BROJ 130. 24. OŽUJKA
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
LENA RADANOVIĆ
Radujem se bebi
Varaždinka kroz čiji je plesni studio prošlo više od tisuću ljudi otkriva kako je nakon uzbudljivog života u Los Angelesu, Italiji i Zagrebu sreću ipak pronašla u Varaždinu
2
Kronika tjedna
SEDAM SUNČANIH ELEKTRANA
Prekidač okrenuo župan Štromar
U Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu održana je prigodna svečanost kojom su obilježeni završetak radova na krovnim sunčanim elektranama u sedam škola kojima je osnivač Varaždinska županija. Tako Gospodarska škola, Strukovna škola, Elek-
Projekt koji je podržala i Županija vrijedan je više od milijun kuna trostrojarska škola, Srednja škola Ivanec, Strojarska i prometna škola, Srednja škola Arboretum Opeka Marčan i Osnovna škola Sračinec na svojim krovovima imaju instalirane fotonaponske elektrane snage deset kilovata, a proizvoditi će električnu
Utorak, 24. ožujka 2015.
PRIJEVREMENI IZBORI
Siniša Jenkač nov Novog Marofa
Prema konačnim podacima DIP-a Siniša Jenkač na prijevremenim izborima u Novom Marofu ostvario je pobjedu, osvojivši 57.27 posto glasova. Od 11.136 birača s pravom glasa, za Sinišu Jenkača glasovalo je njih 3.267. Darko Hrenić osvojio je energiju za vlastitu potroš- 2.336 glasova, odnosno nju, dok će višak proizvede- 40.95 posto. Izborima se ne energije spomenute škole puštati u elektro – energetski sustav za tržišnu cijenu. Svečanosti su prisustvovali i župan Varaždinske županije Predrag Štromar, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport mr.sc. Miroslav Huđek, direktor Elektre Varaždin Zvonko Rožmarić te ravnatelji škola na kojima su postavljene elektrane. Nakon pozdravnih riječi ravnatelja Elektrostrojarske ukupno odazvalo 5.705 biškole Igora Kosa, prezenta- rača, odnosno 51,23 posto. ciju o korištenju obnovlji- Na konferenciji za tisak, vih izvora energije održao je sazvanoj nakon izborne profesor Dragutin Hrastić, a pobjede, Siniša Jenkač kazatim je župan Predrag Štro- zao je da dužnost gradonamar u svom obraćanju izra- čelnika formalno preuzima zio zadovoljstvo uključiva- u četvrtak te je za petak, 27. njem Varaždinske županije ožujka, najavio konstituiu realizaciju ovog projekta rajuću sjednicu Gradskog vrijednog 1.041.219,00 kuna. vijeća. Okretajem prekidača žu- Ime predsjednika Gradpan Štromar je i službeno skog vijeća nije želio služpustio u rad fotonaponske beno potvrditi, međutim elektrane. kako smo ekskluzivno do-
Jenkač je osvojio 57.27 posto glasova, kako je i najavljivao
znali, riječ je o dr. Denisu Kovačić, bivšem ravnatelju Minerve. Kao jedan od svojih prvih poteza novi gradonačelnik Novog Marofa najavio je reviziju. - Zabrinjavajući je podatak da se manjak u proračunu unatrag nekoliko mjeseci povećao s 1,6 milijuna kuna na 1.925.000 kuna. Definitivno će biti revizija, tako da znamo što imamo iza sebe i što je ispred nas - rekao je Jenkač te najavio pojačani intenzitet suradnje s Hr-
3
Kronika tjedna
Utorak, 24. ožujka 2015.
PODRŠKA IZ ZAGREBA
vi gradonačelnik
Raspušten Gradski odbor SDP-a Predsjedništvo SDP-a u Zagrebu prihvatilo je prijedlog Županijske organizacije SDP-a o raspuštanju varaždinske Gradske organizacije. Povjerenikom varaždinske Gradske organizacije SDP-a imenovan je Mario Habek, koji sada ima ovlasti svih organa stranke. Habek će stranku najvjerojatnije voditi narednih nekoliko mjeseci do unutarstranačkih izbora. Podsjetimo, Županijski odbor SDP-a Varaždinske županije jednoglasno je 10. ožujka donio odluku
e
tjednik
Kao jedan od svojih prvih poteza na čelu Grada najavio je reviziju
o raspuštanju svih organa Gradske organizacije Varaždin zbog nanošenja štete ugledu stranke uzrokovane lošim vođenjem
Povjerenik je Habek i sada ima ovlasti svih organa stranke ali i lošim obnašanjem funkcije dogradonačelnika Vjerana Radelića kako u stranci, tako i u Gradu Varaždinu.
vatskim vodama, Varkomom, ŽUC-om i Hrvatskim cestama. Jenkač je najavio i osnivanje Savjeta gradonačelnika na volonterskoj bazi, kojega će, kako je rekao, sačinjavati određeni općinski načelnici, ali i građani Novog Marofa koji imaju utjecaj u nekim tvrtkama. IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
SAVJET MLADIH
NOVI ŠOK NAKON NESTANKA
Krešo Latin pro u Motičnjaku
Dragutin Kliček dao ostavku Nakon što je odradio jedan mandat u trajanju dvije godine te lani ponovno izabran na mjesto predsjednika Savjeta mladih Grada Varaždin, Dragutin Kliček podnio je ostavku na tu funkciju.
Kao jedan od razloga za ostavku Kliček je naveo i politiku Ujedno, Kliček više nije ni član Savjeta mladih Grada Varaždina. Razlozi zbog kojih je podnio ostavku su višestruki. - Prvi razlog je taj što Udruga VUK više ne želi sudjelovati u radu Savjeta mladih. Ono što smo kao Udruga zacrtali, a to su bili izra-
Utorak, 24. ožujka 2015.
da gradskog programa za mlade i pokretanje Centra za mlade Grada Varaždina, jest realizirano. U Centru se sada osniva Zajednica udruga i kao takva, naša funkcija je ispunjena - rekao je Dragutin Kliček. Kao drugi razlog, Kliček je naveo miješanje politike u sam rad Savjeta mladih Grada Varaždina. - Politika se počela miješati u rad Savjeta. To se vidjelo prema istupima pojedinaca iz Savjeta bez dogovora i zajedničke odluke ostalih članova Savjeta. Također, postoje i privatni razlozi moje ostavke. Zbog posla nisam više u mogućnosti odvajati toliko puno vremena za rad u Savjetu - istaknuo je Kliček. Udruga VUK i nadalje će raditi na programu Centra za mlade, a Kliček je ostalim čalnovima Savjeta poželio sreću u daljnjem radu.
Završila je potraga za nestalim Krešom Latinom (23) iz Lepoglave i to nažalost tragično. U utorak je u Trnovcu na predjelu Motičnjak pronađeno mrtvo tijelo, a kako doznajemo riječ je o Kreši Latinu.
Tragovi nasilja nisu pronađeni, kao uzrok pokazalo se utapanje Latin je nestao 7. veljače. Društvo ga je pokupilo u Gredi ostavilo na Autobusnom kolodvoru u Varaždinu te mu se od tada izgubio svaki trag. - Riječ je o vrlo inteligentnom momku koji nije upadao u probleme i stvarno ne vidim razloge zašto bi tek tako nestao. Inače je bio zaposlen, a trenutno je na bolovanju zbog ozljede ruke. Njegovo društvo nije uopće loše, samo znaju imati određene finte. Osobno sam bio protiv toga, no danas mladi imaju svoj vid za-
bave. Nadamo se da je živ i zdrav te da će se uskoro vratiti kući – rekao je tada Krešin otac. Cijeli slučaj navodno je bio povezivan i sa sotonistima, a u cijeloj istrazi pomagao je socijalni pedagog i psihoterapeut Nebojša Buđanovac koji je držao da Krešo nije pripadnik sotonističke sekte. Potraga za Krešom završila je tragično. Krešo je pronađen je mrtav u Dravi. Latin je tako pronađen u utorak na predjelu Motičnjak u Trnovcu. Liječnica ekipe Zavoda za hitnu me-
Utorak, 24. ožujka 2015.
Kronika tjedna
5
LEPOGLAVA
onađen mrtav
dicinu Varaždinske županije koja je izašla na mjesto događaja, pregledom tijela nije utvrdila tragove nasilja, dok se o uzroku smrti nije mogla izjasniti. O događaju je obaviještena zamjenica Županijske državne odvjetnice u Varaždinu koja je odredila očevid i obdukciju te je mrtvo tijelo prevezeno na Odjel patologije Opće bolnice Varaždin. Na odjelu patologije Opće bolnice Varaždin je izvršena identifikacija te je od strane članova obitelji potvrđeno da se radi o 23-godišnjaku Kreši Latinu.
Latin je nestao još 7. veljače, potraga je završila tragično Prema obdukcijskom nalazu utvrđeno je da nema tragova koji bi ukazivali na postojanje kaznenog djela, te da je uzrok smrti utapanje, izvjestila je Policijska uprava varaždinska.
Stipendije polovici studenata U gradu Lepoglavi održano je svečano potpisivanje ugovora o stipendiranju na koje je pravo ostvarilo 44 studenata. - Razvoj Lepoglave počiva na mladim i obrazovanim ljudima, jer samo temeljem znanja i kompetencija možemo u punini iskoristiti veliki potencijal koji imamo. Vjerujem u vas, u vašu inicijativu i znanje, pozivam vas da nam se priključite, kako bismo u toj sinergiji ostvarili novi razvoj, nove projekte i u konačnici nova radna mjesta – istaknuo je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić na svečanosti potpi-
denti mjesečno primati iznos od 500 kuna. Za stipendiranje studenata Grad je ove godine osigurao u proračunu 200 tisuća kuna, a ovim sredstvima osigurane su stipendije za većinu studenata s područja Grada.
sivanja ugovora o stipendiranju, koja je održana u subotu, 14. ožujka, u lepoglavskom Turističko kulturno – informativnom centru. Tom je prigodom Grad Lepoglava potpisao ugovore o stipendiranju s 44 studenta koji žive na području Lepoglave, temeljem kojeg će stu-
- Kada smo mojim izborom na dužnost gradonačelnika, prije deset godina započeli program stipendiranja naših studenata, dodijelili smo samo pet stipendija, a danas ovu potporu Grada primaju 44 studenta, dakle, polovica svih studenata s područja Lepoglave - rekao je Škvarić.
Mjesečno će primati 500 kuna, a pravo je ostvarilo 44 studenata
6
Istražujemo
Utorak, 24. ožujka 2015.
KAKO JE U NAJSTROŽE ČUVANOM HRVATSKOM
U Lepoglavi manja pravosudnih policajaca? Zatvorenici i djelatnici Kaznionice Lepoglava svjedočili su događaju koji se uglavnom zbivaju u američkim i južnoameričkim zatvorima. U krugu kaznionice tijekom jutarnje šetnje 25-godišnji zatvorenik ručnim je utegom za vježbanje izudarao po glavi 37-godišnjeg zatvorenika Piše: Ivan Tomašković
Utorak, 24. ožujka 2015.
Istražujemo
7
M ZATVORU DOŠLO DO POKUŠAJA UBOJSTVA
ak
Sve nas je manje i radimo u teškim uvjetima. Razumijemo da je trenutna situacija u društvu teška, ali nije u redu da se štedi na nama, rekao nam je jedan pravosudni policajac iz Lepoglave
8 Prije nešto više od šest godina, točnije 23. listopada 2008. godine život su izgubili Ivo Pukanić i Niko Franjić. Obojica su bili žrtva atentata, a počinitelji ubojstva danas su u zatvoru. Slobodan Đurović, zvani Kardinal, osuđen je na 23 godine zatvora da je bio veza atentatora na novinara Ivu Pukanića sa Sretenom Jocićem, zvanim Joca Amsterdam , koji je za ubojstvo navodno platio 1,5 miliju-
Matanića je izudarao Šišković Šile, s kojim se družio i vježbao na eura. Bojan Gudurić, osuđen je da je Pukanića trebao ubiti hicem iz snajperske puške ako eksploziv zataji, na kaznu zatvora od 33 godine zatvora, dok su Luka Matanić i Amir Malfalani osuđeni na 16 godina, a neposrednom izvršitelju Željko Milovanoviću određena 40-godišnja zatvorska kazna zbog aktiviranja eksplozivne naprave koja je ubila Pukanića i njegovog suradnika Niku Franjića na parkiralištu tjednika Nacional. Organizator ubojstva Ro-
Istražujemo
Matanić povezan s ubojstvima u Bugarskoj U izvješću Interpola iz Sofije, među ostalim, stoji: “Utvrđeno je da je Robert Matanić boravio u našoj zemlji u raznim intervalima. Tijekom njegovog boravka u Bugarskoj, bilo je nekoliko ubojstava čije žrtve su osobe povezane sa kriminalnim organizacijama. Robert Matanić je ušao 18. rujna 2003. i izašao 23. listopada 2003., u pratnji sa Milinović Danijelom, rođenim 26. kolovoza 1982. Za to vrijeme, točnije 7. listopada 2003., u restoranu Pchela u Sofiji je ubijen direktor restorana Nikolay Velkov Ivanov, ali prema operativnim saznanjima, cilj je bio Nikolay Mirchov Tsvetin, član organizirane kriminalne grupe čiji vođa je bio Georgi Andreev Iliev, ubijen 28. kolovoza 2005. Od 27. listopada 2003. do 8. studenoga 2003. Robert Matanić je bio u Bugarskoj ponovo u pratnji Milinović Danijela. Za to vrijeme 5. studenoga 2003. ubijen je Evgeni Marinov Stefanov ‘Genya babichkata...’” U izvješću stoji da je Matanić u Bugarskoj boravio
i od 4. lipnja do 4. srpnja 2004., te da je tada bio u društvu s Brankom Vujanovićem i Lukom Matanićem. Navodi se da su u to vrijeme 4. lipnja 2004. u Sofiji ubijeni Dimitar Velichkov Hristov zvani Mitko Malkia i njegova dva tjelesna stražara, Kaloyan Svetoslavov Savov i Jivko Ivanov Mitev. Hristova je bugarska policija povezivala s krađama, iznudama, švercom droge, nezakonitim posjedovanjem oružja i brojnim drugim kaznenim djelima. Također piše da je u istom razdoblju 14. lipnja 2004. ispred supermarketa Billa u Sofiji ubijen i Petar Ivanov Iliev zvani Pesho Kucheto. U izvješću se navodi i da je 21. lipnja 2004. u gradu Pleven ubijen Luydmil Boris Konov, te da je tri dana kasnije u kvartu Lozenetz u Sofiji ubijen Mario Ivanov Markov. U istrazi ubojstva Dimitra Hristova bugarska je policija pribavila “operativna saznanja vezano za jednu kriminalnu skupinu hrvatskih državljana koji čine kaznena djela na teritoriju Bugarske”.
Utorak, 24. ožujka 2015.
bert Matanić osuđen je na 35 godina zatvora, a kaznu služi u Lepoglavi. No, Matanić je zu četvrtak završio u Općoj bolnici u Varaždinu gdje je primljen s teškim ozljedama glave. Zatvorenici i djelatnici Kaznionice Lepoglava svjedočili su događaju koji se uglavnom zbivaju u američkim i južnoameričkim zatvorima. U krugu kaznionice tijekom jutarnje šetnje 25-godišnji zatvorenik ručnim je utegom za vježbanje izudarao po glavi 37-godišnjeg zatvorenika. Matanića je izudarao Dario Šišković Šile, a zanimljivo je da su se
u kaznionici obojica družili i zajedno vježbali. Zbog čega je došlo do incidenta zasad je nepoznato, a Matanićevu smrt spriječili su pravosudni policajci koji su zaustavili krvožedni nasrtaj Šileta. Sutkinja istrage Županijskog suda u Varaždinu je usvojila prijedlog državnog odvjetnika i odredila Šiškoviću istražni zatvor protiv okrivljenika zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela. On u Lepoglavi služi 15-godišnju zatvorsku kaznu jer je 11. listopada 2011. godine ubio lijepu profesoricu Dijanu Ćulibrk. Ona je
9
Istražujemo tog kobnog dana pronađena nasmrt izbodena s više desetaka udaraca nožem u vlastitom stanu u ulici Karela Zahradnika na zagrebač-
trgovini pokušao prodati ukradeni plazma televizor. Sumnjalo se da je povod ubojstvu navodni Dijanin dug određenim ljudima u
Nije poznato zbog čega je došlo do incidenta, smrt Matanića spriječili su pravosudni policajci koj Sloboštini, a ubijena je zbog duga od nekoliko stotina kuna. Policija je Šiškovića pronašla nakon što je u jednoj
narkomiljeu. Šišaković je, nakon što joj je više desetaka puta zadao udarce nožem, iz stana ukrao laptop, televizor i nakit, koji je prodao u
jednoj stanici za otkup zlata na Trešnjevci za pet tisuća kuna. Naime susjedi su tada pričali da je riječ o ubojstvu iz strasti jer su je u danima prije nego što je ubijena viđali “u društvu mladića s kojim se držala za ruke”. Indikativno je i da je Šišaković samo dan uoči ubojstva na svom Facebook profilu objavio da je u vezi. Prije nešto manje od tjedan dana ubojica je ponovo pohnitao, a njegova žrtva bio je Matanić koji je trenutno u vrlo teškom zdravstvenom stanju. - Dovezen je s teškim ozljeNACIONAL.HR
Utorak, 24. ožujka 2015.
Rober Matanić (lijevo) služi 35 godina, njegov brat Luka Matanić (desno) služi 16 godina
dama ozljede glave te podvrgnut hitnom operativnom zahvatu, a više vam ne mogu reći - rekao je Nenad Kudelić, zamjenik sanacijskog upravitelja Opće bolnice Varaždin. Kudelić nam nije želio otkriti kakvo je trenutno Matanićevo zdravstveno stanje, no neslužbeno saznajemo da je vrlo teško. On je naime drugi put operiran i smješten je na odjelu
Istražujemo
Utorak, 24. ožujka 2015.
Dario Šišković Šile (na slici), koji je izudarao Matanića, služi kaznu od 15 godina zbog ubojstva žene iz 2011. DARKO JELINEK/ NOVI LIST
10
Od čuvara u zatvoru neslužbeno doznajemo da ih je sve manje, što je problem
u prošlosti. Naprimjer, prije neposrednoj blizini, iza vi- va Bistrović, bivši upravitelj nas su na jednom dijelu bila sokih zidova kaznionice, de- spomenute ustanove koja je petorica, a sad samo samo šavaju se u najmanju ruku zahvaljujući i njegovom antrojica– ističe jedan pravo- čudne stvari. U zabludi su gažmanu, prednjačila po imsudni policajac iz Lepoglave. svi koji misle da sve vide i plementiranim penološkim Na riskantan posao u ka- znaju, jer iz nje “curi“ tek programima. znionici upozorio je i Mir- 20-30 posto informacija. Ta- Bilo kako bilo nema razloko Bistrović, načelnik Bed- man kada mislite da je sve ga za paniku jer je ovaj slučaj nje koji je jedan period bio u najboljem redu, izbit će izoliran, no on ni ne čudi jer intenzivne njege Opće bol- njezin upravitelj. pobuna zatvorenika. I da, se u lepoglavskog kaznioninice Varaždin. -Ljudi prolaze naoko mir- u takvim situacijama može ci nalaze zatvorenici koji su Postavljamo se pitanje da nim gradom, a u njihovoj se izgubiti život – upozora- počinili vrlo teške zločine. li se ovaj incident mogao spriječiti? Kako neslužbeno doznajemo u lepoglavskoj kaznionici sve je manje pravosudnih policajaca pa ne čudi što se Prizivni sud u Beogradu prije bene dokaze za tvrdnju o tome slični incidenti događaju. nešto manje od mjeseca dana da je Jocić u prvom dijelu 2008. -Sve nas je manje i radimo pravomoćno je oslobodio Sretena godine na teritoriju Srbije orgau teškim uvjetima. Razu- Jocića, zvanog Joca Amsternizirao kriminalnu organizaciju s mijemo da je trenutna situ- dam optužbe da je organizirao ciljem Pukanićeva ubojstva. Jocić acija u društvu teška, ali nije ubojstvo hrvatskog novinara Ive se nalazi na izdržavanju druge u redu da se štedi na nama. Pukanića. U obrazloženju presude zatvorske kazne od 15 godina, na Incidenata će tako biti još navodi se da je prvostupanjski koju je osuđen zbog poticanje više jer jednostavno ne mo- sud ispravno zaključio da tužitelj na ubojstvo Gorana Marjanovića žemo pokriti sve dijelove ka- sudu nije pružio jasne i nedvoj1995. godine. znionice kao što smo mogli
Joca Amsterdam ne stoji iza ubojstva Ive Pukanića
12
Kolumna
Utorak, 24. ožujka 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Istina se ne piše u Saboru, niti se može kažnjavati zatvorom
Piše: Branko Detelj
B
ude li sreće, za otprilike pedeset godina u Hrvatskoj će završiti Drugi svjetski rat, a mi ćemo, tupavi i blesavi kakvi već jesmo, zajedno s generacijama koje stasaju, jedva dočekati da ga napokon zamijeni jedan novi, nama ništa manje važan, dakle onaj što se krije iza pretenciozne sintagme koju je početkom devedesetih iskovao Globusov redaktor Marko Grčić po uzoru na Staljinov Otadžbinski rat. Ništa se zapravo bitnoga neće promijeniti niti ćemo mi biti nešto pametniji, bit će to tek nastavak rata drugim sredstvima. Tita, Staljina i Churchilla zamijenit će Tuđman, Milošević i Alija Izetbegović, ulogu Pavelićeve Endehazije zauzet će marionetska tvorevina
poznatija pod nazivom Herceg-Bosna, Jasenovac će zamijeniti splitska Lora, a Bleiburg će svoje mjesto u raspravama prepustiti Oluji. u negdje, za otprilike pedeset godina, kako rekoh, navijači Millwalla slavit će treći uzastopni naslov prvaka Engleske, Amerikanci i Rusi za sitne će pare prodavati aranžmane jednodnevnih izleta na Mjesec, u Sjevernoj Koreji cvast će demokracija i tržišno gospodarstvo, a Hrvati će napokon, kako i dolikuje malom balkanskom plemenu vječito okrenutom boljoj budućnosti, biti zreli za koliko-toliko ozbiljnu diskusiju o oružanom sukobu s početka zadnjeg desetljeća prošloga stoljeća. Spomenuti Domovinski rat, sva je prilika, ipak neće potrajati tako dugo kao Drugi svjetski, možda tek neznatnih dvadestak godina, otprilike negdje do 2085., budući da će, ako prođe inicijativa utjecajnog suca Ivana Turudića, na snazi biti zakon koji će u zatvor otpremati sve one koji poriču
T
prirodu Domovinskoga rata. Kako je zamišljeno, ako sam dobro shvatio, na zatvorsku kaznu u trajanju od tri do pet godina bit će osuđeni svi oni koji možda misle da rat s početka devedesetih nije bio baš stoposto obrambeni i da je Hrvatska ipak sudjelovala u agresiji na susjednu, međunarodno priznatu državu. ok zakon ne stupi na snagu, a sve u nadi da se neće primjenjivati retroaktivno, trebalo bi upozoriti na najmanje dvije stvari koje u svemu tome ostaju nejasne: kako će pravosudni aparat okrivljnicima rastumačiti nečasnu ulogu hrvatske politike i vojske u ratu u Bosni i kako će im objasniti činjenicu da je u ljeto ‘95. Hrvatsku na traktorima napustilo gotovo dvjesto hiljada duša, dakle činjenicu koju je prvi predsjednik pozdravio rečenicom: ‘Srbi su neslavno nestali iz ovih krajeva kao da ih nikada nije ni bilo, neka im je sretan put.’? Također, valja imati na umu i to da će onima slabijeg
D
želuca teže pasti namjera da se nešto tako strašno i prljavo kao što je rat, bilo koji, želi proglasiti svetinjom. Prijedlog gospodina Turudića zapravo i nije nešto posebno originalan (jedan drugi hrvatski sudac, u međuvremenu osumnjičen za silovanje, svojedobno je predlagao šest mjeseci zatvora zbog korištenja nečistog ‘međunarodnog hrvatskog jezika’, što god to značilo), već je samo nastavak procesa falsifikacije povijesnih činjenica, započetog prije ravno petnaest godina donošenjem Saborske deklaracije o Domovinskom ratu. ve bi to, međutim, još nekako i moglo proći, kod nas sve prolazi, da nije jedne nezgodne sitnice. Povijesna istina, naime, ne piše se u parlamentu, niti se može sankcionirati zatvorskom kaznom. Mišići tu ne pomažu. Odnosno, da budem slikovitiji - uz povijesne činjenice ne servira se srce na žaru. S povijesnim se činjenicama kudikamo bolje slaže mozak s jajima.
S
13
Kolumna
Utorak, 24. ožujka 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Centar očišćen, predgrađa u smeću Pohvale se mogu uputiti samo na uzorno čist centar grada, gdje stoluje županijska i gradska vlast i na užu jezgru. Što se odlazi dalje od središnjih ulica i trgova slika se mijenja...
L
ijepo je čuti ili pročitati kako inozemni turisti, koji dolaze u Varaždin, hvale grad zbog ljepote starih zdanja, čistoće ulica, trgova, fasada bez grafita, neometane šetnje pješačkom zoPiše: Boris Ratković nom povijesne jezgre. umirovljeni novinar U pravu su, centar grada je primjereno čist, uzaludno je tražiti odbačene papiriće, potvrKod hotela “Turist”, de s bankomata, prazne kamo dolazi najviše kutije cigareta, nema čak ni opušaka. Postostranih gostiju, ji dovoljno košarica za nalazimo neurednost, otpatke, čistači ih uredno prazne i vode brigu odbačene papire, da u svako doba dana plastične vrećice, sve bude očišćeno ali, u svemu ipak najveće porazne otpatke hvale pripadaju samim ostavljene na Varaždincima i njihoparkiralištu ili u vim navikama, odnos prema gradu kao vlastiobližnjem potpuno tom domu. zapuštenom vrtu... ažalost, pohvale se mogu uputiti samo na uzorno čist centar grada, gdje stoluje županijska i gradska vlast i na užu jezgru. Što se odlazi dalje od središnjih ulica i trgova slika se mijenja pa tako već kod
N
hotela “Turist”, kamo dolazi najviše stranih gostiju, nalazimo neurednost, odbačene papire, plastične vrećice, razne otpatke ostavljene na parkiralištu ili u obližnjem potpuno zapuštenom vrtu. like s rubova grada i predgrađa na mnogim su mjestima neprimjerene jednom velikom naselju kakav je Varaždin. Kontejneri prepuni otpadaka, ostavljene otvorene najlonske vreće sa smećem, razvučen krupni otpad, travnjaci neuređeni, drveće puno imela, gnijezda ptica, osušenih grana. tome treba pridodati izgled dravske šume, omiljenog izletišta Varaždinaca, gdje nesavjesni pojedinci dovoze i ostavljaju sav mogući kućni i građevinski otpad. Grad Varaždin iz nepoznatih razloga dao je šumu park površine od 87 hektara 2008. godine na upravljanje Hrvatskim šumama a građani imaju brojne
S
K
primjedbe na njihov rad. Tako su se pojavile sumnje kako se ruše zdrava stabla i trupci prodaju nepoznatim kupcima pa se na taj način osiromašuje šumska površina koja su pluća Varaždina. Na upozorenja Varaždinaca očekuje se reagiranje nadležnih institucija i provjera iskazanih primjedbi. na kraju priče o čistom centru i nečistom predgrađu ne može se ne spomenuti brda bijelih bala, najveća varaždinska sramota, problem koji se neuspješno uz puno obećanja rješava već deset godina i nikako da se riješi. A bale svakoga dana prijete “eksplozijom”, zagađenjem cijelog područje, Varaždin je prvi na udaru. U priči o balama nema nevinih u gradskoj, županijskoj i državnoj vlasti, ministarstvima, ali na kraju će, kao što se to uvijek događa, stradati ni krivi ni dužni obični građani koji uredno i skupo plaćaju odvoz i zbrinjavanje smeća.
I
14
Kolumna
Utorak, 24. ožujka 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Sačuvaj me Bože hrvatske kulture i srpskoga junaštva
R
ekao je Miroslav Fric Krleža. Pustimo sada srpsko junaštvo. Nakon što je Srbija spala na “beogradski pašaluk” o tome je ionako bespredmetno govoriti a i i valjalo bi izbjeći uplitanje u interne i samosvojne interese istočnih susjeda (koji ionako imaju dovoljno briga sami sa sobom pa ih naša briga ne oduševljava previše). osvetimo se mi lijepo ovome prvom, hrvatskoj kulturi ako je uopće ova sintagma smislena. Jer oni koji zagovaraju povijesnu važnost hrvatske kulture, pa je tako i leksički imenuju uljudbom, reći će da je riječ o pleonazmu – budući da su prvo nastali rudimentarni znaci života u tjelešcu amebe pa zatim odmah Hrvati – svaki je kulturni oblik života na ovim prostorima nesumnjivo i hrvatski, odnosno obratno, svako je povijesno spominjanje Hrvata ujedno i kulturno par excellence. Drugi će, da bi, opet kulturno, naveli protuargument, odnosno manje kulturno, začepili gubicu prvima, reći da je hrvatska kultura oksimoron, nešto poput drvenoga željeza (ili socijalnodemokratskoga Milanovića ili demokršćanskoga Karamarka), spajanje dvaju disparatnih pojmova. Oni srednji u ovom
P
ideološkom sendviču nastojat će, poput Krleže, reći da busanje u junačka nacionalna prsa ništa ne pridonosi kulturnoj samosvijesti i ne podiže razinu kulturnih postignuća. Kao što je pogibeljno uljuljkati se u glupost da vlastiti narod smatramo junačkijim od drugih, osobito stoga što je taj narod u svim ratovima, od kosovske do kninske bitke, hametice poražen, tako je jednako glupo perzistirati u zabludi da vlastitu kulturu smatramo samorazumljivom, osobito stoga što bi taj narod u svoj njegovoj kulturnoj kreativnosti bolje predstavljale lepoglavske čipkarice nego recentna ministrica kulture, seoski folkloraši prije nego gradonačelnik grada koji se sprema postati europska metropola kulture. aša ministrica kulture, recimo, Andrea Zlatar-Violić, gospođa koja je postala u znanstvenoj javnosti poznatija po djelu o značenju govora tijela, ovih će dana vjerojatno iseliti svoje tijelo i duh iz zgrade Ministarstva jer je otkriveno kako je uzimala akontacije za službena putovanja koja njezino vlastito tijelo nikada nije poduzelo. Navodno joj nadređena stranačka šefica Vesna Pusić, također jedna od korifejki kul-
N
turne politike, to nije oprostila premda je upravo dotična poznata po tome što nije htjela svoje tijelo odmoriti jednu noć duže u Ankari nego je poslala vladin avion i natukla 120.000 kuna troškova. radonačelnik pak grada koji se ozbiljno i temeljito priprema za nominaciju za europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, najprije izvodi pravne akrobacije s delegitimacijom gospođe Dragović, vrsne stručnjakinje za kazalište, jer da gospođa živi u Trnovcu pa stoga ne može više birati ravnateljicu, u čemu mu sekundira jednako vrsni stručnjak ustavnoga prava koji o tome ne može prosuditi pa šalje Ministarstvu pitanje o tome je li statut valjan. Kada je ipak prijetilo da će ta pravna drama završiti komedijom, slijedi groteska. Gradonačelnik lakonski na sjednici Gradskoga vijeća prihvaća ničime obrazloženo mišljenje nekih odbora Vijeća o tome da program predložene ravnateljice Hrvatskoga narodnoga kazališta nije potpun (na stranu što je i dosadašnja ravnateljica učinili dosta u obnovi kazališta, ovdje nije bitno ime, nego način izbora). Pritom se ignorira činjenica da je ta ravnateljica sa svojim programom predlože-
G
na upravo od kazališnoga vijeća, dakle tijela u kojemu per definitionem, sjede stručnjaci i zaposlenici dotične slavne institucije, dočim se po hodnicima Vijećnice rasula glasina da njezin program nije bio po volji skladištarima i željezničarima kao osobito kompetentnim i vrsnim poznavateljima teatarskih programa. Tako su program ravnatelja kazališta ocjenjivali na kraju ljudi koji kazalište vide otprilike jednom godišnje, ako se svečana sjednica Gradskoga vijeća slučajno tamo održava. Tu, međutim, ne staje briga naših kulturnih glava pa u svojem političkom pregalaštvu ujedno smanjuju sredstva za Varaždinski komorni orkestar, ne isplaćuju redovito ni sredstva za Varaždinske barokne večeri itd. ad samo možemo zamisliti kako se negdje u europskim uredima odlučuje o prijestolnici kulture, sjedi nekoliko službenika i pomno proučava kulturne politike države i grada koji se kandidira pa im za ruku ili oko zapne postupak izbora ravnatelja ili pak vrednovanje jednoga od najboljih komornih orkestara u ovom dijelu Europe. Pomislit će kao i Krleža: sačuvaj nas Bože hrvatske i varaždinske kulturne politike. Homo democroaticus
S
16
Gospodarstvo
Utorak, 24. ožujka 2015.
DOLAZE NOVE GENERAC
Tradicionalna svinjokolja će nestati
Direktor je i vlasnik varaždinskog poduzeća za konzalting “KFT”, dr. Tihomir Fruk, govori o značaju svinjogojstva u hrvatskom gospodarstvu Razgovarao: Josip Novak
Foto: Nikola Kokotec
Značaj svinjogojstva u stočarskoj proizvodnji i ukupnom gospodarstvu Republike Hrvatske nesumnjivo proizlazi iz njegove ekonomske i biološke važnosti. Aktualna kriza na europskom tržištu mesa koja radi pritisak na cijene zaklanih svinja, zasigurno će se odraziti na hrvatsku svinjogojsku proizvodnju. Nažalost, prečesto se zaboravlja da je ona najvažniji izvor mesa za opskrbu domaćeg tržišta. Svinjogojstvo također ima veliku ulogu u
oplemenjivanju ratarskih proizvoda, a pomaže i razvoju drugih grana gospodarstva, podsjeća dr.vet. med. Tihomir Fruk koji je niz godina radio u VSV-u na poslovima terenskog veterinara, a potom je karijeru nastavio u sektoru proizvodnje svinja u tvrtki Stočar d.o.o. Od 15. siječnja 2013. godine direktor je i vlasnik varaždinskog poduzeća za konzalting KFT d.o.o. Naš sugovornik za sebe kaže da mu nije ni u primisli bilo da pobjegne iz branše.
Poljoprivreda nam “šepa“
Ostali ste 100 posto u tzv. “Pig sektoru“ iako o hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji znalci kažu da ona „već godinama hoda uz pomoć štaka“. Nazire li se makar u svinjogojstvu njezin značajniji oporavak? Nisam se mnogo dvoumio oko nastavka karijere u „svinjogojskom sektoru„. Mislim da bi to bila racionalna odluka za svakog tko niz godina provede radeći u spomenutoj branši. Pre-
sudilo je moje iskustvo u direktnoj proizvodnji, brojni poslovni kontakti, ali i izazov da pokušam primijeniti znanja koja sam stekao radeći s vodećim europskim kompanijama u tom sektoru. Prije svega na području genetike svinja, implementiranju moderne opreme za farme, ishrane u tovu i zadovoljavanju rastučih potreba prehrambeno - prerađivačke industrije. U međuvremenu, došlo je do velikih promjena u svinjogojskoj proizvodnji i u padu
Utorak, 24. ožujka 2015.
Gospodarstvo
17
CIJE I NOVI NAČIN ŽIVOTA
O “dva pajceka na gruntu” Mislim da je to danas svakome jasno, svaki posao koji se ne radi profesionalno osuđen je na neuspjeh
18 broja svinja. Kooperantski sustav proizvodnje svinja je praktički nestao i manje farme su ugasile proizvodnju. Današnje klaonice i prerađivačka industrija traže kvalitetnu, ali i svakako jeftiniju sirovinu po konkurentnoj cijeni, kako bi mogla konkurirati proizvodima koji sada nesmetano dolaze iz okruženja u naše trgovačke lance. To je ujedno i razlog da oni koji se nisu pripremili za ovu tržišnu utakmicu - jednostavno odustaju. Neprofesionalne farme sa lošim rezultatima danas ne mogu opstati. Ipak, uvjeren sam da će doći do oporavka svinjogojstva u RH. Tome u prilog govore i najave nekih kompanija koje već djeluju u ovom
Gospodarstvo definitivno imamo, to nije upitno. Pitanje je samo jesmo li se sposobni organizirati i da li mladi ljudi, koji imaju priliku dobiti najbolje uvjete za bespovratna sredstva, uopće žele
Utorak, 24. ožujka 2015.
jedinici proizvoda je vrlo mala i važan je svaki segment u proizvodnji da bi bili uspješni. Prošla je godina bila specifična za tržište svinja kako u svjetskim i europskim kretanjima,
Zarada po jedinici proizvoda je vrlo mala, za uspjeh je važan svaki segment proizvodnje raditi taj posao. Kako bi bili uspješni u toj grani privrede, oni moraju znati da je to mukotrpan posao, koji ne trpi improvizacije. No, naši ljudi su im jako skloni, a ovakav posao to jednostavno ne trpi. Zarada po
tako i u našoj regiji. Naime, nakon 2013., kada smo ušli u EU nismo još imali mogućnosti izvoza živih svinja u susjedne europske zemlje zbog određenih prepreka u smislu monitoringa (praćenja) kretanja određenih
zaraznih bolesti svinja. Konkretno, riječ je o bolesti Aujeszkog. Danas je to moguće zahvaljujući uloženim
Proizvodni Kakvoća domaće svinje neupitna potencijal Jedna uzrečica kaže da “nema ptice meso-prerađivačka industrija do prasice“. Kakvu mi svinjetinu primorana uvoziti meso za vlastitu imamo, zapravo uvozimo? proizvodnju. Drugi je razlog cijena Slažem se sa spomenutom uzrečisirovine koja je jeftinija iz uvoza. pitanje je com, a da je tome tako pokazuju i Moramo znati da veća proizvodnja nova istraživanja o nutritivnim svoj- svinja i razvijen cjelokupni sektor jesmo li se stvima svinjskog mesa. Svinjetina od farmi do klaonica, pa do prerađiponovo zauzima svoje zasluženo vača mesa i hladnjača omogućava sposobni mjesto kao namirnica animalnog optimalniju i jeftiniju proizvodnju podrijetla i izvor kvalitetnog i vrlo mesa. Uz sve to svi ovi subjekti proorganizirati dostupnog animalnog proteina i izvode po vrlo visokim kriterijima sektoru. Naime, nedavno je otvoren i novi natječaj za bespovratna sredstva za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i proizvode. Kažete da imamo proizvodnog potencijala... Proizvodnog potencijala
masti. Što se tiče domaće svinjetine siguran sam da je neupitne kakvoće, ali zbog niske domaće proizvodnje to meso uglavnom završava kao svježe meso u našim mesnicama i trgovačkim lancima. Vrlo malo tog domaćeg mesa završava u polutrajnim i trajnim mesnim proizvodima. To je i jedan od razloga da je naša
te moraju zadovoljiti sve uvijete koji su određeni pravilnicima EU. Da je to tako uvjerio sam se sam mnogo puta, prilikom posjeta brojnim klaonicama i preradama mesa u EU. Takve klaonice su vrlo produktivne i kolju dnevno od 5.000 do 7.000 svinja. Sami pokušajte zaključiti kako su organizirane.
Utorak, 24. ožujka 2015.
Gospodarstvo a takav je slučaj bio sa smrznutim svinjskim polovicama. Srbija je mogla izvoziti u Rusiju samo svinje koje su podrijetlom iz Srbije, a prošlogodišnju nestašicu svinja za vlastito tržište, nadoknadili su interventnim uvozom svinja iz Mađarske i Hrvatske. Ovdje svakako želim naglasiti da su naše svinje u prosjeku imale višu cijenu od Mađarskih. I to zbog visoke kvalitete (veći udio mesa u svinjskim polovicama) što je isto jedan od pokazatelja da naše svinjogojstvo ima šanse i na inozemnim tržištima.
Kolinje na izdisaju naporima kolega veterinara u MPS koji su pregovarali, te kolegama iz Veterinarske inspekcije i samih veterinara, koji su odradili posao na terenu. Tako smo u 2014. godini izvozili svinje za klanje i u Mađarsku. Razlog tome nije bio isključivo u boljoj cijeni svinja, već je jedan od razloga
Govori li tome u prilog prošlogodišnji poprilični izvoz svinja u Srbiju i jesmo li njime zapravo spasili istočne susjede? Proizvodnja svinja sama po sebi je dugotrajan proces uz velika ulaganja, a uz to predugi rokovi plaćanja slabe konkurentnost domaće proizvodnje. Osim
U većini zemalja EU nije dozvoljeno klanje u vlastitom dvorištu, ljudi svinje voze u klaonice bio nelikvidnost hrvatskih kompanija- klaonica i dugi rokovi plaćanja. Sve to itekako utječe na poslovanje svinjogojskog sektora.
Spas u zadnji čas
Mađarske popriličan broj svinja za klanje izvezli smo i u Srbiju. Ta nama susjedna zemlja kao članica CEFT-e ima mogućnost izvoza proizvoda u Rusiju po povlaštenim uvjetima,
Prilikom ulaska Hrvatske u EU bilo je dosta strahovanja da će naša tradicionalna svinjokolja „na dvorištu“ biti zabranjena. Ima li nje danas u Austriji, Nizozemskoj, Njemačkoj..., i kakve su razlike? Bilo je bojazni, iako smatram da je bilo i nepotrebnih polemika oko toga. Kod nas je dozvoljeno klanje u vlastitom dvorištu uz obvezatno omamljivanje svinje prije klanja, ali i obvezatni pregled mesa na trihinelozu u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji. Da je to vrlo važno, pokazuje i nedavni primjer zaraze ljudi trihinelom u Zagrebačkoj županiji. U većini zemalja EU nije dozvoljeno klanje u vlastitom dvorištu, ljudi svoje svinje voze u klaonice. U njima se nakon klanja i obavljenog pregleda svinja prije
19 i poslije klanja od strane veterinara podignu vlastite polovice svinja te odvoze kući i prerađuju. Tako je u Austriji, Bavarskoj i ostatku Njemačke, dok u Nizozemskoj toga ima vrlo malo. Naime, tamo ljudi više nemaju naviku klati vlastite svinje i većinom su to veliki proizvođači koji nemaju
Više ne drži vodu da se može živjeti od nekoliko svinja, prestanimo se zanositi vremena za gubljenje. To će se neminovno desiti i u Hrvatskoj, s odlaskom starijih generacija i promjenom načina života. Naša tradicionalna svinjokolja će jednostavno nestati.
Rentabilni s 800 krmača Hoće li propasti naši (pre)mali proizvođači svinja? Za Hrvatsku je jako važno da se prestanemo zanositi pričama kako se može živjeti od nekoliko krmača u vlastitom dvorištu i nekoliko svinja kao što se to serviralo ljudima prijašnjih godina. To više ne drži vodu. Ljudima otvo-
20 reno treba reći da ovaj broj zaposlenih u poljoprivrednoj proizvodnji jednostavno neće opstati i tim ljudima treba omogućiti zaposlenje u drugim sektorima privrede. Primjerice, nizo-
Ljudi se kod nas nisu iselili iz ruralnih područja zbog posla u indust zemske farme imale su prije 15-tak godina prosječno od 200 do 250 krmača, a danas je taj broj oko 800 krmača po gospodarstvu. Oni koji nisu „rasli“ su prekinuli proizvodnju jer je postala nerentabilna. To ne znači da naše farme moraju biti takve veličine. Osobito ako je uz te farme i pripadajući tovni kapacitet, ili pak ljudi od svoje sirovine proizvode finalni proizvod i kao tagvog ga plasiraju na tržište, primjerice kulen, pršut ili meso iz tiblice. Pokazalo se da samo ozbiljan pristup svinjogojstvu i intenzivna proizvodnja omogućavaju zapošljavanje radne snage i njezino zadržavanje u ruralnim područjima. Kakav je vaš komentar na ideju o „dvije kravice i dva
Gospodarstvo pajceka na gruntu“, koja je svojevremeno plasirana i na području Varaždinke županije? Mislim da je to danas svakome jasno, svaki posao koji se ne radi profesionalno osuđen je na neuspjeh. Da bi ste proizvodili na profesionalnoj razini morate za to imati profesionalne alate i opremu a to nije jeftino i isplativo je samo u slučaju
la. Kako vidimo, ljudi u našoj županiji nisu se iselili iz ruralnog dijela jer su posao našli u industriji. No, problem je eskalirao u područjima srednje i istočne tzv. „nerazvijene“ Hrvatske gdje nema industrijskih kapaciteta. Tu postoji opasnost od iseljavanja i napuštanja tih područja. Nemojmo se zavaravati, u poljoprivrednu proizvodnju je „država“ ulo-
U poljoprivredu je “država” uložila znatna sredstva, no jesu li ona najbolje iskorištena? da kapacitet Vaše proizvodnje može podnijeti ta ulaganja. Šteta je da se išlo u tom krivom smjeru, iako su zemlje u EU već prije krenule u drugom pravcu i poticale drugačiji način proizvodnje. Kod nas se poticaje u poljoprivredi koristilo u svrhu skupljanja političkih poena i pridobivanja biračkog tije-
žila znatna sredstva putem poticaja i povrata sredstava za kapitalna ulaganja. Međutim, jesu li ona iskorištena najbolje i jesu li investicije polučile rezultat, nisam baš uvjeren. Uostalom, pogledajte gdje je danas naša poljoprivredna proizvodnja na ljestvici uspješnosti privređivanja.
Utorak, 24. ožujka 2015.
Kad Crnogorci “tove“ Mi sami trenutno proizvodimo samo trećinu svinjetine potrebne našem tržištu, dok ostatak uvozimo. Dokle tako? Nažalost, situacija nije sjajna, ali takva niska proizvodnja nije samo kod nas problem. I zemlje u okruženju proizvode isto tako nedostatno. Primjerice, u Sloveniji je praktično ugašena svinjogojska proizvodnja koja je prije bila na zavidnom nivou, Rumunjska i Bugarska i Mađarska također premalo proizvode, da ne govorim o zemljama bivše Jugoslavije koje još niti nisu članice EU-a. Znate li da Crna Gora, koja niti nema ozbiljnu svinjogojsku proizvodnju, proizvodi veće količine pršuta koje i izvozi u susjedne zemlje? Sirovinu, jasna stvar, nabavlja na području EU zemalja sa razvijenim svinjogojstvom. Tu profitiraju Nizozemska, Njemačka i Austrija. Dakle, prostora ima i tržište postoji samo treba imati proizvod u standardu i cijeni. Drugo je pitanje kako do njega doći. Za to su potrebna „green feeld“ ulaganja u novi objekti i nove investicije. Svakako, imamo mi i postojeće objekte koji nisu u funkciji zbog financijskih problema tvrtki u čijem su vlasništvu, ili radi nedostatka sredstava da se uopće pokrene proizvodnja. Nedugo sam bio u posjeti jednoj novoizgrađenoj farmi na području Slavoni-
Utorak, 24. ožujka 2015.
21
Gospodarstvo
je kapaciteta 200 krmača, koja nije ni počela s radom, upravo iz gore navedenih razloga.
Giganti nas izbjegavaju Pa dajte nas na kraju barem nečim utješite... Moramo biti optimisti – htjeli mi to ili ne! Nema mnogo prostora za zaradu niti u drugim granama privrede. Srećom, Hrvatska ima kvalitetnu zemlju za proizvodnju krmnog bilja što je glavni preduvjet za stočarsku proizvodnju. Nije logično da proizvod
Prostora ima, tržište postoji, pitanje je samo kako do njega doći kojeg možemo proizvesti ovdje uvozimo, odnosno transportiramo iz udaljenosti 1.000 i više kilometara. Ukoliko mi sami ne prepoznajemo, doći će stranci i uložiti u ovu proizvodnju. Uostalom, to se već dogodilo i u nama susjednim zemljama. Primjerice, u Rumunjskoj je prisutna tvrtka Smithfield iz SAD-a. To je najveći proizvođač svinja i prerađivač svinjskog mesa koji je diljem svijeta uložio
Zanemarili smo edukaciju Moramo uraditi ono što je uradila Poljska i izvući maksimalna sredstva iz EU fondova, ukrupniti i povećati proizvodnju, domaćoj prerađivačkoj industriji ponuditi kvalitetnu svinju po konkurentnoj cijeni, te izvoziti u zemlje u okruženju. Postojećim i uspješnim proizvođačima treba pomoči da povećaju proizvodne kapacitete, omogućiti nova ulaganja. Novim - mladim proizvođačima treba pomoći s povoljnim kreditnim linijama i uz kamatne stope koje je moguće vračati iz proizvodnje. Objekti za proizvodnju moraju biti jeftiniji, ljudi moraju biti educirani i moraju
500 milijuna dolara u poljoprivrednu proizvodnju. Sada ubire golemi profit i drži dominantnu poziciju u prehrambenom sektoru. razumljivo je da takvi giganti nisu zainteresirani za ulaganja u RH jer smo malo tržište, ali ima interesa ulagača iz nama susjednih zemalja poput Austrije, Njemačke i
znati u što se upuštaju. netko će reći da je sve to već poznato!? U redu, ali zašto to onda nismo i radili? Zanemarili smo edukaciju ljudi, dali smo im mogućnost da izgrade farme, iskoriste povrat sredstava i na kraju mnogi od njih su propali zbog neznanja i nepoznavanja takve industrijske proizvodnje. Proizvoditi s 30 krmača i 300 ili 500 nije isto. Nije dovoljno otići na izlet autobusom i pogledati neku farmu u EU i posjetiti sajam i potom misliti da znamo tako i raditi. Nemamo razrađen sustav u tom pogledu, a uspješne farmere treba stvarati baš kao i inženjere i liječnike.
Italije. Utješiti nas ne mogu niti zbog trenutne situacije i loše cijene svinja, koja je izazvana poremećajem na tržištu. Posljedica je to zabrane ili, ljepše rečeno, obustave izvoza mesa u Rusiju. Veliki dio proizvodnje svinja u zemljama EU je bio vezan uz izvoz u Rusiju, a sada taj višak dolazi i u naše trgovine.
Da nije sve tako crno govori i činjenica da su protekle dvije godine bile prilično dobre za proizvođače svinja, cijene su bile stabilne i bez velikih sezonskih oscilacija. Ljudi i tvrtke koji rade u svinjogojskoj proizvodnji navikli su na već poznate poremećaje na tržištu svinja koji se ciklički mijenjaju.
22
Život
LENA RADANOVIĆ
Radujem se bebi Razgovarala: Ines Hrain
Utorak, 24. ožujka 2015.
Ako je živo šaha, pred sam potez se posložil nikad nisam pomisliti… proljeće, u je ušao čov promijenio sam to naj očekivala
Snimio: Siniša Sović
Lena Radanović, plesačica i vlasnica studija, koja se okušala i u glumačkoj te ugostiteljskoj karijeri, otkriva da sebe smatra jednostavnom djevojkom koja samo zna što želi u životu. Već odmalena, njezin je životni put bio predodređen… Kakva su ti sjećanja na odrastanje? Kada sam imala četiri godine, odabrana sam u najtalentiraniju grupu curica za profesionalnu ritmičku gimnastiku, od strane vrhunske ruske trenerice, gospođe Nataše Gotal, koju izuzetno cijenim. Svaki dan tri do če- svoje 15. godine. Za mene disciplina i trening. tiri sata treninga, rada, zno- nije bilo odlazaka na maš- Mogu reći da sam uživala jenja po dvorani, i tako do kare i izleta, već samo škola, u svakoj sekundi. Kad sam
Za mene nije bilo odlazaka na maškare i izlete, već samo škola, disciplina i trening
došla na pozornicu i odvježbala, taj osjećaj mi nitko nije mogao oduzeti. Odmalena sam obožavala biti ispred publike i reflektora. Moj trud i rad su se isplatili, osvojila sam puno medalja, bila višestruka prvakinja Hrvatske, a uz sve to i odličan đak. Nakon završene ritmičke karijere, počela je moja plesna karijera koja će trajati
Utorak, 24. ožujka 2015.
ot partija d ključnim zom. Sve lo kako se m usuđivala … 2013. na u moj život vjek koji je o sve kada ajmanje
Život
23
24
Život
dok sam živa. Ljubav prema Hrvatskoj. glazbi i scenskom izražava- Osim savršenog stinju, dobila sam od divnih ro- la, njegujete i unutarnje ditelja koji su me uvijek poticali i podržavali. Tata Darko, Varaždincima poznat kao Burg, najveći je muzički kolekcionar u ovom dijelu Hrvatske. Oduvijek mi je puštao najbolju muziku i najnovije spotove. Tako sam odrasla uz Princa, James Browna, Madonnu i njihove spotove koji su jako utjecali na mene. Osnovala sam plesnu grupu Faces, u kojoj su bile sve najbolje ritmičarke. Palile smo i žarile našom scenom. Nastupale smo u svim televizijskim emisijama i proglašene vrijednosti? smo najboljom grupom u Mama mi je usadila prave
Tata Darko, u gradu poznat kao Burg, puštao mi je najbolju muziku
vrijednosti koje svaki čovjek treba njegovati; poštovanje, tolerantnost i vjeru u sebe. Puno je ulagala u sestrino i moje školovanje. Sa 16 godina pohađala sam najbolju školu u Santa Monici, LA-u, stekla predivno iskustvo, osamostalila se i perfektno naučila engleski. Svake godine preko ljeta pohađala sam škole stranih jezika u Americi, Italiji i Njemačkoj. Danas tečno govorim talijanski i engleski.
Utorak, 24. ožujka 2015.
Utorak, 24. ožujka 2015.
25
Život Mama Violeta bila je 20 godina uspješan manager i uvijek mi je bila uzor, u početku sam zato krenula njezinim stopama, ali kasnije je ipak prevladala moja ljubav i strast prema plesu. Školovali si se te prva poslovna iskustva stekla i u Zagrebu? Završila sam privatnu školu poduzetništva i managmenta u Zagrebu, sedam godina stanovala sam u Zagrebu, a jedno vrijeme u Italiji. Za vrijeme studija radila sam i sudjelovala na velikom reality showu Nove TV u kategoriji glumaca. Uspjela sam proći sve audicije i plasirati se u deset najboljih u Hrvatskoj te dobila priliku da se okušam u ulozi voditeljice na Novoj TV. Uvijek sam željela biti neovisna i uspješna. S dvadeset dvije godine postala sam vlasnica i voditeljica ekskluzivnog talijanskog restorana Via Quadronno u Kaptol centru,
omiljeno mjesto naših celebritya. Vodeći ga 4 godine, stekla sam ogromno iskustvo i kontakte, izgradila sebe kao osobu. Nakon uspješnog vođenja restorana i moje diplome, željela sam krenuti maminim stopama, okušati se u modi.
vlastitog plesnog studija? Račica sam u horoskopu, znači, vrlo sam emotivna i ljubav i obitelj su mi na prvom mjestu. Svoju obitelj obožavam najviše na svijetu. Imam divnog nećaka Rivera, koji je isto krenuo sportskim putem.
S 22 godine postala sam vlasnica i voditeljica ekskluzivnog talijanskog restorana Uspjela sam proći razgovor za brand managera u Zagrebu za Pepe Jeans i uživala sam u tom poslu. U Zagrebu sam zaista živjela punim plućima, gotovo kao u filmu, o čemu sanjaju sve cure kad dođu studirati. Neću sad o detaljima, ukratko, imala sam veliku sreću što sam naišla na divne ljude koji su mi pomogli. Kako je došlo do otvaranja
Nakon Zagreba ponudio mi se posao i život u Italiji, zvuči divno ali odbila sam zbog moje obitelji i privatnih stvari. Ostvarila sam sve u Zagrebu, vratila se u Varaždin počevši od početka, radi ljubavi. No, nije dugo potrajalo, ja sam znala što želim i krenula tim putem. Ples je moja strast i najveća ljubav. Kad plešem, osjećam se slobodno, predivno, zavodljivo i neopterećeno. 2007.
Moja tajna su pozitivne misli Kako održavaš dobar izgled? Moja tajna je: pozitivne misli, puno smijeha i rada na sebi iznutra i izvana. Svaki dan vježbam minimalno tri sata, puno sam u prirodi,
jedem zdravo, najviše voće i povrće. Rasla sam na bakinoj kuhinji, puno čušpajza i vitamina. Kosu održavam u frizerskom salonu „Lara“, čiji je vlasnik moja sestra, KUENE preparatima, osobno još koristim Kerastese, Loreal, Revlon. Od šminki Mac i Dior.
Modni savjet: cure, budite svoje, ne pratite slijepo modne trendove, ostanite originalne i uvijek vjerujte u sebe. Žene koje su sigurne u sebe zrače velikim seksipilom. Borite se i ne ovisite o nikome, samo o sebi!
26
Život
Utorak, 24. ožujka 2015.
U Zagrebu sam zaista živjela punim plu gotovo kao u filmu, o čemu sanjaju sve
Ponudio mi se posao u Italiji, ali vratila sam se u Varaždin
godine počela sam voditi studio plesa koji i danas uspješno djeluje, a to mi je oduvijek bio san. Kroz moj studio prošlo je više od 1000 ljudi, iza mene je bezbroj nastupa, predstava, suradnji, organizacija izbora za MISS. Uvijek novi izazovi. Ove godine otvorila sam i vlastiti studio, uz pomoć mojih divnih roditelja, na što smo jako ponosni. Danas u mojem studiju pleše preko 80 ljudi, od 4 do 55 godina, za
svaki uzrast imamo u ponudi kvalitetne programe: balet, hip-hop, jazz, Zumbu, jogu, PILOXING. Jedini sam licencirani trener PILOXING –a. To je najnoviji način hollywoodskog vježbanja, spoj boxa, pilatesa i plesa. Ove sezone nas očekuju brojni nastupi; natjecanja u Zagrebu i Čakovcu, gostovanja u Ludbregu, koprivnici, Čakovcu i Zagrebu. Organizatorica sam svjet-
Odjednom, u dvorani na Varteksu, u moj život ušetao je Dejan, moja velika ljubav
Utorak, 24. ožujka 2015.
ućima, e cure
skog dana plesa koji će biti 30. travnja u HNK, te casting manager za izbor Kraljice Hrvatske i Najklinceze grada Varaždina. Surađivala sam s najpoznatijim modnim kućama organizirajući fashion show: Diesel, Miss Sixty, Levis, Energie, Di Caprio… Svake godine uvodim novi stil plesa, već nas na jesen očekuje novi bogat program za plesače.
Život
27
U Dejanu sam našla ljubav svog života
Kad sam upoznala Dejana, srce mi je poskočilo od veselja… Dosta volim šefovati, pa je morao prolaziti kroz niz mojih testova i zamki. Našla sam ljubav svog života, ostvarila se u poslovnom smislu i uvijek se usavršavam dalje, ali prije svega postat ću majka. Radeći puno, privatni život mi je patio, nisam znala gdje ću naći ljubav, putovala sam svijetom ne bih li ga našla… Onda, odjednom, u dvorani na Varteksu, u moj život ušetao je on, moja velika ljubav, Dejan Komljenović. Osvojio me svojom skromnošću i super pričom koju je izmislio, ali dobro je zvučalo, sve samo da mi se približi. Bio je to pravi sudbinski susret. Prije njega bila sam u dvije duge veze, ali to nije bilo to. Kada sam upoznala Dejana srce
mi je poskočilo od veselja, odmah sam osjetila da se isplatilo duže čekati. On je iznimna osoba, dobrog je srca i odličan sportaš. Bivši je reprezentativac Slovenije, igrao je u inozemstvu, Grčkoj, Italiji, Austriji. Oboje volimo sportski, zdrav način života, dobru muziku, šetnje prirodom i oboje smo sanjali o obitelji. Imamo
slične poglede na život i nadopunjavamo se. Ja dosta volim šefovati, pa je morao prolaziti kroz niz mojih testova i zamki. Nije mu bilo lako. Sad nas oboje čeka pravi test, roditeljstvo. Zajedno smo tri godine, ove godine me zaručio te sam mjesec dana nakon toga saznala da ću postati majka. Najljepša vijest ikad do sada. Prvo malo šok, a poslije suze radosnice. Brak mi nije bio prioritet nikada, nisam opterećena s time. Ipak, na godinu, nakon rođenja djeteta, okrunit ćemo našu ljubav. Oduvijek sam željela to i molila se Bogu za to. Osjećam se predivno, ispunjeno i sretno.
28
Zabava
Utorak, 24. ožujka 2015.
JELENA ŽNIDARIĆ IZ PUŠĆINA JEDAN O
Njezin glas prepoz 12 tisuća kandidat Piše: Zoran Stanko
Mislim da mi je to jedno životno i glazbeno priznanje, pogotovo kad ga dobiješ od ljudi poput Aleksandre i Massima, Huljića i Joksimovića
Utorak, 24. ožujka 2015.
Zabava
29
OD NAJVEĆIH FAVORITA X-FAKTORA
oznat je između ta
Žitelji naše županije ponovo imaju nekoga od ‘svojih’ za koga mogu navijati, a to je Jelena Žnidarić iz Pušćina Hrvatska je dobila još jedan popularni glazbeni show. Nakon HRT-ovog “Voicea” ponudu vokalnih showova odlučio je obogatiti i RTL čiji “X Factor Adria” ima istu funkciju stvoriti novu glazbenu zvijezdu. Žitelji naše županije ponovo imaju nekoga od ‘svojih’ za koga mogu navijati, a to je Jelena Žnidarić iz Pušćina. Gledatelji imaju uistinu mnogo razloga za veselje jer franšiza ‘X Factor’ podrazumijeva visoku kvalitetu, kako u produkcijskom smislu tako i oko izbora glazbenog repertoara koji će natjecatelji izvoditi. Drugim riječima, zaljubljenici u ovakvu vrstu showa mogu očekivati veliki broj
odličnih pjevača, zanimlji- ma izredati talenti iz cijele vo rivalstvo među žirijem, regije. raskošne nastupe i puno Razlike i sličnosti neizvjesnosti. Ovog puta članovi žirija Gledajući koncepcijski, u “The Voice-u” traži se najljepši glas, dakle osoba koja ima izvanredne glasovne sposobnosti, ljepotu glasa koja će sve nas opčiniti dok u “X Factor-u” se traži “ono nešto”. Drugim riječima ne moraš samo znati pjevati. Čak može proći i opcija da se natjecatelj jako svidi publici jer npr. jako dobar izvođač. Ono što je još kod “X-factora” drugačije od “The Voice-a” jest to da “X-factor” dopušta samim natjecateljisu Massimo, Aleksandra ma da biraju svoju pjesmu Kovač, Željko Joksimović i što može biti dvosjekli mač Tonči Huljić, a pred njima jer oni tada mogu otpjevati će se u narednim mjeseci- samo ono naučeno i što do-
Jelena je osvojila sjajnom izvedbom pjesme “Wildest Moments”
30 bro znaju dok se primjerice u ‘The Voice-u’ dodjelom pjesme od strane mentora pomiču granice samih natjecatelja. Od njih se traži da uče i pokažu što sve mogu i znaju.
Nastup Jelene Jelena je na svoj specifičan način sjajno otpjevala pjesmu od Jessie Ware - Wildest Moments.
“Bože, koja lijepa prljavština u glasu”, bio je komentar Massima Žiri je bio fasciniran, a Aleksandra Kovač posebno. - Mene užasno umaraju loši pjevači, a ti si me tako odmorila svojim divnim vokalom. Ti već imaš sve na mjestu samo treba i dalje i dalje, bravo! - izjavila je Aleksandra oduševljeno. Željko Joksimović je kratko i jasno rekao - Odlično si pjevala, i što se toga tiče - perfektno! - Bože koja lijepa prljavština u glasu - rekao je Massimo te dodao - premlada si za takvu prljavštinu - izjavio je to poznati hrvatski pjevač u dobronamjernom tonu. Na upit Željka Joksimovića je li to rezultat neke pre-
Zabava
Utorak, 24. ožujka 2015.
Znam da mogu još bolje Kako ti je prošao nastup? Nastupati na X-factor pozornici je predivno! Sama pomisao da sudjeluješ u showu svjetskog formata jest nevjerojatna. Treba uzeti u obzir da se na taj show prijavilo više od 12.000 kandidata, a ja sam ušla među prvih 50 – oduševljena je bila Jelena. Kako si se osjećala nakon odluke žirija? Mislim da mi je to jedno životno i glazbeno priznanje, pogotovo kad ga dobiješ od ljudi poput Aleksandre i Massima, Huljića i Joksimovića. Jako sam zadovoljna s reakcijama žirija. Nisam ni očekivala zapravo takve reakcije jer ja znam da mogu otpjevati puno bolje nego što sam prikazala na audiciji. Massimo i Aleksandra su jedni od najstrožih u žiriju i neopisivo sam im zahvalna na komentarima koji me samo guraju dalje! Što misliš o drugim natjecateljima? Kada sam čula sve te pjevače, samo sam se pitala – „Pa bože ljudi, gdje ste se vi skrivali dosad... Wow!“ Koji su ti planovi za dalje? „Korak po korak... X Factor nije mašina koja od tebe napravi trajnu
zvijezdu – to je samo odskočna daska... Ali i nakon toga potrebno je još mnogo rada, vježbe, upornosti, a katkad se trebaju i poklopiti zvijezde. Najvažnije je to da se ne izgubi ljubav prema tome što radiš jer na kraju samo to ljudi i prepoznaju. Najdraži citat? „Don’t quit your daydream ‘cause who you wanna be is only up to you!“
(Razgovarao: Josip Meštrić)
Huljić: Ako išta Hrvatsku može izvesti iz depresije, to je da počne izvoziti pjevače hlade ili je to takav glas, Jelena je odgovorila da je ovaj put malo namjerno glas ‘naprljala’. - Zvuči kao da nije namjerno. Zvuči kao da si to ti,
a to je ono najbolje. Ovdje se radi o ozbiljnom pjevanju! izjavio je Massimo Tonči Huljić je zatim dodao - Ako išta Hrvatska može izvesti iz te bijede,
depresije i recesije to je da počne izvoziti pjevače. To se danas pokazalo ovdje. Znači, nemoj uopće pjevati na hrvatskom, pjevaj na engleskom - zaključio je Huljić Massimu je glas Jelene Znidarić izrazito sličan glasu Bonnie Tyler te je rekao kako moli Boga da će ona biti u njegovoj grupi. Žiri je potom od Massima pa sve do Željka Joksimovića visokim tonom otpjevao - DA!