tonijeva 8 500 /1000 C TERETNI LIST Upisi Iznos KN Primjedba Tereta nema
Čest slučaj u postupcima etažiranja su male tvrtke i njihovi vlasnici koji uz obiteljske kuće imaju i poslovne prostore. Tada su nerijetko pravna osoba (tvrtka) i fizička osoba (vlasnik tvrtke) suvlasnici nekretnine. Provedbom plana posebnih dijelova nekretnine, gdje su jasno razdijeljeni poslovni prostor sa sporednim dijelovima od kuće s okućnicom i raspisani svaki u svoj poduložak, vlasnik tvrtke može na ime posebnog dijela nekretnine, koji je u vlasništvu tvrtke, zatražiti kredit s opterećenjem samo na taj dio ili ga unijeti u temeljni kapital tvrtke bez bojazni da će poslovnim rizikom ugroziti stambene potrebe svoje obitelji.
5. ZAKLJUČAK Danas, kada su suvlasnici nekretnine sve više svjesni ograničenja prava raspolaganja svojim dijelom nekretnine, a koje im donosi baš to suvlasništvo, sve češće traže način kako bi na svom dijelu nekretnine uspostavili samovlasništvo ili barem neki vid samovoljnog raspolaganja tim dijelom nekretnine. Etažiranje, kojim se uspostavlja vlasništvo nad posebnim dijelom nekretnine, je pravi put do ostvarivanja tih prava. Nakon uspostave etažnog vlasništva vlasnik posebnog
dijela može, bez konzultiranja s ostalim suvlasnicima cijele nekretnine, obaviti kupoprodaju, darovanje, dobiti hipotekarni kredit i sl.. Nadalje se, iz utvrđenih vlasničkih udjela pojedinih suvlasnika, mogu utvrditi i troškovi upravljanja i održavanja nekretnine, tzv. izdavanja u zajedničku pričuvu. Mnogo je različitih primjera na kojima bi se mogla pokazati opravdanost investicije suvlasnika u izradu i provedbu etažnog elaborata. Iz stalnog rasta učešća izrade ovakvih elaborata među svim dogovorenim poslovima, vidljivo je da se vlasnici i suvlasnici sve češće odlučuju kroz etažno vlasništvo ostvarivati svoja vlasnička prava na svojim nekretninama. LITERATURA: - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju - Zakon o zemljišnim knjigama - Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Ivica Tušinec, ing. geodezije
|||| || | mala škola geodezije ||||| || 29
Naša mala praksa
"Svaka naša mala praksa ima svoje stvari, ima pjace ima porte i šporke kantune, svako svakog skroz i naskroz gleda, e moj lipi Bože krvav li je ispod kože ..." Ajme, sve sam pobrka, tako ipak počinje jedna od najvećih antologija hrvatske filmske umjetnosti, a trebalo bi nešto reći o našoj praksi.
Di smo bili smješteni? MOTOVUN
Naime, bilo je dobro, ali stvarno jako, jako dobro i sada razmišljajući što da napišem o praksi a da ne ispadne totalna zajebancija ili ne daj Bože totalna ozbilja, (pa da postanem nepopularan), ovo će biti pokušaj jednoga mix-a, bit će to jedna heterogena nakupina velikih i malih slova, istinitih i neospornih povijesnih činjenica tih vrelih kolovoških dana. Mjesto radnje prakse bilo je pitoreskno mjestašce - Završje, dok mi bijasmo smješteni u Motovunu, poznatom gradiću na vrhu brda.
44
|||| || | stručne prakse ||||| ||
Sve je počelo u nedjelju, tako da ne trošimo radni dan na put, te se nalazimo u Motovunu, gradiću riječima neopisive ljepote('ko nije bija, šta ću mu ja, a 'ko je moga ić, a nije, bome je falija ..), ispraćamo naše vrle kolege, koji su kalili svoje teoretsko znanje na terenu 7 dana prije nas, na čelu sa gospodinom asistentom Andrijom Krtalićem (veliki pozdrav asistentu Andriji). Usput,kupimo od kolega ono malo njihovog iskustva što ga oni stekoše kroz naporni im tjedan dana prakse. Ajme zaboravija san najbitnije, a to je spomenuti članove naše male zajednice, ekipe, grupe... Evo ovako, to bijahu tijelom i duhom prvo curke Ana i Sandra, dečkići Grga (inače dobio nadimak Arhić – ne zna se zakaj) , Dario - popularni Ćiro te moja malenkost Ja. I za kraj ona koja nam je to vrijeme prakse predstavljala uzor, ali stvarno jedna vrhunska osoba, prijatelj i drug, poštovana asistentica Sanja Šamanović. (Ovim putem je pozdravljam i zahvaljujem na svemu u moje ime i ime cijele ekipe). Uh, kako sam krenuo ovo bi mogao bit “Dostojevski“ , zato kao i svaki pravi inženjer što
ZAVRŠJE
jednostavnije, sažeto i jasno. Praksa se sastojala u ispomoći našim kolegama s viših katova velebnog nam zdanja u Kaćićevoj, našeg faxaaa – Arhićima Naime, već neki niz godina Katedra za očuvanje spomeničke baštine – Arhitektonskog fakulteta provodi sustavne radove, naravno, u svrhu očuvanja baštine ...( ovim putem pozdrav svim arhićima, naročito djevojkama koje su smogle hrabrosti i tu i tamo popričale sa mladim studentima geodezije i uvjerile se da oni ne grizu - ne vjerujte pričama) pa su tako ovaj put na repertoaru imali prije spomenuto Završje ili kako bi domicilno stanovništvo reklo Piemonte. Narednih dana, usprkos opasno visokim temperaturama, mala skupina geodeta obavila je svoj dio posla besprijekorno, nije da se hvalim, ali iznad očekivanja. Na terenu smo se morali iskazati u poznavanju različitih dijelova široke nam profesije, od poznavanja rukovanja totalnom stanicom, i poslovima vezanim oko nje, a to je uključivalo uspostavljanje poligonskih vlakova, pomoćnih točki, presjeka pravaca, tahimetrije...etc. Nadalje ono što je najvažnije za naš smjer primijenili smo na konkretnom zadatku teorijsko znanje iz terestričke fotogrametrije, kako upotrebom terestričkih mjernih kamera tako i korištenjem močnog fotića Fugija. Ovdje bih trebao pohvaliti moje kolege pa i sebe na tako britkoj primjeni teoretskog znanja na terenu itd....
Znači, naš posao je bio izmjeriti, kako je uvriježeno u našoj struci,snimit postojeće stanje
Nije baš stručni tekst, al mi se i ne da baš sad samo o radu...( baš učim fizikalnu pa mi se sad i ne da ozbiljno, nadam se da će biti zanimljivo... profesori nemojte zamjeriti) Nikako ovo ne bi moglo proći, a da ne spomenem ljepote unutrašnje Istre; to je fantazija, ljepota iz bajki, nebrojeni gradići na nebrojenim uzvisinama i brdašcima, ma prekrasno Božje i čovjekovo djelo. Jedino što trebaš poznavati barem malo talijanskog za sporazumijevanje sa
|||| || | stručne prakse ||||| ||
pitoresknoga nam Završja, te terestričkom fotogrametrijom poslikati nekoliko fasada istaknutijih građevina. Uglavnom sve što je trebalo našim kolegama Arhićima tako da sve bude na njihovu korist i našu radost jer ipak ne znam što je bolje u ovom svijet nego nekom biti na pomoći i moći pomoći.
45
G
Najbo izraèu
GeoPLU podatak produkti što omo
domorocima - domiclinim stanovništvom. Svi parlaju žabarski i ako si prosječan Hrvat neće ti biti lako, ali vino je vino pa i na latinskom. E, ako ćemo o nektaru života, ili kako bi rekli na istarski: "La Malvasia e il nostro amico Il Terran" , tu Istru svrtavamo u No.1.
Moram vam reći kako smo samo radili i bili posvećeni poslu 24 sata na dan, nije dolazila u obzir nikakva zabava, pogotovo ne sa arhićima. Osim što smo jutro provodili zaokupljeni terenskim aktivnostima, te poslijepodneva obrađujući podatke sa terena dok su još friški, mladi studenti su se iskazali i u pokušajima zabave, koji su i uspjeli. Večeri su bile predodređene za zabave....
GeoPLU paket pr vezu izm terenski te drugih program Podaci m exportira u razlièit direktnim zapisiva dwg form
Široki ni omoguæ jednosta manipul podacim raèunje mjerenja cjelodne
Eh da, istakao bih i još jednu vrlinu PRAVOG inženjera s kojom smo se mi kao budući inženjeri istaknuli, a to su socijalne vještine i upoznavanjem sa domaćim stanovništvom koje nam je izašlo u susret u svim situacijama (pozdrav stanovnicima Motovuna - Montone, Završja Piemonte, Grožnjana ...itd...)
46
|||| || | stručne prakse ||||| ||
Eto još nešto, kao sukus ove naše prakse, jedna moja mala refleksija: kada bi bar svaki put mogli skrojiti ugodno sa korisnim kao ovaj put čak i najteži problemi bi bili svladani nepodnošljivom lakoćom. Evo, pošto ja više nebi ništa nadodavao, još bih se želio zahvaliti prof. Dr. Teodoru Fiedleru koji je na čelu katedre Fotogrametrije i bez čijih savjeta ne bismo dobro obavili praksu, svim asistentima sa smjera, a posebno još jednom asistentici Sanji (hvala) , svim profesorima i asistentima Geodetskog fakulteta, svim znanstvenim naučnicima i svim demonstratorima, svim studentima, redovnim i inzvanrednim, svima koji su bili, jesu, i koji će bit studenti....
Hvala svima vama što upravo pročitaste ovaj mali esej.....
Luka Lakoš
Profili Izrada u profila
GS
d.o
Zagreb
Geosoft d.o.o., N
Stručna praksa zavoda za geomatiku Usmjerenje: Pomorska geodezija Vrijeme radnje: 25 - 29. 10. 2004. Zamislite ovo, 10 - tak studenata sjedi na ogradi ispred staračkog doma i razmišlja...pa dobro jeli moglo bolje...? Eto, naši profesori su mislili da će poboljšati prosjek godina na „odjelu za gerijatriju” i učiniti nam uslugu da možemo ljepše spavati i biti spremni za zadatke koji su nam postavljeni za sljedeće dane..... No, tu su se prevarili...Već prvi dan nam je security zaprijetio izbacivanjem iz doma...(ah, bili smo jaaako shrvani tom pomisli...), pa smo naš tulum prebacili na jednu od obližnjih plaža... Neki su imali namjeru i okupati se, ali vratite li pogled na „vrijeme radnje“, razumjeti ćete da je grčenje mišića (uglavnom od hladnoće) zaustavilo taj hrabri pothvat... U HHI su nas davili njegovim osnovama što smo,naravno prespavali...Nakon predavanja, spustili smo se u ratnu luku «Lora» gdje smo bili (malo je reći) atrakcija... Bili smo sastavljeni od 10 cura i jednog dečka (Zoki) tako da pretpostavljate da njemu nije bilo
baš „jaaako teško“. A, naravno znate da dečki u vojsci ne viđaju svaki dan «komade» i to u pakiranju od 10( ajde, ajde...9). Ukrcavši se, provezli smo se istraživačkim brodom „Hidra”
koji se opasno ljuljao. Upoznavši se sa pozicijom pramca, krme i ostalim instrumentarijem na njemu,otplovismo... E tu smo obavili naš prvi zadatak - izmjera detalja podmorja pomoću side-scan sonara ilitiga, popularno zvanom, „ribom” u samoj okolici splitske trajektne luke. Po završetku brodarenja, vratismo se u matičnu luku i, uglavnom – šutjeli. Objašnjenje: Brodski kuhar se odlučio riješiti zaliha pršuta, sira, maslina i ostalih delicija koje su ionako predstavljali smetnju koja je
opterećivala brod sa nepotrebnim viškom, a znamo da onda brod troši više nafte, a znamo i nafta nije jeftina kao nekad..bla bla...UGLAVNOM, dočekala nas je obilata pomno pripremljena „marenda“ u brodskoj blagovaoni... Nema šta, posadi „Hidre“ svaka čast i veeeliko hvala na gostoprimstvu... Uz dotični, glavni zadaci prakse su bili određivanje visinske razlike između repera na zidinama Dioklecijanove palače i repera na mareografu Split-Trajektna luka te apsolutno određivanje visine mareografa određivanjem visinske razlike
između GPS antene i visinski u GPS smislu dotad nepoznatog repera. Taj zadatak smo spletom okolnosti prvi dan radili sa neispravnim instrumentom i sa krivom letvom, a sve to uz popriličan vjetar...sve u svemu: “idealni“ uvjeti...:-) Drugi dan mjereja nam isto nije bio baš baš, ali smo uz adekvatniji instrumentarij koji možemo zahvaliti snalažljivosti naše „logistike“ dobili i suvislije podatke...još uz malo famoznog nam izjednačenja (koje se radilo do jutarnjih sati)...stvar riješena... Naša sveukupna praksa završila je najboljom večerom koju ste mogli zamisliti. Ugostio nas je jedan dida sa, ne bi vjerovali, ali doista kraljevskom večerom te uz domaće vino i raspjevano društvo do jutarnjih sati se feštalo... Ako Zokijev djed ovo ikad pročita - hvala vam!! Naručit ćemo se i ove godine !!!! Uza sve navedeno, jedno veeeliko hvala profesorima Bošku Pribičeviću i Damiru Medaku, kao i asistentima Ivanu Medvedu i Alminu Đapi bez kojih bi ova praksa bila nemoguća...
Jelena Kuntić
Bol 2004
Ludi geodeti u vožnji
Ah, taj Bol... Tako lijepo, romantično i mirno mjesto... Sve dok se nije pojavila vesela i otkačena družina studenata inženjerskog smjera. Zlo je počelo 3. listopada kada su se u Bol iskrcala 4 profesora, 4 asistenta, 33 studenta i 1 tajnica. Nakon što smo Put jor prizmas in di er se smjestili u hotel Elaphusa započelo je sedmodnevno druženje. E sad... znam da je bilo lijepo, zabavno, naporno, radno i sve to tako, ali je prošla cijela godina, sjećanja blijede, detalji su isparili i otišli u dim, ali slike su vječne...
Bol je malo mjesto na otoku Braču, smješten je na južnoj strani Vidove gore, sa brojnim prirodnim i povijesnim znamenitostima. S Vidove gore puca predivan pogled na Bol, Hvar i kanal, kao i pogled na, mnogi kažu, jednu od najljepših i jedinstvenih plaža na svijetu ˝Zlatni rat˝. Teško je u samo nekoliko riječi sažeti što je to Bol danas, ali on je svakako mjesto Vašeg idealnog odmora...a tko jednom dođe u Bol, taj se uvijek u Bol vraća, jer kako kaže poznata izreka ‘jubav je bol, a Bol je na Braču. Terenski dio prakse je bio raznolik... Razbili su naše jedinstvo i podjelili nas u 4 grupe. Da užas bude veći svaka je imala svoj zadatak... Prva grupa je trebala izmjeriti situaciju Murvice i okolnih samostana za potrebe uređenja eko sela, druga grupa je Zašto cure upisuju naše usmjerenje imala za zadatak postavljanje katastarske geodetske osnove, treća grupa je izvršila topografsku izmjeru i vizualizaciju kuće u kući, a četvrta grupa je skenirala katastarske planove. Logo Najbolje su se proveli studenti zaduženi za snimanje situacije (M1: 200, morali smo snimit svaki j... kamen na cesti!!!!), koji su prolili hektolitre znoja i suza i ... Tempo rada je bio ubitačan, a temperatura previsoka za sve osim za profesora Mislim, mi radimo... Džapu, koji je pokazao zavidnu razinu fizičke pripremljenosti. Ljudi zaduženi za skeniranje Pantomima... Ne kužite. uspješno su Nitni križ savladali sve tehnike slaganja karata (Solitare, Spider solitare, djeli jednu, djeli 3, Al’ mi stvarno radimo! 2 ili 4 boje...). Uglavnom najgore su prošli studenti zaduženi za čuvanje referentne točke na plaži: dobili su neravnomjernu i neumjerenu preplanulost , bol u leđima zbog oštrog kamenja i slične nuspojave uzrokovane napornim radom. Slobodne aktivnosti uglavnom nismo imali jer je nakon povratka sa terena trebalo obradit podatke do večere, a nakon obilnog jela je trebalo održati prezentaciju. Ali treba izdvojiti zadnji radni dan, kada
su nas naši gonitelji umjesto u Murvice odveli na izlet u jedinu pustinju u Hrvatskoj: pustinju Blace. E sad! Mi mislili da je to prava pustinja; očekivali pijesak, deve i kaktuse, a kad ono- dobili samostan na brdu (sat vremena do gore po težem kamenjaru, A sutra na bazi jeeeeee po vrućini, teže od Sljemena... dušu smo ispustili). Nakon obilaska samostana čekalo nas je još jedno iznenađenje: pravi domaći dalmatinski ručak za sve ljubitelje ribe, trpkog vina i maslinovog ulja u neograničenim količinama. Dobro, istini Poligonski vlak za volju, u neograničenim količinama bilo je samo masliovog ulja, ne i ribe i vina,. Joj, skoro zaboravih da je održano tradicionalno natjecanje u centriranju i horizontiranju instrumenta! Postignuti Pregovori o pripremama za... su izvanredni rezultati, troje najbržih uspjelo je sve to odraditi u vremenu manjem od jedne minute. Carevi! Zato su bili i carski nagrađeni od stane žirija, predvođeni stručnim vodstvom prof. dr. sc. Miodraga Roića. Druženje se nastavilo do dugo u noć u jednoj lijepoj lokalnoj birtiji. Zabavu i ples su predvodili profesori sa pomoćnicima, a o kvaliteti veselice Ženski dio IGUPI populacije dovoljno govori i sama činjenica da su nam se u fešti pridružio lokalni puk i turistkinje iz Australije. Glave su nas boljele do Zagreba. Nakon idealnog odmora za duh i tijelo, podatke je Sad ćete vidit trebalo i obraditi, tako da kako se pleše nam je praksa i druženje ostalo dugo u sjećanju, barem još par mjeseci koliko je trajala obrada. Prilikom obrade najviše znoja u klimatiziranoj (po prvi put u povijesti Ko zna zna fakulteta!) računaoni prolila je grupa koja je vizualizirala kuću u kući, ali su i njihovi rezultati bili impresivni. A naši asistenti još više
Na kraju zahvaljujemo voditelju prakse prof. dr. sc. Miodragu Roiću i njegovim suradnicima: doc. dr. sc. Marku Džapi, doc. dr. sc. Siniši Mastelić – Iviću, mr. sc. Hrvoju Matijeviću, dipl. ing. Hrvoju Tomiću, dipl. ing. Lorisu Redovnikoviću, dipl. ing. Anti Marendiću i Damiru Višiću. Hvala Vam na Bolu! Ivan Gačić Mare Ljubić
Autori
Razglednica iz LONDONA Studentima nije lako putovati po svijetu. Dok tu i tamo zaradimo neku kunu potrošimo je na razna stručna usavršavanja ili kakvu stručnu knjigu, a o izlascima u HNK, na opere, da i ne govorim. Da, naravno. Ako i ostane nešto novca, “onako sa strane”, nakon plaćanja režija i ostalih danaka, taj se mali kolač dijeli na izlaske (burne, naime geodeti samo za takve znaju), svakodnevne kave ili pive nakon vježbi ili pak na kupnju raznog hardveraja. Iznimkama svaka čast, otkrijte nam tajnu vašeg uspjeha na open.geof.hr. Potaknut tako vedrim mislima o uzdrmanoj egzistenciji hrvatskog studenta obećao sam samom sebi da ću pokušati svake godine posjetiti neki drugi europski grad. Uz malo sreće i truda, to je moguće. Igrom slučaja tijekom ljeta sreo sam staru prijateljicu koja sada s mužem Englezom živi i radi u Londonu, ali i dalje ljetuje na našem predivnom Jadranu. Pričali su mi puno o ljudima, fakultetima, raskoši i bijedi prijestolnice, muzejima i kulturama, općenito o svijetu toliko drugačijem od našeg. Pozvali su me da ih posjetim u Londonu kad nađem vremena pa sam vrlo brzo nakon ljeta počeo planirati put. Planiranje putovanja danas je uvelike olakšano upotrebom interneta pri prikupljanu podataka o cijenama prijevoza, dugoročnoj vremenskoj prognozi, raznim znamenitostima koje valja posjetiti pa i o troškovima izdavanja vize. Tako za posjet Velikoj Britaniji trebate vizu koju izdaje British Embassy u Zagrebu, za koju ćete izdvojiti oko 400 kn. Najjeftiniji prijevoz je zasigurno autostop, no odabrao sam direktan prijevoz avionom od Ljubljane do Londona za 550 kn. Govorim o povratnim avionskim kartama sa svim aerodromskim taksama. Gdje je kvaka? Vjerujem da su svi već čuli za jeftine letove po Europi s raznim kompanijama. Kartu kupite preko interneta dva – tri mjeseca unaprijed jer vrijedi pravilo “što ranije kupite karte, to ćete ih jeftinije platiti”. Savršeno za studente. Takvih je kompanija mnogo, a povezivanjem ovakvih jeftinijih letova možete doletjeti gdje god želite.
|||| || | extra extra ||||| ||
Nakon svih mogućih visinskih i nizinskih priprema, pozdravnog opijanja s ekipom (ako se slučajno ne vratim), odletio sam prema Londonu s tri sata zakašnjenja, jer se pokvario lijevi motor na novom Airbusu 319. Srećom, sve je prošlo
53
u najboljem redu i od trenutka kad sam sletio na Stansted Airport, jedan od četiri londonska aerodroma, sve je krenulo nekim drugim opuštenijim tokom. Naime, sve je tako dobro organizirano, počevši od prijevoza po gradu. Ta dobro poznata nervoza oko putovanja i boravka u stranoj zemlji u potpunosti nestaje zajedno s pomisli da bi se mogli izgubiti. Ako i upadnete u neki prometni čep, problem se vrlo brzo riješi pa se ljudi i ne uzrujavaju previše. Za nas manje snalažljive, tu su dragi Englezi svih rasa koji su dobronamjerni i pričljivi te rado pomažu u nevolji. Nekima će biti problem priviknuti se na vožnju automobila po lijevoj traci, s volanom na desnoj strani, ali praksa čini svoje, pa ne gubite volju. Od mnogobrojnih znamenitosti u Londonu najbitnije je odabrati upravo ono što vas najviše zanima, jer obići cijeli London u tjedan ili dva nije moguće. Pri tome će vam pomoći vodič po Londonu koji možete nabaviti i u hrvatskim trgovinama pa i taj segment putovanja možete isplanirati unaprijed. Alternativa tome može biti razgledavanje grada uz pratnju vodiča, a moguće se prijaviti u nekom turističkom uredu. Posjet istima obavezan je ako želite saznati što se trenutno događa u gradu, a besplatni letci obavjestit će vas o aktualnim izložbama, koncertima, festivalima i drugim događanjima koja pokreću 8 milijuna Londonaca. Razgledavanje znamenitosti i posjeti muzejima, zoološkom vrtu i vožnja po Temzi umorit će vas, ali i olakšati za podosta funti. Naime, u Londonu je sve dosta skupo pa preporučujem ponosno pokazivanje Vaše iksice s divnom slikom pri svakom plaćanju ulaznice jer su popusti za studente i do 50%. Možda upali. Nakon cjelodnevnog razgledavanja grada najbolje je odmoriti se u nekom od mnogobrojnih pubova uz fino pivo. Izbor je i više nego velik pa se
54
|||| || | extra extra ||||| ||
za svakoga nađe po nešto. Skrenut ću vam pažnju
na originalni engleski Cider. Može se reći da je to pivo, ali na bazi jabuke, izvanrednog okusa i jako osvježavajuće. Svakako probajte. Nakon puba i večere možete posjetiti neki od noćnih klubova kojih u Londonu ne manjka, a odabir prepuštam Vama ovisno o vrsti glazbe koju slušate. Opet ponavljam, svatko će naći nešto za sebe samo se dobro raspitajte. Jedna od stvari koje ne smijete zaboraviti kada odlazite u London, svakako je kišobran. No, može vam se dogoditi da kiša uopće i ne padne. Ja sam kišobran namjerno ostavio i baš se poklopilo da ni jedan dan nije padala kiša. Prije odlaska na put svakako provjerite vremensku prognozu na nekoj web stranici koja daje prognozu za cijeli tjedan. Na samom kraju poželio bih Vam sretan put i gdje god krenuli nastojte ne zaboraviti da prelaskom državne granice postajete predstavnici Hrvatske u svijetu i ljudi koje susrećete pamtit će našu zemlju upravo po vama. Zato, gdje god krenuli pokažite svima tko su Hrvati i zašto je upravo Hrvatska, najljepša zemlja na svijetu. Eduard Pevec
|||| || | extra extra ||||| || 55
|||| || | stručne knjige ||||| || 57
Udžbenik “Pomorska geodezija” prvi je sveučilišni udžbenik na Geodetskom fakultetu namijenjen studentima četvrte godine dodiplomskog studija. Knjiga u potpunosti odgovara nastavnom planu kolegija “Pomorska geodezija” kojeg slušaju studenti dodiplomskog studija geodezije na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kolegij je obavezan za studente usmjerenja za satelitsku i fizikalnu geodeziju, ali ga svake godine slušaju i studenti s ostalih usmjerenja kao izborni premet. Obuhvaćena materija je za suvremenu geodetsku znanost i praksu od presudne važnosti, jer studentima otvara nova polja djelovanja na kojima je posljednjih desetljeća došlo do revolucionarnih promjena. Djelo je izvorno jer se po prvi put na hrvatskom jeziku usklađeno prikazuje materija neposredno vezana za specifičnosti hrvatske hidrografske djelatnosti, te su prikazana najnovija dostignuća goedetske znanosti vezane uz more. Abecedni popis pojmova (indeks) dat je na kraju knjige. Udžbenik je u posljednjih 15 godina jedina publikacija takvog tipa objavljena na Geodetskom fakultetu, pa ga ne možemo usporediti s drugim djelima u istom ili srodnom predmetu. U usporedbi sa stranom literaturom, može se reći da je metodički znatno bolje organiziran, osuvremenjen, te naravno usklađen s konkretnom situacijom u Republici Hrvatskoj. Metodički je prilagođen predmetu jer se materijal izlaže takvim redoslijedom da kasnija poglavlja koriste građu iz prethodnih. U popisu korištene literature nalazi se 108 naslova koji obuhvaćaju sva najmodernija dostignuća iz hidrografije, pomorske kartografije, marinske geodezije, oceanografije i oceanologije relevantna za pomorsku geodeziju. Terminologija i mjerne jedinice su usklađene s ISO standardima, te slijede hrvatsko nazivlje uobičajeno u fizici i tehnici. Sadržaj rukopisa iznesen je pregledno i jasno, kako u jezičnom, tako i u konceptualnom smislu. Tekst je popraćen brojnim ilustracijama i tablicama koje olakšavaju razumijevanje materije. Za ovaj udžbenik bit će zainteresirani osim studenata geodezije zasigurno još i svi geodetski stručnjaci, posebice oni koji se bave mjerenjima na vodi i pod vodom. Osim geodeta svakako je zanimljiv i pomorcima, građevinarima, oceanografima, hidrolozima i brojnim drugim stručnjacima koji imaju interes za primjenu geodetskih metoda na vodi i pod vodom.
Studentska praksa Hvar 2004.
Mjesto radnje: grad Hvar, otok Hvar Vrijeme radnje: 11.- 16. listopad 2004. godine Glavni likovi: Miljenko Lapaine, Nada Vučetić, Robert Župan Sporedni likovi: Borna Cetinić, Irena Holubek, Ivan Jurić, Darko Ohnjec, Branimir Pavlinec, Žana Prišć, Sebina Stepančić, Adrijana Tanfara. Vremenski uvjeti: ništa od očekivanog, kiša i samo kiša
Pogled prema opservatoriju grada Hvara koji je poslužio kao predivan dom tih pet dana boravka na Hvaru.
Skoro pa cijela ekipa kartografa. Možete vidjeti da vremenske prilike nisu bile na našoj strani. Debelo obučeni u pratnji kišnih oblaka započeli smo našu avanturu.
Naporni radni dani počinjali su jutarnjom kavicom i doručkom u odličnoj atmosferi ispred naših odaja.
Naš mali “rano jutarnji” sastanak na ulici radi dogovora i podjele radnih zadataka. Volje nije bilo puno, ali što se mora, mora se…
Bilo je tu i kulturnog uzdizanja. Eto nas u ljetnikovcu Hanibala Lucića kojeg se svakako isplati pogledati. Između ostalog posjetili smo i muzej Hvarske biskupije, katedralu Sv. Stjepana, benediktinski samostan, kazalište, tvrđavu Forticiju, franjevački samostan, područni ured za katastar (obavezno!)...
Bili smo podijeljeni u četiri grupe po dva studenta i zadatak nam je bio da GPS uređajima snimimo ulice grada Hvara. Pri tome su nam uvelike pomogli naši profesori, asistent i lokalno stanovništvo koje nas je upućivalo u pravom smjeru. Da nije bilo kiše, bilo bi nam lakše, a ovako smo jadnici tražili spas u brojnim kafićima.
Radni dan završavali smo kupnjom potrebnih namirnica za obilne večere. Sva sreća, pa imaju i dostavu u kuću.
I tko nas onda ne bi ženio; jedna kuha, druga miješa, treća pere i četvrta briše. Produkt svega je odlična večera, što se vidi na izrazima lica svih nas. Postoje zapisi na digitalnim medijima o tome kako smo provodili večeri, ali hvala Bogu, još nisu dostupni javnosti.
Još malo kulture za kraj. Dr. sc. Hrvoje Božić prof. sa našeg fakulteta je održao zanimljivo predavanje o opservatoriju, instrumentima koji se tamo nalaze, kada je opservatorij nastao, tko ga je i u koje svrhe izgradio.
Varate se ako mislite da su ovo pokloni našim najdražima koji nas očekuju kod kuće. To je smeće koje smo uspjeli napraviti u pet dana. Žana Prišć
PRAKSA: PELJEŠAC 004. Nakon višemjesečne strepnje, neizvjesnosti, izgubljenih živaca; odluka je pala!! Ide se na Pelješac! Poput tsunamija, neobična buka izronila je iz podzemlja i počela se munjevitom brzinom širiti zgradom AGG-a. Neartikulirani zvukovi unijeli su strah u kosti najmlađima, novopečenim studošima Geodetskog fakulteta koji su nervozno cupkali ispred učionice čekajući 1. predavanje iz Praktične geodezije. Svi su bili zbunjeni ugledavši krdo proćelavih, pogrbljenih, obješenih, prosjedih, ali još uvijek klinaca u dubini duše, kako jure u nepoznatom smjeru. Nitko nije znao što se zapravo događa, odakle ovi dedeki i čemu ta silna buka i strka. Samo smo mi bili svjesni što nas čeka (Ili možda n i s m o ? H m … ) . Pohrlili smo prema dobro nam znanom Odeonu da proslavimo predivnu vijest uz pivicu - dvije, što je kasnije preraslo u pravi tulum, party, žurku, igranku, razbijanje do ranih jutarnjih sati, onako kako samo geodeti znaju…
Pelješac – gdje je priroda još uvijek priroda Pelješac je poluotok u južnoj Dalmaciji; na sjeveru odvojen od kopna Neretvanskim i MalostonObleka na terenu: Kome bolje stoji: Stoji ili Rezi? skim kanalom te Mljetskim kanalom na jugu. Dugačak je oko 65 kilometara i obuhvaća 348 četvornih kilometara. Najviši vrh Pelješca je Sveti Ilija (961 metar) s kojeg se pruža lijep pogled na Pelješki kanal i Pas: čovjekov najbolji prijatelj na otoke Korčulu, Hvar, Vis, Mljet i Lastovo. terenu Nalazi se unutar sredozemnog klimatskog pojasa sa srednjim temperaturama od 7° C u siječnju do 26° C u srpnju. Površine su uglavnom obrasle šumama bora i mediteranskim raslinjem, a znatan dio je pod maslinicima i vinogradima iz kojih se Za svaki slučaj ako ponestane prave visokokvalitetna vina. Administrativno pripada Dubrovačko-Neretvanskoj županiji sa sjedištima općina u četiri veća mjesta: Orebiću, Stonu, Trpnju i Janjini. Ukupno ima oko 9.000 stanovnika. Pelješac je jedan od najromantičnijih dalmatinskih krajolika. Taj neveliki geografski prostor, očuvane, netaknute prirode zahvaljujući svojoj pretpovijesnoj naseljenosti i položaju na Mediteranu između raznih civilizacijskih i kulturnih utjecaja može se pohvaliti bogatstvom materijalne, duhovne i prirodne baštine. Obala je izrezbarena malim uvalicama, šljunčanim plažama i skrovitim mjestima za miran odmor u hladovini borova. More je iznimno čisto, a podmorski svijet je bogat ribom. Između brda i obronaka nalaze se, obasjana suncem, skrivena mnogobrojna plodna polja, kultivirana i zasađena plemenitim
Malo fotosessiona prije terena za zagrijavanje uvijek dobro dođe
ribarstvom i stočarstvom.
sortama vinove loze. Cijelim Pelješcem prevladava pitoma atmosfera kojoj su kroz povijest pridonijeli i stanovnici, živeći i gradeći skupa s prirodom. Pelješac je poznat po uzgoju vinove loze i odličnim crnim vinima. Na obroncima Dingača i Postupa proizvode se i istoimena vrhunska crna vina koja spadaju među najbolja na Mediteranu, Red carpet: Neki su bili todok je Pošip odlično bijelo vino. Na liko umorni da nisu stigli ni do svojih soba poluotoku se nalazi poznato lovište muflona u brdskim predjelima. Danas se većina stanovništva bavi turističkougostiteljskim djelatnostima, poljoprivredom, uzgojem vinove loze i domaćom proizvodnjom kvalitetnih vina,
Avantura počinje!!! Crveni i modri zmaj ukrcali su u nedjelju ujutro dio aktera ove nevjerojatne priče i hrabro krenuli prema jugu; misija: OSVAJANJE PELJEŠCA. I dok su naši junaci osvajali jadransku obalu, na sasvim drugom kraju lijepe naše preostali dio ekipe obavljao je zadnje pripreme prije puta. Napokon, kad je sve bilo spremno, ogromna pljuščina popratila je razvoj događaja i sve je bilo nekako tmurno i sablasno. No to nije spriječilo naše junake da krenu na put i pridruže se ostalima.
Hello Zagreb! Orebić calling… Stigli smo u Orebić u ranim jutarnjim satima. Kao prave holivudske zvijezde, dočekala nas je bijela limuzina iz koje je izašao Vlado - jedan od glavnih junaka ove nevjerojatne priče. Odveo nas je u Rhateneum, hotel gdje smo kovali naše opake planove. I dok su drugi mirno spavali u svojim sobama, mi smo se na recepciji borili za svoje. Kad smo se napokon izborili i taman utonuli u san, eto ti poziv sa recepcije: Buđenjeeeeeeeee!!!! U roku od 5 minuta nacrtajte se dol dolje!! . A onda je tek počela prava strka! Šta? I dok naš brod plovi, plovi... Di? Kuda? Zar već? Neeeee!!! Prostorija pored recepcije polako se punila izbezumljenim facama. Neispavani zombijevski pogledi ulijevali su strah u kosti penzićima švabama; uz nas jedinim gostima u ovo doba godine. Bilo ih je zaista zanimljivo promatrati kako Rijetki trenuci: mjesto na suncu se u bijelim čarapama i boroletama šetkaju po hotelu. Taj originalan stil kojeg nismo mogli svrstati ni u jedno razdoblje 20. st., ostavljao nas je sve bez daha.
Predigra: Ostalo interpretirajte sami
Priprema za izlazak: Trovremenski Taft - frizura uvijek postojana
Pobacali smo nešto hrane u sebe i polokali crnu kavu da nas razbudi. Slijedio je dogovor za tekući dan. Svatko je dobio svoj zadatak, instrumente i pokret! Dan je bio grozan. Kišurina do bola, šuga teška. Sva sreća da su nas naši dragi asistenti svakog jutra iznova razveseljavali milozvučnim tonovima Đibe i Ede. Ne znam stvarno kako bi bez toga izdržali. Tko je toga dana dobio bazu nije se baš usrećio. Naime, nevrijeme je bilo takvo da se jednostavno nisi nikako mogao spasiti od vjetra i kiše koja je lijevala sa svih strana. Koristili smo raznorazne rekvizite kako bi se zaštitili. Toliko smo se u tih 7 dana ispraksirali da smo čak odlučili izdati novu modnu kolekciju za jesen 2004. pod imenom: Toalete za teren. Neki od reprezentativnih modela prikazani su i na fotkama. A sad stavimo malo na stranu modu i okolnosti te da vam ispričam nešto o zadatku zbog kojeg smo zapravo dospjeli na Pelješac. To je studentska praksa usmjerenja Satelitska i fizikalna geodezija, a zadatak je bio: uspostava homogene GPS mreže poluotoka Pelješca. Pelješca Pored svih zezancija i druženja, vjerujte mi, nije nam bilo lako. Stajati 10 sati na bazi mokri do kože ili pak 2-satna potraga za točkom u krugu od 10 metara zahtijeva fizičku spremu i konjske živce. Mi smo se na tom polju stvarno dokazali. Svoje smo obveze prihvaćali s osmjehom na licu (jest da je u 99% slučajeva bio kisel, ali to sad nije bitno). Tako je prošao 1. dan naše misije. Navečer je slijedilo upoznavanje sa osobljem hotela i druženje za okruglim šankom. Te smo noći popili sve hotelske zalihe travarice namijenjene za buduće goste hotela Rhateneum kroz sljedećih 10 godina. Teško za vjerovati, ali nije nam bilo za zamjeriti. Ipak smo morali proslaviti 1. radni dan.
Što si u travu stavila… Drugo je jutro izgledalo nešto poput prvog uz dodatnu dozu mamurluka. Procedura je bila ista: dizanje u 6 i 30, doručak, kava, sastavljanje ekipa i pokret. Vrijeme: deprimirajuće šugavo. Kad bi toga jutra netko samo spomenuo riječ travarica reakcije su bile slijedeće: Stani da uzmem malo zraka nekako mi je loše… bueauaaaaa…khkhkhkhkhaa(…). Ah, to je sigurno zbog jučerašnje večere, nekako mi je baš teško pala (duboki uzdah). Nakon malih incidenata sve je ipak dobro završilo i mogli smo nastaviti našu misiju. I ovaj je dan protekao prilično mirno bez nekih većih trzavica. Večer smo opet proveli uz tone humora i u društvu s bocom. Preostali dani na Pelješcu bili su radni, a slobodno vrijeme provodili smo kreativno. Bilo je tu svega; od društvenih igara, ića, a još više pića.
Pržiiiii se srce mojeee… U petak je poglavarstvo grada Orebića priredilo svečanu večeru kako bi nam zahvalili na obavljenom poslu. Klopa je bila vrhunska, a vino još i bolje. Naša žedna geodetska grla bila su nezasitna. Butelje Dingača i Postupa ispijale su se u rekordnim vremenima, a konobar je neprestano donosio nove. Obrazi su se crvenili. Atmosfera je bila sve žešća. Kada je ekipa iz poglavarstva otišla, odbacili smo sve manire dobroga ponašanja i prešli u sferu divljanja. Moram priznati da nam je to mnogo bolje polazilo
za rukom. Bilo nas je po svuda, a vino se točilo u potocima. Kako se večer polako bližila kraju, većina se ekipe lagano četveronoške pokupila doma. Nekolicina nas najhrabrijih odlučila Zadnji dan: Sve što je lijepo kratko traje pa tako i ova avantura... šmrc šmrc...
Faza druga: Ajmo se brzo slikat dok smo još za stolom a ne ispod njega
Faza prva: Početno zagrijavanje
Faza treća: Zdravica za najkulerskije asistente na svijetu!!!
se za jedinstveni pothvat: Pelješac by night. Naime, krenuli smo u noćni obilazak Pelješca, i kao šećer na kraju slijedila je panorama tog predivnog poluotoka, naravno noćna. To je bio zaista jedinstveni doživljaj uz jednu malu primjedbu.
Faza peta: Palac gore za opijanje do zore!
Te su pelješke uvale većinom puste, tako da nije bilo nikakvog osvjetljenja (kao ono na razglednicama). Moram priznati da smo bili malo zbunjeni. Sljedeći je dan dio ekipe krenuo na sjever za Zagreb. Mi smo ostali jer još nismo bili skupili dovoljno snage da napustimo Orebić i te fenomenalne ljude. Teško je to ovako za shvatiti, ali kad jednom zaglavite u Orebiću sve će vam biti jasno. I ova zadnja večer protekla je u znaku klope i cuge. Kod malog smo se Šime doslovce davili u mesnim
specijalitetima sa roštilja tate i mame Šima. A tek domaće masline i vino!! Jooj kad se sjetim… Ma sve za 5!!!!
Kraj
I eto, došli smo do kraja ovog putovanja. To je to. Što reći za kraj nego zahvaliti se svima koji su nam pomogli da se ova praksa uspješno obavi. Veliko hvala: našim dragim asistentima Danku i Rezi, Vladi Bogoju, mami i tati Šima na odličnoj klopi i vinu, babi Dragici od Olje i Marine, barba konobaru na mladom vinu i strpljenju, DJ-recepcionaru na razglednicama i ´dobroj glazbi´, malom ćuki na ugodnom društvu, barbi s terena na najboljoj travarici na svijetu, ravnatelju hotela, malom s biljara na simpatičnosti i dobrim savjetima oko strategije, hvala Rezi na tenisicama Odmjeravanje snaga: Tko je najjači (poručuje Stoja) i naravno jedno veliko hvala svim stanovnicima grada Orebića koji od svih asistenata? su nam dopustili da nesmetano obavljamo svoj posao.JJJ Faza četvrta: Kulminacija - striptiz + igre bez granica
Silvija Šumberac
Četiri 4 gracije: gracije: Koja Koja je je najpijanija? najpijanija? Hm? Hm?
Mr. Sc. Danko Markovinović dipl.ing.
Goran Buble, dipl. ing. geod.
Ajla Bakalbašić
|||| || | stručne prakse ||||| ||
Goran Matić
65
Maro Lučić
|||| || | stručne prakse ||||| ||
Marina Azimović
66
Olja Antoni
Marina Rozer
Sanja Pleš Silvija Šumberac
Zvonimir Šimunković
|||| || | stručne prakse ||||| ||
Vlado Bogoje
67
KAKO SE TO NEKAD RADILO... ...Namjera nam je bila da vam pružimo interesantno štivo, vezano prije svega uz našu geodetsku problematiku, a obrađeno što je moguće popularnije. Svjesni smo eventualnih propusta koji su nam se potkrali, a neminovni su za amatere poput nas. No nadamo se da nas nećete odmah osuditi. Rado ćemo prihvatiti svaku vašu sugestiju i kritiku, vašu angažiranost i suradnju, jer to je konačno vaš list, list svih nas, đaka i studenata geodezije, i samo na takvim osnovama on može uspjeti... Ovo je dio uvodne riječi urednika u prvom broju lista studenata geodezije i učenika geodetskih škola. List je nosio ime Rektificirano. Mnogi od nas nikada nisu ni čuli za ovaj list, a još manje je onih koji su ga imali mogućnost držati u rukama i listati. Nije bio problem doći do njega, jer ga imamo u Arhivi Studentskog zbora. Prelistavanjem par primjeraka došli smo do ideje da bi i ostale studente trebalo upoznati s pretečom današnjeg ekscentra kojega držite u rukama.
Prvi broj lista Rektificirano izašao je u ožujku 1968. godine i tiskan je u formatu A5. Izdavao ga je Savez studenata Geodetskog fakulteta, današnji Studentski zbor, i Savez omladine Geodetske tehničke škole u Zagrebu. Brojao je 40 stranica i naravno bio tiskan u crno-bijeloj tehnici. Temeljen je na stručnim člancima, ali ni zabavnom dijelu nije nedostajalo pažnje. Bilo je tu karikatura, crteža i kratkih stripova, ukratko, moglo bi se reći da je pravi predhodnik današnjem ekscentru ekscentru. Prvotno je Rektificirano zamišljen kao list koji će izlaziti šest puta godišnje, ali pregledavanjem ostalih brojeva zaključili smo da to baš i nije išlo, ponekad je čak izlazio i kao trobroj, po našoj arhivi bilo je godina kada nije izašao niti jedan broj, ali malo po malo list se održao do kraja osamdesetih godina. Sve pohvale onima koji su se tada tim bavili jer je bilo potrebno ručno prelomiti list prije slanja u tisak, članci su pisani na pisaćem stroju, a slike su morali raditi iz negativa ili crtati rapidografima na pausu. Cijeli taj postupak zahtijevao je angažiranost, i dobru volju do petnaestak ljudi i nije ni čudo što nisu uspjeli izdavati češće, s obzirom na svu današnju tehniku, i činjenicu da se ekscentar nije maknuo s jednog broja godišnje, njihov trud je zaista hvale vrijedan, i zaslužio je svaki komadić prostora u ovom ekscentru ekscentru. Da vam malo približimo izgled lista, priložili smo naslovnu stranicu, i par zanimljivih slika sa zabavnom tematikom.
68
|||| || | extra extra ||||| ||
Vedran Peran
|||| || | extra extra ||||| ||
69
70
|||| || | extra extra ||||| ||
SUVREMENE METODE ODREĐIVANJA GRANICE POMORSKOG DOBRA 1.
UVOD
Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te ima njezinu osobitu zaštitu, a koristi se pod uvjetima i na način koji propisuje “Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama” ( Narodne novine, broj 158/2003.). Na temelju članka 14., a u svezi s člankom 119. stavka 1. spomenutog zakona, Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (“Narodne novine” br. 8/04), kojom se propisuju kriteriji i postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, lučkog područja luka posebne namjene i lučkog područja luka otvorenih za javni promet, način izrade prijedloga granice, plan raspodjele troškova utvrđivanja granice, te sastav županijskog povjerenstva za granice. Za svaku županiju na čijem području postoji pomorsko dobro osniva se županijsko povjerenstvo za granice pomorskog dobra koje izrađuje prijedlog granice pomorskog dobra i dostavlja ga Povjerenstvu za granice Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka na donošenje (Marinković, 2004.). Podnositelj zahtjeva za utvrđivanje granice pomorskog dobra može biti Vlada Republike Hrvatske putem Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka, tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i fizičke i/ili pravne osobe. Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjevu obavezno priložiti: • kopiju katastarskog plana područja na kojem se traži određivanje granice pomorskog dobra • izvod iz posjedovnog lista • izvod iz važećih dokumenata prostornog uređenja • izvod iz Zemljišnih knjiga, geodetski snimak područja ili digitalni ortofoto plan s uklopljenom kopijom katastarskog plana • dokaz o uplaćenoj naknadi za utvrđivanje granice pomorskog dobra. Važno je ovdje naglasiti činjenicu da zakonodavac omogućava da digitalni ortofoto plan izrađen po propisima o topografskoj izmjeri u potpunosti može zamijeniti geodetski snimak područja. U ovom radu se opisuje kako primjena suvremenih metoda (pri tome se misli na digitalni ortofoto plan) može značajno ubrzati izradu geodetskog elaborata u postupku određivanja pomorskog dobra.
2.
PRIMJENA DIGITALNOG ORTOFOTO SNIMKA
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Kod utvrđivanja granica pomorskog dobra suvremena tehnologija omogućava primjenu digitalnog ortofoto snimka u boji, mjerila 1 : 1 000 i točnosti 15 cm, u kombinaciji s katastarskim planom i situacijskim planom u digitalnom obliku kao i digitalnim modelom reljefa. Digitalni ortofoto snimak je aerofotogrametrijski snimak kojem su, posebnim postupcima, uklonjeni efekti zakrivljenosti i nagnutosti objektiva foto kamere, te efekti promjene mjerila snimka i položaja objekta uslijed neravnog terena. Ortofoto postupkom se fotogrametrijski snimak, koji u osnovi predstavlja centralnu projekciju, s centrom projiciranja u optičkom centru objektiva foto kamere, a koji ima različito mjerilo u svojim različitim djelovima, provodi u ortofoto plan koji predstavlja ortogonalnu projekciju, s centrom projiciranja u beskonačnosti, koji ima jednako mjerilo na cijeloj površini. Dakle, ortofoto plan je fotogrametrijski snimak doveden u jedinstveno mjerilo na cijeloj svojoj površini. Razvoj računalne tehnike omogućava izradu digitalnog ortofoto plana (DOP). Radi se o georeferenciranom digitalnom aerofotogrametrijskom snimku terena (u boji ili crno – bijelom), s kojeg je u svakom trenutku moguće očitati koordinate bilo koje točke u odabranom referentnom koordinatnom sustavu. U postupku izrade DOP-a dobiva se i digitalni model terena (DMT). DOP je sam ili u kombinaciji s DMT-om, ili pak s digitalnim katastarskim planom (DKP) u rasterskom ili vektorskom obliku, višestruko upotrebljiv proizvod. Upotreba DOP-a je posebno raširena u prostornom planiranju, šumarstvu, vodoprivredi, poljoprivredi, elektroprivredi i sl. Za obradu ortofoto snimaka koriste se programski paketi različitih proizvođača. U ovom radu će se ukratko opisati jedan od takvih programskih paketa. Radi se o programskom paketu pod nazivom SCOP (Stuttgart COntour Program), koji je dizajniran za interpolaciju, rukovođenje, primjenu i vizualizaciju digitalnih podataka terena. Računanja u ovom programskom paketu izvode se u pozadini pomoću algoritamskih servera. SCOP je dizajniran da radi s vrlo velikim projektima, dakle s velikim količinama podataka i da se što više približi kartografskoj kvaliteti. Prvom verzijom tog softvera rukovođeno je putem komandne linije. Nova verzija SCOP++-a je
71
objektno orjentiran (C++) i integriran programski sistem sa središnjim grafičkim korisničkim sučeljem. Sustav SCOP sastoji se od slijedećih modula: • modul za pripremu podataka: editori SCOP.GVE i SCOP, te sustav TopDM za arhiviranje, back-up i manipulaciju izvornih i deriviranih podataka • modul SCOP.DTM za interpolaciju površina i • SCOP aplikacijski moduli za računanje i prikaz slojnica, profila, karata nagiba, pogledi iz raznih perspektiva, karte vidljivosti, vektori nagiba i sl. Funkcionalnost SCOP++-a je podijeljena u Kernel i 4 paketa. Osnovne mogućnosti Kernela su: DTM interpolacija sa ili bez filtriranja (korištenjem linearne predikcije); overlay DTM-a (npr. elevacija, kvaliteta zemlje, nagib, različite epohe i sl.); integrirana rasterska i vektorska grafika; overlay transparentne rasterske grafike (npr. ortofoto sa sjenama); editiranje podataka podržanih integriranom grafikom s automatskim ažuriranjem DTM-a; derivacija slojnica s kartografskom kvalitetom; stvaranje profila; sjenjčenje; procesiranje slika. SCOP.DOP računa digitalni ortofoto iz digitalnih aerofotografija (Slika 1.) Slika 2.
Slika 1.
Na slici 2. prikazan je dio ortofoto snimka s preklopljenim katastarskim planom i visinskim prikazom terena slojnicama u sepia boji. Na slikama je ucrtana linija geodetske nule tj. srednje razine mora i to crnom punom linijom, zatim linija zakonskog minimuma šest metara od slojnice + 0,38 i to crvenom točkastom linijom, te granica pomorskog dobra prikazana crvenom punom linijom. Na slikama su strelicama označena mjesta za koje je izrađen i snimak digitalnom kamerom kao što stoji u novoj uredbi (Narodne novine, 8/04) radi boljeg obrazloženja određene granice.
3.
POSTUPAK UTVRĐIVANJA GRANICA POMORSKOG DOBRA
4.
ZAKLJUČAK
Svrha ovog rada bila je prikazati postupak određivanja granice pomorskog dobra te uključivanje suvremenih tehnologija da bi se ubrzala izrada neophodnog geodetskog elaborata. U tom cilju je opisan postupak izrade digitalnog ortofoto snimka koji omogućava brzu i dovoljno točnu izradu geodetskog snimka stvarnog stanja na našoj obali. U zadnje vrijeme je vidljivo da je zakonodavac napokon prepoznao važnost pomorskog dobra. Međutim, ipak se primjećuje uobičajena sporost u donošenju neophodnih podzakonskih propisa (Pravilnik o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra). Također treba naglasiti nužnost izvršenja izmjene i dopune važećih propisa kao i njihovo međusobno usklađivanje.
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra možemo podijeliti u četiri faze odnosno četiri koraka. U prvu fazu spada podnošenje zahtjeva za određivanje granice pomorskog dobra Povjerenstvu za granice pripadajuće županije. Taj zahtjev mora biti u skladu s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom (Bolanča, 1999). Zahtjev može podnijeti Vlada Republike Hrvatske, tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave, te fizičke i pravne osobe. Povjerenstvo utvrđuje granice pomorskog dobra i temeljem izvatka iz godišnjeg plana upravljanja pomorskim dobrom (Maršanić, 1999). U drugu fazu spada izrada mišljenja Povjerenstva za granice pripadajuće županije. Nakon dostavljanja potrebne dokumentacije od strane podnositelja zahtjeva, Povjerenstvo radi na sastancima i neposredno na terenu (morskoj obali), te kao rezultat svoga rada donosi mišljenje o granici. Povjerenstvo zaključkom o plaćanju naknade obavještava podnositelja zahtjeva o troškovima nastalim pri određivanju granice pomorskog dobra. Podnositelj plaća navedene troškove prema rješenju koje donosi župan. Nakon toga Povjerenstvo dostavlja ministru mora, turizma, prometa i razvitka pismeno mišljenje s obrazloženjem prijedloga granica pomorskog dobra i grafičkim prilogom. U zahtjevu se kao tehnički dio dostavlja snimka stvarnog stanja (1 : 1 000 ili 1 : 500) izrađena od ovlaštene geodetske tvrtke koja treba prikazivati sadašnje stanje na zemljištu, tj. trebaju biti prikazani svi zidani i privremeni objekti, terase, platoi, plaže, ceste, putovi i staze, zidovi, granice kultura zemljišta s kartografskim znakovima, te pojedinačna stabla. Morska obala definirana je “geodetskom nulom” koju treba detaljno snimiti u skladu s mjerilom plana. Vertikalni prikaz kota terena treba dati primjerenim brojem kota i slojnicama s ekvidistancom od 1,00 m. Stalne točke s kojih se vrši topografsko snimanje zemljišta trebaju biti propisno stabilizirane, kako bi se s njih mogla provesti eventualna naknadna snimanja te kasnija parcelacija zemljišta radi uspostave granice pomorskog dobra. Upravo kod izrade predmetnog snimka upotreba digitalnog ortofoto snimka višestruko ubrzava geodetske radove na utvrđivanju pomorskog dobra. U trećoj fazi donosi se rješenje o granici pomorskog dobra od strane Povjerenstva ministarstva u upravnom postupku. U Narodnim novinama se objavljuje uredba o granici pomorskog dobra čime ta granica postaje pravovaljana. U četvrtoj fazi provodi se postupak evidentiranja i obilježavanja pomorskog dobra. U postupku donošenja je novi Pravilnik o evidentiranju i obilježavanju pomorskog dobra. Ovim novim pravilnikom će se zaokružiti proces uspostave i registriranja pomorskog dobra, bit će propisan postupak izrade parcelacijskog elaborata te način evidentiranja u katastru i Zemljišnoj knjizi kao i obilježavanje pojasa pomorskog dobra na samom terenu. Do stupanja na snagu navedenog podzakonskog propisa primjenjuje se dosadašnja zakonska regulativa sukladno Pravilniku o evidenciji i obilježavanju pojasa pomorskog dobra (Narodne novine br. 7/98). Čitav postupak utvrđivanja pomorskog dobra pregledno je prikazan na slici 3.
73
74
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Slika 3. Shematski prikaz utvrđivanja granica pomorskog dobra
LITERATURA Narodne novine (1998): Pravilnik o evidenciji i obilježavanju pojasa pomorskog dobra 7/98 Narodne novine (2003): Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 158/03 Narodne novine (2004): Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra 8/04 Grabovac, I. (1997): “Pomorsko pravo Republike Hrvatske”, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu Maršanić, D. (1999): “Evidentiranje i obilježavanje pojasa pomorskog dobra”, Geodetski list, br. 4, str. 261-270 Bolanča, D. (1999): Katastar pomorskog dobra, pomorsko dobro, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, urednik Matulović, Rijeka Marinković, A. (2004): “Kritički osvrt na određivanje granica i koncesija pomorskog dobra”, Glasnik komore, Hrvatska komora arhitekata i inžinjera u graditeljstvu, br. 15 Barišić,B. (2005): “Projekt registracije pomorskog dobra na području Zadarske županije”, Zbornik radova trećeg hrvatskog kongresa u katastru, Hrvatsko geodetsko društvo, str 161-167.
Vladimir Iličić, ing.geod.
SATELITSKA ALTIMETRIJA I RAZUMIJEVANJE TOPOGRAFIJE OCEANA Uvod Planet Zemlja je vodeni planet. Oceani pokrivaju 72 % površine Zemlje. U njima se nalazi većina Zemljinih zaliha CO2 i topline, što povlači činjenicu da upravo oni igraju glavnu ulogu u određivanju globalnih klimatskih trendova. Klimatske promjene utječu na Zemljinu atmosfersku temperaturu i padaline, koje imaju velik utjecaj na ljudsko društvo i njihove djelatnosti (industrija, poljoprivreda, itd.). Cilj proučavanja oceana je nastojanje razumijevanja i predviđanja posljedica ovih promjena. Način na koji oceani, odnosno njihovo kretanje utječu na klimu do danas nije u potpunosti razjašnjeno…
Slika 1. Planet Zemlja
Kroz povijest ljudi su na razne načine promatrali oceane i pojave na njima. Razvojem tehnike i znanosti došlo se do zaključka da bi promatranja iz svemira bila isplativija i omogućavala veću globalnu pokrivenost. Tako su se počele planirati satelitske misije. Svaka misija je sa sobom nosila različiti skup instrumenata i otkrivala nove činjenice koje su dokazale misije uspješnima, a samim time poticao se razvoj slijedećih misija i svemirskih letjelica. U ovom tekstu ćemo se baviti altimetrijskim misijama.
Satelitska altimetrija
Slika 2. Koncept Satelitske altimetrije
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Satelitska altimetrija je prva operativna tehnika mjerenja Zemlje iz svemira. Mikrovalni radio signali odaslani sa satelita se primaju i registriraju nakon refleksije od Zemljine površine. Ova tehnika daje posebno dobre rezultate iznad vodenih površina uslijed povoljnih reflektivnih svojstava vode. Pojava ove tehnike omogućila je da se u vrlo kratkom vremenu stekne puno bolja spoznaja o geoidu na moru nego na kopnu. Glavno područje primjene altimetrijskih podataka je oceanografija i praćenje promjena morske površine u vremenu i prostoru. Altimetrijska mjerenja su svoju primjenu pronašla prije svega u geodeziji, geodinamici i oceanografiji. U geodeziji se ova mjerenja koriste za računanja modela geoida za morska prostranstva i globalnih geoida. U geofizici se altimetrijski podaci koriste za određivanje podmorskog reljefa.
75
Misije Misije koje su prethodile misijama TOPEX/Poseidon i Jason bile su Geos - 3, SeaSat te Geosat: • Geos – 3: Lansiran 1975, nosio je prvi altimetar namijenjen za dugoročne operacije • Tri godine je pribavljao gravitacijske i oceanografske podatke i rezultat njih su prve karte geoida na moru • Altimetrijski sustav GEOSa - 3 je mjerio površinu mora sa: • 20-centimetarskom preciznošću • 50-centimetarskom točnošću •
SeaSat: Lansiran 1978,dokazao je kompetentnost mikrovalnih senzora za daljinska istraživanja svjetskih oceana. Na sebi je imao 5 instrumenata koji su mjerili: • zračne struje • temperaturu iznad mora • visine oceanskih valova • unutarnje valove • sastav vode u atmosferi • led u moru • topografiju oceanske površine • oblik morskog geoida •
Altimetrijski sustav SeaSata je mjerio površinu mora sa: v 10-centimetarskom preciznošću v 30-centimetarskom točnošću
Nažalost, misija je prerano završila;nakon otprilike 100 dana rada.. • Geosat: Lansiran 1985, Mjerio je isto što i SeaSat. Misija je trajala 4 godine.
TOPEX / Poseidon
76
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Misija TOPEX/Poseidon je združena misija SAD-a i Francuske i dio je globalnog oceanografskog pokušaja da se dobije još širi i temeljitiji pogled na svjetske oceane. Njegova uloga uključuje kontinuirana mjerenja površinskih struja oceana. NASA-in (National Aeronautics and Space Administration) Jet Propulsion Laboratory je počeo 1979.god. planirati TOPEX, oceanski TOPografski EXperiment koji bi koristio satelitski altimetar za mjerenje površine svjetskih oceana. U isto vrijeme, Francuska svemirska agencija CNES (Centre National d’Etudes Spatiales) je planirala oceanografsku misiju Poseidon. Ove dvije svemirske agencije su odlučile udružiti snage i ujediniti misije u jednu. Prvi TOPEX/Poseidon satelit je lansiran u kolovozu 1992.god. Rezultat udruživanja je visoko uspješna misija koja je ispunila znanstvene ciljeve iznad očekivanja i po nižoj cijeni nego što bi koštala svaka od ovih misija (vidi URL1). Misiju obilježava i činjenica da je to prvi satelit na kojeg je eksperimentalno ugrađen GPS prijamnik u svrhu što točnijeg određivanja pozicije (radijalna pozicija satelita određena sa točnošću većom od 3 cm, dok je točnost cijelog sustava bila veća od 5 cm. Usporedbe radi, točnost SeaSat-a je iznosila cca 30 cm).
Ciljevi misije Misija TOPEX/Poseidon je planirana da bi se ispunili slijedeći ciljevi: • • • • • • • •
određivanje cirkulacije oceana i oceanske varijabilnosti određivanje uloge vjetra u cirkulaciji oceana priroda oceanske dinamike razumijevanje prijenosa topline, masa, tvari i soli kroz oceane određivanje geocentričnih oceanskih plima interakcija plima s valovima poboljšavanje poznavanja marinskog geoida poboljšavanje razumijevanja litosfernih procesa (do 50 km) i procesa u omotaču (ispod 50km, a poviše jezgre).
Od svog lansiranja u kolovozu 1992.god. TOPEX/Poseidon je bilježio stanje oceana svakih deset dana (vrijeme potrebno za obilazak satelita oko Zemlje). Dobiveni podaci dali su bogat skup rezultata koji su proširili razumijevanje brojnih oceanskih fenomena (vidi URL1 i URL3). Predviđeni rok trajanja misije bio je 3 godine, ali je zbog neočekivane izdržljivosti satelita produžen. Nakon 10 godina rada zamijenjen je najboljim postojećim altimetrijskim satelitom Jason-1.
Jason-1
Slika 3. Jason-1 satelit
Satelit Jason-1 ime je dobio po djelu iz grčke mitologije Jason i Argonauti. Jason je bio moreplovac očaran oceanima i u svojim putovanjima radio je s mnogo različitih ljudi. Tako ime satelita predstavlja njegovu namjenu snimanja oceana, kao i međusobnu suradnju grupa NASA/JPL i CNES. Satelit je nazvan Jason-1 jer je bio prvi satelit u planiranoj 20godišnjoj seriji satelitskih misija (vidi URL1). Jason-1 je minisatelit čiji je dizajn baziran na TOPEX/Poseidonu. Svi instrumenti koje nosi su bazirani na instrumentima TOPEX/Poseidona, a pogotovo altimetar. To je utjecalo na značajno smanjenje troškova razvoja misije.
Instrumenti satelita Jason - 1 Na satelitu Jason-1 nalaze se dva sustava sa pripadajućim instrumentima(Slika 3.):
A.
Sustavi za mjerenje:
1.Poseidon - 2 altimetar
2.JMR (Jason-1 Jason-1 Microwave Radiometar Radiometar) Instrument JMR mjeri zračenje koje proizvodi površina oceana, oblaci i vodena para u atmosferi na tri frekvencije (18.7, 23.8 i 34 GHz). Signali opažani na ovim frekvencijama ovise o površinskim vjetrovima, temperaturi oceana, salinitetu, pjeni, absorpciji vodene pare i oblaka, te o raznim drugim faktorima. Za točno određivanje količine vodene pare u atmosferi trebamo eliminirati utjecaj morske površine i oblaka na signal primljen radiometrom. Iz tog razloga JMR koristi tri frekvencije gdje je svaka frekvencija osjetljivija na jedan od ovih efekata u odnosu na drugu. Glavna frekvencija od 23.8 GHz koristi se za mjerenje vodene pare, frekvencija 18.7 GHz je visoko osjetljiva na varijacije vjetrova na morskoj površini, a frekvencija 34 GHz daje korekciju za ‘nekišne’ oblake. Mjerenja dobivena iz ovih frekvencija se kombiniraju da bi se odredila količina vodene pare u atmosferi. Vodena para usporava signal altimetra što kao posljedicu ima pogrešku određivanja površine oceana od oko 10 cm. Iako je ova pogreška mala, potrebno ju je eliminirati. Kada je količina vode poznata možemo odrediti korekcije kašnjenja signala (vidi URL2).
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Glavni instrument misije je altimetar koji je izrađen na temelju Poseidon-1 altimetra u sklopu Topex/ Poseidon misije. Poseidon-2 radar altimetar emitira valove na dvije frekvencije (13.6 i 5.3 GHz). Prva frekvencija se koristi sa samo mjerenje, dok se druga frekvencija koristi za određivanje količine elektrona u atmosferi (TEC-Total Electron Content) i analizu povratnih signala reflektiranih od morske površine. Ove dvije frekvencije se također koriste za određivanje količine kiše u atmosferi (na temelju svojstava propagacije signala kroz različite medije). Vrijeme dvostrukog puta signala je nakon primjene korekcija veoma precizno određeno u svrhu računanja što točnije udaljenosti.
77
B.
Sustavi pozicioniranja
Satelit Jason-1 ima tri sustava pozicioniranja. Razlog tome je što pozicija satelita mora biti poznata u bilo kojem trenutku s točnosti od nekoliko centimetara. Sustavi pozicioniranja Jason–1 satelita (LRA, TRSR i DORIS) međusobno se nadopunjuju u svrhu određivanja pozicije satelita u orbiti s točnošću radijalne komponente (geocentrička udaljenost) unutar 2 cm.
3. DORIS (Doppler Orbitography and Radiopositioning Integrated by Spacecraft) Sustav DORIS koristi zemaljsku mrežu od 50 orbitografskih stanica raspoređenih po Zemlji koje odašilju signale na dvije frekvencije prema prijamnicima na satelitima. Relativna gibanja satelita proizvode pomake u frekvencijama signala (Dopplerov pomak) koji se mjere da bi se odredila brzina satelita u orbiti. Ovi podaci se onda uvrštavaju u model određivanja orbite kako bi se precizna pozicija satelita (unutar 3 cm) u orbiti mogla konstantno pratiti (vidi URL2).
4. LRA (Laser Retroreflector Array) Pasivni instrument LRA predstavlja referentnu metu za laserska mjerenja sa zemaljskih stanica(*vidi SATELLITE LASER RANGING). Koristi se za kalibraciju ostalih sustava pozicioniranja satelita s visokim stupnjem preciznosti. Na temelju obrade podataka, visina satelita je izračunata s točnošću unutar nekoliko milimetara (vidi URL2 i URL4).
5. TRSR (Turbo Turbo Rogue Space Receiver Receiver) Instrument TRSR koristi GPS (Global Position System) za određivanje pozicije satelita. TRSR prima dvofrekventne navigacijske signale kontinuirano i simultano od maksimalno 16 GPS satelita, te koristi ove signale za određivanje faznih mjerenja s točnošću od 1 mm, te kodnih mjerenja s točnošću od oko 10 cm (vidi URL2). Podaci pozicije se integriraju u model određivanja orbite da bi se trajektorija satelita mogla kontinuirano pratiti.
SATELLITE LASER RANGING **
78
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Slika 4. Satellite laser ranging SATELLITE LASER RANGING je najpreciznija opažačka tehnika u satelitskoj geodeziji. Analizom vremena dvostrukog puta laserske zrake između zemaljskog stajališta (Laserskog teleskopa) i opažanog satelita računaju se efemeride pojedinih satelita, ali isto tako i pozicije stanica. Dugoročni setovi podataka mogu se koristiti za nadgledanje kretanja Zemljinih tektonskih ploča, mjerenje Zemljinog polja ubrzanja sile teže, mjerenje pomaka zemljine osi rotacije i bolje određivanje duljine dana na Zemlji. Zbog malenog broja zemaljskih stanica i osjetljivosti laserske zrake na vremenske uvjete nemoguće je kontinuirano pratiti satelit. Zato su satelitima potrebni ostali sustavi pozicioniranja.
BUDUĆNOST Budući sateliti bi trebali omogućiti bolju prostornu i vremensku pokrivenost u odnosu na satelite koji su trenutno u funkciji. Takva poboljšanja omogućit će bliža proučavanja raznih fenomena.
Jason – 2 U planu je da 2008. god. satelit Jason–2 (Slika 5.) preuzme i nastavi TOPEX/Poseidon i Jason–1 misiju. Satelit Jason–2 će, kao dodatak Poseidon altimetru, imati i eksperimentalni altimetar/interferometar WSOA (Wide Swath Ocean Altimeter). WSOA će kombinirati dvije altimetar antene kako bi mjerenja bila simultana te će tako omogućiti kontinuiranu prekrivenost velikih područja (200 km dugu liniju snimanja) (vidi URL2).
Slika 5. Jason – 2 satelit
Instrumenti Satelit Jason–2 će biti opremljen slijedećim instrumentima: •
dvofrekventni radar altimetar koji će imati dva nosača da bi se mogla odrediti ionosferska korekcija i tako postigla točnost mjerenja kao kod satelita TOPEX/Poseidon i Jason–1
•
radiometar s tri kanala
•
GPS prijamnik, DORIS i LRA za precizno određivanje orbite
•
WSOA (Wide Swath Ocean Altimeter)
WSOA (Wide Swath Ocean Altimeter) Eksperimentalni altimetar/interferometar WSOA zasniva se na tehnici kombiniranja mjerenja pomoću altimetra i interferometra. To je širokopojasni radar altimetar koji će mjeriti visine morske površine uzduž linije snimanja koja je centrirana na putanju satelita projiciranu na Zemlju. Sastoji se od dva interferometra s baznom linijom od 6.4 metra, te svaki od njih prekriva područje snimanja (poprečno) od 15 –100 km. On će raditi tako što će svaki interferometar odašiljati svoj signal, a primat će signal od drugog interferometra (slika 6).
Rezultati mjerenja Očekivani rezultati mjerenja pomoću satelita Jason-2 će biti precizniji i vremenski dostupniji od rezultata prethodnih misija. Tri su faktora koja će utjecati na kvalitetu mjerenja: 1. Šum mjerenja koji ovisi o baznoj liniji antene: što je bazna linija duža, manji je šum 2. Pogreške zbog utjecaja ionosfere, troposfere i stanja morske površine koje iznose oko 1–2 cm rms. 3. Pogreška zbog poprečnih i uzdužnih gibanja satelita koja ima izravan utjecaj na geometriju mjerenja triangulacijom.
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Slika 6. Područje zahvata WSOA altimetar/interferometra
79
ZAKLJUČAK Oceani su od pamtivijeka bili nepresušni izvor inspiracije pisaca, znanstvenika i povijesnih ličnosti. Njihova moć i ljepota su došli do izražaja kroz mnoga pisana djela i usmenu predaju. Oceani danas dirigiraju klimatske uvjete svijeta oko nas. Naša geodetska struka, u širokom spektru struka koje se bave oceanima, možda i ne pruža toliko aspekata promatranja s obzirom da, grubo rečeno, dajemo podatak “gdje i koliko” za razliku od možda bitnijeg “kako i zašto?”, ali zasigurno utiremo put znanstvenim otkrićima. Nas možda i ne čeka slava slična onoj kojom su ovjenčani slavni fizičari i oceanografi poput Jean Jacques Cousteaua ili možda Galilea, ali možda jednoga dana baš naša struka izrodi znanstvenike koji će svojim radom doprinijeti boljoj budućnosti svijetu oko nas, a samim time i proslaviti našu struku na ponos sviju nas... nadamo se da ćete to upravo biti Vi...
Literatura: URL1: http://topex-www.jpl.nasa.gov/ URL2: http://www.aviso.oceanobs.com/html/missions/welcome_uk.html URL3: http://sealevel.jpl.nasa.gov/ URL4: http://ilrs.gsfc.nasa.gov/satellite_missions/list_of_satellites/jason/ Bačić,Ž. (1998). Satelitska geodezija III, Interna skripta za studente Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb Mulitimedijalni CD: „TOPEX/Poseidon: Perspectives on an Ocean Planet”
80
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Zoran Strižak Vedran Vudrag
Satellite Based Augmentation System (EGNOS/WAAS/MSAS)
EGNOS/WAAS/MSAS ili jednostavnije SABS (Satellite Based Augmentation System) je naziv za sustave koji pomoću satelita odašilju korekcijske podatke i podatke o integritetu satelitskih sustava US GPS (Global Positioning System) i ruskog GLONASS (Global Orbiting Navigation Satellite Service). Svrha ovih sustava je povećati točnost i pouzdanost određivanja položaja. Područja pokrivenosti sustavima prikazana su na sl.1.
Sl. 1. Pokrivenost SABS sustava
navigacijskih podataka. Plan razvoja Europskog sustava za globalnu navigaciju predviđen je u dvije faze. U prvoj fazi razvoja EGNOS bi se koristio GPS i GLONASS infrastrukturom uz neovisan sustav za kontrolu i praćenje. Sustav će se sastojati od mreže od oko četrdeset zemaljskih stanica i tri geostacionarna satelita1. Sofisticirani zemaljski segment sastojat će se od 30-34 monitorskie postaje za praćenje cjelovitosti sustava (RIMS-Ranging and Integrity Monitoring Stations), 4 glavne kontrolne postaje MCC (Master Control Centres) koje će se nalaziti u Njemačkoj (Langen pokraj Frankfurta), Španjolskoj (Torrejon pokraj Madrida), Italiji (Ciampino pokraj Rima) i UK (Swanwick pokraj Londona ) te 5 NLES (Navigation Land Earth Stations) stanica prikazanih na sl. 2. Druga faza europskog sustava za globalnu navigaciju (EGNOS) trebala bi osigurati neovisnost o GPS sustavu, lansiranjem vlastitih navigacijskih satelita. Taj projekt naziva se Galileo. Galileo je europski satelitski sustav koji bi do 2008. godine trebao biti u punoj funkciji. Očekuje se da će EGNOS biti integriran u Galileo institucionalno, tehnološki i komercijalno. Shematski prikaz EGNOS-a vidi se na sl. 3.
EGNOS (European Geostationary Navigation Overlay System)
Sl.3 Shematski prikaz EGNOS-a
Princip rada
18. svibnja 1998. godine European Space Agency (ESA), European Commission (EC) i European Organisation for the Safety of Air Navigations (Eurocontrol) su se obvezale trilateralnim ugovorom na pripremu prve faze razvoja Europskog GNSS (Global Navigation Satellite System). Prva faza je razvoj EGNOS-a, satelitskog, navigacijskog sustava, čiji je cilj nadopuna postojećih vojnih navigacijskih sustava (GPS i GLONASSA) kako bi korisnici dobili dodatne podatke koji omogućuju postizanje strogih zahtjeva pouzdanosti, točnosti i cjelovitosti informacija te 1
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Sl. 2.: Mreža zemaljskih stanica EGNOS-a
Princip rada EGNOS sustava zasniva se na tri geostacionarna satelita (GEO) koji odašilju signal sličan signalima odaslanim pomoću GPS satelita, ali će signal dati korisniku informacije o točnosti pozicioniranja pomoću GPS-a, točan položaj GPS satelita te točnost atomskih satova koji se nalaze u satelitu kao i utjecaj ionosfere na točnost određivanja položaja. EGNOS signale će odašiljati dva ‘’Inmarsat-3’’ satelita od kojih se jedan nalazi iznad istočnog dijela Atlantskog oceana, a drugi iznad Indijskog oceana i jednog ‘’ESA Artemis’’ satelita iznad Afrike. Za razliku od GPS satelita GEO sateliti neće biti opremljeni sa generatorom signala. Transponder će signal emitirati prema geostacionarnom satelitu sa zemaljskih NLES stanica, gdje će se obavljati obrada signala. Položaj RIMSstanica je potrebno točno poznavati, tj. položaj antena
geostacionarni sateliti su sateliti koji kruže orbitom brzinom jednakom brzini rotacije Zemlje te se njihova orbita nalazi iznad ekvatora.
81
(više informacija na http://en.wikipedia.org/eu/Geostationary_satellite.htm)
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
za prijem signala je potrebno odrediti na centimetarsku točnost. RIMS prima standardni GPS signal te signal GLONASS-a, a u budućnosti i Galileo sustava. Pomoću primljenih signala i poznate pozicije RIMS stanica koja se smatra nepogrešivom, moguće je izračunati pogrešku GPS signala. RIMS te podatke šalje glavnim kontrolnim stanicama (MCC) koje računaju dugoročnu i kratkoročnu pogrešku sata satelita, dugoročnu pogrešku orbita satelita, ionosferske korekcije i cjelovitost informacija. Izračunati podaci se uključuju u signal koji se odašilje putem osigurane komunikacijske veze prema NLESstanicama koje su raspoređene širom Europe. NLESstanice taj signal prosljeđuju GEO satelitima koji emitiraju signal (na frekvenciji L1) koji primaju GPS uređaji s EGNOS prijemnikom. Na taj se način povećava točnost GPS-a. Predviđena točnost određivanja položaja EGNOSom je bila oko 5 m , ali testovi pokazuju da se ona kreće ispod 2 m. Kako bi se osigurala sigurnost i pouzdanost sustava uvijek je samo jedna MCC «glavna» kontrolna stanica tako da u svakom trenutku druge dvije mogu preuzeti njenu funkciju ako dođe do bilo kakvih kvarova. Isto tako, samo su tri NLES-stanice potrebne za rad sustava, za svaki satelit po jedna. Razvojem EGNOS-a, satelitska navigacija će postati zanimljiva inovacija u svim sferama života, istraživanja, organizacija transporta, monitoring struktura i različite tipove automatizacije. EGNOS će uvelike olakšati organizaciju zračnog, pomorskog i željezničkog prometa. Kontrola željezničkog prometa zahtijeva visoku točnost određivanja položaja te pouzdanost i integritet te informacije. Ti zahtjevi će biti ostvarivi pomoću složenog sustava za pozicioniranje koji će se sastojati od kombinacije GNSS-a s drugim senzorima. Transport morem i drugim vodenim putovima u današnje vrijeme je jedan od najraširenijih. Veliki broj raznovrsnih brodova plovi svaki dan diljem zemaljske kugle. Učinkovitost, sigurnost, kontinuitet i pristupačnost morskog transporta je od velike važnosti. EGNOS će se koristiti u svim fazama pomorske navigacije: na moru, na kopnu, pri pristajanju i manevriranju brodova u luci u svim vremenskim uvjetima. EGNOS i Galileo će biti temeljno oruđe pri uvođenju inovacija i u druge pomorske aktivnosti kao što su ribolov, oceanografija i istraživanja nalazišta nafte i plina. Osim pomorskog prometa, zračni promet je svakog dana sve gušći, a zračni prostor sve manji što predstavlja poteškoće pri upravljanju zračnog prometa. Pomoću EGNOS i Galilea piloti i kontrolori leta moći će dovoljno točno i pouzdano odrediti položaj zrakoplova što će omogućiti gušći i sigurniji zračni promet te jednostavnost pri slijetanju i polijetanju. Na sl. 4. prikazani su neki od korisnika EGNOS-a. EGNOS sustav omogućit će praćenje kretanja opasne
82
Sl. 4.: Korisnici EGNOS-a
robe (radioaktivnog otpada, nafte). Osim primjene u poboljšanju organizacije transporta, unaprijediti će mnoge specijalizirane korisničke službe kao što su spasilačke službe. Da EGNOS poboljšava točnost pri određivanju položaja demonstrirano je na Svjetskom prvenstvu Rally utrka WRC (World Rally Championship) održanih od 2628. kolovoza 2005. Rally auti su opremljeni prijemnikom za satelitsku navigaciju od kojih je jedan bio opremljen GPS/EGNOS prijemnikom. Cilj je bio demonstrirati točnost kojom je određena pozicija auta sa standardnim GPS-om u odnosu na auto sa GPS/EGNOS-om. Rezultat je prikazan pomoću programa za 3D simulaciju. Dobiveni rezultati dokazuju da EGNOS osigurava visoku točnost pozicioniranja auta u pokretu i u zahtjevnim uvjetima kao što su za WRC. Sl. 5. prikazuje rezultate simulacije.
Slika 5. Usporedba točnosti standardnog GPS-a i točnosti dobivene sa GPS/EGNOS-om
Planirano je da EGNOS započne s početnim operacijama u srpnju 2005. godine. Početkom 2006. godine EGNOS sustav bi trebao službeno objaviti potpunu dostupnost. Iako EGNOS sustav ima veliki broj prednosti uvijek postoje poneki nedostaci. Nedostaci EGNOS-a su: velika i skupa zemaljska infrastruktura mreže te problematična vidljivost geostacionarnih satelita na velikim geografskim širinama i u polarnim krajevima. Procijenjeno je da će razvoj EGNOS-a koštati oko 300 mil. € . ESA će financirati 200 mil. €, dok će preostalih 100 mil. € financirati EC. EGNOS je veliki izazov koji predstavlja tehnološki, znanstveni i politički cilj koji će pokazati snagu i zajedništvo Europe. Nudeći prvu satelitsku radionavigacijsku uslugu, predstavlja bitnu stepenicu u razvoju tehnologije i omogućava Europi izlaganje na svjetsko tržište satelitske radio-navigacije.
WAAS (Wide System)
Area
Augmentation
WAAS je sustav sličan EGNOS-u, razvijen za područje Sjeverne Amerike i već je od 1995. godine u upotrebi. Razvijen je od strane Federal Aviation Administration (FAA) i Department of Transportation (DOT). Svrha WAASa je poboljšanje točnosti i sigurnosti GPS sustava prilikom njegovog korištenja za precizno navođenje zrakoplova. Sastoji se od 25 stanica na Zemlji i 2 geostacionarna satelita koja pokrivaju područje cijelog SAD-a, Kanade i Meksika što je prikazano na sl. 6.
Sl. 6.Pokrivenost WAAS sustava
Da bi zrakoplovi bili u mogućnosti koristiti se LPV (Lateral Precision with Vertical Guidance) potrebno je da budu opremljeni GPS/WAAS prijamnikom. Krajem 2005. godine planirano je lansiranje dva dodatna satelita ‘’PanAmSat Galaxy XV’’ i ‘’Telesat Anik F1R’’ koji bi trebali biti u funkciji sredinom 2006. 9. rujna 2005. je lansiran ‘’Telesat Anik F1R’’. Na taj način je povećana pokrivenost Južne Amerike i jugozapadnih dijelova Aljaske. Danas WAAS pokriva 95% USA, a planira se da će 2006. godine prekrivati 99% i biti dostupan u svako vrijeme. Teško je procijeniti koliko je do sad WAAS koštao, ali je 1999. godine održavanje, oprema, tj. funkcioniranje sustava koštalo oko 3,682.00 mil.$.
MSAS (Multifunctional Transport Satellite Space-Based Augmentation System) MSAS je sustav razvijen za područje Japana. Razvijen je od strane Ministarstva zemlje, infrastrukture i transporta Japana (Japanese Ministry of Land, Infrastructure and Transport) i Japanske meteorološke agencije (Japan Meteorological Agency -JMA). Sastoji se od MTSAT (Multi-Functional Transport Satellite) satelita. MTSAT je serija geostacionarnih satelita za kontrolu zračnog prometa i vremena. Upotreba MSAS planira se za kraj 2005. godine.
Zaključak Iako su svi SABS sustavi regionalni sustavi, od iznimne važnosti je osigurati njihovu kompatibilnost, kooperativnost te koordinirati njihove radnje. Kompatibilnost sustava omogućila bi veću efikasnost i mogućnost korištenja sustava diljem svijeta. Kooperaciju SABS sustava koordinira Interopererability Working Groups EGNOS/ MSAS i EGNOS/WAAS. Testiranja sustava su uspješno izvedena 1998,1999. i 2000. godine. U današnje vrijeme satelitski sustavi igraju bitnu ulogu u našim životima. Ta prisutnost i ovisnost o satelitskim sustavima se povećava iz dana u dan. Kako nas uvijek uče da nijedna ovisnost nije dobra ipak se moram usprotiviti toj izjavi. SABS sustavi, osim što će osigurati veću sigurnost i učinkovitost u svim vrstama transporta, omogućiti će povećanje ekonomskog prosperiteta, napredak u industriji te općenito poboljšati kvalitetu življenja. Raspon mogućih primjena SABS-a je neizmjerno širok. Literatura: http://www.sti.nasa.gov http://www.esa.int http://europa.eu.int http://www.essp.be http://en.wikipedia.org http://gps.faa.gov http://www.kowoma.de http://gpsinformation.net Ajla Bakalbašić
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Iako WAAS nije službeno prihvaćen u zrakoplovstvu, dostupan je za civilnu upotrebu. GPS i GLONASS navigacijski signali primaju se na referentnim stanicama WRS (Wide Area Reference Stations) raspoređenima na širokom prostoru SAD-a. Položaj WRS-a određen je velikom točnošću tako da pogreške u primljenom GPS signalu se mogu uočiti. Primljeni podaci šalju se do glavnih postaja WMS (WAAS Master Station) pomoću komunikacijske mreže. U WMSu se obrađuju podaci odaslani s WRS-a. Integrirana korekcijska poruka se precizno sinkronizira s referentnim vremenom i modulira s podacima o cjelovitosti i ispravnosti sustava te korekcijama. Taj signal emitira se prema geostacionarnim satelitima: Inmarsat IIIs: POR (Pacifik) i AOR-W (Atlantski ocean). Na satelitima se navigacijski signal frekvencijski transponira i emitira korisnicima na frekvenciji L1 (1575,42MHz). GPS/WAAS prijamnici primaju prepravljeni GPS signal koji je do 5 puta točniji od izvornog GPS signala. Tipična (vertikalna) točnost određivanja položaja upotrebom WAAS-a iznosi manje od 3 m, dok horizontalna manje od 2 m. U današnje vrijeme civilno zrakoplovstvo još uvijek koristi ILS (Instrument Landing System) sustav za precizno navođenje zrakoplova. ILS je kombinacije više uređaja koja daje informacije o smjeru, elevaciji zrakoplova i udaljenosti od piste. 1980-ih uveden je novi MLS (Microwave Landing System) sustav koji je trebao zamijeniti ILS. Sustav je trebao osigurati veću točnost i preciznost navođenje, ali uvođenjem WAAS tehnologije sustav je zasjenjen. WAAS omogućuje pilotu jednostavno i precizno slijetanje na pistu ne oslanjajući se na ILS, te letenje na nižim nadmorskim visinama što povećava sigurnost i smanjuje potrošnju kisika čime se štedi na vremenu i gorivu. Instrumentarij za satelitsko navođenje pomoću WAAS-a je puno jednostavniji.
83
84
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
INERCIJALNI SUSTAVI
Povijest inercijalnih sustava seže od početka prošlog stoljeća. Prvi inercijalni instrumenti pojavili su se još davne 1900. godine. Bili su to žiroskopi ugrađeni u automobile i prvi Sparryjevi (airborn) žiroskopi. Korjene inercijalne navigacije nalazimo 20-ih godina prošlog stoljeća u Njemačkoj u razvoju sustava navođenja balističkih projektila. Prvi inercijalni navigacijski sustav (INS) za letjelice konstruirao je Charles S. Draper s Massachusetts Istitute of Technology 1950. godine. U istom desetljeću u SAD-u počinje razvoj bespilotnih letjelica/raketa. Jedan od takvih projekata bio je NAVAHO sa ciljem nošenja atomskih bojnih glava na udaljenostima većim od 5.500 milja te pogađanjem cilja u krugu radijusa 500m. Od tada se INS ugrađuje u avione, brodove, vlakove, automobile, i dr. Danas se inercijalni instrumenti koriste kao izvor podataka za poziciju, brzinu i smjer civilnih i vojnih vozila, ali i u druge više komercijalne svrhe kao što je npr. izrada animiranih filmova te različite kompjuterske simulacije. U mnogim slučajevima inercijalni sustavi integrirani su s drugim navigacijskim sustavima kao što je GPS (Global Positioning System), gdje jedan sustav nadopunjuje nedostatke onog drugog, i obrnuto. Važnost inercijalnih navigacijskih sustava u geodeziji je u tome što nam oni pomažu u pridruživanju prostorne komponente podacima unutar neke baze podataka, te nam služi za navigaciju, odnosno, usmjeravanje mjernih instrumenata tamo gdje geodetski instrumenti, kao što je npr. GPS, ne funkcioniraju (u tunelima, pri prekidima signala, i dr.). Osim što pomažu pri navođenju, inercijalni instrumenti su svojevrsna kontrola GPS-u, jer za kratke destinacije daju visokotočne podatke. Za razliku od te lokalne točnost koju posjeduju inercijalni instrumenti, GPS ima globalnu točnost. Inercijalni sustavi sastavljeni su primarno od uređaja koji nam, na ovaj ili onaj način, pomažu pri prikupljanju prostornih podataka i pridruživanju prostornog opisa
nekom mjerenju, a takvu skupinu uređaja nazivamo senzorima. Pri tome, svakom senzoru mora biti definirana ostvariva točnost, primjena, referentni sustav i način na koji će se taj sustav prilagoditi ili uklopiti u okruženje, mjerni sustav u koji je možda integriran i konačno u nekakav prostorni informacijski sustav. Svođenje prostornih podataka prikupljenih senzorima na jedinstven referentni sustav, definiranje baza prostorno vezanih podataka i GIS-a te integracija različitih sustava u jedinstvene funkcionalne cjeline danas predstavlja osnovni preduvjet u gospodarenju prostornim podacima i planiranju razvoja. U svrhu izrade što kvalitetnijeg prostornog informacijskog sustava pomažu nam i drugi senzori kao što su npr. geodetski instrumenti, bilo terestrički, fotogrametrijski ili satelitski, zatim hidrografski, meteorološki, geološki uređaji, različite CCD (Charge Coupled Device) i video kamere i dr. Međutim, ono što odvaja te sustave od inercijalnih senzora jest ono što ih definira, a to je prisutnost inercije i Newtonovih aksioma. Klasična definicija kaže da su inercijalni sustavi oni sustavi u kojima vrijede Newton-ovi aksiomi. Pri tome je potrebno objasniti pojmove inercije i Newton-ovih aksioma. Inercija je, u fizici, definirana kao svojstvo tijela da zadrži stanje mirovanja ili da se jednoliko giba sve dok na njega ne djeluje neka vanjska sila. Kao takva, inercija je dakle svojstvena svakoj stvari ili tijelu. Iako je pojava inercije bila pozata još i davnim filozofima i umovima kao što je Aristotel, inercijom se prvotno pozabavio Galileo, ali je u potpunosti definirao Isaac Newton, engleski fizičar, matematičar, astronom, filozof i kemičar, u djelu Philosophiae Naturalis Principia Mathematica (1687.) i to svojim prvim zakonom ili aksiomom poznatim još kao i zakon inercije. Drugi Newton-ov zakon ide dalje i kaže kako je ta vanjska sila koja djeluje na tijelo proporcijonalna ubrzanju. Konstanta proporcionalnosti je poznata kao masa tijela, koja je zapravo numerička vrijednost inercije; što je masa tijela veća, to je akceleracija ili ubrzanje manje. U trećem aksiomu Newton kaže da svakoj sili akcije odgovara jednakovrijedna, ali suprotna po smjeru, sila reakcije.
SENZORI Senzori nam omogućuju permanentno zbrajanje malih promjena koordinata u bilo kojem smjeru, ovisno o vrsti senzora. Parametri gibanja pri tome mogu biti brzina, smjer, ubrzanje, nagib, rotacija ili promjena visine. Pri tome je važno naglasiti da senzori kao samostalni uređaji ne posjeduju početni položaj (početne koordinate), pa je to i jedan od
bolje, kvalitetnije i svrsishodnije prostorom i resursima.
gospodarenje
Inercijalni koordinatni sustavi definirani su kao sustavi u kojima vrijede Newtonovi zakoni. U takvom sustavu inercija je homogena i izotropna, gdje homogenost implicira da se svako materijalno tijelo, oslobođeno vanjskih utjecaja, giba konstantnom brzinom po pravcu. Izotropnost je opisana kao svojsvo jednakomjernosti u svim smjerovima. U našem svijetu inercijalni sustavi su apstrakcija budući da zbog gravitacijskih utjecaja Zemlje, Sunca i Mjeseca nikako ne može biti zadovoljen zahtjev homogenosti, odnosno, na tijelo uvijek djeluje sila, koja to tijelo ubrzava. Transformacija jednog koordinatnog sustava u drugi podrazumijeva tri vrste promjena: translacija, rotacija i promjena mjerila. Kada govorimo o transformacijama među inercijalnim koordinatnim sustavima, možemo općenito reći da je ta transformacija slična transformacijama između neka druga dva koordinatna sustava. Potrebno je dakle definirati oba sustava te uspostaviti matematički odnos između njih. Tada sa jednostavnim transformacijskim formulama možemo izraziti bilo koju točku jednog sustava u drugom sustavu. Međutim, kod inercijalnih sustava moramo se ipak osvrnuti na njegove specifičnosti, kao što su Galileove i Lorentzove transformacije, odnosno, prisutnost gibanja jednog sustava u odnosu na drugi.
INERCIJALNI NAVIGACIJSKI SUSTAV Svaki se inercijalni navigacijski sustav sastoji od senzora koje nazivamo inercijalnim mjernim uređajima (IMU - Inertial Measurement Units). Gibanja koja promatramo u navigaciji jesu translacijska i rotacijska pa prema tome koristimo dvije vrste inercijalnih mjernih uređaja, akcelerometre i žiroskope. Uređaje integriramo na platforme, koji zajedno sa ostalim uređajima (mikroprocesor) potrebnim za izračunavanjem koordinatnih razlika između dvije točke, tvore inercijalne navigacijske sustave. Akcelerometri prvenstveno služe za mjerenje linearnih akceleracija, pomoću kojih kasnije, računskim putem, dolazimo do prijeđenog puta. Žiroskopi služe za mjerenje kutnih pomaka, pomoću kojih stabliziramo sustav (koordinatne osi) bilo mehanički ili analitički. Za mjerenje kutnih pomaka moguće je koristiti i kutne akcelerometre, ali su se žiroskopi pokazali boljim izborom za potrebe navigacije. Prvi inercijski navigacijski sustavi razvijaju početkom 20 st. za vojne svrhe u Njemačkoj. U II. svjetskom ratu sustavi su se razvili u tolikoj mjeri da su se počeli koristiti za skoro sve segmente navigacije. Veliki
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
osnovnih razloga integracije ovih, možemo reći, lokalnih sustava sa globalnim kao što je to GPS. Međutim, kao glavnu prednost senzora moramo naglasiti autonomnost i izrazito visoku točnost u malim vremenskim periodima, pa tako mogu poslužiti kao kontrola za sustave poput GPS-a. Mana ovih sustava je upravo ta da traže početne koordinate te da daju samo određene podatke gibanja i zadovoljavajuću točnost na kratkim intervalima, dok pri dugotrajnom mjerenju na rezultat utječu različiti vanjski utjecaji koji u znatnoj mjeri i naglo umanjuju pouzdanost mjerenja senzora. U geodeziji i geomatici dva su najučestalija inercijalna senzora: akcelerometri i žiroskopi. Oni se često integriraju u sustave akcelerometra odnosno sustave žiroskopa i to na način da se postave u tri osi koje omogućuju dobivanje podataka (koordinata) u tri smjera proizvoljnog koordinatnog sustava. Na taj način omogućena je i transformacija koordinata u jedinstven koordinatni sustav ukoliko se radi o integriranim sustavima, ili jednostavna transformacija iz proizvoljnog, lokalnog sustava u globalni sustav. Ovi su senzori našli svoju primjenu ne samo u geomatici nego i u zračnom, morskom i kopnenom prometu, gdje su se zapravo i primarno počeli upotrebljavati. Isto tako je i kompas našao svoju primjenu u geodeziji, a i u ostalim područjima znanosti i javnog života, kao jedan od danas najjednostavnijih i najprimitivnijih uređaja za opće orijentiranje u prostoru. Često se jedan takav uređaj kombinira sa žiroskopom u nešto što se zove žirokompas (eng. gyrocompas). To je zapravo kompas s motoriziranim žiroskopom pri čemu žiroskop služi za kompenziranje utjecaja kutnog momenta rotacije Zemlje na određivanje smjera sjevera. Ovakvi uređaji koriste se uglavnom na brodovima i zrakoplovima. Barometri i altimetri koristili su se prije kao primitivni instrumenti koji su nam davali podatke o visinskoj razlici. Međutim, zbog svoje jednostavnosti i primitivnosti danas se koriste samo onda kad nam visoka točnost nije zahtjevana. Upravo zbog te jednostavnosti praktičan su uređaj za brzo dobivanje takvih informacija, koje vjerojatno poslužuju samo kao orjentir i onda kada nam točnost zaista nije presudna. Isto se može kazati za libele, iako su one u geodeziji dugo godina (pa čak i danas) predstavljale veoma precizan instrument za korigiranje i očitavanje nagiba. Brzinomjeri, odometri i tahometri nemaju direktnu primjenu u geomatici; oni se zapravo najviše koriste u prometnim znanostima i integrirani su u vozila kako bi dali podatke o brzini, odnosno prijeđenom putu. Međutim kako je danas sve u službi dobivanja što bolje i kvalitetnije baze prostornih podataka odnosno GIS-a, sve više se i ovakvi sustavi implementiraju kao mjerne jedinice za dobivanje visoko vrijednih prostornih podataka, koji će konačno poslužiti za
85
86
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
PRIMJENA IS-a
doprinos inercijalnim sustavima na podučju zračne navigacije dao je Charles Draper, koji je 50-ih godina razvijao sustave na MIT-u (Massachusetts Institute of Technology). Kako se žiroskopi kroz 60-te i 70-te godine poboljšavaju, i razvijaju se sve brža računala, inercijalni sustavi se brzo šire na komercijalnu i vojnu zračnu navigaciju, uključujući navođenje delekometnih projektila i svemirsku navigaciju. Iako su danas primarnu ulogu u navigaciji preuzeli satelitski navigacijski sustavi, inercijalnim sustavima i dalje pripada nezamijenjiva uloga u mnogim područjima navigacije. Također INS uspješno nadopunjuju satelitsku i radio navigaciju pa tako omogućuju neprekidno praćenje vozila uzrokovano smetnjom signala, što je vrlo važno kod navigacije (slijetanje aviona). Konstrukcija samih inercijalnih navigacijskih uređaja moguća je na dva načina, pomoću stabiliziranih ili pričvršćenih sustava (strapdown systems). Ovisno o navigacijskom okviru, sustave je moguće stabilizirati u odnosu na inercijalni prostor ili na lokalno tako da se platforma uvijek održava horizontalno u prostoru. Stabilizirani inercijalni sustavi su dugo vremena dominirali u području inercijalne navigacije, najviše zbog konstrukcije samih senzora koji su radili na mehaničkom principu (mehanički žiroskopi). Razvojem računala i analitičkih senzora pričvršćeni sustavi postižu sve bolje rezultate, te se u novije vrijeme počinju sve više koristiti. Iako se platforme donekle same stabiliziraju na osnovu inercije stabilnog elementa u prstenovima, servo motorima se dodatno postiže stabilizacija platformi. Kao što i samo ime kaže, kod pričvršćenih sustava, akcelerometri i žiroskopi su nalaze na platformi koja je pričvršćena za vozilo te slijede sva gibanja vozila. Najčešće se između vozila i platformi postavljaju posebni nosači radi ublaživanja vibracija i udaraca koje stvara vozilo. U ove sustave ugrađuju se optički žiroskopi koji prate kutna gibanja vozila te se mjerenja akcelerometara analitički transformiraju iz okvira sustava u navigacijski okvir. Kod ovih sustava navigacijske jednadžbe je moguće riješiti u proizvoljno određenom okviru, ali se većinom određuju rješenja u inercijalnom i lokalnom okviru. Performanse ovakvih uređaja su umanjene time jer su senzori, za razliku kod stabiliziranih platformi, izloženi velikoj dinamici gibanja vozila.
Inercijalni sustavi, posebice INS našao je široku primjenu i u geodeziji. Zapravo, možemo kazati da je na neki način INS pravi geodetski instrument. Naime, kako je geodezija znanost koja se između ostalog bavi i izmjerom i kartiranjem Zemljine površine, gdje je određivanje koordinata primarna djelatnost, to isto možemo kazati i za INS, koji također računa koordinate vozila o nekoj trajektoriji. Čak je i prvotna motivacija za korištenje žiroskopa u određivanju referentnog smjera u pomorskoj navigaciji, bila geodetske prirode. Ipak, ono što izdvaja inercijalne sustave iz grupe geodetskih instrumenata je njihova loša točnost na većim udaljenostima. Unatoč tome, INS posjeduje neke kvalitete koje su bile presudne da ti sustavi budu toliko često primjenjivani u geodetske svrhe. Te su se kvalitete iskazale tek integracijom s drugim geodetskim senzorima te se na taj način omogućilo dobivanje novih podataka, koje nije bilo moguće dobiti klasičnim geodetskim instrumentarijem, te poboljšanje kvalitete izmjerenih podataka. Kod integracije senzora vrlo je važno, uz tehničko rješavanje integracije, odrediti zajednički koordinatni sustav u kojem će se kasnije provesti računanje. Danas su inercijalni sustavi neizostavno pomoćno sredstvo daljinskih istraživanja. Koristimo ih u avionima kod aerofotogrametrije, za računanje pomaka i deformacija građevina (zgrada, mostova,..), moving-base gravimetriji itd. Osim u geodeziji, inercijalni sustavi koriste se, kako je već kazano, u mnogim drugim sferama znanosti i javnog života, počevši od prometnih znanosti, gdje se takvi sustavi ugrađuju u vozila radi praćenja (tracking). Danas su takvi sustavi neizostavni u praćenju velikih transportnih kamiona-prikolica, ili u velikim lukama za praćenje položaja kontejnera. Osim toga, danas je stvar prestiža imati jedan takav sustav u automobilu, iako to rapidno vodi većem sustavu nadzora na cestama. Inercijalni sustavi prisutni su danas sve više, iako još uvijek u jednoj eksperimentalnoj fazi, i u medicini i to kada se radi o robotizaciji operacijskih instrumenata. Osim u znanstvene svrhe, inercijalni sustavi našli su zaista zanimljivu primjenu i u industriji animiranih filmova, gdje se pomoću tzv. senzora za biomehaniku mogu bilježiti direktno na računalu pokreti čovjeka te kasnije obradom dobiti pokrete nekog lika iz animiranog filma. Ana Karabatić
UPOTREBA TERESTRIČKIH LASERSKIH SKANERA U GEODEZIJI 1. UVOD Ubrzan tehnološki razvoj u sferi elektroničkog mjerenja duljina rezultirao je upotrebom impulsne metode koja omogućava bezreflektorno mjerenje duljina. Daljnji razvoj u tom smjeru rezultirao je pojavom sasvim novih instrumenata koji se zovu laserski skaneri. Od njihove pojave prošlo je desetak godina, međutim, zbog svojih mjernih karakteristika nezadrživo tehnološki napreduju, cijena im pada i postaju ekonomski sve prihvatljiviji. Sve navedeno postaje razlogom da ih geodetski stručnjaci razvijenih zemalja sve više koriste za razne vrste praktičnih geodetskih zadataka, gdje je potrebna puno veća brzina od one koja se postiže klasičnim metodama. (Jacobs, 2005a). Primjena terestričkih laserskih skanera može biti zaista široka počevši od mjerenja građevinskih objekata (mostovi, saobraćajnice, tuneli i dr. ), mjerenja deformacija na branama, topografskoj izmjeri, industrijskoj izmjeri, arheološkim mjerenjima, mjerenjima kulturnih objekata pa sve do suvremenih 3D pogonskih katastara (Matijević, Roić 2002.). U nastavku će biti opisan kao primjer jedan od najnovijih modela laserskih skanera poznatog proizvođača laserskih mjernih sustava, tvrtke Riegl, model LMS - Z420i. Opisom ovog modela žele se prikazati karakteristike i mjerne mogućnosti terestričkih laserskih skanera koji se momentalno mogu nabaviti na tržištu. Također će se prikazati snimke i modeli koji nastaju obradom snimaka uz pomoć softverskih paketa. Ovdje treba napomenuti da je cijena ovih uređaja s pripadajućim softverskim paketom za obradu u zadnje vrijeme ipak nešto pala međutim ona je još uvijek vrlo visoka i iznosi preko 100 000 €, što se može smatrati ograničavajućim faktorom za njihovu širu upotrebu, posebice u našoj zemlji. No, njihovom sve većom upotrebom može se očekivati daljnji pad cijena pa će ovi uređaji biti itekako interesantni i našim geodetskim stručnjacima.
2. PRIKAZ SUVREMENOG TERESTRIČKOG LASERSKOG SUSTAVA Kao što je već bilo navedeno ovdje će se prikazati karakteristike suvremenog 3D terestričkog laserskog skanerskog sustava Riegel LMS - Z420i. Ovaj se sustav, koji je prikazan na slici 1., sastoji od visoko preciznog laserskog 3D skanera kojemu je pridružen softver RiSCAN PRO i kalibrirana digitalna kamera visoke rezolucije. Ovaj terestrički laserski skaner izvodi izmjeru nekog objekta mjerenjem velikog broja točaka u trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Kako bi se postigla veća točnost, mjerenje udaljenosti obavlja se u određenom broju ponavljanja. Najvažniji dio konstrukcije svakog laserskog skanera je rješenje usmjeravanja laserske zrake koja izvodi mjerenje. Za praktično izvođenje bitno poznavati poznavati točnost točnost instrumenta instumenta i razlučivost koju on mjerenja izuzetno je bitno može postići.
87
Točnost ovog laserskog sustava u prvom redu ovisi o udaljenosti objekta koji se mjeri, položaju uređaja i smjeru odaslane laserske zrake. Razlučivost laserskog skanera za praktične svrhe možemo objasniti kao dimenzije najmanjeg prepoznatljivog objekta na snimku. Predmetni model LMS - Z420i ima mjerno područje od 2 m do 800 m, što je značajno povećanje jer je prethodni model istog proizvođača (LMS - Z360i) imao mjerno područje od 2 m do 200 m. Točnost mjerenja u navedenom mjernom području iznosi do 5 mm. Horizontalni pomak skanirajuće laserske zrake ostvaruje se okretanjem nosača instrumenta za 360°,
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Slika1. Trodimenzionalni terestrički laserski skaner Riegl LMS - Z420i
dok je vertikalni raspon 80 i to ±40 od horizontalne ravnine, što je prikazano na slici 2.
88
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
Slika 2. Shematski prikaz laserskog skanera LMS - Z420i
Ovaj laserski sustav spada u prvu sigurnosnu skupinu što znači da je potpuno siguran i ne uzrokuje nikakve ozljede oka i kože, dakle nije štetan za ljudsko zdravlje. Sustav ima međusklop za prijenos podataka u prijenosno ili standardno PC računalo. Softverski paket RiSCAN PRO omogućava arhiviranje podataka mjerenja, njihovo pregledavanje i daljnju obradu (Riegel, 2005.). Predmetni laserski sustav je uključena i digitalna kamera visoke rezolucije i to po izboru: kamera Nikon D100, rezolucije 6,1 Megapiksela ili kamera CANON EOS 1Ds MARK II, izuzetno visoke rezolucije od 16,7 Megapiksela. Važno je napomenuti da je nakon tako obrađenog mjerenja i formiranog modela snimka moguće naknadno mjerenje u modelu, dakle, bez ponovnog vraćanja na teren. Ova je karakteristika jako značajna jer znamo da je rad u kancelariji višestruko jeftiniji od terenskog rada, a u praksi se zna da je izrazito neekonomično izvoditi naknadna mjerenja na terenu te, ako se pojave, tada nastaju negativni financijski efekti. Na tržištu se pojavljuje sve veći broj proizvođača laserskih skanera kao što su Cyra Tehnologies, Riegel Laser Measurement Systems, Leica, Trimble, Mensi corporation i dr. Svaki od proizvođača nudi više različitih vrsta laserskih skanera, nastojeći pokriti široku lepezu potencijalnih korisnika. Uz laserski skaner isporučuje se također i prijenosno terensko računalo s programom za obradu snimka RISCAN PRO, pa se rezultati mjerenja dobivaju odmah na terenu. Obrada snimka se izvodi odmah na terenu, te ukoliko je potrebno izvodi se ponovno snimanje i tako štedi zbog eventualnih naknadnih terenskih troškova. Iz navedenih karakteristika je vidljivo da opisani instrument omogućava izvođenje brze, jednostavne i samim time jeftine izmjere raznih terenskih oblika i objekata. Izvedeni snimak se vrlo lako može pretvoriti uz pomoć programskog modula AUTOCAD Plugin ScanDig3D PRO u trodimenzionalni digitalni model terena (DMR), vrlo visoke točnosti. Suvremena projektiranja zahtijevaju upravo ovakve DMR- e kao podloge za razne postupke modeliranja. Svi dobiveni podaci se mogu koristiti radi daljnje obrade u raznim drugim programima za modeliranje i prezentaciju (CAD- programi, Arc info i dr.). Pomoću programskog modula RiSCAN PRO Plugin Orthofhoto moguće je izrađivati ortofoto planove. Na slici 3. je prikazan primjer jednog trodimenzionalnog ortofoto snimka zgrade koji zorno prikazuje mogućnosti terestričkog laserskog sustava. Prikazani model je nastao obradom 83 pojedinačna snimka jer je zgrada dugačka 155 m i visoka 98 m. Za izradu ovakvih kompleksnih snimaka povijesnih građevina, potreban je izuzetno moćan softverski paket, koji može manipulirati ogromnim količinama podataka. Treba također naglasiti da kompjutorski programi koji se isporučuju uz laserski skaner omogućuju izradu izlaznih aplikacija; tablica, grafikona, profila, crteža, karata koji su potrebni za izradu tehničkih izvješća o obavljenom zadatku, što geodetskom stručnjaku ubrzava i olakšava kancelarijski posao.
3. ZAKLJUČAK
Slika3. Trodimenzionalni ortofoto model povijesne građevine
Prikazani trodimenzionalni laserski sustav ima zaista velike mogućnosti koje omogućavaju geodetskim stručnjacima da izvedu snimanja u zaista kratkom roku s traženom točnošću i prihvatljivom cijenom. Laserski skaner tvrtke Riegel model LMS – Z420i (URL 1) ima izuzetno široki spektar mogućnosti primjene u raznim područjima koje pokrivaju geodetski stručnjaci svojim mjerenjima. Mjerenja ovim laserskim sustavom mogu se koristiti za : topografska snimanja, rudarska mjerenja (Duvnjak, 2005.), arhitektonska mjerenja, snimanja fasada, snimanja za potrebe pogonskih katastara, arheološka mjerenja, snimanje objekata kulturne baštine, praćenje izgradnje raznih vrsta građevinskih objekata i mnogih drugih. Važno je naglasiti da pored opisanih mogućnosti terestričkih laserskih skanera oni za geodetske stručnjake otvaraju i mnoga nova područja djelovanja te su stoga izuzetno značajni za našu struku. Tako je na primjer veliko područje primjene u transportnim sustavima raznih namjena, kao što su prometnice, aerodromski transportni sustavi, industrijski transportni i proizvodni sustavi (rafinerije, naftovodi, itd.) (Jacobs, 2005b). Na kraju treba napomenuti da za sada kod nas ovi uređaji još uvijek nisu doživjeli širu primjenu, no pojavili su se na hrvatskom tržištu. Za očekivati je da će se njihova primjena proširiti, što će u svakom slučaju značiti i proširenje geodetske djelatnosti na nova područja. To je još jedan dokaz kako nove tehnologije mijenjaju metode rada pa čak i samu struku, stoga je jako bitno stalno pratiti tehnološki razvoj i nastojati ga što prije primijeniti u geodetskoj praksi
Duvnjak, M. (2005) : Korištenje laserskih skanera u kamenolomima i drugim površinskim kopovima. Glasilo Hrvatske komore arhitekata i inžinjera u graditeljstvu, Zagreb, br.17, 62-64. Jacobs, G. (2005a): Understanding Laser Scaning Terminology, Professional Surveyor Magazine, February 2005, 22-28. Jacobs,G. ( 2005b): Uses in Transportation, Professional Surveyor Magazine,April 2005. Matijević, H.; Roić, M (2002): Terestrički laserski skeneri, Geodetski list, 3, 171-187. Riegl (2005) : RiSCAN PRO plugin. True – Orthophoto Module. Prospect material. URL 1.: http://www.riegl.com
Mate Duvnjak, ing. geod
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
LITERATURA:
89
90
|||| || | studentski kutak ||||| ||
ZAVRŠIH FAKULTET - I ŠTO SAD? Ne tako davno završih ja Geodetski fakultet i sad se lijepo pitam što i kako dalje? Igrom slučaja životni put me nije puno štedio nakon faksa, zvala je domovina, pa sam zapravo završio na svom matičnom fakultetu kao civilni ročnik. Uglavnom, u zadnje vrijeme puno sam se naslušao, ovakvih i onakvih prijedloga i antiprijedloga o tome što treba učiniti s našim fakultetom, budući da od sljedeće godine stupa na snagu sveučilišna reforma, pa će one malo pametnije glavice moći za nekih 5 do 6 godina postat majstori znanosti. Koliko će im i što konkretno značiti ta milozvučna titula pored imena znat će se u bliskoj budućnosti, no kako stvari sada stoje izgleda da im neće cvijeće cvasti isto kao što ne cvate meni,a ni mojim kolegama koji su nedavno završili faks. Da više ne duljim prijeći ću na stvar. Prije svega želim reći da ovim tekstom nikoga ne želim niti napasti, niti kritizirati. Sve što napišem isključivo je moje stajalište i nekolicine mojih kolega s kojima sam u zadnje vrijeme pričao o stvarima koje su trenutno aktualne. Znači, pitanja koja su se postavljala bila su otprilike ovakva: Gdje radiš? Jesi li zadovoljan poslom? Jesi li zadovoljan plaćom? Da li te fakultet osposobio za nešto više od toga što trenutno radiš? Odgovori na ova pitanja su manje više bili jadni, hoću reći nikakvi. I dok sam ja još ne tako davno sjedio za jednim od stolova na xy predavanju i razmišljao o «ničemu» sve se doimalo tako jednostavnim i blaženim. Jedine brige i pitanja koja su me tada mučila, ako se mogu nazvati brigama i mukama, bili su ispiti. Kako na što jednostavniji način proći neki ispit sa željom da ono što naučim za taj ispit instant zaboravim kad mi se upiše ocjena u indeks. Da li sam ja bio kriv tome, mislim, takvom stavu da se cijelo studiranje svodi na učenje nečega što želim što prije zaboraviti? Možda i jesam, ali kako je najlakše uperiti prst na nekog drugog ja to nagonski i činim. Mislim da su za sve to bili krivi, s poštovanjem, moji profesori i asistenti, koji iz mene nisu mogli istjerati onog vraga, onaj inat i onu želju da nešto naučim i da nakon toga mogu reći, da ja to znam, da jednog dana kad završim fakultet (da se ne zabunite, pričam u prošlom vremenu) mogu pokucati na vrata afirmiranih geodetskih firmi ili što ti ja znam čega i da mogu uzdignute glave reći, «Dobar dan, tražim posao.». Danas sam svjestan da ću isti taj posao tražiti pokunjene glave. A zašto je sve to tako, ljudi moji, pitam se ja? Vratim li se u malo dalju prošlost, cca 6 godina unazad i sjetim li se onog svog entuzijazma i želje za znanjem s prve godine faksa sve mi bude jasno. Gdje je taj entuzijazam, gdje je ta želja? Ah, znam, želite odgovor od mene, a ni sami niste svjesni da ga zapravo i sami znate. Ipak za one koje ne žele sebi priznati, reći ću im. Raspršio se, prohujao je, nestao, izgubio se u onim besanim noćima kada ste po tko zna koji put pokušali shvatiti što je to geoid? Ma niste vi bili glupi, ne, nikako; jednostavno niste uspjeli iz 10-ak ponuđenih definicija iz 10-ak različitih predmeta prepoznati onu pravu, pa vam je geoid ostao mistik dan danas. Spomenuo sam geoid, eto, tek tako jer mi je srcu prirastao tijekom studiranja, ali nije tu samo riječ o geoidu, mogao bih sad nabrajati one puste diferencijalne jednadžbe nerješivog tipa, 1001 obrazac broj 1,2,3, i što ti ja znam kojeg broja, iscrtavanje kružića i križića minimalističkih dimenzija naravno s rapidografom, kalibriranje instumenata kojima je mjesto u tehničkom muzeju, izvođenja kompleksnih i besmislenih teorema, učenje izvoda
|||| || | studentski kutak ||||| ||
i formula koje vjerojatno ni sami profesori ne znaju izvesti, a tek kad se sjetim onih čuvenih formula za transformaciju iz Bessela u Gaussa koje sam trebao ispisivati na pismenim ispitima iz viših i nižih geodezija srce mi jednostavno zaigra od uzbuđenja. Volio bi to nazvati pothvatom, ali ću se ipak ispraviti i reći: «Žali Bože truda!». Da ne bude sve tako crno, ipak je postojala i nekolicina profesora i asistenata koji su pokušali svoje znanje na koliko - toliko suvremen i koristan način prenijeti na studente, ali jednostavno u «šumi» nepotrebnih i besmislenih informacija njihov trud nije došao do izražaja. Što se tiče programa to je to, a sad prelazimo malo na antagonizam. Da li vam je poznata ta riječ, vi dragi moji studenti i profesori. Joj što bih ja od gušta išao na kavu s onim nekim mojim kolegama, ali nije išlo, pa ja sam bio sa satelitskog smjera, a oni su, braćo moja, s inženjerskog. Što ja imam piti kavu s njima i pričati o geodeziji, oni rade kontra mene, odnosno ja kontra njih. «Moj sateliti su zakon!", rekao bih ja, a oni bi mi rekli:"A vidia bi ja tebe s tvojim satelitima u tunelu. A ništa ti onda postavi geodetsku osnovu s tom tvojom totalkom, bla, bla, bla.» Doduše, ja osobno nisam nikad vodio takve razgovore, niti sam tako razmišljao, ali dao bih ruku odsjeći ako se takvi razgovori ne vode na ovom fakultetu. I sada se naravno postavlja pitanje, odakle taj antagonizam, podapinjanje nogu, zavist, prepucavanje? E, pa odgovor na ovo pitanje potražite sami, ipak ćete biti budući inženjeri, pametne glavice. Uglavnom, umjesto da se udruženim snagama rješavaju tekući problemi i da smjerovi podupiru i nadopunjuju jedan drugog, radi se upravo suprotno, a kome se to odbija u glavu nego nama, mladim ljudima, studentima, budućim inženjerima, na kojima na kraju krajeva svijet i ostaje. E, pa ljudi moji sve to dovodi do jednog jedinog zaključka, a to je da se naš dragi i mili fakultet, tiho i plako gasi, tinjava, umire! Ni sam nisam siguran kome bi prepisao te zasluge, nama bivšim studentima, ovim tekućim, onim budućim ili pak nekim ljudima koji su djelatnici ovog fakulteta, a tu im mjesto nije. Uglavnom, da sve ne bude tako crno ima jedno malo svjetlo kad svud okolo je tama. Naime, manje više svi koji su završili ovaj fakultet uspjeli su naći posao u relativno kratkom vremenu. Kakav posao i za koliko, tako nam dragih kuna, drugi je par cipela. Obično se radi o poslovima u privatnim firmama, gdje poslodavci svjesni neznanja svojih pripravnika nude poprilično male plaće za poslove koji nisu nimalo laki, a niti smo školovani za njih. Naime, za držanje mačete i sječu šume, zabijanje kolaca, valjanja po blatu i 12 satnog izrabljivanja nisu mi potrebna bila ni tri dana srednje škole, a kamoli fakulteta. Štoviše, upoznao sam terence koji su po zanimanju bravari, postolari, ljudi sa završenom tek obrtničkom školom, prave pravcate zanatlije (da se ne bi tko uvrijedio, nemam ama baš ništa protiv takvih ljudi) i koji takve poslove puno bolje i kvalitetnije obavljaju od mene, a usudio bih se reći i od dobre većine inženjera. Doduše, da takve ljude pitate što je geoid, vjerojatno bi vas blijedo pogledali, ali valjda ni sami nisu svjesni koliko su sretni što o tome ne znaju ama baš ništa. Znači, po nekoj mojoj logici ono što danas rade mladi dipl. ing. geodezije u rangu je s miješanjem malte mladih dipl. ing. građevine, pa ako imate kojeg poznanika koji je završio građevinu, pitajte ga miješa li maltu i vozi li bager! Ironično, ali istinito! Roko Pešušić
91
Pred katastarski sustav Republike Hrvatske postavljeni su ozbiljni zadaci: izvršavanje Programa državne izmjere i katastra nekretnina za razdoblje 2001 - 2005 te izrada i donošenje plana za razdoblje 2006 - 2010. Zbog toga na ovom kongresu želimo privući pozornost domaće stručne javnosti iz područja katastra, geoinformacija, prometa nekretnina, državne uprave, sudstva, prostornog uređenja i prostornog planiranja. Također, želimo privući pozornost regionalne i europske javnosti koja se bavi zemljišnom administracijom i uspostavom nacionalnih geoinformacijskih sustava i baza podataka. Želja nam je predstaviti dostignuća i trendove hrvatske geodezije i geoinformatike. Vjerujemo da će ovaj kongres zainteresirati sve subjekte koji rade ili su vezani za zemljišnu administraciju (voditelji zemljišno - knjižnih odjela, državni službenici u uredima državne uprave koji se bave prostornim uređenjem, informatičke tvrtke itd.).
TREĆI HRVATSKI KONGRES O KATASTRU S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM U Zagrebu je od 7.- 9. ožujka 2005. godine Hrvatsko geodetsko društvo organiziralo III hrvatski kongres o katastru s međunarodnim sudjelovanjem. Kongres, koji se tradicionalno održava svake četvrte godine, ima za cilj prikazati najnovija domaća i svjetska znanstvena i stručna dostignuća na području katastra, geodezije i geoinformatike, te njihovu ulogu u rješavanju vlasničkih odnosa nad nekretninama. Kongres je u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma pred više od 800 uzvanika otvorila ministrica Vesna Škare - Ožbolt. Kroz 8 sesija Kongresa obrađene su sljedeće teme: • katastar i e-vlada
•
baza zemljišnih podataka registracija vlasništva vlasništva ii nekretnina nekretnina -- putovi putovi registracija rješavanja stanja rješavanja stanja kompleksni kompleksni geoinformacijski geoinformacijski sustavi sustavi -sredstvo razvoja registara Hrvatska na putu u Europsku Uniju doprinos geoinformatike geoinformatike doprinos nove tehnologije za državnu i katastarsku izmjeru izmjeru novi službeni datumi i kartografske projekcije
•
katastar i GIS – primjene u praksi
• • • •
92
|||| || | svježe iz svijeta geodezije ||||| ||
•
Treći hrvatski kongres o katastru s međunarodnim sudjelovanjem organiziran je u okolnostima u kojima su građani, država, gospodarstvenici i strani investitori nezadovoljni stanjem i vjerodostojnošću evidencije podataka o nekretninama u Republici Hrvatskoj. Sređivanje zemljišno - knjižnih evidencija jedan je od ključnih uvjeta za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Donesena je odluka o uspostavi Baze zemljišnih podataka (BZP), za što se iz državnog proračuna svake godine osiguravaju sve veća sredstva. Kongres je pokušao analizirati postojeći odnos između katastra i zemljišne knjige s ciljem otklanjanja uzroka usporenosti realizacije Programa. Izneseni su prijedlozi praktičnih domaćih tehnoloških rješenja u sređivanju katastra te se pokušalo dati odgovor na pitanje položaja katastra u nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka. Na III hrvatskom kongresu o katastru s međunarodnim sudjelovanjem bilo je 900 registriranih sudionika, što je premašilo sva očekivanja, te je za pojedina predavanja kapacitet sjedaćih mjesta bio premalen.
Zajedno sa kongresom održavalo se nekoliko paralelnih događanja: 1. Regionalni stol o zemljišnoj administraciji u jugoistočnoj Europi 2. INTERGEO EAST izložba 3. Savjetovanje o postupanjima u katastru 4. Okrugli stol o uvođenju novih geodetskih datuma i kartografskih projekcija RH Prvom regionalnom okruglom stolu o zemljišnoj administraciji u jugoistočnoj Europi u zajedničkoj organizaciji Državne geodetske uprave (DGU) Republike Hrvatske, Deutsche Gesellschaft für Techische Zusammenarbeit (GTZ), Svjetske banke i Center of Excellence in Land Administration (CELK) nazočilo je 119 sudionika iz 22 države. Svrha održavanja regionalnog okruglog stola o zemljišnoj administraciji je uspostavljanje regionalog foruma na kojem će predstavnici nacionalnih katastarskih i zemljišnoknjižnih institucija, strukovnih geodetskih i pravničkih udruženja, projekata zemljišne administracije međusobno razmjeniti spoznaje i iskustva o rješavanju problema zemljišne adminstracije i uspostave učinkovitih, pouzdanih i modernih registara koji će osigurati sigurnost vlasništva nad nekretninama i omogućiti razvoj tržišta nekretnina, a time i razvoj gospodarstva u vlastitim državama. Sve zemlje regije ovog trenutka, u različitim fazama, provode velike strukturne projekte sređivanja stanja i modernizacije ili uspostave registara kako bi uklonile zapreke koje postoje. Jedan od razloga za iznesene probleme je nedostatak komunikacije na razini zemalja i institucija koje projekte provode. Takav skup je prilika da se razmotre projekti koji se provode, uoče dobre i loše strane, tako da svi, donatori i korisnici, kroz stečene spoznaje ubrzaju promjene i uspješno provedu projekte koje izvode. Uz Regionalni stol o zemljišnoj administraciji u jugoistočnoj Europi, Državna geodetska uprava je organizirala Seminar o postupanjima u katastru kojemu je nazočilo više od 300 sudionika Kongresa, iako je bilo predviđeno 200, te Okrugli stol o primjeni novih geodetskih datuma i kartografskih projekcija te uspostavi CROPOS mreže u Republici Hrvatskoj.
Dragan Divjak, dipl. ing
23 smiješne stvari što Vi kao profesor ili asistent možete napraviti na prvom satu predavanja 1.
Dovedite svog petogodišnjeg sina na sat i objavite da je ono vaš pametni sinčić i da će biti
demonstrator za ovaj semestar. 2.
Usmjerite svjetlost projektora prema pojedinom studentu i tražite svakog pojedinačno ime,
prezime, zvanje i prosjek ocjena u srednjoj školi. 3.
Izaberite studenta, pitajte ga pitanje te mjerite vrijeme odgovora štopericom. Zabilježite vrijeme
svakoga posebno u knjigu klimajući glavom s negodovanjem. 4.
Kihnite na studenta u prvoj klupi i obrišite nos s kravatom
5.
Nakon što pročitate i potvrdite spisak svih prisutnih studenata, zahvalite studentima što pohađaju
“Primijenjenu geodinamiku 690 – Istraživanje vrelih vulkanskih stijena kao izvora geotermalne energije” i spomenite da je jučer bio zadnji dan za odustajanje od tog izbornog predmeta. 6.
Usred predavanja se uhvatite za srce i vrisnite “MOJ PACEMAKER!”
7.
Govorite sve tiše i tiše i onda odjednom prozovite studenta i zavrištite: “TI, ŠTO SAM UPRAVO
REKAO?” 8.
Objavite studentima da će se ocjena iz tog predmeta bazirati na pojedinačnom ispitivanju svakog
studenta posebno. Dajte im naslutiti da se to može desiti u bilo kojem trenutku. 9.
Ako Vas netko nešto upita, otiđite lagano do mjesta gdje sjedi, uručite mu kredu i upitajte: “Želite
li VI držati predavanja, gospodine Pametnjakoviću?” 10.
Stavite tamne sunčane naočale na oči i govorite samo na turskom. Ignorirajte sva pitanja.
11.
Podijelite paste za zube studentima i održite im sat o oralnoj higijeni.
12.
Odsvirajte studentima pjesmu na bendžu.
13.
Pustite snimku koja prikazuje srednjovjekovne sprave za mučenje. Pri tom se cerekajte.
14.
Objavite “trebat će vam ovo” i napišite na ploču telefonski broj linije za preventivu
samoubojstva. 15.
Tražite od studenata da za iduće predavanje pročitaju od prezimena Kovač do Kuvač u
telefonskom imeniku. Nejasno natuknite da bi mogao biti kviz. 16.
Ugasite svijetla, pustite zvuk cvrčanja čvrčaka i počnite pjevati duhovnu glazbu.
17.
Počnite sat tako da otvorite bocu votke i objavite da je predavanje gotovo kad boca bude
popijena. 18.
Kada imenujete studenta, kažite mu “prijatelju”.
19.
Recite studentima da su prošlogodišnji studenti tek sad pri kraju sa svojim projektima iz ovog
predmeta. 20.
Izvijestite studente na satu Fizike da moraju imati službu i vrstu riječi u rečenici u malom prstu i
da bez toga ne mogu položiti ispit. Na satu Matematike kažite studentima da sve zadatke moraju rješavati s brojevima po bazi 11.
Komplicirani simbol koji ste nazvali po sebi koristite umjesto broja 10. Prijetite da ćete na ispitu pobacati studente koji to ne budu radili. 22.
Zastanite u pola predavanja, namrštite se i zatim upitajte studente izgleda li vam stražnjica
debelo. 23.
Naravno, najsmješnije od svega na prvom satu predavanja jest da se Vi dobro zabavite i pustite
studente da se pitaju jesu li ušli u pravu učionicu.
enka
|||| || | extra extra ||||| ||
21.
93
Test: Jesi li spreman za studiranje? 1. Imaš pet minuta da završiš s odijevanjem za sastanak s pravim komadom iz snova. Odjednom shvatiš da nemaš čiste čarape. Ti: a. Čeprčeš po prljavom rublju njuškajući svaku čarapu dok ne nađeš dvije od čjeg smrada ti ne suze oči. b. Prekriješ gležnjeve crnom patinom za cipele. c. Kažeš curi da je već vrijeme da odeš u kupovinu sam, bez mame. d. Stižeš na sastanak u mrežastim čarapama od sestre, objašnjavajući curi da si modni dizajner i da ta moda tek dolazi kod nas. 2. Odlučio si pronaći neki pristojan smještaj i pristojnog cimera. Najvažnija osobina tvog budućeg cimera je: a. Da nema harmoniku. b. Da se pere makar jednom mjesečno. c. Da se ne pere prečesto jer će mu onda vjerojatno smetati tvoji smradovi. d. Da ne dođe noseći majcu udruge PETA na kojoj piše: “I krokodili su ljudi!”
94
|||| || | extra extra ||||| ||
3. Trebaš napisati seminar iz društvenog predmeta. Noć prije zadnjeg dana za predaju nisi napisao ni prvu rečenicu. Ti: a. Zamoliš prijatelja da ti pomogne slomiti ruku kojom pišeš. b. Napišeš deset strana na temu: Studenti koji imaju problema s depresijom. c. Slučajno spomeneš profesoru kako težiš za dobrim starim danima kad kratka minica nije bila presudna za dobivanje dobre ocjene. d. Nazoveš doktora dr.sc.mr.zr.Psihijatrić, koji ti uvijek pomogne kad ti je stvaaarno teško. 4. Prvi semestar je vrijeme da se navikneš na studentski život I nađeš nove prijatelje. U drugom semestru planiraš svih zapanjiti i pokazati da si uistinu sposoban. Tvoje najveće dostignuće će biti: a. Povećati prosjek ocjena na 2.2 b. Smanjiti konzumaciju piva na najviše 20 zidarki večer prije ispita. c. Napokon dobiti pravi broj mobitela nakon razgovora I razmjene brojeva s nekom curom. d. Dokazati da nepismenost nije nedostatak.
5. Smanjen ti je džeparac i, da preživiš, trebat ćeš se malo “stisnuti”. Koji od slijedećih načina je najbolji za uštedu novca? a. Huškaš ljude u menzi na gađanje hranom, a nakon bitke, jednostavno pokupiš hranu. b. Ideš ranije na spavanje I ranije se dižeš, da ne trošiš žarulje I struju. c. Eliminiraš troškove ne kupujući meso, jer ionako sve za život važne proteine možeš dobiti iz salate. d. Odlučiš ići na dijetu, što je još najjednostavnije, jer onda ne moraš jesti ama baš ništa. 6. Nakon prijemnog, fakultet zahtijeva da svaki potencijalni student ode na psihološki razgovor. U želji da te prime na faks, u tom razgovoru ti prešutiš da: a. U srednjoj školi si bio izglasan za osobu koja ima najveće šanse da postane politički zatvorenik. b. Nisi pokušao ubiti niti jednog profesora nakon što ti je tvoj doktor povećao dozu antidepresiva. c. Ti je najdraži film “Groblje kućnih ljubimaca”. d. Iako si pao razred nekoliko puta, uvijek si imaoš dobre ocjene iz tjelesnog i pohvale za trud. 7. Na faksu te zovu: a. Štreberom. b. Jadnikom. c. Izgubljenim. d. Idiotom. 8. Jedni način da prođeš ispite je da: a. Tetoviraš odgovore na unutrašnjost očnih kapaka. b. Nabaviš slike profesora kako oblači svog psa u žensku odjeću. c. Nema načina. d. Uhvatiš se štrebanja. (Samo provjeravam pratiš li..:)
10. Poslodavci pri zaposlenju češće zapošljavaju osobe koje su aktivne u nekim organizacijama. Ti ćeš se, zbog toga, učlaniti u: a. Međunarodnu Nudističku Odbojkašku Momčad b. Buduće Hrvatske Alkoholičare c. Akademiju Kušača Hrane d. Sve od navedenog
|||| || | extra extra ||||| ||
9. Redakcija ekscentra te poželi intervjuirati kao prosječnog studenta. Ti pokušavaš impresionirati sugovornika tako što: a. Otpuhuješ dimne prstenove pušeći kubanku. b. Demonstriraš kako možes podrigujući otpjevati akademsku himnu Gaudeamus. c. Objašnjavaš svoju teoriju kako je ovaj fakultet samo paravan iza kojeg se krije jedna jako moćna sila. d. Pokazuješ na sugovorniku svoju vještinu u boksu i aikido borilačke zahvate.
95
Rezultati tvog testa: Svako zaokruženo a. – dodaj 5 bodova. Za svaki b. – podijeli bodove sa 1.337. Svaki c. – oduzmi 500 bodova. Za svako zaokruženo f. – Posjeti okulista. Ako je ukupan rezultat tvojih bodova između 50 I negativnih 2000 bodova: Posavjetuj se sa stručnjakom za mentalno zdravlje, ilitiga psihijatrom, ODMAH!!!
enka
Za one koji ne vole Windows! - Povećajte kapacitet svog diska:- Izbrišite Windowse. - Multitasking:- Kako pokvariti više stvari odjednom. - Windows NT:- Windows Nice Try. - Windows NT:- Ubacite novčanik u drive A: i pritisnite bilo koju tipku da bi ste ju ispraznili. - Windows 98:- Uz neke novosti multicrashing je ostao isti. - Imate višak vremena?- Uzmite Windowse! - MS Windows:- virus sa podrškom za miša. - Računalo bez Windowsa je kao riba bez bicikla. - Koristite li Windowse ili je to XT? - Udarite šakom o kućište kako bi ponovno pokrenuli Windowse. - Error #152: Windowsi nisu pronađeni. Odaberite: (P)jesma (T)ulum (V)eselje. - Microsoft je za softver isto što i McDonalds za gastronomiju. - Omiljena Windows igra: Pogodi što se događa kad klikneš na ovu ikonu! - Microsoft nije odgovor. Microsoft je pitanje, a odgovor je ne. - Da li ste reinstalirali Windowse danas? - Koji je najbolji dio Windowsa? Deinstaller. - Što je multitasking na Amigi? - Igraš igricu i jedeš sendvič. - A što je multitasking na PC-ju? - Radiš u Windowsima i plačeš. - Bog bi stvorio Zemlju za dva dana da nije trebao instalirati Windowse!
96
|||| || | extra extra ||||| ||
ZX