Etjednik broj22 by eTjednik

BROJ 133. 21. TRAVNJA

GORAN BOROVIĆ

Borilačke vještine izvele su me na pravi put

Inspirirajuća životna priča uoči posljednjeg meča u profesionalnoj karijeri

Bilo je to 1993. godine, vrijeme rata i Branka Cikatića, Goran Borović u odgojnom domu, a onda je počeo trenirati bos, bez ringa te kao sportaš i čovjek uspio

BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE

tjednik

Intervju

Kolumna

Utorak, 21. travnja 2015.

VOLIM VARAŽDIN

Varaždin odbio “Utrku kroz Hrvatsku” ! Snimke i izravne prijenose prenosit će najpopularnija sportska televizija Eurosport čije programe dnevno prati oko 15 milijuna gledatelja...

mjesto iz Varaždina p osljednja 5.etapa međunarodne biciklističke “Utrke kroz Hrvatsku” startat će 26.travnja 2015.godine iz Martina na Muri, proći Čakovcem, Prelogom, zaobići Varaždinsku županiju i nakon 167 kilometara stići do cilja na Trg sv.Marka u Zagrebu. Snimke i izravne prijenose prenosit će najpopularnija sportska televizija Eurosport čije programe dnevno prati oko 15 milijuna gledatelja. pr vo bit n om nacrtu ovogodišnje utrke “Tour of Croatia”, koja je u prvoj kategoriji svjetskih biciklističkih nadmetanja (iza najpoznatijih “grand tour” utrka), bilo je predviđeno i ponuđeno Varaždinskoj županiji da zadnja etapa krene iz Varaždina, s nekog povijesnog mjesta, i okonča na starom hr-

vatskom Trgu sv.Marka. Ali, organizatori utrke, na čijem je čelu proslavljeni hrvatski biciklist Vladimir Miholjević, dobili su odbijenicu ovdašnjih vlastodržaca pa i turističke zajednice zbog – pomanjkanja novaca za sufinaciranje sportskog događaja! onda su se javili predstavnici Međimurske županije, tamošnji gradovi, turističke organizacije, udružili se i bez problema pronašli potrebna sredstva za organizaciju etape svijesni koliku promociju za gospodarstvo i turizam donosi ova velika sportska priredba na kojoj će se natjecati 20 svjetskih profesionalnih ekipa i 160 poznatih biciklista. nogobrojni domaći ljubitelji biciklizma mogu zaista žaliti što najveća hrvatska biciklistička utrka nije

došla u Varaždin, pogotovo kada se poznaje prošlost. Podsjetimo : prvi bicikl (prednji kotač velik sa sjedalom i pedalama, otraga mali) u grad je 1885.godine dovezao Nikola Pečornik, 1894.g. utemeljen je “Varaždinski klub biciklista” (djelovao je do 1941.) a 1897.godine osnovano je Koturaško društvo “Sloga” aktivno i danas. Pored jubilarne 130-obljetnice prvog bicikla u gradu, ove godine je i 120-godišnjica otvaranja biciklističkog trkališta u Livadskoj ulici (1895.g) na kojem su utrke vozili biciklisti iz Pariza, Graza, Bratislave, Budimpešte, Zagreba, Varaždina… araždinski biciklisti bili su višestruki prvaci i reprezentativci Hrvatske i negdašnje Jugoslavije, po pobjedama na utrkama izdvajaju se Antun Remar, Mla-

Piše: Boris Ratković

umirovljeni novinar

den Leček, Radoslav Moravec, Pero Tomašić, Franjo Kolarić, Franjo Pomper, Tomislav Vrbnjak. Zadnjh godina varaždinsku biciklističku slavu pronose Radoslav Rogina i Kristijan Đurasek, profesionalci, uspješni na najvećim svjetskim utrkama. aža lost, varaždinski vlastodršci o varaždinskom biciklizmu nemaju pojma, da išta znaju ne bi odbili uglednu “Utrku kroz Hrvatsku”.

Dobili su odbijenicu ovdašnjih vlastodržaca pa i turističke zajednice zbog – pomanjkanja novaca za sufinaciranje sportskog događaja! A onda su se javili predstavnici Međimurske županije, turističke organizacije, udružili se i bez problema pronašli potrebna sredstva za organizaciju etape...

Sadržaj

Utorak, 21. travnja 2015.

IMPRESSUM Glavni urednik Alen Matušin alen.matusin@evarazdin.hr

SADRŽAJ

14.

Redakcija Valerija Mihalić Ivan Tomašković Josip Novak kontakt@evarazdin.hr Fotografi Siniša Sović Nikola Kokotec Grafika Domagoj Sigur Nikola Kokotec Kolumnisti Branko Detelj Boris Ratković Ines Hrain Homo democroaticus Marketing Saša Golubić 042/488-605 sasa.golubic@conceptuspublica.hr

GORAN BOROVIĆ

Na pravi put izvele su me borilačke vještine POSKUPLJENJE GORIVA

Oštra reakcija prijevoznika iz Varaždina

Gordan Žamić 042/488-602 gordan.zamic@conceptuspublica.hr

etjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488

tjednik

Predsjednik Uprave Zvonimir Brlenić

MILIVOJ DRETAR

6. KRITERIJI

Zašto su političari (ne)skloni ukinuti županije

20.

Niti su svi antifašisti bili komunisti, niti svi komunisti - partizani

12.

KOLUMISTI Branko Detelj: Zašto smo odbacili pozitivno naslijeđe socijalizma :: Boris Ratković: Varaždin odbio “Utrku kroz Hrvatsku!” :: Homo democroaticus: Naputak za popunjavanje slobodnih radnih mjesta :: Ines Hrajn: Seks, klopa i mir božji

4 ŠTRAJK GLAĐU

Pintarić proziva državno odvjetništvo

Hrvatski branitelj Ivica Pintarić iz Varaždina u ponedjeljak je pred Županijskim sudom u Varaždinu štrajkao glađu te tako upozorio na konfuznost državnog odvjetništva. Očitivalo se Županijsko državno odvjetništvo koje ističe da su njegove prijave neutemeljene. Naime, Pintarić je prijavio državnom odvjetništvo slučaj prodaje stanova hrvatskim braniteljima u Varaždinu, a s obzirom da odvjetništvo nije reagiralo odlučio se na štrajk glađu. e

Kronika tjedna i poduzetništvu, održanom u Zadru u petak 17. travnja, dodijeljene su nagrade najboljim poduzetnicima i obrtnicima te zadrugama, klasterima, poduzetničkim zonama i inkubatorima. U kategoriji Najbolji obrtnik izabran je obrt Prerada plastike Šantek iz Novog Marofa, a među nominiranima u istoj kategoriji bili su još Mont metal iz Pakraca te Obrt Pleško iz Zaboka. Nagrade najboljima uručio je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović. e

GLAZBENA ŠKOLA

Međunarodno natjecanje pijanista

U Velikoj koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu, u nedjelju su nakon svečanog otvorenja počela prva natjecanja u sklopu Međunarodnog natjecanja pijanista – Memorijal Jurica Murai... Mislim da našem Jurici USPJEH Muraju, rođenom VaražŠantek najbolji dincu ovako nešto dugujemo, kazao je mr.sc. Davor obrtnik u zemlji Matačić, ravnatelj GŠ VaNa XIX. nacionalnom sa- raždin u kojoj se obrazuje vjetovanju o gospodarstvu oko 150 učenika klavira. e

Utorak, 21. travnja 2015.

DJEČJI VRTIĆ VARAŽDIN

Ravnateljica Jas Nakon što je sjednica Gradskog vijeća prekinuta u petak jer vijećnici nisu izglasali točku dnevnog reda o imenovanju ravnateljice Dječeg vrtića Varaždin, to je učinje-

Utvrđeno da je rad Ružice Conar plagijat, odluka jednoglasna no na nastavku sjednice. u ponedjeljak Za v.d. ravnatelja vrtića imenovana je Jasenka Husnjak, dosadašnja ravnateljica.

Ona će tu dužnost obavljati do ponovnog raspisivanja natječaja i izbora ravnatelja. Podsjetimo, Upravno vijeće Dječjeg vrtića Varaždin predložilo je za novu

KADROVIRANJE ILI NE?

Livija Fajić zaposlena u AZRI Livija Faić, predsjednica Foruma žena SDP-a, zaposlila se u Agenciji za razvoj Varaždinske županije. Kako je navela, zbog povećanog opsega posla i rokova projekata, zaposlena je na temelju već ranije poslane otvorene molbe u AZRA-u. Što se tiče potrebnih kvalifikacija za spomenuto radno mjesto, Faić je nagasila kako ima teorijsko i praktično znanje u ovom području.Naposljetku, Faić je istaknula kako se nada da sve navedeno neće biti dovedeno u pitanje zbog njene stranačke pripadnosti. e

Intervju

Utorak, 21. travnja 2015.

RASPLET SITUACIJE

senka Husnjak

ravnateljicu Ružicu Conar, međutim odluka nije prošla Gradsko vijeće jer je ustanovljeno da je njen program plagijat, odnosno da se sastoji od prepisanih dijelova programa

dječjeg vrtića iz Čakovca i Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje. Na optužbe je reagirala i sama Ružica Conar te ponudila javnosti ispriku zbog, kako je navela, neznanja i neiskustva. Cijela zavrzlama oko ovog slučaja nastala je nakon što je Upravno vijeće vrtića odlučilo da će za ravnateljicu imenovati Ružicu Conar, jer je 18. travnja istekao mandat dosadašnjoj ravnateljici Jasenki Husnjak. U javnosti se povela rasprava da se radi o političkom kadroviranju, s obzirom na to da je Conar navodno tek prije nekoliko mjeseci ušla u SDP. e

Gradski HDZ raspušten Povjerenikom jeimenovan odvjetnik Damir Habijan, a Marijan Kovačić navodno je spomenutu odluku tek kratko komentirao, rekavši da je s obzirom na to da mu je rad “opstruiran”, ovo “možda i najbolja opcija”. Podsjetimo, o raspuštanju gradske organizacije HDZ-a u Varaždinu govorilo se već unatrag nekoliko tjedana. Županijski

čelnici stranke spomenuto nisu htjeli potvrditi, ali ni demantirati. potvrdilo se da su glasine bile istinite. Član predsjedništva HDZ-a dr. Josip Križanić za portal eVaraždin kao glavne razloge večerašnjeg raspuštanja varaždinkog gradskog HDZ-a naveo je rezultate na izborima i neusuglašavanje između gradskog odbora stranke i vijećnika u gradskom vijeću. e

UTVRĐENI PROPUSTI

Podvođenje djece moglo se spriječiti?

Izvanredni upravni i stručni nadzor Ministarstva socijalne politike i mladih utvrdio je propuste u radu varaždinskog Centra za socijalnu skrb pa se pitamo je li se cijeli slučaj mogao spriječiti. Utvrđeno je da je obitelj bila poznata Centru od 1991. do 2007. godine. Inspekcija je pronašla propuste tehničke prirode u tom periodu kao što su šira anamneza i psihologijska

obrada te utvrdila da Centar nije mogao znati za podvođenje, a obitelji se pomagalo materijalno i savjetodavno. Centar je 2007. godine zaključio da ovoj obitelji mjera nadzora nije potrebna i prekinuo ga sve do 2013. godine jer u tom periodu nije bilo nikakvih prijava škole niti policije, kao i drugih institucija pa ni pedijatra i doktora opće prakse. e

Javne politike

Utorak, 21. travnja 2015.

POSKUPLJENJE GORIVA OŠTRA REAKCIJA IZ VA

Kranjčec: Točit u Sloveniji! Piše: Valerija Mihalić

Naše cijene sigurno nećemo dirati i neće doći do poskupljenja prijevoza taksi Cammeom Denis Vresk

D. Kranjčec Danas su prijevoznici prisiljeni preseliti svoje poslovanje u susjedne zemlje

Za očekivati je u dogledno vrijeme povećanje cijena obrtničkih proizvoda Mario Milak

Edo Zas pos aut prj tra alte rje

Utorak, 21. travnja 2015.

ARAŽDINA

do Rajh sad neće biti oskupljenja tobusnog jevoza, ažimo ternativna ešenja

Javne politike

Vlada gasi vatru benzinom, sintagma je koja se Hrvatskom proširila brzinom svijetlosti. Cijena autobusnog i taksi prijevoza u Varaždinu za sada iste... “Povećanjem trošarina, Vlada Republike Hrvatske gasi vatru benzinom” sintagma je koja se Hrvatskom proširila brzinom svjetlosti kada je najavljeno da će doći do povećanja trošarina na cigarete i gorivo. Još u nedjelju, gorivo smo mogli točiti po „starim cijenama“, u ponedjeljak ga točimo po novima, a već danas slijedi nam redovno povećanje od dodatnih 29 lipa. Sveukupno, gorivo je u dva dana poskupjelo za oko 55 lipa.

Nove kalkulacije

– U ovom trenutku ne mogu ništa konkretno reći, ali zasad vjerojatno neće biti povećanja cijena autobusnog prijevoza – rekao nam je Edo Rajh, koordinator nabave i prometa iz Autobusnog prometa Varaždin. Ipak, iako se u AP-u nadaju da do povećanja cijene autobusnog prijevoza neće doći, zbog povećanja trošarina, kao i redovnog poskupljenja, potrebno je napraviti nove kalkulacije.

– U ovom trenutku tražimo alternativna rješenja. Ovo povećanje je veliko, no pokušat ćemo napraviti sve da pronađemo način da ne dođe do poskupljenja za krajnjeg korisnika naše usluge. Međutim, potrebno je dobro sagledati cjelokupnu situaciju, napraviti novu računicu i nakon toga donijeti konačnu odluku što se tiče cijena autobusnog prijevoza – objasnio nam je Rajh.

Zbog povećanja trošarina AP će napraviti nove kalkulacije

Cammeo

ćana za 50 kuna na tisuću komada, a cijena kutije cigareta bit će viša za 60 do 99 lipa. Očekuje se da će ova mjere polučiti godišnji učinak od 450 milijuna kuna, a ove godine planira se uprihoditi 280 milijuna kuna. Međutim, novo povećanje trošarina dočekano je na nož. Hrvatska udruga poslodavaca priopćila je kako se ponovno radi na rastu proračuna umjesto da se provode uštede.

Cijene neće dirati ni taksi prijevoznik Cammeo. Kako smo doznali od Denisa Vreska, regionalnog direktora cijene taksi prijevoza neće ići gore. – Ne, naše cijene sigurno nećemo dirati i neće doći do poskupljenja prijevoza taksi Cammeom bez obzira na porast navedenih trošarina – rekao nam je Vresk. Kao što je najavila Vlada, trošarina na gorivo povećana je za 20 lipa po litri. Što se cigareta tiče, trošarina je pove-

Za očekivati je u dogledno vrijeme paralelno povećanje cijena proizvoda i

Lakoća odustajanja

– Upozoravamo na lakoću kojom se iznova odustaje od nužnih reformi u cilju smanjenja deficita, a povećavaju prihodi proračuna koji opet padaju na teret građana i gospodarstva. Rastom trošarina povećat će se cijene goriva, komercijalnog transporta

Javne politike

Druga Hrvats Što ka žu građank i?a

Robert Peharda S obzirom na to da treba kr pati proračun ske deficite i da llesa se pritišće iz Bruxe anji, da se taj deficit sm ađa bolje da se to dog šarina kroz povečanje tro ju nego da se smanju socijalna prava.

Tatjana Bujanić Definitivno nije u redu jer se ljudima smanjuju plaće, a trošarine rastu. Na taj naćin spast ćemo na prosjački štap.

Ivan Njegac Pošto cijena nafte pada, ćudno je da raste cijena goriva. Znam da država treba . novac , ali ne an taj način Nek oni sebi smanje plaće i na tajnačin uštede i prihoduju.

i drugih krajnjih proizvoda za potrošače. Poslodavcima se opet povećavaju troškovi poslovanja umjesto da ih se potakne na stvaranje dodane vrijednosti što jedino osigurava pozitivne gospodarske trendove. Benzinom gasimo vatru i nadamo se da ovi potezi nisu najava mjera koje su predstavljene u Bruxellesu – izjavio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Lančana poskupljenja

S njime se slaže i Mario Milak, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije. Nova povećanja trošarina, neminovno će dovesti do povećanja cijena proizvoda i usluga. – U ovoj se situaciji ova povećanja trošarina

Utorak, 21. travnja 2015.

sasvim sigurno neće dobro odraziti ni na gospodarstvenike, ni na obrtnike koji su na dnevnoj bazi korisnici tih energenata. Jasno je da će

veliki faktor hrvatskog gospodarstva, prisiljeni preseliti svoje poslovanje u susjedne zemlje – napomenuo je Dragutin Kranjčec, predsjednik

povećanje trošarina direktno utjecati na povećanje ulaznih troškova. Samim time za očekivati je u dogledno vrijeme i povećanje cijena paralelno proizvoda i usluga, zapravo lančana poskupljenja koja će se lomiti na gospodarstvu i na potrošačima. Tako da će nas to ponovno jako „lupiti po glavi“ – istaknuo je Milak dodavši kako je kupovna moć građana jako loša te da ova povećanja trošarina ne pokreću veću potrošnju, već upravo suprotno. Oštro su reagirali i iz Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika. Izrazili su svoje neslaganje s posljednjim odlukama, a naglasili kako je stanje u cestovnom prijevozu ionako loše te će ovime biti još i gore. – U vrijeme kada su hrvatski cestovni prijevoznici ionako tržišno nekonkurentni, na ovaj se način izravno utječe na daljnje uništavanje njihove pozicije, kako u zemlji tako i u svijetu. Krivim potezima sustavno se uništava hrvatsko gospodarstvo, dok se istovremeno najavljuje oporavak i izlazak iz krize. Danas su cestovni prijevoznici, koji čine

Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika. Kako je objasnio, umjesto stvaranja prihoda u tuzemstvu te samim time sudjelovanja u razvoju hrvatskog gospodarstva, za njih je ekonomičnije preseliti poslovanje i poticati razvoj i rast susjednih zemalja.

U vrijeme kada su naši prijevoznici ionako nekonkurentni, ovime ih se i dalje uništava

Točite u Sloveniji!

– Tražimo preispitivanje ispravnosti ove odluke, te ukidanje sporne izmjene Uredbe o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon. Kao pozitivan primjer iz našeg susjedstva možemo izdvojiti Sloveniju, Mađarsku i Italiju, zemlje gdje je moguće ostvariti i povrat trošarina na gorivo. Navedene mjere se odnose na gospodarske subjekte koji se bave prijevozničkom djelatnošću – rekao je Kranjčec i pozvao sve članove da započnu točiti gorivo u Sloveniji te ostalim susjednim zemljama, koje svojim mjerama pomažu gospodarskim subjektima. Kao krajnju mjeru, hrvatski cestovni prijevoznici vide u blokadi cesta i zaustavljanju teretnog prometa. e

Utorak, 21. travnja 2015.

Javne politike

Kolumna

Utorak, 21. travnja 2015.

OD KORZA DO MARKOVA TRGA

Naputak za popunjavanje slobodnih radnih mjesta

Hrvatska narodna stranka/Socijaldemokratska partija Hrvatske GH/VR - inferno -

Svim članicama i članovima treba pod hitno objasniti da je ova koalicija došla na vlast s motom „Promjene počinju u Varaždinu“, a to znači da moramo stvarno provesti potrebne promjene na svim nivojima. Nema nivoja koji smije ostati netaknut, nama ništa nije sitno nego sve bitno, od portira preko predsjednika mjesnog odbora do samog vrha. Nema tu da nemamo svoje ljude za te koje budemo smijenili jer takve dvije stranke moraju imati dovoljno kadra. A ako ga nemamo, stvorit ćemo ga. Ako ga ne možemo stvoriti na brzinu, tek onda razmišljamo da zovemo vanstranačke ali s tim da se nužno moraju učlaniti. S time da takvima provjeriti sve do petoga koljena, da ne bi ideološki bili zastranili. Batalite te priče o civilnom društvu, vrijednosti diplome i stručnih referenci, to je podvala onih koji neće da uspiju naše promjene. A one moraju uspjeti! To znači da promjene moraju biti temeljite, efikasne i sveobuhvatne, da ne duljimo - treba sve staro poslati u ropotarnicu prošlosti a izgraditi novo prema upu-

tama koje ćemo vam slati stalno. Tko ne razumije što treba napraviti ili se premišljavlja, o tome pod hitno izvjestiti temeljnu svoju organizaciju, najbolje predsjednika mjesnog ogranka, ovaj odma predsjednika gradskog, ovaj odma predsjednika županijskog odbora. Ako i oni ništa ne poduzmu obratiti se direktno na stranačku adresu da se temeljito pretrese ko i gdje opstruira promjene koje budu počele u Varaždinu. I onda se proširile na vertikalu. Sve temeljito pomesti znači oblatiti sve koji su bili prije nas, do zadnjeg koljena, razvrgnuti sve pravne akte, ne poštivati obaveze, smijeniti sve vodeće ljude, počev od radnika koji nisu bili naši, pročelnika, direktora, ravnatelja. Ako to mrska oporba bude zvala uhljebljivanje, nazvati novinare i objasniti im da smo preuzeli odgovornost i da moramo imati svoje ljude s kojima možemo promjene provesti jer stari kadrovi opstruiraju. Ako slučajno mediji otkriju da je zaposlena bliska ili dalja rodbina nekog našeg člana, čuditi se ko picek glisti i opovrgnut da ta osoba zna gdje joj je kćer ili

sin ili žena. Prvo i prvo gledamo knjižicu ili iskaznicu, a ne diplomu ili životopis. Vrag ti odnesel životopis, pa to svatko može nacifrati za sebe, ionako nitko ne bude priznao da je nesposoban i da nema reference, a drugo i drugo knjižicu i iskaznicu možemo lako provjeriti u stranačkoj evidenciji a ovo nam mogu podvaliti. Kad se treba obaviti intervju za posao ili neko testiranje, obratiti se koordinatoru radi mogućih šalabahtera. Ne pitajte da li je važno da ta osoba nešto zna o poslu za koji se kandidira. Još bolje da ne zna jer nije ni prirodno da ti niži ljudi budu pametniji i sposobniji od nas viših. E sad, u nekim slučajevima budu se tražili planovi i programi za posao za koji se kandidiraju naši ljudi. Recimo ako treba napisati program kad biramo ravnatelja vrtića, jer ovu ravnateljicu sad ne smijemo više izabrati, dobro je radila ali nije naša i zato ne može ostati, nama je vrtić važna ustanova jer je to preko 150 zaposlenih pa onda djeca i roditelji, to nam je prilika da pokažemo kako se brinemo za djecu, odgoj,

mlade. A to ne možemo sa stranim tijelima. Znači, da ponovimo: prvo potražimo nekoga našeg i sugeriramo da se kandidira. Čekaj, ne: još prije moramo postaviti svoje upravno vijeće i nadzorne odbore, ali o tom budete dobili drugi papir s naputkom. Ako treba napisati program, nek se snađe, najbolje prepisati strateške dokumente jer ti ionako nitko ne čita. Dobro, ne baš prepisati nego malo izmjeniti koju riječ. To konkretno znači za vrtić da se prepiše nacionalni program za predškolu i to se onda predloži, upravno vijeće i tak ne zna da to postoji, a i gradski vijećnici sumnjamo da budu čitali kad im je jasno da smo sve prije dobro posložili. Ako bi koji vijećnik slučajno pročitao, pustimo se bedasti i oštro osudimo takvu devijantnu pojavu kao totalno neprihvatljivu. Jer svaka promjena ima svoje devijacije, ako već cijela nije – devijacija. .S. Ako bi netko ipak pronašao ovakav naputak i objavio ga, proglasit ćemo ga plodom mašte ili podvalom političke konkurencije.

Homo democroaticus

Kolumna

Utorak, 21. travnja 2015.

PISMA IZ HRVATISTANA

Zašto smo odbacili pozitivno nasljeđe socijalizma

Piše: Branko Detelj

ak i kada bismo pristali biti upravo budalasto lakovjerni i neodgovorni prema elementarnoj logici, i kada bismo naklapanja rigidne desnice i gospode u štolama o tome kako je za sve ovdašnje probleme odgovoran netko tko se od duše odijelio prije trideset i pet godina - ili nešto što je u potpunosti potisnuto u svijesti i ne postoji već punih četvrt stoljeća - prihvatili kao činjenicu, preostale bi nam još najmanje dvije zbunjujuće dileme koje bismo morali objasniti prvenstveno sebi samima. Zajebite sad Tita i njegovu Jovanku – sviralo se mom starom sedamdesetih za Broza, baš kao što se meni na prijelazu milenija sviralo za HDZ, Tuđmana i njegovu Ankicu – ostavite po strani sve prežvakane sentimentalne klišeje poput

bratstva i jedinstva. Ako je dakle razdoblje između ‘45. i ‘90. uistinu bilo najcrnje razdoblje u našoj povijesti, mračni srednji vijek dvadesetog stoljeća, kako je moguće da čak 87 posto građana koji pamte SFRJ ispitanih u recentnoj anketi objavljenoj na portalu Moje vrijeme - navodi da se upravo u tom razdoblju živjelo bolje ili puno bolje nego danas? Pokušajte, uostalom, i sami napraviti mali privatni research na tu temu pa na potezu od Preradovićeve do Vrazove pitajte dvadeset nasumce odabranih sugrađana starijih od četrdeset i pet godina kada se živjelo bolje. Barem petnaest od njih, režite me gdje sam najtanji, reći će vam da je kudikamo bolje bilo u vrijeme mraka. Je li riječ o pukoj nostalgiji? Optimizmu sjećanja? ko i jest, ta je nostalgija utemeljena na jednoj goloj činjenici: u zadnjih sto pedeset, dvjesto godina, zadržimo se samo na tom periodu, generacija kojoj i sam pripadam prva je generacija koja po pitanju životnog standarda živi lošije od generacije svojih roditelja, a najveći

rast standarda zabilježen je upravo tu negdje, od pedesetih do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Naravno, valja se maniti bilo kakve idealizacije. Socijalistička Jugoslavija, jasna stvar, nije bila bajka niti ju treba prikazivati kao arkadiju u kojoj su tekli samo med i mlijeko. eđutim, postojali su u tom socijalizmu, pored svih negativnih pojavnosti koje pojedina diktatura nosi sa sobom, i neki dobro podmazani mehanizmi koji su funkcionirali sjajno. Primjerice obrazovanje, zdravstvo, prava radnika i tako dalje. Postavlja se stoga pitanje, to je ta druga zbunjujuća dilema, zašto mi od svega onoga što je tada važilo kao dobro nismo preuzeli i u nadolazeći sustav implementirali baš ništa. Zašto smo sve dobro iz prethodnog sistema odbacili kao suvišno, a zadržali samo ono loše? Zašto smo izgradili društvo u kojem su radnička prava na popisu izumirućih vrsta? Društvo u kojem je bolest, a svakim danom sve više i obrazovanje, privilegija bogatih.

Danas čak i najpozitivnije vrijednosti socijalizma za sobom nužno vuku isključivo negativne konotacije. Iz tog socijalizma, na kraju krajeva, mi smo, grlom u jagode, svim silama pohitali u nešto što ni u tragovima nismo mogli razumjeti, a ne razumijemo, posve je razvidno, ni dan danas. Rezultati te odluke na naplatu dolaze već godinama i mi ih ne umijemo servisirati. er, govoriti danas o kapitalizmu u Hrvatskoj isto je što i govoriti o demokraciji u Sjevernoj Koreji. To je nešto čega ovdje, baš kao ni tamo, nema. Tek propali pokušaj izigravanja Zapada. Kada bi se stoga društvene promjene koje su nas zatekle u zadnjih četvrt stoljeća trebale sažeti u jednu jedinu rečenicu, mogli bismo reći ovako: sistem u kojem je od pedeset zaposlenih njih dvadeset radilo, a trideset gledalo, i svi su imali i svima je manje-više bilo dobro, mi smo zamijenili sistemom u kojem njih četrdeset i pet tobože jako radi, pet gleda, i baš nitko nema, baš ništa ne funkcionira i baš nikome nije dobro.

Politika

Utorak, 21. travnja 2015.

KRITERIJI

Zašto su (ne)skloni ukinuti županije Moguće je da su HNS i HDSSB procijenili da će uvedu li se regije postići jednako dobar ili još bolji rezultat

Tekst: Damijan Bermanec

Ovisi li stav neke stranke o ukidanju županija prije svega o tome koliko je ona uspješna na razini županija? Jesu li stranke koje su uspješnije na razini županija sklonije njihovom očuvanju od onih koje su manje uspješne? Najuspješnija stranka na županijskoj razini u Hrvatskoj je HDZ – on ima čak 11 od 20 župana. Slijede SDP, HNS i HSS s po dvojicom te HDSSB i IDS s po jednim županom. Znači li to da je HDZ protiv ukidanja županija, a svi ostali za? Nije baš tako.

HDZ doista jest protiv ukidanja županija, njegov predsjednik Tomislav Karamarko trenutno je u hrvatskoj javnosti najistaknu-

Zanimljivi su stavovi stranaka koje nemaju nijednog župana

tiji protivnik te ideje. SDP je s druge strane vrlo neuspješan na regionalnoj razini (ima tek dvojicu župana) i sklon je ukidanju županija i uvođenju regija. No Vlada nije forsirala to pitanje i očito je da u njenom mandatu neće biti ukidanja županija i uvođenja regija. Je li HDZ protiv ukidanja županija prije svega zbog toga što je u njima tako uspješan? Ako ne vjerujete da se radi o tome, zapitajte se bi li HDZ bio skloniji ukidanju županija da je situacija obrnuta, odnosno da HDZ ima dvojicu,

a SDP 11 župana? Je li SDP skloniji ukidanju županija prije svega zbog toga što je u njima tako neuspješan? Ako mislite da se ne radi o tome, zapitajte se bi li SDP bio jednako sklon ukidanju županija da je situacija obrnuta, odnosno da on ima 11, a HDZ samo dvojicu župana? Zanimljiv je slučaj s HNSom i HDSSB-om. HNS ima dvojicu, a HDSSB jednog župana. Jesu li te stranke na županijskoj razini uspješne ili neuspješne? U usporedbi s HDZ-om one su neuspješne, no u usporedbi sa

Utorak, 21. travnja 2015.

Politika

Je li HDZ protiv ukidanja županija zbog toga što je u njima tako uspješan? Ako ne vjerujete da se radi o tome, zapitajte se bi li HDZ bio skloniji ukidanju županija da je situacija obrnuta

SDP-om one su prilično uspješne. No ako su prilično uspješne, kako to da se zalažu za ukidanje županija i regionalizaciju (HDSSB mnogo glasnije od HNS-a). Znači li to da se ove dvije stranke u svojim stavovima o budućnosti županija ne vode prije svega vlastitiom uspješnošću ili neuspješnošću na županijskoj razini nego nekim drugim razmišljanjima? Možda, no ne i nužno. Moguće je da su u HNS i HDSSB procijenili da će ukinu li se županije i uvedu regije postići jednako dobar ili još bolji rezultat

Vlada nije forsirala to pitanje i očito je da u njenom mandatu neće biti ukidanja županija na izborima. Tu je i pitanje bi li HNS i HDSSB bili skloni ukidanju županija i uvođenju regija i da (kao HDZ) imaju 11 župana? Zanimljivi su i stavovi stranaka koje nemaju nijednog župana – uzmimo samo primjer HSLS-a,

ORaH-a i Reformista. Sve tri stranke se jasno zalažu za regionalizaciju i ukidanje županija. No bi li se one za to tako jasno zalagale i da (kao HDZ) imaju 11 župana? Birači bi prije nadolazećih parlamentarnih (pa i lokalnih) izbora trebali

razmisliti i o takvim stvarima. Koje stranke se u pitanju ukidanja županija i uvođenja regija prije svega vode vlastitom uspješnošću na županijskoj razini, a koje (ako takvih ima) prije svega nekim drugim (za prosječnog građanina važnijim) razmišljanjima? Želite li glasati za stranku (ili koaliciju) koja će o budućnosti županija prije svega odlučivati na temelju vlastite uspješnosti ili pak za onu (ako takva postoji) koja će se prije svega voditi nekim drugim (važnijim) razmišljanjima? e

Život

Utorak, 21. travnja 2015.

GORAN BOROVIĆ

Na pravi put izvele me borilačke vješ

Prije svog posljednjeg meča Goran Borović nervozan je kao i pred prvi meč. Njega život nije nimalo mazio, no iz svega je izašao jači i kvalitetniji kao osoba te borac. Za etjednik ispričao je nadahnjujuću životnu priču... Život piše romane, tvrdnja čao. To je iza mene. No, boje kojom se najbolje može rilačke vještine odvele su me opisati život i borilačka kari- na pravi put i maknule od jera Varaždinca Gorana Borovića. Njega život nije nimalo mazio, no iz svega je izašao jači i kvalitetniji kao osoba te borac. Borilačke vještine maknule su ga od devijacija s obzirom da je od 1989. pa do 1996. bio u Odgojnom domu Mali Lošinj. -Život me nije nimalo mazio, a o životnoj epizodi na Malom Lošinju ne bih pri-

Životna epizoda na Malom Lošinju sada je iza mene

devijacija. Borilačke vještine naučile su me disciplini i u teškim životnim situacijama pomogle – rekao je Goran Borović koji se borilačkim vještina počeo baviti baš u Odgojnom domu na Malom Lošinju 1993. godine.

Početak

- U ono vrijeme Branko Cikatić osvojio je K-1 turnir u Japanu i to me natjeralo da se počinem baviti borilačkim sportovima. U ono rat-

no doba fasciniralo me kako jedan borac može pronijeti ime Hrvatske u cijelom svijetu i svojim borbama skrenuti pažnju na tako malu zemlju – dodao je Borović prisjetivši se samih

Borilačke vješ naučile su me disciplini i teš životnim situa

Utorak, 21. travnja 2015.

Život

le su štine

eštine e škim acijama

Piše: Ivan Tomašković Foto: Siniša Sović

Ĺ˝ivot

Utorak, 21. travnja 2015.

320 mečeva i teški udarci Varaždinski borac u svojoj karijeri odradio je 320 mečeva i primao teške udarce. Sastavni dio svakog sporta su ozljeda pa je tako i Goran u svojoj karijeri nekoliko puta bio ozlijeđen. Riječ o

Život puknućima nosa, rebara, ruku i donje čeljusti. -Primao sam teške udarce i normalno da se posljedice osjećaju. Ozljede su sastavni dio svakog sporta i također ih nisam izbje-

početaka. - Na samom početku trenirao sam u katastrofalnim uvjetima. Trčao sam bos, nije bilo ringa, no bio sam jako uporan i trud se ubrzo isplatio. Jednostavno borilački sportovi postali su moja velika strast, a ubrzo su stigli i rezultati – istaknuo je 37-godišnji Borović usporedivši prijašnje i današnje borilačke treninge. - Kako se sve grane razvijaju, tako je napredovala i znanost u borilačkim sportovima. Prije se treniralo i do tri sata, dok današnji trening traje sat i 15 minuta – rekao je Borović koji je u karijeri odradio 320 mečeva u savateu, kickboxingu, disciplini K-1 i tajlandskom boksu. Bio je prvak Europe, svijeta i Mediterana u savateu, a trenirao je s najboljim svjetskim borcima.

gao. Laške se ozljeda proboljela ako ste u meču pobijedili, no kad sam izgubio i još se ozlijedilo, sve je boljelo – rekao je Borović koji se nakon 22 godine karijere oprašta od borilačkih sportova.

Poznat u svijetu

- Prošao sam cijeli svijet. Bio sam na svim kontinentima osim Sjeverne Amerike i na to sam jako ponosan. Borio sam se s najboljim svjetskim borcima, a posebno lijepo bilo je u južnoafričkom Cape Townu i na Tajlandu. Mnogo sam naučio od tamošnjih boraca, a na Tajlandu su mi ponudili neke profesionalne mečeve. Moramo sam ih odbiti. Također lijepo je bilo i u Nizozemskoj gdje sam trenirao s najboljim nizozemskim borcima po K-1 pravilima – istaknuo je Borović koji je na posljednjem Prvenstvu Hrvatske prošle godine u finalu do 75 kilograma svladao Miroslava Tustića i tom je pobjedom izborio plasman na Europsko prvenstvo, međutim, odlučio je da neće ići. S obzirom da titulu prvaka Europe ima, nije bio motiviran za odlazak na europsku

Na početku sam trenirao u katastrofalnim uvjetima. Trčao sam bos, nije bilo ringa, no bio sam jako uporan i trud se ubrzo isplatio

smotru, dok mu je cilj bio odlazak na Svjetsko prvenstvo u Madagaskaru koje se trabalo održati iduće godine. Na kraju će se to prvnestvo održati tek za dvije godine pa se Borović nakon 22 godine odlučio povući. - Plan je bio nastupiti na prvenstvu svijeta u Madagaskaru, no ono je tek za dvije godine. Riječ je o dužem vremenskom periodu pa sam se odlučio na svršetak karijere.

Branko Cikatić osvojio je K1 u Japanu i to me potaknulo Moram reći da mi je već polako dosta boksa – objasnio je Borović koji za ničim u svojoj karijeri ne žali.

Ne žali

-Da sve radim ponovo, ništa ne bih mijenjao. Opet bi napravio sve kako sam napravio. Vrlo sam zadovoljan svojom karijerom i vjerujem da sam ostavio trag u hrvatskom borilačkom sportu. Imao sam priliku da odem u Japan na gdje bi se borio u K-1 Maxu, no na koncu se nešto izjalovilo – rekao je Borović koji gotovo nikad nije imao pravu podršku Grada i Varaždinske

Život

adekvatne prostorije za od borilačkih vještina nije Radio sam vrlo treninge – rekao je Borović, mogao živjeti. je završio višu trenersku Nema kruha kao zaštitar koji školu na Kineziološkom fa- - Osvajao sam svjetske i eukultetu u Zagrebu. Trenutno ropske titule, a nemam pravo jer od njegov Savete kluba Omega na nikakvu mirovinu kao što četrdesetak članova, no su je uzeli bivši nogometaši, borilačkih ima ističe da je stanje u varaž- vaterpolisti i rukometaši. Bio borilačkom spor- sam osuđen da cijelo vrijeme sportova dinskom tu loše. -Nitko nas ne cijeni. Za nas U Varaždinu nije moguće misle da smo nasilnici, no mnogi borci moraji mnogo smo svi živjeti raditi da bi postigli ovakve rezultate. Što se pak tiče u razjedinjeni, županije. stanja u varaždinskim bori-Nikad se nikome nisam lačkim sportovima, svi smo a mogli ulizivao, a da sam to radio razjedinjeni, no jednostavvjerojatno bih bolje prošao. no drugačije ne ide. Da je bismo Ovako nemam ni adekvatne stanje drugačije, dominirali prostorije za treninge svojih bi u Hrvatskoj što se tiče sa- dominirati u boraca, a šestorica se sprema- vatae i kickboxinga – objaju nastup na prvenstvu Euro- snio je varaždinski borac Hrvatskoj pe. Dok neki klubovi imaju k o j i

Utorak, 21. travnja 2015.

radim kao zaštitar ili kao spasilac jer samo od borilačkih sportova gotovo je nemoguće živjeti – dodao je Borović koji je tako u 37-godini stigao do konca svoje karijere. Oproštajni meč imat će u na veliki spektakl “OPENFIGHT” održat će se 20. lipnja ma vanjskom terenu TTS Sport centra uz sedam uvodnih mečeva. -Prije svojeg posljednjeg meča nervozan sam kao i pred prvi meč. Dao sam ponude slovačkim i češkim borcima pa ćemo vidjeti tko će pristati da sa mnom podijeli ring. Očekujem pravu borilačku priredbu u kojoj će varaždinska publika sigurno uživati - zaključio je Borović. e

Utorak, 21. travnja 2015.

Ĺ˝ivot

Intervju

Utorak, 21. travnja 2015.

MILIVOJ DRETAR POVJESNIČAR I PRE

Niti su svi antifaši niti svi komunisti Zajednica udruga antifašističkih boraca i antifašista Varaždinske županije ovih dana ubrzano radi na pripremi predstojeće svečane proslave Dana pobjede nad fašizmom. Ovogodišnja jubilarna proslava organizira se na razini cijele države – u organizacijski odbor uključeno je pet ministarstva, Savez antifašista te više civilnih udruga...

Utorak, 21. travnja 2015.

Intervju

EDSJEDNIKA ZUAB-a

isti bili komunisti, - partizani

Razgovarao: Josip Novak Foto: Siniša Sović

22 Europa, Rusija i bivše zemlje SSSR-a te Izrael tradicionalno slave Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu, a ove godine u Hrvatskoj će napokon biti niz prigodnih manifestacija, doznajemo od

Intervju Skup će biti održan u srijedu 6. svibnja u popodnevnim satima, nakon polaganja cvijeća kod spoemn-kostrnice na varaždinskom gradskom groblju. U Organizacijskom odboru su predstavnici Varaždinske županije, Grada

Korijeni fašizma su u jednom ekstremizmu godinama krijepljenom gospodarskom krizom prof. Milivoja Dretara, povje- Varaždina i antifašističkih sničara i predsjednika ZUA- udruga. Svi zajedno radimo BA Varaždinske županije. da program bude što svečaniji. Popis uzvanika još nije Fašizam je zlo dovršen, ali očekujemo da će Svečana akademija povo- se u HNK tražiti i stolica više. dom Dana pobjede nad fa- Tragedija Drugog svjetšizmom najavljena je za po- skog rata ostaje kao vječni četak svibnja u Hrvatskom podsjetnik na njegove užanarodnom kazalištu u Va- se. Gdje su korijeni fašizma raždinu. Jesu li već poznati i kako je i kada to zlo stiglo izlagači i točan datum? u naše krajeve?

Danas, sedamdeset i više godina od Drugog svjetskog rata, na taj događaj gledamo bitno drugačije nego tadašnji narod. Kao početak rata uzima se datum 1. rujna 1939., iako nije prevelika pogreška ako velimo da je rat započeo dolaskom Hitlera i nacista na vlast u Njemačkoj. Jer, upravo je taj trenutak pokrenuo lavinu događaja koji su zatim doveli do najvećeg svjetskog sukoba u povijesti. Pitanje je kako bi se ponašali ostali diktatori u Europi i svijetu da nije bilo snažne fašističke vlasti u najjačoj europskoj sili. Korjeni fašizma su u jednom neshvatljivom ekstremizmu koji je godinama krijepljen velikom gospodarskom krizom i nemogućnošću rješavanja bitnih državnih problema. Rat se smatrao prihvatljivim, ukoliko će ti problemi nestati pa je tako ratna industrija i naoružavanje trebalo efektivno rješiti problem viška nezaposlenih.

Nadam se da pravih fašista više nema Krajem ožujka ove godine osnovana je Antifašistička liga Republike Hrvatske. O kakvoj je asocijaciji riječ? Cilj je da se okupe sve udruge i institucije koje svojim radom promiču antifašizam i antifašističke vrijednosti. Zajedničkim radom i koordinacijom akcija uspješnije bi se oduprlo nadirućem širenju nacionalizma, ksenofobije

i neofašizma koji se, na žalost, sve više javljaju u hrvatskom društvu. Na revizionizam se prije gledalo sa sprdnjom, no vidimo da ni Europa nije pošteđena rasizma, mržnje prema strancima i manjinama, homofobije. Tome se treba odlučnije suprotstaviti. Postoje li još „unutarnji“ ili „vanjski“ neprijatelji i gdje su danas - fašisti?

Ne znam o kakvim je neprijateljima riječ, mislim da smo za velik dio nevolja i problema koje imamo - krivi mi sami. Prije smo optuživali Beč, Budimpeštu, Moskvu, Beograd... Tko nam je sada kriv? Možda Zagreb? Ili Washington, ili Bruxelles...? Nadam se da pravih fašista više nema, a da njihovih pristaša i simpatizera ima malo.

Utorak, 21. travnja 2015.

Bistu nije t Osuđujete li postupak uklanjanja biste Josipa Broza Tita iz Ureda Predsjednice Republike Hrvatske i zašto? Ne podržavam njen postupak. Mislim da predsjednica ima mnogo obaveza i zadataka koji su bitno važniji od pitanja je li Titova bi-

Prije smo optuživali Beograd, Beč, Moskvu, tko nam je sada kriv? Hrvatska se nakon 10. travnja 1941. godine i proglašenja NDH našla na strani sila osovine. Kakva je po vama to država bila? Iako je 10. travnja prikazivan kao datum nakon kojeg je uskrsnulo tisućljetno hrvatsko kraljevstvo, danas ne bi ama baš nitko trebao gajiti iluzije o kakvoj je to „državi“ bila riječ. Država bez podjele vlasti na zakonodavnu, sudsku i izvršnu i koja egzistira na odlukama i „proglasima“ jednog fašista - Pavelića. Hrvatska u kojoj su etnički čisti hrvatski krajevi poput Me-

s n Is i o m je je im v n

Intervju

Utorak, 21. travnja 2015.

trebalo micati

sta u predvorju ili radnoj sobi njenog Ureda. stu su zgradu koristili prijašnji predsjednici od kojih nijedan nije maknuo tu bistu. I Tito e bio predsjednik koji e koristio taj ured. On ma svoju povijesnu važnost, priznali to neki ili ne. Bista je tre-

bala tamo ostati. No, ukoliko će uklanjanje biste pomoći gospođi predsjednici da se još više angažira na rješavanju svakodnevnih problema obespravljenih, bolesnih, blokiranih, nezaposlenih građana, onda ću shvatiti taj potez.

đimurja, Dalmatinske zagore i otoka predani fašistima, a u zamjenu se dobilo Rudo, Čajniče, Han-Pijesak i ostale bosanske vrleti. Jer Bosna je uvijek bila dio Hrvatske, pa zar Dalmacija nije? Gdje su Zvonimirov i Krešimirov grad? Gdje su Nin, Split, Rijeka, Krk? U Italiji? Najsmješnije je što je ta „nova država“ u svom nazivu istaknula i pridjev „nezavisna“. Nezavisna od koga? Možda od Njemačke i Italije koje su u NDH držale svoju vojsku, a koju je morala uzdržavati ta nezavisna vlast? I gdje su završile hrvatske žitarice,

Kolinda Grabar Kitarović ima važnije zadatke od pitanja Titove biste

Intervju

Utorak, 21. travnja 2015.

Živo još samo tridesetak boraca U Europi i svijetu obilježava sedamdeseta obljetnica pobjede nad nacifašizmom u Drugom svjetskom ratu, u kojem su veliki doprinos dali i hrvatski partizani. Znate li koliko ih još ima živih i kakav im je status? Hrvatskih antifašističkih boraca svakim je danom sve manje. U našoj županiji ih je tridesetak. To su sada ljudi u dubokoj starosti, govorimo o osamdeset i devedesetgodišnjacima koje pod stare dane tišti breme godina i bolesti. No, možda ih još

više od svega boli ljudska glupost i nepravda na svakom koraku. Od smanjenja i ukidanja mirovinskih doprinosa, izjednačavanje njihovih prava sa korisnicima prava tzv. „domovinske vojske“ (1941.-45.), nepoštovanja njihovog doprinosa u borbi za slobodu. Doživjeli su da su imena njihovih prijatelja iz rata, suboraca i heroja izbrisana s trgova, ulica i institucija i da se blati Narodnooslobodilačka borba. Istina, slavi se Dan antifašističke borbe, ali većina

Na tajnom sastanku u šumi kod sela Turčin započinju pripreme za prve diverzije rude, drvo? Na slobodnom svjetskom tržištu? Naravne da ne, našim se blagom hranila fašistička zvijer koja se nametnula cijeloj Europi i za što su bila potrebna ogromna sredstva. Kako je došlo do ustanka i otpora u našem kraju? Nakon okupljanja prvih partizana u šumi Brezovica kod Siska, vijest o ustanku se brzo proširila. Na tajnom sastanku lokalnih komunista koji je održan u šumi kod sela Turčin (28. lipnja 1941.)

započinju pripreme za prve diverzije koje su ubrzo uslijedile. Mladi aktivisti rezali su telegrafske žice, rušili stupove, oštećivali prugu, lijepili plakate i bacali letke protiv ustaškog režima. Mnogi su kasnije stradali u zatvorima, logorima, masovnim stratištima. Teror nad civilnim stanovništvom, napaćeni je narod još više okretao protiv ustaškog režima. Neka su sela slovila kao „crvena“ i mještani su teško platili taj nadimak.

građana taj praznik koristi za spojen odmor na moru, dok se spomenici posvećeni NOB-i svakodnevno ruše, oštećuju ili stoje zapušteni. Na fasadama strše uglata slova “U“ kao u najvećim danima NDH, na stadionima se diže desnica i huči zadomspremni. Jesu li to uistinu te vrijednosti koje smo baštinili nakon što smo se 1941. svrstali na stranu slobodnog i demokratskog svijeta? Mora li nas Europa i dalje učiti našoj povijesti? Želimo li takvu Hrvatsku?

Spas u partizanima

Za koje su se to vrijednosti naši antifašisti tako žestoko borili i ginuli do prvih dana svibnja 1945.? Pojam slobode svima je bio prvi na umu i najbolje je dizao mase na noge. Komunisti su uspješno propagirali zajedništvo, jednakost, solidarnost. To je privlačilo i žene i muškarce, Hrvate, Srbe, Židove, Čehe, mlade i stare, siromašne... Naravno da su zločini fašista i domaćih kvislinga potaknuli velik odaziv stanovništva koje hrli u partizanske jedinice, ponajprije iz straha za živote, ali bilo je tu i drukčijih osjećaja, poput osvete za proživljene progone. Biti dijelom partizanske vojske neki puta je značilo jedinu slamku spasa, prvenstveno mislim tu na Židove koji nisu imali

kamo pobjeći. Mogu li se istinski hrvatski antifašisti, koji nisu u rat krenuli zbog partijskih ideala, nakon završetka rata smatrati prevarenima? Nisu svi antifašisti bili komunisti, a niti su baš svi komunisti bili u partizanima. Neki su cijelo vrijeme proveli u ilegali usred Zagreba, Varaždina ili negdje drugdje. Drugi su se priključili partizanima, ne zato jer su bili komunisti, već zato da se suprotstave zvijeri koja je otimala ljude iz njihovih domo-

Antifašisti su danas ljudi u starosti koje v svega boli ne

Utorak, 21. travnja 2015.

Intervju vjerojatno nisu.

Nakon rata - osveta

Na širem varaždinskom području evidentiran je velik broj stratišta s posmrtnim ostacima žrtava poraća. Tko snosi odgovornost za njihovu smrt i je li itko odgovarao? Vjerojatno se nikad neće u potpunosti saznati točan broj žrtava rata i poraća. Oni koji se površno bave poviješću vole baratati neutvrđenim brojkama, a na primjeru Jasenovca vidjeli smo kako je to pogrešno: od preko milijun žrtava do nekih izjava gdje se spominje tek nekoliko tisuća... Istina je da j e velik dio ljudi

va i punila logore i masov- su se karađorđevski monarne grobnice. Jesu li svi znali hizam, a potom i fašizam, kako će život izgledati nakon po- kazali lošim i gore nije 1945. – tko je to mogao zamoglo biti. Da su oče- d a o misliti? Svi su se radovali kivali kako će neki od i u što skorijem završetku prvoboraca poslije zarata, misleći kako će vršiti u zatvoru ili nakon njega sve na Golom biti lako. Željeotoku – li su živjeti u pravednijem svijetu jer

u dubokoj više od epravda

stra-

ratu i nakon njega. Sprovodila su se brzinska suđenja, prokazivanja, cinkanja. U danima nakon rata nije trebalo mnogo da netko izgubi glavu, osveta je radila svoje. Stradavali su i civili. Mnogi nevini, dok su glavni zločinci - Pavelić, Luburić, Moškov, Kavran i drugi pobjegli i prepustili svoje osveti. No, nije Jugoslavija tu nikakav crni primjer – na desetke tisuće pristaša fašizma likvidirano je u Francuskoj, pa i u Norveškoj, Čehoslovačkoj, Rumunjskoj, SSSR-u. Nitko radi toga kasnije nije pozivan na odgovornost jer je to tada bio dio državne politike. Treba li nam nekakav “Svehrvatski grob” ili groblja za brojne neidentificirane žrtve rata i poraća? Svatko ima pravo oplakivati svoje žrtve, ali na dostojanstven način i bez politikanstva. Svaka žrtva ima pravo na svoj grob, a groblja su mjesta štovanja i pijeteta prema mrtvima. Suvišno je raspravljati o nekakvom mješanju kostiju žrtava ustaškog terora s njihovim egzekutorima. Naime, ni žrtve komunizma nikad ne bi složile da se njihovi posmrtni ostaci ukopaju pored naredbodavaoca njihovih ubojstva. e

Intervju

Utorak, 21. travnja 2015.

Kolumna

Utorak, 21. travnja 2015.

PRIČE S KAVICE

Seks, klopa i mir božji Sva po propisu i usklađena s idealima ljepote manekenki iz modnih časopisa. Dlake redovno depilira, tijelo kvarca, a ulaže i u svoj duhovni razvoj, jer svaka kuna s vremenom će se itekako isplatiti...

Piše: Ines Hrain

Ne voli neobrijane, ali ne voli ni face poput dječjih guzica. Ne zanimaju ju ptičice sa šankova, ali niti oni povučeni i nesigurni koji samo sjede doma. Međutim, svakako bi htjela da svi oni zajedno luduju za njom...

nam jednu mlađahnu curu, vitka je i tanka poput breze, zgodna je pametna, školovana i zaposlena na odličnom radnom mjestu. Uvijek je obučena po posljednjoj modi, jednom tjedno odlazi na frizuru, a triput tjedno na rekreaciju. Ima zgodan novi auto, vlastiti stan i dovoljno novaca. Nokti su joj manikirani na rukama i na nogama, a na kozmetiku troši koliko i na režije. Svake naočale na njezinom nosu, rukavice na rukama, kapa na glavi, šal oko vrata, ima svoju modnu marku i ona je od gaćica do obrva žena novog doba. Sva po propisu i usklađena s idealima ljepote manekenki iz modnih časopisa. Dlake redovno depilira, tijelo kvarca, a ulaže i u svoj duhovni razvoj, jer svaka kuna potrošena na duhovnost s vremenom će se itekako isplatiti. Kad konačno uhvati nekog frajera. Pravog frajera. Jer ovi idioti koji je salijeću, nisu joj ni do koljena. Jedan previše pije, drugi je promijenio previše ženski, treći nije imao nikoga deset godina, što je samo po sebi sumnjivo. Ovaj živi s mamom, a to je katastrofa, onaj živi sam, ali pitanje je zašto

mu se već neka nije uselila. Neki su za nju neškolovani, neki su previše školovani pa se samo znaju praviti važni. Neki preniski, drugi previsoki. Ne voli neobrijane, ali ne voli ni face poput dječjih guzica. Ne zanimaju ju ptičice sa šankova, ali niti oni povučeni i nesigurni koji samo sjede doma. Međutim, svakako bi htjela da svi oni zajedno luduju za njom. A ona im s visoka daje košarice, dok se ne pojavi pravi. stodobno, u njezinoj blizini radi žena, koju godinicu starija, malo niža i s malo više kila od nje, oblači se na rasprodajama, gleda da kozmetiku kupuje srijedom kad su popusti, depilira se sama kod kuće, kad stigne. Kosu pere ručno, frizuru oblikuje četkom. Vrckasta je i nasmijana, baš ju briga što ne izgleda kao sa stranica modnih žurnala. dvarača ima kao u priči. Svi bi rado s njom spavali, a poneki bi i pravu vezu. Kad se ona pojavi u prostoriji, muškarci se odmah zapnu poput pušaka, bulje u njezine obline, lica im se ozare. a se ona ljepotica s početka priče čudi što su svi pronašli

U P

na ovoj starijoj koki za koju se jasno vidi da je prerasla konfekcijski broj koji nosi, na kojoj se ponekad može primijetiti i neukusan izrast friških dlačica. Koja se ceri kao da je osvojila Ameriku, umjesto da se srami što nije savršeno namazana i što nosi robu s rasprodaja. Kad takvu u krevetu raspakiraš,oko struka joj se razlije nekoliko ćurki, a kad bi joj maknuo crvenu šminku s usana kojom skreće pažnju, lijepo bi se vidjele bore oko očiju. eđutim, na ogromno čuđenje naše ljepotice, svi i dalje pokazuju želju da spavaju s ovom bucikom, dok nju, tako fino istimarenu i obučenu u zlatno ruho, nitko ni ne primjećuje. edno je jasno, naši hormoni još uvijek nisu evoluirali, životinjski nagoni u nama traže životinjske nagone i u suprotnom spolu. taviš li lavici ukrasne zvončiće i šarene trake po grivi, lava će i dalje zanimati samo jedno, a to su dvije stvari – seks, klopa i mir božji…

M J