BROJ 112. 4. STUDENOGA
Otkrivamo gdje se sluša narodno Stručnjaci: Madonna ili Seka, svejedno
OTVORENA ISPOVIJEST UGOSTITELJA
Ili ćemo puštati narodnjake ili ključ u bravu
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
2
Kronika tjedna
Utorak, 4. studenoga 2014.
Bašić: Vrijeđao je, psovao i omalovažao radnike, a najviše žene NASTAVLJENO SUĐENJE MILJENKU PTIČEKU Na Županijskom sudu u Varaždinu nastavljeno je suđenje Miljenku Ptičeku zbog zlouporabe položaja i ovlasti, a u četvrtak je iskaz dao sadašnji direktor Parkova, Marin Bašić. On se sjeća da su radnici izvodili radove za Ratka Mačeka. No, kod Ptičeka i bivšeg gradonačelnika Čehoka bili su vrlo često. -Upućivao sam radnike na obavljanje poslova kod optuženika i gradonačelnika više puta, odnosno svakog drugog petka, a ovi radnici su bili upućivani bez radnog naloga. Kod gradonačelnika su se obavljali radovi na dvorištu kuće i to u pravilu vezano za ukrasno bilje – rekao je Bašić te dodao
da su radnici Parkova radili i u vinogradu direktora te na njegovoj vikendici u Ugljanu, a istaknuo da je Ptiček bio vrlo neugodan prema radnicima. -Bio je jako bezobrazan, vrijeđao je, omalovažavao, prostačio i to posebno neugodan je bio prema ženama. Često je nakon sastanaka ili kolegija dolazilo do situacija da te žene plaču, tresu se i uopće nisu više taj dan mogle funkcionirati – zaključio je Bašić. (IT)
VELIK INTERES BROJNIH NEZAPOSLENIH
Taxi Cammeo zapošljava 20 vozača za rad u Varaždinu Taxi Cammeo na internetskim je stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavio oglas za posao kojim traži 20 vozača taksi vozila za rad na području Varaždina. Traže se radnici KV ili SSS bez obzira na zvanje, a potrebno je radno iskustvo od pet godina, ali ne nužno u vožnji taksija. Natječaj je otvoren do 10. stu-
denoga, pa je za očekivati da će Taxi Cammeo, kako je već ranije najavljeno, uskoro započeti svoj rad u Varaždinu. Na sastanku u Varaždinu, u Gradskoj vijećnici, koji je održan 2. listopada, direktor Taxi Cammeo grupe Vladimir Minovski izrazio je želju i spremnost ulaska na tržište grada Varaždina. Minovski je istaknuo kako Varaždin nema
adekvatnu taxi službu. Kako je početkom listopada najavljivao Minovski cilj je bio započeti s radom 5. studenog, ali prema svemu sudeći to će ipak biti nešto kasnije jer tek slijedi edukacija kadrova. Taxi Cammeo započinje svoj rad 2006. godine u Rijeci, četiri godine nakon što je otvorio podružnicu u Osijeku i 2011. godine u Zagrebu. (SŽ)
Utorak, 4. studenoga 2014.
3
Kronika tjedna
OŠTRA PORUKA IZ VARAŽDINA
KONTROVERZE UOČI BLAGDANA
Varaždinska katedrala:
Holywinom protiv Halloweena Kolinda Josipoviću: VRAĆAŠ SE NA PRAVNI FAKULTET!
e
tjednik
Kampanja HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje, temeljena na obilasku terena, nastavljena je u Varaždinu. Kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za predsjednicu Republike Hrvatske po dolasku u Varaždinsku županiju prvo je posjetila Općinu Gornji Kneginec i tamošnji - Lumini centar. Predsjedničku kandidatkinju HDZ-a raduje činjenica da u našem kraju ima napretka u gospodarstvu. - Simptomatično je da ga ima najviše u dijelovima gdje je HDZ na vlasti. Nažalost čak i ovdje u Varaždinu, gospodarstvo stagnira – primijetila je Kolinda. O svom trenutačnom statusu, Grabar Kitarović kaže
da je ostarila respektabilnu međunarodnu karijeru. - U međuvremenu sam odbila dvije lukrativne ponude iz inozemstva kako bih se vratila u Hrvatsku. Sada u Zagrebu živim od svoje ušteđevine i za razliku od drugih kandidata koji ulaze u predsjedničku utrku, ja u njoj sudjelujem bez ikakvih osobnih primanja – istaknula je. Još gore, ne idu joj staž i mirovinsko osiguranje, jedino je uspjela djeci omogućiti nastavak školovanja u Belgiji, daleko od medijske hajke. Svojem, pak, protukandidatu, Ivi Josipoviću, iz Varaždina je na kraju poručila da će morati reaktivirati svoj zamrznuti status na Pravnom fakultetu. (jn) IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
U petak, uoči blagdana Svih Svetih u 21 sat u vraždinskoj katedrali održano je slavljeničko-molitveno bdijenje s katehezom i svetom misom za mlade. Umjesto “nakaradne Noći vještica (Halloween)”, mladi su bili pozvani slaviti Pobjedu svetih (Holywin). Tijekom molitvenog bdijenja u katedrali je održan prigodan koncert, te skeč u izvedbi zajednice “Totus Tuus”, a misno slavlje uz prigodnu katehezu održao je povjerenika za mlade Varaždinske biskupije, vlč. Tihomir Kosec. Odgovor hrvatske mladeži na sveopću poplavu
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, ivan Tomašković, Josip Novak, Sandra Županić, Ivana Dreven Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Anja Zorko
“svjetlećih tikvi“ znak je ohrabrenja da mladi Hrvati katolici, a po njima i Crkva u našem narodu nije “izgubljena“ u shvaćanju ove divne svetkovine vječnog života. Posljednjih smo godina svjedoci uključivanja sve većeg broja župa u projekt „Holywin“ Povjerenstva za pastoral mladih, kao i neke katoličke udruge, osmislila su molitvene večeri s poticajima na radosno zajedništvo kroz duhovne programe. Poticaj na ovakav projekt dala je Sveta Stolica kako bi zaustavila “marketinški blagdan“ uvezen iz SAD-a.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
Utorak, 4. studenoga 2014.
Stipendije za varaždinske učenike i studente Grad Varaždin raspisao je Natječaj za dodjelu stipendija za akademsku odnosno školsku godinu 2014./2015., za studente i učenike s područja grada Varaždina. Namijenjen je studentima koji se školuju na visokim učilištima, a nisu u radnom odnosu, studentima koji se školuju na visokim učilištima za deficitarna zanimanja od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina, a nisu u radnom odnosu te učenicima koji se školuju na srednjim školama
za deficitarna zanimanja od bitnog značaja za gospodarski razvoj Grada Varaždina. Pravo sudjelovanja na natječaju za dodjelu stipendija
imaju studenti koji imaju prebivalište na području Grada Varaždina najmanje jednu godinu prije podno-
šenja molbe. Zatim, studenti s druge i daljnjih godina preddiplomskih sveučilišnih studija, diplomskih sveučilišnih studija, student s druge i daljnjih godina stručnih studija ili s studenti specijalističkih diplomskih stručnih studija, koji imaju prosjek ocjena prethodne godine studija najmanje 3.50, odnosno za deficitarne studijske programe 3.00. Tekst natječaja, koji je otvoreno do 11. studenog, zajedno s obrascem za molbu, može se pronaći na www.varazdin.hr/natjecaji.
Konkurencija Google Mapsu snima Varaždin
Nokijina kompanija Here ovih dana snima područje grada Varaždina i okolice, što je uočio i čitatelj eVaraždina te nam poslao fotografije automobila poljskih registracijskih oznaka, sa specijalnom opremom za snimanje montiranom na krov. Kako stoji na službenim stranicama tvrtke Here, Nokija namjerava stvoriti vlastitu bazu interaktivnih mapa. Spomenuto bi, pak, prema svemu sudeći, moglo postati velikom konkurencijom globalno popularnog sustava Google Maps. Aplikacija “Nokia Here” biti će besplatna u Android verziji za Samsungove pametne telefone te za Samsung Gear S pametni sat.
Zdravk Marko Varaždinski nogometaš Marko Rog u susretu 14. kola 1.HNL između Splita i Dinama bez pogodaka izašao je u sudačkoj nadoknadi, a velike pohvale dobio je od “gazde” Dinama Zdravka Mamića... Marko Rog prije tjedan dana primio je poziv izbornika Nike Kovača za A reprezentaciju. Osim lokalnih, postao je zanimljiv i nacionalnim medijima. Uslijedili su tako mno-
Utorak, 4. studenoga 2014.
5
Kronika tjedna
SENZACIJA IZ NEDELJANCA
ko Mamić impresioniran om Rogom Piše: Ivan Tomašković
gi intervjui, a nacionalnim medijima najzanimljiviji je kupus koji se uzgaja u vidovečkom kraju. U subotu je odigran susret između Splita i Dinama u sklopu 14. kola 1.HNL, a završio je 0:0. Nogometaš, koji je prošle sezone igrao za Varaždin u 3.HNL Sjever, protiv modrih je igre izašao u četvrtoj minuti sudačke nadoknade. Na sva usta hvalio ga je izvršni predsjednik Dinama
Drago mi je čuti pohvale od gospodina Mamića, rekao je mladi veznjak Splita
Zdravko Mamić - Rog je čudesan igrač, njime sam impresioniran. Dugo se u hrvatskom nogometu nije pojavio takav talent. Ne znam što su radili ovi moji što ih plaćam, a nisu vidjeli Roga. Da mogu kupio bih ga ujutro, ali ljudi iz Splita su lukavi. Saslušali su me sve što sam im rekao u poluvremenu, ali neće ni da razgovaraju o tome. Sa njima imam loša iskustva jer sam bio spreman dati pet milijuna eura
za Rebića pa su me odbili. S Rebićem su braća Žužul napravili odličan posao, a mogli bi to ponoviti i sa Rogom - rekao je Mamić za Jutarnji. No, što je rekao mladi nogometaš na Mamićeve komplimente. - Drago mi je čuti pohvale od gospodina Mamića poručio je Rog, no uopće ne razmišlja o Dinamu. -Trenutno sam u Splitu i odlično se ovdje osjećam dodao je Rog.
6
Gospodarstvo
Utorak, 4. studenoga 2014.
EKSKLUZIVNO: Prvi objavljujemo izvješće Državne reviz
Tko je uložio najvi najmanje, a tko nij Planirano 57 poduzetničkih zona do kraja 2013. godine, obavljena ulaganja u izgradnju i opremanje njih 27 Jedanaest jedinica lokalne samouprave do kraja 2013. u opremanje 30 poduzetničkih zona nije uložilo ništa
Piše: Alen Matušin
Utorak, 4. studenoga 2014.
7
Gospodarstvo
zije o stanju poduzetničkih zona na području županije
iše, tko je uopće
Jedinica lokalne samoup. UKUPNA ULAGANJA GORNJI KNEGINEC
38.523.006,00 kn
VARAŽDIN
25.155.391,00 kn
JALŽABET
23.829.559,00 kn
IVANEC
17.352.463,00 kn
TRNOVEC BARTOLOVEČKI 14.943.542,00 kn LEPOGLAVA
14.289.614,00 kn
LUDBREG
8.971.199,00 kn
NOVI MAROF
5.380.000,00 kn
CESTICA
4.931.973,00 kn
PETRIJANEC
3.843.426,00 kn
MARUŠEVEC
3.696.290,00 kn
SRAČINEC
2.827.090,00 kn
LJUBEŠĆICA
2.273.345,00 kn
BERETINEC
1.630.750,00 kn
SVETI ILIJA
720.000,00 kn
MALI BUKOVEC
615.508,00 kn
VINICA
615.274,00 kn
MARTIJANEC
310.000,00 kn
VISOKO
176.243,00 kn
VELIKI BUKOVEC
43.440,00 kn
8 Na adrese jedinica lokalne samouprave u Varaždinskoj županiji ovih dana stigao je dokument od dvadesetak stranica. Punim nazivom, riječ je o Izvješću o obavljenoj reviziji učinkovitosti osnivanja i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona. Postupak je provođen od 13. siječnja do 20. listopada ove godine, a neki od glavnih ciljeva bili su: ocijeniti opravdanost ulaganja u izgradnju, opremanje i razvoj poduzetničkih zona,
Pitanje je što će biti sa zemljištima darovanima od države, koja još nisu privedena namjeni te ocijeniti provedbu mjera za poticanje poduzetničkih odnosno gospodarskih aktivnosti. Završna ocjena glasi: “Osnivanje i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona nije dovoljno učinkovito“. Međutim, riječ je o generalnoj ocjeni. Zanimljiviji su, i u svakom slučaju – znakovitiji ostali podaci koje spomenuti dokument donosi, a koji poglavito pokazuju nesrazmjer u razvoju poduzet-
Gospodarstvo ničkih zona na području županije. - Pristup integriranog planiranja na županijskoj i lokalnoj razini nije u dovoljnoj mjeri primjenjen, kao ni planiranje projekata razvoja poduzetničkih zona. Međutim, kako nadalje stoji u izvješću Revizije, Županija je donijela plan aktivnosti s odgovarajućim mjerama za ostvarenje definiranih prioriteta izgradnje, odnosno opremanja poduzetničkih zona. Program razvoja poduzetničkih zona, valja naglasiti, provodi se od 2004. godine, s ciljem početka razvoja malog i srednjeg poduzetništva. Tada je, naime, donesen i dokument Program razvoja, a plan je bio osnivanje prosječno 20 proizvodnih zona po županiji. Stoga, dok su ulaganja u poduzetničke zone prije 2004. godine iznosila ukupno 11,5 milijuna kuna,
Utorak, 4. studenoga 2014.
Jedinica lokalne samoup.
Vlastito ulaganje
GORNJI KNEGINEC
31.048.837,00 kn
VARAŽDIN
18.905.391,00 kn
LEPOGLAVA
10.761.500,00 kn
JALŽABET
10.040.269,00 kn
TRNOVEC BARTOLOVEČKI
9.693.542,00 kn
IVANEC
7.673.342,00 kn
LUDBREG
3.635.269,00 kn
CESTICA
2.774.895,00 kn
NOVI MAROF
2.280.000,00 kn
LJUBEŠĆICA
2.273.345,00 kn
MARUŠEVEC
1.714.290,00 kn
BERETINEC
1.530.750,00 kn
SRAČINEC
1.084.590,00 kn
PETRIJANEC
443.426,00 kn
MALI BUKOVEC
404.964,00 kn
VINICA
315.274,00 kn
SVETI ILIJA
220.000,00 kn
VELIKI BUKOVEC
43.440,00 kn
MARTIJANEC
10.000,00 kn
VISOKO
1.141,00 kn
od 2004. godine do danas u poduzetničke zone na području Varaždinske županije uloženo je više od
170 milijuna kuna. Međutim, od ukupno 57 poduzetničkih zona koje su planirane prostornim pla-
Nismo ulagali, jer nije bilo investitora U poduzetničku zonu “Možđenec” i “Oštrice” ništa nije uloženo, jer nije bilo investitora koje smo planirali kaže gradonačelnik Novog Marofa Darko Hrenić. Naime, s obzirom da je zemljište za spomenute zone Gradu Novom Marofu darovano od strane Republike Hrvatske, a ona u ugovornom roku nisu privedena namjeni - država je ovlaštena raskinuti ugovor. - To je državno, poklonjeno nama i oni mogu oduzeti to zemljište. Ali
nadam se da ćemo Moženec podići. Kroz pet dana završava natječaj, vidjet ćemo ima li zainteresiranih i razgovarati s državom oko ulaganja. Za zonu “Oštrice” još se uvijek trudimo i za državu i za nas pronaći investitora.
Utorak, 4. studenoga 2014.
Gospodarstvo
9
Najviše uložio Gornji Kneginec, vlastitih 31 milijun kuna Najzanimljiviji podaci Izvješća Državne revizije svakako se na pojedinačna ulaganja u poduzetničke zone jedinica lokalne samouprave, pri čemu evidentno prednjači Općina Gornji Knegninec koja je u svoju poduzetničku zonu “Kneginec” u razdoblju od 2004. do kraja 2013. godine uložila 31 milijun kuna. Slijedi je Grad Varaždin, koji je u svoje poduzetničke zone u Jalkovcu i Brezju uložio 18,9 milijuna kuna vlastitih sredstava.
Najviše aktivnih poduzetnika i zaposlenika u zonama Grada Varaždina Lepoglava je uložila 10,7 milijuna kuna, Općina Jalžabet nešto više od 10 milijuna kuna, a Općina Trnovec Bartolovečki 9,6 milijuna kuna. Grad Ivanec u razvoj svojih poduzetnički zona uložio je 7,6 milijuna kuna.
Država ulagala u Jalžabet Republika Hrvatska, sa 13,7 milijuna kuna, najviše je uložila u poduzetničku zonu Jalžabet. Poduzetnička zona “Kneginec”
od države je primila 7,4 milijuna kuna, a slijede Grad Varaždin (6,1 milijun), Ludbreg (5,3 milijuna), Ivanec (5,3 milijuna), te Općina Trnovec Bartolovečki, u čiju je poduzetničku zonu država uložila 5,2 milijuna kuna.
Županija ulagala novomarofske zone Kako stoji u Izvješću Državne revizije, Županija je u podu-
zetničke zone ukupno uložila 732.642 kune ili 0,4 posto ukupnih sredstava. Novi Marof od Varaždinske Županije pritom je za poduzetničke zone kod autobusnog kolodvora te onu uz cestu Novi Marof - Ključ ukupno je primio 400 tisuća kuna. U preostale jedinice lokalne samouprave Varaždinska županija je, pak, ukupno uložila 329 tisuća kuna, od čega u poduzet-
Kaniški: Neki su mislili da lažemo, ali sada je to pokazalo i izvješće Načelnik Općine Gornji Kneginec, koja je u svoju poduzetničku zonu uložila vlastitih 31 milijun kuna, ističe kako ih rezultati Državne revizije ne iznenađuju. - Neki su mislili da lažemo, ali sad je to vidljivo iz izvješća Državne revizije. Mnogo ulažemo u svoju poduzetničku zonu i tome smo cijelo vrijeme stremili. Najvažniji učinici su radna mjesta za ljude, a imali smo i određena primanja putem komunalnih doprinosa koje ponovno investiramo u područje naše zone i naših naselja. Mislim da te efekte osjećaju i ostale općine i gradovi, kao i grad Varaždin, putem poreza i prihoda na dohodak, koji ide u njihove proračune jer su na području naše općine zaposleni njihovi ljudi. Problem je, međutim, kako kaže
kneginečki načelnik, što je država sebi “prigrabila” cijeli porez na dobit: - Zbog niza intervencija centralne vlasti, počevši od 2009. godine na ovamo, država nas je “stjerala” na nekih 15 milijuna kuna. 2009. godine naš proračun je realiziran u iznosu od 69 milijuna kuna. Dakle, država ne radi ništa kako bi jedinice lokalne samouprave potaknula da investiraju i dalje.
10
Gospodarstvo
Država najviše uložila u poduzetničku zonu Jalžabet, 13,7 mil. kn ničku zonu Grada Lepoglave 159 tisuća; varaždinsku zonu malog poduzetništva Jalkovec 100 tisuća, te Poduzetničku zonu Selnik u Maruševcu 70 tisuća kuna.
Najviše zaposlenih u zonama Grada Varaždina - Najviše aktivnih poduzetnika je u poduzetničkim zonama Grada
novima uređenja jedinica lokalne samouprave, do konca 2013. godine obavljena su ulaganja u izgradnju i opremanje 27 podu-
Većina zemljišta za 57 predviđenih zona u privatnom je vlasništvu zetničkih zona. Naime, jedanaest jedinica lokalne samouprave do konca 2013. godine nije ulagalo u opremanje 30 poduzetničkih zona, a Općine Donja Voća, Klenovnik i Vidovec u svojim prostornim planovi-
Varaždina (61 poduzetnik), Grada Lubrega (33 poduzetnika), Općine Gornji Kneginec (33 poduzetnika), Grada Lepoglave (14 poduzetnika), Grada Ivanca (9 poduzetnika) i gradova Novog Marofa i Varaždinskih Toplica (8 poduzetnika). U poduzentičkim zonama drugih jedinica lokalne samouprave je 28 aktivnih poduzetnika, dok najviše zaposlenika imaju poduzetnici u poduzetničkim zonama Grada Varaždina (2899 zaposlenik), Grada Ludbrega (1084 zaposlenika), Općine Gornji Kneginec (990 zaposlenika) te Grada Lepoglave (458 zaposlenika).
ma uređenja nisu predvidjele osnivanje zona, pa sukladno tome nisu donijele ni odluku o njihovom osnivanju. Kako bi se smanjili troškovi otkupa zemljišta, Država je nalagala osnivanje poduzetničkih zona na zemljištu koje je ili u njezinom vlasništvu ili u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Međutim, kako stoji u izvješću Revizije, većina zemljišta predviđenog za spomenutih 57 poduzetničkih zona u privatnom je vlasništvu. Zone se ukupno prostiru na 1400,27 ha, a od privatnih vlasnika do sada su otkupljena 102,38 ha od ukupno 870.04 ha. - Vlada Republike Hrvatske je od 2004. do 2013. godine gradovima Varaždinu i Novom Marofu te općinama Gornji Kneginec,
Utorak, 4. studenoga 2014.
Pitanje je modela povrat ulaganja Gradonačelnik Habuš za eTjednik je rekao da još nije primio izvješće Državnog ureda za reviziju, međutim ističe da kod valorizacije poduzetničkih zona treba imati u vidu model prema kojemu su realizirane, te njihovu isplativost u vidu broja zaposlenih i komunalnih doprinosa. - Postoje razni modeli poduzetničkih zona, koji se razlikuju od grada do grada i od općine do općine. Ovisno o tome na koji način su razmišljali u trenutku
Jedinica lokalne samoup.
Ulaganje RH
JALŽABET
13.789.290,00 kn
GORNJI KNEGINEC
7.474.169,00 kn
VARAŽDIN
6.150.000,00 kn
LUDBREG
5.335.930,00 kn
IVANEC
5.303.108,00 kn
TRNOVEC BARTOLOVEČKI
5.250.000 kn
PETRIJANEC
3.400.000,00 kn
LEPOGLAVA
3.377.472,00 kn
NOVI MAROF
2.700.000,00 kn
MARUŠEVEC
1.912.000,00 kn
CESTICA
1.840.000,00 kn
SRAČINEC
1.500.000,00 kn
SVETI ILIJA
400.000,00 kn
MARTIJANEC
300.000,00 kn
VINICA
300.000,00 kn
MALI BUKOVEC
210.544,00 kn
VISOKO
175.102,00 kn
BERETINEC
100.000,00 kn
LJUBEŠĆICA
0,00 kn
VELIKI BUKOVEC
0,00 kn
a prema kojemu su zone građene i kada su imali slobodna sredstva i investirali kaže Habuš, te ističe kako Grad Varaždin sprema model kojim želi relizirati dvije velike poduzetničke zone u Brezju, na način da će se, ukoliko se s privatnim vlasnicima uspije postići takav dogovor, u infrastrukturu ulagati tek kada se pojavi zainteresirani
11
Gospodarstvo
Utorak, 4. studenoga 2014.
investitor. - Više nisu vremena da se infrastruktura može graditi unaprijed. Prema tom modelu, ništa se ne ulaže dok ne pronađemo investitora, ali onda je uvjet da svi vlasnici zemljišta u jednakom postotku pristanu na unaprijed dogovorenu cijenu.
Studije opravdanosti izgradnje zona izradila su samo dva grada i pet općina Jalžabet, Trnovec Bartolovečki i Veliki Bukovec darovala 324,38 ha zemljišta ukupne vrijednosti 79 milijuna kuna. Grad Varaždin i Općina Gornji Kneginec od države su kupili dodatnih 11,25 ha zemljiša, ukupne vrijednosti 1,3 milijuna kuna. Postavlja se, međutim, pitanje što će biti sa zemljištima darovanim jedinicama lokalne samouprave koje ga još uvijek nisu pri-
vele namjeni prema ugovorenom roku, jer u tom slučaju država je ovlaštena raskinuti ugovor. Takav je, naime, slučaj s novomarofskim poduzetničkim zonama “Možđenec” i “Oštrice” (12,68 ha), koje do konca 2013. godine nisu privedena namjeni, odnosno na njima ne posluje ni jedan poduzetnik. U takvim slučajevima država s ciljem učinkovitosti korištenja prirodnih resursa kao soluciju pretpostavlja preispitivanje mogućnosti promjene djelatnosti, a općenita preporuka Revizije je da se prije osnivanja svake zone izradi stručna podloga opravdanosti izgradnje pojedine zone, koju su do sada izradili samo gradovi Ivanec i Lepoglava, te Općine Beretinec, Cestica, Jalžabet, Maruševec i Trnovec Bartolovečki.
Županija izravno ne ulaže u zone Varaždinski župan Predrag Štromar također nije upoznat s izvješćem Državnog ureda za reviziju te ističe kako Županija nikad izravno nije ulagala u poduzetničke zone, nego u marketing i privlačenje investitora. - Eventualno ako je riječ o onim sredstvima koja su na godišnjoj razini namijenjena gradovima i općinama, a koja su jedinice lokalne samouprave utrošile u svoje poduzetničke zone.
Jed. lok. samup.
ZONE KOJE NISU U FUNKCIJI
LEPOGLAVA
Poduzetničke zone: Gornja Višnjica, Donja Višnjica, Kameničko Podgorje, Kamenički Vrhovec, Žarovnica
LUDBREG
Gospodarska zona Sjever
NOVI MAROF
Poduzetničke zone: Možđenec, Oštrice
VARAŽDINSKE TOPLICE
Gospodarske zone: Petkovec I, Lovrentovec, Gršćevina-Gornja Poljana
BEDNJA
Poduzetnička zona Bednja
BERETINEC
Poduzetničke zone: Beretinec, Črešnjevo
BREZNICA
Poduzetnička zona Bisag
BREZNIČKI HUM
Zona male privrede III
LJUBEŠĆICA
Poduzetnička zona Ljubešćica
MALI BUKOVEC
Poduzetničke zone: Mali Bukovec II, Sveti Petar
MARUŠEVEC
Poduzetnička zona Selnik
SVETI ĐURĐ
Poduzetničke zone: Hrženica, Sveti Đurđ, StrugaSegedin, Hrženica-farme
VINICA
Poduzetnička zona Vinica
12
Javne politike
Utorak, 4. studenoga 2014.
Zašto je HRT završio u Čakovcu
Presudio jak međimurski lobi na televiziji i uporna vlast Slijede interni natječaji bez otpuštanja, a najavljena su i nova zapošljavanja
Piše: Valerija Mihalić
S druge strane Drave... U Varaždinskoj županiji, točnije u Varteksovoj ulici propada zagrada koja je bila sagrađena s ciljem da se u nju smjesti upravo novi suvremeni televizijski centar HRT-a. Na upit poslan ravnateljstvu HRT-a zašto zgrada u Varteksovoj ulici nije adekvatna za HRT, a bila je za tu namjenu izgrađena, odgovoreno je šturo. – HRT je u dogovoru s Vladom Republike Hrvatske porezni dug prebila ustupanjem više svojih nekretnina na području RH, budući da nije bilo drugog načina za podmirenje milijunskih poreznih dugova
nastalih u razdoblju od 2002. do 2008. godine. Među spomenutim nekretninama nalazi se i ona u Varaždinu. Spomenuta nekretnina ocijenjena je neadekvatnom za potrebe HRT-a – odgovorili su s HRT-a. Zašto je zgrada neadekvatna, odgovor nismo dobili. Iz HRT-a su samo napomenuli kako je od pitanja same lokacije centra važnije što će gledatelji dobiti bogatiji televizijski, radijski i internetski sadržaj s hrvatskog sjevera.
Već i vrapci na grani znaju da će novi suvremeni televizijski centar Hrvatske radiotelevizije Čakovec – Varaždin svoje sjedište imati u Čakovcu. Međimurci su se u ovom slučaju pokazali uporniji i sposobniji. Javna je tajna da je postojao jak međimurski lobi po hodnicima HRT-a, a sam ravnatelj Goran Radman naglasio je na potpisivanju
Utorak, 4. studenoga 2014.
Javne politike
13 Čakovcu – rekao je Radman i potpisao trogodišnji ugovor s Međimurskom županijom o smještaju televizijskog centra u Tehnološki inovacijski centar u Čakovcu. A u novi televizijski centar uložit će se tri milijuna kuna. U tijeku je nabava nove opreme te adaptacija prostora. Najavljeno je da će se od prvog dana 2015. godine implementirati televi-
U planu je da novi televizijski centar ima svoju radijsku postaju te 70-ak zaposlenih Ugovor o korištenju prostorija Tehnološkog inovacijskog centra za novi televizijski centar potpisan je na tri godine, a uložit će se 3 milijuna kuna
sporazuma da su se pregovori vodili s predstavnicima grada Varaždina i Varaždinske županije, no ono što su oni ponudili nije se dalo usporediti s ponudom Međimurske županije. – Naša odluka da osnujemo centar ovdje bila je značajnim dijelom motivirana našom procjenom da je ovaj jedan od najkvalitenijih, najvrednijih dijelova Hrvatske koji
Radman je istaknuo da su se Međimurci pokazali uporniji i sposobniji
u postojećim nevoljnim ekonomskim i socijalnim uvjetima za Hrvatsku pokazuje jednu izuzetnu snagu, dinamiku, vibrantnost, poduzetnost kakva nije prisutna u drugim djelovima Hrvatske. Mogu vam svima i kao javnosti potvrditi da se to manifestiralo i pokazalo i u našim razgovorima i pregovorima i dogovorima u kojima će centar raditi u
zijski program, a najkasnije do 2016. godine s radom bi trebala početi i radio postaja. Novi centar HRT-a zamijenit će dva dosadašnja studija koja su postojala u Čakovcu i Varaždinu. Stvorit će se potpuno novi uvjeti za rad zaposlenika i uvođenje nove digitalne tehnologije, a to podrzumijeva vještine ne samo televizijskog izvještavanja nego i stjecanja novih znanja za odgovarajući rad u radijskom segmentu programa, ali i svladavanje internetskih medija. Novi centar u novim prostorima trebao bi raditi od početka
14
Javne politike
Utorak, 4. studenoga 2014.
iduće godine, a u njemu će raditi 70 zaposlenih. Prema riječima ravnatelja Radmana, otpuštanja neće biti. Provest će se interni javni natječaj za potrebna radna mjesta, a broj ljudi koji će biti angažiran odgovara broju koji trenutno radi u televizijskim studijima. Također, Radman je dodao kako bi se
Zgrada kod Varteksa izgrađena je za HRT centar, a sad propada u budućnosti centar trebao širiti i jačati, što znači i nova zapošljavanja. Dok su o lokaciji televizijskog centra čelnici Varaždinske županije i Grada Varaždina uglavnom šutje-
Ravnatelj HRT-a Goran Radman najavio je kod potpisivanja ugovora s Međimurskom županijom da neće biti otpuštanja
li, glasan je bio Županijski ogranak HDZ-a. – Navedena zgrada u Varteksovoj ulici građena je namjenski i državi ne može poslužiti u drugu svrhu, pa je prepuštena propadanju, tj zubu vremena. Ili se čeka prilika da je neki „podobnik“ kupi za „sitniš“. Više puta smo upo-
zoravali na ovaj problem, poveli inicijativu da se napiše preporuka prema HRT-u da želimo televizijski centar u Varaždinu, no od svega ništa – upozoravao je županijski HDZ, a pokazalo se „u prazno“. Zadnju riječ imao je naravno ravnatelj HRT-a Goran Radman. –
Problem je i taj što je zgrađa izgrađena namjenski, isključivo za televizijski centar pa se postavlja pitanje što će s njom biti
Nikada do sada mi u našim postupcima nismo doživjeli toliku brzinu, profesionalnost, spremnost na dogovor kakvu smo doživjeli ovdje. Time je naš osjećaj i procjena time potvrđena – istaknuo je Radman i time rekao sve. Na prozivke HDZ-a Varaždinske županije reagirao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš. Istaknuo je kako je Grad Varaždin ponudio ravnatelju Radmanu više opcija, no nije mu jasno zašto ni jedna nije prihvaćena. Također, istaknuo je kako s njegove strane nije bilo nikakve trgovine s Međimurskom županijom gdje će biti sjedište dopisništva HRT-a, a gdje sjedište drugih državnih institucija poput policije, sudstva, carine i sličnih institucija, za što ga HDZ proziva.
15
Kolumna
Utorak, 4. studenoga 2014.
VOLIM VARAŽDIN
Dani sjećanja na minula vremena Sve do 1976. godine, kada je kraljica Marija Terezija zabranila sahranjivanje unutar gradskih bedema, glavna groblja bila su uz Franjevačku crkvu i Župnu crkvu sv. Nikole, koja su zatvorena... Prije 241 godine otvoreno je groblje na sadašnjoj lokaciji...
N
ečujno, šuljajući se, bez predvidljive satnice, svakog trenutka približava se da zauvijek zaustavi srce - smrt. Star sam, mnogo je vršnjaka “zanavek” otputovaPiše: Boris Ratković lo, ali o svojem kraju ne razmišljam osim na dane umirovljeni novinar Svih svetih i Dušnog dana. Tada susrećem potisnuto minulo vrijeme, u sjećanjima oživljajaStar sam, mnogo je ju draga i najdraža lica. vršnjaka “zanavek” Smrti se bojim, plašim se otputovalo, ali o dugog umiranja.Pohod po groblju s lampionisvojem kraju ne ma i košaricama cvijeća razmišljam osim na ima ustaljeni redosljed, počinjemo od obiteljdane Svih svetih i ske grobnice pa palimo Dušnog Dana. Tada svijeće na grobovima rodbine, prijatelja, kolesusrećem potisnuto ga, kraj središnjeg križa. minulo vrijeme... Susrećemo poznanike, pričamo i podsjećamo se zajedničkih dana, preminulih prijatelja, prošlih života. Ovih dana posrećilo nam se jesensko sunce. araždinsko groblje, za koje mnogi s pravom tvrde da je najljepše u Europi, zahvaljujući
V
velikom trudu i znanju zaposlenika “Parkova” dočekalo je posjetitelje savršeno pripremljeno. Na više mjesta postavljene su velike kutije s oznakama za bacanje istrošenih lampiona, cvijeća, plastike i drugih otpadaka, staze su uređene, čiste i nigdje, što je za pohvalu, nije bilo odbačenih šibica kojima su paljene svijeće. ve do 1768. godine, kada je kraljica Marija Terezija zabranila sahranjivanje unutar gradskih bedema, glavna groblja bila su uz Franjevačku i Župnu crkvu sv.Nikole, koja su zatvorena a proširena su groblja izvan zidina, uz crkve sv.Vida, sv. Florijana i sv.Fabijana i Sebastijana. Prije 241 godine – 1773. otvoreno je groblje na sadašnjoj lokaciji, zgrada mrtvačnice sagrađena je 1840. godine. Parkovni izgled sa stablima breza, jasena, javora, ukrasnim grmljem, počinje dobivati u 19.stoljeću u vrijeme upravitelja Josipa Matu-
S
šina, a njegov nasljednik Stjepan Haller nabavio je i posadio prve tuje kojima stvara čarobne zelene arhitekturne oblike. a pretvaranje groblja u sadašnji park, koji živi i krasi se ljepotom, najzaslužnija su dvojica upravitelja, Herman Haller brinuo se o groblju od 1905.do 1946., punu 41 godinu a naslijedio ga je Josip Pajtak i upravljao 33 godine! To su najdugovječniji gradski upravitelji. Zahvaljujući njima Varaždinsko groblje postalo je ponos Varaždinaca, našlo se na popisu zaštićenih spomenika prirode ali i spomenika kulture zbog vrijednih sačuvanih nadgrobnih ploča iz 18. i 19.stoljeća. osljednjih godina groblje je prošireno, na novom dijelu naziru se konture parka, arhitekturna cjelina s prošlošću. Ljepota je svuda. U natpisu na jednom grobu piše : “Naša je domovina na nebesima.”
Z
P
16
Sudnica
Stanko Brašnić (50) ponovno se nije pojavio, rasprava odgođena
“DIGAO” 50 TISUĆA EURA I OTIŠAO U ŠVICARSKU Piše: Ivan Tomašković
Utorak, 4. studenoga 2014.
Na Županijskom sudu u Varaždina nastavljeno je suđenje Stanku Brašniću kojeg se tereti za zlouporabu u gospodarskom poslovanju. Optužnicom ga se tereti da je od veljače do svibnja 2012. godine bez ovlaštenja prvog klijenta podigao 30.558 eura, a potvrde o obavljenim transakcijama potpisivao je nečitkim rukopisom. S računa druge klijentice koja je na računu imala 101.868 eura u travnju 2012. uzeo je 20 tisuća eura, a ostatak je oročio i u dokumentima je krivotvorio njen potpis.
Iskoristio položaj
Tereti se da je time iskoristio svoj položaj osobnog bankara i da je počinio kaznena djela zlouporabu položaja i ovlasti u produljenom trajanju kao i kazne-
Brašnić obećao da će novac vratiti prodajom kuće u rodnom Orašju
Utorak, 4. studenoga 2014.
no djelo krivotvorenja službenih isprava. Brašnić je priznao da je krao novac štedišama s oročene devizne štednje te da se kaje i kako će sav novac vratiti, no ponovo se nije pojavio na zakaznanom ročištu. -Optuženik je na terenu u Švicarskog, gdje živi i radi, a njegov poslodavac nema razmijevanja za njegove obveze što se tiče sudskog procesa – rekla je Brašnićeva braniteljica te dodala kako tom plaćom prehranjuje obitelj. -Gospodin Brašnić tom plaćom prehranjuje obitelj, a obećao je da će novac vratiti i to
17
Sudnica
prodajom kuće u rodnom Orašju– dodala je braniteljica. Naime, na drugom roč i š tu
O raspravama je uredno obaviješten, ali stolica Županijskog suda i treći put je ostala prazna
trebao je predočiti kupoprodajni ugovor o prodaji kuće, kako bi vratio jedan dio novca, no tada se nije pojavio. Brašniću je ovo tre-
ći put da nije stigao na zakazano ročište pa je tužitelj tražio istražni zatvor za Brašnića. - Tri puta se nije pojavio na ročištu, a o raspravama je uredno obaviješten i više od godinu dana nalazi se u inozemstvu. Zbog toga predlažemo istražni zatvor– rekao je tužitelj, no braniteljica se s tim nije složila. -Protivimo se određivanju istražnog zatvora jer je optuženik priznao kazneno djelo, a njegov poslodavac nema sluha za njegov proces te je obećao da će vratiti novac prodajom kuće u rodnom Orašju– objasnila je braniteljica.
Optužen u Varaždin dolazi za Božić, a tužitelj predložio istražni zatvor Odluka
Rasprava je tako po treći put odgođena, a o njegovom privođenju odlučit će Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Varaždinu. Ipak Brašnić se u Varaždin stići za vrijeme božićnih blagdana pa bi onda za Županijski sud u Varaždinu to mogla biti četvrta sreća.
18
112
Utorak, 4. studenoga 2014.
Vozačima velike smetnje stvara zemlja s traktora
Kazna za blato na cesti iznosi 1,000 kuna Poljoprivrednici su ubrali kukuruz, a sad a im slijedi duboko zimsko oranje ili kasn a sjetva pšenice i ječm a
Piše: Ivan Tomašković
Poljoprivredni radovima na njivama diljem Varaždinske županije bliže se kraju. Poljoprivrednici su ubrali kukuruz, a sada im slijedi duboko zimsko oranje ili kasna sjetva pšenice i ječma. No, poljoprivredni strojevi vrlo često iza sebe ostavljaju zemlju na cestama. -Iza traktora ne smije ostajati blato na cesti, već se odmah ono mora odmah ukloniti. Također to se odnosi i na druge predmete
koji padnu sa stojave. Ona se također moraju ukloniti jer za neuklanjanje kazna je 1,000 kuna – rekao je Danijel Posavec, voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa Policijske uprave varaždinske te dodao kako su vrlo često vozači traktora u alkoholoiziranom stanju. -U mnogo slučajeva traktoristi su u alkoholiziranom stanju što stvara velike probleme drugim sudionicima u prometu. Također mnogi su neoprezni, odno-
sno ne uvjere se da ih nitko ne pretječe – istaknuo je Posavec te objasnio kako su mnogi traktori i radni strojevi neregistrirani i neosigurani. -Kazna za neregistrirani traktor je 700 kuna, no u mnogim slučajevima nisu ni osigurani. Za neosigurani traktor kazne su vrlo rigorozne pa za neosigurani i neregistrirani traktor može dobiti kaznu u iznosu od 5,700 kuna – istaknuo je Posavec.
Također policija ističe da se u traktoru ne smije voziti nitko osim vozača, a u prikolici smije se prevoziti petero osoba s tim da ne smiju biti na povišenom. Uhvate li vas sa neregistriranom i neosigurnom prikolicom kazne su također vrlo visoke. -Kazna za neregistriranu prikolicu je 2,000 kuna, ona je uglavom i neosigurana za što je kazna još 500 kuna pa zbilja nije pametno riskirati- zaključio je Posavec.
20
Život
Utorak, 4. studenoga 2014.
Mirko Bistrović piše memoare u kojima progov
Lepoglava: Naoko mirni grad, ali iza zidova kaznionice događaju se čudne stvari Načelnik Bednje 20 godina je službovao u lepoglavskoj kaznionici koja je prednjačila po penološkim programima Hrvatska publicistika uskoro će biti obogaćena još jednim, os ebujnim dj elom memoarske tematike iz pera dipl.soc.ped. i pravnika-kriminalista Mirka Bistrovića, koji je tijekom svojeg radnog vijeka, zahvaljujući iskustvu i stručnosti, bio itekako zaslužan za “mir“ u hrvatskim zatvorskim ćelijama.
Strog i pravedan Naime, Bistrović je čak 20 godina uspješno službovao u Lepoglavskoj kaznionici i nakon što je 1990. umirovljen s mjesta pomoćnika upravitelja kaznionice u Turopolju, 2002. godine ponovno ga reaktiviraju, te postaje upraviteljem zatvora u Splitu i Rijeci. - U riječki zatvor stigao sam kada je štrajk glađu zatvorenika bio
Prvi sam za lustraciju i moja životna “knjiga” neka ide prva na pregled
na vrhuncu radi nesređene situacije u ustanovi. Nažalost, javnost premalo zna o težini i složenosti stražarskog posla. Uz mnogo zajedništva protesti su prestali i na kraju je zatvorenicima omogućen čak i kulturni život – prisjeća se Bistrović kojem u poštanski sandučić i danas stižu pisma zahvalnosti zatvorenika i njihove rodbine.
Utorak, 4. studenoga 2014.
21
Život
vara o svojim iskustvima iza zatvorskih zidina
Piše: Josip Novak
Takav status - strogog, pravednog i pristupačnog zatvorskog upravitelja, kod ljudi osuđenih na duže i kraće zatvorske kazne, nije bilo lako izgraditi. Iako ga neki od zatvorenika zovu “tata“, uvijek se nađe onih koji ga kude. Čine to iz neznanja o težini i odgovornosti rada u zatvorima, jer ne razumiju da je i danas prekapacitiranost u njima najveći
problem. - Takvi napisi dodatno su me potaknuli da napišem memoare. Uzmimo kao primjer – Lepoglavu. Ljudi prolaze naoko mirnim gradom, a u njihovoj neposrednoj blizini, iza visokih zidova kaznionice, dešavaju se u najmanju ruku čudne stvari. U zabludi su svi koji misle da sve vide i znaju, jer iz nje “curi“ tek 20-30 po-
sto informacija. Taman kada mislite da je sve u najboljem redu, izbit će pobuna zatvorenika. I da, u takvim situacijama može se izgubiti život – upozorava Bistrović, bivši upravitelj spomenute ustanove koja je zahvaljujući i njegovom angažmanu, prednjačila po implementiranim penološkim programima. - U pravilu, kada čo-
Foto: Zoran Stanko
Nakon moje knjige, komisije moraju analizirati i sve ostale biografije
22
Život
Utorak, 4. studenoga 2014.
Taman kada mislite da je sve u najboljem redu, izbit će pobuna zatvorenika. I da, možete izgubiti život vjek govori o sebi uvijek nastoji prikazati sebe samo u pozitivnom smislu. Zato sam u memoarima dozvolio sebi da o toj činjenici progovore i drugi. Jer suditi čovjeka samo po slabostima ili isticati samo vrline, nepravedan je pristup i razmišljanje – naglasio je naš sugovornik u čije su se sjećanje urezale i potresne slike Golog otoka, zatvora u kojem je 1982. godine bio na dužnosti tri mjeseca.
- Iako su podijeljena mišljenja o Golom otoku, taj prostor treba ostati sačuvan kao primjer budućim naraštajima o ljudskoj zlobi i patnji zatvorenika. Mora tako ostati, kao opomena na neljudsko postupanje čovjeka prema čovjeku, u režimu u kojem je zatvorska kazna dosuđivana i za verbalni delikt – ističe Bistrović. Takav stav ima aktualni načelnik Općine Bednja, lokalne samouprave u postkomunističkoj državi, na čijem teritoriju je dosad čak 11 puta proglašena elementarna nepogoda. - Prvi sam za lustraciju i moja životna “knjiga“ neka ide prva na pregled. Nakon nje, komisije moraju analizirati Senzaciju je izazvao u turopoljskom zatvoru i sve ostale
Lepoglavskim zatvorenic Goli otok treba ostati sačuvan kao primjer o ljudskoj zlobi i patnji zatvorenika životopise, bez preskakanja - odrješit je Bistrović koji ima što priložiti uz svoju biografiju jer je između ostalog sačuvao i sve zapisnike iz dugogodišnje službe. Riječ je o vrijednoj do-
kumentarnoj građi, prilozima koji će upotpuniti njegova sjećanja na dane provedene na odgovornim funkcijama u zatvorskom sustavu bivše države i Republike Hrvatske.
Utorak, 4. studenoga 2014.
23
Život
U KPD Lepoglava svojevremeno je prašio ansambl “Sanji”
Ćiro Blažević
cima u goste je 1987. doveo nogometne legende “I Vinko Pintarić je samo čovjek“ Mirko Bistrović još uvijek pamti detalje o bijegu legendarnog „Zagorskog Čaruge“, serijskog ubojice Vinka Pintarića koji je u kolovozu 1990. pobjegao iz Kaznionice u Lepoglavi. - Svaka osuda na više od 20 godina zatvora je odmazda prema čovjeku. Iako tu ima prevencije, sa zatvorenicima poput Pintarića moraju raditi educirani stručnjaci jer čovjek doslovno postaje stroj. Vinka
Pintarića u lepoglavskom zatvoru posjećivala je nevjenčana supruga i mogao je izlaziti u grad. Nešto se s njim dogodilo i 17. put nije se vratio u zatvor pa je za njim počeo „lov“. Nažalost, nitko od novinara ni u jednom mediju nije napisao, ili pak izgovorio, da je i Vinko Pintarić samo čovjek. Napravili su od njega zloduha, progonjenu „zvijer“ koja se nije predala i nesretno je skončao – zaključio je Bistrović.
Utorak, 4. studenoga 2014.
25
Zabava
Zašto je narodnjačka glazba u našoj županiji tako popularna
Vlasnik ivanečkog kluba Inferno
Prije nego smo se prebacili na narodnu glazbu, malo je nedostajalo da stavimo ključ u bravu Piše: Zoran Stanko
Foto: Darko Vurušić
26 Diljem Varaždinske županije niče sve više noćnih klubova u kojima se sluša glazba koja u sebi sadrži istočnjačke korijene. Mnogi tu vrstu glazbe nazivaju narodnjacima ili turbofolkom. U čemu leži sve veća popularnost ove vrste glazbe koja privlači većinom mlađu publiku? Odgovora ima mnogo, ali oni su zapravo poprilično jednostavni. Prema Alekseju Gotthardi Pavlovskom, etnologu koji se već desetak godina intenzivno bavi ovim fenomenom, narodnjaci su zapravo pop, žanr glazbe koji se razvija isto kao i ostali glazbeni pravci. Narodnjačka glazba prati trendove, izbjegava konflikte i ideologije, nudi bijeg od stvarnosti i jedini joj je cilj zarada. Razlog njene goleme popularnosti na našim prostorima leži na
Zabava Gdje se slušaju narodnjaci u našoj županiji? Lokacija je mnogo, a one najpopularnije nalaze se u Varaždinu, Novom Marofu, Ivancu i Lepoglavi. Većina vlasnika klubova distancira se od epiteta narodnjačkog kluba, no, ako želite čuti ‘lake note’ slobodno navratite u Mister X, Madness, Emporio, Narcu, Vanilla club, Inferno, Carreru itd. Niti ostatak kafića i klubova nije imun na stihove Sandre Afrike, Cvije, Mladje, Mie Borisavljević, Ane Nikolić i ostalih “Zvezda Granda”.
činjenici da nam je jezik gotovo identičan, a zajedno s njim dijelimo iste brige i zadovoljstva s našim istočnim susjedima. Realno, razlike između popularnih stranih pjevačica poput Madonne, Jennifer Lopez i Britney Spears naspram Seke Aleksić, Cece i Lepe Brene, gotovo da i nema. Njih sve odlikuje
Mnogi tu vrstu glazbe nazivaju narodnjacima ili turbofolkom. No, mnogi se pitaju u čemu leži njezina sve veća popularnost mahom među mladima...
konstantna prilagodba modernijim trendovima i novim slušateljima. U suštini, sve je to isto – komercijalna glazba koju prije svega odlikuje hiperprodukcija i želja za zaradom. Svakog dana sve je više novih “umjetnika” koji preko sve obnaženijih pojava
Utorak, 4. studenoga 2014.
Ako želite čuti “lake note” slobodno svratite u Mister X, Madness, Emporio, Narcu, Inferno... u brojnim videima privlače publiku. Za ovakvu eksploziju poluerotskog sadržaja zaslužan je i internet servis YouTube, koji je uvelike olakšao probitak dosad nepoznatih lica. Čim pjevačica na sebi ima manje odjeće,
Utorak, 4. studenoga 2014.
video je gledaniji, a samim time javlja se i sponzor koji je spreman takav proizvod baciti na tržište koje je svakim danom sve veće. Varaždinska županija nije iznimka što se tiče rasta broja klubova u kojima se svira narodnjačka glazba. Većini vlasnika tih klubova zapravo i nije bitna vrsta glazbe koja odzvanja iz prostorija njihovih kafića i plesnih podija. Njima je bitan
Zabava
27
Varaždinska županija nije iznimka što se tiče rasta broja klubova u kojima se svira narodnjačka glazba. Većini vlasnika zapravo i nije bitna vrsta glazbe koja svira...
novac koji se od strane sve mlađih gostiju slijeva u njihove blagajne. Brojna gostovanja istočnih zvijezda potvrđuju ovaj trend, a osim Varaždina, Ivanca, Novog Marofa i Lepoglave, ova vrsta glazbe pronašla je svoje mjesto i u mnogo manjim sredinama. Kada se sve zbroji i oduzme, narodnjačka glazba tek je
Narodna glazba prati trendove, izbjegava teške teme i jedini joj je cilj zarada
jedna od podvrsta današnje glazbene kulture, glazbeni žanr jednako prihvaćen kao i rock, dance ili hip hop, a što je najvažnije - ne pati od ikakve ideologije (iako joj mnogi to i predbacuju). Narodnjačka glazba prati trendove, izbjegava bilo kakve teške teme i jedini joj je cilj – zarada. Mladi koji slušaju narodnjake nisu nikakvi “četnici”, mrzitelji svega što je hrvatsko ili buntovnici; oni su jednostavno ljudi koji su željni zabave.
“Odlučili smo u jukebox staviti narodnjačke pjesme i promet je nakon toga eksplodirao...” Zašto se prebacio na narodnjake, vlasnik noćnog kluba Inferno, Dalibor Hranić u razgovoru nam je priznao kako su ga oni zapravo i spasili od zatvaranja, a samim time i otpuštanja njegovih radnika. “Prije nego smo se prebacili na ovu vrstu muzike, promet nam je bio jako slab i malo je nedostajalo da stavimo ključ u bravu. U jednom trenutku odlučili smo u jukebox staviti narodnjačke pjesme i promet je nakon toga eksplodirao. Ljudi to očito vole slušati, a da mi nismo počeli s tim, netko drugi bi to sigurno već iskoristio. Trenutno poslujemo u plusu i nadam se kako će se ovaj trend nastaviti“.
od petka 31. listopada
NOV O!
BESPLATNI MJESEČNIK Potražite nas na više od 400 mjesta diljem županije u trgovinama Kitroa, Trgonoma, TP Branka te kod kolportera. Sudjelujte u našim SMS nagradnim igrama i anketama te osvojite vrijedne nagrade. Ukoliko niste dobili besplatni primjerak mjesečnika 30 dana, nazovite
042 500 651
i dogovorite dostavu na osobnu adresu! Kontaktirajte nas na: 30dana@conceptus-publica.hr