BROJ 115. 25. studenoga
BESPLATNO DIGITALNO IZADNJE
tjednik
e
IRMA DRAGIČEVIĆ
prvi veliki intErvju pjevačic eu usponu
Moja najveća želja sada je snimiti album
Aktualni singl na YouTubeu pogledan je više od 20 tisuća puta Na MEF-u nagradom za interpretaciju zasjenila estradne zvijezde
2
Kronika tjedna
Utorak, 25. studenoga 2014.
ZAISKRILO IZMEĐU KOALICIJSKIH PARTNERA HNS-a I SDP-a
Jedni se pohvalili, drugi se uvrijedili Iz ureda Županijske organizacije SDP-a stiglo je medijsko priopćenje u kojem SDP-ovci ističu da nedavno primljena nagrada za najtransparetniju županiju u Hrvatskoj “nije nagrada HNS-a nego Varaždinke županije”. - Smatramo kako nije primjereno da se županijska nagrada, dakle nagrada svih građana i građanki naše županije pokazuje u prostorijama bilo koje stranke, a sada imamo slučaj da je jedna vrijedna nagrada prije predstavljena u stranačkim prostorijama u Zagrebu nego u župani-
ji na Franjevačkom trgu u Varaždinu - piše, između ostaloga, u spomenutom priopćenju, u kojem se SDP-ovci referiraju na jučer održanu tiskovnu konferenciju HNS-a u Zagrebu.
Naime, tema spomenute tiskovne konfrencije, na kojoj su sudjelovali predsjednik središnjeg odbora HNS-a Predrag Štromar, član Središnjeg odbora Alan Košić i potpredsjednik
stranke Ivan Vrdoljak, bila je upravo spomenuta nagrada, što je očito zasmetalo njihove koalicijske partnere. - Nije sporno da je župan Varadžinske županije iz redova HNS-a, međutim dobro je podsjetiti da on sam ne vodi županiju, nego je dio koalicije koja je pobijedila na izborima, a koju uz HNS čine i SDP, HSU i HSLS - stoji nadalje u priopćenju, uz pomalo oštru napomenu da “bez 8 vijećnika SDP-a ne znaju kako bi HNS mogao voditi županiju i donositi proračun u sadašnjoj kontelaciji u Županijskoj skupštini”.
Velika tragedija u Presečnom, otkriveno lice monstruma Protekli tjedan obilježila su dva događaja. U Presečnom se u srijedu navečer dogodila prometna nesreća u kojoj je teško ozlijeđena Dajana Š. (17). Muškarac starosti 24 godine upravljao je osobnim vozilom iz smjera Novog Marofa prema Varaždinu, a dolaskom do obilje-
ženog pješačkog prijelaza u Presečnom nije se zaustavio i propustio 17-godišnjakinju i 19-godišnjaka koji su prelazili kolnik preko istog. Uslijed udara, pješaci su pali na kolnik, pri čemu su ozlijeđeni. Oboje su prevezeni u Opću bolnicu Varaždin gdje su zadržani na daljnjem
liječenju, a teže je ozlijeđena Dajana Š. (17) iz Presečna. - Nažalost djevojka je stigla s teškim tjelesnim ozljedama više organskih sustava. Liječnici su je dva put operirali i trenutno je u stanju pliće kome te joj predstoji još jedna operacija - istaknuo je zamjenik sancijskog upravitelja Opće bolnice Varaždin, Nenad Kudelić. Varaždin je zgrozila optužnica koje podiglo Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu nakon provedene istrage. Riječ je osuđenom ubojici Josefu Dencu (43) kojeg se tereti da je iz-
među 15 i 17 sati 22. kolovoza u Varaždinu počinio kazneno djelo spolne zlouporabe 11-godišnjakinje i njezinog iskorištavanja za stvaranje pornografskog sadržaja. Naime, on je unesrećenu natjerao da ga snima mobitelom pune tri minute. Monstrumu, koji je odslužio devetogodišnju kaznu zatvora zbog ubojstva lovočuvara Dombaja 2003. godine, produljen je istražni zatvor zbog opasnosti ponavljanja kaznenog djela. Maksimalna kazna zatvora za kazneno djelo silovanja djeteta je 15 godina. (it)
Utorak, 25. studenoga 2014.
3
Kronika tjedna
NASTAVAK SUĐENJA PTIČEKU
Tko je obrezivao i presađivao ruže?
e
tjednik
Na Županijskom sudu u Varaždinu nastavljeno je suđenje Miljenku Pitičeku kojeg se tereti za počinjenje više kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, pri čemu su oštećeni tvrtka Parkovi i Grad Varaždin. Na ročištu u utorak saslušani su bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i njegova supruga Anamarija, bivši dogradonačelnik Zlatko Horvat, Ratko Maček te Dražen Bunić, djelatnik Porezne uprave. Naime optužnicom se tereti Ptičeka da su na njegov nalog radnici Par-
Čehokova supruga bila je revoltirana medijskim napisima o suđenju... kova uređivali okućnice poznatih Varaždinaca, no svi svjedoci obrane u utorak su to opovrgnuli. Posebno ljuIMPRESSUM
eTjednik Nakladnik: Conceptus Publica d.o.o. 42000 Varaždin, I. Kukuljevića 23 Redakcija tel/fax: 042/488-488 Predsjednik Uprave: Zvonimir Brlenić
ta bila je Anamarija Čehok Masten revoltirana medijskim natpisima o suđenju Miljenku Ptičeku. Rekla je da je kupovala u Parkovima i uredno plaćala, a ističe da radnici Parkova nisu tako često dolazili uređivati okućnicu. - Što se tiče određenih priča koje su se pojavljivale u smislu održavanja našeg dvorišta oko toga da se sadilo neko egzotično bilje, a kako mi je posebno predočeno iz iskaza Danice Breški da je obavljala poslove čišćenja kamenjara i obreGlavni urednik: Alen Matušin e-mail: kontakt@evarazdin.hr Redakcija: Valerija Mihalić, Ivan Tomašković, Josip Novak, Sandra Županić, Ivana Dreven Fotografi: Zoran Stanko, Nikola Kokotec Grafika: Domagoj Sigur, Anja Zorko
zivanja ruža, presađivanja i slično, mogu reći da to nije točno iz razloga što kamenjar uopće nemamo, a sve ove poslove presađivanja i drugo sam obavljala ja budući da je to moj hobi kako sam već naprijed i iskazala – rekla je Čehok-Masten te dodala kako uz nju, okućnicu uređuje i njezin suprug. Njezin suprug, bivši gradonačelnik Ivan Čehok svjedočio je slično. Rekao je da je iskaz Marina Bašića, koji je tvrdio da je slao radnike na njegovo dvorište, neistinit.(it) Marketing Saša Golubić - 042/488-605 sasa.golubic@conceptus-publica.hr Margareta Leskovar - 042/500-651 margareta.leskovar@conceptus-publica.hr Marija Herceg - 042/488-602 marija.herceg@conceptus-publica.hr
4
Kronika tjedna
Utorak, 25. studenoga 2014.
NEKI DOBILI, NEKI IZGUBILI
LEPOGLAVA I LJUBEŠĆICA NOVIM ZAKONIMA GUBE OZBILJAN NOVAC Uskoro stupaju na snagu promjene nekoliko zakona koje će utjecati na to koliko će novaca dobivati jedinice lokalne samouprave. Tako će i neke od općina na području Varaždinske županije dobiti više novca nego do sada, druge manje, a za većinu se ne mijenja ništa. Prema dosadašnjem Zakonu o regionalnom razvoju Područja od posebne državne skrbi i Brdsko planinska područja smatrala su se potpomognutim područjima. Time su ima-
na o regionalnom razvoju predviđeno je da se status potpomognutih područja određuje isključivo na temelju indeksa razvijenosti. Varaždinska županija je prema indeksu razvijenosti u II. skupini (75 – 100 posto) te ovaj Zakon neće imati direktan utjecaj na nju. Grad Lepoglava i Općina Ljubešćica izgubit će status potpomognutih područja budući da su prema indeksu razvijenosti u III. skupini. Status potpomognutih područja dobiti će pet op-
Kamenolom u Ljubešćici
la pravo zadržavanja većeg postotka od prikupljenog poreza na dohodak, država je tim jedinicama lokalne samouprave prepuštala 50 posto naknade za eksploataciju mineralnih sirovina i dobivale su pomoći iz državnog proračuna na osnovu prikupljenog poreza na dobit. Nacrtom novog Zako-
ćina - Visoko, Sv. Đurđ, Mali Bukovec, Martijanec i Breznica - koje ga do sada nisu imale, a ostvarit će ga budući da su prema indeksu razvijenosti u II. skupini. Općine Bednja, Cestica i Donja Voća i nadalje će imati status potpomognutih područja budući da su prema indeksu razvijenosti u II. skupini.
Započelo rušenje re velebnoj zgradi VTC U jutarnjim satima, 20. studenoga, započelo je rušenje postojećeg restorana „Park“ u parku Vatroslava Jagića u Varaždinu, kako su i najavili vlasnici restorana, varaždinska tvrtka Gastrocom. Radovi još uvijek traju, a nakon rušenja najavljeno je da će se započeti s radovima na izgradnji hotela s četiri zvjezdice koji bi trebao biti završen do kraja prosinca 2015. godine. Vrijednost hotela koji će se graditi je 32,7 milijuna kuna, a Gastrocomu je za
ovaj projekt odobreno i gotovo 12 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj., dok će ostatak će osigurati sami. Kako je, pak, eVaraždin objavio 19. studenoga druga predstečajna nagodba tvrtke Stanoing nastavlja se odlukom Nagodbenog vijeća koje je odbilo zahtjev vjerovnika Alpe Adria Bank International za obustavom postupka predstečajne nagodbe. Međutim, zanimljiv po-
Utorak, 25. studenoga 2014.
Kronika tjedna
5
PO PRVI PUT
ADVENTSKA ČAROLIJA OVE GODINE NA KAPUCINSKOM TRGU Klizalište, koncerti, predstave, bogata ugostiteljska ponuda samo su dio programa „Adventske čarolije“ što će se ove godine po prvi puta tijekom zimskih mjeseci održati na varaždinskom Kapucinskom trgu. Kako su na današnjoj konferenciji za novinare u Gradskoj vijećnici najavili gradonačelnik Goran Habuš
i organizatori ovog događanja, ovo je nova manifestacija kojom se u grad želi privući što veći broj turista, ali i, kako je rekao gradonačelnik, zadovoljiti građane koji su ovako nešto dugo iščekivali. Najviše događanja održat će se oko Dana grada, kada nastupa Neno Belan, i dočeka Nove godine.
estorana “Park”, a TC prijeti urušavanje? Radovi još uvijek traju, a potom počinje izgradnja datak je pritom da je Stanoing Hypo Alpe Adria Bank Internationalu uputio žurnu obavijest u ko-
jem objašnjava da bi moglo doći do problema u zgradi VTC Stanoing, nad kojom navedeni vjerovnik ima razlučno pravo. Kako stoji u obavijesti Stanoinga, budući da nije u potpunosti završeno rješavanje problema podzemnih voda te se voda iz etaže -2 ne ispumpava postoji realna opasnost od možebitnog poremećaja statike objekta VTC Stanoing koji ima 9 katova iznad zemlje. Time bi u neposrednu opasnost mogli doći i objekti u blizini.
Završeni Dani Mladena Kerstnera u Ludbregu Devetu godinu kraj studenoga u Ludbregu bio je u znaku kazališnih predstava, čiji je cilj bio promovirati kajkavski izričaj ponovnom afirmacijom djela Mladena Kerstnera, ludbreškog književnika i komediografa, autora djela po kojima su snimljeni antologijski
“Gruntovčani”, “Mejaši”, “Dirigenti i mužikaši”, te autora niza drugih književnih tekstova, uglavnom komedija. Dani Mladena Kerstnera započeli su još davne 1998. godine, kada je u Ludbregu održan skup o njegovom opusu.
6
Javne politike
Utorak, 25. studenoga 2014.
AVAR O STANJU U GRADSKIM TVRTKAMA
Revizija Termoplina izgleda mi kao animirana serija Teletabisi... Piše: Valerija Mihalić
Na posljednjoj sjedna vidjelo su izašle onih financijskih većina gradskih vidigla je ruke u korist Rasprave su očito
nici Gradskog vijeća mnoge dubioze, od do onih moralnih, a jećnika, kao i obično, trgovačkih društava. tek puka formalnost....
Utorak, 25. studenoga 2014.
Rasprave o trgovačkim društvima što su većinskom vlasništvu Grada Varaždina uvijek su izrazito zanimljive. Prvo iz razloga što se radi upravo o gradskim tvrtkama, koje se na ovaj ili ona način financiraju novcem građana, a drugo, na vidjelo gotovo uvijek izađu neke dubioze i nedoumice, posebice oko financijskih izvješća trgovačkih društava. Iako je prva najmena gradskih tvrtki da rade u inetresu grada, odnosno građana, mnoge od njih kreću se na tržištu rada i ostvaruju velike prihode i dobiti. Upravo na posljednjem Gradskom vijeću Grada Varaždina našle su se na tapeti trgovačka društva Varkom, Parkovi, Termoplin, Tehnološki Park i Varaždin Airport. Prema riječima gradonačelnika Gorana Habuša, Varaždinci i Varaždinke trebali bi biti zadovoljni poslovanjem ovih tvrtki, jer navedene
Na tapeti se našli Varkom, Parkovi, Termoplin, Tehnološki park i Airport... pružaju kvalitetnu uslugu, za što su i bile osnovane. Gradonačelnikov entuzijazam nije dugo potrajao jer
7
Javne politike je već u raspravi o Varkomu na površinu isplivalo mnogo dubioza i nedoumica, od sukoba interesa do tvrtke kćeri Aquatehnike. – Kad ovako pogledamo izvješće
o poslovanju Varkoma, sve izgleda jako uspješno. No, onda čujemo da tvrtka kćer Aquatehnika ima ozbiljnih problema. Ono što mene zabrinjava jest da ni gospo-
Tehnološki Park
Habušev entuzijazam nije dugo potrajao jer već u raspravi o Varkomu isplivalo je mnogo nedoumica
din Vlašić, ni gradska vlast, ali ni Nadzorni odbor ne razumiju kako funkcionira javno poduzeće. Ne razumiju kako nešto mora djelovati u interesu javnosti. To me zabrinjava – započeo je raspravu nezavisni vijećnik Zlatan Avar. Osvrnuo se na potencijalni sukob interesa Marijana Cesarca. Pojedini vijećnici nisu bili zadovoljni ni izvješćem o poslovanju Termoplina, osobito o primanjima direktora, koja nisu u skladu s vremenima u kojima živimo. Najžešći kritičar i ovog puta bi je Zlatan Avar. – Izvješće Termoplina neću prihvatiti. Kad pogledate izvještaj bilo kojeg trgovačkog društva, vidjet ćete da je sve divno i krasno, da posluju s dobiti i vidjet ćete izvještaj komercijalne revizije. Revizija meni izgleda kao animirana serija Teletabisi, svaki put ista špranca i isto pišu. Onda pogledamo izvješće državne revizije koje ima niz primjedbi na poslo-
Parkovi - kupnja trgovačkog društva javni interes?
Rasprava se povela i oko kupnje dionca Parkova po cijeni od 400 kuna, a najveći kritičar tog poteza bio je Željko Cecelja. Naglasio je kako su se dionice mogle kupiti po puno povoljnoj cijeni, s obzirom da je ostvarena dobit Parkova tek 66 tisuća kuna. no, Habuš mu je odgovorio kako je u javnom interesu da se Parkovi u potpunosti otkupe. – Morat ćemo kupiti Parkove do kraja i bit ću prvi koji ću se
za to zalagati. Cijena će biti onakva kakvu predloži onaj tko ih želi prodati. Da su Parkovi poslovali s minusom, ja bih opet inzistirao na tome da se kupe dionice jer to je javni interes. Ne mogu se složiti s tim da smo kupovali dionice Parkova da bismo ostvarili dobit. Da su poslovali i u minusu, ja bih inzistirao na kupnji jer je to ponavljam javni interes – kratko je odgovorio gradonačelnik.
8
Javne politike
Utorak, 25. studenoga 2014.
vanje Termoplina. Od neusklađenosti knjiga, od toga da se igraju s modernizacijom čime povećavaju prihode, do toga da nisu proveli javnu nabavu, da nisu bili usklađeni sa zakonom o tržištu plina, a kad sve to pogledate, oni su dali svoje mišljenje i da direktor Termoplina mora javno objaviti svoja primanja. Nije ni čudno da se igraju s amortizacijom. Direktor ima bruto plaću od 4500 eura, nagrada od pet posto neto dobiti, ima pra-
Bunić se Varaždin Airport – u blokadi, upitao dubioza od 700 tisuća kuna kamo je Posljednje trgovačko društvo, poduzetniku Patafti, onda je ujedno i ono najupitnije, koje se Aeroklub Varaždin torpediran s otišlo 34 našlo na dnevnom redu bilo je aerodroma. Sve ono što se nekad Varaždin Airport, tvrtka koja je tamo dešavalo, od aeropiknika do posto već više od 80 dana u blokadi, a raznoraznih smotri u organizaciji ima dubiozu od 700 tisuća kuna. I Aerokluba, prestalo se događati. dionica u za taj problem, Habuš je prozvao Ne skrivamo pod tepih probleme gradsku vlast. - Preuzeli smo i tražimo način da ih riješimo. Bez Teh. parku bivšu aerodrom u jako lošem stanju, s ulaganja, aerodrom ne može funkvo na službeni automobil za sve osobne potrebe s ugrađenim telefonom, premiju na životno osiguranje, ima pravo na bolničko liječenje ako zdravstveno ne pokriva, dopunsko zdravstveno i još mnogo toga. Zanimljivo je što bi građani rekli na to – upozorio je Avar te naglasio i kako ima problema s tim da osoba koja vodi računovodstvo i financije Termoplina je ista osoba koja je predsjednik Nadzornog odbora i odobrava ta izvješća. – Amerikanci bi rekli da je to
nagomilanim problemima, uspjeli jedva produžiti licencu. Nažalost, ne možemo se dogovoriti o visini ulaganja koje kncesionar potražuje od tvrtke. Kad je bivši gradonačelnik dao taj aerodrom privatnom
osnova za počinjenje nekih nezakonitih radnji. Javlja se i sumnja u poslovanje trgovačkih društva. Državna revizija je rekla da bi plaća direktora trebala biti u skladu s prilikama u kojima živimo, s recesijom, s antirecesijskim mjerama, s mjerama štednje. A odgovor, da smo na trži-
cionirati, ali Grad u ovom trenutku te novce nema. Nismo dosad imali sreću s koncesionarima, ali radimo sve da ga stavimo u funkciju. To su jako veliki projekti, ali ne bježimo od problema – izjavio je Habuš.
štu i da se borimo za tržište, igramo se s obrazloženjima kako nam odgovara. Grad ima 59,9 posto dionica Tremoplina. Dakle, mjere štednje trebale bi biti i za Termoplin – zaključio je Avar. Zanimljivi podaci saznali su se i za Tehnološki Park. Trgovačko društvo koje ima
velika ulaganja, još uvijek nije oformila nadzorni odbor. – Ono što me smeta jest da je prošlo 530 dana otkad je dogovoreno da se u Tehnološkom parku uvede Nadzorni odbor. Taj Nazorni odbor trebao je imati funkciju bolje kontrole samog sustava jer Tehnološ-
9
Javne politike
Utorak, 25. studenoga 2014.
Čistoća Varaždin – oštećena planom podjele? S njim se složio i HSLS-ovac Željko Bunić te dodao kako je problem i plan podjele između Varkoma i Čistoće. – Došlo je do toga da je Čistoća, koja je dio Varkoma od 1962. do danas pridonijela prema planu podjele, svega s tri posto od ukupne imovine, oko 32 milijuna kuna. istovremeno, ona je svih proteklih godina ima-
la više o 21 posto poslovnih prihoda, a po mojoj procjeni isto toliko i prihoda. Tko zna matematiku, ona je trebala pridonijeti Varkomu sigurno dvadeset posto. Dakle, Čistoća je bitno oštećena. Nakon plana podjele, napravila se nova matematika, kojom se tom poduzeću koje se bavi isključivo sakupljanjem ot-
pada, još uzelo dva milijuna kuna i postupak je u procesu ještačenja i revizije. Dakle dobili smo dvije tvrtke, bogata tvrtka Varkom koja iznajmljuje nekretnine i dobro zarađuje i Čistoću koja nema svoj poslovni prostor i koja istovremeno Varkomu plaća najam za osnovnu djelatnost, a to je sortirnica – mišljenja je Bunić.
ki park ulazi u velike investicije. To se nije dogodilo. Nadzorni odbor je trebao biti bez naknade. U izvješću o poslovanju navodi se da Tehnološki park ima 4,5 milijuna kuna prihoda. Od tih prihoda, poslovni prihodi koje Tehnološki park ima iznose svega 1,25 mili-
Najupitnije trgovačko društvo je Airport, koja je više od 80 dana u blokadi juna kuna i oni su 250 tisuća kuna manji nego 2012. Svi ostali prihodi su prihodi od donacija, dotacija, subvencija. Istovremeno, to trgovačko društvo za sto tisuća kuna povećava prihode za-
Varkom
poslenika – rekao je Bunić. Također, upitao se kamo je otišlo 34 posto vlasništva dionica u Tehnološkom Parku, kome je Grad poklonio svoju imovinu. – Uđete li su sudski registar Tehnološkog parka, vidjet ćete da postoje tri vlasnika. Grad Varaždin, FOI i Veleučilište Varaždin, koje više ne postoji. Problem je u tome da je do 17. svibnja Grad Varaždin imao direktno 33 posto vlasništva, i 34 posto kroz Veleučilište. Danas ja više ne znam koliko je to. Uglavnom na taj način je došlo do toga da je nekome poklonjena imovina Gra-
da. To je za mene čudno i o tome nismo ništa znali. Pogledate li podatke u Poslovnoj Hrvatskoj, Grad Varaždin daje Microsfotu defacto besplatan najam, kompaniji koja ne pridonosi ništa, a ima u Hrvatskoj 49 zaposlenika, a neto plaću isplaćenu oko 33 tisuće kuna. Je li ovaj Grad doista takva krava muzara – zapitao je Bunić. Ubrzo je dobio i odgovor gradonačelnika Habuša, no samo onaj što se tiče ugovora s Microsoftom. – Ne mislim nikoga braniti, no što se tiče Microsofta moram reći da su ti ugovori također
naslijeđeni iz prošlih vremena. Te ugovore revidiramo i ukoliko ne pronađemo neki dogovor da se tih 70 tisuća kuna na neki način Gradu vraća, mi nećemo taj ugovor produživati. Naravno da će onda druga strana skočiti i reći i Microsoft je otišao iz grada. Problem je u tome što se godinama nisu revidirali ti ugovori te smo godinama plaćali nešto za što nismo imali protuuslugu – objasnio je Habuš. Iako je gradonačelnik Habuš na početku rasprave vijećnicima rekao kako su za sva dodatna objašnjenja oko eventualnih nedoumica prisutni direktori trgovačkih društava ili njihovi ovlašteni predstavnici, nitko od njih nije našao za shodno da objasni ili opravda navedene kritike vijećnika. Naposlijetu, to moža nije ni toliko važno s obzirom na to da su većinom glasova varaždinskih gradskih vijećnika sva izvješća prihvaćena. O dubiozama i tako nitko ne razmišlja. Iako je to novac samih građana.
10
Kolumna
Utorak, 25. studenoga 2014.
Volim Varaždin
Novi život Kapucinskog trga Ideja da se tradicionalne adventske fešte iz najuže povijesne jezgre, Franjevačkog trga i Trga kralja Tomislava, presele na najveći gradski trg zaslužuju pohvale. Najavljeni programi privući će mnogo posjetitelja, dovesti mlade i stare iz naše i okolnih županija...
U
laganje čak devet milijuna kuna u uređenje Kapucinskog trga i pri tome uništenje starog parka uz njega, kod mnogih starih Varaždinaca izazvalo je kritičke Piše: Boris Ratković komentare, ljutnju. Trg umirovljeni novinar je obnovljen ali na njemu se nitko nije zadržavao, bez drveća nema hlada, prolaznici su rijetki, sve je sličilo veliUređenje koj pustinji usred grada. Kapucinskog trga i pri Tek nedavno počela su tome uništenje starog događanja, a u slijedeća dva mjeseca Kapucinparka uz njega, kod ski trg s priredbom “AdVaraždinaca izazvalo ventskom čarolijom” je komentare, ljutnju. dobiva šansu privlačnog novoga života. Trg je obnovljen ali deja Grada Varaždina, Gradske tržna njemu se nitko nice, Koncertnog nije zadržavao, bez ureda i Turističke zajeddrveća nema hlada... nice da se tradicionalne adventske fešte iz najuže povijesne jezgre, Franjevačkog i Trga kralja Tomislava, presele na najveći gradski trg, zaslužuje pohvale. Najavljeni programi od adventskog sajma u dvadesetak kućica, 17 besplatnih koncerata, dočeka
I
Nove godine pa do klizališta koje će svakodnevno biti otvoreno od 10 do 21 sat, vikendom noćni disko na ledu, privući će mnogo posjetitelja, dovesti mlade i stare iz naše i okolnih županija. apucinski trg nast a o j e u 19.stoljeću rušenjem gradskih bedema i zatrpavanjem vodenih grabišta. Prvotno ime bilo mu je Kapucinščak po obližnjoj Kapucinskoj crkvi sv.Trojstva građenoj izvan gradskih zidina od 1701. do 1705.godine, temeljni kamen crkve položio je biskup Seliščević a nacrte izradio kapucin fra Valentinianus. Kasnije trgu mijenjaju ime u Kapucinski, zatim Strossmayerov trg, Lenjinov trg da bi mu napokon bio vraćen pravi naziv. Pored crkve najstarija zgrada na trgu je palača Erdedy-Patačić sagrađena u 18.stoljeću i najskladnija je građevina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u stilu ma-
K
rijaterezijanskog baroka. Na Kapucinščaku je 10.rujna 1848.godine, uoči ratnog pohoda na Mađarsku, ban Josip Jelačić održao govor pred 50.000 hrvatskih vojnika a vojsku i bana blagoslovio je kapucin o.Antun. U 20.stoljeću na trgu su priređivani sajmovi, javni skupovi, raznovrsne priredbe od javnih vježbi vatrogasaca, takmičenja aviomodelara pa do zabava i ljetnih plesnih večeri. Trg je imao dva nivoa povezanih stepenicama, bio je prekriven betonskim pločama. v o g o d i š nj a dobro osmišljena “Adventska čarolija” u studenom i siječnju bit će vjerojatno poticaj za slijedeće manifestacije kojima je potreban veliki gradski prostor. Ovdje postoji još jedna prednost : dovoljno mjesta za parkiranje automobila u podzemnoj garaži čiji vlasnici imaju razloga da se uključe u sponzore priredbi.
O
11
Kolumna
Utorak, 25. studenoga 2014.
Pisma iz Hrvatistana
Tajming Da, vrag je tajming. “Veoma je indikativan tajming uhićenja”, upozoravali su tako svojedobno adoranti, komentatori i apologeti bivšeg premijera Ive Sanadera...
Piše: Branko Detelj
‘B
udući da on nije zabrinut, nismo zabrinuti ni mi, ali ono što zabrinjava, ono što brine HDZ je tajming u koje vrijeme je doneseno to rješenje o provođenju istrage’. Tako je proširenje istrage na Božidara Kalmetu - nekadašnjeg ministra prometa i infrastrukture, kojeg se tereti da je u aferi Remorker, zajedno sa suradnicima, iz HAC-a izvukao najmanje tridesetak milijuna kuna - prokomentirao tajnik stranke i jedan od najpoznatijih, uz Đapića i Skoku, izdanaka popularne resavske škole prepisivača, plagijatora i kompilatora Milijan Brkić. Da, vrag je tajming. ‘Veoma je indikativan tajming uhićenja’, upozoravali su tako svojedobno i adoranti, komentatori i apo-
logeti bivšeg premijera Ive Sanadera, nakon što je ovaj bio uhićen u Austriji, a zatim prepraćen u zatvor u Remetincu. ‘Neobičan je i nezgodan tajming uhićenja’, prokomentirala je hapšenje zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića Kolinda Grabar Kitarović, s čijim mišljenjem se složio i odvjetnik Zvonimir Hodak: ‘Tajming uhićenja Bandića u najmanju je ruku čudan. Zašto se istraga spremala tako dugo? Zašto baš sada?’ Korak dalje otišao je Bandićev advokat Krešimir Krsnik: ‘Tajming nikako nije slučajan. Ovime se želi skrenuti pažnja javnosti sa suđenja Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču u Njemačkoj.’ Zajeban je taj tajming, vidite. Najzad, nije li i Perkovićevo izručenje Njemačkoj bilo pitanje tajminga? ‘Nije slučajan tajming’, govorili su Perkovićevi prijatelji i fiškali. Forsiranjem izručenja Karamarko želi osigurati pobjedu na izborima, upozoravali su adoranti i apologeti staroga udbaša. Baš je nezgodan tajming, pomislio je valjda i Leo Messi kada
je Mario Goetze onomad, u 113 minuti finala, zakucao loptu iza Romera i donio Njemačkoj naslov prvaka svijeta, ostavivši tako Argentinu na korak do ispunjenja sna. a, vrag je tajming. U nas dakle uopće nije problem što se gore prvospomenutog sumnjiči da je odigrao veoma zapaženu ulogu u najbestidnijoj pljački u novijoj povijesti, od koje svakom pristojnom i poštenom građaninu, svakome tko ima i traga čovjeka u sebi pada mrak na oči. Nije problem što su se tuneli farbali pet puta, što su obične četke za šekret koštale ko svetog Petra kajgana, nije problem što smo kilometar autoceste platili deset puta više od realne cijene i što je razlika u novcu, bit će, otišla u džepove njegovih pajdaša. Problem je tajming. Isto tako, manje je važno što je drugospomenuti osuđen na deset godina robije zbog zlouporabe položaja i ovlasti, mita i korupcije i izdaje nacionalnih interesa. Veći je problem bio u tajmingu. Nije ovdje problem što se
D
trećespomenutog tereti za desetke kaznenih djela, od nezakonitosti u poslovanju, trgovanja utjecajem, namještanja poslova kamaradima, neplaćanja poreza do višemilijunskog oštećenja gradskog i državnoga proračuna. Kudikamo veći problem predstavlja ono – ‘zašto baš sada?’. Ne marimo mi, kao što vidite, mnogo za to što se gore četvrtospomenutog sumnjiči i dovodi u vezu s ubojstvima hrvatskih emigranata i političkih neistomišljenika, i što je kao takav dogurao da mjesta savjetnika ministra. iše od svega toga muči nas ‘zanimljivost tajminga’. Vrag je tajming. Uopće, malo je u životu važnijih stvari od toga. Kako bih vam rekao, jeste li, uzmimo, zadnjh dana spavali sa ženom? Mislim, onako, baš za pravo. Niste, kažete. E, manji je problem što je ona možda bila neraspoložena i što ste vi dosadni i predvidljivi među plahtama. Kudikamo veći problem je taj što nemate osjećaj za tajming.
V
12
Gospodarstvo
Utorak, 25. studenoga 2014.
PODUZETNIČKI UZLET PRERAĐIVAČA PL JOŠ U JUGOSLAVIJI, A KULMINIR
Postoje dvije vrst jedni su “pretvara
Vlasnik tvrtke “Prerada plastike Šantek” Danijel Šantek (desno) i njegov sin Velimir Šantek, direktor tvrtke (lijevo)
Gospodarstvo
Utorak, 25. studenoga 2014.
13
LASTIKE DANIJELA ŠANTEKA POČEO JE RAO U SLOBODNOJ HRVATSKOJ
te privrednika, ali”, drugi stvarali Danijel Šantek jedan je od trenutno najuspješnijih varaždinskih privrednika, kojemu, premda je u mirovini, još uvijek nije prošao dan, a da nije došao u prostore svojih tvrtki koje je prepustio na upravljanje dvojici sinova i kćeri Pišu: Alen Matušin i Josip Novak
Premda je “Prerada plastike Šantek“ iz Novog Marofa već dugi niz godina jedno od najuspješnijih poduzeća u Varaždinskoj županiji, široj je javnosti utemeljitelj spomenute tvrtke potpuno nepoznat.
Samozatajni poduzetnik Šantek naime spada u red onih poduzetnika koji se ne eksponiraju i o kojima se tek ponešto zna u mjestima u kojima djeluju. Međutim, njegova poslovna priča, koja je, kao i kod svakog punokrvnog poduzetnika, neodvojiva od one životne - društvu ogrezlom u gospodarskoj
krizi svakako bi mogla biti korisnija od svih onih o kojima svakodnevno sluša, prečesto strahujući ili za radno mjesto ili za plaću. - Prije ulaska u branšu proizvodnje i prerade plastike bio sam poljo-
privrednik i prijevoznik – priča nam vlasnik tvrtke koja se danas prema bonitetnoj ocijeni nalazi među deset najboljih u županiji jer ostvaruje neto dobit od preko deset milijuna kuna, zapošljava dvadesetak ljudi, te raspo-
Kao i kod svakog punokrvnog poduzetnika, Šantekova poslovna priča neodvojiva je od one životne. Počeo je kao poljoprivrednik i prijevoznik
laže strojevima milijunske vrijednosti. No, nije uvijek bilo tako. U vrijeme kada je Šantek počinjao, početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, plastikom se nije bavio nitko u regiji. Njezina prerada, bio je nepoznat pojam, a nabavka najprimitivnijeg stroja, gotovo nemoguća misija. - Kretao sam polako, s jednom mašinom i sam. Moja supruga i djeca bili su spremni na odricanje i „robovanje“ poslu. Najmlađi članovi naše obitelji morali su tada ispunjavati sve školske obaveze i raditi – prisjeća se Šantek mukotrpnog početka pri
14 stvaranju obiteljske tvrtke. Posao su supružnici Šantek inicijalno razvijali svojim sredstvima, žrtvujući se čitav život, ne štedeći ni najmilije. - Nije se moglo drugačije jer nismo imali nikakvu pomoć sa strane. Djeca su iz škole odlazila na posao i naučila raditi sa strojevima. Prije biznisa s plastikom bio sam prijevoznik i poljoprivrednik. Od 1969. godine imali smo i farmu, ali prodao sam je, zajedno s kamionom, traktorima i priključnim strojevima. Sve „živo“ smo uložili u to – naglašava poduzetnik kojem upornosti nikada nije nedostajalo.
Čudo od mašine I upravo ta njegova osobina pokazala se presudnom kod pokretanja posla. - Nabavka prvog namjenskog stroja bila je veći problem nego svih ovih koje
Gospodarstvo
Danijel Šantek uz stroj za preradu plastike s kojim je počinjao (lijevo), te sa jednim od svojh vrlo skupih strojeva s kojima raspolaže danas (desno)
Kretao sam polako, s jednom mašinom i sa su spremni na odricanje i “robovanje” poslu posao i naučila raditi sa strojevima lik poput zida, imala je dvijesto releja koji su svijetlili kao Betlehem - prisjetio se Šantek te unikatne mašine, kakve tada nije bilo u čita-
Prerada plastike Šantek ostvaruje dobit od preko deset milijuna kuna, zapošljava dvadesetak ljudi, te raspolaže strojevima milijunske vrijednosti imam danas. Onda mašinu kupiti!? Jednostavno je nisi mogao kupiti ili uvesti. Moja prva „belišćanka“ koštala je 55 tisuća maraka. To vam je tada bio „ormar“, ve-
Utorak, 25. studenoga 2014.
voj regiji. - Drvnu industriju, koju sam dobro poznavao, u to je vrijeme opterećivala nestašica profila, raznih nosača i sve opreme za proizvod-
nju namještaja. Tada sam napravio 50-ak milijuna komada nosača za police, a potom me sa svih strana salijeću da kupim stroj za izradu ukrasnih klasičnih lajsni. Potonje su bile itekako popularne i mogao sam ih izrađivati do mile volje jer nitko osim mene nije imao mašinu za to. Slični proizvodi bili su dobavljivi jedino iz Njemačke. Na isporuku robe dugo se čekalo jer su carinske i ine formalnosti trajale u nedogled – kaže naš sugovornik o svojim proizvodima, koji ubrzo osvajaju čitavo tržište bivše Jugoslavije. Usprkos poslovnom uspjehu, Šantek svojim poduzetničkim aktivnostima tada nije iritirao javnost i
nije mu, baš kao ni danas, padalo na pamet da „spava na lovorikama“. - Čovjek nikad nije zadovoljan i uvijek misli, mogao sam još toliko. I dandanas, ako namjeravaš biti pravi poduzetnik moraš poslu biti žrtva 24 sata. Nema te tko zamijeniti i tvoje probleme ne može nitko preuzeti. Odlučio sam biti privrednik i sto puta sam riskirao u htjenju da razvijem i unaprijedim proizvodnju. Danas neki pokleknu iako prije izgradnje proizvodne hale imaju pripremljenu infrastrukturu. No, mene nije obeshrabrilo pokretanje proizvodnje u štaglju, u staroj kući. Novu radionicu od 600 m2 izgradio sam na takvom brijegu da su teret-
Utorak, 25. studenoga 2014.
15
Gospodarstvo
Ovo kako se s nama privrednicima igra “nogomet”, to je nevjerojatno
am. Moja supruga i djeca bili u. Djeca su iz škole odlazila na a, prisjeća se Šantek
Mene nije obeshrabrilo pokretanje proizvodnje u štaglju, u staroj kući na vozila s građevinskim materijalom uspon jedva savladavala. Želio sam tada kupiti Vapnaru i područje oko Vapnare za gotov novac, ali mi nisu dozvolili i zato je sve izgrađeno na mjestu gdje proizvodnja egzistira i danas – pojasnio je Šantek, dodavši kako su mu svojevremeno govorili
„da je lud“ jer gradi na tom mjestu proizvodnu halu.
Pljačka malih proizvođača Nije na toj pustari bilo ni struje, ni vode. - Deset tisuća kubika šljunka i zemlje dovezao sam da zapunim depresije kako bi se mogla urediti pristupna cesta i morao sam kupiti bezbroj parcela. To su bili takvi komadići zemlje, da je to bila umjetnost. No, ljudi iz Oštrica su se odazvali iako nisu namjeravali prodati zemljište. Učinili su to jer me poznaju i njihov „Danek“ im nije ostao dužan. Svima sam pošteno platio cijenu koju su tražili i da s tim divnim ljudima nisam imao dobre odnose, moj poduhvat
pretvorio bi se u nemoguću misiju – naglasio je Šantek koji je prvu radionu izgradio 1982. godine, drugu u Strmcu 1994., a 2004. godine prvu halu. - Ne znam hoće li moji unuci graditi četvrtu, petu i šestu, ako su tako „bedasti“ da se uhvate tog posla kao što sam ja – kaže poduzetnik kojem je neprihvatljiv odnos države i lokalnih vlasti u RH prema onima koji investiraju novac u proizvodnju te zapošljavaju radnike. - Ovo što se radi s privrednicima, pogotovo onim malima, to kako se s nama igra nogomet, to je nevjerojatno što se događa! Primjerice, ako pogledamo poreznu politiku ili predstečajne nagodbe, uočavamo čistu pljačku malog naroda. Mali se obrtnici i proizvođači ne-
milice uništavaju. Nauštrb jednog, da ne kažem, lopova, probleme stvaraju stotinama – upozorava Šantek koji smatra da u Hrvatskoj postoje dvije vrste poduzetnika, jedna koja je “pretvarala” i druga koja je mukotrpno stvarala. Ali zato ima vrlo dobra iskustva s inozemnim partnerima.
Bez megalomanije Tvrtka “Prerada plastike Šantek“ iz Novog Marofa svoje proizvode pretežno plasira na domaćem tržištu jer ima jako širok program. - Probiti se na inozemnom tržištu je više nego uspjeh. Prodati plastiku vani, u čemu su oni od nas jači deset puta, nije nimalo jednostavno. No, u ovoj fazi kada već raspolažemo sa snažnim strojevima možemo se pro-
Svoju prvu halu Šanteki su izgradili 2004. godine
16 biti i na stranim tržištima, ali s time da idemo s niskim cijenama kako bi tamo mogli uspjeti konkurirati. S time se mi, hvala Bogu uspijevamo nositi. Za inozemstvo radimo stupiće (Bugarska, Makedonija, Slovenija). Nastojimo biti konkurentni, i tu definitivno nema mjesta megalomaniji – uvjeren je Šantek. Iako je vlasnik jednog od deset najjačih srednjih poduzeća u županiji, mediji ga gotovo i ne spominju. - Ja se nikada nisam želio promovirati, niti tome težim. Dok je nekima najveći cilj osobna promocija, meni je prioritet stvarati, nikome ne biti dužan i to, da moj radnik na vrijeme dobije plaću. Deset dana prije isplate plaće ja nisam spavao, ako sam znao da je „na knap“. Kada sam kupio stroj i imao 3-4 milijuna kredita uz veliku kamatu, nisam noćima spavao. Ali onda sam napravio raspored: prvoga su plaće, 15-oga kredit. Znači nisam spavao nikada! Od prvoga do petnaestoga u mjesecu skupljao sam novac za kredit i pazio na svaku lipu. Ako pred plaću nisam imao novaca, posudio sam, odnio u banku i dao polog. Bio sam spreman prodati imovinu ili bilo što. Moji zaposlenici nisu znali da ja možda nemam novaca za sebe. No, nikada ih nisam doveo u situaciju da ne dobe zarađene plaće. Ja sam bio odgovoran i morao sam se ako treba i snaći. Stoga nikada moj radnik nije ostao bez
Gospodarstvo Božićnice, vuzmenke i šunke. Tako sam radio, nisam se napuhavao i gubio vrijeme na osobnu promociju – rezolutan je Šantek.
sam imao vremena nizašto. Čitava obitelj je trpjela i radila za to što sada imamo. I danas je tako, svi imamo zasukane rukave. Ja još dola-
Utorak, 25. studenoga 2014.
nastale tri i sve dobro rade, ali zajednički donosimo odluke. Nikad ne znaš što mladima može doći, možda počnu prodavati imovi-
Dok je nekima najveći cilj osobna promocija, meni je prioritet stvarati, nikome ne biti dužan i to, da moj radnik na vrijeme dobije plaću. Moji zaposlenici nisu znali da ja nekada možda nisam imao novaca za sebe, ali nisam ih doveo u situaciju da ne dobiju plaće Nema kruha bez motike Nagledao se, kaže, onih koji se kočopere, a sve su dobili na dlanu, ništa nisu stvorili i još su to na kraju „zarajtali“. - Koliki su koristili različite oblike pomoći, za razvoj ovoga ili onoga. To čovjek teško može vjerovati. Ja ni-
zim u poduzeće, kao da nisam u zasluženoj mirovini – veli taj neumorni „penzioner“ od kojeg doznajemo da su dvije proizvodne hale raspoređene na tri firme. Jedna je od sina Velimira, druga od njegovog brata Vlada, a treća je od kćerke Mirjane. - Iz jedne tvrtke sada su
nu, šali se pomalo Šantek, jer su im već u nekoliko navrata strani kupci kucali na vrata. Otkupili bi oni sve, ali mene to ne zanima jer želim samo kupovati. Isključivo tako poduzetnička obitelj može pošteno napredovati – uvjeren je Danijel Šantek kojem životnog i poslovnog iskustva ne nedostaje.
18
Istražujemo
Utorak, 25. studenoga 2014.
UPOZORENJE PREVARENIH GRAĐANA
Naručivali mobilne uređaje, televizore i bijelu tehniku, pa ostali bez novca
Ne nasjedajte na prevare Luke Blanuše iz Topličice Piše: Ivan Tomašković
Utorak, 25. studenoga 2014.
Na Facebook grupi pod nazivom Varaždinsko – međimurski oglasnik osvanula je objava u kojoj članovi grupe upozoravaju ostale da ne nasjedaju na prevare Luke Blanuše iz Topličice nedaleko Novog Marofa. Naime, Blanuša vrlo povoljno prodaje mobitele, infomatičku opremu i bijelu tehniku, no no sve je velika prevara ističu članovi grupe. Nakon što su mu poslali novac za određenu stvar, tu stvar nikada nisu
Istražujemo jem je Blanuša djelovao vrlo vjerodostojno. -Moj prijatelj nabavio je mobilni uređaj od njega i nigdje nije zapinjalo pa sam se osobno odlučio na kupnju od njega. On mi je ispičao da robu nabavlja od „ekipe“ iz Zagreba i prodaje u pola cijene. Cijela priča djelovala mi je vrlo vjerodostojno, no kad sam shvatio da je riječ o velikom manipulatoru i lažljivcu, odlučio sam sve prijaviti policiji – ističe Pongračić.
jedne tvrke, no on mu se ka- govornošću pod nazivom snije nije javljao te je na kon- „1One“ koje mu vjerojatno cu otac ostao bez 2,000 kuna – dodao je Valentino L.. Svjedok Pongračić tvrdi da je Blanuša na isti način opljačkao tvrdi da je dvadesetak osoba s područja Sjeverozapadne Hrvatske na isti način i tako sigurno zaradio oko opljačkano 50,000 kuna. -Strašno je to što Blanuša 20-ak osoba radi, a stvara dojam pametnog i sposobnog poduzetni- s područja ka. Također živi na visokoj SZ Hrvatske, nozi pa je vrijeme da se tom
istraga traje
Za Blanušu tvrde da stvara dojam sposobnog poduzetnika i živi na visokoj nozi, a zapravo... vidjeli, a ostao im je samo gorak okus u ustima jer su ostali bez novca.
Naručio Iphone -Naručio sam Iphone 5S od Luke Blanuše i uplatio mu 2,000 kuna. No, nakon pet dana prestao mi se javljati. Kasnije sam mu zaprijetio da ću staviti objavu na Facebook o njegovim nedjelima, no on je kazao da će mi dostaviti mobitel i zamolio me da izbrišem objavu. To sam i učinio, no on se i dalje izmotavao pod izlikom da mu je dobavljač zapeo – rekao je Tin Pongračić ko-
19
služi kao paravan za inkriminirane radnje.
Policijska istraga u tijeku
Nakon što bi mu naručitelji mobitela, informatičke opreme i bijele tehnike poslali novac, tu stvar nikada ne bi “vidjeli”, jer je ustvari riječ o prijevari Žrtva Blanušine prevare bio je otac Valentina L. koji je za Blanušu na rate uzeo televizor i prijenosno računalno, no kao i u Pongračićevom slučaju ostao je bez novca. -Otac je naručio televizor i računalo za Blanuša preko
prevarantu stane na kraj. Ne znam da li ću ikada vidjeti svoje novce pa mi je važnije da se zadovolji pravda – rekao je Pongračić. Blanuša na svoje ime ima registrirano jednostavno društvo s ograničenom od-
Policija pak ističe da su zaprimili prijave protiv Blanuše te provode kriminalističko istraživanje. -Policijski službenici Policijske uprave varaždinske zaprimili više kaznenih prijava koje se odnose na osobu iz upita, te da shodno navedenom provode kriminalističko istraživanje, završetkom kojeg će odgovarajućim prijavama izvijestiti nadležno Državno odvjetništvo – ističu iz PU varaždinske. Istaknimo da kazneni zakon u slučaju prijevare propisuje kaznu zatvora od jedne do osam godina ako je pribavljena znatna imovinska korist ili prouzročena znatna šteta, a ako je pak pribavljena mala imovinska korist, a počinitelj je išao za pribavljanjem takve koristi, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
20
Život
Utorak, 25. studenoga 2014.
BIVŠEG BOKSAČKOG ŠAMPIONA NAK
STJEPAN GRAŠ (81)
Prije smrti još mi je samo želja odraditi jedan boksački meč Piše: Ivan Tomašković Snimio: Nikola Kokotec
Borio se 280 puta, izgubio samo 30 mečeva. U potrazi za pustolovinom bježao je od kuće. Radio je u cirkusu, a bio je optužen i kao špijun. Na vrhuncu karijere žene su ga obožavale, 1951. postao je prvak Jugoslavije, a osam godina kasnije sve je stalo zbog srčane mane...
Utorak, 25. studenoga 2014.
Život
21
KON 55 GODINA VRATILI SMO U RING INTRIGANTNA ŽIVOTNA PRIČA OSEBUJNOG VARAŽDINC A
22 -Odlično se osjećam, malo sam se ispuhao, no drago mi je što sam ponovo navukao boksačke rukavice. Vratio sam se u mladost, a želio bi odraditi još jedan meč prije smrti – rekao je 81-godišnji Stjepan Graš koji je svoju bokasačku karijeru započeo prije 67 godina. Bilo je to u novosadskom Boksačkom klubu Ecsyeg, a Graš je tada ima 14 godina. Ubrzo je Graš otišao iz Novog Sada i priključio se češkom cirkusu Bohemia i
Bio sam nepobjediv, imao jak i brz udarac, posebno lijevi direkt, prisjeća se Stjepan Graš svoje karijere... nakratko prekinuo karijeru. -Želio sam pobjeći od tetka pa sam se pridružio cirkusu. Tamo sam žonglirao, hodao po žici te timario pse. Tetak je za mnom izdao tjeralicu, pa sam nakon šest mjeseci vraćen natrag. Onda me tetak doškolovao u Osijeku, a kasnije sam se tamo zaposlio i nastavio s boksačkom karijerom – istaknuo je Stjepan Graš, koji je, osim od tetka, neko-
Život liko godina ranije pobjegao od bake i djeda iz Preloga, kojima je poslan tijekom Drugog svjetskog rata, budući da su mu majka i otac radili na dvoru jugoslavenskog kralja Aleksandra.
Vrhunac karijere Stjepan je u Osijeku radio kao konobar te svakodnevno trenirao, a ubrzo su stigli i rezultati. Godine 1951. postao je omladinski prvak Jugoslavije u kategoriji bantam (op.a. do 54 kilograma). Za naslov je pobijedio Srbina Lazarovića, a godinu dana kasnije posao je i seniorski prvak bivše države. Tada je pobjeđivao Srbe Palića i Stevanovića te prvaka Hrvatske Štefaneka. - U to vrijeme bio sam nepobjediv. Bio sam jako brz i imao jak udarac. Posebno lijevi direkt zbog svojeg konobarskog posla. Od boksa se tada nije moglo živjeti, ali smo imali privilegiju što se tiče kartice za namjernice, koja je bila automatski više kategorizirana. Opremu smo sami kupovali, tako smo organizirali mečeve i borili se međusobno, a treninzi su bili zbilja mukotrpni i trajali po 2 i pol sata – rekao je Pinđo ili Mićo, kako su ga nazvali obožavatelji
i obožavateljice. -Podijelio sam na tisuće autograma i bio sam jako popularan. Posebno su me voljele žene – dodao je Graš. Naslov najboljeg u Jugoslavije Pinđo je držao godinu dana, kada ga je pobijedio Redl. No, bez obzira na gubitak naslova prvaka, Graš se s boksačkim kolegama iz osječke Mladosti išao boriti na turnire u Beč,
Utorak, 25. studenoga 2014.
Utorak, 25. studenoga 2014.
Linz, Salzburg i Graz. Jednom, kad su se Graš i njegov kolega vraćali kući, na austrijskoslovenskoj granici obojica su privedeni i optuženi da su špijuni.
Špijun -Trebao sam služiti vojni rok, a mi smo u to vrijeme bili u Austriji. Na granici su nas strpali u zahod koji je prokišnjavao te smo kasnije završili u maribor-
Život
23
sam prestati 1959. Godine, jer mi je dijagnosticirana srčana mana – istaknuo je 81- godišnji bivši boksač, koji je u karijeri odradio 294 meča, izgubivši od toga samo njih 30. Nakon prestanka karijere, bacio se u trenerske vode i trenirao mlade bokskim zatvorima. S obzirom Nakon toga kolege bi skaka- sače. Godine 1967. doselio da je kolega bio stariji, on je li po se u Varaždin, gdje je s osuđen na godinu dana, trojicom kolega osnovao dok sam ja odležao klub. Pošest mjeseci – vremeobjasnio je no je Graš ra-
Nema gdje nisam živio i boksao, gotovo po cijeloj bivšoj državi. Moram priznati da sam bio jedan od najjačih
koji je u svojoj boksačkoj karijeri imao problema sa skidanjem kilograma. - Uvijek sam imao dva do tri kilograma viška i to je trebalo skinuti do borbe, jer u većoj težinskoj kategoriji ne bih imao šanse. Jeo sam sirova jaja, navukao tri trenirke i trčao.
meni, kako bi iz tijela izišla voda – ispričao je. Nakon izlaska iz zatvora nastavio je s boksačkom karijerom te branio bolje mnogih klubova bivše Jugoslavije. S obzirom da je bio konobar po struci, gdje je i boksao, tamo je i radio. -Nema gdje nisam živio i boksao, gotovo po cijeloj bivšoj državi. Moram priznati da sam bio jedan od najjačih u državi, no morao
dio i u Umagu, gdje se pripremao svjetski amaterski prvak u poluteškoj kategoriji Mate Parlov. Danas Stjepan uživa u mirovini i unucima, a redovito prati boks. Da je rođen u Njemačkoj on bi svakodnevno održavao formu laganim boksačkim treninzima. -Nisam navukao boksačke rukavice od 1959. godine. Jednostavno u Hrvatskoj nema programa za umirovljene boksače jer bi tako s velikom voljom odlazio na takve rekreacije – zaključio je Graš.
24
Zabava
Utorak, 25. studenoga 2014.
Mlada i nagrađivana varaždinska pjevačica govori o svojim snovima i planovima
Moja trenutno najveća želja je snimiti album
Intervju IRMA DRAGIČEVIĆ (19) Razgovarao: Alen Matušin
Sve me veseli u stvaranju pjesme, a obožavam snimati i spotove
Sve uspješnija mlada varaždinska pjevačica Irma Dragičević ovih dana ima razloga za zadovoljstvo. Naime, osim što je na netom održanom 12. Međimurskom festivalu zabavne glazbe osvojila čak dvije nagrade, onu za najboljeg debitanta, ali i - najbolju interpretaciju, njezina posljednja pjesma i spot “Sada si tu” na popularnom YouTubu do sada je već zabilježila više od 20 tisuća pregleda. Danas devetnaestogodišnja Irma, koje se šira X Factoru, u glazbene vode javnost sjeća i po zapaženom krenula je vrlo rano - sa sveprošlogodišnjem nastupu na ga četiri godine, a sve o svo-
jim planovima za budućnost ispričala je za etjednik. Jesi li zadovoljna s odjekom pjesme “Sada si tu” i spremaš li već nešto novo? Da, jako sam zadovoljna jer je to moj prvi singl na kojem sam surađivala sa malo poznatijim ljudima i s kojim sam ostvarila odlične rezultate na festivalu. Naravno da spremam i nešto novo. Moja nova pjesma trebala bi izaći početkom godine. Što te najviše veseli u cijelom tom procesu stvaranja pjesme? Sve me veseli jer volim kad
se nešto novo stvara, a uz to još i vlastita pjesma. Definitvno me najviše veseli snimanje u studiju i sav taj proces koji se radi nakon snimanja da bi pjesma zvučala kvalitetno i da bi se svidjela slušateljima. Voliš li snimati spotove, odnosno voliš li kameru i smatraš li da kamera voli tebe? Da, volim kameru i obožavam snimati spotove jer stvarno uživam u tome, pa vjerujem da kamera i mene voli. Po dosad snimljenom kamera i ja se dobro slažemo.
Utorak, 25. studenoga 2014.
Zabava
Uzori su mi Beyonce i Rihanna Koga slušaš od domaćih izvođača? Ninu Badrić, Tonya Cetinskog, Željka Joskimovića, Vannu Koji su ti uzori od njih? Vanna, Nina Badrić, Zorica Kondža A od stranih izvođača? Uzori su mi Beyonce, M. Carey, Rihanna, W. Houston, Liza Minelli, a slušam razne razne izvođače elektron-
ske glazbe kao što je Davida Guetta, Martin Garix..., te Beyonce, Ritu Ori, Rihannu, Sam Baily, Lady Gagu.... Pratiš li aktualna društveno zbivanja u zemlji? Pa, ne pratim ih aktivno. Ono što vidim na vijestima, na internetu, kad čitam novine... Usput vidim sto se događa i ne zamaram se politikom...
25
26
Zabava Neka publika sama procijeni. (smijeh) Što misliš da je presudno za postati uspješnim pjevačem: glas, nastup, izgled... ili sve to pomalo? Mislim da je sve presudno. Od glasa, izgleda, nastupa pred publikom, ponašanja, ali uz to sve treba imati i puno sreće jer je teško uspjeti. Od ranih nogu baviš se pjevanjem, zašto baš
Utorak, 25. studenoga 2014.
i nastupi i shvatila sam, sada kad sam starija, da je to ono čime se želim baviti u svom životu. S vremena na vrijeme baviš se i manekenstvom... Pa manekenstvo je samo hobi, a kada je u humanitarne svrhe onda je nositi reviju još veći užitak. Ipak, glazba i pjevanje su mi na prvom mjestu. Završila si i glazbenu školu (violončelo, solopjeva-
Mislim da je za pjevački uspjeh presudno sve, od glasa, izgleda, nastupa, ali i sreće pjevanje? Sa svojih samo 4 godine mama me odvela u Društvo “Naša djeca” i upisala na radionicu pjevanja kod Zdenke Knapić. Od onda nisam prestala pjevati! Pohađala sam različite sportove, aktivnosti..., ali od svega mi se najviše dopalo pjevanje
nje), no jesi li se ikada vidjela u ozbiljnoj glazbi? Da, vidim se u ozbiljnoj glazbi. Željela bih sljedeće godine upisati akademiju za solopjevanje i, tko zna, jednog dana možda pjevati u operama. Nikad ništa ne isključujem pa tako ni klasiku i klasično pjevanje. Trenutno si Broadway
akademiji, o čemu je riječ? To je privatna akademija za koju baš ljudi još ne znaju jer je nešto novo. Takvih akademija ima jako puno u Beču, Londonu, Americi pa nakon sto završim to, definitvno mogu otići van jer se više cijeni tamo nego kod nas. Tamo učim razne plesove, glumu, pjevanje.. Zapravo njihov cilj je da naprave umjetnika koji te tri stvari može raditi istovremeno i koji može otići na bilo koju audiciju i glumiti u mjuziklu. Dosada si pjevala i u nekim bendovima, no zanima li te bendovska ili isključivo vlastita karijera? Do sada sam pjevala u dva banda i nakon samo dva banda imaš puno iskustva, ali više me zanima vlastita karijera. Naravno da jednog dana želim imati svoj prateći band i s njima pjevati vlastite pjesme. Koje su ti želje i planovi za bližu budućnot? Najveća želja za budućnost mi je snimiti vlastiti album i održati samostalni koncert.
Moj must have je dobra haljina Opuštam se tako da pogledam neki film, pročitam dobru knjigu, obavim dobar shopping, popijem kavu u dobrom društvu. Izlazim u Varaždinu u svoj omiljeni kafiću Rock Art ili u Zagreb, u History i druge klubove i kafiće - odgovara nam Irma na pitanje kako se opušta i provodi slobodno vrijeme. Na pitanje koliko,
pak, pažnje posvećuje svom izgledu, spremno kaže da joj je dosta važno kako je obućena i kako što nosi. - Volim odjeću, krpice, cipele, torbice, nakit, isto kao i sve druge žene i cure. Moj must have je dobra haljina i dobre cipele, no sve ostalo je isto jednako važno jer obožavam odjeću i obuću.
od petka 28. studenoga
NOV O!
BESPLATNI MJESEČNIK Potražite nas na više od 400 mjesta diljem županije u trgovinama Kitroa, Trgonoma, TP Branka te kod kolportera. Sudjelujte u našim SMS nagradnim igrama i anketama te osvojite vrijedne nagrade. Ukoliko niste dobili besplatni primjerak mjesečnika 30 dana, nazovite
042 500 651
i dogovorite dostavu na osobnu adresu! Kontaktirajte nas na: 30dana@conceptus-publica.hr