BROJ 114. 18. studenoga
tajna masovne grobnice kod varaždina
Svukli ih u gaće, vezali žicom i u šumi smaknuli
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
2
Kronika tjedna
SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA
Na repertoaru Aquatehnika, pojavila se i N. Martinčević
Tajne veze Aquatehnike i Međimurja te sumnjivi ugovori za promociju i promidžbu, samo su neke su od tema koje su na posljednjoj sjednici varaždinskog Gradskog vijeća pretresali vijećnici, a nakon nekoliko sjednica izbivanja pojavila se i formalno još uvijek zamjenica gradonačelika Natalija Martinčević. Aktualni sat započeo je vijećnik Božidar Kolarić postavljajući pitanje nije li vrijeme da se Grad uključi u rješavanje problema u tvrtki Aquatehnika. – Pitam se postoji li neka tajna veza između Aquatehnike i Međimurja. Prvo je tamo bio Međimurec Cmrečak koji je svojim postupcima revoltirao radnike, a potom su došli detektivi iz Međimurja. Zanimljivi su i ugovori koje Aquatehnika potpisuje kao
Utorak, 18. studenoga 2014.
U TJEDNU IZA NAS...
što je ugovor o ekonomsko-propagandnoj suradnji „Promidžbeni paket“ s tvrtkom Media Mix Radi 105 iz Selnice. Pitam se ka-
Kolarićevo pitanje bilo je postoji li veza između Aquatehnike i Međimurja kvog učinka ima promidžba Aquatehnike u Selnici – pitao je Kolarić. Gradonačelnik Habuš nije mu znao odgovoriti na postavljeno pitanje, rekavši kako ne zna o čemu se radi, ali da će se Grad uključiti u rješavanje problematike ukoliko se to pokaže potrebnim i ako institucije zadužene za to ne odrade svoj posao. (vm)
Martinoviću pres klinac (18) bježao Protekli tjedan obilježila je preusuda Željku Martinoviću koji je na Županijskom sudu u Varaždinu osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora od deset godina zbog ubojstva svog najboljeg prijatelja Marija Belavića. Martinović (44) iz Lukačevca Topličkog proglašen je krivim jer je 7. siječnja u lokalu Gavran u Tuhovcu ispalio dva hitca iz neposredne blizine u glavu i vrat Belovića (31), od kojih je svaki bio smrtonosan. Tako je počinio kazneno djelo protiv života i tijela, a kriv je i zbog nelegalnog posjedovanja oružja. Jednoglasnu presudu donijelo je sudbeno vijeće, a ubojstvo je okvalificirano kao namjerni delikt. - Delikt je umišljen i to
što ste bili najbolji prijatelji ne može se uzeti kao olakotna okolnost, a druga otegotna oklonost je dosadašnja osuđivanost zbog posjedovanja lakih droga. Olakotna okolnost pri presudi je umjerena ubrojivost te sudjelovanje u Domovinskom ratu - objasnila je presudu sutkinja Božica Mišak. Martinoviću je izrečena mjera obveznog liječnja ovisnosti od alkohola, a mora podmiriti i troškove suđenja u iznosu od 12,997 kuna. Imovinsko - pravni zahtjev djeda i majke ubijenog prebačen je na parnični postupak. Istražni zatvor određen mu je sve do kada presuda ne bude pravomoćna. Županijsko državno od-
Utorak, 18 studenoga 2014.
3
Kronika tjedna
VANDALIZAM UOČI OBLJETNICE
Tko je i zašto na Korzu razbacao lampione?
suđeno 10 godina, o iz zatvora
e
tjednik
vjetništvo u Varaždinu podiglo je optužnicu pred Županijskim sudom u Varaždinu protiv M.K. (55) zbog počinjenja kaznenog djela pokušaja ubojstva. Tereti je se da je u kuhinji obiteljske kuće u Svetom Petru 10. lipnja ove godine s cilju da ga usmrti, Ivanu Turčinu zadala mu jedan ubod kuhinjskim nožem u desnu stranu prsišta. On je zadobio opasnu tjelesnu ozljedu u vidu ubodne rane desne strane prsnog koša s traumatskim oštećenjem medijalnog režnja desnog
pluća, traumatskim oštećenjem međurebrenih krvnih žila i traumatskim krvarenjem u desno prsište. Život mu je spašen hitnom medicinskom intervencijom. Tjedan je obilježilo i razbojništvo u Novom Marofu. No, 34-godišnjak koji je plastičnim pištoljem prijetio 26- godišnjoj djelatnici poslovnice za otkup zlata, ubrzo je uhićen. Također zabilježen je i bijeg iz varaždinskog zatvora, no 18- godišnjak na slobodi je bio nešto manje od dva sata. (it) IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Mnoštvo lapiona u ponedjeljak od 17 sati rasvjetlilo je mrak kada je njima ispisana riječ simbola hrvatske slobode - Vukovar. Okupljeni građani, učenici, gradsko i županijsko vodstvo te predstavnici braniteljskih udruga na ovaj su način odali počast svima koji su se borili i poginuli za Vukovar. Odluku o proglašenju 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. donio je Hrvatski sabor 1999. godine i tom je odlukom određeno na dostoGlavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak, Sandra Županić, Ivana Dreven Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Anja Zorko
janstven i primjeren način odati počast svim sudionicima obrane grada Vukovara – simbola hrvatske slobode. No, nepoznata muška osoba pokazala je da joj ništa nije sveto te je iz nepoznatih razloga ispremetala i porazbijala lampione. - Policijski službenici dobili su dojavu u 20 sati i upućeni su na mjesto incidenta. Došli su do osobe za koju se sumnja da je počinitelj djela - rekli su nam u Policijskoj upravi varaždinskoj. (it) Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
OPET O CRVENIMA I CRNIMA
Hranić prozvan da je zaobišao spomenik antifašistima Neki od mještana općine Vidovec smatraju da se obilježavanje dana Svih svetih i polaganje vijenaca na spomen obilježja u njihovoj općini provelo selektivno, u režiji načelnika općine Brune Hranića. U svom dopisu kojeg su poslali u redakaciju eVaraždina, napominju kako su vijenci položeni i svijeće zapaljene samo kod spomenika braniteljima t e n a
groblju kod križa, dok to nije učinjeno kod spomenika vidovečkim palim borcima u 2. svjetskom ratu od strane domaćih i stranih fašista. O cijelom slučaju pitali smo načelnika općine Brunu Hranića, koji je čvrsto odbacio sve navode te potvrdio kako su dostojno obilježili sva spomen obilježja. - Naravno da smo dostojno i na primjeren način obilježili sva spomen obilježja na dan Svih svetih. Pa tako i braniteljska spomen obilježja, kao i spomen obilježje vidovečkim antifašistima. Antifašistima smo položili vijence i zapalili svijeće pred spomenikom kod zgrade Općine. Osobno sam položio vijenac i zapalio svijeću, a to se može vidjeti jer je vijenac još uvijek tamo - rekao je Hranić za eVaraždin. (vm)
Utorak, 18. studenoga 2014.
VARAŽDIN POSTAO GR
U Varaždinu rijetki “ tamburaši to učinili
Lumini
OB Varaždin u TOP 10 bolnica Požeška opća bolnica najbolja je bolnica u Hrvatskoj, kaže netom završena prva hrvatska top-lista bolničkih ustanova po pet praćenih kriterija uspješnosti i kvalitete. Slijedi zagrebački KB Sveti Duh, bolnice u Slavonskom Brodu i Čakovcu, KBC Split, bolnica u Koprivnici,
Šibeniku, Varaždinu i Zadru, potom KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu. Znači varaždinska bolnica se nalazi na osmom mjestu od 28 bolnica. “Najgora” je OB Hrvatski ponos u Kninu, a spomenuti podaci odnose se na prvih devet mjeseci ove godine.
Subotnja večer u našem gradu bila je puna zabave, a u Maraschino baru TTS Centra i u Rock Artu mnogobrojni Varaždinci uživali su u zvuku tamburica legendarnih Gazdi i popularnih Talira. Od onih starijih hitova pa do novijih uspješnica,
sviralo se do kasnih noćnih sati, a Gazde su rsplesale mnogobrojnu publiku u Maraschino baru TTS Centra. Ništa lošiji nisu bili Taliri u Rock Artu, a još jednom su pokazali publici zašto su trenutno u našem kraju vrlo popularan tamburaš-
Utorak, 18 studenoga 2014.
RAD TAMBURAŠA Rock Art
“pune”, no domaći i “ko od šale”
Maraschino
ki sastav. Nedjeljnu večer u Lumini centru u Luminiju obilježio je, pak, upečatljiv nastup Begina. Trenutačno moža najpopularniji tamburaški sastav svojim poznatim hitovima “Za sve moje bivše”, “Obriši suze”, “Dolazi trideseta” i mnogim dru-
5
Kronika tjedna
gim popularnim pjesmama izazvao je oduševljenje više od 4000 posjetitelja koji su u jedan glas pjevali njihove uspješnice. A zašto su tako popularni, pokazali su svojim nastupom kojim su preko dva sata držali publiku u ekstazi.
ORAH U VARAŽDINU
Mirela Holy uz tortu otvorila info ured Stotinjak varaždinskih članova stranke Održivi razvoj Hrvatske ORAH dobilo je u nedjelju svoj info ured u Varaždinu, a otvorenju je prisustvovala i predsjednica stranke na nacionalnoj razini Mirela Holy. Predsjednik ORAH-a Varaždin Dragan Gradečak naglasio je kako je novootvoreni info ured zapravo mjesto direktne komunikacije s građanima, što današnjoj politici, kako je rekao, nedostaje. - Jako volim Varaždin, grad je prekrasan, barokni, lijepo uređen, ali ima jedan jako veliki problem, a to je balirano smeće u Brezju. Nažalost, taj problem još nije riješen. S obzirom na to da sam jedno kratko vrijeme obnašala dužnost ministrice zaštite okoliša i
prirode, žao mi je što nisam uspjela riješiti problem bala u Brezju. Smatram da se taj problem može riješiti isključivo interventnim izvozom i termičkom obradom u inozemstvu, jer u Hrvatskoj ne postoji ni jedna spalionica komunalnog otpada - rekla je tom prigodom Holy. (vm)
Besplatni udžbenici za osnovnoškolce Na 14. sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije donesena je Odluka o kriterijima i načinu sufinanciranja nabave udžbenika za osnovne škole, koja donosi niz novosti za učenike od sljedeće školske godine. Županija uvodi postupak razmjene udžbe-
nika. Za učenike koji 2015. godine završavaju osnovnu školu ne postoji uvjeti da bi se to ostvarilo, nego se s time kreće sljedeće školske godine. Ipak, škole će od tih učenika, kako se moglo čuti, otkupiti udžbenike za 50 posto cijene koju su platili.
6
Javne politike
Utorak, 18. studenoga 2014.
MOĆAN PRIJEVOZNIK ČEKAO DOK CIJENA
Hoće li Presečk varaždinskih k
Antun Presečki, direktor i vlasnik Presečki grupe
Utorak, 18 studenoga 2014.
7
Javne politike
ENA NIJE PALA ZA 23 MILIJUNA KUNA
ki postati kralj kolodvora? Presečki grupa do sada je postala vlasnikom autobusnog kolodvora u Ivancu, kupili su tri etaže autobusnog kolodvora u Novom Marofu, nekretnine, pokretnine i djelatnost AP-a, a zainteresirani su i za varaždinski kolodvor
Piše: Valerija Mihalić
Nekretnine i pokretnine Autobusnog prometa u stečaju, koje se nalaze u Gospodarskoj ulici, kupila je Presečki Grupa iz Krapine. Iako se u više navrata govorilo o tome da je Presečki zainteresiran za kupnju imovine stečajnog dužnika Autobusnog prometa, javne dražbe prolazile su bez iskazanog interesa i uplaćene jamčevine, sve dok se cijena gospodarske cjeline
nije spustila s početnih gotovo 53 milijuna kuna na nešto više od 29 milijuna kuna. Presečki Grupa kupila je nekretnine u Gospodarskoj ulici, kao i pokretnine što znači da su kupili i djelatnost AP-a u stečaju. Kako je nakon javne dražbe izjavio direktor Presečki grupe Antun Presečki, djelatnost planira nastaviti te neće biti otpuštanja radnika. – Mi smo
profesionalna tvrtka, a s obzirom na to da se bavimo ovom djelatnošću, nastavit ćemo ju i ovdje u Varaždinu. Već smo vodili razgovore sa sindikatima te neće biti otpuštanja. Mi planiramo daljnja ulaganja u tvrtku, odnosno u vozni park – izjavio je kratko nakon dražbe Antun Presečki te dodao kako je zainteresiran i za kupnju autobusnog kolodvora u Varaždinu, što mu je
8 također potrebno da bi nastavio djelatnost. Kupljene nekretnine i pokretnine Presečki će platiti kreditnim sredstvima, a jamčit će upravo kupljenom imovinom, kao i imovinom koju je već imao u vlasništvu. Presečki grupa postala je i vlasnikom autobusnog kolodvora u Ivancu kojeg je kupila za 3,2 milijuna kuna, gotovo duplo više nego što je bila početna cijena. Uz autobusni kolodvor Ivanec, Presečki je kupio i tri etaže na autobusnom kolodvoru u Novom Marofu. Iako je Presečki grupa jedina uplatila jamčevinu za javno dražbovanje te je bilo izgledno da će gospodarsku cjelinu kupiti, na samom početku dražbe opunomoćenik Ivice Zovka zatražio je sudjelovanje bez uplaćene jamčevine. Tome su se usprotivili Zagrebačka banka kao prvi razlučni
Javne politike
Utorak, 18. studenoga 2014.
Glavni zagorski prijevoznik Presečki grupa, u stopostotnom je vlasništvu Antuna Presečkog, posjeduje vozni park od stotinjak autobusa. Riječ je o glavnom prijevozniku u Krapinsko-zagorskoj županiji, kako u linijskom tako i u ugovorenom prijevozu, a bavi se i međunarodnim prijevozom na linijama iz Zagreba prema Parizu, Münchenu i Subotici. Tvrka u sastavu ima i vlastitu turističku
vjerovnik te predstavnik Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva financija kao jedini razlučni vjerovnik nad pokretninama. Sutkinja je odbacila zahtjev opunomoćenika Ivice Zovka za dražbovanjem navodeći kako nema uvjete za oslobađanjem od uplaćivanja jamčevine te da ne može sudjelovati u javnoj dražbi. Presečki grupa položila je 2,9 milijuna kuna jamčevine 10. studenog te je bila jedini ponuđač za gospodarsku cjelinu, koju je po-
agenciju, kao i dvije stanice za tehnički pregled vozila. Takođe, Presečki grupa generalni je zastupnik tvrtka “Anadolu Isuzu Otomotiv” za prodaju i servise za
gospodarski program, i to za Hrvatsku i Sloveniju, kao najnoviju djelatnost, grupacija Antuna Presečkog ima i novuređeni restoran.
tom kupila za 10 tisuća kuna više od početne cijene, odnosno za 29,7 milijuna kuna. U idućih mjesec dana trebala bi biti sazvana i javna dražba za autobusni kolodvor u Varaždinu jer ističe rok od 60 dana do kada je trebala biti uplaćena Zovkova kupovnina. Iako je autobusni kolodvor na prošloj javnoj dražbi “kupio” Ivica Zovko iz Zagreba za osam milijuna kuna, tražio je da mu se kupovnina prebije s potraživanjima koja ima kao razlučni
vjerovnik. S obzirom na to da je Zagrebačka banka prvi razlučni vjerovnik nad autobusnim kolodvorom, s tim se nije složila. No, kako je rečeno nakon posljednje javne dražbe na kojoj je Presečki kupio gospodarsku cjelinu, Zovko još uvijek nije uplatio kupovninu. Ukoliko do kraja mjeseca Zovko ne uplati kupovninu, održat će se još jedna javna dražba autobusnog kolodvora. S obzirom na iskazan interes na prošloj dražbi, ovog bi se puta nadmetati mogli Presečki, Marlex Invest, riječki Autotrans, a interes za autobusnim kolodvorom iskazao je i Grad Varaždin. Javna dražba za autobusni kolodvor, već sedma ove godine, mogla bi biti vrlo napeta, ali i neizvjesna osobito ako se u kupnju ponovno uključi Ivica Zovko.
Ostaje pitanje hoće li Presečkom, Marlex Investu i Gradu Varaždinu račune još jednom “pomutiti” Ivica Zovko
9
Kolumna
Utorak, 18 studenoga 2014.
Volim Varaždin
Cugom i fijakerom u gorice Do prije šezdesetak godina automobili su bili rijetkost, prometni policajci s alkotestom još se nisu pojavili na cestama, a u gorice iz Varaždina odlazilo se vlakom do Turčina pa pješice, biciklima, ali i kočijama...
S
tiglo je razdoblje učestalog blagdanskog slavlja, počelo je s Martinjem nastavit će se Nikolinjem, Božićem, Novom godinom, na cestama uvjeti bit će sve lošiji i Piše: Boris Ratković puno vozača “pod gasom”. Kolikogod poliumirovljeni novinar cija povećavala kontrole a novčane kazne za prekršitelje su velike pa i oduzimanje vozačke Povijesnica grada dozvole, bit će, nažalost, bilježi da je 1. nesreća. studenog 1989. o prije šezdesetak godina, vegodine tvrtka Izidor i ćih opasnosti Mavro Moses dobila nije bilo, automobili su dozvolu za “najamno bili rijetkost, prometni policajci s alkotestom još vozarstvo” i otvorila se nisu pojavili na cesta“fijakersko stajalište” ma a u gorice iz Varaždina odlazilo se vlakom na Glavnom trgu pred do Turčina pa pješice, biciklima, ali i kočijaVijećnicom.. ma. Povjesnica grada bilježi da je 1. studenoga 1898. godine tvrtka Izidor i Mavro Moses dobila dozvolu za “najamno vozarstvo” i otvorila “fijakersko stajalište” na Glavnom trgu pred Vijećnicom. Tu je parkiralište bilo sve do zadnjih
D
fijakerista Kropeka, koji je na Stančićvoj karikaturi, i Fluksa (umro je 1976.). riča o karikaturi Miljenka Stančića našla se i u knjizi Antuna Goloba “Novinarski zapisi iz starog i novog Varaždina”. Slavni varaždinski umjetnik rijetko je crtao karikature ali posjet jakopovečkim bregima 1952.godine u društvu slikara Julija Merlića i povjesničara Krešimira Filića bio mu je inspiracija. Putovali su Kropekovim “jednokonjskim” fijakerom na kojem je nasmiješen Merlić, ozbiljni Filić i ogromna figura Stančića ispod kojeg je ucrtan - slomljeni kotač. Glavno prijevozno sredstvo nekada su bila zaprežna kola koja su vukli konji i malo je bilo domaćinstava bez ove lijepe i korisne životinje. o dva,tri konja bila su upregnuta i u poštanske kočije kojima se prevozila pošta i nekoliko put-
P
P
nika. Varaždin je davne 1842.godine bio povezan poštanskim kočijama s Bečom, Budimpeštom, Grazom, Mariborom, Zagrebom, Karlovcem, Rijekom, Zadrom. araždinskim ulicama uz pješake bogatiji građani jahali su konje, a pred svim krčmama bila su “parkirana” zaprežna kola mještana okolnih sela koji su dovozili robu u grad. Sjećam se iz djetinjstva u Miličkoj ulici brojnih kola pred “Martinčevićevom” krčmom na broju 14. Kada bi gazde predugo ostale na pijači, ogladnjeli konji bi sami krenuli i otišli dobro poznatim putem doma. anas nije dobro piti i voziti auto. Navodno postoje mjerači vinskih mušica pa kad ih policija vidi u roju, odmah diže tablicu “Stop”. I onda moremo si fučkati za dozvolom, kazna slijedi. Blagdani su pred nama, fijakera više nema za put v gorice. Oprez !
V
D
10
Gospodarstvo
Utorak, 18. studenoga 2014.
HOTEL TURIST Tito boravio najd
Najviše troše “šparni” Nijemci, Rusi zbog viza otišli u Mađarsku Piše: Alen Matušin
Povodom 50 godišnjice hotela razgovarali smo s predsjednicom Uprave Stankom Bek, koja za etjednik govori o stanju u domaćem hotelijerstvu Mnogo toga promijenilo se od 1964. godine do danas, odnosno u posljednjih 50 godina, koliko je prošlo od otvorenja najpoznatijeg varaždinskog hotela, popularnog „Turista“. U svojoj arhivi Turist posjeduje jednu fotografiju, na kojoj se
ispred hotela nalazi skupina Talijana s lovačkim puškama na ramenu; ispred njih su u nekoliko redova poredani „trofeji“; a netko je flomasterom napisao: 1964. Naime, široj javnosti, a posebno onim mlađima, malo je poznato da je varaždinski
hotel nastao na lovnom turizmu, koji je u vrijeme bivše države na varaždinskom području bio izuzetno razvijen i jak. Tomu je, zasigurno, nemalo pridonijela ljubav i Josipa Broza Tita prema lovu, koji bi „pucao“ u Zelendvoru, a u hotelu se pritom za-
državao danima. Djelatnici se još uvijek sjećaju i jednog šeika koji je sredinom osamdesetih godina zakupio cijeli kat, no sadašnji prosjek zadržavanja u hotelu je jedan dan do dan i pol. U hotelu su, pak, dosada boravile gotovo sve do-
Utorak, 18 studenoga 2014.
11
Gospodarstvo
duže, šeik zakupio cijeli kat
Pojačano dolaze Poljaci i Korejci, a uz Nijemce i Austrijance najčešći gosti i danas su Talijani
maće i regionalne estradne zvijezde: Oliver Dragojević, Toni Cetinski, Massimo Savić, Tereza Kesovija, Đorđe Balašević i drugi. Uz ostale sportske trenere koji su Turistu znali boraviti i duže od dva tjedna, to je bio i legendarni Ćiro Blažević. Turist se
može pohvaliti da je ugostio i nekadašnjeg trenera Chelsea Avrama Granta, a u njemu su dosada boravili i svi dosadašnji hrvatski predsjednici i premijeri. - Mi smo danas tranzitni hotel. Političari kod nas dolaze na dnevnoj bazi, na ru-
12 čak ili večeru, ovisno o događanjima u gradu ili županiji te u sklopu kampanja. Pjevači dođu poslije koncerta, a sportaši poslije utakmica. Otkako su izgrađene autoceste, sve je blizu pa nitko nema potrebe za dužim zadržavanjem – kaže nam predsjednica Uprave hotela Stanka Bek, napominjući kako se nekada sve rješavalo uz ručak ili večeru a danas tek uz kavicu. - Hoteli su danas, nažalost, postali luksuz. Zbog loše ekonomske situacije u našoj zemlji vidi se da domaći gosti manje troše, a sada već u gradu radi i jako malo tvrtki pa i poslovnjaci slabije dolaze. S druge strane troškovi su visoki, pa zato radimo sve. Ne bavimo se samo
Gospodarstvo hotelijerstvom i ugostiteljstvom, nego i kongresnim turizmom za koji smo stvorili sve uvjete. - Zanimljivo, zbog korpuletnih rukometaša koji su za vrijeme rukomentnog
Utorak, 18. studenoga 2014.
ručnika sa svim popratnim stvarima za higijenu, ogrtač, LCD televizor, telefon, mini bar te rezervni jastuk i deku – kaže Bek, pokazujući nam „pametne sobe“ na petom i šestom katu, koje su proši-
Zbog visokih troškova i stanja na tržištu Turist je proširio djelatnost na kongresni turizam te obnovio dva kata prvenstva boravili u hotelu, kreveti su duži i širi nego što su inače standardni, a superior sobe u koje se ulazi pomoću kartice, između ostaloga, sadrže: nekoliko
rene i potpuno obnovljene. Tim promjenama dio hotela doveden je do ranga od četiri zvijezdice, a u Varaždinu, kako ističe direktorica hotela, s obzirom na platež-
nu moć gostiju, to je i više nego zadovoljavajuće. Baš kao i nekada kada je cvjetao lovni turizam, uz Nijemce i Austrijance najčešći gosti i danas su Talijani. Međutim, da su se stvari na svjetskoj gospodarsko-političkoj sceni promijenile, svjedoči i podatak da sada najviše troše poslovično „šparni“ Nijemci. To zapravo znači, kako doznajemo, da je izvanpansionska potrošnja općenito slaba. A osim poslovnjaka, koji su danas najčešći gosti hotela „Turist“, putnici najviše dolaze iz dalekoistočnih zemalja, u koje se preselila proizvodnja. Prije svega, to su u Varaždinu Korejci. - Imamo porast dolazaka Poljaka i Korejaca, koji su u Hrvatskoj samo na proputo-
Protokol državnika kontrolira sve Na pitanje ima li kakvih anegdota sa poznatim i slavnim gostima ili nekih njihovih posebnih zahtjeva, direktorica hotela Stanka Bek odgovara nam kako gosti prije svega traže privatnost. Nitko od njih ne želi biti slikan ili viđen, a što se tiče državnih dužnosnika njihov protokol kontrolira apsolutno sve. Ako se u hotelu i odvijaju kakvi razgovori, onda je to uvijek iza zatvorenih vrata. - Mislim da su gosti kod nas zadovoljni, jer imaju svoju komociju. Mogu popiti kavu ili aperativ bez ikakvog pritiska. Znamo se prilagoditi njihovim željama. Ako netko od gostiju zamoli konobara da mu ne
U Turistu su dosada boravili svi hrvatski predsjednici i premijeri, a djelatnici se još sjećaju šeika koji je sredinom osamdesetih zakupio cijeli kat smeta, on će to sigurno napraviti. Neki ne žele ni da se zna da su bili ovdje, a nakon što se vrata zatvore, hotelska soba
postaje njihov privatan prostor. Do toga držimo – kategorična je Stanka Bek, direktorica hotela.
Utorak, 18 studenoga 2014.
Gospodarstvo
13
vanju, ali im je naša zemlja svakako interesantna. Općenito gledajući, Kinezi, Korejci, Indonežani i Japanci oduvijek su bili dobri putnici. Hotel posjeduje HACCP i HALAL certifikate, kao i certifikat SUSTAINABLE HOTEL zelenog poslovanja, tako da je spreman udovoljiti gostima svih profila. Sljedeće godine, kao nastavak kontinuiranog ulaganja u kvalitetu poslovanja I prilagođavanja tržištu, planira se uvoditi i standard ISO: 9001. Široj javnosti malo je poznato da je najpoznatiji Trenutni problem, ne varaždinski hotel nastao na lovnom turizmu, čemu samo poznatog varaždinje u mnogome pridonio i Tito lovom u Zelendvoru skog hotela nego hrvatskih hotela općenito, odredba je o uvođenju viza za ruske srpnja i kolovoza izgubio do- sku. Njihov, stoga, trenutno tijekom istog razdoblja pridržavaljane, zbog čega je Tu- sta gostiju. Svi oni su, kaže najveći zadatak je, uz širenje vući goste koji putuju prerist samo ove godine tijekom nam Bek, otišli u Mađar- na ostale vidove djelatnosti, ma obali.
14
Istražujemo
Utorak, 18. studenoga 2014.
TAJNA MASOVNE EGZEKUCIJE 24
Istjerali ih vatrom, svukli u gaće i smaknuli Piše: Ivan Tomašković Foto: Zoran Stanko/ Ministarstvo branitelja RH
Sve se zbilo prije 71 godinu u Jakšenici u Leskovcu Topličkom. Na tom mjestu sada je počela ekshumacija žrtava, te je za sad utvrđeno da postoje dvije masovne grobnice. U jednoj su pronađene kosti 29 osoba, a u drugoj 17 osoba koje su umrle nasilom smrću
Utorak, 18 studenoga 2014.
Istražujemo
15
4 KILOMETARA OD VARAŽDINA Krajem rujna 1943. godine vodila se bitka za Varaždinske Toplice između nacističkih i hrvatskih kvislingških snaga protiv partizanskih jednica. Varaždinske Toplice pale su u ruke partizana, a protivničke jedinice zabarikadirale su se u Josipovu kupelj. Naposljetku su anitfašisti istjerali svoje protivnike van te ih oko tristotinjak zarobili. -Pričaju da su ih istjerali vatrom. Odnosno zatvorili su im vodu pa nisu imali drugog izlaza nego izaći van – rekao je devedesetogodišnji Franjo Slatki. Nekolicinac vojnika je prešla na partizansku stranu, dok su jedan dio smaknuli. Njih oko sedamdesetak su svukli te pogubili u šumi Jakšenici u Leskovcu Topličkom.
Svukli ih -Svukli su ih u gaće u Jalševcu, vezali žicom i po potoku vodili u šumu. Tamo su ih dočekale iskopane jame. Prva četvorica dostojanstveno su prionula smaknuću, dok se
ostali nisu dali. Partizani su ih zatim tukli i sve ih smaknuli. Jednog su čak i bajunetom izmrcvarili – rekao je Franjo Slatki kojem je događaj masovnog ubojstva krajem rujna 1943. godine opisao Đuro Slatki, njegov školski kolega. Slatki je rekao kako su većina pogubljenih bili hrvatski vojnici. -Prije zauzimanja Varaždinskih Toplica, njemački oficiri su počinili samoubojstva, dok su ostali zarobljeni. Školski kolega, koji je pokojan, pričao je da je jedan pobjegao, no kasnije su ga ubili. Također streljanje je preživio jedan vojnik, no jedan sumještanin visoko pozicioniran u partiji ubio ga je motikom – objasnio je Slatki koji je za vrijeme rata bio mobiliziran u plavu diviziju njemačkog Wermachta, a nakon završetka Drugog svjetskog rata bio je i na Križnom putu. Nakon rata nije išao na mjesto masovnog ubojstva iako u blizini posjeduje manju njivu. To mjesto pohodila je njegova
16 supruga. -Znate kako je bilo za vrijeme komunizma. Kradom sam znala otići do mjesta masovne grobnice budući da u blizi imamo njivu. Tamo sam znala upaliti koju svijeću, a posadila sam i cvi-
Dražen Dretar
Naravno da takav čin partizana nije opravdan, no to je bilo takvo razdoblje jeće – rekla je Slatki.
Započela ekshumacija Sada 71 godinu kasnije započelo je terensko istraživanje i ekshumacija na tom mjestu. Radnje provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva branitelja, u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave varaždinske i Županijskim državnim odvjetništvom u Varaždinu, temeljem Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava II. Svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. U Jakšenici je utvrđeno da postoje dvije masovne grobnice.
Istražujemo - U prvoj masovnoj grobnici pronađene su kosti 29 osoba, a u drugoj dosad 17 osoba. Utvrđeno je su umrle nasilnom smrću, dok će vojna pripadnost biti utvrđena naknadno – rekao je pomoćnik ministra branitelja, pukovnik Ivan Grujić. Riječ je o prvoj masovnoj grobnici na području Sjeverozapadne Hrvatske. -Ovo je velika stvar jer se
nih žrtava. Mještani Leskovca pričaju o „gestapovcima“, Talan tvrdi ovdje ima žrtava Domobranske vojske. -Zarobili su domobrane i pripadnike njemačke vojske, no ne zna se koje su jednice u pitanju. Predsjednik Antifašista Varaždinske županije, Milivoj Dretar tvrdi kako je riječ o žrtvama njemačke specijalne postrojbe SS.
Utorak, 18. studenoga 2014.
no voditi ih za sobom nisu mogli pa su održali javno suđenje i na tom mjestu ih smaknuli. Riječ je uglavnom o pripadnicima spacijalne jednice SS te vojsci NDH-a bez ljudi iz varaždinskog kraja. No, od tog događaja prošlo je mnogo vremena i naravno da njihov čin nije opravdan, no to je bilo takvo razdoblje – rekao je Dretar. No, na području cijele Hrvatske postoji oko 900 masovnih grobnica pa Upravu za zatočene i nestale Ministarstva branitelja čeka ogroman posao u budućnosti. -Do prije dvije godine ništa se nije pomaknulo s mjesta. No sada smo odgovorni vla- di i naš rad pozitivno je ocijenjen – zakljuFranji Slatkom (90) događaj masovnog ubojstva opisao je školski čio je pokolega, a za etjednik rekao je da su većina bili hrvatski vojnici. moćnik Njegova supruga kradem je za vrijeme Jugoslavije palila svijeće ministra tako izražava pijetet prema -Budući da je postrojba branitelja. žrtvi bez obzira kojoj strani Stjepan Radić osnovana poone pripadale. Zasad je teš- četkom rujna 1943. godiko utvrditi kojoj vojsci žrtve ne, a taj događaj dogodio se pripadaju, no najvažnije je krajem rujna, ona nije imala da se one ekshumiraju i do- drugačije mehanizme nego stojno pokopaju bez ikakve da održi javno suđenje i neideološke premise – rekao prijatelje smakne. Jednostavje Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i porat-
Franjo Talan
Zasad je teško utvrditi kojoj vojsci žrtve pripadaju, no navažnije je da se dostojno pokopaju
Utorak, 18 studenoga 2014.
Istražujemo
Već je utvrđeno da su osobe zakopane u masovnoj grobnici umrle nasilnom smrću, no vojna pripadnost još uvijek se ne zna
17
Ekshumaciju provodi Uprava za zatočene i nestale Ministarstva branitelja, u suradnji s PU varaždinskom i Županijskim odvjetništvom
Na području cijele Hrvatske postoji oko 700 masovnih grobnica, a ovdje je riječ o prvoj masovnoj grobnici na području Sjeverozapadne Hrvatske
18
Život
Utorak, 18. studenoga 2014.
Avdo ef. Imširović, glavni imam Med
Broj muslimana u Varaždinu će se povećavati
Piše: Alen Matušin
Foto: Zoran Stanko
Utorak, 18 studenoga 2014.
Život
19
džlisa islamske zajednice Varaždin S jedne strane Varaždin i područje oko Varaždina ekonomski je najprosperitetnije u Hrvatskoj, a s druge strane Hrvati imaju problem niskog nataliteta. Nama ovdje nije potrebna aklimatizacija, jer govorimo isti jezik, isto izgledamo i imamo vrlo slične kulturne navike, zbog čega se automatski uklapamo u društvo
20 U vrijeme kada ekstremistička islamska skupina ISIL zapadne države zgraža video snimkama hladnokrvnih egzekucija njezinih građana, koje, da stvar bude gora, obavljaju i neki od
Život glede njega postoji konsenzus među muslimanima u Hrvatskoj uvjerili smo se i za nedavnog posjeta islamskoj zajednici u Varaždinu, koja možda nije velika poput zagrebačke ili riječke,
dan, u kojem mnogima oko podneva misli već odlutaju na vikend, za muslimane među nama to je ono što je velikom broju naših sugrađana nedjelja: molitveni dan ili jevmul-džumua.
Utorak, 18. studenoga 2014.
tvu) te drži propovijed ili hutbu. Najčešće je to s početkom u 12 sati, međutim, kako nam kaže imam Avdo ef. Imširović, počinju tek kada se svi okupe, jer dolaze iz
Najviše muslimana živi u Varaždinu (155) te u Lepoglavi (55) i Novom Marofu (30) čak 10 tisuća zapadnjaka koji su im se pridružili, zasigurno nije uvijek oportuno deklarirati se muslimanom. Međutim, dok neke od najrazvijenijih europskih država i dalje tragaju za rješenjem muslimanskog pitanja proizašlog iz politike multikulturalizma, široj javnosti malo je poznato da se isti problem s muslimanske strane jednako uporno pokušava riješiti, i to ni više ni manje nego – preslikavanjem hrvatskog modela rješenja na europsku razinu, jer se smatra trajnim i prihvatljivim rješenjem za sve europske zemlje. Da spomenuti model zaista funkcionira i da
Za muslimane među nama petak je ono što je velikom broju naših sugrađana nedjelja: molitveni dan ili jevmuldžumua koje su najbrojnije u Hrvatskoj, ali ukupno broji oko tisuću pripadnika te joj je institucionalna povijest duža od desetljeća. Naime, dok je petak za veliku većinu naših ljudi sasvim uobičajen
Njih između trideset i četerdeset se okupi gotovo u centru Varaždina, u ulici Frana Kurelca na kućnom broju 20, gdje njihov imam petkom predvodi zajedničko klanjanje (moli-
tri okolne županije. Naime, osim Varaždinske županije, gdje živi najviše muslimana (349), Medžlis islamske zajednice Varaždin obuhvaća i Međimursku te Koprivničko-Križevačku županiju. Na cijelom tom području najviše muslimana živi upravo u samom gradu Varaždinu (155), a na prostoru Varaždinske županije najviše u gradovima Lepoglavi (55) i Novom Marofu (30), te u Općinama Gornji Kneginec (20) i Jalžabet (10). Ono što je zanimljivo,
Utorak, 18 studenoga 2014.
Život
21
U Varaždin došli kao radnici na hidrocentrali Izuzetno otporni na prilagodbu bili su Albanci, koji su se dosaljavali u skupinama od nekoliko rođaških obitelji
ingerencije. Slični odnosi također Na našem području u prošlosti vladaju i među drugim širim nije bilo muslimana, premda se albanskim obiteljima, što im je mjesto na samom ulazu u Varažomogućilo da svoju nacionalnu din zove Turčin; jedna naselje u i vjersku posebnost unatoč deblizini Tučina Halidž, a zapadna strana varaždinskog Starog grada setljećima provedenim na ovim Bašča. Naime, na mjestu današprostorima očuvaju do danas. njeg Turčina nekada su logorovale Organizacija islamske zajednice osmanlijske trupe pa otuda vjero- na području Varaždinske županije jantno i naziv, a prvo doseljavanje započinje tek s Domovinskim ramuslimana, i to u manjem obimu, tom, kada Varaždin postaje jedna započinje tek za vrijeme Austrou- od najvećih izbjegličkih desetinagarske i stare Jugoslavije. cija. U obje varaždinske vojarne Mnogo intenzivije muslimani se tada se obavljaju dnevne molitve počinju doseljavati tek za vrijeme (namazi), uči se vjeronauk, a u Socijalističke Jugoslavije, od vojarni radila je i kada Bošnjaci dolaze „eksteritorijalna bosanraditi na izgradnji hiska škola“, a imami koji drocentrale na Dravi; u su radili u izbjegličkim Ivanec kao rudari, te kao kampovima polako su ofciri JNA ili policajci. Meuspostavljali konakte s đutim, budući da tada na „domaćim“ muslimapodručju današnje županima. nije nije bilo organizirane islamske zajednice, jedan 1995. u hotelu Turist, na sastanku s muftijom Šefkom ef. Omerbaši- Na tom planu posebno se angažirao imam ćem, dogovorena je kupovina prostorija za Islamsku uzajednicu dio muslimana-Bošnjaka Šemso ef. Zekotić, a ženidbom se asimilirao. od varaždinskih musliUz Rome islamske vjeroispovjesti, mana braća Nedžmedin, Salajdin otporne na asimilaciju, izuzetno i Samidin Halili te poznati međisu bili i Albanci koji su na područmurski privrednik Hasan Tanović, ju županije otvarali svoje ugostiu čijem je Tanotexu 1993. godine teljske objekte te se doseljavali u održana i osnivačka skupština skupinama od nekoliko rođaških Islamske zajednice u Varaždinu. obitelji zajedno. Kao takav priDvije godine kasnije, 26. travnja mjer, u knjižici „Medžlis islamske 1995., slijedi sastanak muftije zajednice Varaždin“, izdvaja se Ševka ef. Omerbašića s varaždinobitelj Pajaziti koji žive u nekoliko skim muslimanima u hotelu Turist, mjesta Varaždinske županije gdje je dogovorena i kupovina (Varaždinske Toplice, Novi Marof, prostorija za Islamsku zajednicu. Đurđevac i Ivanec). Riječ je o privatnoj kući koja je Pajaziti, naime, imaju desetak tada stajala 60 tisuća njemačkih ugostiteljskih radnji, trgovina i maraka, koja je nedugo zajedno s voćarni, a zanimljivo, kako na jednoj i molitva petkom ili džuokolišem adaptirana i na taj način istom mjestu piše, međusobno su ma-namaz, što znači da se vojartoliko povezani da najstariji među ne pretvaraju u prve muslimanske postala prva stalna muslimanska bogomolja na ovom području. njima ima i određene zapovjedne bogomolje (mesdžide). U jednoj
Na organizaciji se osobito angažirao privrednik Hasan Tanović, vlasnik međimurskog Tanotexa
22
Život
Utorak, 18. studenoga 2014.
Malo je poznato da hrvatski model rješenja islamskog pitanja muslimani smatraju trajnim i prihvatljivim rješenjem za sve europske zemlje ali i paradigmatično, svi varaždinski muslimani ne mole se na isti način. Kako nam kasnije pojašnjava imam ef. Imširović, to je iz razloga jer su pripadnici sedam različitih nacija, a islam ima četiri pravne škole ili mezheba: hanefijski, malikijski, šafijski i hanbelijski. Sva četiri mezheba ubrajaju se u sunite, a muslimani u Hrvatskoj uglavnom
pripadaju Hanefijskom mezhebu. Ono što je pritom ključno – pripadnici bilo koje islamske pravne škole u bitnim stvarima se ne razlikuju, zbog čega zajedno mogu moliti čak i suniti sa šiitima, kojih je svega 10 posto od svih muslimana te je riječ o dogmatski i pravno potpuno različitim ograncima islama. No, zašto je to zapravo važno istaknuti? Naime, upravo iz razlo-
Bajramski prijem u Zagrebu: Predsjednik Josipović i sadašnji predsjedn Samidin Alili, te novoizabrani predsjednik njihovog Medžlisa Salajdin Ha
ga što su u nekim dijelovima svijeta, kako je u svojoj propovijedi kojoj smo nazočili istaknuo imam Avdo ef. Imširović, spomenute razlike “podignute na razinu bitnih razlika”, i u ime toga sada se vode vrlo krvavi ratovi. - Prije islama Arapi su
bili ujedinjeni oko svoga plemeskog podrijetla, koje je bilo zaštita svakom pojedinicu, ali i gotovo nepremostiva prepreka za suživot s drugim plemenima. Tako su oni živjeli u većem ili manjem, ali gotovo stalnom sukobu. A onda dolazi zaokret: Allah nas pozi-
Svijet sami ne mogu spasiti ni kršća Naime, kako se može pročitati iz predgovora muftije dr. Aziza ef. Hasanovića u knjižici “Medžlis islamske zajednice Varaždin”, muslimani zbog svo-
je povijesti i kontinuiteta u Europi teže da se, uz formiranje vertikala na nacionalnim razinama poput one u Hrvatskoj, formiraju i muslimanske institucije pri Vijeću Europe i Europskoj uniji. Pritom najveću odgovornost vide u autohtonim europskim muslimanima, Albancima, Bošnjacima i Turcima, koji su s “drugim muslimanskim zajednicama koje dolaze iz Azije i Afrike moraju postići suglasnost o zajedničkom putu i adekvatnom mjestu unutar
nik varaždinke islamske zajednice alili
23
Život
Utorak, 18 studenoga 2014.
va da se ujednimo oko ideje. Ne treba nam više krdo! - rekao je imam ef. Imširović svojim vjernicima, naglasivši kako je upravo islam prvi na taj način došao do toga da je izdvajanje i veličanje nacija i rasa nacionalizam odnosno rasizam, što je kasnije usvojila i Zapadna civilizacija. - Danas u Iraku imamo suprotno! Tamo je bitno jesi li Kurd ili nisi Kurd, jesi li šijit ili sunit, ili to nisi. Dakle, imamo jednu inverziju i zapravo idemo
unazad. Allah ne kaže da se moramo u svemu slagati, ali u bitnim stvarima smo isti. To je Europa već iskusila u svojim podjelama kroz povijest. I danas se u ovoj ekonomskoj krizi dijeli na neki sjever ili jug, ali to nisu razlike koje će, ne dao Bog, dovesti do nekog većeg sukoba. No, tako je to valjda u životu, nekad se zamijene učitelj i učenici, pa danas mi možemo učiti od te Europe
– zaključio je propovijed imam Avdo ef. Imširović, naglasivši kako je jedini uvjet za jedinstvo islamskih zajednica Kur’an, izrazviši još pritom nadu kako će muslimani jednog dana to u p otpunosti akceptirati.
Zuhayr El Sinnari rođen je u Sudanu, u Varaždin je 70ih došao studirati i ostao. Danas živi u Knegincu, oženjen je Hrvaticom, ima četvero djece i govori “kaj”
ani ni muslimani, ovo je naša zajednička kuća europske zbilje. - Ovaj naš svijet ima puno prednosti i mana, govori nam imam ef. Imširović uz kavu na Stančićevom trgu. Sami ga ne mogu spasiti ni muslimani ni kršćani ni budisti, jer to je naša zajednička kuća. Vi mene zanimate kao čovjek koji tu sa mnom živi, a vaš odnos s Bogom je vaša stvar. Po islamskoj teologiji svatko se rađa kao musliman. Musliman jednostavno znači čovjek koji živi
u skladu s Bogom, ali mi smo jednostavno postali robovi termina – kaže ef. Imširović, koji smatra da će se broj muslimana u Varaždinu povećavati. - S jedne strane Varaždin i područje oko Varaždina ekonomski je najprosperitetnije u Hrvatskoj, a s druge strane Hrvati imaju problem niskog nataliteta. Nama ovdje nije potrebna aklimatizacija, jer govorimo isti jezik, isto izgledamo i imamo vrlo slične
kulturne navike, zbog čega se automatski uklapamo u društvo. Međutim, kad ovdje dođe netko iz Azije ili Afrike, onda mu trebala vremena da se prilagodi. Zapadna Europa to sada vidi, jer su kulturne razlike često prevelike – zaključuje imam ef. Imširović, ističući kako su Bošnjaci muslimani s Hrvatima kršćanima kulturološki,često.bliži, nego s nekim muslimanima, jer jednostavno stoljećima žive zajedno.
24
Zabava
Utorak, 18. studenoga 2014.
PRIJE SE IZVODIO SAMO U CIRKUSI KLUBOVIMA, A SADA JE TO OLIMPIJ
Piše i snimio: Zoran Stanko
Plesom oko šipke Va podižu samopouzd
Utorak, 18 studenoga 2014.
Zabava
IMA I STRIPTIZ IJSKA DISCIPLINA Vrata su nam otvorile djevojke iz plesnog studija UPS Feel
Varaždinke danje
Ples oko šipke vuče svoje korijene iz gotovo 1000 godina stare povijesti. Kao začetnike ovog atraktivnog sporta možemo navesti Indiju i Kinu. U Indiji se može naći u tradicionalnom sportu Mallakhamb (gimnastika na šipci), i ta šipka nije imala veze sa ženama nego su na njoj isključivo radili muškarci. Šipka je bila izrađena iz drva, na čijem se vrhu nalazila drvena kugla koja je također koristila za pojedine elemente. U Kini pak malo kasnije nastaje ‘Chinese Pole’, a izvodi se na dvije šipke i ovdje također elemente rade muškarci, koji su izvodili zahtjevne akrobacije skakajući s jedne šipke na drugu. Šipke su nešto deblje od današnjih i prekrivene su gumom radi boljeg prijanjanja. Chinese Pole uglavnom je dominirao u cirkusima dok je Mallakhamb bio isključivo sportskog tipa. Na zapadu se ples oko šipke razvija dvadesetih godina kroz putujuće cirkuse i predstave. Pedesetih godina pre-
25 Na zapadu se ples oko šipke razvio 20-ih godina kroz putujuće cirkuse, 80ih počinje očijukanje s erotičnošću mješta se u barove i počinje se kombinirati sa elementima burleske, a osamdesetih počinje u kombinaciji erotičnih elemenata u Kanadi i SAD-u. Prvi veliki korak i preokret u zapadnjačkom plesu oko šipke napravila je glumica Sheila Kelly koja je početkom 21. stoljeća svojom knjigom ‘The S-Factor’ ponovo napravila boom i popularizirala ovaj sport. Danas je to priznata sportska disciplina koja ima razna sportska natjecanja i sve više poklonika. Kao konačno priznanje,
Danas je ples oko šipke priznata sportska disciplina koja ima razna natjecanja i sve više poklonika
26
Zabava
Utorak, 18. studenoga 2014.
PLES OKO ŠIPKE
> Potiče ženstvenost > Oblikuje žensko tijelo točno tamo gdje treba > Zateže atribute oko kojih su žene najviše samokritične Međunarodni olimpijski odbor uvrstio ga je u olimpijske discipline za ljetne igre koje će se održati 2016. godine! Ples oko šipke osim šta potiče ženstvenost, oblikuje žensko tijelo točno tamo gdje treba. U plesnom studiu Feel otvorena je grupa za početni pole dance za srednju i zrelu žensku dob. Početni pole dance obuhvaća uglavnom fitness vježbe koje se rade u klasičnom položaju tijela, tako da su sigurne za svaku ženu, izjavila je Romana Ratkaj, voditeljica plesnog studija Feel.
Treninzi Prvi dio treninga rade se vježbe istezanja i jačanja mišića koji su potrebni da bi se fitness vježba na šipci mogla odraditi što kvalitetnije i sigurnije. Razlika u fitness pole danceu i sensual pole
danceu je upravo ta, da su vježbe takve jačine i karaktera da se jačanjem na šipci oblikuju dijelovi tijela, zatežu točno oni atributi oko kojih su žene uglavnom najviše nezadovoljne i samokritične.
Univerzalni plesni studio Feel Satovi se održavaju u vrlo ugodnoj atmosferi, pod nadzorom licencirane voditeljice Romane Ratkaj, koja je certifikat položila u Zagrebu kod trenerice i voditeljice Acrobatic Pole Dancea & Fitnessa, Ingrid Jerak, koja je ujedno i sutkinja na raznim natjecanjima u Europi. Romana svoj rad upotpunjuje daljnjim školovanjem kako u plesu oko šipke, tako i u raznim drugim plesovima (show danceu, hip hopu, break danceu, MTV comercialu i dr). Svojim polaznicima osigurava brojne radionice na kojima uče više, druže se s ostalim ljubiteljima plesa i time podižu svoje samopouzdanje i zadovoljstvo.
od petka 28. studenoga
NOV O!
BESPLATNI MJESEČNIK Potražite nas na više od 400 mjesta diljem županije u trgovinama Kitroa, Trgonoma, TP Branka te kod kolportera. Sudjelujte u našim SMS nagradnim igrama i anketama te osvojite vrijedne nagrade. Ukoliko niste dobili besplatni primjerak mjesečnika 30 dana, nazovite
042 500 651
i dogovorite dostavu na osobnu adresu! Kontaktirajte nas na: 30dana@conceptus-publica.hr