BROJ 127. 03. OŽUJKA
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
Ovaj kutak varaždinskog groblja naziva se “Pekel”, a na njemu su pokopani slobodni zidari
razgovor s autorom velike trilogije o slobodnom INTERVJU: BRANKO SÖMEN zidarstvu povodom objave druge knjige “Snaga”
U Varaždinu djeluje masonska loža “Savršeni savez”
2
Kronika tjedna
SPEKTAKL
Društvena krema na izložbi Davora Vugrinca
Umjetnički paviljon u četvrtak je bio poprište jedne od najspektakularnijih izložbi u posljednjih nekoliko godina. Proslavljeni nogometaš i strastveni kolekcionar Davor Vugrinec predstavio je pred brojnim posjetiteljima vlastitu kolekciju ‘Remek-djela hrvatske moderne’.
Izložena remek djela hrvatske moderne, 46 slika i 9 skulptura Sama kolekcija sastoji se od 46 slika i devet skulptura nastalih od 1880. godine pa sve do II. svjetskog rata, a ona je ujedno i prva izlož-
Utorak, 03. ožujka 2015.
ŽUPANIJSKA SKUPŠTINA
Štromar najavio Varaždin za 600
Izvješće o radu župana, sanacija bolnica i novi projekti koji bi se trebali realizirati u iduće tri godine, bili su teme rasprava na održanoj sjednici Županijske skupštine Varaždinske županije. Štromar je u svom izvješću o radu naveo neke od najvećih projekata ba “Ciklusa privatne kolek- na kojima se intenzivcije u javnoj instituciji” koju je pokrenula ravnateljica Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona. Izložbu je otvorila zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Vesna Kusin. Na otvaranje izložbe pristigli su brojni poznati gosti iz svijeta sporta, politike i kulture od kojih možemo izdvojiti Ćiru Blaževića, Mirka Novosela, Ognjena no radilo u prošlih šest Vukojevića, Dražena Si- mjeseci. – Za dogradriščevića, Branka Ivankovi- nju bolnice je proteklog ća i mnoge druge. tjedna otvoren natječaj Radi se o iznimno cjelovi- za privatnog partnera. toj zbirci među privatnim Siguran sam da ćemo kolekcionarima koja je si- uspjeti i da će 370 miligurno najbogatija, a nije u juna kuna biti uloženo pitanju samo broj djela nego u našu bolnicu – istai najbolja djela ponajboljih knuo je župan. Županija autora od kojih se ističu je pripremala dokumendjela Bele Čikoš Sesije, Me- taciju i vodila ragovore dovića, Oskara Hermana, o još jednom velikom Kraljevića, Uzelca i mnogih projektu, aglomeraciji drugih. Varaždin. – Vrijednost
Izgradnja aglomeracije trebala bi započeti u veljači 2016. godine
tog projekta je 600 milijuna kuna, što je najveći projekt ikad u Varaždinskoj županiji. Izgradnja aglomeracije trebala bi započeti u veljači iduće godine, a završili bismo 2018. Dobra stvar jest da 70 posto sredstava daje Europska komisija, deset posto Vlada RH, deset posto Hrvatske vode, a samo deset posto općine i gradovi te Grad Varaždin zajedno sa svojim komunalnim tvrtkama – istaknuo je župan. Njegovo izvješće o radu nisu prihvatili oporbeni vijećnici iz redova HDZ-a. Križanić je naglasio kako on baš i „nije
3
Kronika tjedna
Utorak, 03. ožujka 2015.
14 DANA NEIZVJESNOSTI
A
o aglomeraciju 0 milijuna kuna
Bjelorus našao “furu” i vratio se kući
Nakon što je 14 dana spavao u kaminonu te se hranio i tuširao u prostorijama varaždinske tvornice MIV, vozač Bjelorus Aleksandr Moloshonok našao je “furu” u Mađarskoj. Tako je priča na kraju dobila sretan završetak. Da se osjeća kao kod kuće, pomogli su mu dobri Varaždinci koji su mu omogućili topli obrok i održavanje osnovnih higijenskih potreba. O cijeloj situaciji izvijestio je obitelj, a s obzirom da je imao višak vremena, razgledao je Varaždin koji ga je očarao. smo bili sretni da dođe Cijela priča na kraju je do izgradnje, fala budi završila sretnim završetbogu nakon 10 godina je došlo na red. I što? Sad bi mi trebali padati u nesvijest od sreće – pitao se Križanić u nevjerici. Žustra rasprava povela se i oko izgradnje škola po klasičnom i jpp modelu u razdoblju Sanaderove, a potom i Kukuriku Vlatako jako sretan ovim iz- de, odnosno o tome tko vješćem te da je izuzetno je dao koliko za školstvo uzbezeknut“. – Jako bi- naše županije.
e
tjednik
Gradovi i općine trebaju osigurati samo deset posto
IMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
Glavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur
kom. Moloshonok je u četvrtak navečer kamionom napustio parkiralište varaždinskog MIV-a i zaputio se prema Mađarskoj gdje je imao utovar.
Novu furu pronašao u Mađarskoj i otišao u četvrtak - Sretni smo što je sve dobro završilo - ističe portir iz MIV-a kojem je Bjelorus posebno prirasao srcu.
Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Gordan Žamić - 042/488-602 gordan.zamic@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
VARTEKS GRUPA
VARAŽDINSKO-MEĐIMURSKA PETORKA
Za dilanje drog dobili 15 godin
Gubitak 2014. smanjili za 60 posto Varteks Grupa realizirala je u 2014. godini ukupne poslovne prihode u iznosu od 215,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje realizirani su u iznosu od 198,9 milijuna kuna i veći su za 17 posto u odnosu na 2013.
Očekuju da će se pozitvni trendovi 2015. nastaviti godinu. Izvoz koji je ostvaren u iznosu od 93,7 milijuna kuna godinu veći je za 8 posto u odnosu na 2013. godinu. U strukturi troškova financijski rashodi su manji za 61 posto. S obzirom na to da je Plan financijskog restrukturi-
Utorak, 03. ožujka 2015.
ranja Varteksa proveden s određenim vremenskim odmakom, pomak je vidljiv i u efektima provedbe te rezultatima poslovanja, tako da je u 2014. godini rezultat poslovanja Varteks Grupe gubitak u iznosu od 37,1 milijuna kuna. Nadalje ističu da su svi ključni elementi poslovanja u 2014. godini zabilježili pozitivan trend, no učinak provedbe financijskog restrukturiranja s obzirom na djelomični pomak u provedbi, značajnije će se ocrtati u poslovanju kompanije u 2015. godini. – U 2015. godini očekujemo nastavak pozitivnih trendova u cjelokupnom poslovanju Varteks Grupe kroz realizaciju postavljenih ciljeva usmjerenih na uspješno restrukturiranje te financijsku i poslovnu konsolidaciju – smatraju u Varteks Grupi.
Na Županijskom sudu u Varaždinu u srijedu je izrečena presuda varaždinsko međimurskoj petorci, koju se teretilo za udruživanje radi prodavanja veće količine sintetskih droga od prosinca 2001. do početka
Dužni su nadoknaditi troškove postupka i platiti obranu 2002. godine, a svakom je izrečena zatvorska kazna od tri godine. U četvrtom, ponovoljenom postupku prvookrivljeni Roman Dobranić iz Gornjeg Ladanja proglašen je krivim da je znao za cilj zločinačkog udruženja i u tom sastavu neovlašteno kupovao i prodavao veće količine ecstasya. Ostali su također proglašeni krivim zbog udruživanja radi preprodaje veće količine ecstasya, a proglašen su krivim da su počnili kaznena djela protiv javnog reda i mira.
- Počinili ste kaznena djela koja vam se optužnicom stavljaju na teret, a to je temeljeno na prvobitnom iskazu Patafe koji se poklapa s iskazima prikrivenih istražitelja - istaknula je sutkinja Liljana Kolenko koja je svakom izrekla trogodišnju zatvorsku kaznu. Oni su dužni nadoknaditi i troškove cijelog postupka od 2,000 kuna te moraju platiti troškove branitelja. Ova presuda je nepravomoćna, a imaju pravo žalbe u roku 15 dana.
A
ge ukupno na zatvora
- Žalit ćemo se na presudu. Cijeli proces je farsa - prokomenturali su Vusić i Patafta koji su se jedini u srijedu pojavili na izricanju presude. Ponovimo da je prema optužnici, Možanić u veljači 2002. godine stupio je u kontakt s dvojicom prikrivenih istražitelja koji su predstavili kao kupci većih količina opojne droge MDMA i MDE. Sastali na benzinskoj postaji u Krležinoj, a na sastanak je uz Možanića stigao i Dobranić. Istražiteljima su predali 490 tableta ecstasya,
5
Kronika tjedna
Utorak, 03. ožujka 2015.
Dvojica koji su se pojavili na izricanju presude najavili da će se žaliti koje su prethodno kupili od četvrtoptuženog Čakovčana Damira Škvorca (190 tableta) i trećeoptuženog Vusića (300 tableta).
PODUZETNIČKI IMPULS 2015.
Poduzetnici saznali kako do poticaja Predstavljanje programa Poduzetničkog impulsa 2015. u Varaždinu održano je u prostorijama Sportske dvorane Arena. Informativnu radionicu “Program poticanja poduzetništva i obrtništva – Poduzetnički impuls 2015.” organizirala je Agencija za razvoj Varaždinske županije - AZRA u suradnji s Ministarstvom poduzetništva i obrta te Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Ulaz na Informativnu radionicu bio je besplatan, a održali su je predstavnici Ministarstva poduzetništva i obrta pred brojnim zainte-
ca ministra poduzetništva i obrta, Iva Kelava viši savjetnik iz HAMAG BICRO-a te Goran Ševo, voditelj klastera pri MINPO-u , a pozdravne govore okupljenima su uputili gradonačelnik Varaždina Goran Habuš i zamjenik žu-
resiranim poduzetnicima. Na samoj radionici svi zainteresirani su mogli saznati vrijedne informacije kako u ovoj godini iskoristiti bespovratne poticaje. Predavanja su održali Nikola Kučiš, direktor AZRE, Nadica Žužak pomoćni-
pana Varaždinske županije Alan Košić. Službeno predstavljanje programa Poduzetnički impuls 2015. započelo je u 23. veljače u prostorijama Ministarstva poduzetništva i obrta za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju.
Predstavljanje je održano u Dvorani na Dravi uz velik interes poduzetnika
6
Javne politike
Utorak, 03. ožujka 2015.
NAKON DVIJE GODINE CRTORAD I GRAD V
Saznajte nova pr kazne za p
Piše: Valerija Mihalić Foto. Nikola Kokotec
Od jednostranog mijenjanja koncesijskog ugovora, do tužbe Crtorada prema Gradu Varaždinu u iznosu od nevjerojatnih 69 milijuna kuna, dvije godine kasnije moguć je konačan dogovor...
Utorak, 03. ožujka 2015.
Javne politike
7
VARAŽDIN KONAČNO PRED DOGOVOROM?
ravila i izbjegnite parkiranje Nakon nekoliko odgođenih ročišta i prijetnje tužbom od nevjerojatnih 69 milijuna kuna zbog jednostranog mijenjanja koncesijskog ugovora, ovih dana bi se na javnu raspravu trebao uputiti novi prijedlog cijelog sustava i naplate parkiranja na području grada Varaždina. Kako doznajemo, Crtorad i Grad Varaždin načelno su postigli dogovor oko novog modela naplate parkrianja u centru grada. Uvode se nova parkirališna mjesta, novi modeli naplate za parkirališe na Trgu bana Jelačića, a vraća se i naplata parkiranja na parkiralištu iza bivše Glazbene škole, u
Uvode se nova parkirališna mjesta i novi modeli naplate Ulici kralja Petra Krešimira IV. Pregovori između Crtorada i Grada Varaždina traju već pune dvije godine, a
pravna zavrzlama započela je krajem prosinca 2012. Gradsko vijeće Grada Varaždina tada je izglasalo izmjene koncesijskog ugovora. Tim izmjenama ukinuta je dnevna parkirališna karta, produžena je tolerancija na početku parkiranja s pet na 15 minuta, ukinuto je 230 parkirališnih mjesta s naplatom, uvdena su dva sata besplatnog parkiranja na Trgu bana Jelačića u jutarnjim satima, a odobrilo se da se bez
n a knade koristi zatvoreno parkiralište za manifestacije koje odobri gradonačelnik te da gradski dužnosnici mogu besplatno parkirati. Vrijeme je pokazalo, na što je Crtorad svojevremeno i upozoravao te zbog čega je i podigao tužbu, kako će promjene nisu uvele reda u parkiranje u centru grada.
8
Javne politike
Utorak, 03. ožujka 2015.
Novi prijedlog koji bi se na idućoj sjednici Gradskog vijeća trebao naći pred gradskim vijećnicima, uvest će neke novine, a neke će stvari vratiti na staro. Ali, krenimo redom. Pregovori oko modela naplate parkiranja u gradu Varaždinu traju već dugo, no i iz Crtorada, kao i iz Grada Varaždina moglo se često puta čuti kako je u interesu i jedne i druge strane mirno rješenje. Sudeći prema najavama iz Gradske vijećnice, načelno je postignut dogovor oko novog modela. – Da, pregovori s CrtoKod tržnice prvih pola sata se neće plaćati, nakon toga 10 kuna radom traju dosta dugo. Mi pokušavamo pronaći jedan model koji će biti usmjeren spravu. Građani će moći viprema onima koji plaćaju djeti o čemu se radi i što se parkiranje. Prema onima mijenja – doznali smo od vakoji se koriste parkiranjem raždinskog gradonačelnika na propisan način. Ni jedan Gorana Habuša. model nije dobar koji ide A što se mijenja? Govori se prema onima koji ne plaćaju o novim parkirališnim mjeparkiranje. Uvijek je kazna stima, a iz Grada ističu kako bila najveći kamen smutnje, se promjenama ide na ruku ne toliko cijena, ni način par- strane Grada Varaždina i od li, a očekujem da će tijekom stanarima centra. Osmišljen kiranja, već kazna. Ima do- strane Crtorada. Mislim da ovog tjedna novi prijedlog je i novi model naplate parsta pozitivnih prijedloga i od smo se u konačnici usuglasi- parkiranja ići na javnu ra- kiranja u garaži te se razmatra o mjesečnim kartama koje bi garažu na kapucinskom trgu učinile atraktivnijom vozačima. Model je u konačnici zamišljen da bude pogodniji za one koji Ponovno se uvodi i vraća naplata parne krše propise i koji se prokiranja na velikom parkingu iza bivše pisno drže pravila parkiraGlazbene škole, u koji se ulazi iz Ulice nja. Onima koji krše propikralja Petra Krešimira IV. Naplata se parkiranja, vraća se fiksni na tom parkiralištu trajat će sve dok dodatak na kaznu u visni od Fakultet organizacije i informatike 40 kuna. Kazna će se naplane započne s izgradnjom novog sveućivati ponovno prema onom čilišta. Naplata i na tom parkiralištu, modelu koliko je sati ostalo koje je gotovo cijelog dana zakrčeno, do kraja dana. Najskuplja vratit će se na prvobitnu situaciju što plaćati jednu kunu, a cijeli dan parkivarijanta kazne bit će 100 znači da će se jedan sat parkiranja ranja će se naplaćivati pet kuna. kuna ako vas uhvate ujutro,
Crtorad je upozoravao, a kako se čini, vrijeme pokazalo da promjene nisu uvele red
Jedan sat iza bivše Glazbene škole plaćat će se 1 kunu
Utorak, 03. ožujka 2015.
Javne politike
9 Dobrim se nije pokazalo ni uvođenje dvosatnog besplatnog parkiranja na Trgu bana Jelačića. Na tom parkiralištu primijenit će se model koji se koristi za parkiralište u Općoj bolnici Varaždin. Taj model trebao bi napraviti reda na vrlo frekventnom par-
Razmišlja se o mjesečnim kartama za parkiranje u garaži
a niste platili parkirnu kartu. Ako vas uhvate navečer, onda bi kazna bila nekih 45 kuna. Kako smo doznali, to je model koji se razmatra i koji će najvjerojatije ponovno zaživjeti.
NOVA PRAVILA
- vraća se fiksni dodatak na kaznu od 40 kuna Za one koji - najskuplja kazna biti ne plaćaju će 100 kuna ni jedan - tolerancija do 10 model nije minuta na početku, dobar, 5 minuta po isteku kaže parkiranja Habuš Što se tiče tolerancije na početku parkiranja, a potom i produženje parkiranja, prijedlog je da se sve vrati kao što je bilo prije uvođenja promjene od toleranci-
je od 15 minuta na početku parkiranja. Koncesijskim je ugovorom predviđeno da se ide s 10 minuta tolerancije na početku i pet minuta na kraju svakog sata. Time će se riješiti problemi koji su
nastajali zbog nulte tolerancije kod produžetka parkiranja, a zbog čega su mnogi morali plaćati kaznu jer nisu prije kraja prvog sata, nanovo uplatili parkiranje za drugi sat.
Novi prijedlog na javnu raspravu mogao bi još ovog tjedna kiralištu kod varaždinskog placa. Prijedlog je takav da se prvih pola sata ne plaća, a nakon pola sata parkiranje će koštati 10 kuna i to u režimu od 8 do 12 sati. Nakon podneva vraćat će se normalan sustav naplate, pet kuna po satu. Iz Grada smatraju da će ovakav način naplate parkiranja uvesti reda u samom centru te da će ići na ruku stanarima centra, kao i onima koji se pridržavaju parkirnih propisa. Kakve će se još promjene uvesti vidjet će se uskoro jer su iz Grada Varaždina poručili kako će se ovih dana novi prijedlog o naplati parkiranja uputiti na javnu raspravu, a o svemu će svoje mišljen moći dati i sami građani.
10
Kolumna
Utorak, 03. ožujka 2015.
PISMA IZ HRVATISTANA
Kako je Ivo Josipović na kraju postao beskućnik Da, što bi rekao pjesnik, život je stari kurvin sin. ‘Moram od nečega živjeti’, mrmori tako pred kamerama dojučerašnji predsjednik i kažiprstom otire suzu ispod oka...
Piše: Branko Detelj
P
rizor je bio uistinu potresan i srceparajući. ‘Moram od nečega živjeti’, jedva je - na izmaku snaga, više gladan nego sit, zaogrnut jeftinim dronjcima - pred reporterkom RTL-a kroz zube procijedio sijedi, oronuli starčić ispijenih obraza i ispucalih dlanova, pravdajući svoj zahtjev da mu se još pola godine isplaćuje puna plaća u iznosu od gotovo 25 hiljada kuna, a onda nakon toga, dakle narednih pola godine, još polovica iste. Ime mu je, saznajemo u nastavku priloga, Ivo Josipović i do prije mjesec i pol dana bio je predsjednik države, da bi onda, doslovce preko noći, postao paradigmom slavnog baro-
knog končeta o kolu sreće što ‘uokoli vrteći se ne pristaje’ i na zemlju obara one što su još jučer letjeli nebu pod oblake. Život baš zna biti kurvin sin. Tko bi rekao da će bivšeg predsjednika tako brzo sustići sudbina one sirote starice koju je na vrhuncu moći, dok je kopala po kanti za smeće tražeći nešto čime bi popunila prazninu u želucu, onako s distance upitao: ‘Bako, kako živite?’ a, što bi rekao pjesnik, život je stari kurvin sin. ‘Moram od nečega živjeti’, mrmori tako pred kamerama dojučerašnji predsjednik i kažiprstom otire suzu ispod oka, sve se dovijajući gdje će sutra naći koju kunu za koricu kruha ili barem kakvu kost ne bi li skuhao pola litre sirotinjske juhe. Veliko je, međutim, hrvatsko srce, domaći će čovjek već iznaći način kako pomoći obespravljenom starcu. Organizirat će se po hrvatskim gradovima humanitarne akcije, binama će gospodari-
D
ti Željko Houdek i Lana Jurčević, a gradonačelnici, poduzetnici, viđenije face i dežurne posvuduše sjedit će u call centrima i zahvaljivati vam što ste svojim pozivom odvojili šest kuna i devedeset devet lipa za pomoć unesrećenom kompozitoru. Sjedi tako Ivo Josipović pred žutim mikrofonom Nataše Božić, jedva se suspreže da ne prasne u ciničan smijeh, i objašnjava vama budalama zašto ćete čovjeku, koji u svom vlasništvu ima četiri stana višemilijunske vrijednosti i oko dva milijuna kuna na bankovnim računima, idućih dvanaest mjeseci iz svog džepa isplatiti dodatnih dvjestotinjak hiljada kuna. Zato što nema od čega živjeti. To je, na kraju krajeva, njegovo pravo. ve je to u skladu sa zakonima i dobrim običajima širokogrudnog hrvatskog društva. Nije, uostalom, ni Ivo Josipović ‘štupido’, da se poslužimo vokabularom istarskog demagoga Kajina, koji je upra-
S
vo rečenicom kako ne želi biti štupido pravdao svoju odluku da prigrabi povlaštenu saborsku mirovinu. li, zajeb je, znate već i sami, što u cijeloj priči uvijek postoji nekakav ‘ali’. Ivo Josipović morao bi znati da takve izjave - pogotovo s jezika političara koji sebe smatra ljevičarom i koji se poziva na socijaldemokraciju i socijalnu osjetljivost, i pogotovo u opelješenoj državi s četiri stotine hiljada nezaposlenih – ne mogu zvučati drukčije nego kao vrhunac perverznog i poremećenog cinizma. U tom smislu, njegova izjava ‘moram od nečega živjeti’, dakle izjava kojom je bogati čovjek pokušao opravdati svoju odluku da iz državnog proračuna ni za što pokupi dodatnih dvjestotinjak hiljada kuna, upravo je bjelodani dokaz kako većina birača na nedavnim izborima ipak nije bila u krivu kada mu je odlučila uručiti košaricu.
A
11
Kolumna
Utorak, 03. ožujka 2015.
VOLIM VARAŽDIN
Tko zagađuje varaždinski zrak? Bilo bi dobro utvrditi izvorište zagađivanja, ponovno prići mjerenjima ali ne u nekom dvorištu sporedne ulice nego na mjestima gdje je najveći promet, u Zagrebačkoj, Međimurskoj...
P
onovno u kasnovečernjim satima u pojedinim kvartovima Varaždina ne mogu se prozračiti stanovi jer zrak toliko smrdi po paljevini da guši disanje. Najčešće se to događa petkom, Piše: Boris Ratković subotom i nedjeljom a umirovljeni novinar tko je zagađivač građani mogu samo nagađati i čekati da nadležne inspekcije a možda i ekoObjavljujući loške udruge krenu u zadovoljavajuće akciju. zagađivanju rezultate prvog p ostoje komjerenja kakvoće m e nt ar i n a portalima, neke doslovzraka u Varaždinu, no prepisujemo : “Ovo gradonačelnik je kaj se trenutno osjeća u zraku je prestrašnajavio da će se za no, intezivan neugodgodinu dana, dakle ni miris, najvjerojatni2013. godine, obaviti je neki otrov u zraku.”/ “Ne samo da se smrad novo mjerenje. Ali, osjeća u gradu nego i u prošla je i 2014... okolici…”/ “Varaždinci, tko nas truje u kasnim satima vikendom?”/ “Ja nemrem vjerovati da je Varaždincima svejedno kaj udišu i kaj neki smradovi u ime novca uništavaju zdravlje. Katastrofa da ama baš niko o tome ne piše…”/
O
U
Varaždinu je prije 30 mjeseci, od 18.rujna do 2.listopada 2012. godine, pokretni ekološki laboratorij za mjerenje kakvoće zraka tvrtke DVOKUT ECRO iz Zagreba obavio mjerenja i utvrdio da od deset različitih parametara jedino je dozvoljenu maksimalnu vrijednost premašio otrovni benzen, kojeg najviše ima na najprometnijim ulicama. A mjerenje u Varaždinu, pa i benzena, obavljeno je daleko od prometa, u dvorištu dječjeg vrtića u Aleji kralja Zvonimira, u rujnu kada još nije počelo grijanje pa ni zagađivanje iz dimnjaka. bjavljujući zadovoljavajuće rezultate tog prvog mjerenja kakvoće zraka u Varaždinu, gradonačelnik je najavio da će se za godinu dana, dakle 2013. godine, obaviti novo mjerenje. Ali, prošla je i 2014.godina a pokretni ekološki laboratorij još se nije iznova pojavio u gradu iako dvotjedni posao zagre-
O
bačke tvrtke košta oko 40.000 kuna. Možda je poštovani gradonačelnik zaboravio na obećanje ili u kvartu, gdje stanuje, nema zagađenja i noćnog smrada. bzirom na strah Varaždinaca koji ne znaju što udišu a u nemogućnosti su prozračiti stanove, bilo bi dobro utvrditi izvorište zagađivanja, ponovno prići mjerenjima ali ne u nekom dvorištu sporedne ulice nego na mjestima gdje je najveći promet, u Zagrebačkoj, Međimurskoj, Optujskoj i drugim ulicama, na raskršćima, parkiralištima, u blizini tvorničkih dimnjaka, željezničke stanice… Posebno je velika sumnjičavost građana prema “mirisima” koji dolaze od uskladištenih bala smeća i spaljivanja u energani. a kraju spomenimo podatak Svjetske zdravstvene organizacije da godišnje u svijetu od zagađenja zraka umire sedam milijuna ljudi.
O
N
12
Kolumna
Utorak, 03. ožujka 2015.
OD KORZA DO MARKOVA TRGA
“Europski grad kulture” ne treba kolekcije neprocjenjive vrijednosti?!
K
ada se razišla sva svita „uglednika“, pod bljeskom foto-aparata i svjetlom kamera, kada čovjek ostane sam sa umjetninama što su izložene, obuzme ga osjećaj usamljenosti i vlastite malenosti, gotovo ništavosti u odnosu na neprocjenjive vrijednosti ljudskoga duha. U tome trenu, stapa se kamena i mramorna unutrašnjost, velebno pročelje, stupovi i svodovi što ih natkriljuju s mekošću, osjećajnošću i krhkošću slika, tvar i duh, zdanje umjetničkoga paviljona i kolekcionarska strast, visoki zidovi o koje se umjetnine vješaju i viđenje, mašta, stvaralačko oko kolekcionara, kustosa i, naravno, gledatelja koji uživa. postaje nam jasno zašto je Vlaho Bukovac, čak i u protuhrvatskome, izrabljivačkome mađaronskome režimu Austro-ugarske monarhije, već slavljen kao europski značajan slikar, tvrdoglavo, uporno i zaneseno pronosio glas o nužnosti gradnje Umjetničkoga paviljona, tražeći čak i da se izradi montažna čelična konstrukcija za potrebe Milenijske izložbe 1896. godine u Budimpešti, te da se, nakon završetka te izložbe, preseli u Zagreb. Tako su snalažljivi domoljubni hrvatski umjetnici podigli čelični kostur u Pešti, predstavili se o tisućljetnoj obljetnici ugarskoga kraljevstva, iskoristivši tu pomalo hrvatskome narodu mrsku obljetnicu kako bi podigli kulturno i povijesno naslijeđe do-
I
movine. Nisu lamentirali i grintali nad svojom zlehudom povijesnom sudbinom nego su iskoristili tuđinsku obljetnicu za svoje kulturne probitke. Taj golemi čelični kostur doista je dopremljen u Zagreb, pozvani su vrsni arhitekti i gradski urbanist Lenucci, tvorac jednoga od najljepših parkovno-urbanistčkih cjelina (zelena potkova na Zrinjevcu), te je sinergijski Hrvatska konačno podigla hram izlagačke umjetnosti. taj je hram sada smještena zbirka moderne umjetnosti varaždinskoga nogometaša Davora Vugrinca, kojem Varaždinci vjerojatno nikada neće oprostiti što ih je ostavio bez pehara pobjednika hrvatskoga kupa, zabivši za Rijeku. Kunsthistoričari i kritičari vrednovat će tu zbirku, no već se sada može reći da se hrvatska moderna neće moći reprezentativno izložiti bez Vugrinca. Kako je još bivša gradska vlast pregovarala s Vugrincem da ta djela ostanu trajno u Varaždinu, doista je neobjašnjivo da na tome otvorenju nije bilo gradonačelnika ili zamjenika, koji se inače pojavljuju gotovo pa na vrtnim zabavama? Pokazati zanimanje za zbirku umjetnina bez koje je nemoguće zamisliti hrvatsku modernu, i to kolekcionara koji beskrajno voli svoj Varaždin i spreman je razgovarati o trajnom postavu, stvar je elementarne pristojnosti, da ne govorimo o političkoj korektnosti i pameti. Gradonačelnica Kopriv-
U
nice, primjerice, tamo se pojavila i pristojno stajala kraj Davora Vugrinca. eobjašnjivo je i da gradska vlast već nekoliko godina zaobilazi i pomalo obmanjuje drugoga velikog i također vrlo zaslužnoga kolekcionara, gospodina Vladimira Malogorskoga. Još je bivši gradonačelnik Čehok potpisao ugovor kojim g. Malogorski ostavlja svoje umjetnine gradu Varaždinu, štoviše, pritom je potpisao i ugovor s pokojnim velikim hrvatskim slikarom Ivanom Rabuzinom, koji je gradu namro neprocjenjivo vrijednu zbirku crteža. Po izričitoj želji Rabuzina, navodno, ta je galerija pod nazivom GERAMA (Generalić, Rabuzin, Malogorski) trebala biti smještena u sinagogi, koja pak na žalost, nije prošla na EU natječaju te se stoga trebala premjestiti u vilu Oršić (koja je sada ruglo grada). Prema našim informacijama, Koprivnica i Hlebine nude Malogorskome da mu besplatno sagrade galeriju samo kako bi mogli doći do postava iz njegove zbirke. evjerojatna je bahatost kojom se odnosimo prema tako zaslužnim i vrijednim znalcima umjetnosti kakvi su naši kolekcionari kao i, materijalno i duhovno, neprocjenjivim vrijednostima što nam ih ostavljaju. Pritom bi umjesto kojekakvih lokalnih, gotovo amaterskih prezentacija u javnoj kampanji za Varaždin kao europsku prijestolnicu
N
N
kulture možda trebalo upozoriti grad i službenike te kampanje da je upravo Bukovčeva inicijativa, izgradnja Umjetničkoga paviljona kao temeljnoga kulturnog središta Hrvatske, prijenos čelične građe i podizanje u gradskome tkivu Zagreba, tisuće izložaba i kulturnih zbivanja kao i prepoznavanje umjetničke vrijednosti kolekcije daleko plodonosniji, svrhovitiji i umjetnički smisleniji način kandidiranja grada, štoviše da upravo taj povijesni primjer pokazuje kako je Pešta bila milenijsko kulturno središte, ali je Zagreb postao europski grad. Prisjetimo li se na kakve se sve nepromišljenei nepotrebne projekte troši u Varaždinu, onda je izgradnja takve građevine ili adaptacije neke postojeće potpuno smislena. Kada bi se konačno, umjesto stalnoga ignoriranja i navlačenja za nos, Vladimiru Malogorskome osiguralo reprezentativno zdanje za zbirku koja sadrži sve, od najširega fundusa naive, preko hrvatske moderne do suvremene umjetnosti, kada bi se tome pridodala i zbirka crteža pokojnoga Rabuzina te vrijedne umjetnine u vlasništvu varaždinskoga muzeja, Varaždin bi mogao, daleko prije nego što bude proglašen prijestolnicom kulture, postati grad u kojem će se udomaćiti hrvatska moderna likovna umjetnost. Bila bi to zbirka kojoj, usuđujemo se reći, nema ravna u ovome dijelu Europe.
Homo democroaticus
14
Istražujemo
Utorak, 03. ožujka 2015.
Krnji stožac na zgradi na Trgu slobode u Varaždinu jedan je od mnogih masonskih simbola u našem gradu. Neki od simbola. poput svevidećeg oka, zbog nepoznavanja razlika često miješaju se s kršćanskom simbolikom
MASONOLOG BRANKO SÖMEN O SLOBO ZIDARSTVU U VARAŽDINSKOM KRAJU
U Varaždinu dje loža “Savršeni s
Utorak, 03. ožujka 2015.
Istražujemo
15
Sudeći prema medaljonu varaždinska loža u gradu djeluje od 2003. godine, zbog njhovog kodeksa do imena članova nije moguće doći
BODNOM Piše: Josip Novak Foto. Nikola Kokotec
eluje savez”
16 Nakon “Mudrosti“, iz pera neumornog hrvatskog masonologa Branka Sömena je ovih dana objavljena druga knjiga iz trilogije, pod nazivom “Snaga“. Autor u njoj donosi nastavak povijesnog pregleda slobodnog zidarstva, u vrijeme NDH i poslije završetka Drugog svjetskog rata.
Obavijeni mistikom Relevantne knjige o mističnim društvima nesumnjivo privlače pozornost čitatelja, posebno one o masonima, koji su vaninstitucionalna sila koja danas tajno djeluje i u Varaždinu. Slobodno zidarstvo nije religija ni stranka, pa što je ono zapravo, i kako tumačite navode da u redove slobodnih zidara ulazi sve više mladih ljudi? Odnosno, je li točno da u Hrvatskoj ima više od 300 slobodnih zidara u ložama u Rijeci, Istri, Zagrebu i našem Varaždinu? Točno je. Slobodno zidarstvo nije religija ni stranka. To je bratstvo, skupina ljudi na dobrom glasu. Godine 1717. kada je u Londonu nastala prva Velika loža, jedan od tadašnjih duhovnih voditelja bratstva zapisao je, da slobodno zidarstvo ima nepoznatu prošlost, nesigurnu sadašnjost i veliku budućnost. Od tada se slobodno zidarstvo proširilo po Europi i svijetu i danas ima preko pet milijuna članova, više nego što Hrvatska ima stanovnika.
Istražujemo Zanimljivo, da je grof Kazimir Drašković, habsburški podmaršal iz Trakošćana ušao u bečku Ložu Tri kanona već 1742. godine. A slobodni zidari bili su i sva tri njegova sina i unuk, poznati Janko Drašković. Između dva rata radilo je u devet hrvatskih loža 505 slobodnih zidara. Članstvo u ložama po svijetu pa tako i u Hrvatskoj stalno rase.
Šutnja je “zlato” Koliko po Vašim saznanjima trenutno djeluje slobodnozidarskih loža na području Varaždinske županije, koliko otprilike članova imaju i možete li nam otkriti imena i prezimena barem nekih viđenijih masona iz varaždinskog kraja? Slobodnozidarski kodeks ponašanja nalaže braći, da ne mogu za nikoga drugoga reći da je slobodni zidar:
Utorak, 03. ožujka 2015.
je lože, u Loži Savršeni savez (1772) i Loži Sloboda, koja je kasnije promijenila ime u Prijateljstvo. (1755.)
U vrijeme Josipa II. u gradu su bile aktivne čak dvije lože Prvu ložu utemeljio je ruski satnik Breščić, koji je došao iz Pariza, a pridružili su mu se varaždinski liječnik Baptiste Lalande, Stjepan grof Niczky (koji je bio prvi starješina lože), tajnik u državnim namjesništvu Antun pl. Holzman, va-
U Hrvatskoj djeluje 13 loža, koje rade u gradovima Zagrebu, Rijeci, Splitu i Varaždinu mogu samo za sebe ako to žele. U Hrvatskoj djeluje trinaest loža, koje rade u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Varaždinu. Ovdje moram ponoviti, da je za vrijeme Josipa II., kada je Varaždin neko vrijeme bio „mali Beč“, živjelo puno slobodnih zidara. Radili su u dvi-
raždinski odvjetnik Pavel pl. Kugler i Aleksander pl. Pastory, koji je bio kasnije gubernator ugarskog Primorja i neko vrijeme živio u Rijeci. Član Lože Savršeni savez (1788) bio je i ravnatelj Jedan od spomenika s varaždinskog škole u Varaždinu Josip Steva-
Utorak, 03. ožujka 2015.
Istražujemo
17
“Pekel“ i varaždinska loža na filmu iz 1934. 1934. na filmskoj vrpci zabilježeno je nekoliko kadrova koji prikazuju zgradu u kojoj je djelovala masonska loža
groblja s masonskim obilježjima
Do današnjih dana ostalo je malo materijalnih tragova o radu nekadašnje bratovštine varaždinskih slobodnih zidara. No nisu ih zaboravila njihova braća, pa je 1934. godine na filmskoj vrpci zabilježeno nekoliko kadrova koji prikazuju jednokatnu zgradu u kojoj je djelovala loža. Riječ je o dokumentarnom filmu “Varaždin” kojeg je režirao Drago Chloupek za Školu narodnog zdravlja. Spomenutu ustanovu osnovao je 1927. godine dr. Andrija Štampar, slobodni zidar i član zagrebačke lože “Ivan grof Drašković”. Također, za potrebe spomenutog filma kamermanu Aleksandru Gerasimovu, režiser je na-
ložio da dio kadrova s varaždinskog groblja snimi baš u “Peklu”, na mjestu gdje su sahranjeni slobodni zidari. Također, ostaje da se vidi hoće li potomci jednog od braće varaždinskih slobodnih zidara ponovno “potegnuti” iz Australije kako bi pronašli skriveno blago i inventar nekadašnje lože. Sonda je krajem osamdesetih godina potajno napravljena u zemljanom podu jedne prizemne zgrade u Zagrebačkoj ulici. Tročlana ekspedicija tada je identificirala “boltu” s plitko urezanim znakom i započela s iskapanjem zemlje. No, navodno je zbog prevelikog rizika njihov posao naprasno prekinut i pod je ponovno prekriven daskama.
18
Istražujemo
Utorak, 03. ožujka 2015.
Jedan kutak varaždinskog groblja, gdje su pokopani slobodni zidari i danas je poznat kao “Pekel”, a iznad prvih grobova u 18. stoljeću raslo je 700 stabala
U drugom dijelu trilogije - “Snaga” Sömen donosi povijesni pregled djelovanja masona od uspostave NDH do današnjeg dana
Utorak, 03. ožujka 2015.
nec. Radili su po naputcima slobodnog zidara Ivana grofa Draškovića, koji je priznat kao „otac hrvatskog slobodnog zidarstva.“ Belgijski državljanin Ivan Krstitelj (Jean Baptist) Lalange bio je suradnik glasovitog baruna van Swietena, osobnog liječnika Marije Terezije. Lalange napisao je više knjige praktičnih sadržaja, među ostalim i upute o sadnji i upotrebi krumpira, što znači, da je kao slobodni zidar širio prosvjetiteljsko u tom djelu Hrvatske. „Gradski fizikuš“ utemeljio je 1773. poznato „ezoterično“ varaždinsko groblje, na kojem je na početku iznad prvih grobova raslo sedamsto stabala. Jedan kutak groblja, gdje su pokopani slobodni zidari i danas je poznat kao „Pekel“. Postoji li veza između rotarijanaca, lionsa, članova Družbe „Braća hrvatskog Zmaja“, članova različitih „viteških“ udruga i jesu li ta društva nekakvi „regrutni centri“ masona, o čemu pišu pobornici raznih teorija zavjere? Među spomenutim organizacijama, društava i bratstva nema nikakvih poveznica. Nekad, između dva rata, kada je djelovao Rotary klub, slobodni zidari su iz njega odabirali članove i uključivali ih u rad hrvatskih loža. Danas, koliko se zna, ta društva nemaju nikakvih međusobni kontakt i svatko djeluje samostalno.
19
Istražujemo “Red u kaosu” Temi ste posvetili više od 20 godina upornog istraživanja javnih i privatnih arhiva, posjetili ste europske Velike lože... Moraju li slobodni zidari zauzimati visoke političke, gospodarske, kulturne i ine funkcije, te jesu li oni na neki način “država u državi”? U takozvanim osnovnim, plavim ložama, koje imaju
dince iz našeg kraja koji su nosili slobodnozidarsku pregaču. U knjigama Mudrost, (nakladnik Profil, 2012.) i Snaga (2014.) opisao sam rad varaždinskih loža. Između dva rata u gradu nije radila nijedna loža, ali su u različitim ložama po tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji radili pojedinci, rođeni Zagorci. Jedan od njih bio je Gustav Krklec (1899.-
Sömen tvrdi da između Lionsa, rotarijanaca i slobodnih zidara danas više nema poveznica tri stupnja, ne govori se ni o politici, ni o vjeri. Tako je razumljivo, da slobodno zidarstvo nije “država u državi”. Slobodno zidarstvo bavi se humanizmom, pravednošću, zauzima se za “red u kaosu”. Skicirajući najvažnije trenutke u hrvatskom slobodnom zidarstvu niste mimoišli istaknute poje-
1977.). Družio se s Ivom Andrićem koji je isto bio slobodni zidar i Miroslav Krležom, koji nikad nije saznao da je njegov dobar prijatelj Gusti nosio slobodnozidarsku pregaču. U varaždinskoj knjižnici su pohranjene njegove knjige i pisma. Na mnogim od tih knjiga zapisane su posvete. Češki pisac i slobodni zi-
dar Karel Čapek poklonio mu je svoju knjigu s posvetom: “Dragom mom bratu Gustavu…” Slobodni zi-
Kodeks im nalaže da “braću” ne smiju otkrivati, ali ako žele sebe mogu dar je bio službenik Vladimir Očić, rođen u Krapini (1896-1960.) U noći 10. ili 11. studenog 1941. odveli su ga kao slobodnog zidara u Jasenovac i dan kasnije u Staru Gradišku. Na proljeće 1942. su 42 slobodna zidara pustili iz zatvora. Očić je bio član zagrebačke Lože Pravednost (1928.).
Svjetlo i tama Zašto u vašem objektivnom pregledu povijesti slobodnog zidarstva ne skrivate simpatije prema masonima? Slobodni zidari su uvijek nosili svijetlo u mrak, možda je zbog toga jasnija rečenica pjesnika Goethea, slobodnog zidara, koji je na samrtnoj postelji zavapio: “Više svijetla!” Jer što više imamo u sebi znanja, poštenosti, pravednosti to znači svijetla, manje je tame oko nas.
20
Sudstvo
Utorak, 03. ožujka 2015.
SUĐENJE PTIČEKU
Financijska vještakinja potvrdila iskaz krunskog svjedoka Svi svjedoci obrane i optužbe u slučaju bivšeg direkora Parkova Miljenka Ptičeka ispitani su, na red je došlo financijsko vještačenje i zaključak vještakinje koji mu nimalo ne ide u korist
Piše: Ivan Tomašković
Na Županijskom sudu u Varaždinu nastavljeno je suđenje bivšem direktoru Parkova Miljenku Ptičeku kojeg se tereti za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju. U slučaju su ispitani svi svjedoci optužbe i obrane, a na rad je došlo finacijsko vještačenje. Ptičeku se optužnicom stavlja na teret da je od 2005. do 2008. deset puta naveo Peru Kocijana da ispostavlja fiktivne račune Parkovima, Mercatoru H i Univerzalu. - Zaključila sam da se iskaz Pere Kocijana o podizanju novčanih sredstava s računa nakon što je TD Parkovi izvršilo plaćanje spornih računa poklapa s podignutim novča-
nim sredstvima s računa TD Ekofrut – istaknula je financijska vještakinja Ksenija Špoljarić. U optužnici se ističe da
cijan je trebao dati Ptičeku 10 posto od svakog računa za stvarne poslove koje je obavio za Parkove, čime je Ekofrut oštećen za još
Optužba tvrdi da mu je Kocijan dao 10 posto od svakog računa za obavljene poslove nakon što bi tvrtke platile Ekofrutu te račune, optužba tvrdi da je Kocijan Ptičeku dao 90 posto njihovog iznosa umanjeno za PDV, odnosno ukupno 265.000 kuna. Osim toga, navodi se u optužnici, Ko-
69. 000 kuna. Nepripadnu materijalnu korist Ptiček je, prema optužnici, ostvario na štetu Parkova isplatom 623.000 kuna. Ptičekov branitelj upitao je vještakinju da li iz dokumentacije proizlazi da
bi bilo koji iznos koji je naveden kroz točke optužnice Pero Kocijan predao na ruke optuženiku. -Iz analizirane dokumentacije to ne proizlazi niti sam to navela nalazom i mišljenjem – dodala je vještakinja te na daljnje pitanje da li se iz dokumentacije vidi da bi Pero Kocijan u istom razdoblju novac isplaćivao nekom drugom osim optuženiku rekla da se to iz dokumentacije ne vidi. - Iz dokumentacije TD Ekofrut ne vidi da bi Pero Kocijan isplaćivao novac nekoj od fizičkih osoba, već je podignuta novčana sredstva evidentirao na način kao što sam ranije opisala. U slučaju da bi postojala
Utorak, 03. oĹžujka 2015.
Sudstvo
21
Obrana postavlja pitanje, proizlazi li iz dokumentacije da je bilo koji iznos Kocijan PtiÄ?eku predao na ruke
22 dokumentacija iz koje bi to bilo vidljivo tada bi se radilo o evidentiranoj isplati pa ne bi uopće bilo ni pitanja da li je ili nije Pero Kocijan novčana sredstva isplatio nekome na ruke – objasnila je vještakinja. Zanimljiv je nalaz vještakinje kojim je ona utvrdila da je u razdoblju od 1. siječnja
Sudstvo
Utorak, 03. ožujka 2015.
da je ta gotovina u poslovnim knjigama TD Ekofrut evidenitrana za isplate plaća, nabavke u gotovini, pozajmice. Društvo ostvarilo prihode u iznosu od 2.131.631 kuna, a da je ukupno s računa podiglo novčanih sredstava u iznosu od 1.247.711 kuna. Dakle, proizlazi da bi 60 posto ostva-
Vještakinja utvrdila i to, da je u tri godine podignuta gotovina od 983.711 kuna 2005. godine do 31. prosinca 2008. godine vezano pored izvršenih isplata koje su uključene u s računa TD Ekofrut, podignuta gotovina u iznosu od 983.711 kuna. -Daljnje analize utroška tih novčanih sredstava također u smislu koji su točno računi zatvarani ili kome su isplate plaća izvršene, nisam izvršila pojedinačno nego sam kao utvrdila
renih prihoda TD Ekofrut podizalo s računa – rekla je vještakinja. Vještakinja je također istaknula da nije utvrdila, koliko i za koje radove TD Parkovi ispostavilo i naplatilo račune ispostavljene optuženiku u razdoblju od 2007. do 2010.g. te u odnosu na druge osobe i to Dražena Viteza, Ratka Mačeka, Zlatka Horvata, Ivana Čehoka,
Dražena Bunića. Optužba tvrdi da je gradska blagajna oštećena za 61,000 kuna jer je 2003. platio 81,000 kuna za rušenje drveća, iako su tu uslugu Parkovi platili 28, 000 kuna Ekofrutu koji je, sukladno
Krunski svjedok Kocijan je umro Prošle godine na Županijskom sudu u Varaždinu ispitan je Ivan Kocijan, sin pokojnog Pere. -Jedno večer moj tata i ja išli smo na parkiralište Branke. Stali smo na sredinu parkirališta i u jednom trenutku je u auto ušao Miljenko Ptiček. Sjećam se da su moj otac i on kratko razgovarali, ali ne znam o čemu. Moj otac je Ptičeku dao kuvertu u kojem su bile novčanice, a obojica su brojila
taj novac. Radilo se o 10 do 15 tisuća kuna – svjedočio je na varaždinskom Županijskom sudu Ivan Kocijan. Ptičekovi odvjetnici tvrdili da je Kocijan nagovoren da lažno svjedoči. Kocijan se tada nije mogao sjetiti kada je bio taj događaj, niti da li je tada imao 9,10 ili 11 godina obrana je njegov iskaz odbacila uz dodatno obrazloženje da “je nagovoren da lažno svjedoči”.
dogovoru, povukao svoju jeftiniju ponudu. - Nemam saznanja koja je radna jedinica obračunavala ove radove te da li su za radove sačinjeni radni nalozi – rekla je vještakinja te je utvrdila radove u Ulici Đure Sudete TD Ekofurt najprije fakturirao radove Parkovima na 28.000 kuna, a onda Parkovi gradu na 81.000 kuna. - Ukoliko sud na osnovu drugih dokaza utvrditi da je tržna vrijednost radova koje su Parkovi fakturirali Gradu Varaždinu u iznosu od 81.940,08 kn ustvari bila ona navedena po računu koji je TD Ekofrut ispostavilo TD Parkovi u iznosu od 28.383,30 kuna nastu-
Utorak, 03. ožujka 2015.
pila šteta za Grad Varaždin u iznosu od 53.556,78 kuna – rekla je vještakinja. Što se pak tiče isplate nagrade od 78.025,68 kuna Ptičeku, vještakinja
Sudstvo
tirani kroz revalorizacijske rezerve a ne kroz prihode i rashode, o toj dobiti odnosno o načinu raspodjele te dobiti nije Skupština donosila odluku. Stoga smatram da
Isplatu nagrade od 78 tisuća kuna Ptičeku vještakinja je ocijenila “vrlo diskutabilnom” je istaknula da je ono vrlo diskutabilno. -Evidentirana zadržana dobit u pravilu predstavlja stvarnu dobit TD Parkovi, međutim bez razloga što su poslovni događaji eviden-
je pravno pitanje da li je optuženi imao pravo na isplatu te dobiti iako navodim da je doista i ostvarena i posljedica je ostvarene razlike u cijeni prodaje dugotrajne imovine – zaključila je vještakinja.
23
24
Avantura
Utorak, 03. ožujka 2015.
Kako su ivanečki speleolozi krenuli Sliv
Strast za mjestim noga još kročila n Akademik Valentin Silvar 60-ih godina bio je prvi speleolog s ivanečkog područja, a njegovim trgovima nastavili su članovi udruge Kraševski Zviri, o kojoj nam je zanimljivu priču ispričao predsjednik Tomica Matišić. Glavno pitanje je, što ih to privlači u podzemlje... Razgovarao: Zoran Stanko
Uz paleontologa i akademika Mirka Maleza, prvi speleolog na ivanečkom području bio je Valentin Slivar koji se tom djelatnošću počeo baviti šezdesetih godina prošlog stoljeća. Njegovim tragovima nastavili su članovi udruge Kraševski Zviri, s Tomicom Matišićem na njenom čelu. Na pitanja što ih to sve privlači u istraživanju dubokih jama koje do njihovih dolaska nikada nisu vidjele svjetlost, kakve sve opasnosti vrebaju u dubinama zemlje i što se sve
može tamo naći, odgovorio nam je sam Tomica Matišić. Što možete reći o povijesti vašeg nastanka, razlozima zbog kojih ste osnovali ‘Zvire’ ? Speleološka udruga “Kraševski zviri” Ivanec je osnovana 2009. godine na inicijativu nekolicine entuzijasta speleologa iz našeg kraja s osnovnim razlogom prelaska u formalno djelovanje koje svim speleolozima u Hrvatskoj omogućava nesmetano istraživanje podzemlja u okvirima
tražene zakonske regulative. Od važnijih djelatnosti koje udruga provodi mogu se navesti istraživanje speleoloških objekata, očuvanje kulture rudarstva i preostalih umjetnih podzemnih objekata na području Varaždinske županije i čitave Hrvatske, ekološko djelovanje u vidu zaštite prirode i očuvanja podzemne faune. Koliko imate članova, postoje li kakvi uvjeti koje svatko tko postaje članom mora zadovoljavati? Do sada je Udruga održala pet speleoloških
Utorak, 03. o탑ujka 2015.
varovim stopama
ma gdje nije
Avantura
25
26 škola tijekom čega je 50 članova uspješno završilo pripravničku edukaciju za zvanje speleolog pripravnik. Da bi se natko počeo baviti speleologijom potrebno se uključiti u rad neke od registriranih udruga, odsjeka pri planinarskom društvu ili klubova koji se organizirano bave speleološkom djelatnošću. Na samom početku članovi se uključuju u rad društva kao speleološki suradnici nakon čega se odlučuju na pohađanje speleološke škole za zvanje pripravnik speleolog. Nakon dvogodišnjeg stažiranja stječu se uvjeti za polaganje ispita za speleologa, a kasnije i prema osobnim afinitetima za instruktora speleologije. Naša udruga trenutno broji troje speleologa koji su ujedno i voditelji speleoloških škola. Ima li područje masiva
Avantura
Ivanščice kakvih jama i koliko su one duboke? Otkrivate li nove ili se manje više već sve zna na našem području? Na cjelokupnom masivu Ivanščice do danas je istraženo i obilježeno 30 speleoloških objekata. Većinom
se radi o manjim špiljama i jamama čija dubina i duljina ne prelazi 40 metara. Najveći poznati prirodni podzemni objekt Ivanščice je jama “Voska luknja” koja se nalazi iznad Lepoglave, čija je duljina 40 metara te je duboka 41 metar. Najveći
Speleološka škola Svake godine Udruga organizira speleološku školu koja se provodi prema propisanom programu Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza. Program škole traje šest tjedana, a polaznici prolaze kroz teoretska i praktična predavanja. Tijekom praktičnih predavanja polaznici obilaze desetak špilja i jama na području Ivanščice, Ravne Gore, Medvednice te se na ispit odlazi na neku od špilja i jama većih dimenzija koje se nalaze na kršem bogatijem području Hrvatske kao što su Kordun,
Gorski Kotar ili područje Sjevernog Velebita. Praktična predavanja se u početku provode na nekoj od stijena koje se nalaze na Ivanščici ili Ravnoj Gori gdje se polaznici upoznaju s osnovama penjanja i spuštanja te radom na užetu, dok kasnije uče korištenje istih tehnika u špiljama i jamama. Na završnom ispitu polaznici pokazuju svladane tehnike penjanja u jamama dubine do sto metara te obilaze špilju s vodenim tokom. Ove godine je u planu šesta speleološka škola koja će se održati početkom rujna.
Utorak, 03. ožujka 2015.
umjetni podzemni objekt na Ivanščici je „Rov Scharley„ koji pripada rudnom području „Kraševski zviri“, a ukupna izmjerena duljina objekta je 345 metara. Na Ivanščici zasigurno ima još neotkrivenih speleoloških objekata, a naša udruga i nadalje radi na dopuni postojećeg katastra speleoloških objekata Ivanščice. Dosadašnja istraživanja na Ivanščici provodila je naša udruga u suradnji s Hrvatskim biospeleološkim društvom iz Zagreba. Zašto neki ljudi žele postati speleolozima? Što ih privlači? Najčešći razlozi bavljenja spelologijom su vezani uz istraživanje novih prostora, ulazaka u prostore u kojima nitko prije vas nikad nije kročio, ispitivanje vlastitih sposobnosti,
Želimo ispitati granice svojih psihičkih i fizičkih mogućnosti granica fizičkih i psihičkih mogućnosti, ljubav prema prirodi te ambijentalnošću ljepote podzemlja koja nije dostupna na površini a jedino je možete vidjeti i
Utorak, 03. ožujka 2015.
doživjeti ulaskom u špilje i jame. Istraživanjem umjetnih podzemnih objekata ulazimo u područje povijesnih događanja koja opisuju vremena gradnje, same graditelje, te kulturno
Opasnosti postoje, ali 100 godina unatrag ozbiljnijih nesreća nije bilo povijesne činjenice nastanka tih objekata. Isto tako se u speleologiji ljudi susreću s opasnostima koje mogu biti subjektivne i objektivne. Jedne proizlaze iz krivih procjena i pogrešaka ljudi koji se bave speleologijom a druge se događaju i proizlaze iz same aktivnosti te je na iste teško utjecati, primjerice kao što su mogućnost odrona kamenja, pothlađivanje, poskliznuća i sl. Redovnim kontinuiranim sudjelovanjem u speleološkim aktivnostima, te stjecanjem potrebnog iskustva opasnosti u podzemlju se svode na minimum. U prilog tome govori činjenica da se organiziranim pristupom speleologiji u Hrvatskoj unazad 100 godina bavi kontinuirano oko petstotinjak ljudi a pozna-
27
Avantura
Suradnja s GSS-om Između članova Gorske službe spašavanja i ivanečke Udruge postojana je dugogodišnja suradnja. Devetero pripadnika GSS-a stanice Varaždin i Krapina ujedno su i njezini članovi te aktivno sudjeluju na njihovim speleološkim školama kao instruktori čime se dodatno pove-
to je da ozbiljnijih nesreća nije bilo. Što možete reći o životinjskom svijetu u spiljama i jamama našega kraja? Na području Ivanščice i Ravne Gore provođena su biospeleološka istraživanja od strane Hrvatskog biospeleološkog društva iz Zagreba tijekom čega je sustavno opisana podzemna fauna. Ta istraživanja su obranila novu tezu da su Ivanščica i Ravna Gora zapravo završetak Alp-
ćava sigurnost na terenu. Osim osiguranja praktičnih predavanja tijekom speleoloških škola pripadnici GSS-a uključuju se u niz speleoloških aktivnosti udruge kao što su organizacije stručnih seminara, znanstvenih skupova te nizu terenskih istraživanja koje provode diljem Hrvatske.
skog masiva, a ne Supradinarski krš kao što je to bilo ranije mišljenje. Naime u podzemlju Ivanščice i Ravne Gore pronađena je troglobiontna fauna koja je karakteristična upravo u podzemlju Alpskog masiva dok ista nije pronađena u Dinarskom kršu. Srećom, najveći broj speleoloških objekata Ivanščice nije bio izložen negativnim antropogenim djelovanjima u vidu odlaganja otpada u podzemlje te je podzemna fauna ostala do-
bro sačuvana i ne prijeti joj značajnija ugroza. Veći problem sa onečišćenjima jama zabilježen je na Ravnoj Gori, na području Općine Klenovnik gdje se
Srećom, podzemna fauna Ivanšćice ostala je dobro sačuvana nalazi velik broj onečišćenih speleoloških objekata u koje su u vrijeme kada nije bio reguliran odvoz komunalnog otpada iz ruralnih sredina, stanovnici godinama odlagali otpad u jame. Na području Goranca i Klenovnika zabilježene su četiri izrazito onečišćene jame u kojima se nalazi više desetaka kubnih metara komunalnog i klaoničkog otpada.
28
Kolumna
Utorak, 03. ožujka 2015.
PRIČE S KAVICE
A imao je tako divnu ženu…
M
Piše: Ines Hrain
Nakon što s treskom zatvori vrata sobe, nastavlja obilazak. Na redu je kuhinja. Tu već u stavu mirno stoji muž, koji je složio cipele, ali se ne usuđuje vratiti pred kompjutor dok ne popije dnevnu dozu jezikove juhe...
nogi su ljudi skloni kritiziranju i prigovaranju. Većina ih to radi automatski, jednostavno preslikavaju stanje iz vlastite roditeljske kuće…Meni je najgora kategorija babetina koje nikad ne zatvaraju usta. Čim se takva vrati s posla, već s vrata započinje svoju pjesmu. Najprije nailazi na muževu cipelu koja izviruje petom u nedozvoljeni dio hodnika. U sekundi zadobiva slom živaca i započinje s drekom. Zatim produžava dalje, izazivajući psihozu kod svojih ukućana, te najprije ide kontrola dječje sobe. - Kako je bilo u školi? – no prije negoli dijete stigne izustiti svoj poznati „dobro“, njoj se diže kosa na glavi i jednostavno ovo ne može prešutjeti. - Što radi ta majica na podu?! Zašto su hlače bačene na krevet?! Kakvi su to papirići od bombona tu na stolu?! Izvoli uzeti krpu i pobrisati prašinu okolo! Do ručka da se sve blista, a onda knjigu u ruku! Jasno?! akon što s treskom zatvor i vrata sobe, nastavlja obilazak. Na redu je kuhinja. Tu već u stavu mirno stoji muž, koji je složio cipele, ali se ne usu-
N
đuje vratiti pred kompjutor dok ne popije dnevnu dozu jezikove juhe. Ako repom mrdne prerano, agonija će se nastaviti. - Pa nisi stavio kuhati krumpir?! Znaš da ovih dana moram raditi duže, znaš da se rušim s nogu, ali ne! Tebe baš briga, ti bi se komotno zagušio u ovom neredu skupa s tvojom kćerkicom! Da nema mene to dijete bi skapavalo od gladi i žeđi, što bi vi da se ja slučajno razbolim, da me nema mjesec dana? Ha? už se trudi da sakrije osmijeh nade. - Pa da mene nema u toj kući par dana, vi bi jednostavno pokrepali, ja se zbilja osjećam kao da živim sama, sve je na meni, na sve moram misliti, o svemu samo ja moram brigu voditi! Jesi kupio kruh?! - Jesam. - Ajde hvala bogu, barem neka korist od tebe, čudo božje – mahne rukom pa odlazi u pravcu sobe da se presvuče u kućno ruho i prione na mukotrpni posao pripreme pirea. No, tišina je kratkog vijeka, furija ponovno izlazi iz jazbine, bijesna se bujica nastavlja. - Već ste na kompjute-
M
rima??? Što sam ja rekla? Kome ja govorim? Zidu?! Muž je u skoku kraj štednjaka. – Da ogulim krumpir? - Ma daj se makni, nikakva korist od tebe, sve moram sama, razbježite se ko miševi po svojim rupama, niko ne pita kako se ja osjećam! To je jedna strahota! glavnom, tiranija traje od jutra do večeri, ukućani se groze praznika, umjesto da ih željno iščekuju, alapači se ne smije prigovoriti, jer ih je sve uvjerila da svakodnevno gine za njih i ispušta dušu na poslu i u kuhinji. Pa kad jednog dana dijete poodraste i muž konačno smogne snage da ode s drugom, svi se susjedi i prijatelji pitaju - pa što je vidio na njoj? Pa ta na ništa ne liči, a imao je tako divnu ženu! No on uživa, ponovno je doživio da ga netko voli, želi i uvažava. A njegova draga bivša lajavica, obučena po posljednjoj modi, viđena je s novom žrtvom, nekim direktorčićem banke, kojemu priča svoju tužnu priču o tome kako je muž pobjegao s pet godina mlađom, i priprema teren za novo obiteljsko gnjezdašce…
U