Etjednik br24 by eTjednik

BROJ 135. 05. SVIBNJA

tjednik

BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE

“Gram marice je 100 kuna, zato puše ovo...”

“Iskreno, nisam probala, no kažu da je jače od marihuane” “Nije im svejedno nakon smrti dječaka (15) u Zagrebu”

A M I C L O K Š O J N D E R S U Đ E M H STRA

i n s e j Nesv i l i š u p a c i d e j l pos a k a r z e č a v i ž e osvj

Kolumna

Utorak, 5. svibnja 2015.

VOLIM VARAŽDIN

Složni čakovčanci ispred varaždinaca Najveća razlika između Varaždina i Čakovca je u ekologiji, zbrinjavanju kućnog otpada. Prije nekoliko godina tamošnja komunalna tvrtka ČAKOM počela je organizirati sortiranje otpada...

a ovogodišnjoj Forbesovoj listi najpoželjnijih gradova za život u Hrvatskoj na prvom mjestu je Split dok je na 7. mjestu Čakovec a Varaždin zauzima 14. poziciju. Uspoređujući gradove u kontinentalnom dijelu Zagreb je prvi, Čakovec drugi a naš grad šesti. U odnosu na 2014.godinu Varaždinci su se sa šesnaestog popeli za dva a Čakovčanci su poboljšali položaj za tri mjesta, lani su bili deseti. ako brojke mnogo govore u uspješnosti naših susjeda preko Drave, udaljenih svega 14 kilometara, ne daje pravu sliku napretka oba grada. adnjih godina svjedoci smo da Varaždin polagano zaostaje za Čakovcem što je uočljivo u nizu primjera. Tako je naš grad, nakon tri-

desetak godina, ostao bez televizijskog centra koji je nebrigom varaždinskih političara preseljen u Čakovec, u gradu je ukinuto i dopisništvo “Večernjeg lista” pa sada događaje u Varaždinskoj županiji prati večernjakov novinar iz Čakovca! ajsvježiji primjer je nedavna velika petodnevna biciklistička “Utrka kroz Hrvatsku” čija je zadnja etapa trebala startati u Varaždinu, gradu biciklističkih šampiona, ali su se političarti osramotili odbivši organizatore pa su je objeručki prihvatili Međimurci. A utrku je na HRT2 i Eurosportu pratilo petnaestak milijuna gledatelja koji su uživali u ljepotama Hrvatske ali nisu vidjeli naše turističke bisere Trakošćan, Varaždin, Varaždinske Toplice. A Varaždin je grad bicikla

i biciklističkih prvaka što je ovih dana potvrdio i Varaždinac Kristijan Đurasek, pobjedom na velikoj osam etapnoj “Utrci kroz Tursku”. o, najveća razlika između Varaždina i Čakovca je u ekologiji, zbrinjavanju kućnog otpada.Prije nekoliko godina tamošnja komunalna tvrtka ČAKOM počela je organizirati sortiranje otpada u kućanstvima, podijelila je građanima namjenske vreće označene za pojedine vrste smeća - papir, plastiku, staklo, metale i dr, zatim crne kante za miješani otpad i smeđe kante za biorazgradive kućne otpatke –hranu, bilje, dok posebno odvozi neopasni i opasni otpad – tekstil, staklo, akumulatore, lijekove, kemikalije i ostalo. Čakovčanci plaćaju po prikupljenoj količini otpada a ne

Piše: Boris Ratković

umirovljeni novinar

po veličini kuće, stana odnosno broja članova domaćinstava. Sortiranjem otpada i plaćanjem prema količini u Čakovcu su uspjeli oko 50 posto smeća pretvoriti u iskoristivu sirovinu. mi u Varaždinu kroz to vrijeme od jedne komunalne firme “Varkom” napraviti smo tri tvrtke koje se svađaju oko podjele imovine dok je sortiranje otpada na nuli. I rješenje bala je na zamrznutoj ništici!

Sortiranjem otpada i plaćanjem prema količini u Čakovcu su uspjeli oko 50 posto smeća pretvoriti u iskoristivu sirovinu. A mi u Varaždinu kroz to vrijeme od jedne komunalne firme “Varkom” napraviti smo tri tvrtke koje se svađaju oko podjele imovine dok je sortiranje otpada na nuli...

Sadržaj

Utorak, 5. svibnja 2015.

IMPRESSUM Glavni urednik Alen Matušin alen.matusin@evarazdin.hr

SADRŽAJ

12.

Redakcija Valerija Mihalić Ivan Tomašković Josip Novak kontakt@evarazdin.hr Fotografi Siniša Sović Nikola Kokotec Grafika Domagoj Sigur Nikola Kokotec Kolumnisti Branko Detelj Boris Ratković Ines Hrain Homo democroaticus Marketing Saša Golubić 042/488-605 sasa.golubic@conceptuspublica.hr

STRAH MEĐU VARAŽDINSKIM SREDNJOŠKOLCIMA

Nesvjesni posljedica pušili osvježivače zraka “PIŠI KUĆI PROPALO”

Varaždinci, ništa od kanti!

Gordan Žamić 042/488-602 gordan.zamic@conceptuspublica.hr

etjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488

tjednik

Predsjednik Uprave Zvonimir Brlenić

HOBI VARAŽDINACA

NOĆNI ŽIVOT

Martina Pakšec: Ako može Čakovec, može i Varaždin

16.

Dronovi vam mogu uletjeti i u spavaću sobu

22.

KOLUMISTI Branko Detelj: Ideja laburizma nije mrtva. Ona nikada nije ni posto-

jala. :: Boris Ratković: Složni čakovčanci ispred varaždinaca :: Homo democroaticus: Europa kao mantra :: Ines Hrain: Psihologija ostanka u nevaljaloj vezi

4 JAVNI POZIV

Kronika tjedna

PU varaždinska izvijestila je o požaru koji je 30. travnja oko 9 sati ujutro izbio u Gornjem Makojišću. Očevidom je utvrđeno da je požar izbio uslijed kvara na električnim instalacijama traktora marke IMT na dijelu elektro pokretača. Požar se proširio na ostale dijelove traktora, a zatim i Do 5. lipnja otvoren je Jav- drvarnicu i drvenu konni poziv za iskazivanje inte- strukciju šupe u kojoj je resa za projekt „Upravljanje bio parkirano osobno voi razvoj varaždinskog aezilo marke Golf V, koji je u rodroma“ kojeg je raspisao potpunosti izgorio. e Grad Varaždin i to na rok do maksimalno 50 godina. LUDBREG Javni poziv je, sa svim Međunarodna detaljima, objavljen i na http://www.varazdin.hr/ai- izložba cvijeća rport i to na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku, a domaće i strane pravne i fizičke osobe uz pismo namjere trebaju, između ostalog, idejnim rješenjem ili programom predložiti način upravljanja i razvoja nekretnina aerodroma koji je u stopostotnom vlasnišUdruga cvjećara ludbreštvu Grada Varaždina. e ke regije i ove je godine organizirala izložbu sa sajG. MAKOJIŠĆE mom cvijeća “Flora centrum mundi“, koja je pravi Požar zbog „magnet“ za velike i male kvara posjetitelje... Spomenuta tradicionalna manifestacija ove godine ima svoje 19. izdanje i posjetitelji doslovno uživaju u raznovrsnosti izloženog cvijeća, koje plijeni poglede bojama i mirisom. Na jmu hobisti i profesionalci mogu pronaći sve za cvijeće. e

Upravljanje aerodromom

Utorak, 5. svibnja 2015.

PREMJER U VARAŽDINU

Stvaramo zdravu i Proslavi Praznika rada u Varaždinu na Dravi pridružio se i premijer Republike Hrvatske Zoran Milanović, kojeg su ugostili SDP-ovci Varaždinske županije. U svom govoru prvo se zahva-

Stvaramo državu koja je svojim građanima majka i znaju se pravila lio onima koji su ovu državu stvarali, a potom istaknuo da on i njegova vlada stvaraju urednu, zdravu i strogu državu, državu koja je maj-

ka svojim građanima, gdje se znaju pravila i gdje onaj tko radi zasluži poštenu plaću za pošten rad. - Nakon tri i pol godine

BLIŽE SE IZBORI

HDZ formirao široku koaliciju

Varaždinska gradska organizacija HDZ-a potpisala je koalicijski sporazum s pet stranaka povodom nadolazećih izbora za vijeća mjesnih odbora što će se održati 31. svibnja. Gradski HDZ predao je i svoje kandidacijske liste u varaždinskoj

Gradskoj vijećnici, a dugoročni cilj koalicije HDZ, Hrast, HSS, HSP, Zagorske stranke i Bloka umirovljenici zajedno jest gospodarski, kulturno i obrazovno vratiti grad Varaždin u središte regije. Motiv su im, kažu, svađe unutar Kukuriku koalicije.

Kronika tjedna

Utorak, 5. svibnja 2015.

BIVŠI “BOR”

i strogu državu!

U planu nova zapošljavanja Društvo Massive Wood d.o.o, članica Požgaj Grupe, pokrenulo je proizvodnju namještaja u iznajmljenim

konačno se vide rezultati rada ove Vlade, Hrvatska ide naprijed i ići će samo naprijed. Na današnji dan prije godinu dana bilo je 55 tisuća

više nezaposlenih. Danas 55 tisuća ljudi više radi, u cijeloj Hrvatskoj. U Varaždinu, na sjeveru, ta situacija je bolja naglasio je premijer. e

Do sada su zaposlena 23 djelatnika, do kraja godine njih 80 u planu

pogonima novomarofskog Bora. Do sada je, zaposleno 23 djelatnika i u pogon je puštena linija za primarnu proizvodnju. U nastavak proizvodnje od dana zakupa Bora, investirano je preko 750 tisuća kuna u ulaganja u sanaciju pogona, te rashode za zaposlene. Ukupno bi u proizvodnim pogonima u Novom Marofu trebalo raditi čak 80 zaposlenika.Požgaj grupa još uvijek razmišlja i o njezinoj kupnji. e

STRANAČKA SEOBA

Laburisti prešli k reformistima Predsjednici četiri ogranka Hrvatske stranke rada - laburisti izašli su iz svoje dosadašnje stranke i danas prešli u Narodnu stranku - reformiste. Kako su istaknuli na konferenicji za novinare što je održana u prostorijama varaždinskih reformista, Narodnu stranku - reformisti prepoznali su kao

stranku s kojom žele raditi. Svoj mandat Davor Golub neće vratiti stranci, već će ga zadržati i na taj način biti prvi vijećnik iz redova reformista u Županijskoj skupštini. Natalija Martinčević naglasila je kako će od sada djelovati u skladu s politikom svoje nove stranke. e

Javne politike

Utorak, 5. svibnja 2015.

“PIŠI KUĆI PROPALO” Najavljivali 17 tisuća kanti

Varaždinci, ni

Piše: Valerija Mihalić

I dok se u općini Trnovec Bartolovečki vrlo uspješno provodi projekt nadogradnje primarne selekcije otpada već na „kućnom pragu“, u varošu je situacija nešto drugačija. Kako smo već navikli da ništa ne može proći bez komplikacija i problema, ne čudi da ni nabavka kanti za primarnu selekciju otpada u kućanstvima grada Varaždina jednostavno nije prošla. Obećane kante Varaždinci najvjerojatnije neće vidjeti. Barem ne u skoroj budućnosti. Ipak, da se situacija malo ublaži, dobit ćemo vreće za primarnu selekciju otpada. Naravno, ako prođe javna nabava.

Gdje je zapelo? Pa gdje drugdje nego kod novca potrebnog za nabavku kanti, a onda i kod samog postupka javne nabave. Još krajem srpnja prošle godine, iz Grada Varaždina najavili su

da će do kraja listopada iste godine građani dobiti kante za biorazgradivi komunalni otpad. Također, najavljeno je da će do kraja 2014. biti gotova i kompostana na Motičnjaku gdje će se prikupljati biorazgradivi otpad kojeg smo trebali odvajati u svojim kućanstvima. Sve je to bilo u skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom koji je na snagu stupio krajem srpnja 2014. godine. Međutim, od najave ovog projekta prošlo je punih devet mjeseci, a od njegove realizacije još ništa. Iako, kako smo doznali od direktora Varkoma Vlade Vlašića, kompostana na Motičnjaku trebala bi biti gotova tijekom ovog mjeseca. – Kompostana na Motičnjaku napreduje dobro. Radovi su zapravo pred završetkom i kompostana će biti gotova najkasnije do kraja ovog mjeseca. Primarno je bilo plani

Obećane kante Varaždinci neće vidjeti, a da se situacije ublaži dobit će vreće

Utorak, 5. svibnja 2015.

Javne politike

za biorazgradivi komunalni otpad u kuhinjama

išta od kanti! Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mijenjao je uvjete javne nabave, tako da sad više ni ne bismo dobili sufinanciranje za nabavku kanti

8 rana vrijednost oko 3,3 milijuna kuna, ali će cijena biti nešto veća jer je bilo dodatnih radova – rekao nam je Vlašić.

Od kanti ništa

Javne politike

Utorak, 5. svibnja 2015.

Jalova posla Priliku za sufinanciranjem nabavke kanti sada je navodno propustio i Grad Varaždin jer je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost mijenjao uvjete javne nabave. – Mi nemamo sredstva predviđena Planom nabave i nemamo kako izvršiti cijeli postupak. Ono što je još ključno u cijelom ovom slučaju jesu promjene koje je proveo Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prema sada već propalom natječaju, Fond je sufinancirao 40 posto u iznosu do dva milijuna kuna.

Sad su promijenjeni uvjeti i ako će Grad Varaždin i ići u nabavku kanti više neće od Fonda dobiti sufinanciranje u iznosu od 500 tisuća kuna – napomenuo je Skroza. Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, jedinica lokalne samouprave dužna je osigurati kante. Komunalno društvo, ako je u njihovom vlasništvu, može provesti taj dio posla. Čistoća je u dogovoru s Gradom Varaždinom pokušala odraditi taj dio posla, no sve se skupa izjalovilo zbog nedostatka sredstava.

Od kanti, vjerojatno neće biti ništa. Njih će zamijeniti vreće za smeće. Problem je nastao zato jer Varkom nije isplatio Čistoći novac planiran Planom podjele kod razdvajanja tvrtki, a tim novcem trebale su biti financirane kante u Varaždinu. – Što se tiče biootpada, moramo pričekati dovršetak kompostan e na Motičnjaku i onda sa službama Grada Varaždistručnim na dogovoriti na koji način bi se skupljao biootpad. Naime, javni natječaj za nabavu posuda za plastiku i biootpad je poništen budući da se u vrijeme raspisivanja natječaja (početak travnja 2014.) nije znalo da tvrtka Varkom neće isplatiti cjelokupni dogovoreni novčani iznos naveden u Planu podjele. Taj iznos je bio neophodan za zatvaranje financijske

konstrukcije svih planiranih projekata u Čistoći. S obzirom na to da se do 18. ožujka 2015., do kada je bio zadnji rok za donošenje odluke po ovom postupku javne nabave, nije našlo rješenje za zatvaranjem financijske konstrukcije za nabavu posuda za Grad Varaždin, postupak je zbog nedostatnih sredstava morao biti poništen – rekao je Davor Skroza, direktor Čistoće Varaždin.

Isplatili sve? S druge strane, Varkom je još prošle godine tvrdio kako su Čistoći isplatili sve što ih pri-

Javni natječaj za nabavu posuda za plastiku i biootpad je poništen budući da se u vrijeme raspisivanja natječaja nije znalo da Varkom neće isplatiti cjelokupni iznos, kaže Davor Skroza

Utorak, 5. svibnja 2015.

Kompostana će biti gotova do kraja ovog mjeseca, kaže Vlado Vlašić pada te da će postupiti u skladu s revizorskim mišljenjem oko podjele sredstava. Odluka o tome mogla bi se donijeti vrlo skoro, a spekulira se i o tužbama između Čistoće i Varkoma upravo zbog Plana podjele sredstava. Na javnu nabavu kanti za Varaždin žalila se i Hypo banka. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave utvrdila je da je žalba Hypo banke osnovana te je poništila odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja. Cijeli postupak je naposlijetku ipak morao biti poništen, jer

Javne politike

Čistoća nema novac kojim bi zatvorila financijsku konstrukciju za nabavku kanti. Odnosno, ima ga na papiru, ali ne na svom računu.

Sufinanciranje Dakle, iako je sve bilo dogovoreno, kao i sufinanciranje Fonda, natječaj je zbog nedostatka sredstava poništen i od kanti nema ništa. Novci su bili osigurani Planom podjele između Varkoma i Čistoće. Međutim, ti novci nisu doznačeni na račun Čistoće, već su ostali samo na papiru, kako je rekao Skroza. Od kanti za primranu selekciju otpada na kućnom pragu Varaždinci će vidjeti tek vreće. Ali i vreće tek onda nakon što se provede postupak javne nabave. Još jedan u nizu na koji bi se opet netko mogao žaliti i cijela bi se priča ponovno mogla oduljiti u nedogled. Dotad, mještani općine Trnovec Bartolovečki svoj će otpad sortirati na kućnom pragu. U varošu ćemo, izgledno je, pričekati još malo. e

Kolumna

Utorak, 5. svibnja 2015.

OD KORZA DO MARKOVA TRGA

Europa kao mantra

ože li se nakon nepunih dvije godine pronaći dovoljno široki objektiv kojim bismo obuhvatili sve učinke pristupanja Europskoj uniji, trezveno i razumno prosuditi summa summarum pozitivne i negativne strane članstva u europskoj obitelji? Ne mislimo samo na kvantitativne sociološke i ekonomske pokazatelje nego i na osjećaj (ne)ispunjenosti dugotrajnoga i, često frustracijama zbog odbijanja, prekidanoga sna o europskom suživotu Hrvatske. Uzmemo li da, barem na deklarativnoj razini, nije toliko bitno što pristupa država koliko je ili bi trebalo biti bitno što pristupaju građani, možda je uputno krenuti upravo od onih najranjivijih osjećaja posve u skladu s time da se socijalna solidarnost i organska homogenost nekog društva ogleda upravo u načinu na koji se motri na najslabije skupine i na koji se uređuju odnosi u naneuređenijim dijelovima drušvenoga sustava. od najvećom lupom, gotovo kao na promatranju, Hrvatska je bila zbog pravosuđa. Nakon dvije godine čini se da se nismo maknuli dalje od početka. Prema indeksima međunarodnih organizacija suzbijanje koruptivnih i drugih djela nije promi-

jenilo sliku Hrvatske kao države iznimno nepovoljne i nesigurne za ulaganja. Štoviše, neki zakoni koje bismo mogli nazvati temeljnim za svako društvo ili doživljavaju stalne, godišnje kozmetičke promjene ili su pak tako loše napisani da ih se ruši na različitim sudskim instancama (primjerice, obiteljski zakon). Novine koje smo uveli, poput zakona o predstečajnoj nagodbi, vrlo su suspektni s ustavnoga motrišta, da ne govorimo o tome kako ih je vlada mijenjala nakon što su u Saboru usvojeni. Razvikani pak kazneni procesi zaokupljaju pozornost javnosti taman koliko traje privođenje i uhićenje osumnjičenika, pri čemu se različite razine sudovanja zapliću u pravne zavrzlame (slučaj Bandić). No, ti kazneni procesi nisu baš ničime potaknuli svrsishodnije, urednije i čišće poslovanje kada je riječ o administraciji, lokalnoj i državnoj. Druga važna točka bilo je promatranja, praćenje i podupiranje ljudskih prava. Teško bismo danas mogli, ma koje bili političke opcije, potvrditi da je opća razina obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih ili radničkih prava danas makar i milimetar viša od one prije pristupanja. Čišći okoliš, briga za prirodna dobra i zaštita prirodnih resursa bilo je sljedeće veliko očekiva-

nje, za koje bismo mogli, bez pretjerivanja, reći da pokazuje svu nesređenost i nespremnost pa i nesposobnost vlasti jer su se rokovi produžili prije nego što smo uopće pristupili, ali se i danas stalno produžuju. Dovoljno je samo pogledati primjere Varaždina ili zajedničkoga pogona u Piškornici. o, Europa je, čak i u svijesti prosječnoga građanina, još više pak u javnim raspravama, bila gotovo mitska čarobna riječ, neka vrsta mantre, kojom se trebalo otvoriti škrinje europskoga novca. Prisjetite se samo zadnjih predizbornih kampanji: o kojem se god projektu raspravljalo, od kanalizacijskih šahtova preko kazališta i knjižnica do pelješkoga mosta, svi su političari najavljivali kako će gotovo curiti novac iz briselskih zlatnih pipa. Povjerujemo li čak, međutim, lakomisleno vladinim i lokalnim optimistima, koji trube kako Hrvatska spremno povlači sredstva iz EU fondova, ipak je jasno, usporedimo li s drugim državama, poput Poljske i Slovenije, da smo jedva u nekakvoj plusu i da smo debelo podbacili u privlačenju novaca. Na žalost nas Varaždinaca, to se osobito odnosi na naš grad i naš kraj uopće jer se od nekih 80 većih projekata koji su najavlje-

ni Europi samo dva odnose na Varaždin i varaždinski kraj, pri čemu je jedan od njih, kako čujemo, ne samo upitan nego i u postojećim uvjetima nezamisliv (tehnološki park nasuprot parku bala). Nevjerojatno je pritom da je upravo grad Varaždin prednjačio i u povlačenju i u pripremi projekata kada još nismo ni završili pregovore, dakle 2007.-2010., kao što je još neshvatljivije da cijela ova regija nema jedan veći infrastrukturni projekt u tijeku premda imamo čak dvije agencije za pripremu projekata, štoviše, županija je još davno osnovala i ured u Bruxellesu, koji se tada reklamirao kao krema županijske administracije. Na žalost, danas čitamo o stotinama miljuna kuna koje se ulažu u Slavoniji ili Sisku, da ne spominjemo Međimurje, dok naši lokalni političari na sva zvona najavljuju projekte koji će početi od – iduće godine. Svake se godine, međutim, obećava iduća, pa iduća... ako se mantra Europe, čarobna riječ koja je trebala ne samo otvoriti blagajnu nego i u kolektivnom transu valjda kompenzirati sve naše nesposobnosti, rasplinula u masovnom otrežnjenju da je obećana zemlja i obećano doba ono – iduće.

Homo democroaticus

Kolumna

Utorak, 5. svibnja 2015.

PISMA IZ HRVATISTANA

Ideja laburizma nije mrtva. Ona nikada nije ni postojala.

Piše: Branko Detelj

e postoji mnogo stvari na ovome svijetu oko kojih bi se mogli složiti dojučerašnji lokalni korifeji hrvatskih Laburista. U jednome su, međutim, prilično unisoni – ideja laburizma u Varaždinskoj županiji je mrtva. Ne preostaje nam stoga drugo nego da pustimo suzu i zapalimo svijeću u spomen blagopočivajućoj pokojnici. Makar je to, ako malo bolje razmislimo, lijepa i iznenađujuća vijest. Ne zato što bi nas trebala radovati smrt kao takva, ne, riječ je o nečem drugom. punih pet godina postojanja stranke – koja danas izgleda više kao kadaver u zadnjem stadiju raspadanja nego kao suvisla politička stranka – malo je tko pri zdravoj

pameti uspio nazreti da laburisti uopće imaju bilo kakvu ideju. Ne samo na lokalnoj, već i na nacionalnoj razini. ko su naznake nečeg takvog u početku čak i postojale, one su se na kraju nužno iscrpljivale tek u uhljebljivanju stranačkih kadrova i bliže rodbine po nadzornim odborima i upravnim vijećima gradskih i županijskih firmi. Od velikih najava i euforije iz 2010. godine, ostalo je dakle jedno veliko ništa, samo ostaci ostataka razbijene i međusobno posvađane vojske. d velike halabuke ostali su samo Halaburisti. Nesposobnost u artikulaciji vlastitih stavova i suvislog političkog programa (činjenica da se osnivač i nekadašnji predsjednik stranke na posao vozio vlakom nekome može biti simpatična, dopuštamo, ali nikako ne može predstavljati fundament političkog programa ili esenciju stranačke vizije), nesnalaženje u pozicioniranju na političkoj sceni, petparački populi-

zam i potkapacitiranost vodećih ljudi (čast izuzecima od kojih je većina ionako već odavno dala petama vjetra i otperjala iz partije, shvativši na vrijeme s kime ima posla) pretvorili su Laburiste, matematičkim rječnikom govoreći, u vrlo jednostavnu jednadžbu s tek jednom nepoznanicom – ima li više uopće smisla odupirati se kolektivnom zaboravu ili bi ipak kudikamo oportunije bilo staviti ključ u bravu i svojim pristupanjem zagorčati život i učiniti medvjeđu uslugu nekoj drugoj stranci? Primjerice, Reformistima. Takav rasplet događaja bio je, na kraju krajeva, i očekivan. zadnjih petnaestak godina slična je sudbina zadesila i stranke poput HSLS-a, HSU-a ili pak HSP-a. Rijetko tko ih se danas uopće i sjeća. Riječ je dakle o već viđenom i dobro poznatom scenariju: na valu posvemašnje zasićenosti okamenjenom hrvatskom partitokracijom, domaći su Laburisti bljesnuli poput meteora i kratkotrajno uspjeli postati važan politički fak-

tor, gotovo neizbježan prilikom formiranja većine u Saboru ili pak gradskim i županijskim vijećima. Lišeni bilo kakvih svjetonazorskih vrijednosti, savršeno su odgovarali bilo kojoj strani, njihova je ruka uvijek predstavljala prevagu, što im je naposljetku omogućilo fantastičan ucjenjivački potencijal u postizbornim ‘koalicitacijama’. mjesto da taj potencijal dodatno konkretiziraju i pretvore u vlastitu prednost, inzistirajući dakako na posebnostima i odmaku od kala naše ustajale političke močvare, oni su gotovo preko noći postali upravo ono protiv čega su ustajali mitraljirajući svoj predizborni slogan, postali su – isti. Kolač je izgleda bio premalen za tolike zainteresirane. Zato su danas Laburisti tu gdje jesu. Pokisli, ofucani vrapčići izgorjeli u nastojanju da postanu orlovi. Kažem, ne treba žaliti. Upravo suprotno. Hoće to tako kad nešto što bi željelo postati ozbiljna politička stranka ne može ni koraka dalje od prizemne interesne skupine.

Istražujemo

Utorak, 5. svibnja 2015.

STRAH MEĐU VARAŽDINSKIM SRED

Nesvjesni po pušili osvjež

Istražujemo

Utorak, 5. svibnja 2015.

DNJOŠKOLCIMA

osljedica živače zraka

Piše: Ivan Tomašković

Nakon što je u Zagrebu umro 15-godišnjak mnogi su se u Varaždinu uplašili i prestali pušenjem osvježivača zraka, no zbog krize s nabavkom marihuane neki se igraju životom Prije dva mjeseca hrvatsku javnost potresla je smrt 15-godišnjaka iz Zagreba koji je pušio osvježivač zraka i umro. Kupio ga je u smart shopu s prijateljicama nakon čega su ga smotali u džoint koji je za mladića bio koban. Iako je njegova smrt potresla mnoge, nije utjecala na smanjenje broja tinejdžera koji puše osvježivač. U varaždinskom kraju ta vrsta zabave postala je sve popularnija. -Moji vršnjaci vrlo često se na taj način zabavljaju. U tobacco shopu kupe osvježivač zraka i posole ga duhanom da bi ublažili uči-

nak i popuše kao džoint – rekla je jedna varaždinska srednjoškolka. Njezini vršnjaci puše aromatizirano osušeno bilje sa sintetičkim kanabinoidom koji djeluje slično kao THC, psihoaktivnva tvari u marihuani.

Vrlo toksično

- Radi o kemijskoj tvari nepredvidiva sastava i djelovanja te visoke varijabilnosti i visoke toksičnosti na različite organske sustave. Teško je pratiti njihov kemijski sastav te je njihovo stavljanje na popis ilegalnih tvari igra „mačke i miša“ – dok

Radi se o kemijskoj tvari nepredvidiva sastava, konzument se izlaže velikom riziku se jedna tvar detektira i stavi na popis ilegalnih spojeva, lansira se nova tvar drugačijeg kemijskog sastava. Valja naglasiti da se kupovanjem navodnih osvježivača s ciljem da se oni koriste na način kako nije predviđeno, osoba izlaže velikom riziku od štetnih nuspojava koje ni sam kupac, niti prodavatelj,

a niti itko može predvidjeti – ističe doktorica Irena Stipešević Rakamarić, voditeljica Djelatnosti Zavoda za javno zdavstvo Varaždinske županije.

Strah

Ipak srednjoškolci se ne zabrinjavaju i zabavljaju se pušeći osvježivač zraka.

14 Nova vrsta “zabave” može se vidjeti prilikom noćnih izlazaka -Kad izađete možete vidjeti kako se mnogi zabavljaju pušeći osvježivač zraka. Iskreno nisam probala kako djeluje niti me interesira, no moji kolege koji su ga probali ističu da ima jači učinak od marihuane – rekla je srednjoškolka koja ističe da su se mnogo preplašili nakon smrti 15-godišnjaka u Zagrebu. -Oni koji su to konzumirali nije im bilo svejedno i ipak

Istražujemo

Utorak, 5. svibnja 2015.

su na kratko vrijeme prestali s tim, no mnogi i danas to konzumiraju – dodala je srednjoškolka.

Simptomi

Osvježivači zraka opasni su po život. Izazivaju krajnje neugodne psihičke i fizičke simtpome, zbog čega mogu ozbiljno ugroziti život. - Za sada su opisane akutne toksične reakcije pa i smrtni ishod kao posljedica pušenja sintetičkih kanabinoida odnosno „novih tvari“ , ali još uvijek nemamo pouzdanih podataka o njihovim dugoročnim posljedicama. Logično je da imaju adiktivni potencijal s obzirom da je za neke dokazano da djeluju preko istih receptora preko kojih djeluju i prirodni kanabinoidi, no rizičnu mladež to očigledno ne zabrinjava , kao što često negiraju adiktivni potencijal marihuane i hašiša ,za koje

je taj potencijal jasno dokazan kao i brojne dugoročne posljedice – ističe Stipešević Rakamarić. Zašto je pak došlo do sve veće konzumacije osvježivača zraka među mladima? Kako pričaju srednjoškolci razloge treba tražiti u sve većem nedostatku marihuane na crnom tržištu. -Mnogi kolege prešli su na osvježivače zraka jer je kriza s nabavkom “marice” – re-

Preliberalna društvena klima - Legislativa se mora unaprijediti, kao i njezino dosljedno provođenje tako da se detekcija tih tvari ubrza, kao i boljom kontrolom smart shopova. Opća društvena klima je preliberalna po pitanju svih kanabinoida. Mladi, a često i njihovi roditelji potcjenjuju štetne učinke kanabinoida na psihofizički razvoj i formiranje ličnosti . Edukaciju trebaju provoditi isključivo educirane osobe, koje su „up – to date“ s problematikom droga u lokalnoj zajednici i šire. Smart shopovi nikako se ne bi trebali otvarati u blizini škola, učeničkih domova,

studentskih domova, ili drugih odgojno-obrazovnih ustanova. Roditelje treba educirati o potencijalnim štetama novih droga i ohrabrivati ih u tome da budu roditelji u punom smislu riječi , umjesto da zauzimaju liberalno-permisivni pristup odgoju te poštujući „djetetovu privatnost“ ni ne znaju čime se dijete bavi, što drži u sobi, s kim se druži i slično. Roditelji su obvezni sukladno obiteljskom zakonu nadzirati svoje dijete u svim sferama njegovom života i za ponašanje maloljetnika su suodgovorni – zaključila je Stipešević Rakamarić.

Oni koji su probali pušiti kažu da je “stvar” jača od marihuane kao je srednjoškolac. Gram marihuane na crnom tržištu stoji tako 100 kuna, dok skanka i hašiša gotovo da i nema. -Došlo je do nestašice marihuane na crnom tržištu pa su cijene astonomske. Marihuanu je malo teže nabaviti, a što se tiče hašiša njega rijetko tko konzumira. Gram skanka košta oko 150 kuna – rekao je srednjoškolac. Bilo kako bilo sve više srednjoškolaca danas konzumira lake droge, dok se opasni osvježivači zraka još ne miču s polica smart shopova. e

www.automobil-loncar.hr www.automobil-loncar.hr

PEUGEOT 308 Style PEUGEOT 308 Style

KREDIT KREDIT 3,08% 3,08% FIKSNO * FIKSNO *

Kombinirana potrošnja (l/100 km): od 3,7 do 4,7. Masa ispuštenog CO2 (g/km): od 93 do 109.

potrošnja (l/100 km): od 3,7 do 4,7.za Masa ispuštenog CO2 (g/km): 93 do 109. 308 * Reprezentativni primjer ponude PeugeotKombinirana Financiranja (PSA Financial d.o.o.) kupnju novog vozilaod PEUGEOT Style na kredit u EUR, fiksnu kamatnu stopu od 3,08%, troškove obrade 3,99%, efektivnu kamatnu stopu 4,67%, otplate 60 mjeseci, ratu od Financiranja 1.990 kn, učešće od vrijednosti financiranja 106.289 kn. * rok Reprezentativni primjermjesečnu ponude Peugeot (PSA25% Financial d.o.o.) zavozila, kupnjuiznos novog vozila PEUGEOT 308 Ukupni troškovi financiranja 154.343 kn.fiksnu Cijenakamatnu vozila za stopu gotovinu 141.232troškove kn. Style na kredit u EUR, od 3,08%, obrade 3,99%, efektivnu kamatnu stopu 4,67%, Ponuda vrijedi kod koncesionara koji sudjeluju u akciji. automobila je simbolična. rok otplate 60 mjeseci, mjesečnu ratuSlika od 1.990 kn, učešće 25% od vrijednosti vozila, iznos financiranja 106.289 kn. Ukupni troškovi financiranja 154.343 kn. Cijena vozila za gotovinu 141.232 kn. Ponuda vrijedi kod koncesionara koji sudjeluju u akciji. Slika automobila je simbolična.

PEUGEOT 308 Style PEUGEOT 308 Style

Automobil Lončar Automobil Lončar

Gospodarska 29c, 42 000 Varaždin, salon: tel. 042/242-222, servis: tel. 042/242-230

Zanimljivosti

Utorak, 5. svibnja 2015.

DRONOVI DENIS VITIĆ OBJAŠNJAVA

Mogu uletjeti u Nebom iznad grada sve češće lete letjelice malih dimenzija - dronovi, a neodgovorni pojedinci ponekad ugrožavaju živote, privatnost i imovinu S dolaskom lijepog proljet- ćima ili modelima brodova nog vremena nebom iznad na daljinsko upravljanje, ili varaždinskog kraja sve češće tu ipak postoje neke razlike? lete dronovi. Riječ je o letjelicama malih dimenzija kojima spretno upravljaju piloti pomoću daljinskih upravljača. Na žalost, među tim „pilotima“, uvijek se nađu neodgovorni pojedinci koji ugrožavaju tuđe živote i imovinu.

Čudo tehnike Vlasnici ovih čuda tehnike nerijetko ih opremaju različitim rasvjetnim sistemima i kada lete noću pobuđuju pažnju, te ih se nerijetko u medijima predstavlja kao nekakve vanzemaljske - neidentificirane leteće objekte. Što su zapravo „dronovi“, i je li ih ispravnije zvati „multirotorima“, pitali smo eksperta za ovo područje, Denisa Vitića, dugogodišnjeg člana Modelarskog centra Varaždin. Je li točno da se dronovima upravlja baš kao i auti-

Dron je naziv za vojne letjelice, iskoristio ga je marketing

Posebnosti u upravljanju postoje između svih vrsta modela. Pogotovo je to izraženo između “dronova” i modela vozila i plovila koje ste spomenuli. Naime, potonji karakteriziraju “dvodimenzionalne” modele jer nemaju komandu visine. Tko je prvi konstruirao

Utorak, 5. svibnja 2015.

Zanimljivosti

A SVE ČEŠĆI HOBI VARAŽDINACA

spavaću sobu

azgovarao: Josip Novak

Zanimljivosti

Danas doslovce svatko može otići u dućan, kupiti model i “letjeti” kao da to zaista i zna ovakve letjelice, vojna industrija ili zaljubljenici u zrakoplovno modelarstvo? Multirotor letjelice postoje već stotinjak godina, možda je to nekima teško za povjerovati. No, nepobitna je činjenica da su njima konstruktori poput Étiennea Edmonda Oehmichena iz Francuske uspješno letjeli još dvadesetih godina prošlog stoljeća. Pioniri avijacije su prvo pokušavali s quadcopterima jer više roto-

ra je intuitivno rješenje za stabilnost kod rotorom pogonjenih letjelica. Jedini problem u toj priči je što u to vrijeme nije bilo procesora i sofisticiranih senzora koji bi obavljali nužne operacije za stabilan let ovakvog tipa letjelice. Stoga je nužno zaživio koncept današnjeg helikoptera, koji je puno neučinkovitiji zbog gubitaka repnog rotora koji u svrhu stabilizacije helikoptera troši (gubi) od 10 do 15 posto

Utorak, 5. svibnja 2015.

ukupne snage motora. Ipak je to stabilan koncept za upravljanje, jer njegova masa „visi“ ispod elise.

nih letjelica avionskog tipa. No kako bi današnji proizvođači multirotora privukli kupce, počeli su forsirati termin „dronovi“ jer ipak on zvuči “Pametniji“ od pilota više militantnije i sofisticiraKako je moguće da jed- nije od multirotora, quadcopna tehnologija razvijana za tera, hexacoptera i drugih. S vojsku, za izviđanje i napadanje (borbeno djelovanje) ima fenomenalan komercijalni epilog? “Drone“ je termin koji se koristi za bespilotne letjelice, a prihvaćen je i od vojnih formacija. Uglavnom se odnosi na autonomne letjelice ili daljinski navođene letjelice, koje opet imaju neku vrstu „pameti“ za provođenje samostalnih misija. Drone nema veze sa multirotorima, to je termin koji je potekao od bespilot-

Ugrađena elektronika vrlo je napredna i obavlja sav posao za “pilota”

Utorak, 5. svibnja 2015.

druge strane, multirotor može biti drone, ukoliko uzmemo u obzir da većina današnjih modela ima opciju automatskog polijetanja, obavljanja neke zadane rute, te automatskog sljetanja. Gledano s tog aspekta, multirotor može spadati u drone terminologiju, no ponavljam, to je sve u domeni agresivnog marketinga. Tko je prvi naslutio da se tu može i dobro zaraditi? Ubrzo se javljaju proizvođači elektronike jer su vidjeli jako velik interes za ovom granom modelarstva. To je dovelo do toga da danas doslovce svatko, bez ikakvog iskustva može otići u dućan i kupiti model spreman za let i doslovce letjeti kao da to zaista i zna. Naime, ugrađena elektronika je jako sofisticirana i obavlja sav posao za “pilota”, služeći se podacima s tzv. troosnog gyro senzora, troosnog akcelerometra, magnetometra (kompasa), barometra, GPS modula i sonara. Na kraju, tu su i optički senzori koji rade na principu miša za računalo i snimaju podlogu tla te doslovce, s ogromnom preciznošću mogu odrediti kretanje. Ima tu još sijaset čudesa koje su uspjeli utrpati u kučišta. Da zaključim, svatko može letjeti, ali problem nastaje kada se elektronika smrzne ili „polu-

Zanimljivosti

Do letjelice već za 2.000 kuna Koliko je za početnika „teška“ investicija u kupnju multirotora? Multirotori se mogu proizvesti u kućnoj radinosti ili kupiti u obliku kita i samo sklopiti. Neki minimalni iznos koji je potreban za to, da bi se zakoračilo u

I najmanji modeli letjelica na sebi mou nositi GoPro kameru di“ iz nekog razloga. U takvim slučajevima dolazi u prvi plan iskustvo pilota da odradi „sirovi let“, bez pomoći elektronike. Udes je uglavnom neizbježan, jer ako vam se smrzne mobitel ili računalo, malo pričekate da „dođe k sebi“, a kod multirotora čekanje obično gubi bitku s neumoljivom

Problem nastaje kada elektronika “smrzne”, a tada je udes uglavnom neizbježan

svijet multirotora je oko 2.000 kuna . U zadnje vrijeme je sve popularnija disciplina utrkivanja s modelima promjera 250 mm. To su jako mali i brzi modeli quadcoptera koji postižu brzine iznad 100 km/h. Izuzetno

su pokretljivi i dopuštaju brze prelete kroz skučen prostor poput parkova, šuma i drugo. Letom se upravlja putem video naočala, na kojima se u živo prenosi slika s modela, što iskustvo pilota podiže na jednu novu razinu.

gravitacijom.

fotoaparat. Koliko to košta i gdje se može naučiti letjeti – upravljati s njima? U pravu ste jer većina i onih najmanjih modela može nositi GoPro kameru, tako da su multirotori jako brzo našli komercijalnu primjenu. Da

Koristan teret Većina današnjih modela navodno može “nositi” GoPro ili slične kamere, a postoje i veći modeli koji nose veće kamere, ili DSLR

Zanimljivosti

Utorak, 5. svibnja 2015.

Zakonska ograničenja Kakva su zakonska ograničenja o visina leta i njihovoj opremi? Zakon kaže za sve modele zrakoplova na daljinsko upravljanje isto. Maksimalna visina leta je do 300 metara i propisana je zabrana leta u naseljenom području... Zakon koji je u izradi bit će prilagođen, preciznije - prepisan iz pravila

našnja tehnologija omogućava podizanje DSLR fotoaparata bez ikakvog problema, čak dopušta podizanje filmskih kamera sa zadovoljavajućom autonomijom leta. Stoga multirotori zauzimaju prvo mjesto kod zračnih snimaka. Danas u dućanu možete kupiti model spreman za let koji ima „troosni gimbal“ za GoPro kameru za otprilike 10.000 kuna i nudi savršeno mirne snimke uz minimalno znanje o modelima. Sve dok se ne razbije, što se skoro uvijek

EU o multirotorima. Tu se striktno govori o hobby modelarstvu i profi modelarstvu, u koje spada snimanje iz zraka u svrhu zarade ili objave foto, video i audio materijala. Takva snimanja moći će se obavljati samo od pravnih ili fizičkih osoba koje imaju registriranu djelatnost snimanje iz zraka.

događa zbog neiskustva pilota ili već spomenutog “zakazivanja” elektronike. Na koju udaljenost ili na koju visinu mogu poletjeti multirotori a da se ne izgubi „kontakt“ s daljinskim upravljačem?

Vješt pilot bez problema može uletjeti u spavaću sobu

Ukoliko svjesno zanemarimo što Zakon kaže i poslušamo “iskustvo”, oblaci u Varaždinu mogu biti „jako nisko“ i lako dohvatljivi, a i Slovenija je za dronove jako blizu. Tzv. „long range linkovi“ danas za male novce, koštaju oko 1.500 kn, rade bez problema na udaljenostima većim od 10 kilometara. Bi li vješt pilot mogao „navigati“ takvom letjelicom da nekome uleti kroz otvoreni prozor u dnevnu ili pak spavaću sobu, na dese- Neki „odlutaju“ tom katu? Je li točno da gotovo sve Da, bez problema! industrijski proizvedene letjelice imaju kao standardnu opremu GPS s kojim ih se može - „jednostavno“ navoditi? Modelima definitivno može upravljati osoba bez ikakvog iskustva, no većina takvih pokušaja zavr-

Novi zakon sva snimanja ograničit će samo na registrirane djelatnosti

Utorak, 5. svibnja 2015.

Zanimljivosti

Savršene snimke već za 10.000 kuna Većina današnjih modela navodno može “nositi” GoPro ili slične kamere, a postoje i veći modeli koji nose veće kamere, ili DSLR fotoaparat. Koliko to košta i gdje se može naučiti letjeti – upravljati s njima? U pravu ste jer većina i onih najmanjih modela može nositi GoPro kameru, tako da su multirotori jako brzo našli komercijalnu primjenu. Današnja tehnologija omogućava podizanje DSLR fotoaparata bez ikakvog problema, čak

ši sa razbijanjem ili gubitkom letjelice. Čest slučaj je gubljenje modela kada pilot ne prođe pravilan proces paljenja modela i dron ne zapamti točku polijetanja. Tada, tijekom leta model sam odluči da se želi vratiti “nekamo” i jednostavno odleti u nepoznatom smjeru. Također, ukoliko se dogodi bilo kakva anomalija u letu na koju pilot bez iskustva definitivno nije spreman, šansa za sigurnim slijetanjem bez posljedica po bilo koga je jednaka nuli.

dopušta podizanje filmskih kamera sa zadovoljavajućom autonomijom leta. Stoga multirotori zauzimaju prvo mjesto kod zračnih snimaka. Danas u dućanu možete kupiti model spreman za let koji ima „troosni gimbal“ za GoPro kameru za otprilike 10.000 kuna i nudi savršeno mirne snimke uz minimalno znanje o modelima. Sve dok se ne razbije, što se skoro uvijek događa zbog neiskustva pilota ili već spomenutog “zakazivanja” elektronike.

nije zabranjeno, baš kao ni u SAD-u. Tehnologija je strahovito napredovala i moramo se pomiriti s činjenicom da je u današnjem svijetu privatnost narušena sa svih strana. No, najmanje je na udaru “dronova” koji nas samo snimaju iz zraka. Kakav je vaš komentar na događaj poput poznatog spuštanja albanske zastave dronom na nogometnoj utakmici u Beogradu? Je li to po vašoj procjeni izveo neki ekspert? U većini svijeta let modeliDronovi vrlo lako mogu ma na daljinsko upravljanje je narušiti privatnost i snimati slično reguliran, zabranjeno je “preko ograde”... letjeti iznad ljudi. Tako da taZakonom u Hrvatskoj to kav čin ne zahtjeva nikakva

dodatna ograničenja, jer je već zakonom zabranjen! Ne mora značiti da je let izveo neki ekspert, to je mogao izvesti „friški“ modelar sa 15 sati prakse jer je koristio standardan model kojeg uglavnom kupuju

Dronova u našem kraju ima popriličan broj, i da - niste vidjeli NLO početnici. Dakako, osiguranje nogometnog stadiona u Beogradu se „debelo“ osramotilo. Po vašoj slobodnoj procjeni, koliko dronova – multirotora ima u Varaždinskoj županiji? Treba li ih registrirati ili s njima vlasnici lete kada, gdje i kako stignu? Multirotora u našem kraju ima popriličan broj, znam da samo u Modlearskom Centru Varaždin skoro svaki član ima neki oblik multirotora ili više njih. Redovito čujemo i vidimo različite medijske napise o pojavi NLO-a. Nemoguće je odrediti njihov približan broj i ne postoji zakon koji traži registraciju multirotora. Naime, oni spadaju pod modele, te se na njih odnosi sve isto kao i na modele zrakoplova na daljinsko upravljanje. e

Druga Hrvatska

Utorak, 5. svibnja 2015.

MARTINA PAK

NOĆN Ako m m

Razgovarao: Alen Matušin

Utorak, 5. svibnja 2015.

Druga Hrvatska

KŠEC

Iz pr v o za e ruke noćn mrlom om ž razlo ivotu, i koj zima eč drug emu om..

NI ŽIVOT može Čakovec, može i Varaždin!

Prije pola godine odvažila se unatoč krizi pokrenuti vlastitu tvrtku za marketinške usluge, organizaciju i hostese. Šest mjeseci kasnije njezine hostese traže u osam hrvatskih gradova, a njezina je ambicija proširiti se cijelom zemljom... Unatoč krizi za koju se više ne zna koliko je stvarno gospodarska, a koliko psihološke naravi, fotomodel i manekenka iz Varaždina Martina Pakšec prije pola godine odvažila se pokrenuti vlastitu tvrtku za marketinške usluge, organizaciju i hostese. Već se proširila na osam gradova u zemlji, radi i na području Zagreba te u Rijeci, a za etjednik ispričala je sve o svojim iskustvima u svijetu mode, daljnjim poslovnim ambicijama te o noćnom životu Varaždina kojega gotovo da više i nema. Kaže, sam

pojam „mrtvog grada“ jednim velikim dijelom doveo je do toga da su ljudi prestali izlaziti...

ca modne agencije, ali kako sam se počela baviti marketingom moje ambicije su se mijenjale. Nikako nisam imala nedoumice u smislu Jesi li se oduvijek vidje- zaposliti se „za stalno“ ili la kao uspješna mlada pokrenuti vlastitu tvrtku. poduzetnica? Sve sam gledala s pozitivne Vidjela sam se kao vlasni- strane i znala sam da, ako

Nedoumice tipa zaposlenja “za stalno” i pokretanja vlastite tvrtke nije imala

neću probati onda neću ni znati. Ne kaže uzalud, tko ne riskira taj i ne profitira. Ja se time vodim i evo, već šest mjeseci moja agencija posluje. Nisam imala poteškoća ni prilikom pokretanja svoje tvrtke, sve je išlo svojim tijekom... Kako si se našla baš u poslu sa hostesama? Posao PR menadžerice u jednom coctail baru, a onda kasnije i u Stadium Bowling Centru, iziskivao je organizaciju raznih događanja, uz što su se potom vezivale i druge stvari.

24 Djevojkama posvećujem jako puno vremena, poprilično sam stroga, ali i korektna

Druga Hrvatska

Pernod Ricarda i drugih, s vremenom su me upravo oni počeli tražiti hostese, a ja sam počela stvarati bazu. Danas imam baze hostesa u 8 hrvatskih gradova, između ostaloga u Zagrebu i Rijeci, ali ambiciozna sam i cilj mi je obuhvatiti cijelu Hrvatsku. Sloviš kao prilično zahtjevna šefica kada je riječ o djevojkama koje angažiraš za hostesiranje... Djevojkama posvećuTakođer, upoznala sam jem jako puno vremena, a neke divne ljude i stekla najviše poznanstva koja mi danas olakšavaju posao. Što se tiče posla sa samim hostesama, kako sam radila s manje-više svim brendovima poput Coca-Cole,

upravo kod samog angažmana. Uz svaki angažman djevojke dobiju koncept i na taj način onda radimo. Da, prilično sam stroga u tom pogledu, ali mislim da sam i vrlo korektna! Pravila se moraju znati i poštivati, a djevojke osim što moraju biti lijepe, moraju odisati pozitivnošćžu te prije svega biti komunikativne. Velika sam perfekcionistica i gledam svaki detalj. Bože, pa vaga sam... (smijeh)

Utorak, 5. svibnja 2015.

Zarada so Mogu li djevojke baveći se hostesiranjem solidno popuniti svoj džeparac? Djevojke mogu jako dobro zaraditi! Neke od njih od tog džeparca plaćaju si stanarinu i režije, me-

“Mrtav grad“

S obzirom na posao kojim se baviš, što možeš reći o noćnom životu u Varaždinu? Čini mi se da mlađe populacije ne izlaze na mjesta na koja smo mi nekada izlazili, nego se više kreću po privatnim zabavama. Stariji su zbog obiteljske idile i posla počeli izlaziti jednom mjesečno. I oni jedva čekaju vikend, ali da se odmore! I sama mogu reći da nemam neke prevelike želje za izlaskom, pogotovo kad mi tjedan bude naporan. A o noćnom životu Varaždina općenito mogu reći samo to, da nas je Čakovec definitivno nadišao, baš kao i na nekim drugim područjima... Običan četvrtak i Club Podroom u Čakovcu dovoljno govore o tome da taj grad živi i tijekom tjedna! Nadaleko je već sada poznato „podroomarenje“, na

Zbog samog pojma “mrtvi grad” ljudi više ne izlaze koje dolaze ljudi ne samo iz Varaždina nego i Koprivničko-križevačke županije, ali i Zagreba. Što smatraš uzrokom gotovo nikakvog noćnog

đ š p i s n b

Utorak, 5. svibnja 2015.

olidna

đutim od toga se nipošto ne može živjeti. To je posao koji uvijek varira i djevojke ne mogu biti sigurne da će mjesečno imati točno određeni broj angažmana.

Druga Hrvatska

Manekenke: lutke i vješalice? Zar bavljenje modelingom zahtijeva toliko odricanja? U mom slučaju ne toliko, ali odricanja svakako ima! Ipak su to bili svakodnevni treninzi za održavanje tijela, treba paziti na nokte, kosu, lice..., a sve to iziskuje posebne tretmane. Manekenka je zapravo „lutka“, surovo rečeno – „vješalica“ koja se na određeni način mora po-

našiti i udovoljiti skoro pa svakoj želji dizajnera. Dakle, nije sve lijepo kao što možda izgleda! Naprotiv, bilo je snimanja na kojima sam uistinu uživala, ali i onih gdje sam jedva čekala da završim. Jednom prilikom sam punih deset sati u kosi imala sedam umetnutih kugla promjera oko 10 centimetara. Dakle, krv, znoj i suze, kojih je bome bilo...

života u gradu? Definitivno se ne bih složila da je to kriza, jer ako Čakovec može funkcionirati onda možemo i mi. Usporedimo samo Porcijunkulovo i Špancirfest! Mislim da dalje ni ne trebamo ići. Sam pojam „mrtvog Varaždina“, grada bez zbivanja, jednim velikim dijelom doveo je do toga da su ljudi prestali izlaziti.

naposlijetku snašla? Od malena sam pratila revije na televiziji, oblačila mamine haljine i štikle i tako sam krenula na svoje prve sate mode kod g. Maje Maček, koja me potom usmjerila na modnu scenu. Počela sam snimati editorijale, kataloge, sve više nositi revije i jednostavno sam uživala u svakom novom modnom angažmanu, iako mi je ponekad bilo i više nego naporno.

Bilo je snimanja na kojim sam uistinu uživala, ali i onih gdje sam jedva čekala da završim. Bilo je bome i suza

nje na hrvatskoj modnoj sceni? Mogu reći da sadašnja scena kotira poprilično visoko na ljestvici u odnosu na onu od prije nekoliko godina. Imamo dosta kvalitetnih dizajnera poput Juraja Zigmana, MatiKrv, znoj i suze je Vujice, Ivanč ice Pahor, Još od svoje 16. godine ali i onih na koje sam vrlo krećeš se i u svijetu mode, “Varteks“ ogorčena. Naime, mnogi kako si se u njemu našla i Kakvo je općenito sta- se u Hrvatskoj smatraju dizajnerima iako to zapravo nisu! Što je edan komad odjeće, haljina-tunika uz potpis i cijenu od oko dvije tisuće kuna, u usporedbi s haljinom Juraja Zigmana? Vjerujem da će se sa mnom mnogi složiti. Pravi dizajner će se za svaku svo-

Pravi dizajner će se za svaku svoju kreaciju potruditi vlastitim rukama i puno uložiti

Utorak, 5. svibnja 2015.

Uživaju dj Može li se u Hrvatskoj živjeti od mode? U modnom svijetu možeš zaraditi džeparac, isto kao i u svijetu hostesiranja. Rijetke su te koje stvarno mogu živjeti od modnih anga-

ju kreaciju potruditi vlastitim rukama i puno uložiti u to, da može opravdati svoje ime i cijenu. Varaždin i moda, postoji li takvoga nešto? Za modu u Varaždinu jedino bih mogla reći da je povezana s modnim brendom „Varteks“ koji još uvijek vlada modnom

Druga Hrvatska

Utorak, 5. svibnja 2015.

jevojke, ali... žmana. Međutim, da se razumijemo – to mogu jedino izvan granica naše zemlje, gdje je više modnih kuća i više mogućnosti za angažmane. Prednost modela je u tome što imaju prili-

ke putovati i upoznati ostale države i kulture. Da, modeli uživaju, ali se i puno odriču te ponekad, nakon napornog dana provedenog po castinzima, samo čekaju da dođu kući.

scenom, ali, nažalost, više ni kao nekada. Međutim, zasigurno ne u onoj jači- još je tu! e

Varteks još uvijek vlada modnom scenom, ali nažalost ne više kao nekada

Kolumna

Utorak, 5. svibnja 2015.

PRIČE S KAVICE

Psihologija ostanka u nevaljaloj vezi Gledala je parove oko sebe, nasmijane i uzbuđene što su zajedno. Ona i njezin dragi to nisu imali. Nije se mogla sjetiti niti jesu li ikad izgledali tako. A valjda jesu, na početku...

Piše: Ines Hrain

Da bi je se riješili, neki su joj savjetovali raskid. Drugi udaju. Treći strpljivost. U svom jadu, u želji da donese ispravnu odluku, obratila se i ona terapeutu. Ležala je na kauču i prepričavala detaljno svoju situaciju...

sihologija je nekad bila poprilično težak predmet, terapeuti su morali znati sve moguće podjele ličnosti, tipove koji su ih osmislili, poremećaje, bolesti i liječenje. No ovo što danas gledamo na televiziji, stvara nam sasvim suprotnu sliku. Pacijent se odmara na kauču, terapeut mu s vremena na vrijeme postavi kakvo pitanjce o tome „što misli da bi trebao učiniti“ te pritom gleda na sat. Najomiljenija suvremena smjernica je „pravo na odlučivanje“. Ta je mudrolija proširena i na loše odlučivanje i na neodlučivanje. Dakle, konačni odgovor glasi – svatko ima pravo odlučiti na jedan ili drugi način, a ima pravo i ne odlučiti. Savršeno. Dakle, može vrit, može mimo, a i ne mora nikud. Glavno da za to platimo dvjesto kuna. O tome ne možemo odlučiti, cijena je fiksna. edna se cura pitala što je najbolje za nju, treba li ostati u vezi, ili sve prekinuti. Pa je malo naginjala na jednu, malo na drugu stranu. Pa je onda puštala neko vrijeme stvari da teku same. Pa opet raz-

mišljala i vagala. Imao je on puno dobrih osobina. Bili su već dugo zajedno, sljedeći je korak trebalo biti vjenčanje. Gledala je parove oko sebe, nasmijane i uzbuđene što su zajedno. Ona i njezin dragi to nisu imali. Nije se mogla sjetiti niti jesu li ikad izgledali tako. A valjda jesu, na početku, u srednjoj školi. No ljubavi je bilo još uvijek. Samo, je li to ono pravo? Ostati ili ne ostati? Prihvatiti sigurnost ili se baciti na nešto novo? Davila je s tim pitanjima sebe i sve oko sebe. Svima se tlak već lagano penjao, čim je spomenula svoju vezu. Da bi je se riješili, neki su joj savjetovali raskid. Drugi udaju. Treći strpljivost. U svom jadu, u želji da donese ispravnu odluku, obratila se i ona terapeutu. Ležala je na kauču i prepričavala detaljno svoju situaciju. Eto jednoga kojem ne ide na živce! Savršeno. Čovjek je s vremena na vrijeme postavljao pitanje: – A što biste vi željeli? A što bi vas zadovoljilo? Kako zamišljate sreću?... Prošlo je tako i nekoliko tjedana, točnije, devet sati po dvjesto kuna. A odgovora niotkuda. Sad je pre-

pričavala ljudima oko sebe i zbivanja kod terapeuta. Uz ono što se zbivalo između nje i dečka. Više ju nitko nije trpio u svojoj blizini. og je petka bila posebno frustrirana, dogovor je pao da ode s dragim na neki koncert, ali radije bi išla s prijateljicama… Je li pošteno da mu veli s kim ide, ili da se posluži nekakvom sitnom bezazlenom laži? Nikako da odluči, pa se zato ipak pojavila na dogovorenom mjestu. Dragi ju je najprije pozvao u jedan mali kafić na piće. I dok ga je promatrala neodlučno, on je izrekao povijesnu rečenicu: - Oprosti, ja sam odlučio da više ne mogu biti s tobom. Znam da sam možda gad i da je ovo iz vedra neba, ali ne želim ti više lagati, moramo krenuti dalje, svatko za sebe… ad je otišao, na oči su joj grunule suze. Prokleti gad! On je odlučio! Samo tako! Svinja… er, nitko joj nije rekao da je pravo na odlučivanje dvosjekli mač, ako ga ima jedan, ima ga i drugi. Pa smo ponovno svi na polaznoj točki…

K J