BROJ 132. 14. TRAVNJA
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
Kronika tjedna
Nikad a ispričana prič o stvarnim pumama legendarne varaždinske brigade
JURA i SIMBA
Divlje mačke koje su Varaždinci obožavali
2
Kolumna
Utorak, 14. travnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Zelenilo s malo klupa i igrališta Varaždinci žale za lijepim malim parkom breza na Kapucinskom trgu koji je uništen gradnjom podzemne garaže a još više im manjkaju stare lipe na Franjevačkom trgu...
S
vakodnevno na jedinu klupu u Aleji kralja Zvonimira dolazi stariji čovjek, sjedi nekoliko sati gledajući prolaznike, parkirane automobile i djecu u vrtiću preko ulice. Uglavnom je sam - zimi, ljeti i sada u proljeće, ponekad mu se pridruži netko sličan njemu u podmaklim godinama. U ulici imenom aleja nema mnogo drveća, ali ima grmlja i lijepi travnjak po kojem su klinci nekada natjeravali loptu. Izgubljeni varaždinski sport nogomet više ih ne zanima pa su kućni ljubimci zauzeli dječački prostor igre. lupe i sportski tereni nedostaju i na drugim gradskim zelenim površinama. Nedavno je uređen lijepi okoliš kod Studenskog doma i novog restorana u Merlićevoj ulici ali – nije po-
K
stavljena nijedna klupa baš kao što ih nema ni u obližnjoj Slavenskoj ulici punoj zelenila i ukrasnog drveća. Slično je i u Kolodvorskoj ulici nekada poznatoj po drveću i klupama, tamo su preostale tri sjedalice kraj Doma zdravlja i tko se želi odmoriti može u obližnjim ugostitejskim objektima. sjećanjima na zelenilo Varaždinci žale za lijepim malim parkom breza na Kapucinskom trgu koji je uništen gradnjom podzemne garaže a još više im manjkaju stare lipe na Franjevačkom trgu ispod kojih su bile klupe za večernja ćaskanja prije i poslije misa u crkvi kod Franjevaca. Miris cvjetova lipe u lipanjskim danima je neponovljiva čarolija varaždinske povijesne jezgre. Zaista je neshvatljivo zbog čega su
U
srušene i kome su smetale lipe s tog trga koje su bile jednako stare kao postojeće i još dobro držeće pokraj Župne crkve. prošlosti o zelenilu grada brinula se gradska vlast i Društvo za poljepšanje grada Varaždina osnovano u veljači 1889.godine kojemu je za društvenog predsjednika izabran odvjetnik Pavao Ćepolo. Odmah po osnivanju Društvo je zasadilo drvored divljih kestena u Ludbreškoj ulici (današnje Kukuljevićeva i Međimurska) i Koprivničkoj ulici, a u suradnji s gradskim poglavarstvom dalo izraditi klupe i stolove za javne trgove. Aktivnosti na sadnji drveća Društvo je nastavilo i slijedećih godina sadeći na Kapucinskom trgu, pred pavlinskom (katedrala) franjevačkom i župnom
U
Piše: Boris Ratković
umirovljeni novinar
crkvom te na sjevernoj strani Banskog trga. ahvaljući Društvu za poljepšanje grada, Varaždin je postao jedan od najzelenijih gradova Hrvatske dok je park Gradsko šetalište Vatroslava Jagića u srcu Varaždina - započeo uređivati gradski fizik dr.Vilhem Bernard Mueller davnih četrdesetih godina 19.stoljeća. ašto i danas ne posvećujemo jednaku pažnju zelenilu kao nekada?
Z Z
U ulici imenom aleja nema mnogo drveća, ali ima grmlja i lijepi travnjak po kojem su klinci nekada natjeravali loptu. Izgubljeni varaždinski sport nogomet više ih ne zanima pa su kućni ljubimci zauzeli dječački prostor igre. Klupe i sportski tereni nedostaju i na drugim gradskim zelenim površinama...
3
Sadržaj
Utorak, 14. travnja 2015.
IMPRESSUM Glavni urednik Alen Matušin alen.matusin@evarazdin.hr
SADRŽAJ
16.
Redakcija Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak kontakt@evarazdin.hr Fotografi Siniša Sović Nikola Kokotec Zoran Stanko Grafika Domagoj Sigur Kolumnisti Branko Detelj Boris Ratković Ines Hrajn Homo democroaticus Marketing Saša Golubić 042/488-605 sasa.golubic@conceptuspublica.hr
NIKAD ISPRIČANA PRIČA LEGENDARNIH “PUMA”
Jura i Simba: Divlje mačke koje su Varaždinci obožavali NENAMJENSKO TROŠENJE
Kamo je otišlo 9,3 milijuna kuna sredstava JUGS-a
Gordan Žamić 042/488-602 gordan.zamic@conceptuspublica.hr
etjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488
e
tjednik
Predsjednik Uprave Zvonimir Brlenić
PORAST OD 43 POSTO
6. ZELENA ČISTKA
Kako se uključiti u najveću volontersku akciju u županiji
14.
Organizirani kriminal uvlači se u varaždinski kraj
22.
KOLUMISTI Branko Detelj: Nekoliko novosti o kojima u Hrastu nemaju pojma :: Boris Ratković: Zelenilo s malo klupa i igrališta :: Homo democroaticus: Blago neuravnoteženi :: Ines Hrajn: Latino ljepotan može opeći
4
Kronika tjedna
PRVOLIGAŠ
ja vrata otvoriti 8. svibnja ove godine. Da će se Bauhaus centar otvoriti 8. svibnja, potvrdili su nam iz samog Bauhausa, a radovi su u završnoj fazi. Bauhaus ima širok asortiman proizvoda, a svi prodajni centri u svojoj ponudi drže isključivo proizvode za radionicu, kuću i vrt. Dosad su u Hrvatskoj otvorena šest Varaždinski nogometni Bauhaus centra, dva u Zastručnjak Branko Ivanko- grebu i po jedan u Rijević ponovo se vraća u Iran ci, Splitu, Zadru, Puli, dok gdje će biti trener prvoliće centar u Varaždinu biti gaša Persepolisa. sedmi. e Ivanković je od 2002. do 2006. godine bio izbornik VELIKI DOPRINOS iranske nogometne rePreminula dr. prezentacije, a sada je sve Smiljka Sačić dogovorio s devetoplasiranom momčadi Prve iranske lige. Podsjetimo, Tanac je u prošlosti vodio Varteks, Rijeku, Dinamo, Hannover, Shandong, Ettifaq te bio pomoćnik i izbornik Irana. e
Ivanković preuzeo iranski Persepolis
NOVI CENTAR
Bauhaus otvara 8. svibnja
Na prostoru bivšeg Baumaxa, užurbano se radi na otvorenju novog centra Bauhausa, a kako doznajemo kupcima će svo-
U noći s petka na subotu u Varaždinu je iznenada u 91. godini života preminula umirovljena liječnica dr. Smiljka Sačić. Nemjerljiv je njezin ukupni doprinos unapređenju zdravstvene zaštite školske djece i mladeži u našem gradu. Neprekidno je radila na proširenju i poboljšanju uvjeta rada. Za svoj predani rad i unapređenje javnog zdravstva dr. Sačić je primila niz odlikovanja. e
Utorak, 14. travnja 2015.
ILIJA IVEZIĆ
Priče o kartelu s Sedam zaštitarskih tvrki udružilo se u protuzakoniti kartel kako bi dogovorili minimalnu cijenu usluga privatne tjelesne zaštite, priopćila je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
Pričalo se o organizaciji časopisa “Zaštita”, tvrdi Ilija Ivezić Kažnjena je i varaždinska tvrka Arsenal - Ivezić, a cijeli slučaj demantirao je Ilija Ivezić, vlasnik tvrke. U kartel su, tvrdi AZTN,
stupile firme Sokol Marić, AKD-Zaštita, Securitas Hrvatska, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V GRUPA i Arsenal-Ivezić. Predstavnici ovih tvrki 23. listopada 2013. sudjelovali su na
U LEPOGLAVI “ZELENI SERVIS”
Vozit će se bicikli na električni pogon Prigodnom vožnjom električnih bicikala, gradonačelnik Grada Lepoglave Marijan Škvarić predstavio je projekt nazvani “Zeleni javni servis u Lepoglavi” kojem je podršku pružio i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a zahvaljujući kojem Grad Lepoglava u uporabu uvodi pet bicikala na električni pogon. epoglava je dobila ukupno pet bicikala na električni pogon koje najviše će ga koristiti komunalni redari, a uporabom bicikla planira se značajna ušteda. Gradonačelnik je izrazio zadovoljstvo sudjelovanjem u projektu. e
5
Kronika tjedna
Utorak, 14. travnja 2015.
POS U KOBLENZOVOJ ULICI
su besmislene
sastanku na kojem su dogovorili minimalnu cijenu usluga privatne tjelesne zaštite od 32,52 kune. Vlasnik tvrke Arsenal Ivezić, Ilija Ivezić tvrdi da to nije bila tema sastanka odr-
žanog 23. listopada 2013. godine. - Priče o udruživanju i kartelu su besmislene. Teme tog sastanka nije bilo udruživanje i dogovor o cijena usluge privatne zaštite jer to nije moguće. Na tom sastanku pričalo se o organizaciji oko časopisa Zaštita te općenitom stanju u zaštitarskoj djelatnosti, koja je na koljenima. Predsjednik ceha zaštitarske komore spomenuo je da je Ministarstvo unutarnjih poslova izračunalo da cijena usluge privatne zaštite 32,50 kuna te da bi bili sretni da je tako danas. Nije bilo riječ o nikakvom dogovoru - rekao je Ilija Ivezić te dodao kako je u medije procurila pogrešna informacija. e
Habuš podijelio 10 ključeva Deset obitelji je s današnjim danom dobilo ključeve u novim “POS stanovima” u objektu B1 u Ulici grada Koblenza u Varaždinu. Svi su se oni javili na otvoreni natječaj Javne ustanove Gradski stanovi kojim se daje u najam 10 stanova površine od 60-ak do 90-ak četvornih metara. Ključeve su novim stanarima predali varaždinski gradonačelnik Goran Habuš i ravnatelj Javne ustano-
ve Gradski stanovi Zoran Svetec. - Radi se o modelu koji je prvi puta u Hrvatskoj pokrenut upravo u Varaždinu 2012. godine. Zasada smo jedini u Hrvatskoj koji ‘vozimo’ po tom modelu. U ovom trenutku je ukupno 47 stanova u najmu od kojih je 22 u Hraščici i 25 s današnjim danom u Vilka Novaka - izjavio je Habuš te je dodao kako je riječ o vrlo privlačnom modelu. e
NOVE TABLICE
Novi Marof dobit će “NM”, Varaždinske Toplice “VA”
Prođe li prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova prema kojem bi 128 hrvatskih gradova dobilo registarske pločice s vlastitom oznakom, nove oznake imat će i uz Varaždin, pet gradova Varaždinske županije, Ivanec, Novi Marof, Ludbreg, Lepoglava i Varaždinske Toplice. Prema tom prijedlogu, Ivanec bi trebao imati oznaku “IV”, Novi Marof oznaku “NM”, Ludbreg će dobi-
ti oznaku “LU”, a Lepoglava oznaku “LE”. Varaždinske Toplice neće dobiti oznaku “VT”, jer je ona predviđena za Viroviticu, već će dobiti oznaku “VA”. Dosad su oznake na pločicama imali samo gradovi - županijska središta te još poneki grad s većim brojem registriranih vozila. U upotrebi su dosad bile 34 kratice, a sada ih se predlaže čak 128. e
6
Javne politike
Utorak, 14. travnja 2015.
MINISTARSTVO JASNO KAŽE DA ZA O
Kamo je otišlo NALAZ FINANCIJSKIH INSPEKTORA Trošilo se za dovršene i nedovršene zgrade, na plaće i skupe odvjetničke usluge, a za obveze JUGS-a neograničeno je odgovoran Grad Piše: Valerija Mihalić
Kamo je otišao novac predviđen za izgradnju stanova po programu poticane stanogradnje, je li se novac Agencije za posredovanje i promet nekretninama doista trošio nenamjenski, kao i tko je odgovoran za nastalu situaciju, a na poslijetku i tko će državi platiti dugo- pitanja koja su se postavljala nistarstva financija u kojem vanja Javne ustanove Grad- proteklih tjedana. Cijelu ra- se izričito tvrdi da su strogo ski stanovi samo su neka od spravu započeo je nalaz Mi- namjenska sredstva potro-
Grad Varaždin lopticu odgovornosti prebacuje na bivšeg ravnatelja JUGS-a
šena nenamjenski, dakle za nešto drugo, a ne ono za što su bila i predviđena. Prema važećoj zakonskoj regulativi u našoj zemlji, takav način trošenja novaca je kazneno djelo. Potrošen novac državi se treba vratiti, ali do današnjeg dana nije u potpunosti jasno tko ga treba vratiti, tko je odgovoran za nastalu situaciju,
Utorak, 14. travnja 2015.
Javne politike
OBVEZE JUGS-a ODGOVARA GRAD
o 9,3 milijuna
7
8 a na poslijetku i hoće li itko kazneno odgovarati. Grad Varaždin lopticu odgovornosti prebacuje na JUGS, odnosno bivšeg ravnatelja Kukeca, ali i bivšu vlast kriveći nju za probleme s POS stanogradnjom. Bivši varaždinski gradonačelnik upozorava kako je nenamjensko trošenje novca nastalo za Habuševe vladavine, a ne njegove, dok Ministarstvo financija daje nalaz kako su za stanje u JUGS-u odgovorni sam JUGS, Upravno vijeće JUGS-a , kao i čelnik jedinice lokalne samouprave te da Grad Varaždin solidarno i neograničeno odgovara za obveze Ustanove.
Kamo je nestao novac Prema Zapisniku o obavljenom proračunskom nadzoru u Javnoj ustanovi Gradski stanovi, novac
JUGS knjižio sredstva primljena od APN-a za objekte A1 i B1 je otišao na zgrade koje su izgrađene, na one koje nisu izgrađene te su ostale samo na temeljima, zatim na plaće zaposlenika
Javne politike
Čehok upozorava da je nenamjensko trošenje nastalo za vrijeme Habuševe vladavine i odvjetničke usluge, a na povećem popisu kome je sve JUGS dužan nalaze se banke, APN, državni proračun i sam Grad Varaždin. Sve navedeno, nastalo je u svega dvije godine, u 2013. i 2014. s obzirom na to da je proračunski nadzor utvrđivanja zakonitosti i namjenskog korištenja proračunskih sredstava proveden za posljednje dvije godine, 2013. i 2014. Prema navedenom Zapisniku, Javna ustanova Gradski stanovi pored glavnih računa i podračuna POS-a, vodi 28 žioračuna, a na dan 31. prosinca imala je devetero zaposlenika. U 2013. godini JUGS je od APN-a primio ukupno 12,3 milijuna kuna poticanih sredstava iz rezervnog fonfa RH, a za lokaciju Vilka Novaka, objekte A1 i B1.
Upravno vijeće JUGS-a je 25.travnja donijelo Odluku o osnivanju rezervnog fonda u visini pripadajućih poticajnih sredstava za stambeno-poslovni objekt
Gradu Varaždinu JUGS je dužan iznos od 3,9 milijuna A1 u ukupnom iznosu od 4 milijuna kuna te za stambeni objekt B1 u ukupnoj visini od 8,3 milijuna kuna. Iako je u Odluci navedeno
Utorak, 14. travnja 2015.
Inspekt milijuna utrošen je i razd nadzor
da će se novac iz rezervnog fonda APN-u vraćati tromj e s e č no, već drugog dana 26.travnja JUGS šalje APN-u Zahtjev za doznakom financijskih sredstava iz rezervnog fonda RH jer je zbog nepredvidivih okolnosti, recesije, spore dina-
Obveze JUGS-a prema Gradu JUGS ima obveze i prema Gradu Varaždinu u iznosu od 3,9 miijuna kuna za komunalnu infrastrukturu te obveze s osnova pozajmica. Kratkoročne pozajmice od Grada Varaždina iznosile su 6,4 milijuna kuna, od čega su dospjele obveze 444 241 kunu, a pozajmice su
otišle za dovršenje C-D objekta u Hrašćici u iznosu od 444 241 kune i dovršetak građevine B1 u Ulici grada Koblenza, u prvoj pozajmici u iznosu od milijun kuna, a u drugoj u iznosu od pet milijuna kuna. Do prosinca 2014.pozajmice nisu bile vraćene Gradu Varaždinu.
Utorak, 14. travnja 2015.
Javne politike
tori utvrdili da je 9,3 a kuna nenamjenski no 2013. i 2014. godine, što doblje za koje je proveden Ministarstva financija
9
JUGS-ove obveze prema bankama S osnova kredita, JUGS ima obveze prema Zagrebačkoj banci i Hypo banci. U Zagrebačkoj banci uzet je kredit u iznosu od 5,6 milijuna kuna za financiranje izgradnje stambenih objekata sa stanovima za najam u Hrašćici, a radi se i izgradnji socijalnih stanova. Navedeni stanovi nisu građeni po progeamu POS-a. Prema Hypo Alpe Adria Bank evidentirane su obveze za kredit u iznosu od 6,3 milijuna kuna. Ova obveza nastala je temeljem ugovora o faktoringu kojim je Hypo banka otkupila potraživanja tvrtke Meteor grupa Varaždin od Javne ustanove Gradski stanovi.
navedenoj lokaciji grade stambeno-poslovni objekti A1 i A2 te višestambeni objekt B1. Nalaz Ministarstva financija navodi kako je JUGS knjižio sredstva primljena od APN-a za
Prema Hypo banci JUGS ima obveze od 6,3 milijuna mike prodaje stanova i garaža na lokaciji Vilka Novaka, Upravno vijeće donijelo odluku o privremenoj odgodi gradnje objekta B2 te da se trenutno na
objekte A1 i B1, u iznosu od 12,3 milijuna kuna. – Pregledom dokumentacije utvrđeno je da je Ustanova doznačenim financijskim sredstvima iz rezervnog
10
Javne politike
fonda plaćala dobavljače, suća na materijalne rashoizvođače radova za građe- de, 15 tisuća kuna na rasvinske radove izvršene na hode amortizacije, nešto više od dva milijuna kuna na financijske rashode i 274 tisuće kuna na ostale rashode. Rashodi za plaće zaposlenika izvršeni su u iznosu 899 778 kuna bruto, s time da je ukupna neto plaća za razdoblje od 1.siječnja do 30.rujna 2014. iznosila 599 437 kuna, odnosno prosječno 7 400 kuna mjesečno, dok je najviša bruto plaća iznosila 20 748 kuna, a najniža 7 006 kuna. Nalaz financijskih inspektora pokazao je da je utvrđena lokaciji A1 i B1 – stoji u isplata godišne nagrade za Zapisniku. božićne blagdanem ali nije navedena isplata prigodnog
Na usluge odvjetnika do rujna 2014. je potrošeno 414 tisuća kuna Ukupni rashodi
Što se tiče rashoda od 1.siječnja do 30.rujna 2014., ukupni rashodi izvršeni su u iznosu od 4,1 milijun kuna, od kojih se nešto više od milijun kuna odnosi na rashode za radnike, 727 ti-
Nalaz Ministarstva financija obuhvaća 2013. i 2014. godinu
Utorak, 14. travnja 2015.
dara – uskrnice, odnosno 101 kunu. Također, nalazom nije bilo pravnog temelja za je utvrđeno da JUGS ima navedenu isplatu. zaposlenog diplomiranog pravnika s položenim praOdvjetnički rashodi vosudnim ispitom, u čijem Od 1.siječnja do 30.rujna opisu poslova se nalazi i dio 2014., od materijalnih ras- poslova za koje je angažirano hoda najznačajnije su usluge vanjsko odvjetničko društvo. odvjetnika i pravnog savjeto- – Budući da su odvjetničke vanja, izvršene u ukupnom usluge u 2013.godini iznoiznosu od 414 737 kuna. U sile 402 195 kuna, te u raznadziranom razdoblju JUGS doblju od 1.siječnja do 30 je koristio usluge Odvjetnič- rujna 2014.godine 414 737 kog društva Hačić, Kallay i kuna, preporuča se JUGS-u Partneri iz Zagreba. Nave- da uzimajući u obzir sudske deno odvjetničko društvo sporove koji se vode, razmoispostavilo je više računa za tri mogućnost zapošljavanja svoje usluge, a nalazom je još jednog djelatnika pravne utvrđeno da je odvjetnič- struke kako se ne bi koristile kom društvu plaćen tek dio preskupe usluge odvjetnika. računa, a dana 16.listopada preostali dug je iznosio 385 Bez suglasnosti S odnosa obveza prema APN-u, nalaz je pokazao da je JUGS u razdoblju od 2006.do rujna 2014.godine APN-u vratio ukupno 6,3 milijuna kuna, a da obveze za dospjele, a neplaćene poticaje iznose ukupno 9,3 mi-
Utorak, 14. travnja 2015.
Javne politike
Ministarstvo: Grad je odgovoran Iz zapisnika Ministarstva financija tmeljnog na nalazu financijskih inspektora, vidljivo je da je 27.prosinca 2014. godine useljeno 13 od 28 stanova, izgrađenih na lokaciji Hrašćica C/D , a 30.prosinca useljeno je 4 od 56 stanova izgrađenih na lokaciji Vilka Novaka B1. Za lokacije Rajčul i Vilka Novaka A2 i B2 radovi su privremeno obustavljeni te za
njih nisu sklopljeni niti predugovori za prodaju. Kao opravdanje, navodi se u Zapisniku, JUGS navodi nepredvidljive okolnosti, recesiju, sporu dinamiku prodaje stanova i garaža na lokaciji Vilka Novaka. Naposlijetku, nalaz završava sukladno statutu Javne ustanove Gradski stanovi prema kojem Grad Varaždin solidarno i neograničeno odgovara za obveze Ustanove.
lijuna kuna. Uvidom u analitičku karticu obveza prema APN-u, u razdoblju od 1.siječnja 2013.do 30.rujna
ca. Ukupne obveze JUGS-a prema APN-u na dan 30.rujna 2014. iznosile su 89,5 milijuna kuna, od čega se 9,3 milijuna kuna odnosilo na dospjele obveze, a ostatak od 80 milijuna kuna na nedospjele obveze. U Zapisniku je zabilježeno i očitovanje APN-a u kojem stoji da JUGS-u nikad nije izdana suglasnost da državna poticajna sredstva ne mora vraćati niti da ih može koristiti za druge namjene. – JUGS je bio dužan primljene poticaje po dospijeću vratiti APN-u. Kako to nije učinio, iznos od dospjelih a nevraćenih poticaja u iznosu od 9,3 milijuna kuna smatra se nenamjenski potrošenim sredstvima te se nalaže povrat navedenog iznosa u državni proračun – stoji u Zapisniku financijskih inspektora. e
Ministarstvo naložilo povrat 9,3 milijuna kuna u državni proračun 2014., utvrđeno je da je JUGS primio ukupno 12,3 milijuna kuna za lokaciju Vilka Novaka te da u navedenom razdoblju nije vršio povrat nov-
11
12
Kolumna
Utorak, 14. travnja 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Blago neuravnoteženi Gradonačelnik o dugu časka kao o sitnoj posudbi, dok šef najjače oporbene stranke, HDZ-a, kao kakva baba vračara objašnjava da se ta stranka nije oglasila jer kao želi ponuditi rješenje...
O
vih dana europsku će administraciju poklisari hrvatske vlade pohoditi kako bi predočili dokaze da su uspjeli održati makroekonomsku ravnotežu i kako su različite fiskalne i financijske mjere blagotvorno djelovale na gotovo iscrpljene hrvatske javne financije. Ekipu koja nastupa pod motom „budimo realni, tražimo nemoguće“ vodit će dvojac bez kormilara (ostao je u Pregradi na pucanju kuburama). Potpredsjednik Vlade, dežurni optimist Milanovićeva kabineta uvjeravat će briselske birokrate da mi Hrvati nismo dužni kao Grci nego kao mali Grčići. Drugi pak, ministar financija, treba se potvrditi kao tip s kojim nema labavo kad su u pitanju proračunske jame, pa o tome ovisi hoćemo li ga krstiti Labavcem ili Lalovcem. udući da nas je Europa već vraćala na popravni i da su makroekonomske neravnoteže kao i nužnost fiskalnih korekcija posve neupitne, neizvjesno je hoće li najavljene a neobjavljene uštede u
B
proračunu i smanjivanje deficita zadovoljiti s našom zemljom poslovično oprezne i sumnjičave EU povjerenike, osobito Moscovica. No, svako od nas tko doma ima barem jednu „štumfu“ u kojoj se po staroj našoj navadi najbolje šparaju penezi, dobro zna da štumfa može biti i stara i smrdljiva ali ne smije biti rupičasta jer inače curi na sve strane. ajgore je pritom što se fiskalna prilagodba i korekcija deficita namjerava postići rezanjem nepotrebnih agencija, zavoda i kojekakvih paratijela, odnosno parazit-tijela glomaznoga državnoga aparata, ali se nitko iz hrvatske vlade nije potrudio građanima opravdati za to da sva ta tijela ne samo da postoje već četiri godine mandata nego su i neke nove izrasle na plodnom tlu stranačkoga klijentelizma, nepotizma i partitokracije. Da Europljani kojim slučajem prate varaždinske prilike mogli su lako kontrirati našim ministrima jer upravo su posljednja gradska zbivanja egzemplarni primjer kako stranački klijentelizam podobnosti
N
kompenzira upravljačke pogreške zbog nesposobnosti. Naime, u trenutku kada se Grčić grči od muke kako doći do svake kune, kada se iz dna štumfe izvlače zadnje izlizane banknote, isto to Ministarstvo financija otkriva da je grad Varaždin kao osnivač Javne ustanove Gradski stanovi ne trenutno nego već poduže dužan državnom proračunu. Pritom se cifrom od 9,3 milijuna kuna duga barata kao petparačkom kategorijom, kao da nije riječ o vjerojatno zadnoj rupi na cjedilu koje se zove gradska blagajna. Odgovori? Naša gradska vlast nije shvatila da odgovornost dolazi od riječi odgovor pa su njihovi odgovori ferment s kojim bujaju nova pitanja. Tako gradonačelnik o dugu časka kao o sitnoj posudbi, dok šef najjače oporbene stranke, HDZ-a, kao kakva baba vračara objašnjava da se ta stranka nije oglasila jer kao želi ponuditi rješenje. Kakvo? Štampanje novaca? o, to je ionako fait accompli, još jedno u nizu proračunskih rasipanja gradske vlasti. Ali jedna druga stvar javno-
N
sti je promakla, a nije, kako bi se moglo naizgled činiti, puka vremenska koincidencija. ada se u društvu i gradu najviše govori o financijskoj stabilnosti, štednji, odgovornosti i transparentnosti, ista ova gradska vlast smjenjuje ravnateljicu vrtića, gospođu koja je jedina imala bezuvjetna mišljenja revizora, dakle upravo svojim primjerom pokazala kako se i u grozdu gradskih tvrtki i ustanova na zlu glasu zbog rastrošnosti, rasipnosti i neodgovornosti mogu pronaći primjeri uspješnoga i sposobnoga upravljanja institucijom. Naravno, nagrada joj je – vritnjak. Jer gospođa ostavlja uredno stanje, ima pohvale revizora, varaždinske vrtiće ne tresu afere kao drugdje, ali, što joj to znači kada nema – partijsku knjižicu. ragi sugrađani, čini li Vam se još da je u Hrvatskoj uopće moguće govoriti o bilo kakvoj ravnoteži ili smo, blago rečeno, blago neuravnoteženi?
K
D
Homo democroaticus
13
Kolumna
Utorak, 14. travnja 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Nekoliko novosti o kojima u Hrastu nemaju pojma
Piše: Branko Detelj
Č
ak i oni koji zbivanja na domaćoj političkoj sceni prate tek površno, turistički nehajno reklo bi se, znaju da baš i nije običaj ovako rano, otprilike pola godine prije izbora, otkrivati karte i istrčavati s predizbornim planovima i programima. Aduti se u politici u pravilu čuvaju za samu završnicu, zadnjih stotinu metara, za ciljnu ravninu predizbornog maltretiranja građana. Ne čudi stoga što malobrojne iznimke, bilo da je riječ o pojedincima ili strankama, koje odstupaju od tih ustaljenih pravila ponašanja predstavljaju uistinu pravo osvježenje. Nešto poput ljetnoga pljuska nakon višemjesečne sparine. U tom smislu zaista valja poželjeti toplu dobrodošlicu odluci čelništva Hrasta da se odmah na startu – štoviše, čak i
prije nego se začuo pucanj iz startnog pištolja – bez ikakvog blefiranja, bez pokerfejsa, na stol bace najjače karte. Bolje se usrati na početku nego prduckati unedogled, rekao bi pokojni Toma Bebić. Dok se u SDP-u domišljaju kako se iskobeljati iz surove stvarnosti koja uporno dokazuje da je ‘Plan 21’ zapravo ‘Kvaka 22’, dok u HDZ-u svoj plan izlaska iz krize, napisan uz nesebičnu pomoć bavarskog IFO instituta, kriju kao zmija noge, u Hrastu nemaju sličnih problema. rije par dana javnosti je predstavljen njihov novi beskompromisni gospodarski plan. Ono što svakako ohrabruje jest činjenica kako ovdje nije riječ ni o kakvom somnambulnom popisu želja, već o realnim i vrlo akribično napisanim mjerama gospodarskog oporavka. Hazardersko otvaranje Hrasta, naravno, ne treba čuditi ako smo svjesni činjenice da je riječ o uistinu jedinstvenoj pojavi na hrvatskom političkom nebu. Ne postoji, naime, baš mnogo stranaka kod kojih su ideologija i načini ostvarivanja poli-
P
tičkih ciljeva u tako besmislenom raskoraku. Načelno, Hrast se zalaže za demokraciju, a istovremeno bi vam propisivao s kime ćete leći u postelju. Načelno, Hrast se bori protiv totalitarizma, a istovremeno je kirurški precizno presadio većinu elemenata totalitarističkih sistema. rugim riječima, totalitarna svijest Hrasta pokušava se umotati u celofan obračuna s totalitarizmom. Gospodarski plan stranke nosi naziv ‘Dosta je’ i ima, nećete vjerovati, tek jednu jedinu, ali zato sto posto učinkovitu, mjeru izlaska iz krize – maknuti pokojnoga Broza s hrvatskih ulica i trgova. Gospodarski problem Hrvatske leži u mentalitetu. ‘S totalitarističkim mentalitetom’, objasnio je šef stranke Ladislav Ilčić, ‘u kojem se na svakog poduzetnika gleda kao na kriminalca, Hrvatska ne može prosperirati. Jednostavno, totalitaristički mentalitet nespojiv je s tržišnim gospodarstvom.’ ‘U Titovoj totalitarističkoj Jugoslaviji’, nastavlja dalje Ilčić, ‘imali smo standard koji je bio neusporedivo lošiji od onoga u zapadnim
D
zemljama.’ Kad maknemo Broza, misle u Hrastu, Hrvatska će doživjeti gospodarsku renesansu. Pa kad su se već uhvatili pokojnog maršala, ekonomije i Hrvatske kao pijani plota, imam za njih nekoliko novosti. Ta ista Hrvatska, o kojoj su oni sanjali, ima tisuću godina, stvorena je upravo u antifašističkoj borbi kojoj je na čelu bio upravo Broz. Perverzno zvuči, međutim, došlo, eto, neko takvo vrijeme da se kao glavni krivac za naš gospodarski jad detektira čovjek za vrijeme čije je vlasti Hrvatska doživjela najveći gospodarski procvat u povijesti. Baš nikada, ni prije ni poslije, Hrvatska nije imala takav uspon kao od početka pedesetih do prvih godina sedamdesetih prošloga stoljeća. DP je rastao po stopi od 11 posto, samo je Japan imao veći BDP u svijetu. Gradile su se bolnice, škole, knjižnice, kuće, stanovi, ljudi su živjeli dobro. To su, jebiga, činjenice. A kako žive danas? Što bi rekao pokojni Toma Bebić – srednje, gore nego jučer, bolje nego sutra.
B
14
112
Utorak, 14. travnja 2015.
PORAST OD 47 POSTO
Organizirani kriminal uvlači se u naš kraj
Piše: Ivan Tomašković
Jurčec: Takvoj zapljeni do sada nisam U pretrazi domova i drugih prostorija kojima se koriste 41-godišnjaci pronađeni su pištolj i puška kućne izrade kalibra 20 i više desetaka komada lovačkih patrona te malokalibarskog streljiva. - U dvadeset godina koliko radim u policiji nisam svjedočio takvoj zapljeni. Muškarci nisu od prije poznati policiji i akcija je planirana. Moram pohvaliti naše in-
terventne policajce koja su zbilja bili jako profesionalni. Također ne isključujemo mogućnost da je oružje bilo namijenjeno terorističkim akcijama - rekao je tada načelnik PU varaždinske, Darko Jurčec. U međuvremenu je protiv njih dvojice podignuta optužnica Općinskog državnog odvjetništvo u Varaždinu pred Općinskim
sudom njenja k ljenog p nabavlj tvari. U vrijem Varaždi ziranog na stati siječnja pore u v
112
Utorak, 14. travnja 2015.
Izraz organizirani kriminal prvi je put upotrebljen u 50tim godina prošlog stoljeća u američkom Senatu, no vrlo je teško definirati taj pojam. Uzrok je taj što se ne posto-
Na razini zemlje stopa pada, u Varaždinu osjetno raste je pouzdani pokazatelji koji bi transparentno konkretizirali opseg, oblike i posljedice organiziranog kriminala. U širem smislu, organizirani kriminal uključuje sve pojavnosti zločina koje u svojem djelovanju krajnje negativno utječu na integritet gospodarstva pojedine zemlje, njezinu pravnu sigurnost, integritet, njezina dobra, ako ih čine
m svjedočio
u Varaždinu zbog počikaznenog djela nedozvoposjedovanja, izrade i janja oružja i eksplozivnih
me bivše Jugoslavije in nije bio na karti organig kriminala, no s obzirom istički porast i zapljenu iz a, ta pošast polako pušta varaždinskom kraju.
određene skupine. Suzbijanjem organiziranog kriminala u Hrvatskoj se bave organi reda. -Na području Hrvatske i u inozemstvu prikupljamo podatke o planovima, namjerama, djelatnostima ili radnjama osoba, skupina i organizacija koje sudjeluju ili su povezane s najsloženijim oblicima organiziranog kriminala te razmatra i procjenjuje prijetnje i rizike za nacionalnu sigurnost od organiziranog kriminala – stoji na stranica SOA-e.
Pad u Hrvatskoj U Hrvatskoj je lani u odnosu na 2013. godinu zabilježeno manje organiziranog kriminaliteta, a policija je zabilježila manje gospodarskog kriminaliteta. Rezultat je to presijecenja krijumčarskih lanaca ljudi, duhanskih proizvoda i automobila. Lani je za jednu trećinu zaplijenjeno više duhana nego lani, a cigareta trostruko više. Broj slučajeva krijumčarenja osoba pao je za 20,5 posto. Balkanska ruta skrenuta i da se Hrvatska više ne nalazi na putu krijumčarenja ljudi. Broj tražitelja azila pao je za čak 58,4 posto, a nezakonitih prelazaka granice za 17,3 posto. Prošle godine policija je zaplijenila 560 aparata za igre na sreću. Koliko je posao s ilegalnim igrama na sreću unosan pokazuje procjena po kojoj ilegalna dobit na godišnjoj razini iznosi 70 milijuna kuna. Zabilježen je porast zapljena droga za gotovo 30 posto.
Policija je zaplijenila oko 2,5 milijuna kuna prljavog novca te više od 45 kilograma heroina, oko 2000 kilograma marihuane, nešto više od šest kilograma kokaina, 25 kilograma amfetamina, 6,3 kilograma ecstasya, više od 2000 doza LCD-a, 2,3 kilograma hašiša i oko 530 tableta metadona.
Porast Što se pak tiče Varaždinske županije zabilježen je rast organiziranog i gospodarskog kriminala. Na području PU varaždinske u 2014. godini počinjena su 73 kaznena djela organiziranog kriminaliteta što je za 46 posto više u odnosu na 2013. godinu kada je počinjeno 50 kaznenih djela. Što se gospodarskog kriminala tiče također je blagi rast u odnosu na 2013. godinu. U 2014. godini prijavljeno je 178 kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta što je za 4 posto više u odnosu na 2013. godinu, kada je prijavljeno 171 kazneno djelo. Ako se vratimo malo unatrag ,Varaždin nikad nije bio grad previše pogodan za or-
Zapljena duhana za trećinu veća, a cigareta veća čak triput
15 ganizirani kriminal. U prošlom stoljeću nije bilo nikakvih prevelikih zapljena oružja ili droge. No, početkom ove godine zaprepastila nas je rekordna zapljena oružja varaždinske policije.
U gradu blago porastao i gospodarski kriminal, više ga je za 4 posto Rekordna zapljena Uhićena su dvojica 41-godišnjaka iz Črešnjeva i Križanca za koje se sumnja da su pribavili i posjedovali veću količinu oružja, streljiva i eksplozivnih tvari. Riječ je Davoru Papecu i Draženu Cmrečaku, a pretraženi su im osobno vozilo i kuće kojima su se koristili. U osobnom vozilu pronađeno je 20 pištolja s pripadajućim spremnicima, 16 automatskih pištolja sa spremnicima, devet automatskih pušaka sa spremnicima, desetak prigušivača, 14 komada spremnika za automatski pištolj, 11 komada elektrodetontorskih kapisli, 2,8 kilograma TNT eksploziva, 30 komada ručnih bombi M75, osam komada spremnika za automatsku pušku MGV, 12 komada laserskih ciljanika i više stotina komada streljiva. e
16
Život
Utorak, 14. travnja 2015.
SIMBA i JURA NIKAD ISPRIČANA PRIČA O LJUBI
Božidar Skupnjak o pumi se se brinuo osam godina, sve do umirovljenja
Utorak, 14. travnja 2015.
Život
17
IMCIMA LEGENDARNE VARAŽDINSKE BRIGADE
Obožavala su ih djeca i građani, a gosti ih posjećivali i mimo protokola
Piše: Josip Novak
Foto: Arhivske snimke / Siniša Sović
“Iako je riječ o divljoj životinji, Simba je bila izuzetno mirna, zaigrana i nikad nije pokazala agresiju prema djeci....” “Ubrzo su zaredale organizirane posjete školaraca, a navraćali bi i građani izvan radnog vremena...”
18 U godini smo u kojoj obilježavamo 20. obljetnicu vojno redarstvene akcije “Oluja“, jedne od najvećih pobjeda u hrvatskoj povijesti. Podsjetimo, hrvatska zastava na kninskoj tvrđavi uzdignuta je i postavljena 5. kolovoza 1995. godine u 10.15 sati. Hrvatski stijeg dugačak 25 metara, podigli su pripadnici legendarne 7. motorizirane gardijske brigade “Puma“ iz Varaždina.
Na zastavi i u kavezu Na kninskoj tvrđavi tada se zavijorila i ratna zastava spomenute brigade HV-e kojom dominira velika divlja mačka po kojoj je postrojba dobila ime. Danas je ona uz znakove, odličja i ostale insignije brigade u zbirci koju čuva Udruga veterana 7. gbr. Legendarne “Pume “ do danas veže neraskidivo prijateljstvo i privilegij kojim se itekako ponose. Naime, ratovali su i živjeli s onima o kojima svi drugi mogu samo slušati priče. Jedna od uspomena koju ljubomorno čuvaju, od-
Život nosi se na miljenice brigade, na Simbu i Juru - sjevernoameričke planinske lavove varaždinskih „Puma“. Kako je i kada prva od njih stigla u 7. gbr, otkrio nam je umirovljeni dočasnik HV-e Božidar Skupnjak iz Trnovca. - Nakon što su pripadnici
Simba nas je koštala 4,5 tisuće maraka, prikupljali smo novac za hranu brigade uspješno sudjelovali u oslobađanju zadnjih privremeno okupiranih teritorija Republike Hrvatske, slijedile su operacije Maestral (7-11. rujna 1995.) i Južni potez (8-11. listopada). Brigada se pobjedonosno vratila u
Utorak, 14. travnja 2015.
Morala je imati dva dnev sirovog mjesa. Jela je isk govedinu i ribu
Dario Kocbek jedini je uz Božidara Skupnjaka imao pristup Simbi
svoju matičnu bazu u Varaždin 17. listopada. No, njena 2. pješačka bojna, čiji su pripadnici 1996. godine inicirali kupnju prve pume, raspoređena je u vojarnu u Čakovcu. Mladunca pume nije bilo lako naći, tražili smo uzgaji-
vače na sve strane – prisjeća se Skupnjak vremena kada se s kolegama iz postrojbe prilagođavao na mirnodopski život, koji je za profesionalne vojnike bio ispunjen uvježbavanjima za eventualne buduće ratne zadaće.
“Pume“ mogle biti i “Ježevi“ Već na samom početku, usporedno s izvršavanjem teških zadaća koje su proizlazile iz ustrojavanja ovakve borbene postrojbe, razmišljalo se kakav borbeni naziv dati Brigadi koja je nastala od 5. bojne 1. “A” brigade ZNG-a “Tigrova“. Krajem prosinca 1992. godine predloženo je da borbeni naziv Brigade bude “Puma“. General Korade
je, u vezi s nazivom Brigade, bio skeptičan, ali je rekao kako će se o tome ponovno razgovarati nakon Božića. Bilo je i drugih imena, kao što su “Ježevi”, ali se od tog naziva brže odustalo nego što je trajao prijedlog! Za pumu se govorilo da je to neka mačkica i da izbor nije dobar. Dolaskom novinara Josipa Šimunka u Brigadu pronalazak
najpogodnijeg borbenog imena se intenzivirao. On je smatrao da “Puma“ nije uopće loš naziv. Kako bi uvjerio sebe i Koradu, pokušao je saznati nešto više o toj divljoj mački. Tako je do jednog sastanka o tome prikupio interesantne podatke o pumi i uvjerio Koradu da je ona lukava životinja, koja pretežno lovi noću i ima naziv “planinski lav”.
Utorak, 14. travnja 2015.
Život
na Koradea, zapovjednika 7. gbr. Simba nas je koštala 4.500 DEM-a, a osim ovog iznosa, pripadnici 2. bojne prikupili su i novac za kupnju hrane – naglasio je Skupnjak kojeg je zapala dužnost da brine o pumi. Po svoju buduću miljenicu, odabrani predstavnici 2. bojne otišli su osobnim automobilom. - Bila je malena, kao veći mačak, smeđeg krzna s crnom njuškom i crnim vrhom repa. Uzgajivač nam je dao osnovne upute o ishrani i njezi pume. Morala je imati dva dnevna obroka sirovog mesa. Jela je isključivo govedinu i ribu, a ime je dobila tek nakon održanog referenduma, po glavnom junaku animiranog filma „Kralj lavova“. U vojarni je u roku od nekoliko dana za Potraga za Simbu napravljena nastamba “mačkicom“ – kavez. Dečki su u slobodno Srećom, naš sugovornik vrijeme obavili veliki posao. je u novinama primijetio Naime, žičani kavez morao je oglas privatnog ZOO vrta biti prostran jer se puma mora iz Sv. Petra Orehovca kod Križevaca, u kojem vlasnik prodaje „mačkicu“ kakvu su tražili. - Više se ne sjećam je li ponuda Budin Zlatka osvanula u Večernjaku ili Vjesniku, ali pamtim ushićenje koje je nastalo. Odmah smo ga kontaktirali, dogovorili kupnju mladunca starog šest mjeseci i krenuli s prikupljanjem novca. O našoj namjeri obavještavamo Danijela Kadija, časnika za PD u bojni i zapovjednika Branka Predragovića koji su ishodili nužno kretati i penjati po pripremljeodobrenje od generala Iva- nim drvenim trupcima. Oni
vna obroka ključivo
Od njezinih zubi i kandži Skupnjaku su u kući stradale zavjese
su joj poslužili i za „brušenje“ dugačkih kandži. Za spavanje, imala je na raspolaganju i manju zidanu prostoriju – kaže naš sugovornik o komforu kojeg je imala ljubimica 7. gardijske brigade. Radi nužne – cjelodnevne brige o mladoj pumi, Skupnjak je bio prisiljen mladun-
19 u njen kavez smio je osim Skupnjaka ući jedino Dario Kocbek, kojeg je izvanredno prihvatila. - Sjećam se da sam angažiran pri uređenju njezinog kaveza s malim bazenom i svim ostalim funkcionalnim detaljima. Bilo mi je itekako stalo, baš kao
Moja djeca jedva su čekala da je dovedem kući, kaže B. Skupnjak koji se Simbi brinuo če nakon radnog vremena voziti u Šemovec u kojem je imao obiteljsku kuću. - Iako je riječ o divljoj životinji, Simba je bila izuzetno mirna, zaigrana i nikada nije pokazala agresiju prema djeci. Kristina i Goran bili su oduševljeni i jedva su čekali da je dovedem. Ipak, njen boravak u našem domu nije prošao bez manjih nepodopština. Naime, kao posljedica igre, od Simbinih zubi i kandži stradale su zavjese i tepisi – veli Božidar koji je u to vrijeme u činu stožernog narednika u svojoj satniji bio referent za ABKO i silom prilika – jedini „pumovođa“ u Oružanim snagama RH!
i svim kolegama da se naša ljubimica osjeća dobrodošlo u novoj sredini. Pume su inače vrlo temperamentne i ponekad vrlo opasne, no naša je Simba bila čista suprotnost. Nikada nikog nije ni ogrebla, obožavala je igru i bila je prava maza. Međutim, u njen kavez je smjelo zakoračiti samo nekoliko osoba i meni je to jako imponiralo - naglasio je Kocbek. U međuvremenu, pripadnici 7. gbr koji su bili smješteni u varaždinskoj vojarni Ivan V. Drašković u Optujskoj ulici, kupuju još jednu pumu. Novac su donirali svi pripadnici brigade, osim njihovih kolega iz spomenute 2. Ratnici i njihova bojne, koji su prethodno samaza moinicijativno kupili Simbu. Simbu su prekaljeni rat- Riječ je o mladuncu iz nici obožavali maziti, i ona istog uzgoja, šestomjesečnom im je ljubav uzvraćala. No, mužjaku kojem je nadjenuto
20 ime – Jura. Prema saznanjima koje danas imamo o tom planinskom lavu, o njemu je brinuo Riječanin, dočasnik Elvis Mihić iz zapovjedne satnije 7. gardijske brigade. Na žalost, razigrani Jura nije bio dugo s nama, tek nekoliko mjeseci. Naime, prilikom
Vijest o pumi brzo se proširila gradom, školarci su dolazili organizirno jednog skoka s trupca postavljenog u kavezu, nezgodno se prizemljio i slomio je nogu. Uginuo je na operacijskom stolu u Zagrebu, odnosno, nije se probudio iz anestezije koju je dobio prije zahvata – doznajemo od Roberta Puje, predsjednika Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma. Nakon tragedije koja je zadesila Juru, zapovjednik 7. gbr daje nalog da se Simba 1997. iz Čakovca premjesti u Varaždin.
Simba u stroju S njom je premještaj i novi raspored u zapovjednu bojnu, kao njezin prvi dočasnik, dobio i Božidar Skupnjak. - Informacija o Simbi se
Život
Utorak, 14. travnja 2015.
brzo proširila u ostalim postrojbama Hrvatske vojske i među građanstvom. Ubrzo su zaredale organizirane posjete školaraca iz Varaždina i okolice, a navraćali bi i građani izvan radnog vremena. Naša puma bila je gošća i u jednoj emisiji HRT-a. Bili smo nerazdvojni jer sam je morao hraniti, četkati, dresirati... Najviše vremena oduzimala mi je igra s njom, a kada je bila sama – naganjala je svoju nogometnu loptu. Svakih šest mjeseci išla je na cijepljenje u veterinarsku ambuDočasnik HV-a Božidar Skupnjak o pumi je vodio cjelodnevnu brigu lantu u Čakovec kod dr.vet. med. Ivana Kvakana. Svako je koštalo oko 600 kuna – rekao je Skupnjak dodavši da je miljenica brigade imala i svoje „vojničke dužnosti“. One su se ogledale u svečanom dočeku brojnih delegacija iz MORH-a i struktura civilnih vlasti. - Skoro da i nije bilo posjete visokih časnika iz OS RH koji bi joj odoljeli. Ako ih nije dočekala odmah u svečanom postroju, gosti bi i mimo protokola znali prvo otići do njezine nastambe. nović. Česte posjete različitih podizanja stupnja osposoMeđu inima, divili su joj se dužnosnika bile su uobičaje- bljenosti i kompatibilnosti hrvatskih gardijskih brigada s NATO postrojbama – rekao je Skupnjak. Treba znati da su pripadnici 7. gbr 1996./1997. godine u smjenama odlazili na osiguravanje graničnog područja RH na Prevlaci. Tako je i Simba, zajedno s Božidarom Skupnjakom jednom na stvar, jer je brigada prilikom morala na zadaću ministar Jozo Radoš i mini- intenzivno usvajala načela izvan Varaždina. strica obrane Željka Antu- MPRI-DTAP programa radi - Prije polaska na put izra-
Ako ih nije dočekala u postroju, gosti bi Simbu posjećivali mimo protokola
Utorak, 14. travnja 2015.
21
Život dio sam za nju mobilni žičani kavez. Put vlakom, a potom i kamionima 2. bojne do baze u Cavtatu je dobro podnijela, ali je njen dolazak bio pravi šok za domaće mačke i pse. Kada bi je ugledali i čuli kako glasno „puše“ – skamenili bi se i trenutno obavili nuždu ispod sebe od straha. Nastao je pravi kraval, već na prijavnici vojarne u Kuparima. Iako Simba nikada nije napadala druge životinje, izazivala je kod njih strahopoštova-
Domaće mačke i psi skamenili bi se kad bi čuli kako glasno “puše”
nje – pojasnio je Skupnjak od kojeg doznajemo da miljenica brigade nikada nije imala problema s adaptacijom na različitu klimu.
Rastanak od miljenice Sva godišnja doba njoj su podjednako odgovarala. Jedino je ljeti tražila dodatno osvježenje u bazenu i ništa je nije moglo razljutiti, osim potezanja za rep! Od Simbe se Božidar Skupnjak morao rastati 2003. godine radi odlaska u zasluženu mirovinu. - Brigu o njoj je preuzeo dočasnik Klopotan, također pripadnik 7. gbr. Povremeno sam je dolazio obići, ali je ta predivna puma, koja inače može doživjeti 15 godina, na žalost uginula već 2004. godine u Varaždinu. U to vrijeme imala je svoju dokumentaciju i svu potrebnu skrb veterinarske službe OSRH, baš kao i službeni psi. Do 2007. godine, kada je raspuštena 7. gbr, njeni pripadnici više nisu nabavili novu miljenicu – zaključio je Skupnjak. e
Kamena puma teška je 20-ak tona Od svih napravljenih skica pume, najviše su se isticale dvije umjetnika Gorana Merkaša. Međutim, Korade nije bio zadovoljan njegovim rješenjem te je ono dorađeno od strane Šimunka iz HNK i Živka Skuhale. Jedina primjedba je bila ta da je slika pume na znaku izrađena u naoko “slabom” borbenom položaju. Zbog toga su nokti na pumi obojeni crvenom bojom.
Na izradi pume radili su Dane Mandarić, Zvonko Todorovski, Goran Merkaš i Krunoslav Čolo. Dodajmo i to da je prvu kamenu skulpturu, dugačku tri metra, početkom 1996. isklesao u viničkom kamenu kipar Dragutin Jamnić u domicilnoj vojarni 7. gardijske brigade. Danas se ovaj trajni simbol jedne od najelitnijih postrojbi Hrvatske vojske nalazi u vojarni
u Našicama uz 2. bojnu Puma 2. oklopno-mehanizirane brigade HV-a, koja je pravni slijednik 7. gbr. U Varaždinu je pak u Parku sedme gardijske brigade Hrvatske vojske lani postavljena kamena puma teška 20-ak tona. Taj impozantni spomenik u čast svih 4.500 pripadnika legendarne 7. gardijske brigade Hrvatske vojske, izradio je akademski kipar Krešimir Rod.
22
Našim krajem
Utorak, 14. travnja 2015.
LET’S DO IT! SAZNAJTE KAKO SE UKLJUČITI U N
Zelena čist
Utorak, 14. travnja 2015.
Našim krajem
23
NAJVEĆU VOLONTERSKU AKCIJU U HRVATSKOJ
tka
Prošle godine je sudjelovao 52.000 volontera i preko 250 obrazovnih institucija iz 198 gradova diljem Hrvatske, a očišćeno je oko 4.800 tona otpada Piše: Zoran Stanko
24
Kronika tjedna
Utorak, 14. travnja 2015.
Mnogobrojni ljubitelji prirode i čistog okoliša, sportske, lovačke i ekološke udruge će zajedno sa mjesnim odborima, gradskim i županijskim institucijama i ove godine krenuti u realizaciju jedne od najvećih akcija koja se provodi na području Hrvatske – Zelenu čistku Zelena čistka dio je globalnog pokreta Let’s do it! koji okuplja aktivne građane i organizacije u najvećem volonterskom projektu u povijesti čovječanstva. Cilj je u jednom danu ukloniti što veće količine ilegalno odloženog otpada.
Cilj je u jednom danu ukloniti što veće količine otpada Ideja je 2008. godine krenula iz estonske građanske inicijative Teeme Ära! – Let’s do it! (Učinimo to!), koja je organizirala akciju u kojoj je sudjelovalo 50.000 volontera, koji su u cijeloj zemlji, u jednom danu očistili 10.000 tona otpada sa budžetom od 500.000 eura. U normalnim okolnostima državi bi za to
bile potrebne 3 godine i više od 22 milijuna eura. Iz Estonije se ideja o takvim akcijama krenula širiti te danas globalni pokret Let’s do it! okuplja 112 zemalja, a u 198 do sad organiziranih akcija čišćenja sudjelovalo je preko 11 milijuna volontera. Akcije čišćenja World Cleanup (Očistimo svijet) organiziraju se svake godine, a svaka zemlja odabire datum na koji će akciju provoditi.
jedinica lokalne ili regionalne samouprave pozvana je da se uključi u akciju i odredi gradskog/općinskog koordinatora. Kako će sudjelovati gradovi u našoj županiji, kome se javiti i kako pomoći – pogledajte u našem info kutku interesirane udruge, orgaZelene čistke 2015: nizacije i pojedinci mogu se priključiti akciji ZELENA Lepoglava ČISTKA 2015 i u suradnji Da bi akcija na područ- sa P.A.S. klubom Lepoglava ju njihovog grada uspjela, provesti ovu ekološku akciju. svi zainteresirani pozvani Kako to izgleda kod su na zajednički sastanak u Ludbreg nas? srijedu 15. travnja u 13 sati Grad Ludbreg treću goAkcija svake godine posti- u Gradsku vijećnicu grada dinu za redom sudjeluje u že sve bolje rezultate. U Hr- Lepoglave. kampanji pod nazivom Zevatskoj se je provodi već četvrtu godinu zaredom u koordinaciji Udruge Žmergo, a sudjeluju i gotovo sve zemlje regije. Rezultati ovih akcija su svake godine sve vidljiviji i oni su najbolji poticaj za to da se naša zemlja rješi divljih odlagališta otpada. Akcija Zelena čistka organizira se prema principu po Usporedno sa Zelenom či- lena Čistka, a akcija će biti kojem svatko čisti svoj kraj. stkom P.A.S. klub Lepoglava održana u subotu 18. travIako akciju na nacionalnoj provodit će čišćenje potoka nja. Organizatori pozivaju razini koordinira udruga u podnožju napuštenog ka- sve zainteresirane LudbrežaŽmergo, a ta se koordina- menoloma Vudelje, koji se ne da se uključe i pomognu cija provodi zajedno s par- nalazi iznad MZ Lepoglav- u malom iskoraku rješavanja tnerima na terenu. Svaka ska Ves u Lepoglavi. Sve za- problema vezanih uz očuva-
To je globalni projekt koji okuplja 112 zemalja, a u Hrvatskoj se provodi četiri godine
sudjelovanju Pročelnica Marina Držaić je predstavnicima četrdesetak mjesnih odbora, civilnih udruga, vatrogasaca, lovačkih društava, škola te društava za sportsku rekreaciju predstavila tehničke pojedinosti vezane uz organizaciju
nje okoliša i prirode. Nakon akcije čišćenja okoliša bit će održano druženje svih sudionika, a članovi Lovačkog društva Srnjak Ludbreg pripremit će grah. Okupljanje sudionika bit će u 9 sati kod Lovačkog doma, a sve koji žele sudjelovati u akciji organizatori podsjećaju da se prikladno obuku i sa sobom ponesu rukavice.
25
Kronika tjedna
Utorak, 14. travnja 2015.
Ivanec U ivanečkoj Gradskoj vijećnici prošlog je četvrtka održan koordinacijski sastanak na kojem je gradonačelnik Milorad Batinić naglasio da će zbog masovnog odaziva građana i zahtjevnosti provedbe akcije Grad Ivanec i ove godine preuzeti koordinaciju Zelenom čistkom te odao priznanje građanima na dosadašnjem velikom
U gradu Ivancu ponovno očekuju masovni odaziv građana
Hrvoje Kovač
Varaždin Udruga Franjo Koščec će zajedno sa Javnom Ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije krenuti na čišćenje varaždinskog područja. Fokusirat će se na lokacije blizu rijeke Drave koje je opet zatrpano novim smećem. Iz Udruge mole da im se pridruže svi građani dobre volje koji im se mogu javiti preko njihove Facebook stranice ili na broj (042)200-091.
Novi Marof
Iz gradske uprave grada Marofa poručili su da je i dalje u razmatranju način i provedbu Čistke na koji će se pristupiti održaUz pohvale dosadašnjim vanju ove akcije te poručuju aktivnostima, građani su za- građanima da će uskoro domoljeni da samoinicijativno biti i obavijest. ne pale biootpad kako ne bi došlo do ugrožavanja sigur- Varaždinske toplice nosti ostalih građana, ali i Grad Varaždinske Toplinjih samih te da već kod iz- ce će također osigurati povlačenja sortiraju otpad po trebnu opremu i logistiku za Zelenu čistku, a prijavljeno je sudjelovanje volontera – članova udruga s područja Grada, te ostalih građana uz nepažnje i nebrige ljudske pomoć Vijeća mjesnih odruke. Vrijeme je da promibora. U kampanji sudjeluje i jenimo svijest svih nas koncesionar – davatelj uslui poduzmemo nešto. ge odvoza otpada „Eko-flor Lepoglavu želimo plus“ d.o.o. Oroslavje. Akciponovno vratiti u onaj ja će se provoditi 18. travnja prirodni blistavi sjaj u sljedećim naseljima: Vakoji nosi naš prekrasan raždinske Toplice, Tuhovec, kraj. Da bismo u tome Drenovec, Svibovec, Gornja uspjeli, potrebna je velika Poljana, Hrastovec/Boričemobilizacija građanstva. vec i Greščevina. e
Velika mobilizacija građanstva Grad Lepoglava na svoju budućnost gleda kroz prizmu održivog razvoja, a sve u želji ostvarenja suživota naših građana s okolišem, našom zajedničkom prirodom. Svjedoci smo i sami velikih okolišnih zagađenja primarno zbog
vrstama kako bi se što lakše distribuirao i pripremio za odvoz koncesionarima.
26
Kronika tjedna
Utorak, 14. travnja 2015.
27
Kronika tjedna
Utorak, 14. travnja 2015.
PRIČE S KAVICE
Latino ljepotan može opeći Oni koji su pomislili da su europske face, pa uhvatili muža ili ženu iz Skandinavije, grdno će se iznenaditi kad otkriju da ledeno hladna ptičica inzistira na vlastitom sapunu, šamponu...
J
Piše: Ines Hrain
Ako je partner prestar, izostanak kolagena pokušat će nadoknaditi bogatim životnim iskustvom pa nas udaviti pričama iz svoje veličanstvene mladosti. Manje priče više rada, poruka je takvima....
edna od preporuka psihologa koji analiziraju brakove i veze jest da je najbolje pronaći partnera iz vlastitog miljea. Iz svojeg podneblja, svojih godina i približno istog društvenog statusa. Mnogi su se opekli zaljubivši se u neku egzotičnu tamnoputu ljepoticu ili latino ljepotana. Taj čarobni zamamni pogled, s godinama se pretvorio u bijesno i histerično šibanje očima praćeno bujicom optužbi i ljubomornih ispada. Što je, eto upravo sad, naš zakon ukinuo. Oni koji su pomislili da su europske face, pa uhvatili muža ili ženu iz Skandinavije, grdno će se iznenaditi kad otkriju da ledeno hladna ptičica inzistira na vlastitom sapunu, šamponu, deterđentu, odvojenom plaćanju pića u lokalu, a vjerojatno želi i spavati u vlastitoj sobi. eće biti lako ni gradskim nalarfanim damicama nađu li muža sa sela. Taj će već na drugi pogled prepoznati u njima neradnicu i ljenčinu kojoj je ujutro najvažnije izležavanje, kavica, lickanje i mazanje kremicama. Dok kokoši gladne kokodaču iz kokošinjca, a
N
vrt se pati na žarkom proljetnom suncu vapeći za vodom iz cijevi. Koju je gradskoj gazdarici velika muka razmotati iz koluta. Kao što joj je i muka pokoriti se naredbama svekrve koja desetljećima sprovodi matrijarhat u njihovoj obitelji. eoski pak mladić ili djevojka, osjećat će se poput ptice u krletki useli li u stan voljene osobe na deseti kat zgrade sa osamsto stanara. Od kojih nitko nikog ne poznaje niti ih je briga jedne za druge. U tom se stanu dani provode uludo, naglasak je na seksu, izlascima i kulinarskim specijalitetima, dok vrt kojeg je takva ptičica ostavila na rodnoj grudi propada i trune iz dana u dan. Ako pak izađe malo iz te kutije šibica van, sjedne na klupu ili ne daj bože travu, svi će ga gledati kao luđaka i perverznjaka. A promatranje svijeta kroz prozor, za njega je ravno osudi na dvadeset godina zatvora. Pronađemo li vjerskog fanatika, taj bi mogao zabraniti gledanje filmova sa scenama seksa ili nasilja, ukinuti kompjuterske igrice, zauvijek nam ugasiti fejsbuk. Tjerati nas svakodnevno
S
u crkvu, čitati odlomke iz vjerskih časopisa, tumačiti pasuse iz svetih knjiga i na kraju, ali ne i najmanje važno, ograničiti aktivnosti u krevetu na misionarski položaj. ko je partner premlad, neće imati pojma o muzici koju smo mi nekad slušali, neće poznavati ljude koje mi poznajemo, sažaljivo će nas promatrati kad mu budemo spominjali da patimo od bolova u koljenu ili vratu. Ako je prestar, izostanak kolagena pokušat će nadoknaditi bogatim životnim iskustvom pa nas udaviti pričama iz svoje veličanstvene mladosti. Manje priče više rada, poruka je takvima. No, njegova je potencija krivulja koja sigurno putuje prema dolje… ato, partner nek bude naših godina, sličnog životnog stila i interesa. Ne smije biti vjerski fanatik, a ni zaluđenik zdravog života kojemu je jedini životni interes spašavanje sredozemne medvjedice. Krivulja potencije nek bude slična našoj, a sve ostalo riješit će se samo, u hodu. Ili pak u ležećem položaju.
A
Z