BROJ 113. 11. STUDENOGA
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
SUDBINA MLADIH VARAŽDINACA
JANKO LONJAK (23)
Egzistenciju sam osigurao tek u minskim poljima
2
Kronika tjedna
Neisplaćene plaće
Pogoni tvrtki Davora Patafte stoje, radnici u generalnom štrajku?
Navodno su sve tvrtke u vlasništvu Davora Patafte u generalnom štrajku. Kako doznajemo, radnicima nisu isplaćene plaće od kolovoza do danas, a nisu dobili ni nekoliko plaća iz 2012. godine. Oko tvrtke VIS PT Textile, koja je nastala spajanjem VIS KG i T7 VIS, sve je mirno, a nitko iz Uprave nije htio davati izjave novinarima o štrajku koji se navodno odvija iza tvorničkih zidova u Ulici Adolfa Wisserta.
li što postići, jer tvrde da novca nema, no od štrajka ne odustajemo. Većina radnika radi na aneks ugovora za 1300 do 1400 kuna, a ni to nam nije isplaćeno. Nisu nam isplaćeni ni putni troškovi, a mnogi radnici nemaju ni za kartu da dođu do posla – doznajemo od nekih radnika. U pogonu VIS PT Textile radi oko 220 radnika koji su sada u štrajku. No, oni nisu jedini. Već duže vrijeme stoje i pogoni u Dugoj Resi, a doznajemo da
Radnici se boje bilo što govoriti, međutim potvrdili su da su u štrajku. – Došli smo na posao, međutim pogon stoji i ne radimo. Rekli su nam neka odemo doma, no ostat ćemo do kraja radnog vremena. Ne znamo hoćemo
je stao i pogon u Pattingu. Od vlasnika VIS PT Textile Davora Patafte uspjeli smo dobiti samo kratku telefonsku izjavu. – Sad sam na sastanku i ne mogu ništa komentirati. Sve je u redu i nema štrajka – bio je kratak Patafta. (vm)
Utorak, 11. studenoga 2014.
U susjednim gradovima
U Marofu i Toplica Optužbe, kritike, podmetanja, povišeni tonovi, prozivanja i laži kratak su rezime 14. sjednice topličkog Gradskog vijeća. Ponovno se ponovio scenarij od kraja prošle godine, kada je zamalo srušena aktualna vlast. Tada je u pitanju bilo izglasavanje proračuna. Sada je oporba na drugačiji način krenula u rušenje vlasti. Dopredsjednik Gradskog vijeća je smijenjen, predsjednik je podnio ostavku, a red je na Državnoj upravi da što hitnije sazove sjednicu Gradskog vijeća, jer će se uskoro izglasavati Proračun. Po hodnicima Gradske vijećnice u Varaždinskim Toplicama špekulira se o povlačenju ostavke predsjednika Gradskog vijeća Petra Ratkovića, a oporba je nekoliko
puta istaknula kako vlast ne žele rušiti, već da žele bolju kontrolu i bolju suradnju. Međutim, iako su srušili dopredsjednika i htjeli rušiti predsjednika Gradskog vijeća, svoje kandidate za te funkcije nisu imali. Naposljetku, dok se u Gradskoj vijećnici na sjednicama raspravlja oko točke i zareza, vrijeme prolazi, projekti stoje pa tako i prosperitet tog kraja. Otkako je Darko Hrenić izašao iz Hrvatske narodne stranke i prebjegao u tabor Reformista, vlast u Gradu Novom Marofu također je izrazito nestabilna. Gradonačleniku račune mrse HDZ-ovci, a njihov predsjednik Siniša Jenkač prozvao je Hrenića da „priča bajke i malo radi“. Traže nje-
Utorak, 11. studenoga 2014.
a ljulja se gradska vlast
ama “letjelo perje”
e
tjednik
govu ostavku jer je šest godina primao plaću “za malo rada”, a građanima “pričao bajke” o Nanotehnologiji, pogonu Varteksa, oživljavanju BBS-a u Podrutama, tvornici stakla u Oštricama, kineskim investitorima i davao “druga lažna obećanja čime su se obmanjivali građani i vijećnici”. Hrenić Jenkaču nije ostao dužan. Jenkača je pitao kako bi HDZ Novog Marofa mogao imati bolju suradnju s ovom Vladom, koje su to bile investicije u 18 godina vladavine HDZ-a u Novom Marofu te
3
Kronika tjedna
je li gradonačelnik HDZ-a, nakon što je izgubio na izborima u 2009. godini, primao naknadu iz gradskog proračuna 6 mjeseci i time građane stajao 150 tisuća kuna. U dvoboj Hrenić – Jenkač uključio se i predsjednik Reformista Radimir Čačić te zamolio mladog HDZ-ovca neka od njih „ne pravi bedake“. I u slučaju Varaždinskih Toplica i u slučaju Novog Marofa, politička situacija mogla bi biti prava krležijanska, dok psi laju, karavana prolazi... IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
NAKON 57 KAZNENIH DJELA
Dolijao bivši zatvorenik, serijski pljačkaš klijeti
Službenici PU varaždinske u ponedjeljak su lišili slobode bivšeg zatvorenika koji je na varaždinskom području provalio u pedesetak vikendica... U posljednje vrijeme stupce crne kronike punile su vijesti o provalama u vikendice. Naime, riječ je o provalniku koji je 12. rujna ove godine pušten iz zatvora u Glini, a na varaždinskom području provalio je u pedesetak vikendica. - Provalnik je u ponedjeljak lišen slobode i nalazi se u pritvor te slijedi proGlavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak, Sandra Županić, Ivana Dreven Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Anja Zorko
ces dokazivanja inkriminiranih radnji - rekao je načelnik PU varaždinska, Darko Jurčec. Provalnik je svaki put provalio u vikendicu, pregrizao nešto, prespavao i krenuo dalje. Provaljivao je u vikendice na području Salinovca, Margečana, Ivanečkog Vrhovca, Gačica i Črešnjeva. - Obio je prozor ne razbivši ga. Iako u klijeti ima vina i drugog alkohola, ukrao je samo dva komada mesa i kruh - rekao je vikendaš iz Gačica. Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
REBALANS BEZ BALANSA
Ivanec: Bez ruku oporbe i treći rebalans proračuna
Na 11. sjednici Gradskog vijeća Grada Ivanca jedna od najvažnijih točki je bila rebalans gradskog proračuna, i to već treći ove godine. Kako je objasnila Maja Darabuš, pročelnica Upravnog odjela za proračun, financije i gospodarstvo, proračun se smanjuje za 438 000 kuna te on iznosi 28,3 milijuna kuna. Ona je objasnila da su manji prihodi poslovanja, posebno od poreza i prireza.
Prvi rebalans “išao” je zbog toga jer se u prva četiri mjeseca proračun iz ovih stavki punio bolje od očekivanog, ali to se nije nastavilo. Oporba predvođena HDZ-om izrazile je sumnje oko toga zašto se ponovo ide u rebalans i najavili su da ga ponovo neće podržati. Od 17 vijećnika na 11. sjednici bilo ih 15. Od tog broja 10 je glasovalo za rebalans, a 5 (HDZ i HSS) bilo je protiv. (SŽ)
Županija najstransparetnija Cilj javne tribine Pravo na pristup informacijama – provedba i praksa“ bio je upoznavanje građana o njihovom pravu na pristup informacijama kao temeljnoj podlozi sadašnjih i budućih demokratskih procesa u društvu. U Hrvatskoj postoji gotovo 6 tisuća institucija
javne vlasti koje su dužne građanima pružiti informacije od javnog interesa. Prema Transparency International, Varaždinska županija jedna od najtransparentnijih u Hrvatskoj te jedna od rijetkih koja radi prema obvezama Antikorupcijskog povjerenstva. (VM)
Utorak, 11. studenoga 2014.
NE ZNA SE GDJE SU KR
Mladoj majci koja je Parkovi će donirati d Kriza i visoka nezaposlenost glavi su uzroci što brojni naši sugrađani žive na rubu siromaštva i jedva spajaju kraj s krajem. Upravo u takvoj teškoj situaciji našla se 27-godišnja majka dvoje djece iz Varaždina i za pomoć se obratila eVaraždinu. Kako kaže, jedva je smogla snage da potraži pomoć, ali kako bi zaštitila svoju malodobnu djecu ne želi u javnost izlaziti sa slikom i imenom. Ova tročlana obitelj živi vrlo skromno, a neophod-
na im je pomoć u hrani i drvu za ogrjev. - Nigdje ne radim, a podstanar sam s dvoje malodobne djece. Mjesečno primam svega 2000 kuna. Od toga 1000 ode na stanarinu i režije. Grijemo na drva i to nam je jako velika stavka u režijama. A kako stiže zima bit će i još veća, pa molim sve koji imaju neko drvo koje ima nije potrebno da nam ga daruju - kazala je 27-godišnjakinja. Kako je objasnila obitelj živi od ukupno 2000
Utorak, 11. studenoga 2014.
5
Kronika tjedna
RIZI GRANICE I KRAJ eVaraždin pomaže Javljajte nam se i dalje: 488-488, kontakt@evarazdin.hr
ZLATNA OBITELJ TOPOLNJAK
“Kune“ HGK opet Termoplinu i Dermi Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Županijske komore Varaždin uručena su posebna priznanja i plakete “Zlatna kuna“ pojedincima i tvrtkama za iznimne rezultate i doprinos u razvitku gospodarstva na području ŽK Varaždin za 2013. godinu... Plaketa Zlatna kuna za najuspješnije veliko društvo pripala je Termoplinu, a za najuspješnije srednje TD, varaždinskoj Dermi. Prizna-
nja su preuzeli direktori spomenutih tvrtki, Ivan i Mladen Topolnjak. - Nažalost radi nameta koji opterećuju proizvođačku industriju, stanje u gospodarstvu Varaždinske županije je sve teže i teže. Voda je došla do grla i žurno moramo nešto promijeniti. No, unatoč svega, ima tvrtki koje uspješno posluju i mi smo ih danas nagradili – naglasio je Čedomil Cesarec, predsjednik HGK ŽK Varaždin. (JN)
e zavapila za pomoć drva za ogrijev - Nemam pravo na socijalnu pomoć jer se nalazim usred razvoda koji traje već dugo, pa nemam potrebno rješenje da živim bez prihoda te sama s djecom. Osim drva treba nam i hrana. Stvarno nam je potrebna pomoć. Znam da na svijetu još ima dobrih ljudi koji suosjećaju sa mnom i koji mi mogu pomoći - rekla nam je ova majka. kuna, a 1500 kn od tog Ženi se svi spremni poiznosa dobiva od supruga moći mogu obratiti diza djecu i 500 kuna dječjeg rektno na broj mobitela: doplatka. 092/ 199 39 73
“Trebam pomoć, ali nemojte me slikati jer imam školarce”
Proglašena elementarna nepogoda Župan Varaždinske županije Predrag Štromar donio je Odluku o proglašenju elementarne nepogode od poplava na području općina Breznički Hum i Breznica te Odluku o proglašenju elementarne nepogode od klizišta također na području općina Breznički Hum, Bre-
znica te na području općine Ljubešćice. Tijekom ove godine proglašene su tri elementarne nepogode od klizišta, jedna elementarna nepogoda od tuče te jedna od poplava. Šteta od elementarnih nepogoda za ovu godinu iznosi oko 141 milijun kuna.
6
Javne politike
Utorak, 11. studenoga 2014.
GRAD KULTURE I DALJE BEZ KULTU
Po kavama se “soli pamet”, a interesa za rad u Vijeću nema
Zašto nitko od varaždinskih kulturnjaka nije pokazao interes za rad u Kulturnom vijeću i zašto je natječaj raspisan još prošle godine ponovljen Piše: Valerija Mihalić Kao što je svima već poznato, grad Varaždin kandidirao se za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Varaždin je u kandidaturu za ovu kulturno prestižnu, ali i gospodarski i turistički značajnu titulu ušao kroz regionalni koncept. Uz naš grad, u kandidaturi za EPK 2020. su tako gradovi Čakovec, Ivanec, Koprivnica, Krapina, Lepoglava, Ludbreg, Novi Marof, Prelog i Varaždinske Toplice. Regio-
nalni koncept u kandidaturi svidio se i ministrici kulture Andrei Zlatar-Violić koja je nekoliko puta istaknula kako je ovaj koncept izuzetno dobar, a kako se ovaj kraj razlikuje od drugih jer ovdje ljudi svoju kulturu žive. – To nisu samo zgrade, to je duša grada. Varaždinci žive zajedno sa svojim kulturnim institucijama i zbivanjima – rekla je ove godine na radnom sastanku održanom u varaždinskom
Kulturno vijeće u postupku je formiranja, ali već više od godinu dana
kazalištu ministrica kulture. I doista, Varaždin se ima čime podičiti. Još početkom 1828. godine osnovana je prva glazbena škola u ovom dijelu Europe, a samo deset godina kasnije, 1838. godine, i prva ilirska čitaonica koja je, kao stjecište narodnih preporoditelja, imala važnu ulogu u kulturnom i društvenom životu Hrvatske. U Varaždinu je već 1636. godine osnovana Gimnazija, čiji su učenici bili
Utorak, 11. studenoga 2014.
Javne politike
7
URNOG VIJEĆA
neki od naših najpoznatijih pisaca, slikara, glazbenika i znanstvenika, a Varaždinci su posebno ponosni na svoje kazalište i Gradski muzej, koji je utemeljen 1925. godine, donacijama Varaždinaca Muzealnom društvu. Ove kulturne i prosvjetne ustanove bile su važan poticatelj kulturnog života grada koji je s godinama dobio nove oblike i sadržaje. Primjerice, 1971. utemeljene su Varaždinske barokne veče-
ri, festival barokne glazbe međunarodnog ugleda, zatim Špancirfest, festival dobrih emocija, dvije manifestacije koje su postale i zaštitni znak Varaždina kao Grada kulture. Ipak, jedna institucija nikako da se oformi u gradu kulture, baroka, muzike i cvijeća. Radi se o Vijeću kulture Grada Varaždina. Još prošle godine u rujnu Grad Varaždin raspisao je natječaj za članove Kulturnog vijeća. Pozvani
Članovi mogu biti kulturni djelatnici i umjetnici upoznati sa problematikom su Varaždinci i Varaždinke da daju svoje prijedloge za članove koji bi trebali brinuti o, najsažetije rečeno, kulturnom životu grada Varaždina.
Međutim, izgledno je da se na natječaj nije nitko javio s obzirom na to da je on ponovljen 8. srpnja ove godine. Na naš upit kako to da Kulturno
8 vijeće još nije oformljeno, iz Grada nismo dobili odgovor. Rečeno nam je samo da je „u postupku formiranja“. – Kulturno vijeće Grada Varaždina osniva se radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, sudjelovanja u predlaganju godišnjih programa javnih potreba u kulturi te ostvarivanja utjecaja kulturnih dje-
Kad se konkretno treba primiti posla interesa nema latnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost, a nadležno je za područja glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, dramske i plesne umjetnost te izvedbene umjetnosti, knjižne, nakladničke
Javne politike
Utorak, 11. studenoga 2014.
Tko može biti član Kulturnog vijeća Članovi Kulturnog vijeća mogu biti kulturni djelatnici i umjetnici koji svojim dosadašnjim javnim djelovanjem i poznavanjem problema vezanih uz utvrđivanje i provedbu kulturne politike mogu pridonijeti ostvarivanju ciljeva zbog kojih je Kulturno vijeće osnovano. Kulturno vijeće ima sedam članova koje na prijedlog Gradonačelnika imenuje Gradsko vijeća Grada Varaždina, na mandat od četiri godine. – Kulturno vijeće Grada Varaždina je u postupku formiranja i čim bude završeno ići će na Gradsko vijeće na imenovanje – odgovorili su nam iz Grada Varaždina prije mjesec dana.
i knjižarske djelatnosti, vizualne umjetnosti, kulturno-umjetničkog amaterizma, inovativne umjetničke i kulturne prakse te međunarodne kulturne suradnje – odgovorili su nam iz Grada. I tako se dobije dojam da, u Gradu kulture, gradu kandidatu za Europsku prijestolnicu kul-
Vijeće se sastoji od 7 članova, imenuje ih Gradsko vijeće na prijedlog ture 2020., gradu koji svoji imidž gradi na kulturi, baroku, glazbi, plesu, festivalima, nitko od varaždinskih kulturnjaka nije zainteresiran za rad u Kulturnom vijeću, za određivanjem kulturnih ciljeva i prioriteta te kulturnog razvoja grada. Postavlja se pitanje je li nam Kulturno vijeće naposljetku uopće potrebno?! Lakše je po kuloarima među kulturnjacima „soliti pamet“ kako bi se nešto trebalo raditi i kamo kulturno stremi naš grad. Kad se konkretno treba primit posla pa kroz određenu instituciju, kao što je to Kulturno vijeće Grada Varaždina aktivno djelovati, interesa ili hrabrosti očito nema...
Dobija se dojam da u Gradu kulture i gradu kandidatu za Europsku prijestolnicu kulture nitko od kulturnjaka nije zainteresiran...
9
Kolumna
Utorak, 11. studenoga 2014.
VOLIM VARAŽDIN
U počast varaždinbreškim vinima Nekoć su u varaždinbreškim goricama, klijetima i kurijama bila vesela prijateljska druženja u ozračju pjesme, starih običaja i dobrih jela i zabavnog krštenja mošta. Tu na našim “zelenim bregima” vinova loza uzgajala se i prije 1181. godine...
M
artinjske svečanosti produžile su se na nekoliko dana, ni najmanji gradski bircuzi nisu propustili prirediti fešticu s mladim ili starim vinom, često kiPiše: Boris Ratković selim delancem. A nekoć su u varaždinbrešumirovljeni novinar kim goricama, klijetima i kurijama, bila vesela prijateljska druženja u ozračju pjesme, starih O varaždinbreškim običaja, dobrog jela i zavinima ispjevane bavnog krštenja mošta. su pjesme, a Tu, na našim “zelenim najpoznatiji su stihovi bregima”, vinova loza uzgajala se i prije 1181. iz “Vinjaga” pjesnika godine kada je Varaždin prvi puta ušao u pisane Mirka Bogovića koji povijesne dokumente, su krasili zidove zna se da su vino proizvodili u rimskoj naserestorana “Janje” obini Aqua Iasae (Varaždinske Toplice). Već 1456.godine varaždinska gradska općina posjedovala je vinograde i vinarski podrum na Varaždinbregu, izdavala dozvole za točenje “varoških vina”. Poslove u goricama obavljali su kmetovi zvani “gornjaci”, dio proizvedenog vina dobivali su gradski či-
novnici kao plaću umjesto novca. ino je često bilo na stolovima Varaždinaca, pogotovo uz cehovske gozbe i razne svetkovine, postojala su i pijačka društva od kojih je najpoznatije “Društvo vinskih doktora od pinte” koje je 1696.godine u Krkancu utemeljio barun Baltazar Patačić. Vino se smatralo korisnim za zdravlje pa je u 17.stoljeću Ivan Zakmardi, osnivač sjemeništa u Varaždinu, propisao da svaki sjemeništarac godišnje mora dobiti i popiti devet kabala vina – oko 520 litara. Dnevno litru i pol! gradu su u 19.stoljeću djelovale vesele vinske družine “Barilo” i “Brenta” čiji su članovi društvena obilježja s varaždinskim grbom čuvala na počasnim mjestima u svojim domovima. Godine 1859. ljekarnik dr.Aleksandar Halter osnovao je prvu tvornicu šampanjca i prodavao ga pod imenom
V
U
“varaždinska penina”. Obrede krštenja mošta u varaždinbreškim goricama opisao je 1919.g. prof. Ivan Milčetić : “… Na Martinje (11.XI) peče se za objed guska, koje se drobnina odmah iza juhe jede s mlincima. Veselo društvo razigrava ravnatelj stola zdravicom i starim vincem. Istom kad se na koncu objeda donese pečeni kostanj na stol, predade mu domaćin bocu mošta u ruke. Ravnatelj stola…počne ovako : Ti dolaziš mošte pred naše lice ovamo da se krstiš….” I počinje ceremonija poznata i danas. varaždinbreškim vinima ispjevane su pjesme a najpoznatiji su stihovi iz “Vinjaga” pjesnika Mirka Bogovića koji su krasili zidove restorana “Janje” : /Vince piti je milota/ I našega slast života/ Sve luđake vodopije/ Mutna voda nek zalije/ Zato kad mi bude mrieti/ čašu sobom ću ponieti/ Al mi punu vina dajte/ Pa me onda zakopajte……”
O
10
Javne politike
Utorak, 11. studenoga 2014.
OTKRIVAMO SVE NELOGIČNOSTI UG
Što stoji iza inves se mijenjao i pros Piše: Valerija Mihalić Foto: Zoran Stanko
Spar o svom trošku gradi cestu koje će potom darovati Gradu Zauzvrat, Grad Sparu “oprostio” plaćanje kominalnog doprinosa Grad uvjetuje Sparu postupak javne nabave, što po zakonu niti je obvezan, niti može
Utorak, 11. studenoga 2014.
Javne politike
11
GOVORA IZMEĐU “SPARA” I GRADA
sticije zbog koje storni plan?
Zemljište na kojem se gradi cesta nalazi se pod sudskim sporom
12 Ni jednu od dubioza Habuš nije spomenuo kada je Vijeće usvajalo odluku, kaže Avar Iako se o novom supermarketu Spara na Banfici pričalo godinama, a polemika se najčešće vodila oko toga treba li već prenapučenoj Banfici još jedan supermarket te hoće li izgradnja nove ceste koja spaja Prelošku ulicu i Međimursku cestu stanarima Banfice donijeti više štete nego koristi, ove godine riješena je sva dokumentacija i Spar je započeo izgradnju novog supermarketa. Otvorenje je bilo najavljeno za Božić,
Javne politike
eTjednik u ekskluzivnom je posjedu ugovora između Grada, Spara Hrvatska i Autoservisnog Centra
zaposleno je tridesetak ljudi, a započela je i izgradnja nove ceste. Upravo ta cesta, odnosno izlazak na Međimursku ulicu sada su odgodili otvorenje, a iz Spara nismo dobili odgovor za koliko će se otvorenje odgoditi. Neslužbeno doznajemo da su Spar i Grad Varaždin ispoštovali sve svoje obaveze, dok su zakazale Hrvatske ceste. Rokove i obveze koje su prema ugovoru
trebale ispoštovati, Hrvatske ceste nisu ispoštovale. Navodno je sporan izlazak s novoizgrađene ceste na Međimursku cestu, koji bi trebao biti semaforiziran. Polemika oko novog Spara vodila se i među vijećnicima Gradskog vijeća Grada Varaždina još u svibnju ove godine. Za novu investiciju mijenjao se i Prostorni plan uređenja sjevernog dijela Varaždina, kako bi
Na prvi pogled Grad se dobro osigurao Na prvi pogled mogli bismo zaključiti da se Grad dobro osigurao ugovorom. No onda, primjetite nelogičnosti. I kako onda da se ne stvori sumnja da se u cijelom poslu nekome pogodovalo, trgovalo interesom i najvažnije, nije radilo u javnom interesu zapitao se gradski vijećnik Zlatan Avar u razgovoru za eTjednik.
Utorak, 11. studenoga 2014.
se mogla izgraditi cesta koja spaja Prelošku i Međimursku te osigurava siguran i brz izlazak kupaca s parkirališta Spara na glavnu prometnicu. Prema ugovoru kojeg je Grad Varaždin potpisao sa Sparom, investitor, odnosno Spar, dužan je o svom trošku izgraditi cestu koju će potom darovati Gradu Varaždinu, bez naknade i bilo kakvih potraživanja. Zauzvrat, Grad je Sparu „oprostio“ plaćanje komunalnog doprinosa. U ugovoru je navedeno da je cijena komunalnog doprinosa za izgradnju trgovačkog centra 718 tisuća kuna. U Službenom vjesniku Grada Varaždina od svibnja 2014. stoji da je cijena izgradnje sporne pristupne ceste 780 tisuća kuna. Iako je
Utorak, 11. studenoga 2014.
Javne politike
13
cijena izgradnje ceste veća od komunalnog doprinosa, Spar prema potpisanom ugovoru s Gradom Varaždinom nema pravo na povrat troškova. Da se Grad u ugovoru dobro osigurao, potvrdio nam je i nezavisni vijećnik Gradskog vijeća Zlatan Avar. Ipak, smatra da u ugovoru postoje određene ne-
Na zemljištu na koje se planira graditi prilazna cesta postoji teret tvrke ADAMO logičnosti o kojima ih gradonačelnik Goran Habuš nije obavijestio kada je bila rasprava o tom predmetu. – Na prvi pogled mogli bismo zaključiti da se Grad dobro osigurao ugovorom. No, onda se primijete nelogičnosti. Kao prvo, Grad uvjetuje da privatni in-
vestitor provede postupak javne nabave. Već znamo da je Spar ishodovao rješenje Ministarstva gospodarstva da ne samo da nisu u obavezi da primjenjuju Zakon o javnoj nabavi već to ni ne mogu – istaknuo je Avar. Također, u ugovoru se navodi i spor Autoservisnog Centra i tvrtke ADAMO iz Zagreba oko nekretnine na kojoj je novoizgrađena cesta. Iako je ugovorom definirano da u spor ulazi ASC, a ne Grad Varaždin, Avar smatra da ASC neće ništa imati s tom cestom jer će ona biti vlasništvo Grada. – Još jedna zanimljiva “umotvorina” iz ugovora jest da će ASC ući u spor ukoliko se isti pokrene, jer postoji teret tvrtke ADAMO na zemljištu na kojem se planira graditi prilazna cesta. Kada Grad darovanjem postane
Upravo ta cesta, odnosno izlazak na Međimursku ulicu sada su odgodili otvorenje, a iz Spara nismo dobili odgovor za koliko će se otvorenje odgoditi vlasnik javne prometnice i pokrene se spor, logično gledano, što tada ASC ima s tim? Vjerojatno ništa više, jer je Gradu zapravo uvalio sporno zemljište. Očito da aktualnoj gradskoj vlasti nisu dovoljni sporovi čija se trenutna vrijednost procjenjuje na oko 100 milijuna kuna. Očito je da ne mare za još jedan potencijalni spor i eventualnu štetu za Proračun Grada Varaždina – smatra nezavisni vijeć-
nik Avar napominjući kako niti jednu od potencijalnih dubioza gradonačelnik Habuš nije spomenuo kada je Gradsko vijeće usvajalo odluku da SPAR može zamijeniti plaćanje komunalnog doprinosa s izgradnjom pristupne prometnice. – I kako onda da se ne stvori sumnja da se u cijelom poslu nekome pogodovalo, trgovalo interesom i najvažnije, nije radilo u javnom interesu – zapitao se naposljetku Avar.
14
Razgovarao: Alen Matušin
Politika
Utorak, 11. studenoga 2014.
Utorak, 11. studenoga 2014.
15
Politika
DUBRAVKO BILIĆ
Prijete i prijavljuju oni koji se ne mire s porazom Gradonačelnik Ludbrega i SDP-ov saborski zastupnik o stanju u stranci, prijetnjama i prijavama, te lošoj gospodarskoj situaciji u zemlji Djelujete kao čovjek mirne naravi, a oko vas u zadnje vrijeme anonimne prijave i prijetnje. Kako to komentirate? Situacija je vrlo neobična. Po svojoj prirodi nisam agresivan i maksimalno sam tolerantan, međutim situacija ni nakon izbora nije se primirila. Neki ljudi jednostavno ne shvaćaju da su izbori gotovi i da trebamo zajednički sjesti i raditi za Grad Ludbreg, a ne za sebe. Iz svega toga prvo su proizašle prijetnje, a sada, evo, i curenje službenih dokumenata iz Grada Ludbrega. Te stvari s aspekta Grada nisu dobre ni korektne, ali, svejedno, u tim dokumentima
nema ničega što ljudi ne bi smjeli ili mogli znati. To je kod policije i u Državnom odvjetništvu u proceduri i nadam se da ćemo uskoro dobiti sve informacije što se s time dogodilo. Kruže priče da je do anonimne prijave došlo zbog frakcija unutar županijskog SDP-a. Što vi mislite, kome je to u interesu? Jedini pravi razlog i motiv može imati netko tko je izgubio izbore, tko ne može zaboraviti tu priču i okrenuti svakodnevnom životu. Izbori su za mene davno završili i ja želim normalno surađivati i sa članovima HDZ-a, HSS-a i HSLS-a. To mi apsolutno ne predstavlja nikakav problem, jer
poslove u Ludbregu rade oni koji to najbolje mogu odraditi. A ove priče oko županijske razine zaista ne drže vodu i ne znam čija bi to “kuhinja” bila. Također, može se čuti da sve što se treba dogoditi, da će se dogoditi nakon predsjedničkih izbora... Moram priznati da sam nedavno čuo nešto slično, ali na to se stvarno mogu samo nasmijati. Mislim da nema nikakvih problema, pogotovo ne unutar županijskog vodstva SDP-a. Mi sad imamo predsjedničke izbore, gdje moramo pružiti maksimalnu podršku sadašnjem i budućem predsjedniku Jospoviću. Tu smo da to napravimo, a
oko ovih priča zaista nema baš ničega. Postoje li, međutim, neki disonatni tonovi između županijske i gradske organizacije? Ne vidim nikakvu posebnu napetost ili tenziju, ali uvijek, naravno, može doći do nekakvih nesuglasica ili neslaganja, jer županijska organizacija je u nekim stvarima upozoravala gradsku organizaciju da se neke stvari ipak moraju raditi malo drugačije. Moramo se okrenuti prema članovima; prije svega – prema građanima, i uvažavati njihovo mišljenje. Mislim da je tu posrijedi jedan normalan proces razgovora koji je uobičajen u svim strankama
16 te da će se to konačno pokazati i na sljedećim izborima. Nama je jako važno da Varaždin ostane bitno uporište SDP-a. To se dosada uvijek pokazivalo i ova suradnja s HNS-om na gradskoj razini u ovom času je jako dobro rješenje za SDP. Što će se događati na sljedećim grad-
S Orahom već sad možemo surađivati korektno, a u budućnosti samo još korektnije skim izborima, to ćemo vidjeti. Pojavljuju se novi politički akteri, pa ćemo vidjeti kako će to funkcionirati... Reformisti i Orah u budućnosti bi vam, dakle, također mogli biti poželjni koalicijski partneri? Orah je evidentno lijevo orijentirana stranka i mislim da sad već možemo funkcionirati korektno, a u budućnosti to može biti samo još korektnija i konkretnija suradnja. Nama su na županijskoj razini, a u Gradu Ludregu na gradskoj razini, poželjni svi partneri koji uvažavaju snagu SDP-a, ali ne samo snagu nego idejni smjer kojim SDP ide. I tu u budućnosti ne vidim nikakvih problema niti sa Ora-
Politika
Utorak, 11. studenoga 2014.
hom, niti sa Reformistima niti sa HNS-om, a isto tako niti sa HSS-om koji je u mnogim elementima idejno suglasan s SDP-om. Kakva je trenutno situacija u ludbreškom Gradskom vijeću, hoće li se što poremetiti bude li g. Makar trebala aktivirati mandat u Županijskoj skupštini? Imamo vrlo dobru surad-
ponoviti rezultat, odnosno ostvariti samo još bolji. Gospodarska situacija evidentno je loša, a loša su i predviđanja. Kako to kao saborski zastupnik vladajuće stranke objašnjavate svojim građanima i što mislite kakve su šanse SDP-a na sljedećim parlamentarnim izborima? Realno gledajući, situacija u
hrvatskom društvu nije onakva kakvom bismo svi htjeli da jest. Evidentne su matematičke i statističke brojke koje govore o padu gospodarske aktivnosti. Međutim, prije dolaska SDP-a, u zadnje dvije godine HDZ-ove vlade, mi smo zabilježili najveći gospodarski pad od 9 posto BDP-a. On je još uvijek u negativnom predznaku,
nju i ja nisam siguran da će se neke promjene uopće dogoditi u tom pogledu zamjene vijećnika. Ali, ukoliko do te zamjene i dođe, mi ćemo razgovarati s Reformistima i ponuditi im suradnju. U svakom slučaju, ako bi i došlo do nekih poremećaja, ja se osobno novih izbora ne bojim. Građanima nije potrebno priuštiti nekih 300 – 350 tisuća kuna novoga troška, ali mislim da dobro radimo i da još jedanput možemo
Odrastao sam uz Crkvu, trapistički samostan i njihov način razmišljanja me oblikovao
ali nakon toga konstantno raste. To je ono što je dobro i što se osjeti u gospodarskoj aktivnosti, pogotovo ove godine kada je smanjen broj nezaposlenih i ljudi lakše dolaze do posla. Ja sam uvijek za to da se ljudima kaže istina. Promjene koje se rade možda su trebale biti napravljene ranije, možda nisu mogle biti napravljene iz raznih razloga, ali u svakom slučaju Hrvatskoj trebaju takve promjene. Sve ovo što se radilo
17
Politika
Utorak, 11. studenoga 2014.
Blizak Crkvi, otvoren za Thompsona Na glasu ste kao čovjek blizak Crkvi, jeste li praktičan vjernik ili je to iz političkih razloga? U svakom slučaju to nije iz politikanskih ili populističkih razloga. Ja sam odrastao uz Crkvu, uz trapistički samostan i taj njihov način razmišljanja, prema kojemu čovjek treba pomagati drugome i biti uz drugoga, me oblikovao me kao čovjeka. Tu ne vidim apsolutno ništa loše, jer i Crkva je u svojim temeljima socijalno orijenitarana. A ono što me privuklo SDP-u upravo je njegova socijalna orijentiranost, gdje se uvažava ljudska različitost i pravo na jednakost, na zapravo - istu količinu sreće u životu. Je li Milan Bandić u tom smislu bio progresivan, kada se još 2000-ih
polako će donositi rezultat, a ja puno očekujem i od 2016. godine. Jedna od najvažnijih strukturnih promjena koju je ova Vlada donijela je da ja kao SDP-ov gradonačelnik nemam nikakvu prednost kada se projekt iz mojeg grada prijavljuje na neki natječaj u odnosu na projekt mojega kolege iz HDZ-a. Siguran sam zato da će SDP zajedno s partnerima dobiti izbore, jer HDZ ovaj čas ne nudi ništa. Može samo prazno obećavati... Ne bojite se, dakle, da bi se loš rezultat SDP-a na nacionalnoj razini mogao dodatno replicirati na županijsku razinu, gdje na posljednjim lokalnim izborima osim u Ludbregu nigdje drugdje niste samo-
kao istaknuti član SDP-a približavao Crkvi? MIlana Bandića ne poznajem dobro, jer kada sam ja ušao u nacionalne političke vode, on više nije bio u SDP-u. Susreli smo se nekoliko puta kao kolege gradonačelnici. Sigurno da treba poštivati i uvažavati gradonačelnički instinkt Milana Bandića, koji je shvatio što ljudima treba i to im dao. Međutim, vidjet će se je li tu bilo nekakvih nepravilnosti. U njegovom negativnom populističkom dijelu ja se s njime sigurno razilazim kao i cijeli SDP, jer čovjek to mora raditi zbog ljudi, a ne zbog osvajanja političkih poena. Kad smo već kod ideoloških tema, neko vrijeme je također kružila priča da vam se prijetilo zbog
stalno osvojili vlast? Ja sam siguran da ne. Mario Habek i ja u prošlom mandatu smo preuzeli stranku i
Nama je jako važno da Varaždin ostane uporište SDP-a, kao što je bio i do sada počeli polako graditi jedan drugačiji i, da tako kažem, borbeniji SDP. Iako su u prethodnom peridou, dok je g.
Thompsonovog koncerta u Ludbregu? Thompsonov koncert u Ludbregu ima dugu povijest. On se trebao održati prije dvije ili tri godine, međutim za to se tada nije dobila dozvola. Ja nisam za zabrane i odmah na početku sam rekao da u Ludbregu mogu održati koncert svi koji poštuju demokratske procedure i hrvatske zakone. Tu ne vidim ništa sporno! Omogućili smo organizatorima da taj koncert organiziraju. Iz mnogih razloga, koncert nije doživio uspjeh kakav su oni priželjkivali. Ne vidim neke veze između održavanja koncerta i tih prijetnji, ja sve to povezujem s izborima. Neki još uvijek ne mogu podnijeti izborni poraz.
Biberdžić bila na čelu, stvoreni zaista dobri temelji, sada je dosta mladih ljudi je ušlo u stranku, koji na sljedećim izborima mogu napraviti još korak naprijed: od zamjenika župana Alena Kišića do mnogih drugih zamjenika gradonačelnika i vijećnika. Koji su vaše osobne ambicije? Moja najveća ambicija je miran obiteljski život, koji sada ponajviše trpi. To mi je ono najteže u ovom poslu koji nema radno vrijeme i ne postoje granice pristojnog ponašanja. Čovjek nije zaštićen civilizacijom i kulturom, nego se često ide ispod pojasa. U svakom slučaju, želio bih još jedan saborski mandat, a na mjesto gradonačelnika vidjet ćemo
Siguran sam da će SDP zajedno s partnerima dobiti izbore, jer HDZ ovaj čas ne nudi ništa kako će reagirati građani i da li će to oni od mene tražiti. Ako ne bude osjećaja dobre suradnje, naravno da neću forsirati dalje. Mislim da SDP kao stranka, a pogotovo u Ludbregu, ima dosta dobrih kandidata koji mogu preuzeti tu ulogu.
18 Mirni Varaždin, kakvoga poznajemo, sredinom ožujka ove godine potresla je priča o zlostavljenim maloljetnicama preko društvene mreže Facebook. No, osam mjeseci kasnije, ovih dana, priča se ponovo aktualizirala. Naime, djevojaka iz okolice Varaždina dečku je slala eskplicitne fotografije, koje je on iskoristio za objavu na društvenoj mreži - ispričala je za eVaraždin njezina prijateljica (podaci poznati redakciji, nap.)
Istražujemo
Utorak, 11. studenoga 2014.
ISTRAŽUJEMO MRAČN
U VARAŽDINU CYBERBULLYIN
Ovih dana ponovno se pojavio slučaj zlostavljanja maloljetnice preko interneta - To se se sada nije dogodilo prvi put i ona zna tko je objavio te slike, ali si ne može pomoći. Istina je da se sama fotografirala i slala fotografije, ali je sve završilo onako kako nije trebalo završiti. Ima 17 godina i zamolila me da to pokušam blokirati, međutim nisam uspjela. Jako mi je žao što joj se to događa - rekla je te dodala da je cijeli slučaj prijavila policiji. No, kako smo potaknuti ovom pričom istražili, zlostavljenje preko interneta nije jedini slučaj diskriminacije i delikata protiv tijela.
POMOZITE MOJOJ PRI
Bivši na Fejsu slike i ne može
Utorak, 11. studenoga 2014.
NU STRANU GRADA
NG, SILOVANJA I PEDOFILIJA
RIJATELJICI
19
Istražujemo
Od ove godine Varaždincima je ostao u sjećanju slučaj silovanja, koje se dogodilo 22. kolovoza na Dravi. Josev Denac (43), koji je odslužio devetogodišnju kaznu za ubojstvo lovočuvara Dombaja, tog je dana iskoristio gužvu u gradu i 12-godišnjakinju odveo na Dravu te tamo počinio gnjusan čin. Ubrzo je uhićen te je završio u istražnom zatvoru. K Koji je uopće najčešći profil silovatelja upitali smo, pak, psihijatrijskog vještaka i psihijatra u Općoj bolnici Varaždin, Nenada Horvata.
Nema tipčnog silovatelja -Najčešći profil na žalost, ne postoji. Siluju različiti ljudi, sa svih strana. Ovdje je najvažnije shvatiti da silovanje ponajmanje sadrži seksualnu dimenziju. Puno više i prije, silovanje je agresivni čin, odnosno brutalna agresija koja ne udara samo na fizički integritet, nego i na dostojanstvo žrtve. U pozadini te agresije nije seksualna gratifikacija, već drugi problemi i motivi kao što
Piše: Ivan Tomašković
“dila” njezine e si pomoći
Varaždinci se još sjećaju kišnog kolovoza i gnjusnog zločina J. Denaca na Dravi
20
Istražujemo
su mržnja, frustracija, osjećaj manje vrijednosti, sadizam, poniženost, potreba za kontrolom, dominacijom ili afirmacijom – istaknuo je Horvat te dodao da zreli, samouvjereni i odmjereni ljudi nikada ne siluju, već nesigurni slabići i kukavice, a genetika ima manje dopriJosev Denac (43) iskoristio je gužvu u gradu i u kolovozu ove nosa u stvaranju silovatelja. godine 12-godišnjakinju odveo na Dravu i počinio gnjusan čin - Mnogo više će formiranju silovatelja doprinijeti okolnosti u kojima se rodio ne okolnosti koje proizvode vao svega šest tjedana nakon i formirao, u kojima je odra- silovatelje uključuju, između otpusta iz odgojnog zavoda – stao i sticao iskustva. Razvoj- ostaloga, nestabilnost obitelj- gdje je proveo tri godine zbog skih odnosa, manipulativne silovanja dječaka. Sjećam se obiteljske obrasce, ugnje- i mladog čovjeka koji je ne Varaždince tavanje, nasilje, zapuštanje, tako davno dobio uvjetni otpotresao iznudu, prisilu i slično. U ta- pust pred kraj kazne i za vrikvim prilikama lakše dolazi jeme uvjeta za dlaku počinio i slučaj 35 do brkanja i stapanja agresiv- novo silovanje – spriječen je ne i seksualne komponente – u posljednji trenutak – istagodišnjaka objasnio je Horvat. knuo je varaždinski psihijatar koji je Nakon odsluženja zatvorRecidivisti kazne silovatelji se vranaprimjerene Vrlo često Horvat se u ske ćaju u okolinu. S tim problesvojem poslu susreće s mom bavi se penologija i ansadržaje ponavljačima, odnosno dragogija, no s psihijatrijske prikazivao recidivistima. strane, Novak i kolege imaju -Nedavno sam imao posla sa pomaganjem žrtvama da svojoj djeci s maloljetnikom koji je silo- se oporavi i krene dalje. -Kako pomoći žrtvi da se riješi stigme, straha i srama, kako da se oslobodi osjećaja krivice i samoosuđivanja, kako joj rastjerati strahove i nepovjerenje, kako joj vratiti samopouzdanje i vjeru u ljudski rod – to su stvari koje Od 1998. do 2013. godine prema statistici MUP-a o znaju trajati i godinama i tu kriminalu u 28 gradova s više od 20.000 stanovniulažemo najviše napora – ka, u Varaždinu je u 16 godina zabilježeno 11 silovaistaknuo je Novak.
U Varaždinu 11 silovanja i osam pokušaja
nja i osam pokušaja silovanja. U usporedbi s drugim gradovima koji imaju približno isti broj stanovnika u Varaždinu ima manje silovanja. Tako je u Šibeniku koji ima tristotinjak stanovnika manje zabilježno čak 16 silovanja i jedan pokušaj silovanja.
Pedofilija Vrlo svijež slučaj je i pedofilije iz Varaždina. U rujnu je pritvoren 31- godišnjak zbog sumnje da je od srpnja
Utorak, 11. studenoga 2014.
2011. do prosinca 2013. počinio kaznena djela prema dvojici 14-godišnjaka kojima se putem otvorenih profila na društvenim mrežama predstavljao kao djevojčica njihovih godina, a uz to je počinio bludnu radnju nad 11-godišnjakom kojem je pokazivao pornografske fotografije. Također potresao nas je i slučaj 35-godišnjaka kojeg se tereti da je svojoj djeci pokazivao eksplicitne fotografije i puštao pornografske filmove. Horvat tvrdi kako se pedofili i silovatelji ne mogu uspoređivati. -Ova pojavnost je bitno drugačija od silovanja jer ona ne dolazi iz sfere agresivnosti počinitelja, nego iz sfere njegove seksualne devijacije. Seksualni nagon izvorno je okrenut prema osobama približno iste dobi, dok ovdje imamo usmjerenost prema djeci. Ovo je već ozbiljna psihopatologija, a ne samo kriminal – objasnio je psihijatskih vještak za kraj rekao je predofile gotovo nemoguće uključiti u društvo. - Svi znamo da su ovi ljudi vrlo vješti i da ih je teško otkriti; neki među njima imali su više desetaka žrtava prije nego su „pali“. Kako ih uključiti u društvo, a istovremeno biti siguran da neće ponoviti kazneno djelo? Ovo je ponekad zaista teško spojivo ili čak nespojivo, odnosno više se tiče naših želja nego naših mogućnosti. Naime, poznato je da je njihova sklonost recidivizmu ogromna – zaključio je Horvat.
Utorak, 11. studenoga 2014.
Istražujemo
21
Psihijatrijski vještak i psihijatar u Općoj bolnici Varaždin Nenad Horvat za eTjednik objašnjava psihološki profil silovatelja i pedofila
Siluju nesigurni, slabići i kukavice, a genetika ima manje doprinosa u stvaranju silovatelja
Silovanje ponajmanje sadrži seksulanu dimenziju, to je prije svega agresivan čin Nedavno sam imao problem s maloljetnikom koji je silovao šest tjedana nakon otupusta iz odgojnog zavoda Pedofili su vrlo vješti i teško ih je otkriti, neki su imali i više desetaka žrtava prije nego su pali
22
Život
JANKO LONJAK RADI POSAO KOJI SE NE PRENOSI S OCA NA SINA
Utorak, 11. studenoga 2014.
Drugog posla nije bilo, pa sam otišao u “polja smrti”
Utorak, 11. studenoga 2014.
”
Život Procjenjuje se da ja Hrvatsku zbog ekonomske krize posljednjih godina napustilo više od 60 tisuća građana. Riječ je uglavnom o mladim ljudima koji sreću traže u Kanadi, SAD-u, Austriji, Njemačkoj...
Premalo cijenjeni Nažalost, mediji najviše prostora daju mladima koji namjeravaju ili već jesu napustili Hrvatsku. Pritom prešućuju činjenicu kako postoji veliki broj onih koji uporno traže posao, dodatno se educiraju, a radi ostanka na rodnoj grudi, spremni su svakog dana ulaziti i u minska polja. Riječ je, dakako, o počesto zaboravljenim i premalo cijenjenim hrvatskim pirotehničarima. Prema službenim podacima Hrvatskog centra za razminiranje (dalje HCR) taj posao trenutno obavlja šestotinjak pirotehničara kojima se na terenu ove godine pridružio i Janko Lonjak iz Varaždina. Tek su mu 23 godine i njegova priča ne odudara od onih, koje možemo čuti od njegovih, još uvijek nezaposlenih vršnjaka. - Po struci sam plinoinstalater i nakon što nekoliko godina nisam uspio naći na burzi zaposlenje, javljam se na tečaj za pirotehničara.
Piše: Josip Novak Foto: Zoran Stanko/privatna kolekcija
23 Tek su mu 23 godine, a radi ostanka na rodnoj grudi mladi Varaždinac bio je spreman ući u minsko polje Nakon položenih teoretskih ispita na Policijskoj akademiji u Zagrebu i praktične obuke, MUP mi je izdao iskaznicu koja je ujedno i uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje razminiranja – ističe Lonjak. Naš sugovornik od svibnja ove godine radi na poslovima razminiranja. Za one koji rade na razminiranju rat još uvijek traje i to je posao koji ne ide s oca na sina.
Prijeti im 64.400 mina - Naši instruktori i predavači u Akademiji potrudili su da nam prenesu svo potrebno znanje i za svoj prvi odlazak na teren na Sveto brdo (najmarkantniji vrh Velebita) bio sam dobro
Najviše prostora daje se mladima koji napuštaju zemlju, a neki su spremni ostati pod cijenu smrti
24 pripremljen – kaže naš pirotehničar. Inače, za izvršenje poslova razminiranja u Republici Hrvatskoj akreditirano je 36 pravnih osoba. Tvrtke raspolažu sa 47 strojeva za razminiranje i 20 pasa dresiranih za otkrivanje MES-a i NUS-a (minsko ekpolozivna sredstva i neeksplodirana ubojna sredstva). Minski sumnjiv prostor u Republi-
Život Oklopljeni stroj za razminiranje i protupješačka mina PROM 1 koja je najpodmuklija od svijh koje vrebaju hrvatske pirotehničare
Pirotehničar dnevno pretraži i očisti do 450 m2 prostora na kojem postoji minska opasnost ci Hrvatskoj (na dan 3. studenoga 2014.) iznosi 553,31 četvornih kilometara, kao rezultat aktivnosti humanitarnog razminiranja i općih izvida. Taj prostor obuhvaća 10 županija, 81 grad i općinu koji su zagađeni minama i NUS-a. Pretpostavlja se da je minski sumnjiv prostor zagađen s oko 64.400 mina! - Minsko sumnjivi prostor zagađen je i velikim brojem neeksplodiranih ubojnih sredstava, posebno u područjima intenzivnih borbenih djelovanja tijekom
Utorak, 11. studenoga 2014.
Domovinskog rata. Pirotehničar dnevno može pretražiti i očistiti od 250 do 450 kvadratnih metara prostora na kojem postoji minska opasnost. Na terenu imamo tri obroka i odmah nakon doručka odlazimo u „polja smrti“. Radimo dva i pol sata, a nakon toga slijedi predah od 30 minuta i dvosatni nastavak razminiranja – kaže Lonjak o svojem stresnom poslu. Pirotehničare pritom ome-
36
pirotehničara je posmrtno odlikovano, a na poslovima razminiranja poginulo ih je šezdesetak
taju blato, nesnosni komarci, sparina i nerijetko – nepristupačan teren obrastao korovom, grmljem i drvećem. - Sve to može nas dodatno namučiti, ali ne i zaustaviti. U radu nam, gdje je to moguće, povremeno pomažu oklopljeni strojevi koji uklanjaju vegetaciju i frezom razbijaju mine. No, iza njih mogu zaostati MES-a i nema tog prostora kojeg pirotehničari potom detaljno ne
Utorak, 11. studenoga 2014.
Život
25 Zaslužili više od odlikovanja Iako je Domovinski rat davno prošao u Hrvatskoj još uvijek imamo minirane kilometre i kilometre prostora. Koliko je razminiranje opasan posao, svjedoči podatak da je dosad stradalo više od 60 pirotehničara. Prema našim saznanjima, Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, kao časni znak vječnog spomena poginulima u humanitarnom razminiranju Republike Hrvatske nakon završetka ratnih djelovanja, posmrtno je odlikovano njih 36.
Selfie kojeg je Janko Lonjak snimio u predahu svojeg izuzetno opasnog i odgovornog posla
pregledaju ručno. Detektori metala i namjenske pipalice su neizostavan dio iz „arsenala“ našeg alata. Svjesni smo da kod razminiranja terena riskiramo život i najgore nam je kada
naletimo na prostor zagađen otpadom. Naši detektori tada „polude“, a mi sve te odbačene, oku nevidljive konzerve, federe, čavle i ine stvari moramo otkopati i oprezno izvaditi iz zemlje. Ne jednom, u takvim „smetlištima“ pirotehničari su pronašli nagazne mine – ističe Janko Lonjak.
tupješačke mine PMA-1, PMA-2 i PMA-3, PROM1, PMR-2A te protuoklopne mine TMA-3, TMM1, TMA-4, TMA1A, TMA2A, TMA-5A i TMRP-6. Sve su smrtonosne i nikada ne znaju gdje će na njih naletjeti. To ne čudi jer je cjelokupni minski sumnjiv prostor na teritoriju RH još uvijek obilježen s više od Stresa na pretek 12852 oznaka upozorenja U minskim poljima, pi- na minsku opasnost. rotehničarima prijete pro- - Nikada ne razmišljam
koje je NUS opasnije, ali je najpodmuklija protupješačka rasprskavajuća odskočna mina jugoslavenske proizvodnje (PROM-1). Ta je mina ubila najviše naših pirotehničara jer se aktivira na potez i pritisak. Kada je ugledamo ili detektiramo, tu minu ne diramo i uništava se na mjestu pronalaska. Bude li novca, Hrvatsku ćemo očistiti od mina do kraja 2019. godine – zaključio je Lonjak koji sredinom prosinca odlazi na duži, zasluženi odmor.
26
Zabava
Utorak, 11. studenoga 2014.
INTERSTELLAR REDATELJA BAT
Svjetski kino hit osvojio i Varaždince Piše: Zoran Stanko
Tim istraživača kreće na put izvan naše galaksije, u najvažniju misiju u povijesti čovječanstva...
Utorak, 11. studenoga 2014.
Zabava
27
ATMANA STIGAO U NAŠA KINA Dugoočekivani film braće Nolan nazvan Interstellar, u četvrtak 6. listopada napokon se počeo prikazivati u odabranim kinima Varaždinske županije, a odaziv je prema prvim rezultatima i više nego dobar. Naša posjeta ovih dana Cinestar Multiplexu u Lumini shopping centru uvjerila nas je da je to doista i tako. Podsjetimo, Christopher Nolan režirao je film i napisao scenarij zajedno s bratom Jonathanom, a u nje-
Očekujte da će vam barem dva ili tri puta zasuziti oči, što od sreće što od tuge mu glumi serija vrhunskih glumaca na čelu s dobitnikom Oscara Matthewom McConaugheyjem. Uz njega u filmu glume i dobitnica Oscara Anne Hathaway, nominirana za Oscara Jessica Chastain, dobitnica Oscara Ellen Burstyn te dobitnik Oscara, Michael Caine. Za one koji još to ne znaju Interstellar je znanstveno fantastični film u kojemu je
glavna tema početak kraja života na Zemlji. Tim istraživača tako kreće u najvažniju misiju u povijesti čovječanstva - na put izvan granica naše galaksije, kako bi otkrili postoji li budućnost za ljude među zvijezdama. Da bi digao razinu uvjerljivosti filma, režiser Nolan (ranije poznat po trilogiji o Princu tame, Mementu i Inceptionu) tijesno je surađivao sa Kipom Thorneom (teorijski fizičar). Rezultat te
suradnje vidljiv je, a većina gledatelja koja inače ne prati filmove ovog žanra dobro će se snalaziti, no, sve do samog kraja filma, gdje se i autor ovih redaka već pomalo i izgubio. Neke od filmskih scena pomalo podsjećaju na Kubrickovu „Odiseju u svemiru 2001“ (gdje je vidljiv njegov utjecaj na Nolana), a glazba na gledatelja uvjerljivo prenosi ugođaj. Emocije koje će ovaj film prenijeti na vas
iznimno su jake i očekujte da će vam se barem dva do tri puta zasuziti oči, što od sreće, a što od tuge. Iako film traje gotovo tri sata, vrijeme će vam proći vrlo brzo i gotovo da i nećete pogledati na sat. I za kraj, autor ovih redaka filmu daje ocjenu 9 od mogućih 10. Film je dakle u potpunosti ispunio očekivanja, a bila bi to i čista desetka da nije bilo teško shvatljivih posljednjih dvadesetak minuta.
eVaraždin, Kerekesh Teatar i Blitz CineStar najavljuju premijeru filma “BROJ 55” 19. 11. 2014. u 20.00 sati * CineStar u Varaždinu (dvorana 2) ULAZNICE OSVOJITE NA PORTALU eVARAŽDIN