broj 10 by Digitalni klik d.o.o.

CY CMY

STRAST OÆUJAK 2006. BROJ 10 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite

str 2_3 (Converted)-2 12/12/09 12:10 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

str 2_3 (Converted)-2 12/12/09 12:10 AM Page 2 C

Composite

CY CMY

STRAST KAZALO IzdavaË

PROFI TRENING

EUROline d.o.o.

©kola stjecanja zarade i Ëuvanja okoliπa

Glavni zastupnik DaimlerChryslera AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr Glavna urednica Branislava MalviÊ

Redakcija Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ, Mia RajkoviÊ

ATP TURNIR U ZAGREBU

Spektakl na kvadrat

DOSTAVNA VOZILA

Sprinter na duge staze

ÆENEVSKI SALON AUTOMOBILA

Snaga i ekologija

EUROLINE TRUCK RACING TEAM

KreÊemo po pobjede

Mercedes u Æenevi

FORMULA 1

Novo lice legende

strast.urednistvo@euroline.hr

Lektura

Odjel marketinga i prodaje oglasnog prostora Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr

Div u svakom smislu

SERVISNA PRI»A

Odgovornost kao osnova uspjeha

KULTURA IZBORA

Marina Biti: Æivljenje danas i æivljenje juËer

Ëetiri puta godiπnje

Oblikovanje i prijelom Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

Carski Chrysler

REPORTAÆA

66 GASTROPUTOPIS

Rene BakaloviÊ: Xocolat izmeu demona i bogova

EKSKLUZIVNO ZA STRAST

Dinamika izlaæenja

JahaËi dina

GL-KLASA Irena DrpiÊ

Kompakt velikog kalibra KONCEPTI: IMPERIAL

PoËinje lov na dvostruku krunu

SL-KLASA

DODGE CALIBER

Jürgen Staks: Partnerstvo bez alternative

MEDIJI

Radijski reporter smart fortwo

NEWS

VIP INTERVJU: VINKO »ILA©, PAN-PEK

LovaËka kora meu zvijezdama

31 Fotografija na naslovnici R-klasa

NAUTIKA PUTOPIS

Miroslav »abrajec: ©to znaËi putovati, πto znaËi otputovati, πto znaËi sjeÊati se...

58 Tisak GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

Naklada 12.000 primjeraka

4 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Æuti aneo za Bluetec

Maxi Dolphin 74 - kralj lobstera

82 KOLUMNA

Julijana MatanoviÊ: Top-lista

UVODNIK

I pitanja i odgovori zapisani su u vremenu... P

utuju dogaaji, valja nama putovati. Umni putnik, intelektualac europskoga kova i ugleda, veliki Ëovjek svoga vremena, a prebogatoπÊu znanja i suptilnoπÊu kazivanja svevremen, opËinjenik ljepotom, ljepotom misli i rijeËi, umjetnosti, ljudskog i intelektualnog dostojanstva, dragi profesor Miroslav »abrajec otputovao je putem dobrih spominjanja. Neka ga opiπu rijeËi profesora Darka GaπparoviÊa, ispisane u Novom listu u povodu smrti ovog velikog Ëovjeka: „Ozarenost duha oËitovala se u oËima, i tko je paæljivo motrio a ne samo sluπao Profesorova predavanja, mogao je u njima gdjekad uoËiti gotovo boæansku iskru preobraæenja.“ Putopis ostraπÊenog putnika, putopisca koji je uvijek putovao voljenim putima, odano volio svoje voljene gradove, ipak je doputovao i u ovaj broj Strasti. Je li to sudbina? Dok budete Ëitali taj tekst, neka vas ne muËi moja tuga svedena na misao: „Koliko smo joπ mogli razgovarati! Koliko sam joπ mogla nauËiti.” Prepustite se samosvojnoj nenametljivoj snazi i ljepoti piπËevih poruka. »ovjeku ionako nikada nije dano odgovoriti na sva pitanja. I pitanja i odgovori zapisani su u vremenu. A ono ne stoji. Juri... Zaista juri: joπ nisu minula ni puna tri mjeseca ovog ljeta, koje smo joπ do juËer nazivali „novim“, a popis aktivnosti nas u EUROlineu veÊ je podugaËak. Mercedes-Benz dobio je nagradu za tehnoloπke inovacije u cijenjenom izboru hrvatskih specijaliziranih novinara, a pomogli smo i povratku vrhunskog tenisa u Zagreb sponzoriranjem ATP turnira. Dobili smo joπ nagrada: Ëitatelji cijenjenog Ëasopisa auto motor i sport dali su vozilima Mercedes-Benza Ëak pet priznanja, od kojih posebno

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

istiËemo titulu najterenca godine za naπu novu M-klasu. U njemaËkom Wörthu pokazali smo πto sve mogu Mercedes-Benzovi kamioni, na velikom æenevskom salonu automobila predstavili novitete DaimlerChryslera za prvu polovicu godine, a u sultanatu Omanu prve je javne kilometre napravio novi Jeep Commander. O svemu tome opπirno piπemo u ovom broju Strasti. Piπemo i o sportu: startala je sezona Formule 1, u kojoj McLaren Mercedes ponovno teæi najviπim rezultatima, kao πto im u FIA-inom Track Racing European Cupu teæi naπa kamionska momËad koja upravo testira svoj veliki bolid na francuskoj stazi Nogaro. Napokon, tu je i Zagreb Auto Show, dogaaj koji najavljuje ispunjeno i atraktivno automobilsko proljeÊe. Uæivajte i vi u njemu uz naπu i vaπu Strast. / STRAST / OÆUJAK 2006 / 5

STRAST ATP TURNIR U ZAGREBU

1 3

6 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Piπe MiÊo DuπanoviÊ

1 2 3 4 5 6

Ivan LjubiËiÊ: trenutaËno najbolji hrvatski tenisaË na djelu Mario AnËiÊ na snimanju reportaæe o Zagrebu za “ATP Tour Magazine” R-klasa: publiku nisu privlaËile samo hostese Goran IvaniπeviÊ: rijeËi zahvale prilikom dodjele nagrada Dodjela nagrada: pobjednik moæe biti samo jedan, a to je Ivan LjubiËiÊ Na VIP partyju zanimljivosti nije nedostajalo unatoË nedolasku glavnih teniskih zvijezda

Vi u najboljim godinama sjetit Êete se naπih gastarbajtera. Samo jedno je bilo vaæno - vratiti se u Mercedesu ili bolje da si ostao gore. Nije bio problem ako je bio i star, no krom se morao sjajiti, a zvijezda nije smjela biti oπteÊena. Znali su naπi πto je najbolje. Isto je i s ATP-om. Udruæenje teniskih profesionalaca stavilo je zvijezdu na mreæe, a u paketu je i Mercedes transport, u Ëemu igraËi uæivaju. Treba znati da ni Mercedes ne sponzorira bilo πto. U Zagrebu se dodatno pravio vaæan u dvorani najnoviji Mercedesov ljepotan UH, AH, AU - R klase. Sluæbena verzija je bez UH,AH, AU - to su bili komentari. Moraπ poËeti s Mercedesom, gdje ako ne u Strasti. No u svakom sluËaju, Zagreb Indors se po svemu, pa i u ljubavi s Mercedesom ugodno smjestio u turnirsku svjetsku obitelj kao da je njezin stari Ëlan, a ne brucoπ. Sada Êu vam malo hvaliti ovih sedam dana, ako ne vjerujete saËuvajte ovaj broj Strasti i provjerite sve sljedeÊe godine. Najprije ono najvaænije. Bilo je puno odliËnog tenisa. Doπli su deËki koji znaju s reketima, ali najvaænije je da smo mi imali Ëak 4 genijalca. U rasponu od petog u svijetu do prvog svjetskog juniora. Sve je bilo, kako se danas jako maπtovito kaæe, SUPER. Joπ nije odgonetnut misterij hrvatskog teniskog gena. Bez obzira na to πto postoji i “zaπtita”, a ta je da se Hrvati trude uniπtiti svoje talente. SreÊom proe poneki. Dovoljno da uzmemo s vremena na vrijeme Wimbledon ili Davis Cup. Ivan LjubiËiÊ predvodio je druæbu, a mi smo veÊ isplanirali hrvatski finale kako bismo u iπËekivanju istog mogli u VIP klubu rjeπavati ostale probleme. Nije se dogodilo, ali trofej je ostao u Hrvatskoj. Bio je baπ tenis na kvadrat. Ivan je oduπevio, proslavio se i krenuo put Graza na novi zadatak. Mogli ste i gledati tenis. Mogli su vas gledati. Mogli ste jesti i piti - neki za novce, neki besplatno. Mogli ste kupiti svaπta. Jedno je sigurno - svi su se dobro zabavljali. Dogaaj je bio vrh vrhova. Kako su πefovi Branko (Horvat) i Goran (IvaniπeviÊ) klinci koje sam pratio od pionira do mirovine, pa nisam moæda objektivan, pitao sam druge. Usporedbe su samo s Tiriacovim (Ion Tiriac - svjetski teniski meπtar) turnirima iz Masters serije ili milijunskom Moskvom, sve ostalo je daleko. Sran IvaniπeviÊ, koji ih je obiπao gotovo sve. U Americi dobijeπ bon za hranu i to ti je to. Kad izgubiπ, nema bona. U Zagrebu je bilo svega. Sponzori moraju biti zadovoljni, ako nisu, onda su razmaæeni. Imali su i svoj turnir. Svakodnevna druæenja donijet Êe i poneki dobar posao sutra. Mi u Zagrebu plaÊamo razne doprinose, prireze, πto ti ja znam, uglavnom plaÊamo. Svia mi se kad vidim da se taj novac moæe i nama vratiti. BandiÊ i ekipa stvarno su uzdrmali grad. Sve viπe vjerujem da je i onaj potres neki njihov eksperiment. Gradski budæet viπe nije rijeka ponornica, bez traga i glasa. Bravo. BandiÊ je bio u Americi - ne znam je li poduËavao ili uËio, ali kod kuÊe je imao sjajnu ekipu. Ekskluzivno Strast donosi: Duπko Ljuπtina je zaraæen tenisom, Kerempuh dobiva teniski teren, samo se razmatra gdje Êe ga smjestiti umjesto gledaliπta ili pozornice. S Pavom u Karaki Ëesto smo rjeπavali naπe ili manje vaæne probleme, ali ovakav polet i toliko energije - iznenaen sam. Ne smijem ga previπe hvaliti - naπtetit Êu mu. Svaπta se tu dogaalo, to ste vidjeli, proËitali, Ëuli od specijalista traËa i novinara. Mene su oduπevili moji sugraani. Bili su gospoda. VeÊ smo zaboravili da je dolazak na tribine obiteljski izlazak, uæitak, nagrada πportaπima koji se trude nas zabaviti. Bilo je izvrsno, elegantno, a buËno. Joπ nisam Ëuo da se poraæeni u finalu zahvaljuje publici na korektnosti, a s druge strane mreæe igrao je domaÊi igraË. I tako je to bilo. »udesa, kazao bi moj prijatelj. VeÊ sam vam rekao, morat Êete se uvjeriti dogodine. R klasa - ludilo. Vidimo se. / STRAST / OÆUJAK 2006 / 7

Unique Bionatur (Converted)-3 12/12/09 10:20 AM Page 2 C

Composite

CY CMY

ÆENEVSKI SALON AUTOMOBILA

Snaga i ekologija Æenevski nastup Mercedes-Benza obiljeæili su modeli visokih performansi s oznakom AMG te promocija najËiπÊe dizelske tehnologije Bluetec Bez obzira na to πto Mercedes-Benz na velikom æenevskom salonu automobila nije imao ni jednu veliku svjetsku premijeru potpuno novog modela, atraktivnosti nije nedostajalo. ©toviπe, promocije su marke bila jedinstvena kombinacija vrhunskih performansi, najnovijih tehnologija i ultimativnog luksuza - upravo ono πto Mercedes i Ëini najslavnijom automobilskom markom na svijetu. Tri slova koja su obiljeæila Æenevu bila su AMG, jer verzije s tom oznakom dobilo je Ëak πest modela. Moæda je i najveÊa atrakcija uvoenje modela CLS 63 AMG - baπ

kao πto kaæe i sama oznaka, u najsnaænijoj verziji iznimno uspjeπnog luksuznog kupea s dva para vrata, u koji Êe se ugraivati potpuno novi atmosferski 6,3-litreni V8 s 514 KS, trenutaËno najjaËi atmosferski V8 motor u svijetu. S tim Êe motorom elegantni automobil do 100 kilometara na sat ubrzavati za 4,5 sekundi. InaËe, serijska je oprema ovog modela i sedmobrzinski AMG Speedshift 7G-TRONIC mjenjaË koji vozaËu nudi izbor izmeu potpune automatike i ruËnog mijenjanja brzina. Takoer, automobil je dobio i novi sportski ovjes s poluaktivnim Airmatic DC zraËnim ovjesom (ukljuËujuÊi

i ADS II adaptivni sustav ogibljenja) te snaænije koËnice - ventilirane i perforirane na svim kotaËima. Naravno, tu je i kompletna promjena izgleda interijera s napa koæom, sportskim sjedalima i AMG instrumentima. VeÊ spomenuti motor radit Êe i u modelu CLK u kupe i kabriolet verziji. Tamo Êe, s obzirom na manje dimenzije samog vozila, snaga biti reducirana na 481 KS uz 630 Nm okretnog momenta, ali je i to dovoljno da CLK postane daleko najsnaæniji automobil u svojoj klasi. Naravno, 7G-TRONIC mjenjaË i cjelokupna oprema koja zadovoljava AMGove standarde u smislu luksuza i dinamike / STRAST / OÆUJAK 2006 / 9

ÆENEVSKI SALON AUTOMOBILA

podrazumijeva se. Napokon, nakon prvog prikazivanja konceptne verzije u Frankfurtu (pod oznakom Grand Sports Tourer), u Æenevi je pokazana i produkcijska verzija nove R-klase sa 6,3litrenim V8 motorom. Njegova je snaga 510 KS, a posebitost - pogon na sve kotaËe. Automobil ima i preraeni zraËni Airmatic ovjes koji πest putnika voziti istodobno iznimno udobno, ali i dinamiËno. Preraena SL-klasa (koju posebno predstavljamo na stranicama πto slijede) takoer je dobila dvije AMG verzije: ona s oznakom 55 ima 5,5-litreni V8 s kompresorom kojem je snaga poveÊana s 500 na 517 KS uz poveÊanje okretnog momenta sa 700 na 720 Nm. Model s oznakom 65 ima veÊ nadaleko slavni V12 biturbomotor sa 612 KS i toËno 1000 Nm okretnog momenta! InaËe, automobili sada imaju joπ dinamiËniji izgled, snaænije koËnice i ovjes utemeljen na drugoj generaciji ABC (Active Body Control) sustava. Dok AMG predstavlja dinamiËnost, inovativni modularni sustav Bluetec Ëini Mercedesove dizelske modele najËiπÊima u svijetu. Na æenevskom su salonu predstavljena dva modela u koje je ugraena ova tehnologija - Vision CLS 320 Bluetec i 10 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Vision GL 320 Bluetec. Oni se u tehnoloπkom smislu nastavljaju na prvi serijski model koji se koristi tim sustavom - E 320 Bluetec. Meutim, taj je model predvien za træiπte SAD-a, a tehnologija se mora adaptirati prema europskim zahtjevima. To znaËi, prema rijeËima prvog Ëovjeka DaimlerChryslera Dietera Zetschea, kako Êe prvi Bluetec modeli europskim cestama krenuti najkasnije

potkraj 2008. godine. Mercedes je imao joπ dvije velike premijere. Nakon svjetske u Detroitu, europsku je premijeru imala nova GL-klasa. Uvoenje ovog velikog SUV-a na Stari kontinent obiljeæila je i promocija dizelskih verzija: 320 i 420 CDI (V6 s 224, odnosno V8 s 306 KS), standardno opremljeni 7Gtronic automatskim mjenjaËima sa sedam

brzina. InaËe, ovaj model predstavlja sam vrh SUV segmenta u svakom smislu - kako performansi i luksuza, tako i sigurnosti jer model ima potpuno integrirani PRE-SAFE sigurnosni koncept. U tehnoloπkom smislu vaæna je premijera 350 GDI motora koji Êe se ugraivati u CLSklasu. RijeË je o agregatu sa πest cilindara i posebnim „spray“ sustavom izravnog ubrizgavanja goriva, koji troπi najmanje 10 posto manje goriva od najmodernijih V6 motora danaπnjice. Veliki Êe kupe u kombiniranom ciklusu troπiti svega izmeu 9,1 i 9,3 litre na 100 kilometara, uz uobiËajene performanse za snagu od 292 KS, koliko razvija motor. InaËe, ta Êe verzija CLS-a na træiπte doÊi u drugoj polovici ove godine. Usto, predstavljanje Mercedesovih noviteta imalo je - veÊ tradicionalno - jedno iznenaenje u reæiji Ëelnih ljudi marke. Naime, svog je πefa Dietera Zetschea na svoju press-konferenciju s izloæbenog prostora Mercedesa predsjednik grupe Chrysler Thomas LaSorda odluËio odvesti biciklom. RijeË je, naravno, o „hi-tech“ ruËno napravljenom tandem-biciklu koji je - baπ kao πto su i automobili korporacije - pravo tehnoloπko remek-djelo. Atraktivan kraj joπ jednog velikog predstavljanja Mercedes/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 11

ÆENEVSKI SALON AUTOMOBILA

Mercedes u Æenevi

Mercedes ima dugu tradiciju izlaganja svojih modela na æenevskom salonu automobila Salon automobila u Æenevi najstarija je priredba takve vrste u svijetu. Proπle je godine obiljeæeno puno stoljeÊe od prvog salona, a Mercedes je svoje prvo sluæbeno pojavljivanje u Æenevi imao joπ davne 1926. godine. Doduπe, joπ je tada nastup marke imao kao glavni motiv dokazivanje na (i tada) vrlo bogatom πvicarskom træiπtu, a uspjeh je bio velik. Dok je 1926. godine tamo prodano svega 33 automobila, 1929. godine Ëak je 40 posto svih uvezenih vozila njemaËkih automobilskih marki nosilo Mercedesovu zvijezdu. Godina kada je æenevski salon postao najvaæniji na svijetu jest 1934. »ak je 58 marki prezentiralo svoje automobile, πto 12 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

je bilo viπe nego u Londonu i Parizu koji su do tada imali najjaËe svjetske izloæbe. Vaænost je izloæbe godinama samo rasla, a to je prekinuo poËetak II. svjetskog rata. Posljednji predratni salon odræan je od 1. do 10. oæujka 1940. godine, a Æeneva je svoja vrata ponovno otvorila tek 1947. godine. Naravno, bio je to siromaπan salon - bez njemaËke automobilske industrije, a samo su se Amerikanci mogli dostojno predstaviti. Doduπe, za njihovim rastroπnim automobilima potraænja u to vrijeme nije bila posebna. Ipak, veÊ je 50-ih godina zapoËelo zlatno doba Æeneve. Prije svega, u potpunosti je promijenjena filozofija salona: dok su oni prije rata bili zaista tek izloæba automobila,

tih su godina automobilske kompanije poËele raditi na atraktivnosti prezentacija. TehniËki su aspekt nadmaπili svjetlosni efekti, sofisticirane dekoracije, ekstravagantni aranæmani cvijeÊa i neuobiËajene prezentacije. Organizatori su salona napravili i prve test-staze, a Mercedes-Benz je svojim modelima veÊ tada oduπevljavao graanstvo. Æenevski je salon u to vrijeme postajao sve popularniji, i to zbog dvaju razloga. Prije svega zbog pogodnog vremena odræavanja sredinom oæujka, kada su velike automobilske kompanije mogle predstaviti svoje modele za tekuÊu godinu i tako pokuπati ojaËati svoje prodajne pozicije. S druge strane, Æeneva je

- zahvaljujuÊi neutralnom statusu ©vicarske bila vrlo zahvalna za ameriËku automobilsku industriju koja je svoje novitete mogla prezentirati bez straha da Êe se zamjeriti britanskoj ili francuskoj javnosti. Doduπe, tijekom 60-ih godina primat u promociji noviteta preuzeli su Pariz, Frankfurt i Torino, ali je Æeneva uspjeπno odræavala svoj ugled. Meu ostalim, zahvaljujuÊi dogaajima poput onog kada su se 1961. godine ondje prvi put predstavili ruski proizvoaËi automobila (AZLK, GAZ i ZIL), odnosno kada je iste godine u jednom kutu neupadljivo bio postavljen Nissan Hino Contessa - prvi japanski automobil u Æenevi. Svih tih godina Mercedes je aktivno sudjelovao na svakom salonu, trpeÊi kao i ostali problem nedostatka prostora. Upravo stoga 1968. organizatori su salona kupili prostor pokraj æenevske zraËne luke gdje je gotovo deset godina poslije poËela izgradnja danaπnjeg Palexpa. SveËano je otvorenje bilo u prosincu 1981. godine, a prvi je show u novom prostoru doæivio veliki uspjeh. Samo pet godina poslije dograen je joπ jedan paviljon koji je - kako su tada tvrdili novinari - u usporedbi sa Æenevom salon u Parizu i Frankfurtu uËinio lokalnim, a Tokio regionalnim dogaajem. Svih tih godina Mercedes je i dalje snaæno podræavao Æenevu. Prije svega zato jer se radilo o globalnom dogaaju, ali i priredbi koja je (zahvaljujuÊi blizini NjemaËke) bila vrlo vaæna i za domaÊe træiπte. Vaænost je salona posebno porasla 1995. godine kada je ova priredba ostala jedina u cijeloj godini: Torino i Pariz postali su bijenalni (Pariz se izmjenjuje s Frankfurtom), a izloæba u srediπtu talijanske automobilske industrije ubrzo zatim i zatvara svoja vrata. DaimlerChrysler je Æenevu iskoristio i za promociju udruæivanja 1998. godine, a salon je ostao idealno i neutralno mjesto za predstavljanje najvaænijih noviteta. UnatoË povremenim “napadima” ostalih salona, æenevski je i dalje nezaobilazno mjesto u kalendaru svih proizvoaËa automobila. Tako Êe vjerojatno i biti sve dok postoje automobili.

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 13

SL-KLASA

Pet godina nakon πto je predstavljena posljednja generacija SL-klase koja je dobila pomiËni metalni krov (Ëime je SL prvi put postao roadster i kupe u jednom automobilu) doπlo je i vrijeme za pomlaivanje game. To bi SL-u trebalo omoguÊiti da ostane vodeÊi u svom segmentu i zadræi gotovo nevjerojatnih 35 posto globalnog træiπnog udjela u klasi. Naglaπavan kao jedan od najljepπih automobila uopÊe, SL nije doæivio veÊe preinake u vanjskom dizajnu: novi su prednja maska i spojler, neπto su drugaËija straænja svjetla i to je to. Neπto viπe promjena ima u unutraπnjosti. One takoer 14 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Mercedes SL, osim osvjeæena lika, ima i nove kombinacije u interijeru, dva preraena i dva nova motora te automatski 7G-TRONIC mjenjaË

nisu revolucionarne, ali se radi o novim materijalima, novodizajnirana je ploËa s instrumentima, a tu je i poseban paket unutraπnjeg ureenja - designo (dio dodatne opreme). Sve to dodatno poveÊava dojam prestiæa ovog automobila. Meutim, velikih promjena ima “ispod koæe” novog SL-a - dobio je dva potpuno nova motora, dok su druga dva znaËajno

preraena. Najmanji je motor u ponudi 3,5litreni V6 s 272 KS, dok je na vrhu ponude (ne raËunajuÊi AMG verzije) SL 600 s Ëak 517 KS. Potpuno je novi V8 s 5,5 litara obujma, koji se ugrauje u SL 500, razvija 82 KS viπe (ukupno 388 KS) od prethodnika, a bez obzira na to troπi manje od njega. Kad najslabiji model u gami do 100 km/h sprinta za samo 6,6 sekundi (svim je

modelima brzina elektronski ograniËena na 250 km/h), onda je oËito kako se radi o posebnom modelu. Ovjes i koËnice moraju se nositi s velikim naporima, a stoga je SL dobio drugu generaciju Mercedesovog ABC, odnosno Activ Body Control sustava. On uz izravnije namjeπten upravljaË omoguÊuje sportsko leæanje na cesti i pregrπt vozaËkog uæitka. Ipak, udobnost ne trpi - komfor je tradicionalno jedna od najvaænijih odlika svih generacija SL-a. Elitni su modeli priËa za sebe: SL 500 sa svojih 388 KS veÊ ima eksplozivni karakter, ali Ëak i kao takav izgleda vrlo pitomo u usporedbi s “velikim bratom” SL 600. Njegov V12 biturbomotor s 830 Nm prava je zvijer za one najangaæiranije vozaËe. Naravno, svi su modeli standardno opremljeni ESP sustavom koji itekako dobro doe kada se treba kontrolirati velika snaga ovih superautomobila. Uz nove motore, SL je dobio i poznati 7G-TRONIC automatski mjenjaË koji sad ima i izvedbu “sport”. To znaËi da su sa straænje strane upravljaËa polugice te se vozaËu nudi “ruËni” program rada. Zbog velikog okretnog momenta SL 600 i dalje imaju klasiËnu petobrzinsku automatiku, ali takoer s moguÊnoπÊu odabira ruËne promjene brzina. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 15

GL-KLASA

Mercedes-Benz predstavio je svoj prvi model u segmentu velikih SUV vozila visoke klase

Div u svakom smislu Bila je to senzacija detroitskog salona: Mercedes-Benz uπao je u potpuno novi segment i to s jasnom namjerom da i u njemu, kao i u mnogim drugim segmentima, postavi nova, znatno viπe mjerila. GL-klasa veliki je brat ML-a i prvi Mercedesov “full size SUV”: vozilo koje nudi golem prostor, potpuni luksuz i vrhunske vozne osobine kako na cesti, tako i izvan nje. GL je dojmljiv veÊ pojavom: dugaËak je Ëak 5088 mm, πirok 1920 i visok 1840 mm, ali sjajno odmjerenih proporcija koje automobil, unatoË dimenzijama, Ëine vrlo elegantnim. VeliËina karoserije omoguÊila je dovoljnu koliËinu prostora za sedam putnika koji Êe se ugodno osjeÊati Ëak i kada je put dugaËak viπe stotina kilometara. Naime, Ëak su i dva sjedala u treÊem redu potpuno normalne veliËine, a udaljena su od drugog reda Ëak 815 mm. TreÊi se red sjedala, ako za njega nema potrebe, uvlaËi u podnicu elektriËnim putem tek pritiskom na gumb. Tada se dobiva prtljaænik obujma Ëak 1240 litara. InaËe, s preklopljenim i drugim redom sjedala, obujam se prtljaænika poveÊava na Ëak 2300 litara. Naravno, nije potrebno ni spominjati kako se unutraπnjost GL-a hladi ili zagrijava vrhunskim Thermatic, odnosno Thermotronic automatskim klima-ureajima, kako su sva 16 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

sjedala presvuËena finom, ruËno πtavljenom koæom te da su elektriËno pokretana i prednja sjedala. Jedan od problematiËnih detalja svih velikih SUV vozila do sada je bila pasivna sigurnost. Ipak, ona to viπe nije: prednji i boËni zraËni jastuci, odnosno prozorski jastuci za sva tri reda sjedala podrazumijevaju se, baπ kao i pojasi u tri toËke na svim sjedalima. Kao opcija nudi se i poznati Mercedesov PRE-SAFE sustav. To je prvi put da jedan SUV ima takav integrirani sustav sigurnosti. Ipak, glavni je Ëinitelj pasivne sigurnosti vrlo robusna konstrukcija vozila, napravljena po uzoru na legendarnu G-klasu koja veÊ punih 27 godina doseæe vrhunac meu terenskim automobilima. Pogon na sve kotaËe GL-u omoguÊuje 4MATIC sustav kombiniran sa standardnim Airmatic zraËnim ovjesom te ADS sustavom adaptivnog ogibljenja. Za terenske izazove tu su posebni sustavi poput DSR-a (Downhill Speed Regulation), odnosno posebni “offroad pro” paket (serijski za sve modele koji Êe se prodavati u Europi) sa zatvaraËem straænjeg diferencijala i redukcijom prijenosa. InaËe, zraËni ovjes dopuπta podizanje automobila tako da razmak od podloge iznosi velikih 307 mm, πto omoguÊava i prelazak vodene prepreke duboke 600 mm.

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 17

GL-KLASA Za vrhunske vozne osobine najvaæniji je element motor: GL-klasa nudi dva dizelska i dva benzinska motora. Najmanji je u ponudi V6 320 CDI s 224 KS, dok je moæda i idealan spoj automobila i agregata V8 420 CDI s 306 KS i Ëak 700 Nm okretnog momenta! Oba motora zadovoljavaju normu Euro 4. Dva su benzinska motora: ultramoderni V8 obujma 4,6 litara (GL 450) s 340 KS te iz S-klase poznati V8 obujma 5,5-litara s 388 KS. InaËe, svi motori kombinirani su sa 7G-TRONICOM, sedmobrzinskim automatskim mjenjaËem.

Nema sumnje kako Êe GL biti hit na mnogim træiπtima, prije svega na onome SAD-a (gdje se, u tvornici u Alabami, i 18 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

proizvodi), ali i na svim ostalim træiπtima koja cijene automobile ovakve vrste. GL je elita svoje klase i sigurno je kako Êe svi ljubitelji

takve vrste automobila s nestrpljenjem Ëekati rujan kada Êe model i sluæbeno doÊi na europsko træiπte.

Martimex (Converted)-9 12/12/09 10:27 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

STRAST KULTURA IZBORA

Era kompjutora i digitalnih medija raa novu ideju kulture. Sve se mijenja, pa i mi sami... Piπe Marina BITI

Æivljenje danas VeÊ iz ovih prvih pet proæivljenih godina treÊega milenija moæemo jasno razabrati da je æivjeti danas u mnogoËemu razliËito od æivljenja koje smo imali juËer, a da od sutraπnjice zacijelo moæemo oËekivati joπ i drastiËnije promjene. Ovo naπe doba postalo je veÊ i za tzv. obiËnog Ëovjeka doba kompjutora i digitalnih medija, doba daljinskih upravljaËa, mobilne telefonije, beæiËnih prijenosa podataka, doba virtualnih spremnika, slikovnih, tekstualnih i glasovnih poruka, doba videa i 3D tehnologije, doba internetskog bankarstva, internetskog shoppinga i internetskog prijateljevanja, doba elektroniËkih instalacija prisutnih u vozilima, domovima, na radnim mjestima, pa i na ulicama… Mlae generacije sve to uglavnom prihvaÊaju kao neπto sasvim ‘prirodno’. Za razliku od njih, mnogi su pripadnici starijih generacija zbunjeni pred najezdom sofisticiranih inovacija. Oni radije - gdjegod to mogu - pribjegavaju starim naËinima, ili pak traæe pomoÊ od mlaih ustreba li im pronaÊi neku stranicu teleteksta, snimiti omiljenu TV seriju na video ili DVD ureaj, programirati sustav centralnoga grijanja… Visoka je tehnologija uistinu mnoga 20 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

dojuËeraπnja Ëuda pretvorila u obiËne svakodnevne pojave. ZahvaljujuÊi njoj, danas je moguÊe svuda i u svakom trenutku imati sa sobom sve πto nam treba da bismo profunkcionirali kao ‘ured’. Za one kojima ne treba baπ ured, no kojima mogu ustrebati podaci i elektroniËko komuniciranje, postoje kafiÊi koji sve ËeπÊe nose naziv internet caffea. Digitaliziraju se i naπe kuhinje i spavaonice, pa Ëak i kupaonice. KuÊni komfor, fiziËka i financijska sigurnost, posao, razonoda sve to poËiva na tehnologiji. Tehnologija je prodrla u ukupan prostor naπega æivljenja. U naπim je dæepovima i torbama; prati nas u naπim automobilima; doËekuje nas na bankomatima, na trgovaËkim pultovima, u kinima, u kazaliπtima, na autocestama, u lukama, na aerodromima, na graniËnim prijelazima, u hotelima… Promjene se, dakako, ne tiËu samo gole nazoËnosti tehniËkih naprava u naπem okruæenju. One se joπ i viπe tiËu nas samih, novih naËina percepcije svijeta iz kojih nastaju i nova, ponekad i radikalno drukËija vienja stvarnosti. TehniËka pomagala pruæaju bezbrojne nove moguÊnosti, no korisnici su ti kroz koje se one prelamaju i ostvaruju.

Horizonti buduÊnosti: vozila koja misle i govore LINGUATRONIC je sustav jeziËnog upravljanja kojim ne nadziremo samo svoj telefon i radio, veÊ i svoj navigacijski sustav. Nakon aktivacije, trebate tek izustiti rijeË - ili rijeËi, i Vaπ Êe radio potraæiti ili pohraniti stanicu koju æeliti, odabrati æeljenu melodiju na CD-u, ili pak skrenuti na æeljenu destinaciju u navigacijskom sustavu. BuduÊi da ruke vozaËa za sve vrijeme voænje poËivaju na volanu, sigurnost je u voænji znatno uveÊana. PARKTRONIC pruæa pomoÊ pri parkiranju i manevriranju vozila. Ovaj elektroniËki sustav emitira zvukovne i vizualne signale koji upozoravaju na rizik od kolizije u skuËenim prostorima pri brzini do 16 km/h. Sustav radi prema principu jeke: senzori na straænjim πtitnicima ultrasoniËki reagiraju u susretu s

i æivljenje juËer drugim vozilima ili preprekama. DISTRONIC je inteligentna kontrola kretanja, nalik tempomatu, koja koristi dodatne beneficije integriranog radara. Kontinuirano mjeri razmak izmeu vlastite pozicije i pozicije vozila koje se kreÊe ispred. ZahvaljujuÊi ovom ureaju, brzina se automatski reducira u sluËaju da se na putanji kretanja pojavi prepreka, a kao dodatno osiguranje od nezgode, Distronic ima Ëak i pristup koËnicama od 20% . *Linguatronic, Parktronic i Distronic dodatne su opcije uz vozila Mercedesove S-klase.

Posljedice su nesagledive i ne zaobilaze nijednu sferu ljudskog æivljenja i djelovanja. One se tiËu privatne sfere kao i javne; tiËu se Ëovjekova doæivljaja sebe i oblikovanja njegova identiteta, no podjednako tako i znanosti, politike, publicistike i medija, umjetnosti, ekonomije… Jednom rijeËi, zadiru u ukupno polje djelovanja kulture, kako u sferi njezinih svima oËiglednih vanjskih manifestacija, tako i (ili joπ i viπe) u nevidljivoj sferi gdje ona kradomice organizira naπe predodæbe. U eri digitalne demokratizacije i sveopÊeg povezivanja svijeta postajemo drukËiji, pomiËemo granice i πirimo horizonte. Pri svakom nas koraku prate brojna nova pitanja, a mnoga se od njih dotiËu temeljnih vrijednosti po kojima æivimo. Raa se nova ideja kulture.

Kanoni i preæivjeli koncept ‘visoke kulture’ Poimanje kulture kao sprege svih sastavnica æivota novijeg je datuma. Tek odnedavno njezini prouËavatelji pokazuju zanimanje za dubinske poveznice koje na nekom prostoru i u nekom vremenu sjedinjuju uvrijeæene i naizgled nepomirljive

razlike (kao πto je npr. razlika izmeu tradicije i napretka, izmeu dogme i slobodoumlja, ili pak ona izmeu puËke zabave i visoke umjetnosti). To je suprotno uvrijeæenu stajaliπtu koje kulturu tumaËi kao druπtveno izolirani fenomen, poistovjeÊujuÊi je samo s tzv. visokom kulturom, odnosno s tradicionalno ovjerenim vrijednostima i kanonima. Kanoni su proizvod prihvaÊenih praksi druπtvenog rangiranja vrijednosti. U svim institucionaliziranim sferama druπtva, od umjetnosti i znanosti, preko politike, pa sve do birokracije, na temelju preπutnih kriterija odvaja se ono πto se smatra vrijednim paænje od svega drugog. Proces kanonizacije odreuje naπe poimanje proπlosti i tradicije, no on ujedno oblikuje i suvremenost, vrπeÊi utjecaj i na buduÊnost. Tako su, primjerice, u kanon knjiæevnih vrijednosti u hrvatskoj kulturi u novije vrijeme uvrπteni autori poput Nedjeljka Fabrija, Ivana Aralice i Pavla PavliËiÊa. O tome πto ili tko pripada tomu kanonu ponajbolje svjedoËe osvrti u etabliranim knjiæevnim revijama, knjiæevne nagrade i πkolske Ëitanke. S druge strane, iz vidnoga su polja kanonizirane knjiæevnosti / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 21

STRAST KULTURA IZBORA

iskljuËena i na anonimnost osuena brojna druga ostvarenja koja iz razliËitih razloga - od ideoloπkih i socijalnih, preko rodnih i etniËkih, pa sve do tematskih i æanrovskih ne mogu Ëiniti dio kanonskog mainstreama. Iako se knjiæevnost tumaËi ponajprije kao estetski fenomen, u procesu kanonizacije nerijetko je ideoloπka dimenzija djelotvornija od estetske. To i nije tako Ëudno uzmemo li u obzir da se radi o ‘sluæbenom’, druπtveno ovjerenom prihvaÊanju djela ili autora: ‘sluæbeno’ se, po definiciji samoga pojma, oduvijek preklapalo s odgovarajuÊim poimanjima ideoloπke ispravnosti. Dakako - potrebno je i to reÊi - odstupanje od estetskog kriterija u korist ‘ispravnosti’ nije pri vrednovanju kulturnih dobara specifikum samo hrvatskoga podneblja. Ta se pojava po svojoj raπirenosti moæe mjeriti s redom ‘univerzalnih istina’ koje iπËitavamo, voeni Ëitankama, iz djela tzv. visoke knjiæevnosti. ©to vrijedi za knjiæevnost, vrijedi i u drugim sferama umjetnosti, pa i πire. Uzmimo primjer rock-glazbe. Rock, prvobitno produkt afriËko-ameriËkog glazbenog kruga, tijekom prvih je svojih desetak godina egzistirao potpuno izvan kanona. Uz rast popularnosti

22 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Kanoni i kontroverze Utjecajan ameriËki Ëasopis Rolling Stone posveÊen glazbi i popularnoj kulturi objavio je 2003. godine Ëlanak s procjenom 500 najboljih glazbenih albuma svih vremena. Lista, s Beatlesima na 1. mjestu (Sgt. Pepper’s Lonely Hearts Club Band), s Elvisom Preselyem na 11. mjestu (The Sun Sessions) i s retrospektivom Jamesa Browna (Star Time) na 79. mjestu, primjer je kanonizacijskog djelovanja kroz Ëasopise. Kontroverze takva rangiranja mogu se razabrati iz kritika upuÊenih listi koje su upozoravale na iskljuËivi fokus njezinih sastavljaËa na albume engleskog govornog podruËja; na ogromnu prevagu glazbe ameriËke provenijencije; na nedostatnu zastupljenost æena glazbenica; na podzastupljenost nekih glazbenih æanrova poput jazza i hip-hopa; na prezastupljenost Beatlesa itd. Iako kontroverzna, lista pruæa indikaciju o utjecajnosti i o popularnosti pojedinih glazbenika.

te glazbe, te odrastanjem i πkolovanjem pripadnika tinejdæerske populacije njezinih prvih fanova, sazrijevaju uvjeti koji vode kanonizaciji rocka. U to doba osjetnih rasnih napetosti u Americi, u vrednovanje ove vrste glazbe ukljuËuju se i nezaobilazni ideoloπki kljuËevi. Za volju etabliranog vrijednosnog sustava koji u ameriËkoj kulturi ustoliËuje mit o bijelom heteroseksualnom muπkarcu kao simbolu druπtvene potentnosti i sveopÊeg napretka, rani tvorci rock kanona zanemaruju afriËko-ameriËke doprinose, a skreÊu pozornost na bjelaËku rockprodukciju. Tako uspostavljen kanon temeljio se na preformulaciji ‘crne’ glazbe po ‘bijelome’ kljuËu. MoguÊi zakljuËak: James Brown ispada, Elvis Presley je in. Kanonski se ‘pravorijeci’, dakako, ne odnose jedino na prirodu odgovarajuÊih djela. BuduÊi da se oni uvode naknadno, uvijek postoji moguÊnost da se stvarna vrijednost, prema htijenjima onih koji zauzimaju pozicije autoriteta, modificira, izigra ili Ëak falsificira. Nosioci su druπtvene moÊi ti koji provode razvrstavanje kulturnih sadræaja, razlikujuÊi poæeljne od onih nepoæeljnih, a oni to Ëine nerijetko i pod cijenu zakidanja ‘visokih’

naËela koja proklamiraju. Istih bolesti ili grijeha nije liπena ni akademija, kao ni bilo koji institucionalno privilegirani segment druπtva. No znanje i kultura ne tiËu se samo centara moÊi, niti tzv. elite, veÊ ukupnoga druπtva - upozoravaju nas na to novi, teorijski i druπtveno sve osvjeπteniji glasovi, a na takav nas naËin razmiπljanja navodi i nova digitalna era - era povezivanja.

Kulturalni studiji Kada je rijeË o novim tumaËenjima kulture, kao i o transformacijama kojima ona podlijeæe u vremenu u kojemu æivimo, nameÊe se tema sve utjecajnijeg, interdisciplinarno ustrojenog spoznajnog polja kulturalnih studija. Kulturalni studiji, danas veÊ raπireni po svim kontinentima, a u razliËitim svojim oblicima i institucionalno zastupljeni u svim razvijenim akademskim sredinama Europe i svijeta, niknuli su iz obrata koji su u sferu prouËavanja kulture prvi unijeli britanski istraæivaËi. Taj se obrat vezuje uz pedesete i πezdesete godine 20. stoljeÊa, uz imena Raymonda Williamsa, Richarda Hoggarta, E.P. Thompsona i dr., a napose uz osnivanje glasovitog birminghamskog Centra za

suvremene kulturalne studije 1964. godine. DjelujuÊi u konzervativnu ozraËju Velike Britanije, pripadnici ove πkole osjetili su potrebu uspostaviti kritiËki odnos prema opoziciji izmeu elitistiËke ili visoke (‘top down’) i popularne (‘bottom up’) kulture, πto je znaËilo pristupiti kulturi u najπirem smislu rijeËi, s aspekta svih sastavnica koji tvore naËin æivota ljudi. ZahvaljujuÊi britanskim pionirima kulturalnih studija, (i) popularna je kultura postala predmetom ozbiljnog akademskog interesa, πto je, uz prevrednovanje temeljnih pojmova poput demokracije, umjetnosti, knjiæevnosti, pa i samoga pojma kulture, otvorilo vrata novim pristupima i interesima. Uvoenje popularne kulture u sferu akademskog interesa bilo je kljuËno za daljnji razvoj kulturalnih studija. Oni su posljednjih desetljeÊa izrasli u dinamiËno i otvoreno interdisciplinarno podruËje zainteresirano za odnose izmeu druπtvenih praksi, svakodnevnog æivota, materijalnog, ekonomskog, politiËkog, duhovnog, prostornog i povijesnog - ljudskog - konteksta. Popularnu kulturu, kao i kulturu uopÊe, nije bilo moguÊe pratiti bez uvida u procese / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 23

STRAST KULTURA IZBORA

koji su omoguÊili njezin nastanak. Proces urbanizacije i razvoj ekonomije, uz razvoj sredstava transporta i uspon tehnologije, pridonijeli su formiranju socio-ekonomskih, politiËkih, obrazovnih i drugih uvjeta vezanih uz naËin æivota, odnosno uz kulturne navike i potrebe najπirih krugova stanovniπtva. Nove nezaobilazne teme tako postaju sastavnim dijelom kulturoloπkog interesa. U suvremenim urbanim druπtvima na popularnu kulturu uvelike utjeËe industrijska proizvodnja i masovno træiπte, no podjednako tako i nove tehnologije slike i zvuka. Masovni doseg medija, popraÊen djelovanjem kulturne i reklamne industrije, potiËe trendove i kontinuirano proizvodi nove æanrove. Tu moæe biti rijeËi o tiskovnim, audio, video, ili multimedijalnim proizvodima, no podjednako tako i o proizvodima iz sfere mode i tehnologije, o brandovima, ili, najπire reËeno - o æivotnim stilovima. Kritika koja svodi fenomen popularne kulture samo na kiË i na potroπaËku logiku tek je djelomice opravdana. Popularna je kultura neodvojiva od kulture uopÊe. Iz vrtloga utjecaja na πirokome prostoru masovne potroπnje niËu i brojni kvalitetni kulturni proizvodi - u svijetu filma, glazbe, knjiæevnosti i πire. Jasno je, stoga, da kulturalni studiji, uz tradicionalne humanistiËke interese za teme knjiæevnosti, vizualnih umjetnosti, teatra i 24 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Zamah popularnog: Gospodar prstenova Da popularna kultura æivi u bliskoj relaciji s tradicionalnijim oblicima kulture svjedoËi sudbina Tolkienova romana Gospodar prstenova. Izvrsno primljeno od Ëitateljske publike veÊ kod svog prvog pojavljivanja (1954/5), to je djelo πiroko zaæivjelo i kroz druge medije. VeÊ se 1956. pojavljuje radio adaptacija u produkciji BBC-a, a slijedi i nova dramatizacija 1979. godine koja dospijeva i na ameriËko træiπte. Dramatizacija iz 1979. pojavljuje se u prodaji i na vrpci i CD-u. Pokuπaja pretvaranja ovog romana u film bilo je i znatno prije pojavljivanja proslavljene filmske trilogije Petera Jacksona: nekih nikad neostvarenih (Walt Disney), ali i ostvarenih (animirane verzije datiraju iz 1977. i 1978.; prva u Rankin-Bass produkciji, a druga s potpisom Ralpha Bakshija). U trima filmskim adaptacijama (2001/3) Petera Jacksona, Gospodar prstenova je, u razliËitim kategorijama, poænjeo ukupno 17 Oskara, nadmaπivπi Ëak i rekord Kuma s 30 dobivenih nominacija. Gospodar prstenova ima svoju povijest i u formi videoigara, koja datira od 1982. godine (interaktivna tekstualna verzija). Nakon pojavljivanja Jacksonova filma sva su se tri dijela trilogije pojavila i u formatu videoigre, a najavljene su i nove verzije. Zapaæen je i πirok utjecaj Tolkienove sage na pop kulturu, glazbu i popularne TV-serije. Postoje i brojne parodijske verzije. Ilustracija Grega i Tima Hildebrandta: Prstenova druæina

sl., ne mogu zaobiÊi ni interese za socijalne, politiËke, ekonomske, tehnoloπke i druge pojave. Oni ih prouËavaju na globalnoj razini, ali i u konkretnim kulturnim prostorima. Nije stoga zaËudno da se kulturalni studiji Ëesto vezuju uz studije medija i komunikacije, da zbog usmjerenja na pojedine kulturne sfere mogu zaprimiti i oblik podruËnih studija (npr. afriËki, latinoameriËki i dr. studiji), da se Ëesto povezuju i s tzv. rodnim / æenskim studijima, da zadiru u sfere politiËkih, ekonomskih i drugih znanosti. Suvremeni kulturolog zato mora stjecati svoje obrazovanje na πirokome popriπtu razliËitih disciplina, od antropologije do ekonomije, s naglaskom na zone njihova proæimanja.

Umijemo li birati? Promjene koje su zadesile studij kulture povezane su s promjenama u samoj kulturi, a samim time i s promjenama u pojedincima koji je tvore. Suvremenom se Ëovjeku, zahvaljujuÊi medijima i raËunalnoj tehnologiji, otvaraju mnogi novi ‘prozori’. Kroz te prozore neprestano pristiæu nove slike, glasovi i poruke. Pritiskom na tipku daljinskog upravljaËa ili kompjutorskog miπa ukljuËujemo se u daleke, fiziËki nam nedostupne, stvarne ili virtualne svjetove; prikupljamo nove uvide i informacije; preoblikujemo sebe. Pritom, ni izbliza ne

ovisimo samo o jednom izvoru ili autoritetu: izvori su brojni. Sve to slabi poziciju centara moÊi koji su nekada imali gotovo iskljuËivi monopol nad ‘istinom’. Istina - bilo da je rijeË o kakvom politiËkom ili etiËkom glediπtu, o procjeni estetske vrijednosti nekog djela, ili o ekonomskoj odluci koju moramo donijeti sve viπe postaje izborom svakog pojedinca. Taj izbor velikim je dijelom tekovina tehnoloπke revolucije. U eri informacija, mi smo ti koji moæemo birati kome hoÊemo ili neÊemo vjerovati, za koga Êemo glasovati, koje Êemo filmove gledati ili kakvu Êemo odjeÊu nositi. Novo pitanje, meutim, glasi: koliko smo dorasli slobodnome izboru, koliko smo osposobljeni za njega? Dva su lica tehnoloπke demokratizacije i oba su prava. Jedno je lice moÊi, a drugo je lice nemoÊi. Informacije nam daju moÊ da odluËujemo, biramo, procjenjujemo; one traæe od nas da postanemo osvjeπtenija i slobodnija biÊa. No isto tako, pod njihovom masom moæemo se lako guπiti i gubiti, postati podloæni najbliæem utjecaju i najizravnijem autoritetu. Uz veÊ poznatu podjelu na one koji imaju i na one koji nemaju, svijet se sve viπe poËinje dijeliti na one koji umiju i na one koji ne umiju. Pravo na izbor, ta dragocjena steËevina novoga doba, povezano je s uvidima koje moramo stjecati, s naporima uËenja i s

kritiËkim miπljenjem. Ono nas privilegira, no istodobno nas Ëini odgovornima za odluke koje donosimo. Odgovornost je to od koje je ponekad lakπe pobjeÊi u lagodno utoËiπte tuih miπljenja, u svijet kiËa tvoren od pamfleta i gotovih fraza, od poznatih melodija i stereotipnih scenarija, od neupitnih autoriteta i gotovih formula. U takvome svijetu nije potrebno birati; dovoljno je prianjati. U eri informacija i sve viπih obrazovnih standarda, u vremenu koje demokratski teæi ponuditi pristup svima u sve sfere druπtvenog æivota - bez obzira na boju koæe, spol, naciju, seksualno ili politiËko opredjeljenje - sazrijevaju uvjeti za pohranu mnogih zastarjelih pojmova u rjeËnik koji tek treba saËiniti da bismo se nauËili njime (ne) sluæiti: u rjeËnik anakronih izraza. Tu se, meu ostalim, ubrajaju pojmovi elitne ili visoke i niske kulture. Ono πto odreuje kulturu danaπnjice sve je manje povezano s diskriminirajuÊim znaËenjima koja ti pojmovi sugeriraju, sa socijalnim prestiæem, imovinskim statusom, s etniËkom ili spolnom pripadnoπÊu itd. U svim sferama druπtva i na svim razinama, pripadnici kulture se u daleko veÊoj mjeri dijele po tome jesu li spremni - i umiju li - birati. To podjednako vrijedi za muπkarce i æene, za puk i ‘duænosnike’, za imuÊne i siromaπne. Vaæno je: nauËiti birati. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 25

Hypo (Converted)-6 12/12/09 10:25 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

VIP TRENUTAK IZ NA©EG SALONA

Partnerstvo

bez alternative

Ekskluzivno za Strast: Jürgen Staks, veleposlanik SR NjemaËke

NjemaËko veleposlanstvo u Zagrebu, zajedno s gospodarskim komorama, meudræavnim udrugama i Goethe institutom, pridonosi poveÊanju dinamike, ali i same biti veÊ izgraenog, uzajamno partnerskog odnosa. Mogu otvoreno reÊi da je njemaËko gospodarstvo zainteresirano i za daljnja ulaganja u Hrvatskoj i to prije svega u industriju, usluæne djelatnosti i turizam

Odnosi izmeu Saveze Republike NjemaËke i Hrvatske prijateljski su, solidni i dobri. Kao njemaËki veleposlanik to zakljuËujem s punim uvjerenjem, no moram istaknuti i da ta Ëinjenica zahtijeva svakodnevno, znatno zalaganje. Vaæno nam je ne samo odræavati visok standard i kvalitetan bilateralan odnos nego ga i izgraditi i produbiti. Hrvatsko træiπte za to nudi mnoπtvo moguÊnosti. NjemaËka se i Hrvatska mogu osvrnuti na pribliæno 15 godina pouzdane suradnje koja se temelji na meusobnom povjeren/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 27

EUROline VIP TRENUTAK IZ NA©EG SALONA

ju i poπtovanju. Pravodobno je priznanje Hrvatske kao samostalne i suverene dræave od strane NjemaËke bio zapravo pokretaË tog dobrog odnosa. Na podruËju politike, gospodarstva, kulture i druπtva, kao i na drugim podruËjima, suradnja meu odgovornim osobama bliska je i konstruktivna. NjemaËko veleposlanstvo u Zagrebu, zajedno s njemaËko-hrvatskom industrijom i gospodarskom komorom, Goethe institutom i drugim predstavnicima, pridonosi poveÊanju dinamike i biti bilateralnog odnosa. Pri tome se nikako ne smije zaboraviti ljudska dimenzija koja je mnogim angaæiranim Nijemcima i Hrvatima bitna i kojima je osobito vaæan dobar odnos meu tim zemljama. Mogu samo naglasiti da „people-topeople“ odnosi i doprinos pojedinaËnih Nijemaca i Hrvata nemaju cijene, jer su upravo ti odnosi jamstvo prijateljstva i suradnje u svim moguÊim podruËjima koja za to dolaze u obzir. Hrvatska se nalazi na putu prema Europskoj uniji kao i prema NATO-u. Naravno da se moraju ispuniti mnogi uvjeti kako bi se ostvarili ciljevi. NjemaËka æeli Hrvatskoj πto prije poæeljeti dobrodoπlicu u objema or28 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

ganizacijama. Prije svega, æelimo Hrvatsku ubrzo primiti u veliku obitelj Europske unije. Hrvatska veÊ danas moæe biti dobar primjer za ostale zemlje jugoistoËne Europe i doka-

zati kako se moæe energiËno i samouvjereno kroËiti ne tako jednostavnim putem prema Europskoj uniji. Moramo priznati da je nedavna proπlost Hrvatske ostavila znatne “hipo-

teke” koje se moraju podmiriti. Istodobno se moraju provesti opπirne reforme u gospodarstvu, pravosuu i upravi, koje zahtijevaju od dræave i stanovniπtva znatan trud. Ali, trud Êe se isplatiti i Hrvatska je na dobrom putu prihvatiti sve izazove. Za NjemaËku Hrvatska predstavlja zanimljivo træiπte koje se πiri i mnogo obeÊava. Mnoge su njemaËke tvrtke baπ ovdje otvorile svoje podruænice. NjemaËko-hrvatske tvrtke i poslovna partnerstva predstavljaju temelj bilateralne gospodarske suradnje. Mi smo zainteresirani za daljnja investiranja u Hrvatskoj, uz ostalo u industriju, usluæne djelatnosti i turizam. Prije svega dugoroËno. Za taj su angaæman prethodno spomenute reforme nuæan preduvjet. U produktivnom podruËju moglo bi i viπe njemaËkih poduzeÊa odabrati Hrvatsku za podruËje svojih aktivnosti, kao πto je to bilo dosad. Nuænu reklamu, kao i vjerodostojnost omoguÊuju veleposlanstvo, njemaËko-hrvatska industrija i trgovaËka komora, a podaci i ËinjeniËne pretpostavke hrvatskog træiπta moraju biti u skladu s time. U tom meuodnosu upuÊujem posebno na to da su obje savezne republike, Bayern

i Baden-Württemberg sklopile s Hrvatskom ugovore o suradnji, kojima su glavne preokupacije svakako zajedniËka gospodarska suradnja. »este, odnosno sve veÊe „factfinding-missions“ iz tih saveznih zemalja, takoer i iz Saarlanda i Reineland-Pfalza, dokazuju koliko je velik interes njemaËkih poduzetnika na hrvatskom træiπtu. Znamo da je interes hrvatskih poduzetnika za suradnju s njemaËkim kolegama isto toliko velik. Mi moramo te hrvatske prednosti iskoristiti za obostrani interes od kojeg Êe profitirati obje zemlje. Kad se prouËi stanje na hrvatskim ulicama, odmah je jasno da je broj osobnih, i to potpuno novih, vozila njemaËkih proizvoaËa iznimno velik. Sasvim je oËito da su njemaËke autokuÊe zajedno sa svojim hrvatskim partnerima vrlo brzo prepoznale kako se odgovarajuÊe investicije u tom podruËju isplate. Tvrtke kao πto je EUROline za to su reprezentativan primjer. Sve u svemu, njemaËki poslanik u Hrvatskoj moæe zakljuËiti da razvoj u toj zemlji ide u pravom smjeru. NjemaËka Êe i dalje stajati uz Hrvatsku kao uz povjerljivog prijatelja. Druge moguÊnosti nema. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 29

Unique Bionatur (Converted)-3 12/12/09 10:20 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

VIP RAZGOVOR: VINKO »ILA©, PAN-PEK

LovaËka kora meu zvijezdama Uspjeh ne dolazi sluËajno, a kad netko u 14 godina poslovanja s 12 zaposlenih stigne na viπe od 300 djelatnika i proizvodnju uËini najmodernijom u Hrvatskoj, a i u πiroj regiji, onda se moæe govoriti o doticanju zvijezda. Tom su uspjehu pripomogle i Mercedesove zvijezde…

Kvaliteta proizvoda i bogata, inovativna ponuda. To su osnovne znaËajke i osnovni aduti na kojima smo gradili poslovni uspjeh, kaæe Vinko »ilaπ, direktor Pan-Peka, opisujuÊi u najkraÊim crtama 14-godiπnji uspjeπni put svoje tvrtke. A da su aduti koje su dræali u rukama bili uistinu jaki, potvruje i Ëinjenica da je tvrtka u tom kratkom razdoblju iz poslovnog prostora od 80 Ëetvornih metara i s 12 zaposlenih stigla do najmodernije pekare u Hrvatskoj na 8300 Ëetvornih metara i s viπe od 300 zaposlenih. Kako sami istiËu, Pan-Pek nema ambiciju biti velika industrija, ali jednako tako tvrde i da nitko ne moæe predvidjeti kamo Êe ih rast i razvoj dovesti. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 31

VIP RAZGOVOR: VINKO »ILA©, PAN-PEK

“»injenica je da je Pan-Pek treÊa po veliËini pekarska industrija na πirem zagrebaËkom podruËju. Meutim, jednako je tako Ëinjenica da smo i najmodernija industrija i to ne samo na zagrebaËkom podruËju, u Hrvatskoj, veÊ i mnogo dalje. UnatoË tome, velik asortiman proizvoda koji je i potaknuo ubrzani rast tvrtke, i dalje je osnova. Umjesto golemih brojki o tonama i tonama kruha isporuËenog træiπtu, æelimo træiπtu ponuditi moæda manje koliËine, ali bogatiji izbor proizvoda”, kaæe »ilaπ. Prema njegovim rijeËima, najoπtriju uzlaznu putanju Pan-Pek ipak biljeæi u posljednje tri godine. Naime, 2002. godine tvrtka je uπla u veliki investicijski projekt vrijedan 10 milijuna eura. Novcem priskrbljenim poduzetniËkim kreditima izgraena je nova suvremena tvornica pekarskih proizvoda u zagrebaËkoj Planinskoj ulici, poduzeÊe je moderniziralo izgled kompanijskog loga i intenziviralo marketinπke aktivnosti. Tijekom izgradnje nove tvornice Pan-Pekovi su ljudi posjeÊivali brojne sliËne tvornice u Europi i pratili stanje industrije u tranzicijskim zemljama. “Ponosni smo na Ëinjenicu da danas mnogi od njih dolaze u Pan-Pek kako bi od nas neπto nauËili. Usvojili smo i certificirani model poslovanja prema normama ISO

32 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

9001-2000 i HACCP, πto je samo joπ jedna potvrda kvalitete”, kaæe Vinko »ilaπ dodajuÊi kako je tvrtka koju vodi veÊ danas spremna za træiπnu utakmicu i u Europskoj uniji. Osim ulaganja u proizvodnju koja se raËunalno nadzire od poËetka do kraja proiz-

vodnog procesa, ulagalo se i u vlastitu maloprodajnu mreæu. Ona sada ima tridesetak lokala na prestiænim lokacijama, a kvalitetu proizvoda prepoznali su i drugi trgovci pa je Pan-Pek svojim proizvodima trenutaËno prisutan i u veÊini velikih maloprodajnih la-

naca poput Ipercoopa, Kauflanda, Roto-prometa, Getroa, Dione… te mnogih manjih, lokalnih trgovina, ugostiteljskih objekata, ali i πkola i vrtiÊa. “Viπe od 60 posto proizvodnje plasiramo vanjskim kupcima, a oko 40 posto

provuËemo kroz vlastitu maloprodaju”, istiËe direktor Pan-Peka. U proizvodni asortiman osim uistinu brojnih vrsta kruha, Pan-Pek se istiËe i pecivima, predpeËenim i smrznutim proiz-

vodima, sendviËima, tortama, kolaËima… Meu kruhovima se, pak, træiπtu moæda najviπe nametnula lovaËka kora, koja je posljednjih godina konstantno osvajala zlatne medalje za kvalitetu na ZagrebaËkom velesajmu, a potroπaËi je smatraju najboljim kruπnim proizvodom zbog iznimna okusa, postojane kakvoÊe i dugotrajne svjeæine. Za sve svoje proizvode Pan-Pek se koristi hrvatskim sirovinama, a neprekidno se radi na razvoju novih, koji Êe imati osobine proizvoda gotovo kao iz kuÊne radinosti. No, koliËine koje dnevno izlaze iz PanPekovih proizvodnih pogona, a rijeË je o otprilike 15-ak tona dnevno, ipak je daleko od priËe o kuÊnoj radinosti. Kako bi mnogi dnevno svjeæi proizvodi stigli pravodobno do kupaca, zasluæna je i suradnja s EUROlineom. “Naπa suradnja poËela je oko 1994. godine kada smo dotadaπnje transportere zamijenili Mercedesovima. Od tada u naπem voznom parku neprestano dominira trokraka zvijezda. Vlastitim vozilima, meu kojima je najveÊi broj Sprintera i Vita, ali imamo i pokoji Atego, pokrivamo Zagreb i zagrebaËki prsten. BuduÊi da najmanje jednom na tje-

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 33

VIP RAZGOVOR: VINKO »ILA©, PAN-PEK

dan vozimo odreene proizvode za Split, Osijek i Zadar, dio naπih vozila ima posebnu nadgradnju s hladnjaËom. Ukratko, veÊ viπe od 10 godina vozimo Mercedes i nismo imali nikakvih problema, dapaËe, vozila su postala dio naπeg rasta i razvoja. U skladu s takvom razvojnom politikom, svake godine zamijenimo pet-πest vozila kako bismo stalno odræavali vozni park”, istiËe Vinko »ilaπ. Prema njegovim rijeËima, suradnja koju imaju s EUROlineom nije klasiËan odnos prodavatelja i kupca, veÊ neπto mnogo viπe od toga. Odnos dobrih partnera koji uzajamno prate obostrani razvoj i tomu prilagoavaju suradnju, moæda bi bio precizniji opis veza koje spajaju EUROline i Pan-Pek. Priroda je posla opÊenito takva da nije moguÊe stati kad vam dobro ide. Stoga je u ovom trenutku teπko predvidjeti kamo Êe se i kojom brzinom Pan-Pek uspinjati na stazama uspjeha. No, ako je suditi prema poslovnim rezultatima, a posljednja je godina 34 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

s obzirom na prihode bila gotovo Ëetvrtinu uspjeπnija od godine prije, u ne tako dalekoj buduÊnosti moglo bi se dogoditi da sadaπnji proizvodni pogoni postanu suviπe mali da bi

se zadovoljila potraænja za pekarskim proizvodima “made in Croatia”, a prepoznatljivi Pan-Pekovi lokali poËnu nicati i izvan granica Hrvatske osvajajuÊi najprije regiju, a zatim…

Tag Heuer (Converted)-13 12/12/09 10:34 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

MERCEDES-BENZOV PROFI TRENING

©kola stjecanja zarade i Ëuvanja okoliπa Nekolicina odabranih hrvatskih novinara imala je prigodu usavrπiti svoja vozaËka i ekoloπka znanja i nakon samo nekoliko sati πkolovanja potroπnju goriva smanjiti za 10 do 15 posto

36 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Iz Wörtha: Mirko VUKOTIΔ U suvremenom poslovanju uz brojne sitne s(p)retnosti potrebne za uspjeπno voenje tvrtke, smanjenje troπkova i poveÊanje uËinkovitosti pokazali su se vrlo znaËajnima. U cestovnom transportu osobite se uπtede mogu ostvariti smanjenom potroπnjom goriva, a gotovo je bezbroj naËina da se do toga doe. Katkad nismo ni svjesni da se novac nalazi svuda oko nas i da nam svakog trenutka

prolazi kroz ruke. Nedovoljan tlak u gumama, nepotrebno raπireni usmjerivaËi zraka, loπe rasporeen teret, nepotrebna ubrzavanja i koËenja, loπa uporaba suvremenih mjenjaËa i njihovih moguÊnosti, automobilsko voæenje kamiona i brojni drugi detalji rasipaju gorivo, oneËiπÊuju okoliπ i ono πto nas moæda najviπe boli - nepotrebno troπe novac. Kako o svemu tome voditi raËuna, kako se svega toga sjetiti i kako sve primijeniti u svakodnevnoj voænji, najbolje znaju u Mercedsovoj πkoli voænje Profi Training Centru u Wörthu. Potkraj πezdesetih godina proπlog stoljeÊa u Mercedesu su postali svjesni da teretna vozila svakim danom postaju sve kompliciranija i zahtjevnija, baπ kao i poslovi πto ih obavljaju. ObiËni kamioni s teretnim prostorom prekrivenim ceradom nisu viπe bili dovoljni, od kamiona se traæilo neπto viπe. PoËele su se montirati razliËite nadogradnje, brojni pomoÊni ureaji i sklopovi koji su obavljali mnoge poslove, no, joπ uvijek je njima rukovao Ëovjek. Pokazala se potreba za osposobljavajem vozaËa u upravljanju svim tim ureajima, a s vremenom i samim kamionima koji su postali prave tehniËko-

tehnoloπke riznice. U sklopu Mercedesove tvornice u Wörthu, otvoren je trening centar, najveÊi te vrste u svijetu. S vremenom je broj polaznika rastao, ali je rastao i broj programa koje je centar nudio. U poËetku je to bilo osposobljavanje vozaËa u upravljanju kamionima i pomoÊnim ureajima, a s vremenom su uvedeni sigurnosni treninzi za kamione i dostavna vozila, te eko-treninzi. Kroz treninge je proπle godine proπlo 30.600 polaznika, a iznimno zanimanje za trening potvruje i podatak da ih je godinu prije bilo 28.000. U trening centru sve je spremno za 2009. godinu, od tehniËkih i tehnoloπkih rjeπenja ugraenih u kamione, pa sve do ekoloπkih normi koje Êe tada biti na snazi. U sklopu tvornice ureen je poseban Customer Centar; na prostoru od gotovo 4.500 Ëetvornih metara sve je podreeno kupcu, odnosno vozaËu i korisniku Mercedesovih vozila. Izloæena vozila meu kojima gotovo da i nema dva jednaka, moguÊnosti testiranja pojedinih nadogradnji, restoran, sanitarni Ëvor s tuπevima za vozaËe, trgovina sa suvenirima, prostor za relaksaciju, sve je tu zbog kupca i vozaËa.

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 37

38 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Poseban je program u sklopu obuke pripremljen za flotne kupce. Program je zavrπilo viπe od 5.600 polaznika. Osim neizbjeænog sigurnosnog aspekta uporabe vozila u svakodnevnom prometu, svakim je danom sve znaËajnija i ekoloπka strana eksploatacije. ZahvaljujuÊi Mercedesovom treningu za vozaËe, u posljednjih su tridesetak godina izbjegnute mnoge nesreÊe, ali i saËuvane tone goriva, time i okoliπ. Nekolicina odabranih hrvatskih novinara imala je prigodu usavrπiti svoja vozaËka i ekoloπka znanja i nakon samo nekoliko sati πkolovanja potroπnju goriva smanjiti za 10 do 15 posto. Prvoga dana uz upoznavanje sa πkolom, njezinom povijeπÊu i ulogom proπli smo i

voænju u kojoj su temeljito snimljene naπe vozaËke navike, izazvane i neizazvane pogreπke u voænji, te registrirana potroπnja, broj promjena stupnjeva prijenosa i drugi podaci znaËajni za odreivanje profila vozaËa. Na 32 kilometra dugoj ruti koja je vodila po autocesti, kroz gradska i prigradska naselja, sve do najmanjih uliËica i industrijske zone upravljali smo Actrosom 1688 s natkrivenom poluprikolicom i ukupnom masom od maksimalnih 40 tona. U samo 32 kilometra Mercedesovi su struËnjaci uspjeli simulirati cjelokupan vozaËki radni dan, gotovo sve prometne situacije, od prometnih zaguπenja do leæerne voænje autocestom uz upotrebu tempomta i drugih Actrosovih elektroniËkih blagodati. Slijedio je teoretski

dio uz upoznavanje s moguÊnostima Telligent sustava promjene brzina, ali i sa sitnicama koje u svakodnevnom æivotu promaknu. Primjerice voænjom od 80 ili 85 km/h razlika u dolasku na cilj udaljen 100 kilometara samo je Ëetiri minute i 25 sekundi, ali je razlika u potroπnji veÊa od 5 posto. U konaËnici, sve je u rukama, moæda je bolje reÊi - u desnoj nozi vozaËa. Ako vozaË ne pretjeruje s okretajima motora i ako uspije kvalitetno procjenjivati situacije pred sobom, potroπnja se moæe znaËajno smanjiti. Zanimljivo je da za brzinu od 60-65 km/h kamionu optereÊenom s 40 tona tereta treba oko 70 kW, a za brzinu od 80-85 km/h veÊ 100 kW. Za uspon od samo 1 posto, koji golim okom nije ni vidljiv, potrebno je daljnjih 100 kW, a za 5-postotni uspon Ëak 600 kW snage. I to ako vozaË na vrijeme predvidi situacije na cesti te s odgovarajuÊim okretajima motora i s dovoljnom zalihom snage krene prema usponu ili zavoju. Ovisno o tome hoÊe li odabrati stupanj prijenosa 8H na 1.000 okretaja, 8 l na 1.200 ili 7H na 1.400 okretaja u minuti razlike u potroπnji pri istoj brzini mogu biti i do 2,5 litara na 100 kilometara. »emu tolika priËa oko kojeg decilitra goriva? Odgovor se krije u obiËnoj matematiËkoj raËunici: ako je veÊ na samo sto kilometara moguÊe uπtedjeti litru, a kamion dnevno prijee i do 700 kilometara, a usto tvrtka ima, recimo, pedesetak kamiona… RaËunica je vrlo jednostavna, a brojke velike i ozbiljne. Tim je viπe znaËajna uzme li se u obzir podatak da je troπak goriva viπe od Ëetvrtine svih troπkova poslovanja u cestovnom prijevozu. Pozornom i promiπljenom voænjom taj se troπak moæe svesti na gotovo 22 posto, a onda su i brojke vezane uz dobit na kraju godine neπto pozitivnije, oku i proraËunu ugodnije. Sutradan, nakon nastavka teorijskog dijela treninga ponovno smo se vratili na naπu testnu rutu i uspjeli potroπiti i do 15 posto goriva manje. S novim znanjima, istim kamionom, u istim uvjetima, samo dan poslije. Nakon toga postalo je potpuno jasno zaπto zanimanje za eko-trening vozaËa sve viπe raste, zaπto poslodavci investiraju u njihovo πkolovanje i zaπto se ovaj model πkolovanja πiri i izvan granica tvornice Wörth i izvan NjemaËke. Osobito nas je obradovao podatak koji smo nesluæbeno doznali, a to je da uskoro neπto sliËno moæemo oËekivati i u Hrvatskoj. Zanimanje i potreba za ovakvim naËinom πkolovanja vozaËa zasigurno postoje. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 39

DOSTAVNA VOZILA

Sprinterna duge staze

Nakon uspjeπnih 11 godina Mercedes-Benz je predstavio novu generaciju najpopularnijeg dostavnjaka u klasi do 3,5 tone nosivosti dostupnog u 1000 razliËitih verzija Moæda se zovu Sprinteri, ali su trkaËi na duge staze. Njih milijun i tristo tisuÊa uspjeπno juri cestama svijeta veÊ dugih 11 godina, a kako vrijeme prolazi sve su traæeniji. Ipak, sada je doπlo vrijeme da najprodavaniji europski dostavnjak u klasi do 3,5 tona dobije i svoju novu generaciju. I to ne bilo kakvu: novi Sprinter bez ikakve dvojbe otvara novu eru kada je rijeË o vozilima ove vrste. Prije svega veÊ izgledom 40 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

- kombinacija emocionalnog i racionalnog u vanjskom izgledu novog Sprintera rezultirala je potpunim skladom forme i funkcije. Naravno, vozilo se diËi i detaljima tipiËnima za Mercedes-Benz πto je, uza sve praktiËne zahtjeve, joπ jedan razlog prestiæa ovog modela. Sve u svemu, sigurni smo da jedno dostavno vozilo joπ nikada nije izgledalo tako dobro. Takav se izgled nastavlja i u interijeru koji

je napravljen od visokovrijednih materijala s lako Ëitljivim brzinomjerom i brojaËem okretaja. UpravljaË je multifunkcionalan, dok se dodatne informacije mogu vidjeti na posebnom velikom zaslonu. Za ugodu vozaËu brine se velika koliËina korisnih pretinaca: u vratima za velike boce za piÊe, trodijelni pretinac u ploËi s instrumentima te polica iznad vjetrobrana i na strani vozaËa i na strani suvozaËa. OdgovarajuÊa je i specifikacija opreme: svi su Sprinteri opremljeni elektriËnim podizaËima prozora, srediπnjim daljinskim zakljuËavanjem, vanjskim πirokokutnim ogledalima te anatomski konturiranim sjedalima. InaËe, ono vozaËko namjestivo je po visini. Takoer, dio je standardne opreme i vozaËki zraËni jastuk. Jednako je dugaËak i popis dodatne opreme. U Sprinter se opcionalno mogu ugraditi „keyless“ sustav (sustav koji vrata otkljuËava i otvara kada detektira iz kojeg smjera dolazi vozaË), biksenonska svjetla, suvozaËki, boËni i prozorski zraËni jastuci i sliËno. Naravno, ono posebno vaæno svim prijevoznicima moguÊnost je prilagoavanja vozila prema vlastitim potrebama. Nudi se doslovno tisuÊu verzija: razliËitih meuosovinskih razmaka, duljina, visina,

nosivosti, tipova karoserije, motora i mjenjaËa. Spomenimo samo neke najosnovnije vezije: na izbor se nude meuosovinski razmaci od 3250, 3665 i 4325 mm, Ëetiri duljine (od 5254 do 7343 mm) te tri visine: standardna, poviπenog i posebno poviπenog krova. Nosivost je u rasponu od tri do pet tona. Poznati dizelski motor OM646 obujma 2148 ccm i dalje je temeljni izbor, a dostupan je s Ëak Ëetiri snage - od 88 do 150 KS (65 do 110 kW). Novost je aluminijski trolitreni V6 dizel sa 184 KS i Ëak 400 Nm okretnog momenta, a svi dizeli zadovoljavaju norme Euro 4. Novi je i V6 benzinski motor obujma 3,5 litre s Ëak 258 KS, koji snagu prenosi na straænje kotaËe putem 5-brzinske automatike. Taj je mjenjaË opcija sa svim dizelskim motorima koji se standardno isporuËuju sa 6-brzinskim ruËnim mjenjaËem. U ponudi su i tri razliËita zavrπna prijenosa. U dobroj tradiciji Mercedes-Benza sve su verzije Sprintera serijski opremljene novom generacijom ESP sustava za stabilnost koji, uz ostalo, u kalkulacije uzima i masu te teæiπte vozila. Uglavnom, Mercedes-Benz je naËinio sve da Sprinter i sljedeÊih deset godina bude ono πto je veÊ sada: najbolje dostavno vozilo svoje klase koje se moæe nabaviti na træiπtu.

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 41

EUROLINE TRUCK RACING TEAM

KreÊemo po pobjede

Niko PuliÊ osluπkuje duπu novog motora

42 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

UoËi nove sezone EUROlineov Truck Racing Team i njegov vozaË Niko PuliÊ odiπu optimiznom - ovo je njihova godina

EUROlineov je Truck Racing Team spreman - i to ne samo za sudjelovanje na ovogodiπnjem prvenstvu, veÊ za pobjede. Niko PuliÊ i momËad veÊ su tjednima na testiranjima, posljednjih dana na francuskoj stazi Nogaro, a ovu sezonu veÊ sada nazivaju „svojom“. Sve to unatoË Ëinjenici da je konkurencija veÊa nego ikad prije: „Proπle je sezone nastupilo 56 vozaËa. Ove Êe ih sezone biti izmeu 65 i 70, πto znaËi da Êe biti prava umjetnost plasirati se u finalnu voænju u kojoj, ovisno o propusnosti staze, nastupa

izmeu 24 i 35 kamiona“, kaæe Niko PuliÊ, ali i uvjereno nastavlja: „Kada smo prije tri sezone kretali u ovu avanturu, rekao sam kako se tek 2006. godine mogu oËekivati pravi rezultati. Ta je godina stigla i ja s punom odgovornoπËu tvrdim: svaka pozicija loπija od treÊeg mjesta, odnosno pobjedniËkog postolja, bit Êe neuspjeh.“ Niko PuliÊ tvrdi kako joπ nikada u karijeri nije u boljoj formi oËekivao sezonu. Proπao je naporne kondicijske pripreme i fiziËki se osjeÊa sjajno, a kompletan je pristup

momËadi na najviπoj profesionalnoj razini. „U utrkama kamiona, kompetitivnima kakve veÊ jesu, improvizacija jednostavno nije moguÊa. Ili drugim rijeËima, svaka improvizacija znaËi barem pet mjesta nazad u poretku“, kaæe naπ najbolji automobilist. Jednako naporno kao PuliÊ, ali u radionicama EUROlinea, radila je i tehniËka ekipa na Ëelu s inæenjerom Zlatkom KvoËiÊem. Upravo je u tijeku izgradnja novog, treÊeg kamiona. On je 70 posto zavrπen i Niko Êe sigurno s njim nastupati - moæda ne veÊ na / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 43

EUROLINE TRUCK RACING TEAM

Markus Östereich, ing. Zlatko KvoËiÊ i Niko PuliÊ

Kalendar FIA TRUCK RACING CUPA 2006.

prvoj utrci, ali na drugoj (koja se odræava gotovo 45 dana poslije prve) sigurno. „Novi kamion ima homologiranu kraÊu, πto znaËi i lakπu kabinu, a to nam je proπle godine bio velik problem. Doduπe, i proπlogodiπnji Êe kamion imati takvu kabinu, ali on ipak nije konstruiran za nju. Svaki novi dio mijenja definitivnu konstrukciju kamiona. Iako se to ne bi reklo na prvi pogled, napraviti trkaÊi kamion teæe je nego napraviti trkaÊi automobil - svaka stvar mora pristajati na milimetar“, kaæe inæenjer KvoËiÊ. Napominje i kako ove sezone, za razliku od proπlih, imaju mnogo veÊu podrπku samog Mercedesa. Ondje se rade motor, mjenjaË, diferencijali, opruge, amrotizeri… i sigurno je da Êe momËad, odnosno Niko PuliÊ, ove godine imati vrhunski materijal. Uglavnom, sve je spremno za joπ jednu veliku sezonu u kojoj Êe EUROlineov Truck Racing Team pronositi slavu Hrvatske πirom europskih trkaliπta. Æelimo im puno sreÊe.

44 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

09/04/2006 28/05/2006 04/06/2006 18/06/2006 27/08/2006 10/09/2006 01/10/2006 29/10/2006

Cataluña (E) Misano (I) Albacete (E) Nogaro (F) Most (CZ) Zolder (B) Jarama (E) 24 Heures Camions - Le Mans (F)

Dupont (Converted)-5 12/12/09 10:22 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

FORMULA 1

PoËinje lov na dvostruku krunu Formula 1 ove godine zapoËinje novu eru. Velike promjene u pravilima, koje obuhvaÊaju format kvalifikacija, motore, gume i satnicu tijekom GP vikenda, uËinit Êe sezonu zasigurno posebno zanimljivom, a borbu momËadi i vozaËa znatnije izjednaËenom nego dosadaπnjih godina. Podsjetimo se, prije svega, osnovnih promjena u pravilima. Ove sezone motori su, radi smanjenja troπkova i poveÊanja sigurnosti, smanjeni po obujmu i broju cilindara - s trolitrenih V10 na 2,4-litrene V8. Snaga im je u prosjeku smanjena 200 KS, πto bi trebalo znaËiti tri do

I ove godine McLaren Mercedes ima samo jedan cilj: osvojiti konstruktorski i vozaËki naslov prvaka svijeta

46 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

pet sekundi sporije vrijeme po krugu u odnosu na proπlu sezonu - ovisno o karakteristikama staze. Promjena ima i u formatu kvalifikacija. Princip jednog kvalifikacijskog kruga zamijenit Êe jednosatne kvalifikacije podijeljene u tri dijela. U tih sat vremena podijeljenih u dva dijela po petnaest minuta te zavrπni 20-minutni „super pole“ - ponovno Êemo zajedno na stazi gledati sve bolide, baπ kao nekad. U prvom dijelu nastupaju sva 22 bolida, a na kraju tog prvog dijela πestorica najsporijih ispadaju iz daljnjih kvalifikacija i ovisno o postignutim vremenima zauzimaju posljednjih πest mjesta startnog poretka. Nakon petominutne pauze dotad postignuta vremena briπu se i preostalih 16 bolida ponovno juri vrijeme za ulazak meu 10

najbræih. Na kraju te dionice πestorica najsporijih ponovno ispadaju i zauzimaju startne pozicije od 11. do 16. mjesta. KonaËno, nakon joπ jedne petominutne stanke ponovno se briπu postignuta vremena i posljednjih 20 minuta preostala desetorica vozaËa bore se za startne pozicije od prvog do desetog mjesta. U svakom krugu vozaËi mogu odvesti koliko god krugova æele i kad æele, a ako se neki vozaË bez pravog razloga zaustavi na stazi ili blokira drugog vozaËa, njegova vremena bit Êe poniπtena. Gume se opet mogu mijenjati tijekom utrke. ©toviπe, vozaËima je na raspolaganju neπto viπe guma nego πto su ih imali u 2005. godini - ukupno sedam setova guma za suho vrijeme, Ëetiri seta za kiπu te tri seta za ekstremno kiπne uvjete. Svaki vozaË prije poËetka kvalifikacija mora odrediti na kojoj

Kalendar 2006. 12/03/2006 19/03/2006 02/04/2006 23/04/2006 07/05/2006 14/05/2006 28/05/2006 11/06/2006 25/06/2006 02/07/2006 16/07/2006 30/07/2006 06/08/2006 27/08/2006 10/09/2006 01/10/2006 08/10/2006 22/10/2006

Bahrain Malezija Australija San Marino Europa ©panjolska Monaco Velika Britanija Kanada SAD Francuska NjemaËka Maarska Turska Italija Kina Japan Brazil

Sakhir Sepang Melbourne Imola Nurburgring Barcelona Monaco Silverstone Montréal Indianapolis Magny-Cours Hockenheim Hungaroring Istanbul Monza Shanghai Suzuka Interlagos

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 47

FORMULA 1

McLaren (VB) McLaren, Woking Busines Park GU21 5JY, England Bolid MP4-21 Prvi GP-nastup 1966. Konstruktorski naslovi 8 VozaËki naslovi 11 Pobjede 147 Pole position 122 Ukupan broja bodova 3041,5 Broj GP-nastupa 596

Êe se komponenti/vrsti gume (mekπe/tvre) natjecati. Nakon πto je lani momËad Renaultu morala prepustiti oba naslova, iako je ostvarila najviπe pobjeda (10), momËad McLaren Mercedes i u ovu sezonu ulazi samo s jednim ciljem: osvojiti oba naslova prvaka. Razloga za optimizam ima: bolid bi trebao biti poπteen problema s pouzdanoπÊu (rak-rane proπle sezone), vozaËi su vrhunski, baπ kao i organizacija momËadi.

©toviπe, da je momËad na poËetku puta buduÊe dominacije, najbolje govori i Ëinjenica da je veÊ prije poËetka sezone svoj dolazak u McLaren poËetkom 2007. godine objavio aktualni svjetski prvak, trenutaËno vozaË Renaulta Fernando Alonso. Jedina otegotna okolnost mogao bi biti odlazak dosadaπnjeg glavnog konstruktora Adriana Neweya, ali je sigurno kako je vlasnik momËadi Ron Dennis u Paddyju Loweu pronaπao dostojnu zamjenu za njega.

©ef momËadi Ron Dennis TehniËki direktor Paddy Lowe Glavni dizajner Mike Coughlan Glavni inæenjer Tim Goss Mercedes motorsport, direktor Norbert Haug TrkaÊi inæenjer - Raikkonen Mark Slade TrkaÊi inæenjer - Montoya Phil Prew

Kimi Raikkonen 17. listopada 1979., Espoo, Finska, oæenjen, 175 cm, 62 kg

Zanimljivosti • Kimi Raikkonen i Juan Pablo Montoya ove Êe sezone uÊi u klub vozaËa s viπe od 100 startova na velikim nagradama. • McLaren Êe na VN Europe proslaviti svoj 600. Grand Prix, a sve je poËelo u Monaku 1966. godine. • Kimi Raikkonen i Juan Pablo Montoya u ovu sezonu ulaze bodovno izjednaËeni. Obojica su dosad osvojili 281 bod, a Montoyi su za to trebale dvije utrke manje. • Ove Êe sezone na stazi biti Ëak tri vozaËa s titulom prvaka svijeta: Fernando Alonso, Michael Schumacher i Jacques Villeneuve. • »ak je deset ovosezonskih vozaËa pobijedilo na utrci za velike nagrade: Alonso, Fisichella, Raikkonen, Montoya, M. Schumacher, R. Schumacher, Trulli, Barrichello, Coulthard i Villeneuve. 48 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Pobjede Ukupno bodova Broj GP-nastupa Pole position Podiji Prvi GP-nastup Najbolji rezultat

9 271 86 8 30 Melbourne 2001. 2. mjesto 2003. i 2005.

Juan Pablo Montoya 20. rujna 1975., Bogota, Kolumbija, oæenjen, jedno dijete, 168 cm, 72 kg Pobjede Ukupno bodova Broj GP-nastupa Pole position Podiji Prvi GP-nastup Najbolji rezultat

7 277 85 13 28 Melbourne 2001. 3. mjesto 2002. i 2003.

Optima Centrex (Converted)-11 12/12/09 10:29 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

EUROline SERVISNA PRI»A

Odgovornost kao osnova Pribliæavanje Europi i standardima koji tamo vrijede jedna su od glavnih medijskih tema danas. Meutim, u javnosti se malo zbori o onome πto veÊ funkcionira prema mjerilima kojih se ne bismo posramili nigdje u Europi. Jedno od takvih mjesta sasvim je sigurno EUROlineov servis. Kako? ProËitajte priËu koja ne poËinje s tradicionalnim: “NekoÊ davno, u zemlji toj i toj æivjeli su…” Ova priËa poËinje nekim drugim rijeËima. Poput onih kojom korisnike EUROlineovih servisnih usluga doËekuju Ferdo PoËuËa, Miro BaËak, te kolaudatori i ostali profesionalni djelatnici servisa. Da bi vozilo stiglo od toËke A do toËke B, priËa kreÊe od samog proizvodaËa. “Drugi je korak u toj priËi gorivo koje joπ uvijek ne udovoljava normi DIN 590 za dizel i 50 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

DIN 228 za benzin. Naravno, ima li gorivo viπe sumpora i neËistoÊa nego πto je dopuπteno normama, mogu se pojaviti odreene poteπkoÊe koje servis mora rijeπiti. Veliku odgovornost ima i sam vlasnik ili korisnik vozila. Upute za uporabu danas su sve opseænije i rijetko ih tko proËita do kraja. Povremeno se stoga dogaa da zbog neznanja sam korisnik uzrokuje kvar ili vozilo ne odradi na æeljeni naËin ono πto je korisnik zamislio. ZadaÊa je servisa i educirati vlasnika. No, ni tu nije kraj jer vaæan su Ëimbenik i naπe ceste i sve njihove neravnine i rupe zbog kojih treba pripaziti na podvozje”, priËa je s kojom gospodin Ferdo PoËuËa upoznaje kupce s ulogom i moguÊnostima EUROlineova servisa, jednog od rijetkih u Hrvatskoj koji svoje korisnike doËekuje s radnim vremenom od 8 do 21h.

“U cijeloj je priËi stvar priliËno jednostavna - odræavati ispravnost vozila i time stvoriti zadovoljnog vlasnika ili korisnika”, istiËe. I s te je strane potpuno u pravu jer ne jednom potvrena je priËa da prodavaËi vozilo prodaju kupcu vozilo samo prvi put, a ako se kupac vrati i po drugo, treÊe vozilo iste marke, to je zasluga postprodaje - posebice servisa i servisnih usluga kao πto su Servis 24h, Mobilo, ISP - besplatno propisano redovito odræavanje za Mercedes-Benzova vozila… Da bi se kupac uistinu vratio po drugo i treÊe vozilo, sve mora funkcionirati savrπeno od doËeka do probne voænje nakon popravka i izdavanja raËuna. »ini se jednostavno, meutim, organizacijski i izvedbeno rijeË je o pravoj znanosti koja poËinje u organizacijskim

Stanka LasiÊ Ivica Turkalj

uspjeha 'Prema vozilu koje vam je povjereno morate osjeÊati veliku odgovornost, veÊu nego prema svom vozilu. Naime, uæitak i sigurnost drugih ljudi ovise o vaπem radu. Toga smo svjesni svi ovdje', rekao nam je Anelko Vargek, jedan od najiskusnijih u EUROlineovu servisu koji ima 56 zaposlenih i 10 uËenika

Miro BaËak

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 51

EUROline SERVISNA PRI»A

Damir HræiÊ

grafikonima, a provodi se u djelo od prijamnog pulta, mini dijagnostike, predaje naloga poslovoi, dijagnostike vozila, dogovora s kupcem, organizacije popravka i predaje naloga mehaniËaru, naruËivanja i izuzimanja dijelova, samog popravka, njegove kontrole s probnom voænjom, normiranja te izrade raËuna i predaje vozila stranci. Pri tome nismo spomenuli ni sva moguÊa πkolovanja jer, baπ kao πto se i lijeËnici moraju stalno usavrπavati kako bi se na odgovarajuÊi naËin brinuli za svoje pacijente, tako i mehaniËari, elektriËari, limari, lakireri… moraju takoer neprestano usavrπavati svoja znanja i uvjeæbavati odreene procedure za toËno odreene modele, kako bi mogli na pravi naËin voditi brigu o svojim “pacijentima”. Moæda smo najbolji opis posla dobili od Anelka Vargeka, jednog od najiskusnijih me-

haniËara: “ Uvijek je lijepo kad neπto dovedeπ u red. Zbog toga se i bavimo ovim poslom. Ali on je, prije svega, Ëista odgovornost i mogu ga raditi samo odgovorni ljudi. Sa sigurnoπÊu tvrdim kako nema neprofesinalnosti jer naπe pogreπke na cesti za nekog mogu biti kobne. Znate za priËe o mehaniËarima i alkoholu, ali kod nas vam toga nema. Dok traje radni tjedan, mi smo vam svi - mlijeËni ljudi.” Prema njegovim rijeËima, a valja mu vjerovati jer u EUROlineu je od samih poËetaka, auti su iz generacije u generaciju sve sloæeniji pa i mehaniËari sve ËeπÊe i ËeπÊe moraju na obnovu znanja. No, kaæe kako su i uvjeti

Damir KaziÊ Zoran KovaË i Damir DerdiÊ

52 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Anelko Vargek

Branko MatijaπÊiÊ

rada stalno sve bolji i bolji, oprema i alati sve savrπeniji, a procedure prilagoene optimalnom koriπtenju vremena. “Pogledajte. Svako radno mjesto ima raËunalo i pri dolasku vozila upisujemo kakva mu je dijagnoza te kada poËinjemo raditi. Posao mora biti odraen u roku koji je za otklanjanje takvog kvara predvien normama

proizvoaËa i toga se dræimo”, kaæe gospodin Vargek priznajuÊi da je njegovoj generaciji katkad malo teæe s raËunalima, ali da se uvijek nae netko komu kompjutori bolje leæe. Odmah uz “mehaniku”, gdje Êe veÊina odmah primijetiti iznimnu ËistoÊu, nalazi se odvojena prostorija u kojoj caruju majstori lima, koja pak djeluje kao apoteka. Meu nji-

ma se istiËu Damir KaziÊ te lakireri. Zapravo nema toga πto ova ekipa ne moæe sloæiti, a mnogi vlasnici vozila koji su imali cestovne “bliske susrete” tvrde da nakon njihova tretmana automobili dolaze kao novi. “Usavrπavanja koja prolazimo su stalna. Kako izae novi model, redizajn… mi odradimo πkolovanje. Osim toga, pomaæu nam i najmoderniji alati. Primjerice imamo najmoderniji radni stol za limarske popravke uglavnom svih marki grupe DaimlerChrysler, stol za umjeravanje geometrijskih veliËina podvozja i to posebno za osobna i posebno za gospodarska vozila, a naπa je ekoloπka lakirnica s moguÊnoπÊu rada i s vodenim bojama jedna od najmodernijih u Hrvatskoj”, istiËe majstor KaziÊ. I uistinu, za vozila u limarskoj radionici teπko da se moæe reÊi jesu li potpuno nova pa su zbog ogrebotina u transportu doπla na “glanz” ili su proπla kroz kakvu teæu havariju. No EUROlineov servis pa tako ni njegov obilazak nije potpun bez prolaska kroz poseban odjel za gospodarska vozila. U prijemu i Ëekaonici tu Êe vam ponuditi besplatne sendviËe i kavu dok Ëekate. A samo Ëekanje svodi se na minimum. Svjesni Ëinjenice da su gospodarska vozila sredstvo rada, alat za zaraivanje, posebna se briga vodi o

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 53

EUROline SERVISNA PRI»A edukaciji i ulaganju u servis gospodarskog programa. Naime, svaka minuta provedena u servisu za vlasnika je - izgubljen novac. “A nema toga πto mi ovdje ne moæemo napraviti. Naπi su majstori vrhunski struËnjaci, a osim raËunalne dijagnostike, od posebnih alata tu je i ureaj za skidanje kabina gospodarskih

Svemir Berger

54 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

vozila, zatim ureaj za strojnu obradu koËnih frikcijskih povrπina gospodarskih vozila, kran te preπa od 100 tona”, istiËe poslovoa i kolaudator za gospodarski program Marinko Borovec. Iako veÊina korisnika usluga servisa zabrinuto ulazi, vrlo brzo osmijeh im se vraÊa na lice, Ëim se uvjere u profesionalnost, brzinu i susretljivost struËnjaka koji su samo njima na raspolaganju. Upravo ta dostupnost zbog produæenog radnog vremena, profesionalnost i usavrπe-nost te iznimna odgovornost prema poslu EUROlineov servis veÊ su davno uveli u Europu.

motor presse 55 (Converted)-10 12/12/09 10:28 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

HI-tech stil cjelokupnog MMC-a izvrsno podræava i sluæbena smart fortwo flota

radijski reporter smart fortwo ToËno na prvi dan proljeÊa prije deset godina popularni Obiteljski radio na 89, 7 MHz oglasio se u eteru. Odnedavno njihov je vozni park obogaÊen smartovima fortwo za koje πarmatne gradske reporterke tvrde da su idealni partneri u svakodnevnoj jurnjavi gradskim ulicama Potraga za idealnim automobilom kojim Êe gradska redakcija popularnog Obiteljskog radija pratiti sva vaænija zbivanja u gradu Zagrebu nije dugo trajala. Medijski mogul Juraj HrvaËiÊ imao je jasnu sliku kakav automobil moæe najbolje pratiti jedinstven imidæ Multimedijskog centra, jedinog takvog u nas. Iza moderne arhitekture snaæne vanjπtine krije se pravo malo medijsko carstvo raporeeno na pet katova, odakle informacije 56 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

i glazba posredstvom etera Medija servisa, Obiteljskog radija, Narodnog radija, pa i Z1 televizije putuju diljem Hrvatske. Radni prostor dizajniran je moderno, dominiraju æive poticajne boje, a najnovija tehnologija nije samo u sluæbi funkcioniranja redovitog programa veÊ i brojnih promocija, tiskovnih konferencija te glazbenih show programa. Na taj naËin broj korisnika MMC-a proπiruje se i listom poslovnih partnera. Zato je

sluæbeno vozilo πarmatnih reporterki moralo biti praktiËno, lako upravljivo te iznad svega snaæne osobnosti i dojmljivog dizajna. Potraga je zapoËela i zavrπila u EUROlineovu salonu na Jankomiru. Dva su smarta s benzinskim motorima veÊ za dva dana krenula reporterskim gradskim putovima. Mlade novinarke zaËas su se naviknule na svoje nove ljubimce, a koliko je ovaj izbor pravovaljan, dokazuju i njihovi komentari.

Marija DrmiÊ (23): Zaljubljena u smart

Jelena RibiÊ (21): Parkiram gdje drugi ne stanu

Oduπevila me vijest o dolasku smarta u naπ tim i stvarno sam jedva Ëekala da sjednem za njegov upravljaË. Vjeπta sam vozaËica, a kako zbog prirode posla za upravljaËem provodim i po nekoliko sati dnevno sa smartiÊem sam se brzo zbliæila. Sve πto sam prije Ëula - sada se potvrdilo i u praksi. Mislim da je to najbolji automobil za grad, a svia mi se i πto nas svi prepoznaju gdje god krenuli. Nakon obitelji i deËka, smart je definitivno moja treÊa velika ljubav.

Jako mi se svia. Poseban po liku, a praktiËan po obliku. Najviπe mi se svia πto ga mogu parkirati tamo gdje drugi auti niti pomisliti ne mogu. Ipak, trebalo mi je vremena da se naviknem na njegove iznimno male dimenzije i pomalo drugaËiju perspektivu pri pogledu kroz retrovizor prilikom parkiranja. MjenjaË koristim u automatskom naËinu rada jer mi je tako jednostavnije u gradskom stanikreni ritmu. IspoËetka me plaπio pogled u retrovizor kada se iza mene nalazi kamion ili autobus, ali sad sam se veÊ navikla.

Silvija Londero (23): Nema kaπnjenja radi parkinga Reporterski posao vodi nas u uæi centar grada gdje je doista problem pronaÊi parking, a i prometni Ëepovi katkad neugodno iznenade. Naravno, uvijek kada ne treba. Usto, radi zgusnutog radnog ritma, nerijetko je potrebno u kratko vrijeme stiÊi s jednog kraja grada na drugi. Koliko god rano krenule, zbog guæve ili traæenja parkinga prisiljene smo stizati u posljednji Ëas, no otkad je okretni smart dio ekipe - probijanje kroz guævu puno je lakπe. ©to se parkinga tiËe, dovoljno je reÊi da na jedno parking mjesto bez problema stanu dva smarta. ‘Cool’ imidæ, vesele boje unutraπnjosti i naravno dobar radio samo su plus viπe. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 57

STRAST PUTOPIS

©to znaËi putovati, πto znaËi ot Piπe Miroslav »ABRAJEC

P a r t i r c ‘ e s t m o u r i r u n peu… Koliko li je istinito ono πto kazuje ova stara francuska, na æivotnom iskustvu temeljena, izreka da o t p u t o v a t i z n a Ë i u m r i j e t i m a l o ! »ovjek ostavlja dio svojega æivljenja u prostoru i u vremenu u kojima je æiveÊi boravio. SjeÊajuÊi se minuloga u svojim promiπljanjima, piπuÊi o doæivljenom, snagom oæivljavateljske rijeËi vraÊamo æivljenju komadiÊe svojeg umiranja, pripitomljujemo neizbjeænost prolaznosti. Premda je upravo do stajaliπta u baziliku Gospe Trsatske dovijugao sasvim nov (i s p o d Ë e k i Ê a) Mercedesov autobus-harmonika, odluËujem se ipak za spuπtanje u grad starim teπko izbrojivim trsatskim stepenicama: puπtam da lijepi i udobni autobus elegantno odvijuga prema prometnom t e r m i n u s u podno RijeËanima drage Dvorane mladosti. Æelim gledati, æelim vidjeti, æelim osjetiti grad koji sam posvojio, koji je (nadam se) posvojio mene, koji je po toj uzajamnosti postao definitivno moj grad. Rijeka proæivljava upravo sada (a poËelo je to u devedesetim godinama tek minulog stoljeÊa - tisuÊljeÊa u kojima je gubila i izgubila svoje industrijsko naslijee) svoj magiËni urbanistiËki trenutak: Rijeka se iz dana u dan pomlauje, poljepπava, modernizira. Ostavivπi iza sebe drugu, Ëudnu, teπko razumljivu socijalistiËku dezurbanizaciju, koja je bila nezaustavljiva unatoË ambicioznoj socijalistiËkoj industrijalizaciji, oni koji su sada na demokratski naËin izabrani da upravljaju komunalnim djelatnostima prionuli su uz poslove uzorne urbanizacije. Preureuju se i funkcionalno ureuju gradske prometnice s nizovima skladnih ostakljenih autobusnih Ëekaliπta; obnovljene su ulice, trgovi, parkovi; zasauju se ukusno biranim cvijeÊem i zelenilom lijehe razasute po cijelom gradu; podignut je prelijepi, leprπavi, bijeli Most hrvatskih branitelja preko Mrtvoga kanala; rekonstruiran je i uljepπan, zajedno s okoliπem πiroki most-spojnica izmeu dvaju dijelova dugo podijeljenoga grada na RjeËini. Na jednu od ograda Titova mosta, nedaleko od kamene ploËe s rijeËima 58 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

onoga koji je zasluæan da je stara nepravedna granica izbrisana, naslonjen je kip Janka PoliÊa Kamova, u pozi u πetnji zastalog pjeπaka meu pjeπacima, kao definitivno p j e s n i Ë k o svjedoËenje da je sve πto oko zahvaÊa na lijevoj i na desnoj obali vode koja mu je dala ime, jedan grad: g r a d R i j e k a . Tolerantni R i j e Ë a n i - F i u m a n i ne zaziru i od talijanskog toponima F i u m e, c i t t à d i F i u m e: za njih talijanski jezik nije strani jezik… Gore visoko iznad RjeËine, bijele se frankopanske kule πto kao straæari bdiju nad sjedinjenim, j e d n i m gradom. Kada se oËima obuhvati urbana cjelina, od visokih kula trsatske Gradine, preko skladnih kuÊa na padinama strmog brijega, Titova πirokog mosta koji nadsvouje vode πto protjeËu trome prema svom uπÊu, u srediπtu luke oiviËenom velikim dizalicama, preko Mrtvog kanala i obale, koje povezuje elegantna silueta Mosta hrvatskih branitelja, do straænjeg proËelja Kazaliπta, do luËkih postrojenja, lukobrana i mora… vieno sugerira, osobito sada kada su kesteni ispred Continentala raskoπno ukraπeni bijelim i ruæiËastim cvjetovima, da je grad na RjeËini uistinu lijep, a ne samo marljiv, radiπan, produktivan. Doite, pogledajte, uvjerite se! Moje me flanersko kretanje dovodi pred zdanje HNK Ivana pl. Zajca. Zastajem ugodno iznenaen pred velikom novoπÊu: marljive i spretne ruke rijeËkih radnika u vrlo su kratkom roku izmijenile veliki prostor ispred Kazaliπta, i to toliko da se samo sobom nameÊe pitanje je li to isti onaj dio grada koji smo joπ j u Ë e r gledali… Trg je pretvoren u raskoπni perivoj pun cvijeÊa i zelenila, s brojnim klupama koje pruæaju priliku RijeËanima i njihovim gostima (meu kojima su najpoæeljniji oni koje zovemo t u r i s t i m a . . . ) da uæivaju u oplemenjenom prostoru izmeu dugog paviljona trænice (koji se pokazuje kao valjana arhitektonska pozadina) i plemenitog klasicistiËkog stupovlja na proËelju najljepπeg kazaliπta u Hrvatskoj. U sredini, na visokom postolju, stoji uspravan Ivan pl. Zajc (joπ uvijek bez πtapa koji su mu ugursuzi, ne bez osebujne mladenaËke duhovitosti, ukrali dok je stajao u razini pjeπaka…): volio bih da se ponovno spusti do razine prolaznika, da im bude

bliæi, familijarniji (i da im kaæe πto misli o Dæamonjinoj ËeliËnoj kugli - fontani…). UpuÊujem se uzorno poploËanim pjeπaËkim prometnicama, od JelaËiÊeva trga (od japanske fontane), preko Garibaldijeve ulice i πirokog funkcionalno ureenog Korza na granitne ploËe po kojima su brojni kafiÊi gusto poredali svoje stolove i udobne, πarenim jastucima obloæene, stolice i suncobrane, prema Trgu Republike Hrvatske na kojemu se u jednoj od poslovnih zgrada nalazi rijeËko sjediπte predstavniπtva EUROlinea. I opet sam morao zastati pred jednom vrijednom urbanom perspektivom - onom koja ima svoju potpunost samo kada je uz obalu po svojoj duæini privezan neki od velikih Jadrolinijih brodova (poæeljan je Marko Polo). Visoka, bijela struktura Marka Pola na morskoj strani, a na uzvisini, ponad stepeniπta: monumentalno bijelo zdanje, πto ga po zakonu inercije joπ uvijek zovemo Guvernerova palaËa (premda je vrijeme ugarskih guvernera veÊ davno proπlo) - kao da Ëine cjelinu. Izmeu ovih rubnih urbanih odrednica nalaze se Gimnazija, luksuzni hotel Bonavia, SveuËiliπna knjiænica (joπ je nerijetko zovemo NauËna biblioteka). Galerija moderne umjetnosti, na drugoj, istoËnoj strani (u povijesnom zdanju u kojemu su hrvatski osvijeπteni RijeËani imali u K und K vremenima svoj elitni klub i narodnu Ëitaonicu); na zidu prolaza prema trgu u pozadini, na kojemu je zdanje u kojemu su nekada bili rijeËki municipalni uredi (Municipio - Municipij), postavljena je komemorativna ploËa R i j e Ë k o j r e z o l u c i j i i Franu Supilu, hrvatskom politiËaru koji zasluæuje dostojniji spomenik u gradu u kojemu je mudro djelovao od poprsja postavljenog pred ulazom u njegov Novi list. U novije vrijeme u njemu su bili uredi rektorata rijeËkog SveuËiliπta, a sam trg (nazvan s pravom Trg RijeËke rezolucije) dugo je, svojom pravilnom Ëetverokutnom zatvorenoπÊu, kao funkcionalni prostor za spektakle, za h a p p e n i n g s, sluæio kao ljetno kino na otvorenom i veÊ se pokazao i dokazao svojom pozicijom u povijesnoj jezgri grada, povuËen i optoËen arhitektonskim kulisama (tu su i dominikanski samostan i crkva s monumentalnim baroknim proËeljem, a i zgrada u kojoj svoje sjediπte

putovati, πto znaËi sjeÊati se… ima rijeËko EUROlineovo predstavniπtvo jedna mu je od kulisa). U sklopu R i j e Ë k i h l j e t n i h n o Ê i bit Êe u toj d v o r a n i p o d v e d r i m (zvjezdanim…) nebom predstavljena ljupka Mozartova opera C o s ì f a n t u t t e kao jedna blistava zvijezda festivalskog sazvijeæa. Jedna osobitost, jedna eminentna rijeËka posebnost, jest, bez sumnje, u relacijama kulture, Ëinjenica da u gradu na RjeËini djeluje i n t e n d a n t i c a. Dok kazaliπtima u drugim gradovima upravljaju muπkarci (intendanti), rijeËkom kazaliπnom kuÊom upravlja æena (intendantica): Mani Gotovac. Nositeljica prezimena πto u hrvatskoj kulturi oznaËava autentiËne vrijednosti (Jakov Gotovac, Vlado Gotovac…) r e æ i r a (povjeravajuÊi operativna reæiranja najboljim redateljima) cjelokupnost predstavljaËkih zbivanja u rijeËkoj sredini. Spominjem u ovom kontekstu smiono stavljanje na scenu K a r o l i n e R i j e Ë k e s kontroverznom Severinom (posljedica: pun pogodak) i reæiju proslave pedesete obljetnice glumaËke aktivnosti Neve RoπiÊ (reæiju »ehovljeva G a l e b a , u kojoj je slavljenica superiorno oæivjela lik Irine Nikolajevne Arkadine, povjerila je Jagoπu MarkoviÊu). Njezine konferencije za tisak, njezini intervjui objavljeni u N o v o m l i s t u, njezina pojavljivanja u javnosti nose poËast osobnog stila: odabrane rijeËi, bujna

sintaksa njezinih reËenica, osebujna tehnika govorenja, odijevanje, frizura, gestika - sve barokno zasiÊeno - nameÊu se pozornosti javnosti kao vrijednosna Ëinjenica koja obogaÊuje duhovnost sredine u koju je iz Zagreba (preko Splita) doπla. SimptomatiËno je (i simpatiËno…) kako Intendantica (osim velikog poËetnog slova valjalo bi njezinu funkciju Ëastiti i talijanskim prijedlogom s o v r a - s o p r a: l a S o v r a i n t e n d a n t e ) najavljuje svoje (po zamisli, po operativnoj razradi) R i j e Ë k e j e t n e n o Ê i . Uostalom, sâm naslov ove manifestacije - RijeËke ljetne noÊi - asocira na Shakespeareov S a n I v a n j s k e n o Ê i , dakle na jedno vrlo snovito kazaliπno djelo. Ta noÊna snovitost, sa zvijezdama na nebu, u moru i na pozornicama grada Rijeke, o Ëemu priËa i sazvijeæe na svim naπim plakatima, bit Êe, nadam se - dogaaj sveukupnosti! Pojedina scenska (estradna) zbivanja kao blistave zvijezde jednog sazvijeæa! Prije nego πto stignem u Zagreb, moram razmisliti o onome πto Êu prijateljima i znancima reÊi o rijeËkim osobitostima, i domisliti se tome kako formulirati svoje sugestije o tome πto bi joπ valjalo poduzeti, u korist Rijeke, u korist Hrvatske, a i u korist svih onih koji mogu i æele djelovati i sudjelovati u opÊem napretku. I eto, u πetnji Rijekom, prikupljajuÊi dojmove, d o m i s l i o s a m i

o n o s t a n o v i t o n e π t o o Ëemu veÊ dugo mislim; domislio sam to upravo za svoje prijatelje iz EUROlinea! MoÊni automobilski koncern koji je æivo zainteresiran (i prestiæ je u pitanju) za vrhunska automobilistiËka natjecanja (za Formulu 1, u prvom i najviπem redu) mogao bi trkaËku pistu na Grobniku ako ne baπ p o s v o j i t i u punom smislu ovog zahtjevnog glagola (neka mi Ëitatelji dopuste da iznesem i takvo svoje intimno priæeljkivanje), onda barem pokrenuti udruæenu inicijativu sa svima koji bi mogli i umjeli u njoj sudjelovati, inicijativu koja bi tu pistu mogla preobraziti u svjetski, poæeljni, nezaobilazni, natjecateljski punkt. Formula 1 na Grobniku, Formula 1 u Hrvatskoj - trka za G r a n d P r i x Hrvatske! Smiona zamisao, no realizacija je, Ëini mi se i nadam se, temeljeÊi svoju æelju u vienom i doæivljenom, uistinu moguÊa. O d g o v o r n i iz EUROlinea veÊ su na Grobniku vrlo uspjeπno organizirali i realizirali niz automobilskih promotivnih manifestacija (prezentacija, testiranja). Valja iÊi dalje, povezati se, djelovati u skladu s vizijom; valja dosegnuti i najambiciozniji cilj. U jednoj francuskoj djeËjoj pjesmici mama lastavica svoje mladunce potiËe na vrhu visoka zvonika s kojeg bi se valjalo baciti i poletjeti: C o u r a g e, m o n p e t i t , otvori svoja krila, baci se, poleti i leti…

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 59

Jadransko (Converted)-7 12/12/09 10:26 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

PROBOJ U EUROPU

Marka Dodge na europsko træiπte dolazi s potpuno novim i originalnim modelom: Caliber je prvi kompakt grupe Chrysler napravljen da se istakne veliËinom, originalnim dizajnom i iznimnim stupnjem praktiËnosti

Nekom Ëudnom povijesnom igrom sluËaja, Dodge nikada nije uspio prijeÊi Atlantik. A rijeË je o jednoj od najpoznatijih, tradicionalnih ameriËkih automobilskih marki, osnovanoj joπ davne 1914. godine. ©toviπe, u

danaπnjem koncernu DaimlerChrysler ona dræi drugo mjesto po prodaji - iza nepobitnog Mercedes-Benza - a peta je naprodavanija marka u SAD-u. Meutim, ameriËki se “ovan” sprema udariti i u Europu, a oruæje mu je pot/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 61

PROBOJ U EUROPU

puno novo. Da i analogija bude potpuna, ime mu je Caliber. Poznat prije svega po pickup vozilima, Dodge je dio tog imidæa odluËio prevesti i u svoj prvi europski model. Caliber je, doduπe, igraË u klasi kompaktnih automobila, ali Êe Volkswagenu Golfu i kompaniji konkurirati svojom optiËkom jedinstvenoπÊu i robusnoπÊu. Naime, Caliber je Ëak 7 cm veÊi od Golfa, a na velikim kotaËima promjera 17 ili 18 cola djeluje poput kakva kompaktnog SUV-a. Dizajn vrlo oËito pokazuje sve osobine marke Dodge: snagu, izdræljivost i praktiËnost. Sve te odlike oËigledne su i u interijeru automobila koji je napravljen tako da bude jednostavan za odræavanje i praktiËan za svakodnevnu uporabu. Mnoπtvo detalja nije, barem do sada, bilo uobiËajeno u ovoj klasi. Tako su dio opreme i kvalitetan zvuËni sustav marke Boston Acoustics, posebni pretinac za rukavice u kojem se mogu hladiti Ëetiri velike plastiËne boce za piÊe, srediπnja ladica

62 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

s pretincem koja se moæe pomicati naprijed-natrag za osam centimetara, preklopna prednja sjedala koja se pretvaraju u stoliÊ te prtljaænik obloæen vinilom, koji je moguÊe izvaditi i lako oprati. Temeljni Êe motor biti 1,8-litreni Ëetverocilindraπ sa 140 KS, a slijede ga motori iz iste “world engine” obitelji obujma dvije i 2,4 litre. Poslije u ponudu dolazi i dvolitreni turbodizel sa 140 KS koji Êe - nema dvojbe - na europskom træiπtu biti najzanimljiviji. Taj Êe motor biti kombiniran sa 6-brzinskim mjenjaËem (benzinski s 5-brzinskim), a imat Êe i serijski ugraen ESP sustav za odræavanje stabilnosti. InaËe, uz benzinske motore nudit Êe se i bezstupanjski CVT automatski mjenjaË. Nema dvojbe kako nakon Dodgea Calibera klasa kompaktnih automobila viπe nikad neÊe biti ista. Naravno, ovom modelu slijedi vrijeme dokazivanja na træiπtu koje nije upoznato sa svim vrijednostima marke, ali su osobine Calibera zaista takve da ga moæemo nazvati kompaktom velikog kalibra.

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 63

KONCEPTI

Chrysler je na salonu u Detroitu pokazao Imperial, koncept vrhunske limuzine i reminiscenciju na model iz 50-ih godina

Carski Chrysler

64 / STRAST / OĂ&#x2020;UJAK 2006 /

Novo nije ime, a nije ni ideja: 30-ih, poslije i 50-ih godina proπlog stoljeÊa, automobili imena Imperial bili su Chryslerove admiralske krstarice, luksuzne limuzine ujedno elegantne, provokativne i inspirirajuÊe. Meutim, njihova je suvremena izvedba potpuno nova: s klasikom kao uzorom, ali i æeljom da se nastavi tradicija sjajnih konceptnih automobila kao πto su bili d’Elegance i Falcon (u posljednje vrijeme i Chronos and Firepower) napravljen je Imperial Concept. On nadilazi ideju automobila kao “obiËnog” vozila: neodoljivo podsjeÊa na skulpturu te simbolizira plemenitost i danas gotovo zaboravljenu vjeπtinu ruËnog oblikovanja karoserija. Proporcije su ono πto je kod automobila klase Imperiala najteæe pogoditi. Meuosovinski je razmak vozila 312,42 cm, a cijeli je automobil Ëak 43,18 cm duæi i 15,24 cm viπi od aktualnog modela 300C s kojim dijeli osnovne dizajnerske odrednice. Krov je pomaknut unatrag kako bi se poveÊala kabi-

na, a putnici sjede 18 centimetara viπe nego u spomenutoj limuzini. Automobil, postavljen na kotaËe promjera 22 cola, djeluje suvereno i moÊno. KlasiËni i moderni detalji dopunjuju se: straænja svjetla imaju oblik s prethodnih Imperiala, ali su napravljena od LED dioda. Jednako je i s prednjim svjetlima, oblikovanim od poliranog aluminija, u koje su stavljeni projektorski reflektori. U unutraπnjosti namjera je bila naglasiti kako je Imperial, unatoË svojoj veliËini, automobil namijenjen vozaËima. Stoga je koliËina razliËitih elektroniËkih „igraËaka“, koje mogu oduzimati pozornost, svedena na minimum. Kontrole su intuitivne, postavljene nadohvat vozaËu, na donji dio srediπnje konzole, te dopuπtaju lagano namjeπtanje sekundarnih funkcija poput audiosustava,

klimatizacije ili navigacije. Srediπnji je dio upravljaËa statiËan, πto omoguÊuje upravljanje funkcijama radija i tempomata bez obzira na poloæaj upravljaËa. Bez obzira na to hoÊe li jednom uÊi u serijsku proizvodnju ili neÊe, koncept Imperial pokazuje kako je Chrysler spreman napraviti limuzinu doista vrhunske klase - stvoriti automobil kakav mogu samo najveÊe svjetske automobilske marke.

Povratak u sedamdesete Dodge Challenger

Dodge Challenger, joπ jedan detroitski koncept, napravljen je u originalnom retro stilu i predstavlja doslovni povratak u 70-e godine proπlog stoljeÊa. On vrlo vjerno, s tek ponekim promjenama u dimenzijama, prati ideju originalnog Challengera - jednog

od najslavnijih automobila iz “muscle car” razdoblja. Ipak, sve ono πto je bilo nesavrπeno na tom modelu - poput prevelikog prevjesa, premalih kotaËa ili nedoraenih detalja sada je dovedeno do savrπenstva. Naravno, posebno je modernizirana unutraπnjost vo-

zila, ali su i dalje zadræani originalni detalji kao πto je ruËica mjenjaËa nalik na dræak piπtolja. Zadræano je joπ neπto: ako ikada ue u proizvodnju, novi Êe Challenger pokretati HEMI V8 snaga, baπ kao πto je to bilo i ludih sedamdesetih. // SSTTRRAASSTT // OOÆÆUUJJAAKK 22000066 // 65 65

REPORTAÆA

ZvuËi Ëudno, ali dræava u kojoj 82 posto podruËja Ëini pjeπËana ili kamenita pustinja joπ ne tako davno bila je pomorska velesila. Jeste li upoznali Oman? Zemlju na samom jugu Arapskog poluotoka Ëiji kontrasti i prirodne ljepote privlaËe sve viπe i viπe turista. KoristeÊi se kontrastima i povijeπÊu, te pjeskovitim i stjenovitim putovima Jeep je upravo u Omanu predstavio svoj najnoviji i najveÊi proizvod - Commander

Za putovanja i otkrivanje svijeta, upoznavanje s novim tradicijama i raznolikostima koje Zemlju Ëine zanimljivim mjestom za æivot, otkriÊe zrakoplova znaËilo je iznimno mnogo. UnatoË Ëinjenici da se danas unutar 24 sata iz Europe moæete naÊi u Juænoj Americi ili na Tajlandu, u Pekingu ili Vancouveru, postoji podruËje ne tako daleko od Europe koje joπ uvijek ne skida veo tajanstvenosti i Ëarolije, prikrivajuÊi prirodne ljepote iza pjeπËanih uzvisina. Arapski poluotok malo Êe tko odabrati kao mjesto prvog velikog koraka u otkrivanju ljepota planeta koji nam je stjecajem okolnosti prepuπten za uæivanje. A trebalo bi…

Polazak s temperature koje su na termometru imale predznak minusa, i dolazak na oËekivanih plus trideset, tri sata vremenske razlike i veËernje slijetanje u jednu od priliËno tradicionalnih muslimanskih zemalja, koja se tek sedamdesetih godina proπlog stoljeÊa poËela ozbiljnije otvarati svijetu, stvorili su fantastiËnu mjeπavinu umora i znatiæelje u trenutku kada su kotaËi Airbusovog zrakoplova dotaknuli pistu zraËne luke al-Seeb u Muscatu, prijestolnici Omana. Arapske su noÊi poznate po fantastiËnim priËama iz “1001 noÊi”, a duh i avanturizam Sinbada moreplovca (za kojeg se, usput, pretpostavlja da je bio upravo Omanac)

JahaËi dina 66 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Piπe Darin JankoviÊ

svakim nas je korakom sve viπe obuzimao. Iako cilj nije bio upoznati Oman, veÊ upoznati se s najnovijim Jeepovim proizvodom, imali smo osjeÊaj da veo tajni kojim je omotan arapski svijet polako postaje sve prozirniji… Prva noÊ provedena u bivπoj palaËi Njegova VeliËanstva Sultana Qaboosa bin Saida, aktualnog vladara Omana, a danas hotela Al Bustan Intercontinental

samo je pojaËala æelju da pogledamo iza pijeska i otkrijemo πto je to Oman uistinu. Pravi partner za put kroz kontraste Ëekao nas je na parkingu. Naime, iako nam je internet ponudio odgovore na mnoga pitanja o dræavnom ureenju, zemljopisnim raznolikostima i posebnostima, o povijesti… nismo dobili one prave koji bi pomogli da odmotamo joπ malo onog vela tajni. Naime, / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 67

REPORTAÆA U Omanu raËunajte na priliËno zaËinjenu hranu. Osnovna je namirnica u veÊini jela riæa. Riæa je rijetko nezaËinjena. Qabooli je smea riæa s raznim zaËinima, makbousa je æuta riæa kuhana iznad zaËinjenog mesa, aursia je pire od riæe koji se posluæuje prilikom raznih sveËanosti. Uz veÊinu jakih i zaËinjenih gulaπa, od mesa ondje se rabi najËeπÊe piletina, janjetina i riba, servira se rukhal, neπto poput palaËinke. Primjetni su utjecaji indijske kuhinje, a Ëesti su zaËini i curry, πafran, kardamon… InaËe, zbog iznimno strogih sanitarnih zakona, vrlo je Ëisto i u najmanjim kafiÊima i restoranima pa turisti slobodno i bez straha mogu objedovati i izvan luksuznih hotela. Konzumiranje alkohola zabranjeno je izvan posebno licenciranih lokala, restorana i hotela.

internet, koliko god moÊan bio, apsolutno ne moæe nadomjestiti spoznaju izravnog dodira. »ak i sekunda izravnog kontakta omoguÊava vam da upijete viπe informacija nego sati provedeni za raËunalom. Tako nam je veÊ prvi jutarnji pogled na raskoπ i ljepote zaljeva Al Bustan omoguÊio da udahnemo daπak avanture koja je pratila Oman kroz povijest trgovaËkih karavana kojima su zaËini, svila i bakar putovali prema zapadu. No, krenuti s pravim upoznavanjem Omana znaËi i maknuti se iz vrlo ureenog Muscata i raskoπnog hotala, i upoznati se s novim Commanderom koji se pokazao pravim partnerom. 68 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Marina Sport (Converted)-8 12/12/09 10:26 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

REPORTAÆA Novi nas je Jeepov uradak, baπ kao i sam Oman, iznenadio. UpoznavajuÊi se s njime putem fotografija oËekivali smo neπto veÊe i glomaznije. Neπto poput golemih ameriËkih i japanskih SUV-ova koji dominiraju autocestama u Americi. No, iako je Commander veÊi od Grand Cherokeeja (doduπe za Ëetiri centimetra) nije ni blizu predodæbi koju smo stvorili na temelju fotografija. Uæivo je mnogo dopadljiviji, ljudima primjerenih dimenzija, a vizurom i dalje klasiËan, robustan i nezaustavljiv Jeep koji se duboko oslanja na svoju 65godiπnju povijest. U toj priliËno dugoj tradiciji Commander je prvi predstavnik marke koji nudi tri reda sjedala i to Ëini priliËno uvjerljivo, omoguÊujuÊi ugodan i udoban prijevoz za sedam osoba. Preklapanje sjedala u drugom redu moguÊe je izvesti jednim potezom, a uvlaËenje u treÊi red ne predstavlja nikakav problem. Kad se jednom tamo smjestite, Ëak i oni viπi neÊe morati nakriviti glavu kako bi normalno sjedili. Korak koji je Jeep napravio s Commanderom, prateÊi potrebe i æelje kupaca, dodatno je poboljπanje voznih karakteristika na asfaltu. ObiËna logika upuÊuje na to da je ono πto je izvrsno na cesti teπko spojivo s ultimativnim terenskim odlikama te da su, πto se tiËe toga dijela, potrebni veliki kompromisi. No, Commander taj kompromis kao da svodi na minimum. Istina, ovjes je dodatno prilagoen ËeπÊem koriπtenju na cesti nego izvan nje - sprijeda nezavisan, straga vezan u pet toËaka, a auto

70 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

se Ëini i joπ malo spuπtenim unatoË Ëinjenici da je razmak do tla solidnih 21 centimetar. Proπavπi oko 700 kilometara u dva dana, moramo priznati da ni u jednom trenutku iz Commandera nismo izaπli umorni, te da je na osobni sud o neπto ublaæenim offroad karakteristikama vjerojatno utjecala i Ëinjenica da je ugoenost amortizera i opruga bila neπto mekπa jer su vozila bila za ameriËko træiπte. Za Europu i ostatak svijeta Commander Êe dobiti kruÊi set-up. No, kako bi nas uvjerili da unatoË “pribliæavanju” asfaltu Commander nije izgubio na robusnosti i probojnosti u terenskim uvjetima, u Jeepu su pripremili dvodnevni itinerar koji je zapoËeo u pijesku, a zavrπio meu stijenama. ZnajuÊi da ovaj auto prazan ima gotovo dvije i pol tone, voænja po pijesku Ëinila se priliËnim izazovom. Nakon silaska s asfalta i dvadesetak kilometara voænje po finijem i grubljem makadamu, vozila je trebalo dopuniti gorivom i pripremiti za pijesak. Naπi su instruktori stoga spustili pritisak u gumama na 1,5 do 1,7 bara kako bi auto imao kvalitetniju trakciju na pijesku. Uz nekoliko osnovnih uputa: “Nije niπta straπno ako ne uspijete svladati dinu iz prve jer se i najiskusnijim ‘pjeπËanim jahaËima’ dogaa da zapnu”, odnosno, “pazite na vozilo ispred sebe i dopustite da svlada dinu, pa tek onda krenite za njim”, krenuli smo ostaviti - trag u pijesku. No, veÊ nas je prva malo ozbiljnija dina nauËila da pijesak ne treba podcjenjivati. Premala brzina u napadu na dinu ostavila

nas je bez dovoljno momenta pri vrhu (iako 5,7-litarski V8 HEMI uz 326 KS vozaËu nudi Ëak 500 Nm momenta) pa smo se morali zaustaviti, spustiti unarag do kraja, poveÊati zalet i pokuπati ponovno. Osnova je imati dovoljno gasa, odnosno momenta veÊ pri dnu jer kad ovaj viπetonac krene uz nagib, brzine mora biti toliko da se na cijelom putu odræi moment bez dodatnog pritiskanja papuËice gasa. Sve preko toga natjerat Êe auto u proklizavanje i - zaustavljanje. Nakon prve lekcije, jahanje po dinama postalo je uæitak. A da ne bi proπlo bez podizanja adrenalina, u Jeepu su pripremli i opaki spust u pjeπËani krater s visinskom razlikom od gotovo stotinjak metara. Tu se iskazao

Odijevanje Omanci se odijevaju skromno i jednostavno, u skladu s muslimanskom tradicijom. Nikako nisu preporuËljivi uski odjevni predmeti ili oni s velikim izrezima koji previπe otkrivaju tijelo. I muπkarci i æene morali bi nositi odjeÊu koja stalno prekriva barem nadlakticu i koljena. KupaÊi kostimi, kratke hlaËe i majice bez rukava prihvatljivi su jedino na hotelskim plaæama ili hotelskim bazenima. Omanci vrlo Ëesto nose dishdashe - bijele tunike duge do gleænja s dugim rukavima i okruglim izrezom oko vrata bez ovratnika, a glavu im pokriva mussar, odnosno turban ili kumma, izvezena kapa. Tradicionalna odjeÊa Omanki varira od kraja do kraja, no tri su njezina dijela uvijek ista: dishdasha - haljina do ispod koljena, sirwahl - vreÊaste hlaËe do gleænja i lihaff izvezena marama za glavu. I dok su dishdasha i sirwahl preteæno crne boje, lihaff moæe biti raznih boja i Ëesto je ukraπen zlatnim ili srebrnim vezom.

Jeepov automatski 5-brzinski elektroniËki kontrolirani mjenjaË i Quadra-Drive II sustav s elektroniËki kontroliranim diferencijalima na prednjoj i straænjoj osovini. UkljuËivanje redukcije prijenosa, uporaba iskljuËivo prve brzine, uz ravno dræanje upravljaËa i bez koËenja, dovelo je do toga da se golemi Commander polako spuπtao niz opaki nagib

ostavljajuÊi nas u unutraπnjosti da visimo na sigurnosnim pojasima. Za izlazak iz kratera, pak, trebalo je uzeti neπto veÊi zalet… No, pijesak je varljiv i moæe zamutiti pogled, a izbjegava ga i veÊina stanovnika kao i veÊina trgovaca i putnika koji su kroz povijest prolazili Omanom i koje kao da smo na trenutak ugledali iza pjeπËane zavjese / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 71

REPORTAÆA

kako polako koraËaju sa svojim dragocjenim teretom, pa smo s oduπevljenjem doËekali drugi dan i odlazak u wadije. VeÊ sam pojam ‘wadi’ budi znatiæelju, a rijeË je, zapravo, o vodotokovima meu stijenama koji su veÊinu vremena suhi i, kao prirodni putovi, rabe se za prolazak kroz ta neprohodna stjenovita podruËja. Naravno, kad (ne previπe Ëesto) padnu kiπe i wadiji se napune vodom, ondje se nije uputno naÊi, na πto putnike upozoravaju mnogi znakovi. Usponi i nizbrdice po makadamu, grubom πljunku, velikim oblutcima pokazali su i dokazali da je Commander gazda i na terenu. No, prave moguÊnosti Quadra-Drive II sustava mogli smo spoznati jedino prelazeÊi preko veÊih kamenih gromada. Naime, uputite li se ikad meu veliko kamenje, vrlo je vjerojatno da Êete se naÊi u poloæaju s jednim kotaËem u zraku. Katkad Êe tek jedan kotaË biti na grubljem kamenu i imati kakvu-takvu trakciju. ZahvaljujuÊi izvrsnoj mehanici i prije svega elektronici, Quadra-Drive sustav nove generacije omoguÊava da se 100 posto dostupnog momenta prenese na one kotaËe (pa makar to bio samo jedan) koji ne proklizavaju. I, πto je ne manje vaæno u takvim situacijama, to se moæe uËiniti vrlo njeænim doziranjem, jer svaka se grubost na takvom kamenitom terenu naknadno vidi na karoseriji ili donjem postroju vozila. Mnogo bolje nego u pjeπËanoj pustinji, u stjenovitim wadijima mogli smo osjetiti povijest Omana koja je bila proæeta mnogim ratovima i borbama plemena s obale i onih iz unutraπnjosti, krvavih sukoba za prevlast nad plodnim krajevima te strateπki dobrom pozicijom za kontrolu Arapskog zaljeva, Indijskog oceana i pravaca prema Aziji. Prvi su se u unutraπnje sukobe Omanaca umijeπali Portugalci potkraj petnaestog stoljeÊa i pokorili ih da bi sredinom sedamnaestog 72 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

stoljeÊa Nasir bin Murshid al Ya’arubi poveo borbu koja je 1650. godine okonËana osloboenjem cijelog teritorija. Provevπi sate meu stijenama koje su svjedoËile svim tim dogaajima, a stekli smo dojam kao da su njihove crne, crvene ili æute boje izravna

posljedica svih tih dogaaja iz povijesti, otkrio nam se novi Oman s mnoπtvom prirodnih ljepota i scena kakvih nema mnogo na svijetu. DrukËiji, Ëesto grub i zastraπujuÊi, ali nikada negostoljubiv. Osim jakog sunca, posebnu toplinu daju i ljudi, vrlo pristupaËni i srdaËni, neoptereÊeni uæurbanoπÊu Zapada. Par dana boravka prekratko je za potpuno upoznavanje s kulturom, tradicijom i obiËajima. Posebno stoga πto smo u naπem susretu veÊinu vremena proveli jaπuÊi Jeepom po pijesku ili stijenama, a ne razgledavajuÊi povijesne znamenitosti, utvrde i bazare gradova na obali i u unutraπnjosti zemlje. Ipak, razmatajuÊi onaj veo s poËetka priËe shvatili smo jedno - koliko god ga odmatali, nikad ga neÊemo moÊi skinuti do kraja, a ono πto je ispod, moÊi Êemo vidjeti koliko nam to dopusti prozirnost koprene. Stoga Êe dio uvijek ostati tajna, ali i u tome ima mnogo Ëari.

Poslovni savjetn (Converted)-12 12/12/09 10:33 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

Zum Express (Converted)-14 12/12/09 10:35 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

GASTROPUTOPIS

Xocolat bogova

izmeu demona i

Znanstveni i duhovni autoriteti tisuÊljeÊima su uzvisivali i proklinjali Ëokoladu, no i elita i mase postojano su oboæavale ovaj najneobiËniji od svih prehrambenih proizvoda. Velikom izloæbom o Ëokoladi u proljeÊe, Zagreb Êe se pretvoriti u globalnu Ëokometropolu

Neprimjetna i vrlo djelotvorna nit tisuÊljeÊima povezuje ljude sa suprotnih strana Globusa kroz prostor i kroz povijest: poput zavjerenika oni njeguju idolopoklonstvo plodovima i preraevinama neobiËne tropske biljke. Upravo sada ovi sljedbenici (kojima se i sam pribrajam) dovrπavaju koncept i pripremaju uprizorenje velike izloæbe posveÊene Ëokoladi. Ta se izloæba otvara u pro-

Piπe Rene BakaloviÊ Snimila Jasminka Jug

ljeÊe u Muzeju grada Zagreba, zatim kreÊe na put Ëiji itinerar postaja joπ nije do kraja odreen. VeÊ je sam njezin spomen izazvao uzbuenje u sve brojnijoj hrvatskoj Ëokoladnoj sljedbi. Znalce ova reakcija nije iznenadila. Radi se, dakle, samo o novim odsjajima s drevnog ognjiπta. Velikom indijanskom plemenu Olmeka sinonim za civilizaciju bila je Ëokolada, tvrde

pomalo zbunjeni povjesniËari. Olmeci su, naime, oni isti osobenjaci koji su goleme kamene monolite prenosili miljama da bi ih na mjestima veliËanstvenih oceanskih panorama oblikovali u pomalo zastraπujuÊe stilizirane glave. Kako su to uspijevali, jednako je zapanjujuÊe kao i kako su se domislili iznimno sloæenoj tehnologiji privoenja kakaovca jestivosti. I danas je vrhunska razina Ëokolade koju neka sredina proizvodi ultimativna oznaka softiciranosti pripadajuÊe sredine. Drugim rijeËima, tehnoloπki primitivno druπtvo nije u stanju proizvesti vrhunsku Ëokoladu jednako kao πto ne moæe producirati najnovije dosege elektronske tehnologije. Potraga za najboljom Ëokoladom joπ je / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 75

STRAST GASTROPUTOPIS

sloæenija od utrke za najmoÊnijim Ëipovima. NajtankoÊutniji hrvatski domoljubi civilizacijsku superiornost Hrvatske u okvirima bivπe dræave dokazivali su najveÊom Ëokoladnom tradicijom i u industriji i u manufakturi. Meuodnosi Ëokoladnog majstorstva, umjetniËkih i intelektualnih dosega pojedinih druπtava, mnogostruki su i zaËudno isprepleteni. Sve rane civilizacije (zatim i one kasnije), koje su stekle naviku uæitka u Ëokoladi, razvile su fantastiËne i fantazmagoriËne umjetniËke oblike na samoj granici psihodelije. Sve su odreda razvile kult πtovanja Ëokolade koji znatno nadvisuje obiËno uæivanje u dobroj hrani. Od primitivnih poriva gramzivosti do neobiËnih preobrazbi kolektivne svijesti sve je to moÊ koju u sebi na neobiËan i joπ uvijek nepotpuno razumljiv naËin nosi u sebi Ëokolada. Cortezovi su konvistadori licemjerno uæivali u gostoprimstvu Montezuminih dvorjana pomno prouËavajuÊi navike bogolikog vladara; bio je to tek intermezzo za sljedeÊu otimaËinu. Na spektakularnom domjenku 1519. koji je Montezuma priredio 76 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

u Ëast bijelih pridoπlica bila su prostrta sva jestiva blaga poznata Astecima. Montezuma jedva da bi gricnuo iπta od preobilja zrelih plodova i mirisnih jela. Zato je u postojanom ritmu pijuckao napitak prireen od kakaovca - xocolat, Ëokoladu. Kasnije je Brillat-Savarin, glasoviti filozof gastronomije, primijetio kako je konkvistadore na pohode u Novi svijet vodila glad i pohlepa za zlatom i draguljima, koja se kod mnogih preobliËila u æudnju za Ëokoladom i duhanom. Nekontrolirana opsjednutost Ëokoladom straπila je prisebne umove u praskozorje novoga doba. ©panjolski je pisac sedamnaestog stoljeÊa pisao o indijanskom –avolu otjelovljenom u Ëokoladi i duhanu koji nose sa sobom prokletstvo i osvetu namijenjenu zapadnom Ëovjeku nakon svih bezduπnih osvajanja, porobljavanja i pljaËki (El Entometido y la Duena y el Soplon, 1628.). No moÊ uæitka koncentrirano sadræanog u Ëokoladi potpuno je zasjenila racionalne i iracionalne strahove. OpËinjenost Ëokoladom ne samo da je opstala nego je i

neprekidno rasla. Veliki πvedski botaniËar Carolus Linnaeus (Carl von Linne) prije dva stoljeÊa tu je opsesiju pretoËio u sluæbeno latinsko ime za kakaovac: Theobroma cacao, kakao, hrana bogova. Time je ovjekovjeËeno dvojstvo materijalnog i nadnaravnog u Ëokoladi. Iz istog je semantiËkog razloga aktivna tvar kakaovca nazvana theobromin. ©to, zapravo, kaæe znanost o Ëudnoj snazi Ëokolade. Jedan od najveÊih znalaca ljudske prehrane, autoritet i gastroenciklopedist prvoga reda Harold McGee u svome æivotnom djelu Food & Cooking posebno je poglavlje nazvao Cravings for Chocolate, Æudnja za Ëokoladom. Ova je pojava toliko izraæena, osobito kod æena, da zaista graniËi s ovisnoπÊu, smatra McGee. Egzaktna kemijska analiza donekle potvruje te stavove. Takozvane psihoaktivne tvari zaista se nalaze meu sastojcima Ëokolade. Radi se o kanabinoidnim spojevima, dakle o onima koji kemijskom strukturom, a u manjoj mjeri i uËincima, “nalikuju” aktivnim sastojcima marihuane. S druge strane, radi se o tako malim promilima, o prisutnosti u tragov/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 77

STRAST GASTROPUTOPIS

ima, da je njihovo izravno djelovanje na uæivatelja gotovo nemjerljivo. No i ti su precizni i suzdræani navodi bili dovoljni da dodatno podgriju novu epidemiju Ëokoladne groznice koja jednako potresa i svijet i Hrvatsku. Ako su prirodni znanstvenici suzdræani u potrazi za materijalnim uzrocima masovne jednako kao i elitne ovisnosti o Ëokoladi, psiholozi su moæda viπe na tragu odgonetci Ëokoladne frenezije. Oni, naime, govore o “kolektivnoj pozitivnoj psihozi” koju izaziva Ëokolada. Dok znanost krivuda, laici su postojani u oboæavanju. Nutricionisti su, pak, joπ jednom izveli veliki zaokret. »okolada se prokazivala na sve moguÊe naËine, osobito u drugoj polovici proπloga stoljeÊa: od glavnog uzroËnika kvarenja zuba do najveÊeg izvoriπta suviπka tjelesne teæine, ali i opasnosti za krvotok, jetru i tko zna πto sve ne - za sve se krivila Ëokolada. Danas su naglasci sasvim drugaËiji. Najprije su poniπteni stavovi o negativnim uËincima Ëokolade, (primjerice, kvari zube samo u meuodnosu s cijelim drugim nizom Ëimbenika, nikako sama po sebi). Zatim su se poËeli hvaliti pozitivni uËinci, osobito potencijal Ëokolade kao jakog antioksidanta, stimulansa pozitivnih moædanih aktivnosti, 78 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

sve do Ëokolade koja svojim sloæenim kemizmom izaziva u uæivatelju osjeÊaj sreÊe. Mudrost konaËnih prosudbi o Ëokoladi svodi se na to da je vrhunska Ëokolada izvoriπte poæeljnih posljedica, loπa - nepoæeljnih. KljuËno raslojavanje u opsjednutosti Ëokoladom upravo se dogaa na toj razini: masovni jeftini industrijski proizvodi izdaja su oboæavanja duha Ëokolade. PosveÊeni proizvoaËi (od kojih Êe neki posjetiti Hrvatsku u vrijeme spomenute velike izloæbe) i njihovi sljedbenici sve su bliæe Ëistom Ëokoladnom uæitku, onom za koji se vjeruje kako se krije u njegovanju i selekciji vrhunskih sorti, u njihovoj pomnoj preradi i u purizmu i minimalizmu kada su u pitanju sastojci Ëokolade. U pozadini potrage za izvornim Ëistim okusom Ëokolade, nalik na metafiziËke zamisli drevnih alkemiËara, uzbudljiv je rat za ovladavanjem koncesija nad najpoæeljnijim venecuelanskim plantaæama, nad kojima dræava odræava monopol. GenetiËari potaknuti uspjesima DNK analiza raspetljavaju isprepleteno rodoslovlje kakaovaca opet u potrazi za neoskvrnutim izvoriπtima. Tehnolozi ispituju kljuËne faze prve i druge fermentacije kakaovca, kao i optimalne temperature præenja. Ugoaj i

grozniËavost podsjeÊaju na velike enoloπke zaokrete i prevrate na globalnom vinskom træiπtu. Poæeljni trendovi poËeli su se osjeÊati i na naπoj Ëokoladnoj sceni. Veliki proizvoaËi s mnogo viπe pozornosti prate dogaanja u svijetu koja ih polako navode na to da se uz najjeftiniji poËinje razmiπljati i o uvozu probranog kakaovca, kao i o sastojcima i omjerima u konaËnim proizvodima. Paæljivije Ëitanje deklaracija potvrdit Êe te navode, dok novi dizajn govori o teænjama da se bolje Ëokolade uzdignu iz konfekcijskog okruæenja. Na elitnim segmentima domaÊeg træiπta uvoz malog broja vrhunskih Ëokolada donekle odraæava spomenute trendove, iako je joπ uvijek zagonetno zaπto nije uspostavljena redovita opskrba odabranim najboljim markama Ëokolade. Manufakturni domaÊi proizvoaËi pralina od vrhunskih sastojaka poËeli su prkositi razvikanom, uglavnom ne baπ osobito kvalitetnom uvozu. Utemeljene su i prve prave domaÊe Ëokolaterije. Naπi najveÊi kuhari kreiraju Ëokoladne torte i praline kao vrh restoranske ponude. U tome su Ëesto ravni najviπim svjetskim dosezima. Sve je to, vjerujem, tek poËetak velike Ëokoladne revolucije.

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJEST

Æuti aneo za Bluetec NajveÊi europski autoklub «Allgemeine Deutsche Automobil Clubﬂ (ADAC) dodijelio je MercedesBenzu nagradu za „Inovaciju

godine“ - priznanje za vodeÊu BLUETEC tehnologiju. Ta tehnologija omoguÊava Mercedes-Benzu ponudu najËiπÊega dizela u svijetu za sve kategorije vozila. »lanove æirija posebno se dojmila buduÊnost dizelskog pogona koju BLUETEC omoguÊuje. BLUETEC tehnologijom

Ko’ bi reko’ - u Mercedesu se vozi zeko U naslovu navedeni slogan ovih je dana postao popularan preko oglasne kampanje Hrvatske lutrije koja na taj naËin promovira svoju bogatu

uskrsnu lutriju. Iz ukupnog fonda dobitaka, inaËe vrijednog viπe od deset i pol milijuna kuna, izdvajamo i one najvrednije - 20 mercedesa.

Mercedes-Benz transformira rad dizelskog motora u sustav voænje visoke tehnologije s potencijalom zadovoljavanja najstroæih svjetskih ekoloπkih standarda. Osim toga, u vozilima sa sofisticiranim dizelskim motorima potroπnja goriva manja je za 20 do 40 posto u usporedbi s

benzinskim motorima, dok snaga ostaje ista. Mercedes-Benzu takoer je dodijeljeno i drugo mjesto u kategoriji „Inovacija godine“ za sustav podrπke za bolju vidljivost pri noÊnoj voænji (night view assist system) koji je nedavno premijerno predstavljen u novoj S-klasi.

Do 14. travnja, do kada traje uskrsna lutrija, kupnjom sreÊke igraËi imaju moguÊnost, uz bogate novËane dobitke, osvojiti i deset automobila A 160 CDI, devet modela B 160 CDI, te kao najvredniji dobitak viπestruko nagraivani terenac godine, novi ML 280 CDI.

/ STRAST / OÆUJAK 2006 5 / 79

EUROline

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

Vjesnik i EUROline darivali dom u Slavonskom Brodu Vjesnik je u suradnji s EUROlineom prije nekoliko mjeseci realizirao humanitarnu akciju, u skladu s tradicijom posljednjih godina. Za razliku od dosadaπnje prakse, kada je Vjesnik darove donosio djeËjem domu na zagrebaËkom Vrhovcu, ovaj su put darivana

djeca u Slavonskom Brodu, odnosno u tamoπnjem domu za djecu i mlae punoljetnike. „Za sve nas ovo je velik dan. Svaka nam donacija mnogo znaËi, a posebno ovako bogata, kakvu nam je danas donio Vjesnik. Zato vam od sveg srca zahvaljujemo“,

kazala nam je ravnateljica doma Renata Puljko, u ime 40-ero πtiÊenika i svih zaposlenika. Malene πtiÊenike Doma najviπe su oduπevile slikovnice, igraËke i lopte od kojih se gotovo nisu odvajali.

CLK 63 AMG i Bernd Maylander predvode karavanu F1 U svojoj premijernoj godini, Mercedes CLK 63 AMG debitirat Êe i kao "safety car" Formule 1. S V8 motorom snaænim 481 KS, pojaËanim koËnicama, preraenim ovjesom te ispuπnim i sustavom hlaenja, ovaj je

automobil idealan predvodnik karavane najbræih bolida na svijetu. Njegove osobine nisu sluËajne - ovaj automobil mora biti sposoban odræavati iznimno visoku brzinu kruga, jer su u suprotnome moguÊi razliËiti problemi s F1 bolidima:

80 / STRAST / OÆUJAK 2006 5 /

prije svega pregrijavanje. Kao i obiËno, ovim Êe vozilom upravljati bivπi DTM pilot Bernd Maylander koji je proπle godine

bio gost EUROlinea i vozaË CLK DTM automobila na grobniËkom "Stars&Cars" spektaklu.

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI

smart u sluæbi pravde - ‘Pink Panter’ serijal se nastavlja PriËa o Pink Panteru poËela je 1963. godine filmom Blakea Edwardsa „The Pink Panther“, s Davidom Nivenom i legendarnim Peterom Sellersom u ulozi inspektora Clouseaua. Sellersova izvedba urnebesno nesposobnog francuskog detektiva osigurala je filmu kultni status, a viπe od desetljeÊa glasoviti je serijal nije nastavljan jer je teπko bilo naÊi dostojnu zamjenu pokojnom Sellersu. Meutim, ovo proljeÊe inspektor Clouseau ponovno je u akciji, a tumaËi ga,

prema miπljenju kritiËara i publike, izvrstan Sellersov zamjenik Steve Martin. U novom se nastavku filmskog serijala uz Steve Martina pojavljuje i niz zvijezda kao πto su Kevin Kline u ulozi inspektora Dreyfusa, Jean

Reno, Beyonce Knowles i Clive Owen. Ulogu u filmu dobila je i jedna sasvim posebna zvijezda - smart fortwo coupe. Njega vozi upravo glasoviti inspektor Clouseau. U distribuciji Continetal filma prikazivanje filma u Hrvatskoj

Euro Camp Jeep od 5. do 8. srpnja u Istri

poËinje 23. oæujka. Ljubitelji smarta i Pink Pantera, u organizaciji T-portala, Continental filma i EUROlinea, mogu od 14. do 30.oæujka sudjelovati u nagradnoj igri u kojoj je glavna nagrada vikend-voænja smart fortwom. Srediπnji dogaaj Jeep lifestylea - proslava Jeep legende, æivotnog stila i avanture zapoËete prije viπe od πest desetljeÊa - odræat Êe se ove godine u Hrvatskoj. Nakon ©panjolske, Italije, Austrije i Francuske peta smo europska zemlja koja ugoπÊuje πesti po redu Euro Camp Jeep. Slikovita Istra, podruËje Umaga i Savudrije, na tri dana postat Êe baza ekskluzivne Jeep obitelji - najveÊeg okupljanja terenskih vozila jedne marke u Europi. »lanovi Jeep kluba Hrvatska te pripadnici Jeep klubova iz dvadesetak europskih zemalja sudjelovat Êe na dogaanju osmiπljenom kako bi svi imali priliku iskusiti snagu Jeep vozila, slobodu i entuzijazam vezan uz marku Jeep. Aktivnosti Jeep Raid, Jeep Academy, Jeep Quad, Jeep Cultural Freedom i Jeep Kids osmiπljene su kako bi cijela obitelj uæivala u avanturi i jedinstvenom osjeÊaju koji se moæe doæivjeti samo u originalnim Jeep vozilima. Osim toga, svaku Êe se noÊ slaviti u Jeep selu uz atraktivan zabavni program i druæenje za viπe od 1300 ljudi, koliko ih se oËekuje na ovogodiπnjem dogaanju. / STRAST / OÆUJAK 2006 5 / 81

NAUTIKA

Maxi Dolphin 74 - kralj lobstera U svakom talijanskom dizajnu osjeÊa se neka senzualna drama, profinjeni stil i poneπto zaigranosti. U kombinaciji s ameriËkim pragmatizmom i odanoπÊu komforu dobije se upravo ovaj raskoπni lobster. S jednim paradoksom - lobsteri su potekli prije 150 godina upravo s istoËne obale SAD-a kao teæaËki ribarski brodovi za lov na jastoge Piπe Mladen Gerovac Sve je poËelo prije 350 godina u Chesapeakeu, najveÊem i najduæem zaljevu na istoËnoj obali Sjeverne Amerike, kada su na njegovim negostoljubivim obalama engleski doseljenici zasnovali svoja prva stalna naselja u Novome svijetu. ©iban hladnim vjetrovima, izloæen Êudljivim tokovima brojnih rijeka koje mu stalno mijenjaju dno i krajolik, taj je zaljev bio sve prije nego li topli dom. Ali bio je to pomorski put dug 370 kilometara u dubinu ameriËkog kontinenta, a njegove hladne boÊate vode bile su prepune hrane - riba i rakova. ©to je bilo prirodnije nego li naÊi naËin da se do nje najlakπe doe, da se sagrade Ëvrste ribarske brodice, s pomiËnom kobilicom zbog pliËina, sa πirokom i otvorenom krmom zbog mreæa i vrπa, s malom naprijed pomaknutom kabinom kao skloniπtem od oπtrog vjetra i ledenog mora. Tako je potkraj 18. stoljeÊa nastao lobster, brodica za lov na jastoge, a Chesapeake je postao kolijevkom ameriËke brodogradnje. U prvo vrijeme lobster je bio ribarski Ëamac na vesla ili slup na jedra, da bi poslije to postala brodica na motor. Taj tip broda 82 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Salon - blagovaonica

jastoæara, rakolovca, proπirio se duæ istoËne ameriËke obale na sjever sve do obala Mainea. Bio je to brod ljupkih linija, stabilan i brz, duæine 5-6 do 12 metara, graen od drva, uglavnom cedra na tvrdim hrastovim rebrima i kobilici. Broj i efikasnost lobstera rasli su iz godine u godinu. Potkraj 19. stoljeÊa 6300 lobstera godiπnje je lovilo gotovo 1000 tona rakova! Na ulovu lobstera stasali su Balti-

more, Washington, New York, Boston i ostali gradovi ameriËki atlantske obale od Virginije i Marylanda do Massachusettsa i Mainea. Vremena su se promijenila, jastozi prorijedili, ribolov osuvremenio. I lobster, taj brod za teπku ribarsku tlaku, doæivio je iznenadnu metamorfozu - postao je jahta za uæitak i razonodu. Tako Êe 150 godina nakon πto je u hladnom Chesapeakeu zaplovio prvi lobster,

Kreativnu snagu novom vladaru mora Maxi Dolphinu 74 daju dvostruki MTU V12, 2000 M91, dizeli s po 1522 konjske snage. Natjerani na 2350 okretaja u minuti postiæu top-brzinu od 32 Ëvora, dok na 2000 okretaja ovaj maksi-dupin udobno krstari s 25 Ëvorova

Vlasnikova kupaonica

6000 kilometara dalje u sunËanom Cannesu 2003. Norberto Ferretti, glavni bos najveÊe talijanske grupacije za gradnju modernih jahti, predstaviti tada najveÊu modernu lobster jahtu - proizvod πkvera Mochi Craft - Dolphin 51 kao «langustina brod - jastoæar s mediteranskim zaËinom«. Bila je to prelijepa jahta, izvrsnih performansi, mnogo veÊa nego ijedan «jastoæarﬂ ikada vien - dug 15,85 metara, πirok 4,90 m, istisnine 22,3 tone, s dva motora po 800 konjskih snaga postizao je 33 Ëvora. Dolphin 51 ubrzo je osvojio ljubitelje mora, brodova i plovidbe, kako one s ukusom, tako i one kojima Êe posluæiti kao statusni simbol. Norberto Feretti tada nije niËim otkrio da veÊ ima u pripremi joπ veÊi takav brod, super-lobster s fly-bridgeom. VeÊ iduÊe godine, nakon probne plovidbe i ogleda pred mondenim Saint Tropezom, novi ponovno najveÊi lobster predstavljen je na sajmu u Genovi 2004. pod nazivom Dolphin 72, kao jahta duga 72 stope. Pod navalom velikih lobstera iz Turske, taj Êe naziv veÊ iduÊe (proπle) godine biti ispravljen. Naime, tvorce je to prisililo da se, doduπe sa zakaπnjenjem, pozabave jednostavnom analizom: njihov je Dolphin / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 83

NAUTIKA

πirok 6 metara i 85 centimetara - prosjeËno je metar πiri nego druge jahte njegove duæine, usto i 20 posto teæi - a takvi fly bridge brodovi obiËno teæe 50 do 52 tone, dok njihov Dolphin premaπuje 56 tona. Te Ëetiri tone viπka idu na stil, kazali su. Zatim duæina: fly bridge jahte od 74 stope na vodenoj liniji imaju prosjeËno 19,2 metra, a Dolphin ima 20,2 metra. Napokon, zbog teæine, veliËine i namjere da se postigne brzina veÊa od 30 Ëvorova odabrani su i motori - dva MTU-a 12V 2000 M91 po 1522 konjske snage. I na kraju, odluËeno je da se taj brod zauvijek ima zvati Maxi Dolphin 74. Dakle, pred nama je najveÊi i, prema miπljenju mnogih, najljepπi lobster svih vremena Mochi Craftov Maxi Dolphin 74. Bili smo prisutni kada je taj prekrasni moÊni brod lani uplovio na dok kanske luke. To doista nije viπe niËim podsjeÊalo na brodicu lovca na jastoge, naprotiv pomisao kako bi se neugledne, prljave i mokre vrπe podigle iz mora i spustile u kokpit ovoga broda bila je pravo svetogre. Umjesto rakolovca s ameriËkog istoka, iz brodgradiliπne hale Mochi Crafta izronila je prestiæna i poæeljna jahta, suptilno zaobljenog dizajna, koji upravo profinjuje tu impresivnu duæinu, teæinu i πirinu. Graciozno visoka, skromne superstrukture i iznenaujuÊe uspravnog pramca, s plemenitim odbljeskom na sjajnim bokovima Kormilarnica

djelovala je blisko i poznato, a u isto vrijeme potpuno razliËito od svega dosad vienog. VraÊamo se na priËu o 72 stope. Maxi Dolphin jednostavno ne izgleda dovoljno velik da bi u njemu mogle biti Ëetiri komforne dvokrevetne kabine. S niskim bokom broda izvan vode i kratkom superstrukturom, sasvim sigurno prvi je cilj dizajnera ove jahte bio da bude lijepa, a tek onda praktiËna. Ali oko vara - duæina vodene linije ovdje je vaæniji 84 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Ëinitelj nego li duljina preko svega. To je objasnio njezin arhitekt Andrea Frabetti, potpredsjednik Ferettijeva odjela za inæenjering: “Kad bi ova jahta imala isti ugao krme prema pramcu kakav imaju konvencionalni brodovi, bio bi to brod dug 82 stope, 25 metara. Umjesto toga, πiroki i duboki pramac daje tom dijelu mnogo veÊi iskoristivi volumen.” Dakle, ovaj brod izvana izgleda malen kao da ima 74 stope, a iznutra se Ëini da ima 82 stope. Frabetti ne pretjeruje. Vlasnikova spavaÊa soba proteæe se preko cijele πirine broda - 6,85 m, s koπarkaπkom stajaÊom visinom od 2,10 m. Ima veliki dvostruki krevet koji se moæe obiÊi. Tu je i 20-inËni LCD TV stereo. Dizajn je u tikovini i javorovom podu, uz bijelo tapeciran svod. Dvije su odvojene kupaonice, njegova i njezina - jedna s tuπem, a druga s velikim jacuzzijem. Svaka ima keramiËki umivaonik, keramiËki elektriËni WC te bide. Obje imaju police, ladice, spremiπta, stol za πminkanje i venecijanska ogledala uokvirena tikovinom. U sredini je fiksni tuπ s hidromasaænim stupom koji se otvara prema objema kupaonicama. Vlasnikovu apartmanu pripadaju i odvojena garderoba te sigurnosni sef. Samo malo skromnija od ove glavne, VIP spavaonica u pramcu ima dvostruki queen size krevet izveden u drvu, a koji dominira velikom sobom, s ladicama ispod, uz noÊne or-

Ëetvrta, ima layout kao kabina Pullmana, u francuskom je stilu, sa standardnim krevetom plus jednim krevetom na izvlaËenje, s vlastitom kupaonicom. I prozorima. Upravo to obilje dnevnog svjetla Ëini interijer posebnim, tako da i satenski uglaËan mahagonij od kojeg je napravljen velik dio namjeπtaja dolazi do punog izraæaja. Dnevno svjetlo doslovce dopire u svaki dio prostora pa se Ëini da nigdje nema Ëak niti sjenovitog kutka. Zidne obloge od krem tkanine u japanskom stilu takoer osvjeæavaju prostor, kao i svijetle linije na stropu i zidnim oblogama. Ta kombinacija svjetla i sjene, svijetlih obloga i tamnog drva, posebno se doæivljava u palubnom salonu. Osim mahagonija salon je namjeπten tikovinom, koæom i presvlakama laganih boja. Pod je od tikovine i javora. Bilo da ste na sofi, za jedaÊim stolom ili za kormilom, staklena stijena kokpita i golemi prozori omoguÊavaju gotovo panoramski 360-stupanjski pogled. Cijeli je prostor obasut svjetloπÊu, πto je dopustilo stilistima da se odluËe za beæ koæu na sofi, na stolcima i kod kormila - to daje jaËi domaÊinski i kuÊni ugoaj od onog na brodu s uobiËajenim bijelim i krem bojama. Samo hladnjak-zamrzivaË u kuhinji ometa pogled: u svakom drugom pravcu on poËiva na morskom krajoliku. Tu je i 43-inËni LCD TV koji je vidljiv iz svih dijelova prostorije, a posebno s osam

Spavaonica vlasnika

mariÊe i brojne police i otvore, te uz dvostruki ormar s golemim prostorom za odjeÊu za sve prigode, stol za πminku… Ostakljen strop iznad uzglavlja daje virtualno veÊi dojam prostranosti, a tu je i 15-inËni LCD te minisound sustav. Gostinjska kabina na lijevoj strani ima dva kreveta ili ugraene krevete s ladicama ispod njih, takoer ima svjetlo za Ëitanje, ormar, prozore. Jedna gostinjska kabina,

sjedalica za stolom u blagovaonici. Kvalitetu zvuka osigurava Dolby sound sustav, uz Bose zvuËnike. NeobiËan raspored kuhinje u prednjem dijelu, u salonu, nalijevo od upravljaËke stanice, suËeljava se πirokim vjetrobranskim prozorima. Otvorenog je stila, i zapravo podsjeÊa na «ameriËki stilﬂ kuhinje. To omoguÊuje stalnu komunikaciju i suradnju izmeu kuhara i kapetana, i potpuni pogled onoga

koji radi u kuhinji. Hladnjak je od inoksa s dvostrukim vratima, ima sudoper, mikrovalnu i 4 keramiËka kuhala, te mramornu radnu ploËu. Tu je i Ëvrsti zastor koji prostor moæe pretvoriti u party bar. Vanjski je prostor broda upuÊen na more. Klupa uzduæ pregradne stijene kokpita, koja gleda prema krmenom prostoru, izvrsno je mjesto za sjedenje za vrijeme plovidbe, gledajuÊi kako u daljini nestaje raskoπna pjena brodske brazde. Za vrijeme ruËka, kok-

S fly-bridgea stepenice od inoksa i tikovine vode dolje do multifunkcionalnog kokpita, gdje su smjeπteni hladnjak, sudoper za veËeru ili party, vodootporne sofe i stol za blagovanje od tikovine. UnatoË veliËini, cijeli je kokpit zaπtiÊen tendom. U dodatku, na lijevoj strani kokpita moæe se otvoriti stakleni zaslon, kako bi dotekao svjeæi zrak. A ima i poseban zaklon od sunca koji, pokrenut elektriËnim ureajem, automatski klizne iz flybridgea na dvije Ëvrste preËke. Ta elektro-

Salon i kuhinja

Gostinjska spavaonica

Fly bridge

pit sjedala i stol mogu biti zasjenjeni tendom na elektriËni pogon koja izlazi iz fly-bridgea. Velika je i blagovaonica u prednjoj polovini fly-bridgea, zaπtiÊena je od vjetra i ima svoj bimini. Na fly-bridgeu ispred visokog radarskog jarbola (Furuno w/36 milja), displeja i navigacijskog modula smjeπtena je U-sofa s koje se pruæa prekrasan panoramski pogled. Sudoper i kuhalo tu su za pripremanje kakva brzog zalogaja.

hidrauliËna tenda stvara sjenu preko cijelog prostora kokpita. To je jedna od najkorisnijih ideja πto ih je nautiËka industrija imala proteklih nekoliko godina. Dostupna preko skrivenog prolaza za posadu na desnoj strani kokpita, strojarnica bi trebala biti mala - buduÊi da je tako velik ostatak prostora. Ali nije. KoristeÊi se Ëak blokom za posadu (tu su dvije odvojene kabine, dnevni boravak i posebne kupaonice

za posadu), kako bi se osigurala zvuËna izolacija izmeu strojarnice i glavne kabine, strojarnica je dovoljno prostrana za dva moÊna ploπno poloæena MTU V12. Visina je u strojarnici takoer 2,10 m, pristup je sa svih strana dobar, do nje vode Ëvrste stepenice od inoksa s platformom. Krmeni mjenjaË ima svoj veliki i Ëvrsti odjeljak, ispod spremiπta gumenog Ëamca za spaπavanje, a dostupan je preko vodonepropusnog otvora na lijevoj strani. S 1522 konjske snage svaki, MTU-motori nude mnogo akcije, a Maxi Dolphin njome upravlja efektno. Ubrzanje na probnoj voænji u zaljevu pred La Spezijom bilo je sjajno, top brzina od 32 Ëvora bila je viπe nego oËekivana, a 25 Ëvorova na 2000 okretaja pokazalo se kao udobna brzina krstarenja. Brod je spremno i posluπno odgovarao kormilu pri svakoj brzini. Dizajn upravljaËke stanice dræi se dosljedno «dupinovihﬂ oblih linija. Oblo je naËinjena ploËa za instrumente u drvu i koæi, s dvostrukom pilotskom foteljom. Golemi prozor omoguÊava izvrstan pogled na sve strane, navigacijski instrument i displeji pregledni su kapetanu. Dvostruko sjedalo za upravljaËkom stanicom dopuπta kapetanu i prvom njegovom suputniku da zacrtaju kurs na autopilotu, dok se gosti opuπtaju na mekim oblogama sunËaliπta. Vidljivost je s donjeg kormila izvrsna. Otamo se bez veÊih teπkoÊa moæe upravljati i sidrenjem broda. Ergonomija gornje i donje upravljaËke stanice i svih komandi upravo je izvrsna. U garaæi ispod krme nalazi se spremiπte za Zodiac i jet-ski s dva sjedala. Rampa za spuπtanje ide preko cijele πirine broda, a postupak za upravljanje veoma je jednostavan. Zanimljive su neke razlike izmeu izvorne talijanske, odnosno europske verzije ovog mega-lobstera i ameriËke, odakle je on idejno potekao. Naime, Amerikance posebno smeta nedostatak pramËane preËke, ograde. Tako je Feretti America, uvoznik Mochija, izvijestio da Êe Maxi Dolphini 74 za ovo træiπte (a i Rive), imati pramËanu ogradu. Uz posebnu generatorsku logistiku i klimatizaciju, ameriËki standard ukljuËuje joπ jedan dio opreme za koji Europljani moraju posebno potpisati πesteroznamenkasti Ëek - Mitsubishijev sofisticirani Anti-Rolling Gyro stabilizatorski sustav, ureaj protiv valjanja broda bez obzira na to je li na sidru ili plovi, πto je posebno znaËajno za one s osjetljivim æelucem. / S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 85

NAUTIKA NOVE JAHTE S MTU-om

Goleme narudæbe motora za velike jahte

500 motora za Ferretti, 200 motora za Rodriguez Dosad je naruËeno 1000 MTU motora serije 2000 Common Rail, Ëime MTU definitivno potvruje svjetsku dominaciju u opskrbi jahti od 24 do 37 metara duæine MTU Friedrichshafen GmbH dobio je veliku narudæbu od talijanske grupacije brodograditelja Ferretti za 500 motora za jahte od 60 do 120 stopa. Brodogradiliπta iz grupacije Ferretti (Ferretti, Pershing, Itama, Bertram, Riva, Apreamare, Mochi Craft, Custom Line i CRN) naruËila su ukupno 450 strojeva serije 2000 Common Rail s 8, 10, 12 i 16 cilindara, te 50 12V i 16V strojeva serije 4000. Prema ugovoru, svi Êe ti motori grupi Ferretti biti isporuËeni do iduÊe godine. MTU-ov potpredsjednik prodaje Rainer Breidenbach smatra kako je to dosad najveÊa narudæba u europskoj brodograevnoj industriji. Servis i odræavanje Ferrettijevih novih motora bit Êe povjereni MTU-ovom najveÊem timu struËnjaka u Italiji, s bazom pokraj La Spe-

zije. Istodobno, MTU i francuska brodogradiliπna grupa Rodriguez iz Cannesa potpisali su ugovor za isporuku viπe od 200 motora serije 2000 i 4000 raznih cilindriËnih konfiguracija s rokom isporuke do kraja 2007. godine. Motori Êe biti ugraeni u jahte Mangusta i Leopard. Rodriguez prilagoava svoje jahte zahtjevima kupaca, te se MTU motorima koristi ekskluzivno. Osim gradnje velikih plovila, Rodriguez im osigurava i servis. Ova narudæba ujedno je i træiπni debi za 12 i 16-cilindriËne verzije nove serije 2000 Common Rail motora u novim verzijama 8 i 10V, koje su uspjeπno predstavljene 2004. godine.

Pershing 90 U novi Pershing 90 ugraena su dva MTU 16V M93 Common Rail motora s po 2400 KS. S njima ova super-jahta duga 27,5 metara i teπka 60 tona postiæe 44 Ëvora. Pershing 90 imao je premijeru u Cannesu proπle godine.

86 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Modeli 8V, 10V, 12V i 16 V pokrivaju træiπte u klasama jaËine 1200, 1500, 1800 i 2400 konjskih snaga.

Snaga i pouzdanost ©to je donijelo toliko povjerenje u MTU strojeve, a time i velike narudæbe, posebno za seriju 2000 Common Rail? Prije svega, tvrde struËnjaci, to je pouzdanost dobivena izvanrednim omjerima snaga/teæina i snaga/volumen, te izvrsnim karakteristikama potroπnje i ispuπtanja plinova. Ta se klasa motora koristi tehniËkim inovacijama, ukljuËivπi posljednju generaciju Common Rail sustava, novi i moÊni sustav turbopunjenja i novi ADEC sustav upravljanja motorima. S tom posljednjom Common Rail tehnologijom postignut je virtualno konstantni maksimalni pritisak od 1800 bara kroz cijeli sustav. Na maksimalnoj brzini od 85.000 okretaja u minuti, turbopunjaËi razvijaju pritisak zraka za punjenja od 4 bara - pritisak koji motor te veliËine generalno treba postiÊi u dvostupanjskom sustavu punjenja.

Rodriguez Mangusta 72 pogonjen moÊnim MTU agregatom

Ferretti Altura 690: Dva 8V 2000 Common Rail motora pogone ovu jahtu brzinom do 32 Ëvora

US Navy: UmjetniËko djelo u strojarnici Sea Fightera AmeriËka ratna mornarica upravo testira svoj novi katamaran Sea Fighter, takoer znan i kao X-craft (x-stroj). Na testovima na otvorenom moru u lipnju taj je katamaran premaπio brzinu od 50 Ëvorova, πto je iznimno brzo za brod dug 80 metara i teæak 960 tona. Izgradilo ga je brodogradiliπte Nichols Brothers Boat Builders s Whidbey Islanda kod Washingtona. Brod u strojarnici ima pravo umjetniËko djelo: dva MTU 16V 595 dizelska motora i dvije GE LM 2500 plinske turbine integrirane u kombinirani pokretaËki sustav koji moæe koristiti oba dizelska motora i pokretaËe plinske turbine, kombinirane plinske ili dizel (CODOG sustav). To je nov pristup za US mornaricu, koja je prethodno rabila samo plinske turbine ili pure-play dizel propulziju. Novi kombinirani sustav daje brodu iznimnu brzinu, veliki doseg i izdræljivost. S dizelskim motorima Xcraft ima autonomiju od 4000 morskih milja pri putnoj brzini od 20 Ëvorova.

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 87

Dodatna oprema za M-klasu Vozilo Ëija svestranost pruæa jednako zadovoljstvo voænje kako na cesti tako i na terenu izvan nje. M-klasu odlikuju vrhunske karakteristike pri off-road voænji, a na cesti pruæa komfor limuzine. Kako biste vozilo joπ viπe individualizirali i prilagodili svojim potrebama, iskoristite praktiËnu i korisnu dodatnu opremu namijenjenu novoj M-klasi. Iz πiroke kataloπke ponude, raspoloæive i dostupne u ovlaπtenoj mreæi Mercedes-Benza, izdvojili smo neke od proizvoda.

Sve cijene su u hrvatskim kunama i sadræe PDV. Montaæa nije ukljuËena u cijenu. Fotografije su simboliËne. ProizvoaË zadræava pravo izmjene cijene.

iPod - audiozapis

Naplaci sa 6 krakova

BoËna zaπtita s gaziπtem

Uz iPod Interface Set moguÊe je iPod spojiti na audiosustav vaπeg vozila. Ipod omoguÊuje izravan pristup na bilo koju od 15.000 pjesama, koliko ih je moguÊe snimiti. On nudi 875 sati non-stop zvuËne zabave. Za M-klasu dostupni su: Audio CD20 Code 523, Audio 50APS Code 525 i Comand APS Code 527. Art. No. B6 782 4216 1.717,27 kn

INCENIO 6-kraki naplaci. Odlikuje ih sportski i dinamiËni dizajn. Povrπina im je polirana i glatka, srebrnog sjaja. Iskoristite tehnologiju i provjerite kako bi vaπe vozilo izgledalo s novim naplacima. Art. No. B6 647 4300 2.503,90 kn

Ekluzivni dizajn uz off-road karakter. Visokovrijedna izrada uz izbor optimalnih materijala: oplemenjeni i polirani Ëelik, stabilno i robusno, precizno oblikovano PVC gaziπte, koje osigurava i olakπava ulaz u vozilo i izlaz iz njega. Mala masa sjedinjena s velikom ËvrstoÊom i stabilnosti. Art. No. B6 688 0600 6.885,92 kn

LCD ekran

Pregrada za prtljaænik

Zaπtitni tepih prtljaænika

Skratite svoje putovanje uz A/V zabavu. Premium sustav s preklopnim 7-inËnim LCD ekranom u boji i jasnom slikom vidljivom i iz kuta od 140°. Format slike 16:9, 1440 x 234 piksela. DVD player za audio i video. Art. No. B6 782 6637 928,91 kn Art. No. B6 782 6632 9.522,32 kn

Olakπava svako putovanje ili kupnju stvarajuÊi prostor. Sastoji se od dvaju elemenata koji se zakretanjem ili izborom visine mogu postaviti u tri razliËita poloæaja. Art. No. B6 664 0000 2.301,96 kn

Nakon preklapanja straænjih sjediπta, zaπtitite svoj tovarni prostor odgovarajuÊom podlogom. Ovisno o teretu koji prevozite, izaberite jednu od dviju ponuenih opcija (velur ili guma). Art. No. B6 768 0047 1.649,20 kn

88 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Dodatna oprema za novi Grand Cherokee Svako Jeep vozilo simbolizira originalnost, slobodu, moguÊnost odlaska onamo gdje drugi ne mogu i, viπe od svega, avanturu. I vi moæete uæivati u sigurnoj voænji i u iznimnoj eleganciji koja je dostupna samo u iskonskoj terenskoj legendi - Jeep Grand Cherokeeju. Originalni Jeep dodaci omoguÊavaju vam da u potpunosti uæivate u avanturi. Za vas smo odabrali dodatnu opremu izraenu kako bi joπ viπe naglasila vaπ stil i stil vaπeg vozila. Viπe informacija o tome moæete pronaÊi u katalogu dodatne opreme u vama najbliæem ovlaπtenom prodajno-servisnom centru. Sve su cijene u kunama i sadræe PDV. Montaæa nije ukljuËena u cijenu. Fotografije su simboliËne. ProizvoaË zadræava pravo izmjene cijene.

Radio navigacija REC Radio navigacijski ureaj s RDS radioapratom. Navigacija se koristi naprednim tehnologijama pozicioniranja (MMI,CPU,GPS) te sustavom za mjerenje prijeene udaljenosti. DVD medij sadræi karte zemalja EU-a. Art. No. K 82208905AC 25.389,79 kn

Zaπtitni pokrov straænjih svjetala Pokrov upotpunjuje izgled vozila te πtiti svjetla od oπteÊenja, posebno u πumovitim podruËjima. Dostupan u crnoj boji ili kromiran. Art. No. K 82209166 krom 1.261,97 kn Art. No. K 82209165 crna 1.139,18 kn

Zaπtitna cerada ©titi vozilo od πtetnog utjecaja sunca, prljavπtine i kiselih kiπa. Posebno oblikovana da u potpunosti prekrije vozilo. ElastiËan rub omoguÊava lako postavljanje i uklanjanje. Izraena od Ëvrstog, laganog, vodootpornog materijala. Lako se Ëisti i odræava. Art. No. K 82208201 2.424,66 kn

Senzori za parkiranje

Krovna kutija (480 l)

Ukrasni pragovi vozila

ZahvaljujuÊi naprednoj ultrasonic tehnologiji, pomaæu vam u voænji unatrag prilikom parkiranja. Tri razliËita upozoravajuÊa zvuka i vizualno upozorenje pomaæu vam procijeniti udaljenost vozila od ostalih objekata. Art. No. K 82209267AC 2.884,45 kn

Zbog oblika kutije u voænji je otpor zraka sveden na minimum. »vrsta termoplastiËna krovna kutija na zakljuËavanje odræava stvari suhima i sigurnima. Kutija se spaja na krovni nosaË (koji se zasebno prodaje) i sadræi MOPAR logo. Art. No. K 82207341 3.755,62 kn

©tite prag vozila od ogrebotina i oπteÊenja. Izraeni su od bruπenog nehrajuÊeg Ëelika. Set se sastoji od 4 komada (prednja i straænja vrata). UkljuËuje sredstvo za lakπe postavljanje. Art. No. K 82209068AB prednje 1.267,64 kn Art. No. K 82209307AB straænje 649,65 kn

/ S T R A S T / O Æ U J A K 2 0 0 6 / 89

STRAST KOLUMNA

TOP - lista G

ospodina V., danas umirovljenenoga sveuËiliπnog profesora, upoznala sam prije Ëetvrt stoljeÊa. Dogodilo se to u proljeÊe, u godini u kojoj Êe hrvatsku knjiæevnost napustiti njezino najzvuËnije ime, pisac koji je imunolozima predlagao da u svoje lijeËniËke priruËnike unesu i fotografije ljudske alergije na glupost. Bila sam studentica druge godine literature. Jedna od tridesetak njih koji su se, u vremenima laænih socijalnih sliËnosti, upisali na tek otvoreno sveuËiliπte u naπem najveÊem ravniËarskom gradu. Tada smo to uËinili - priznajem danas s tugom i osjeÊajem krivnje - daleko viπe iz nuæde, a puno manje zbog ljubavi prema slavonskim prosikama, rijekama koje teku sporo i praπini koju ne mogu uguπiti naslage friπkoga asfalta. U grad na Dravi, udaljen prosjeËno Ëetrdesetak kilometara od naπih stalnih boraviπta, stizali smo svako jutro radniËkim πinobusima i loπim lokalnim autobusima. OËekujuÊi prva jutarnja predavanja, prepriËavali smo sadræaje pisama naπih generacijskih sretnika koji su isti studij polazili u republiËkoj metropoli. Zavidjeli smo im na brojevima njihovim studentskih soba, na nogometnom stadionu, na kazaliπtima i na Ëinjenici da im roditelji spavaju najmanje dvijestotine kilometara daleko od njihovih uzglavlja. A mi smo æivjeli s knjiæicama voznih redova u dæepovima i s mirisom loπega konjaka po kojima su vonjala naπa prometala. Pospana lica koja su ujutro punila osjeËku æeljezniËku i autobusnu postaju, s reljefnim tragovima uπtirkanih jastuËnica, izlagali smo vjetru πto je stizao sa sjevera. On je ravnao povrπinu naπe koæe izraujuÊi istodobno, vrlo paæljivo, nacrte buduÊih bora. Zastajali smo pred knjiæarama, radovali se novim naslovima, grËili pred spoznajom da Êe se cijeli mjeseËni dæeparac morati ostaviti na blagajni; samo zbog jedne struËne studije u koju je neophodno steÊi uvid. Nova je knjiga to jutro, a bili su prvi dani proljeÊa, razveselila moj pogled. Kroz stakleni zid prodavaonice probijao je miris njezine tiskane svjeæine. Svijetloplava s minimalistiËkim podacima na naslovnici Ëinila se kao da je samo odsjaj vedroga neba nad mirnim gradom. “Kako je lijepa”, rekla sam kolegici s kojom sam dijelila istu klupu na predavaËkim satima. “Za tu lovu moæeπ kupiti traper suknju i dati minival”, odgovorila mi je zgroæena nad mojom radoπÊu. “Ti studiraπ isto πto i ja?”, uzvratila sam joj. Bio je to viπe komentar, a daleko manje pitanje. “Da”, izustila je mirno. “NajciniËnije da koje sam do ikada Ëula”, pomislila sam. Njezino je odluËno da, za samo nekoliko sekundi, bivalo zaËinjeno dodatkom: “Studiram, ali sam ostala normalna æenska.” Nakon tri dana poËastila sam se papirnatom ljepoticom iz izloga. Problematizirala je temu opisa u literaturi. Bila je pisana i teπko i lako, i visoko i nisko u isto vrijeme. Njezin sadræaj upijala sam poput sadræaja neke ljubavne priËe za koju su me, oni neusporedivo iskusniji od mene, uvjeravali da je posebna. PonavljajuÊi predloæene definicije i tematske podjele osjeÊala sam se otmjeno i sveËano. Iz biljeπke o piscu saznala sam da je autor profesor na fakultetu koji je za mene bio lociran predaleko. Mjesecima poslije toga pronalazila sam u svojim stanicama niti hrabrosti koje Êe me podræati u biranju telefonskog broja autora Ëija me znanstvena knjiga nagovorila na ozbiljnije Ëitanje knjiæevnih πtiva. NajveÊe probleme stvaralo mi je okretanje predbroja velikoga grada. A onda se, sasvim iznenada i neoËekivano, profesorovo ime pojavilo na oglasnoj ploËi naπega fakultetskog hodnika: “Gost predavaË iz

90 / STRAST / OÆUJAK 2006 /

Julijana MATANOVIΔ

Zagreba, za studente druge godine osjeËke jugoslavistike”. VeËer prije njegova dolaska ponovno sam proËitala znanstvenu studiju odjevenu u svijetlu plavu odjeÊu. Znala sam je naizust, puno bolje nego πto su moje prijateljice znale stihove pjesme “Ti koja imaπ ruke nevinije od mojih”. Ujutro sam ustala ranije, da ne bih zakasnila na πinobus. Ljutila sam se na puπaËe koji su uobiËajenim navikama zadimljavali vagon, na vjetar koji je toga dana zaspao i nije izravnao tragove jastuka na mojim obrazima. Profesor je u predavaonicu uπao toËno u devet. Bio je u pratnji smuπene domaÊe docentice koja je, nakon πto je priznala da joj je drago u naπoj sredini pozdraviti neusporedivu veliËinu, pogrijeπila u naslovu gostove knjige. Moj je smijeh probio granicu sveuËiliπne pristojnosti. Poslije predavanja, koje je slijedilo meni poznate teme, priπla sam predavaËu i Ëestitala mu. Ne znam je li me na taj Ëin osokolio sjeverni vjetar koji se ipak naknadno pojavio i puhnuo mi u lea. “Primijetio sam da vam je stvar jasna”, konstatirao je blago, kao da æeli reÊi “Nemirno ste spavali noÊas”. Na kavi u studentskom kafiÊu pripovijedao nam je o svojim najdraæim knjigama. Priznao je da ima listu najmilijih literarnih πtiva, najsimpatiËnijih glumaca, najdirljivijih skladatelja, najdubljih slikara. Naglaπeno je istaknuo njihovu nepromjenljivost i trajnost. »udila sam se. Moja se zaprepaπtenost raala iz moga nemira i moje nemoÊi da svojoj susjedi - radnici u tvornici parketa - odgovorim na pitanje “Koja mi je knjiga najbolja”. PoπtujuÊi autoritet velikoga znanstvenog imena, poËela sam svoje tajne ljestvice najdraæih naslova vezati armiranim æicama, πtititi ih od zemljotresa koje sam sama dozivala. Trudila sam se ustanovljeni redoslijed odræavati na æivotu makar semestar, mjesec, tjedan. Pod naletima novootkrivenih knjiga nisu izdræavale ËeliËne konstrukcije. Kroz godine sam donekle uspjela umiriti svoju razigranost, ali sam i dalje izbjegavala sudjelovati u razgovoru o toplistama. A kad bi me netko uvukao u tu temu, spaπavala bih se reËenicom za koju ni tada nisam znala predstavlja li molbu ili pak ispriku. Glasila je: “Samo mi nemojte spomenuti πto sam proπli put rekla”. Profesor kojeg sam poslije, u svojoj poslovnoj karijeri, susretala Ëesto, otiπao je u mirovinu nepromijenivπi popis svojih najdraæih knjiga. Iste naslove, istim top redoslijedom iznizao je i na oproπtajnom domjenku Ëetvrt stoljeÊa poslije naπega prvog susreta. Samo je vrijeme bilo drugo. I drukËije. Sluπala su ga ozbiljnija lica, u prostoru daleko razliËitijem od prostora suterenskoga studenskog kafiÊa provincijskog sveuËiliπta. OdlazeÊi kuÊi, odnedavno na zagrebaËku Treπnjevku, u stan koji svojim interijerom æeli sliËiti na ravnicu, iznova sam se Ëudila. I divila. I bivala ljubomorna. Na moj je prozor pokucao vjetar. “Obriπi praπinu s polica najdraæih knjiga”, πaputao mi je glasom ljubavnika. “Predugo su sloæene iste. Vidiπ da se Mali Princ zakaπljao, da su magle veÊ stale, da je æenska francuskog poruËnika postala nestrpljiva, da je Krsto spreman ponovno pobjeÊi, da je Lucijan zaboravio zavrπni takt, da je fra Petar odavna popravio sat, da je HlapiÊ prestao biti hrabar kao KraljeviÊ Marko, da bijeli klaun i njegova plava suza joπ uvijek lutaju svijetom dok....” Zavrπne rijeËi vjetra nisam Ëula. Umrsile su se u grane jablana ispred sobe u kojoj je veÊ usnula moja kÊi. UnatoË tome, dobro sam znala da je izostalo samo ono: “Dok na zemlji ne budu æivjeli sretni ljudi.”

Debis (Converted)-4 12/12/09 10:21 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

STRAST OÆUJAK 2006. BROJ 10 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite