BROJ 121. 20. SIJEČNJA
Slučaj bala u Brezju pod monitoringom Europske komisije
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
O EKSKLUZIVN DOZNAJEMO
2
Kronika tjedna
NEVJERICA VARAŽDINACA
Ugašeno dopisništvo Večernjeg lista
Medijski djelatnici s varaždinskog područja u nevjerici su ovih dana dočekali vijest o gašenju varaždinskog dopisništva Večernjeg lista, napose o otkazima novinarima koji su u njemu radili. Bio je to ujedno i povod mnogim reakcijama osoba iz varaždinskog javnog života, među prvima Zlatka
Upravi Večernjeg lista obratili otvorenim pismima. - Potpuno mi je nejasna vaša poslovna politika i rušenje tradicije jednog od najznačajnijih kanala informiranja. Uvijek sam stajao u obrani novinara i novinarstva općenito, pa i u situacijama kada se njihovo pisanje nije slagalo s mojim stavovi-
RASPLET POSTUPKA ČEK
Korade ponovno u istražnom zatv Mario Korade (26), sin pokojnog umirovljenog generala Ivana Koradea, završio je u istražnom zatvoru nakon što je prijavljen zbog prijetnji, ilegalnog posjedovanja oružja, te protupravnog oduzimanja slobode trojici muškaraca koje je zatekao kako sijeku drva njegovoj šumi.
Tukao ih je drškom pištolja, kolcem te ih pošpricao suzavcem Iz Uprave odgovaraju da time financijski stabiliziraju tvrtku Mehuna. Regirao je potom i županijski HDZ koji je za sve prozvao lokalnu vlast, a onda i dožupan Kišić i gradonačelnik Habuš koji su se
ma - napisao je Habuš. Vezano uz gašenje varaždinskog dopisništva i otpuštanje zaposlenika, iz Uprave Večernjeg lista odgovorili su pak da je riječ o “mjerama prilagodbe, organizacije i smanjenja troškova”. - Planiramo uspješno odgovoriti i na buduće tržišne potrebe u zahtjevnom poslovnom okruženju. Jedna od mjera je odluka da se ugase regionalna izdanja za sjeverozapadnu i središnju Hrvatsku - stoji u njihovom priopćenju.
Utorak, 20. siječnja 2015.
Korade, koji je već prijavljivan zbog nasilničkog ponašanja, naišao je na trojicu muškaraca dok je šumom šetao psa. Optužio ih je da mu kradu drva, te u idućem trenutku potpuno pobijesnio. Nakon brojnih prijetnji počeo je mahati i oružjem, te ih svu trojicu, kako tvrde istražitelji, zatočio u šumi. Jedan od napadnutih na kraju je završio u bolnici, da bi nakon toga sva trojica podnijela prijavu protiv
Koradea. Slučaj je preuzelo tužiteljstvo koje je od Županijskog suda u Zagrebu zatražilo da se nasilnom 26-godišnjaku odredi istražni zatvor kako ne ponovno divljao i prijetio. No, sudac istrage Krešimir Devčić nije prihvatio tu argumentaciju budući da Korade, iako sklon nasilnim ispadima, nikada zbog toga nije osuđivan. U svojoj kaznenoj evidenciji ima tek nasilničko ponašanje u obitelji. Ipak, kako ne bi utjecao na svjedoke, a prije svega na svog prijatelja koji je također bio nazočan ovom incidentu, rasplet postup-
KAT ĆE U REMETINCU
o nasilan, završio voru
“Mislim da je bio na drogama, izgledao je kao životinja”
tjednik
dočenja muškaraca koje je napao: - Dok smo klečali, prvo je drškom pištolja udario brata Nenada. Prije toga nas je pošpricao suzavcem da se ne možemo braniti. Svakoga od nas je po nekoliko puta udario tim pištoljem po glavi i leđima. Uzeo je kolac i njime nas tukao. Mislim da je bio naka čekat će u Remetincu. drogiran, izgledao je kao U 24 sata došli su do no- životinja – rekao je napadvih detalja, odnosno svje- nuti Robert.
e
3
Kronika tjedna
Utorak, 20. siječnja 2015.
IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
ZAGORJE-TEHNOBETON
Namjeravaju dokapitalizirati tvrtku sa 120 milijuna kn Varaždinska građevinska tvrtka Zagorje-Tehnobeton objavila je javni poziv zainteresiranima za sudjelovanje u postupku restrukturiranja Društva dokapitalizacijom tvrtke... Uprava Društva objavila je u ponedjeljak javni poziv svim zainteresiranim osobama da dostave svoje ponude za sudjelovanje u postupku dokapitalizacije Društva kroz povećanje temeljnog kapitala izdavanjem novih dionica.
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
Očekivani ukupni iznos dokapitalizacije Društva je sto dvadeset milijuna kuna. Prikupljanje ponu-
Ponude zainteresiranih prikupljat će se u dva kruga da, odnosno iskazivanje interesa za sudjelovanje u postupku restrukturiranja, provest će se u dva kruga.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
Legendarni Milj novi je trener NK
PROŠLI IZBORI...
Štromar i Bilić čestitali Kolindi, Stričak se požalio na medije Koordinator zajedničkog Izbornog stožera kandidata Ive Josipovića za Varaždinsku županiju i varaždinski župan Predrag Štromar priopće-
“Nas se uvijek granatira sve dok ima municije, a njih baš i ne” njem je zahvalio biračim Varaždinske županije što su izašli na izbore za predsjednika Republike Hrvatske te naglasio kako je sjever Hrvatske pokazao da želi građansku, tolerantnu i radišnu zemlju. Novoizabranoj predsjednici čestitao je na pobjedi te
Utorak, 20. siječnja 2015.
joj zaželio uspjeh u radu. Ludbreški gradonačelnik i saborski zastupnik Dubravko Bilić također je čestitao novoj predsjednici, dok se šef HDZ-a Anđelko Stričak se požalio na izvješćivanje medija tijekom kampanje. - Ako netko od naših napravi neku ‘bezvezariju’, nas se granatira sve dok ima municije, a drugu stranu baš i ne - rekao je, napominjući da je na njihove tiskovne konferencije dolazilo manje novinara nego na one iz protivničkog tabora. - Smatramo da je u kampanji protivnička koalicija bila bolje i kvalitetnije praćena. No, to ne zamjeramo nikome, već sami sebi jer očito nismo uspostavili dobar kontakt – zaključio je na kraju Stričak i novinarima izrazio podršku u njihovom radu.
Legendarni kapetan Varteksa, Miljenko Mumlek započeo je svoju trenersku karijeru i to baš u svom matičnom klubu NK Varaždinu. Ovu odluku donijela je 12. siječnja tročlana Stručna komisija NK Varaždina. - Ovo je veliki izazov. Jednom se mora početi. Dugo sam čekao i ogađao početak trenerske karijere, no odlučio sam da je sada vrijeme za mene. Vjerujem da ću tako napredovati i jednom biti trener na višoj razini rekao je Miljenko Mumlek, novi trener NK Varaždina. Mumleka čeka težak posao budući da Va-
raždin drži 10. mjesto u 3.HNL Istok, a ekipa je u rasulu. - Ekipa je vrlo mlada i moramo vidjeti tko će ostati u klubu. Na meni je da izborimo ostanak u ligi i probamo afirmirati nekoliko novih igrača dodao Mumlek. Prva prozivka igrača NK Varaždina za proljetni dio sezone održat će se u petak. Podsjetimo, Mumlek je upisao čak 322 nastupa u bijelo - plavom dresu postigavši 89 zgoditaka, a igrao je i za Dinamo, Slaven Belupo i belgijski Standard Liege, trećeligaša Podravinu, dok je futsal igrao za Novi Marof u Prvoj hrvatskoj malono-
SLUČAJ ITAS
Ponovno počelo suđenj
Na varaždinskom Županijskom sudu u srijedu je ponovo krenulo suđenje u slučaju čelnika ivanečke tvrtke ITAS. Ivana Canjugu, Mariju Brezovec, njenog sina Bojana Brezovca i Editu Zebec te tvrtke Nekretnine Breza i B=Breza tereti se da su ITAS oštetili za više od 30 milijuna kuna u razdoblju od 2003.
do 2006. godine. Istraga protiv čelnika ivanečkog ITAS-a krenula je prije 10 godina, a optužnica je podignuta još 2007. godine. U uvodnom govoru na to je upozorio i Darko Galić, zamjenik županijske državne odvjetnice. - U ovom postupku za kratko vrijeme navršit će se 10 godina vođenja ka-
Utorak, 20. siječnja 2015.
jenko Mumlek K Varaždina
gometnoj ligi. Za hrvatsku reprezenta-
POSJETA VELEPOSLANIKA SAD-A
Stižu ulagači iz Sjedinjenih Američkih Država?
Grad Varaždin u srijedu je ugostio Kennetha Mertena, veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj. Njega su u Gradskoj vijećnici zajedno s njegovim suradnicima u srijedu primili varaždinski gradonačelnik Goran Habuš i varaždinski župan Predrag Štromar. Upoznali su veleposlanika sa svim prednostima i razlozima zbog čega su Varaždin i Varaždinska županija predvodnici promjena na području Hrvatske. Američki veleposlanik u Hrvatskoj Kenneth Merciju nastupio je osam puta ten izjavio je da vjeruje i postigao jedan zgoditak. da će do suradnje doći ubrzo. - Jedan od razloga zbog kojih sam htio posjetiti Varaždin i Varaždinsku županiju jest taj da mi se čini da vi ovdje imate vrlo jekom godina mijenjao zakon. Svi su ponovili da se ne osjećaju krivima za počinjenje kaznenih djela koja im se stavljaju na teret. Na ročištu u srijedu saslušana je i financijska vještakinja Ksenija Špoljarić, a postupak se nastavlja početkom ožujka iznošenjem obrane optuženika.
je, u pitanju 30 milijuna znenog postupka. U tome vremenu, najprije pred istražnim sucem tijekom istrage, a zatim i u provođenju glavne rasprave prikupljeno je sasvim dovoljno činjenica - napomenuo je Galić. Odvjetnici optuženih dodali su da bi odvjetništvo trebalo izmijeniti optužnicu budući da se ti-
5
Kronika tjedna
dobru okolinu za privlačenje investicija. Želio sam razgovarati s gradonačelnikom i županom kako bih saznao u čemu je tajna vašeg dobrog odnosa s ulagačima. Rekli
“Čini mi se da imate vrlo dobru okolinu za privlačenje investicija” su mi da je proces dobivanja potrebnih dozvola vrlo brz, što mnogo znači za potencijalne investitore koji dolaze u naše veleposlanstvo i traže najbolje lokacije za njihova ulaganja - rekao je Merten.
6
Javne politike
Utorak, 20. siječnja 2015.
KADA ZVATI HITNU MEDICINS
Reforma Hitne sl zbunila građane
Razgovarao: Alen Matušin
Foto: Arhiva/Zoran Stanko
Piše: Valerija Mihalić
Problem se javlja kada pacijenti ne znaju u kojim se sluča zvati hitna pomoć, a u kojim se slučajevima treba potraži dežurnoj ambulanti obiteljske medicine
Utorak, 20. siječnja 2015.
SKU SLUŽBU
lužbe e
ajevima treba iti pomoć u
Javne politike Svatko od nas zasigurno se već našao u situaciji da je tijekom subote poslijepodne, nedjelje, noći ili tijekom praznika i blagdana zatrebao hitnu medicinsku pomoć. Ili je barem pomislio da mu je ona potrebna. Neki od nas nazvat će 194 i tražiti pomoć Hitne medicinske službe koja će doći na naš poziv, dok
7 Stupnjevi hitnosti Naime, prioritet u zbrinjavanju pacijenata su stupnjevi hitnosti. Takve pacijente, sa Zavoda za hitnu medicinu uputit će na dežurnu ambulantu obiteljske medicine Doma zdravlja, koja se nalazi u Varteksovoj ulici u Varaždinu. U Varaždinskoj županiji Hitna medicinska služba
Novi način funkcioniranja zapravo je posljedica reformi koje su počele 2009. će se neki sami uputiti na Zavod za hitnu medicinu i tamo potražiti pomoć. Ono što bi im se moglo dogoditi jest da na Zavodu za hitnu medicinu nema liječnika, s obzirom na to da su dežurni timovi na terenu i zbrinjavaju one osobe kojima je život neposredno ugrožen ili je teško narušeno zdravlje.
zbrinjava pacijente kojima je život ugrožen, dok se u ambulanti obiteljske medicine tijekom vikenda, blagdana i praznika zbrinjavaju akutni pacijenti kojima život nije ugrožen.
Reforma iz 2009. Novi način funkcioniranja zapravo je posljedica reformi koje su se počele provoditi 2009. godine. Ti-
Hitnu medicinsku službu zove se za hitna medicinska stanja. Svaki nepotreban poziv ili lažni poziv zauzima telefonsku liniju i onemogućava pomoć onima čiji je život ugrožen. Medicinski dispečer sukladno protokolu prijema hitnog poziva rješava opisano stanje pozivatelja, odnosno osobe za koju je upućen poziv
8 jekom 2009. godine započeo je proces nacionalne reforme Hitne medicinske službe po modelu cjelovitog županijskog umreženog sustava s krovnom stručnom zdravstvenom ustanovom, Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu. Timovi hitne medicinske službe rade prema smjernicama za rad
Javne politike
Utorak, 20. siječnja 2015.
dinske županije, ima organizirane timove i prostore za reanimaciju na četiri lokacije. Te lokacije su u Varaždinu, gdje ima 10 timova hitne medicinske službe i 5 timova medicinsko prijavno-dojavne jedinice. Zatim jedna je lokacija u Ivancu gdje imamo pet timova te u Novom Marofu i Ludbregu
Za područje Varaždinske županije Mrežu hitne medicine sačinjava 25 timova liječnika izvan bolničke te prema temeljnim hitnim medicinskim postupcima za medicinske sestre-medicinske tehničare.
25 timova
gdje je također po pet timova – objašnjava ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije Jasminka Begić. Timovi su mobilni i pokrivaju područje cijele županije od 0 do 24 sata svakodnevno. – Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije, prati pokazatelje kvalitete svog rada te ih mjesečno dostavlja Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu. U mjesecu prosincu 2014. godine timovi HMS Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, imali su ukupno 862 intervencije na javnom prostoru i u kući pacijenta te 2021 intervenciju u prostoriji za reanimaciju.
Za područje Varaždinske županije Mreža hitne medicine određuje 25 timova hitne medicinske službe i 5 timova medicinsko prijavno-dojavne jedinice. – Hitna medicinska služba je na cijelom području Varaždinske županije organizirana sukladno propisanim smjernicama i protokolima te je za sve stanovnike ujednačene organizacije, jednakih kriterija hitnosti, jednakog stanja educiranosti timova hitne medicinske službe, kao i opremljenosti te posljedično jednake kva- Prosjek po litete pružene usluge i ujed- intervenciji načene dostupnosti. Zavod Prosjek vremena hitnih za hitnu medicinu Varaž- intervencija na područ-
Akutni pacijenti koji nisu hitni slučajevi, odnosno život im nije ugrožen, za vrijeme vikenda, blagdana ili praznika na području cijele Varaždinske županije pomoć mogu potražiti u dežurnoj ambulatni obiteljske medicine koja se nalazi u Varaždinu, u Zagrebačkoj ulici kod gradskog stadiona Varteks ju Varaždinske županije, dakle vrijeme od prijema poziva u medicinskoj prijavno-dojavnoj jedinici do dolaska k pacijentu, u mjesecu prosincu prošle godine bio je deset minuta i pedeset i šest sekundi. To je prosjek koji je u skladu sa svim propisima – rekla je ravnateljica Begić. Primjerice, Grad Ivanec je unatoč provedenoj reformi zadržao nadstandard. – Sukladno Mreži hit-
ne medicine 2014. godine objedinjen je rad medicinske prijavno-dojavne jedinice na području Varaždinske županije. Postojeći jedan izvršitelj medicinski dispečer u Ivancu, čiji djelokrug rada organizacijski pripada objedinjenoj MPDJ, zadržan je u prostorima Ispostave Ivanec Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije uz tim HMS-a kao medicinska sestra, odnosno medi-
Utorak, 20. siječnja 2015.
Javne politike
9
Grad Ivanec ima kapacitete za dežurnu ambulantu
Dežurna ambulanta obiteljske medicine postoji samo u Varaždinu cinski tehničar za potrebe stanovništva s područja Grada Ivanca i pripadajućih gradova i općina – pojašnjava Begić.
Kada zvati hitnu pomoć Problem se javlja kada pacijenti ne znaju u kojim se slučajevima treba zvati
hitna pomoć, a u kojim se slučajevima treba potražiti pomoć u dežurnoj ambulanti obiteljske medicine. – Mi smo provodili i provodimo brojne projekte kojima se javnost želi što bolje informirati o tome kako se postupa u hitnim slučajevima, kada se zove hitna medicinska služba, što su stupnjevi hitnosti, što je životno ugrožena situacija. Javnost bi se trebala vrlo dobro informirati o tome na koji način funkcionira cjelokupni sustav. Mi održavamo i predavanja i radionice, a imamo i dane otvorenih vrata. Vrlo je važno da naši sugrađani znaju kada i u kojim situacijama zvati hitnu medicinsku službu – istaknula je ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije.
Ni Grad Ivanec, kao ni ostali gradovi u našoj županiji izuzev Varaždina, nemaju dežurnu ambulantu obiteljske medicine. Prema riječima ravnatelja Doma zdravlja Varaždinske županije Ivana Crnkovića, jedna dežurna ambulanta obiteljske medicine je dostatna, no ona je preopterećena zbog toga što mnogi sugrađani vikendima dolaze u dežurnu ambulantu riješavati one preglede koje bi inače trebali riješavti kod svog liječnika obiteljske medicine. – Ljudi često zloupotrebljavaju dežurnu ambulantu u Varaždinu. Ona je prvenstveno tu da se rastereti rad hitne medicinske službe i da se zbrinu akutni pacijenti kojima život nije ugrožen. Nažalost, mnogi to zloupotrebljavaju te se događaju situacije da mnogi pacijenti dolaze vikendom na pregled jer tad imaju vremena. A dolaze zatražiti pretrage koje bi inače trebali obavljati kod svog izabranog liječnika kroz normalan radni tjedan – rekao je Crnković te dodao kako
je način organiziranja posebnog dežurstva (punktovi,raspored) u potpunosti u nadležnosti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s obzirom na specifične potrebe stanovništva, a u svrhu rasterećivanja hitnog bolničkog prijema. Gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić tvrdi kako su u nekoliko navrata tražili dežurnu ambulantu obiteljske medicine, osobito kad su se počele provoditi reforme 2009. – U nekoliko navrata tražili smo dežurnu ambulantu. Područje Ivanca i okolnih naselja pokriva oko 40 tisuća stanovništva. Mi imamo kapacitete i infrastrukturu, a postoji i potreba. Naravno da je i u našem interesu da građani imaju što kvalitetniju uslugu. No, moramo biti svjesni toga da je zdravstveni sustav jako velik i jako skup te usluga treba biti što kvalitetnija, ali i što racionalnija. Svi zajedno težimo optimalizaciji cijelog tog sustava, naravno kako bi građani bili što zadovoljniji – istaknuo je Batinić.
10
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Živi zid – briga za potlačene ili zgodna samopromocija?
Piše: Branko Detelj
N
e znam jeste li primijetili kako Ivan Sinčić uvijek bude među prvima koje policija iznese iz tuđe kuće prilikom deložacija. Besprijekorno ulickan, vidoševićevski zgodan i zagonetno nasmiješen, on ne čeka da novinari napuste mjesto zločina, već se odmah spremno prepušta u naručje organima reda, dok još kamere zuje i fotoaparati blicaju. Ništa se u takvim situacijama ne smije prepustiti slučaju. Sa samopromocijom je isto kao i s kuhanjem. Samoreklamerstvo ima karakteristike gastronomije. Ako želite napraviti pravu stvar, morate imati najbolje sastojke. Sinčiću se napokon posrećilo pred koji dan u Knegincu Gornjem.
Napokon su se poklopili svi sastojci potrebni za spektakularnu priču i novi atak na naslovnice: poznata faca, bivši fudbaler predstavljen kao žrtva beskrupuloznog sustava – nekadašnja zvijezda Varteksa i Dinama, a kasnije neizostavni inventar kazina i kladionica - dramatična atmosfera, dječje suze i krv po pločicama. Bila je to, javili su lokalni mediji, najnasilnija deložacija u povijesti udruge Živi zid. svakako najpoznatija nakon onog sesvetskog slučaja kada ja udruga odbila pružiti svoje usluge ženi koja se, pazite sad, nije željala pokajati zbog članstva u HDZ-u. Ono dakle što je započelo rasturanjem zagrebačke Radićeve ulice i razbijenim glavama prolaznika, sada svoj finale doživljava pod zakrvavljenim tramovima privatnih kuća u vašemu susjedstvu. Nakon propale zagrebačke revolucije, netelevizični i u javnosti ne baš omiljeni Pernar brzo je shvatio što mu
I
je potrebno za uspjeh – ušminkano naličje i socijalno aluzivni diskurs. Idealnu osobu pronašao je u liku zgođušnog mladića koji bakice neodoljivo podsjeća na poznatog antičkog Nazarećanina i koji okolo priča biblijske priče o galaktičkom zulumu pokvarenog sustava nad prezrenim i potlačenim sužnjima. Najvažnija spoznaja proteklih predsjedničkih izbora stoga ne leži u činjenici da smo konačno dobili prvu predsjednicu, nego u tome da smo dobili drugog Borisa Mikšića. Sjećate se, vjerujem, kako je to onomad završilo. Pod egidom borbe za potlačene i nemoćne, ideološki nedefinirani, moralno dubiozni i organizacijski obezglavljeni korifeji Živoga zida ne bave se ustvari ničim drugim osim vješto isplaniranom samopromocijom. strašćeni propovjednici socijalne osjetljivosti neće tako vidjeti ništa sporno i bedasto u činjenici da se okolo vozikaju u Jaguarima.
O
Zagriženi protivnici sustava ni sekunde se neće libiti da od tog istog sustava uzmu četiri stotine hiljada kuna. Do cilja se, uostalom, kudikamo brže stiže u Jaguaru nego u karamboliranom jugiću. što su kao svoj glavni cilj zacrtali poglavice udruge najplastičnije je objasnio sam Sinčić u intervjuu što ga je dao uvijek spremnom i visprenom Petru Štefaniću. Cilj je parlament. Ni manje ni više. Zašto? Zato što je tamo moć. Dobro ste, znači, pretpostavili, ni o čemu drugome se tu ne radi osim o moći. Eto, kako su stvari zapravo jednostavne. Svaka daljnja diskusija može završiti nakon te rečenice. Čitava priča s deložacijama, bankama, bin Ladenom i izborima svodi se dakle samo na čežnju pojedinaca za moći. U tom smislu, Pernar i Sinčić toliko su zapravo prozirni i beznačajni da nas uopće ne treba čuditi to što im svakoga dana vjeruje sve veći broj ljudi.
A
11
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Nema više varaždinskog “Večernjaka” Vijest da je ukinuto varaždinsko dopisništvo Večernjeg lista pogodila me kao kada je zbog gradnje novog naselja srušena djedova kuća u kojoj sam se rodio...
I
ako četrnaest godina nisam ušao u prostorije “Večernjeg lista”, vijest da je ukinuto varaždinsko Dopisništvo, u kojem sam radio 37 godina, jednako me pogodilo kao kada je zbog gradPiše: Boris Ratković nje novog naselja srušeumirovljeni novinar na djedova kuća u kojoj sam se rodio. Od kuće ostala je izbljedjela fotografija stare jednoOd kuće ostala katnice a iz Dopisništva je izbljedjela sačuvani su požutjeli izresci s tekstovima nafotografija stare pisanih u varaždinskoj jednokatnice, a iz Gradskoj vijećnici a Dopisništva sačuvani potom županijskoj palači gdje je “Večernjak” su požutjeli izresci... imao radne prostorije. d prvog broja Mladim novinarima “Večernjeg line zavidim, ali sta” tiskanog usprkos neizvjesnoj 1.srpnja 1959.godine u njemu je radio profesibudućnosti moraju onalni dopisnik iz Vabiti optimisti... raždina. Bio je to jedan od legendarnih varaždinskih novinara Mario Porobija koji je pratio zbivanja u ovom dijelu Hrvatske a kada je iz “Večernjaka” prešao u redakciju “Vjesnika”, od 1.svibnja 1964.godine dopisnički posao u “Ve-
O
černjem listu” preuzeo je autor ove kolumne. Zanimljivo – u ono vrijeme bilo je obavezno kod prijema u “Večernjakovu” redakciju ići na razgovor psihologu i ispunjavati testove inteligencije i znanja. pr vi h des et godina dnevni tiraž kretao se od 60.000 do 100.000 primjeraka da bi otvaranjem brojnih dopisništava u zemlji i svijetu, povećanjem broja stalnih i honorarnih dopisnika “Večernji list” postao najtiražniji u državi s dnevnom prodajom 350.000 pa i 400.000 primjeraka. Apsolutni rekord ostvaren je 11.siječnja 1999. godine kada je prodano nevjerojatnih 1,017.200 “Večernjaka”! Pored zagrebačkog izdanja u početku bilo je jedno pokrajinsko ali već 1970. nastala su četiri regionalna izdanja među kojima je četvrto obuhvatilo područje Varaždina, Siska i Karlovca a regionalizacijom 1984.godine broj
U
izdanja narastao je na 12 i Varaždin dobiva svoj dnevnik “Večernji list”. Tada su u našem dopisništvu radila četiri profesionalna novinara i desetak honorarnih iz Varaždina, Novog Marofa, Ivanca, Ludbrega, Lepoglave, Čakovca… Svakoga dana prodavalo se u gradu između 6.000 i 8.000 primjeraka “Večernjaka” a u cijelom kraju dvostruko više. aj bu s ukinu ć e m D o pisništva u Va r a ž d i n u ? N e može se spriječiti! Po svemu sudeći sadašnji “Večernji list” je bez perspektive, propada, zadnjih godina izgubio je bitku s ostalim medijima. Sličnu sudbinu doživjeli su i drugi listovi i dopisništva, a dio novinara i ostalih zaposlenika završio je na burzi ili u mirovini. Mladim novinarima ne zavidim, ali uprkos neizvjesnoj budućnosti, moraju biti optimisti, glavu gore : novinarstvo nigdar ne bu propalo!
K
12
Kolumna
Utorak, 20. siječnja 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
Koha(l)bitacija
P
remda još nisu splasnule strasti oko izbora predsjednika, zapravo rodno korektno bi bilo reći predsjednice države, kako to obično i biva u zemlji u kojoj izbori nikada ne završavaju nego permanentno traju i u kojoj su od recepcije izbora često zanimljivije percepcije izbora, već se u javnosti špekulira o mogućim obrascima suradnje predsjednice s postojećom vlašću. I dok je sasvim uobičajeno u političkom svijetu razmišljati o načinima suradnje predsjednice države i predsjednika vlade ili pak parlamenta, naši lokalni političari dozvali su nam, doduše, na rub pameti, da je važna suradnja predsjednice s lokalnim vlastodršcima. Ostavimo po strani što su nanizali nekoliko demokratskih bisera, primjerice, obećavši da će, ako izaberu Josipovića, građani imati jamstvo gradnje kirurgije i škola diljem županije, važno je uočiti da se izborom predsjednice pomalo uzdrmala samoproglašena stabilna i čvrsta vertikala vlasti o kojoj lokalci trube, od mjesnoga odbora preko gradova i županije do države. Doduše, svi gospodarski i
socijalni pokazatelji od te vertikale pali su u čistu horizontalu, i ne dižu se već duže vrijeme. animljivo je ipak promatrati kako se pišu scenariji mogućih obrazaca suradnje osobito stoga što svi najavljuju potrebu kohabitacije. Naziv je latinskoga podrijetla, doslovno znači su-stanovanje ili zajedničko življenje, pokrivao je različite sociološke oblike i stilove življenja obilježene nužnošću da više različitih osoba, obitelji ili skupina obitava na istome mjestu. U političkom smislu, kohabitacija je bila obilježje suradnje ustavnih monarha koji su svoj legitimitet stjecali nasljednim pravom i predsjednika izvršne vlasti koji je legitimitet zadobivao izborima ili pak obrazac zajedničkoga upravljanja državom osoba ili stranaka pripadnih različitim političkim ili ideološkim blokovima u tzv. polupredsjedničkim ustavnopolitičkim tvorevinama (primjerice, Francuska). Kolokvijalno se tako nazivalo i suradnju Mesića i Sanadera, odnosno Josipovića i Jadranke Kosor. Zločestiji su pak tako zvali i suradnju Račana i Mesića, koji su pripada-
Z
li formalno istome bloku, ali su po svojem stilu i karakteru bili antipodi. Ustavnopravni i politički, da ne spominjemo običajni, hrvatski poredak, međutim, teško može opisati naziv kohabitacija, pa će njihovo stanovanje više sličiti sustanovanju muža i žene koji su se odavno digli od stola i postelje ali su prisiljeni boraviti u istoj kući te se povremeno dogovarati oko zajedničkoga kućanstva. udući da kućanstvo ionako jest u korijenu riječi ekonomija (grčki oikos – kuća), osobito će biti bitno da predsjednica i premijer zajedno potiču ekonomski rast preko privlačenja ulaganja, promidžbe hrvatskoga izvoza, korištenja resursa, osobito vojnih kompleksa itd. Takav oblik zajedništva povlači za sobom potrebu da se podijeli teret poslova ili da se nastoji od svakoga po pola izvući najviše, pa ga možemo zvati kohalbitacija. Tako ono što slangovski zovemo halb-halb može dovesti do onoga što se također slangovski zove win-win, dakle do ravnoteže u kojoj obje poluge zajedno dobivaju, što je svakako bolje od neravnoteže
B
u kojoj će jedna prividno ojačati ali će zakočiti cijeli mehanizam. o, kao i za svako zajedničko kućanstvo, valja imati kućnoga odgoja. Milanovićevo tvrdoglavo odbijanje da čestita predsjednici, koje usput nije nipošto posljedica kućne (ne) odgojenosti, nego je bilo smišljeno kako bi se prethodno u javnosti propitale notorne besmislice o nelegitimnosti izbora (plasirane preko Sandre Jakovine kao Milanovićev glasa), tipično je ponašanje uvrijeđenoga sustanara koji će, doduše, otvoriti ulazna vrata ali gestom i grimasom na faci poručiti da bi novoga sustanara najradije vidio u – podrumu! o, čak i tako hinjena dobrodošlica u podrum, spretnoj bi ženskoj ruci mogla biti prilika da u zajedničkoj kući pomogne Milanoviću popraviti njegove čuvene puknute cijevi jer je očito da je kuća ne samo pljesniva i memljiva od vlage nego su već i temelji podlokani. Nadamo se samo da ruka neće biti Kolindina, ali rukopis Karamarkov...
N
N
Homo democroaticus
14
Javne politike
Utorak, 20. siječnja 2015.
EKSK
Sluč pod Euro
“Uvjerava će nastavi usklađeno
Utorak, 20. siječnja 2015.
15
Javne politike
KLUZIVNO DOZNAJEMO
čaj bala u Brezju d monitoringom opske komisije
amo vas da Europska komisija prati te da iti pratiti postupna dostigunuća i potpunu ost...”, stoji u dokumentu Europske komisije Piše: Alen Matušin
Foto: Zoran Stanko
Da je Varaždin u Europi poznat po groblju, Baroknim večerima i Špancirfestu, to svi znaju. Međutim, da višegodišnja trakavica sa smećem u Brezju seže i do najviših tijela Europske unije, otkriva dokument kojemu smo ekskluzivno došli u posjed. Riječ je, naime, o odgovoru Europske komisije na žalbu jednog hrvatskog pravnog subjekta u pogledu nepoštiva-
nja odredbi iz direktiva Europske unije, točnije Direktive o odlagalištima otpada i Okvirne direktive o otpadu.
Nužni koraci Naime, spomenutom pravnom subjektu (podaci poznati redakciji, nap.) iz Bruxellesa 15. listopada 2014. godine odgovorili su da je njihova žalba na odlagalište u Brezju „povezana sa
sličnim žalbama, a zabilježena je u EU Pilot zahtjevu (alat za provedbu zakona i sankcioniranje, nap.) pod referencom 6108/14/ ENVI, te će se ista dalje rješavati pod tim brojem.“ Zasada nije poznato tko se prvi žalio Europskoj komisiji ni kada je točno otvoren spomenuti upravni predmet, no kako smo uspjeli doznati do sada se Europskoj
16 komisiji žalio i T7 VIS. U odgovoru Europske komisije nadalje piše kako su „zaključili da su hrvatske vlasti krenule s poduzimanjem nužnih koraka, kako bi postigle usklađenost s europskim zakonom o okolišu“.
Javne politike
Komisija je zaključila da su hrvatske vlasti krenule s poduzimanjem stvari
Proces licitacije u tijeku U pogledu toga spominje se natječaj kojega je raspisao ministar Zmajlović zajedno s Fondom za zaštitu okoliša, a kojega je, podsjetimo, u veljači 2014. godine poništila Državna komisija za kontrolu javne nabave. No, zanimljivo, Europska komisija o spomenutom natječaju u nastavku govori kao o “licitacijskom procesu koji je još uvijek u tijeku te se trenutno izlaže pred Prizivnim sudom”.
Nadzor aktivan Žalitelju, kako nadalje stoji u dokumentu, predlažu „okončanje nadzora ovog predmeta“ ako mu spomenuto rješava probleme koje je iznio u žalbi. Međutim, kako doznajemo spomenuti žalitelj ponovno je uložio žalbu, tako da je nadzor Europske komisije po njegovom predmetu i dalje u tijeku. Točan predmet njegove
Razvidno je da Zmajlović nije odustao od svog natječaja
Ništa od sufinanciranja Postavlja se stoga pitanje, na koji način varaž-
Europska Komisija referira se na natječaj Fonda i ministra Zmajlovića
Utorak, 20. siječnja 2015.
dinski gradonačelnik Habuš namjerava od Fonda za zaštitu okoliša ishoditi 45,7 milijuna kuna i problem rješiti sa svoje strane, ako su nadležne hrvatske vlasti Europskoj komisiji dale do znanja da ne namjeravaju odustati od natječaja koji je trenutno pod upravnim sporom.
Naime, upravo u svjetlu toga Komisija je zaključila da su hrvatske vlasti “krenule s poduzimanjem nužnih koraka, kako bi postigle usklađenost s europskim zakonom o okolišu.“ Teško je, pak, povjerovati da bi nadležne hrvatske vlasti pokušale obmanuti tako visoko tijelo Europske unije.
žalbe do zaključenja broja nismo uspjeli doznati, međutim Europska komisija vezano uz problem bala u Brezju uvjerava ga da bez obzira na njegovu odluku „prati te da će nastaviti pratiti postupna dostignuća i potpunu usklađenost s europskim zakonom o otpadu i, posebno, Direktivom o odlagalištima“. Saga kojoj se ne nazire kraj tako je dobila još jedan - “europski nastavak” za kojega do sada nismo znali, a kada će toj priči o biti kraj, to ne zna nitko...
18
Intervju
Utorak, 20. siječnja 2015.
IVAN VILIBOR SINČIĆ
U Varaždinu se deložacije odvijaju svakodnevno Na kritike da deložacije koristi za vlastitu samopromociju Sinčić odgovara da ih je svega 40-ak bilo javno eksponirano, a spriječili su ih stotinu
Intervju
Utorak, 20. siječnja 2015.
19
Piše: Ivan Tomašković Foto: Zoran Stanko
Varaždinsku sportsku i širu javnost potresla je deložacija proslavljenog nogometaša Varteksa Zorana Brlenića iz svog obiteljskog doma. Pokušali su je spriječiti aktivisti Živog zida, no nisu uspjeli u svom naumu. Prvi kojeg je policija uhitila bio je predsjednik Živog zida, Ivan Vilibor Sinčić koji se
kandidirao na predsjedničkim izborima te u prvom krugu dobio 16,42 posto glasova. O problemu deložacija i sustavu koji im ide u prilog te daljnjim političkim ambicijama, ispričao nam je Sinčić u intervjuu za etjednik. Kako komentirate deložaciju obitelji Brlenić? Deložacija obitelji Brle-
samo je jedna u duZa pošast nić gom nizu koje će se odiu budućnosti. Radi deložacija grati se o dobro poznatom obrascu gdje ljudi gube kriv je preko noći sve što su stjegodinama. Sprijesustav koji cali čavali smo tu deložaciju smo svjesni činjenice kredite čini jer da za pošast deložacija kriv pojedinac nego neotplativim nije sustav koji kredite čine
20 neotplativim. Je li ta deložacija zbilja bila najnasilnija u povijesti Živog zida? Policija radi svoj posao revno, a prema članovima Živog zida ponekad primjenjuju i silu veću nego što je potrebna. Međutim, mi se na njihovo postupanje ne žalimo jer nam cilj
Intervju zemlji u kojoj se u 5 godina iz domova izbaci preko 30 000 građana bilo bi suludo tvrditi da je netko sam kriv za vlastitu deložaciju. Radi se o dubokom strukturnom problemu nepostojanja monetarne suverenosti RH koja nužno vodi u propast gospodarstva, a posljedično i u propast
Ni jedna deložacija iz jedinog doma nije opravdana, to je ustavna kategorija nije natezanje s policijom nego, uz spriječavanje izbacivanja iz jedinog doma i ukazivanje na problem više razine, a to je neotplativost dugova u trenutnom makroekonomskom sustavu. Deložacije su samo krajnja posljedica problema koji započinje u Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskom Saboru. Je li gospodin Brlenić sam kriv za svoju situaciju? U zemlji u kojoj je 300 tisuća blokiranih građana, 350 000 nezaposlenih, u
građana. Mi očekujemo da rast broja deložacija u sljedećem razdoblju eksplodira, a prvi na udaru su dužnici u švicarskim francima koji se više ne mogu nositi s teretom valutne klauzule. Živi zid već tri godine upozorava na takav scenarij, ali ni Guverner ni Vlada nisu htjeli povući potrebne poteze. Sprema li se u Varaždinu još koja deložacija i hoće li je pokušati spriječiti? Nije pitanje sprema li se, jer se deložacije odvijaju
Utorak, 20. siječnja 2015.
svakodnevno. Jedino je pitanje da li će ovršenici izaći s tom pričom u javnost i upozoriti na nepravedan odnos između banaka i zaduženih građana. Ukoliko dobijemo poziv, sigurno ćemo se solidarizirati s takvom obitelji. Je li deložacija opravdana ako je osoba grca u dugovima? Nijedna deložacija iz jedinog doma nije opravdana, jedini dom je i ustavna kategorija. O opravdanosti deložacije možemo govoriti jedino u slučajevima druge nekretnine. Što se treba promijeniti u zakonodavstvu da se izbjegnu deložacije? Pod hitno treba promjeniti Ovršni zakon i jedinu nekretninu proglasiti prostorom nužnim za život i na taj način onemogućiti da ona bude predmetom ovrhe. Budući da je to vatrogasna mjera, treba rješavati uzrok problema, a problem je monetarne naravi. Nužno je u suradnji s ekonomskim straučnjacima provesti opsežnu monetarnu reformu, ukinuti valutnu klauzulu i prove- Tek tada, kada ljudi budu sti mjere koje će osnaži- sposobni plaćati svoje obti hrvatsko gospodarstvo. veze, možemo smatrati da
Granamo mrežu, već samo dobili smo preko 6000 članova
21
Intervju
Utorak, 20. siječnja 2015.
Kako se nositi s tim što ste cijelo vrijeme pod medijskim povećalom? Nije mi problem, jer znam da su sa mnom pod povećalom došla i izuzetno bitna pitanja od životne važnosti za stotine tisuća ljudi. Doveli smo u pitanje deložacija, ovrha i
nijskih. Dobili smo preko 6000 članova i te ljude treba organizirati što nam zasad ide vrlo dobro. Osim toga, radimo na okrupnjavanju svih progresivnih snaga, znanstvenikai stručnjaka koji mogu izraditi kvalitetne prijedloge za rješenje egzistencijalnih
Uvjeren sam da će Živi zid participirati u Saboru, samo je pitanje s koliko mandata je problem rješen. Neki Vam zamjeraju da spriječavanje deložacija koristite za svoju samopromociju, kako to komentirate? Razultat od stotinjak
spriječenih deložacija od kojih je samo 40ak bilo eksponirano u javnosti govori o tome koliko se radi o samopromociji, a koliko o želji da se deložacija uistinu i spriječi.
blokada u prvi plan i to je veliki korak ka njihovom riješavanju. Što planirate za parlamentarne izbore? Za početak granamo mrežu podružnica, općinskih, gradskih i župa-
problema naših građana. Mislite li da možete ući u Sabor i hoće li ljudi prepoznati vaš program? Uvjeren sam da će Živi zid participirati u Saboru, samo je pitanje s koliko mandata.
Uzor bi nam mogao biti mađarski model U nekim europskim zemljama nema deložacija, zašto u Hrvatskoj to nije slučaj? Te zemlje u kojima deložacije nisu akutni problem ne provode poltronsku politiku prema domaćim i stranim financijskim institucijama i kreditorima. Deložacije u Hrvatskoj su izravna posljedica političke korupcije ugrađene u zakone kojima se protežira strane banke da stvarajući novac iz ničega kontoliraju sve financijske tokove u zemlji i odlučuju kada će i u kojem
sektoru izbiti kriza. Taj luđački ekonomski model mogla je u zakone ugraditi samo Vlada koja je bila svjesna posljedica, a to je učinjeno još 90ih godina. Sve nakon toga je polagano propadanje i odlazak u socijalnu provaliju. Kako je u drugom europskim zemljama riješeno pitanje prezaduženih građana i možemo li tu Hrvatska tražiti uzore? U Hrvatskoj je stanje možda i najakutnije barem kad govorimo o problemu deložacija. Uzor bi nam mogao biti
Mađarski model koji je uspio bankarski sektor staviti pod kontrolu i građanima uvelike olakšao život sa kreditima. No, Hrvatska može imati vlastiti model u vidu monetarne reforme, budući da imamo vrhunske stručnjake koji znaju što treba činiti, ali jednostavno do sad nisu imali prilike kreirati bitne politike. Rješenja poput osobnog bankrota vode građane u daljnje snižavanje standarda i gubitak cjelokupme imovine i ne predstavlaj nikakvo rješenje.
22
Život
Utorak, 20. siječnja 2015.
Zbirka priča Zagreb Noir, u kojoj se nalazi i Andreina priča, na jesen će biti objavljena u Brooklynu
Piše: Josip Novak
Foto: Zoran Stanko
Utorak, 20. siječnja 2015.
Život
23
VARAŽDINSKA SPISATELJICA I NOVINARKA ANDREA ŽIGIĆ DOLENEC
Perom po korupciji, sumnjivom moralu i nasilju U pisanju priča najviše ju ohrabruje suprug, kćer i prijatelji, a smatra da je još uvijek previše onih koji ne žele ukazati na korupciju i kriminal... Varaždinska novinarka Andrea Žigić Dolenec dosad je objavila nekoliko priča i pjesama u zbornicima i zbirkama, a ovih dana njezino najnovije ostvarenje objavljeno je u zbirci priča Zagreb Noir. Riječ je o zbirci u kojoj se nalazi četrnaest noir priča hrvatskih autora koje prikazuju tamnu stranu života u hrvatskoj metropoli, odnosno, kako kaže urednik izdanja Ivan Sršen, kroz različite perspektive otkrivaju neuralgične točke Zagreba, doznajemo od Žigić Dolenec. Kako je nastala zbirka i odakle vam inspiracija za
priču? Jesu li njezini junaci stvarne osobe? Zbirka je zapravo nastala za potrebe edicije Noir
engleski i bit će objavljena na jesen u Brooklynu. Moja je priča odabrana na natječaju, a inspiracija
Varaždinska publika vrlo lako će prepoznati pojave koje opisujem, ima ih svaki grad uglednog američkog nezavisnog izdavača Akashic Books koji je već objavio šezdesetak knjiga o svjetskim metropolama, pisanih na sličan način. Stoga će zbirka biti prevedena na
je proizašla iz teme koja je bila zadana. Priča je morala biti vezana uz jednu zagrebačku četvrt, ulicu ili trg, sadržavati motive iz života grada kroz „noirovski“ pristup koji će svjet-
skom čitatelju prikazati današnji Zagreb. Tako su i protagonisti priče nastali iz potrebe da se prikaže ono što je karakteristično za Zagreb i Hrvatsku, iako je to u velikoj mjeri zajedničko svim velikim gradovima. U prvom dijelu priče se pojavljuje pripadnik nogometne navijačke skupine, u drugom političar u usponu, a u trećem jedan vrlo usamljen i zagonetan lik, čiji se identitet otkriva tek u zadnjoj rečenici priče. Oni su međusobno povezani slučajnim događajima, kao što to često biva u životu. Protagoniste vaše priče
24 smjestili ste uz nasilje i situacije na rubu zakona. Zašto? To su prije sve odlike noirovskog stila koji je bio zadan, a koji i najbolje pristaje uz tamnu stranu života u velikom gradu. Tu tamnu stranu prije svega čine kriminal, nasilje, usamljenost i glad, pa su i junaci, ili bolje rečeno antijunaci moje priče, osobe s ruba zakona, sumnjivog morala i bliski nasilju. Naravno da se život u metropoli ne sastoji od samo od onog lošeg, ali ponavljam, tema je u ovom slučaju bila zadana. A glad i usamljenost? Ima li toga danas previ-
Život prijevari i zakonima koji pogoduju vrlo malom broju ljudi. Usamljenost je u stalnom porastu, unatoč svim društvenim mrežama i svim mogućim sredstvima komunikacije. U malim sredinama ljudi su još uvijek upućeni jedni na druge, ali u velikim gradovima usamljenost je sve prisutnija. Priče su moj način da i o tome progovorim. Kada možemo očekivati predstavljanje zbirke Zagreb Noir u Varaždinu? Mislim da bi se to moglo dogoditi uskoro. Prvi su kontakti i dogovori u tom smjeru već ostvareni. Bez obzira što se u pričama radi o Zagrebu, a ne o Varaždinu, mislim da će varaždinska, a i svaka druga publika, vrlo lako prepoznati opisane pojave i poistovjetiti se barem
Utorak, 20. siječnja 2015.
Svoju noir priču uskoro bi mogao dobiti i Varaždin
u jednom dijelu s junaci- teme iz života. Pišem o Osobe ma priča. vrijednostima koje smo Koje vas teme ili pak zaboravili i za koje nemakoje se književne forme najviše mo vremena, o posljedicazaokupljaju? ma rata i tranzicije, o onone mogu Najviše me zaokupljaju me što nas pokreće, ali i uklopiti Previše je onih koji ne žele u sustav ukazati na korupciju ostaju Vaši književni radovi bili su i nagrasmo se popravili u duhovnom i mosame i đivani. U priči Miris života koja je ralnom pogledu. Sustav još uvijek 2011. godine u zbirci „Is- funkcionira po sličnom obrascu. Još siromašne objavljena pod stola“ dotakla ste se korupcije u je uvijek previše onih koji ne žele še, poglavito u našoj u metropoli? Kako ne! Nezaposlenih, siromašnih i gladnih nema samo u metropoli, ima ih posvuda u Hrvatskoj i u svijetu. Nisu to samo neradnici, već osobe koje se ne mogu uklopiti u sustav koji počiva na nepravdi,
zdravstvu. Je li, po vašem mišljenju, duhovna i moralna pokvarenost u Hrvatskoj od tada uznapredovala ili je ima manje? Najveće afere u Hrvatskoj otkrivene su nakon objavljivanja te knjige, a neke od njih dogodile su se i u zdravstvu. Bilo je krajnje vrijeme da netko napokon počne odgovarati za kriminal, ali na žalost ne mislim da
ukazati na nepravilnosti, korupciju, krađu i kriminal jer od toga imaju koristi. Još uvijek je previše onih koji ne žele da se prestane s nepoštenim ponašanjem jer bi i sami rado bili na mjestima tih istih nepoštenih ljudi, kad bi im se pružila prilika. Kad su ljudi razočarani, očajni i kad ne mogu živjeti od poštenog rada, mnogi će pribjeći nepoštenju.
Utorak, 20. siječnja 2015.
ograničava, o prijateljstvu, braku i, naravno, o ljubavi. Neka moja intimna previranja najčešće pretvaram u pjesme, dok šire društvene teme, gledane kroz prizmu pojedinca nalaze mjesto u pričama. U kojim trenucima pišete i koje sve privatne preokupacije imate? Pišem kad stignem, što znači nedovoljno često i nedovoljno ustrajno. Možda i zato što na poslu pišem, pa nemam uvijek vremena i volje pisati još i kod kuće. Nije uvijek jednostavno odmaknuti se od novinarskog izraza i pisati onako kako to rade književnici. Za to treba puno rada i samodiscipline. Osim toga, imam i obitelj kojoj se treba posvetiti, a volim i druženja s prijateljima, tako da za knjige
Život i pisanje ostaje premalo vremena. Zapravo, najviše pišem kad mi u životu ne ide onako kako bih željela, pa mi je pisanje svojevrsna psihoterapija, odnosno dobar ispušni ventil. U priče mogu staviti puno toga što me muči, obračunati se s nekim pojavama barem na papiru i donijeti neke odluke koje u stvarnom životu ne mogu. Članica ste Sindikata novinara Hrvatske. i obnašate funkciju povjerenice. S obzirom na vaš dugogodišnji novinarski rad, kakvom ocjenjujete današnju situaciju u medijima, poglavito u Varaždinskoj županiji? Sindikalna sam povjerenica na Radio Varaždinu nešto više od dvije godine. Mnogima je poznato da je naša sindikalna podružnica prošlog ljeta pokrenula aktivnosti sa željom da se sačuva jedna od najstarijih
Ohrabruju me suprug, kćer i prijatelji Tko vas je poticao na pisanje priča? Koliko vam to vremena oduzima i kako zapravo izgleda vaš uobičajeni dan, na poslu i privatno? U pisanju priča najviše me ohrabruju suprug, petnaestogodišnja kći i prijatelji, kojima šaljem priče i pjesme na čitanje i od kojih sam dobila vrlo korisne savjete i mišljenja. Upravo je jedan razgovor s prijateljima bio presudan da napišem svoju priču. Razne situacije i razni ljudi koje srećem također su vrlo poticajni za pisanje. Zahvalna sam i onim lošim ljudima i događajima zbog
Ponekad mislim da su loši ljudi i događaji najveći poticaj za moje pisanje radiopostaja u Hrvatskoj. Zahvaljujući pomoći i razumijevanju vlasnika, to je i uspjelo. Radio Varaždin i dalje radi, ali mnoge kolege ne rade. Stanje u medijima, pogotovo lokalnim, nikad nije bilo lošije. Sramotna je indolencija ljudi
25
na upravljačkim funkcijama koji kažu da se ne može učiniti ništa jer su mediji privatni. Točno, mediji su privatni, ali interes je javni pa bi sve one koji rade, ili bi trebali raditi u javnom interesu, itekako trebalo biti briga što se događa u
kojih pišem. Ponekad mislim da su mi baš oni najveći poticaj. Voljela bih pisati svaki dan, ali novinarski posao je iscrpljujući, često bez radnog vremena. Radi se vikendima, praznicima, ustaje se u pet sati ujutro, nerijetko se neki posao treba odraditi i navečer. Osim toga treba skuhati, pospremiti, otići u kupovinu, treba biti i majka, i supruga, i prijateljica, i jaka žena, a pisanje priča ili pjesama događa se negdje između toga, ponekad u trenutku, a ponekad u dugom i isprekidanom procesu.
medijima. Uz izgovor da se nitko ne može miješati u poslove privatne tvrtke, vlasnici medija imaju slobodne ruke raditi što žele, ukidati profesionalne standarde, srozavati ugled profesije, ukidati dopisništva, dijeliti otkaze i neisplaćivati plaću. Činjenica je također da zaposleni u medijima zajedno nisu učinili ništa kako bi se stanje popravilo. Strukovna udruga i Sindikat nisu uspjeli sklopiti kolektivni ugovor, a kamoli učiniti nešto više od toga.
26
Zabava
Utorak, 20. siječnja 2015.
NIKOLA KUZMIĆ
Onaj osjećaj kad te na 3500 metara drži samo vjetar Razgovarao: Zoran Stanko
Nikola Kuzmić (21) iz Novog Marofa prvak je države u preciznom slijetanju paragliderom i treći na pretsvjetskom prvenstvu. Kad ne leti, studira strojarstvo i brodogradnju u Zagrebu...
Utorak, 20. siječnja 2015.
Zabava
27
d
Kako je započela tvoja ljubav prema paraglidingu? Gdje je to počelo i kako su izgledali tvoji počeci? Moja ljubav prema paraglidingu započela je još od malih nogu. Naime, 2000. godine paraglidingom se počeo baviti moj otac, Franjo Kuzmić bez kojeg se zasigurno ne bih počeo baviti tim
sportom. Prve letove sam odradio na školskom poletišu Mali Kalnik 2006. godine, kad sam imao 12 godina. Ne postoje riječi kojima bi se opisao osjećaj kada prvi puta poletite. Odmah po slijetanju sam znao da se želim baviti paraglidingom do kraja života. Da li si se u početku jako bojao ili je nadjačala tvo-
ja želja za avanturom tj. navala adrenalina? Većinu ljudi koji se počinju baviti paraglidingom u početku nije strah pa tako i mene, no kako sam napredovao i postajao sve bolji, počeo sam uviđati potencijalne opasnosti i rizike. No moja ljubav prema letenju bila je jača i nastavio sam se baviti paraglidingom sve
28 do danas. Da li je ovo skup sport? Koliko košta prosječno krilo i oprema koja mora uz to ići? Koliko otprilike mogu koštati najskuplji modeli? Paragliding pripada grupi najjeftinijih letačkih sportova, no unatoč tome je preskup za većinu ljudi. Prosječno krilo i oprema
Zabava
Utorak, 20. siječnja 2015.
sve manje natječem zbog obaveza na fakultetu, pa letim samo vikendom cross country letove. Dobar dio paraglidinga sastoji se i u čestim putovanjima diljem Hrvatske ali i Europe – gdje si sve bio dosad i gdje su najbolji uvjeti za letenje?
padobran? Nikada nisam doživio nezgodu na svojim letovima, niti sam trebao otvarati rezervni padobran. Gdje je bio tvoj najteži let dosad i kako je to izgledalo? Najteži let sam imao prije dvije godine u 4. mjesecu,
Prekrasna strana paraglidinga jesu česta putovanja s prijateljima na najbolja svjetska letjelišta. Letio sam na brojnim letjelištima diljem Europe i svijeta – npr. Francuska, Italija, Španjolska, Kolumbija, no najbolje uvijete sam doživio u susjednoj Sloveniji kod Tolmina gdje sam imao i svoj najduži let. Jesi li kad doživio kakvu nezgodu na svojim letovima? Jesi li kad pao ili otvorio rezervni
Najviša visina u letu mi je bila 3500 metara u Španjolskoj, a najdulji let trajao šest i pol sati
– 15 °C. Nahvatalo se inje i led po meni, ali i po krilu što je vrlo opasno jer može rezultirati kolapsom krila. Na sreću, sve je prošlo bez nezgode te sam oborio rekord u letu s povratkom u Hrvatskoj koji iznosi 92,7 km. Jeli teško upasti u kakav
Većina ljudi u početku se ne boji, tek kasnije uvide neke opasnosti za cross country letača stoji oko 3000 €, dok natjecateljska oprema može stajati i do 5000 €. Jesi li sudjelovao na kakvim natjecanjima i kako ti trenutno ide natjecateljski dio? Sudjelovao sam na brojnim natjecanjima. Natječem se u dvije kategorije: preleti i precizno slijetanje. Bio sam više puta na svjetskim prvenstvima u preciznom slijetanju, državnim i regionalnim prvenstvima u preletima, no najznačajnije natjecanje na kojem sam prisustvovao bile su Svjetske igre u Kolumbiji 2013. godine. Trenutno se
kada sam odletio s Ivanšćice do Zaprešića i nazad sletio u Lepoglavu. Let je trajao preko 5 sati i bilo je vrlo turbulentno. Na 2600 metara visine očitao sam sa uređaja temperaturu od
paragliding klub? U paragliding klub se može upisati svatko tko ima vremena i želje za letenjem. Svi su dobrodošli. Koliko je početniku potrebno da se sam nauči
Utorak, 20. siječnja 2015.
Zabava
29
letjeti? Početnici nikako nebi smjeli pokušavati sami naučiti letjeti. Jednostavno je preopasno i previše stvari može krenuti po zlu. Zato u
Na Kalniku postigao svoju do sad najveću brzinu od 92 km/h Hrvatskoj imamo dovoljno škola i licenciranih instruktora kojima bi se svakako trebalo javiti ako želite letjeti. Paragliding u tandemu? Ima li toga kod nas? U Hrvatskoj imamo nekoliko tandem pilota koji pokrivaju više manje cijelu Hrvatsku. Najviše ih je na području Zagreba i svakako bih preporučio svima da barem letom u tandemu iskuse samo djelić paraglidinga. Koja je bila tvoja najviša visina u letu i gdje? Koliko je bio tvoj najdulji i najdalji let i gdje? Najveća brzina postignuta u letu i gdje? Najviša visina u letu mi je bila 3500 m u svjetski poznatoj letačkoj meki, Piedrahiti u Španjolskoj. Najdulji let sam napravio u Sloveniji. Let je trajao 6 i
Svojoj majci Štefici želim zahvaliti na strpljenju i čeličnim živcima
pola sati i preletio sam 135 kilometara zračne udaljenosti. Najveću brzinu u letu postigao sam na Kalniku i iznosila je 92 km/h. Koje su tvoje ambicije
i daljnji planovi oko letenja? Dali ti je možda želja da sudjeluješ na X-Alps? Zbog obaveza na fakultetu imam sve manje vreme-
na za letenje. Želja mi je nastaviti letjeti istim tempom kako sam i do sada, a dok zavrišim fakultet, tko zna – samo je nebo granica. Jedan od najvećih snova mi je sudjelovanje na nevjerojatnoj utrci X-Alps i nadam se da ću ga ostvariti. Tko te u letenju najviše podržava? Prijatelji? Roditelji? Kome bi se zahvalio na podršci? U letenju me najviše podržava obitelj pošto dolazim iz letačke obitelji u kojoj troje članova aktivno leti – otac Franjo, sestra Nina i ja. Najviše bih se htio zahvaliti svome ocu što me je uveo u ovaj sport i omogućio mi sve potrebne uvjete da se njime bavim te me podržava tijekom raznih natjecanja i svojoj majci Štefici na strpljenju i čeličnim živcima.
NOVI BROJ od petka 30. siječnja
NOV O!
BESPLATNI MJESEČNIK Potražite nas na više od 400 mjesta diljem županije u trgovinama Kitroa, Trgonoma, TP Branka te kod kolportera. Sudjelujte u našim SMS nagradnim igrama i anketama te osvojite vrijedne nagrade. Ukoliko niste dobili besplatni primjerak mjesečnika 30 dana, nazovite
042 500 651
i dogovorite dostavu na osobnu adresu! Kontaktirajte nas na: 30dana@conceptus-publica.hr