broj 12 by Digitalni klik d.o.o.

92_1 OMOT 12/7/09 10:38 AM Page 1 C

CY CMY

PROSINAC 2006 BROJ 12 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite

cestitka 2_3_nives 12/7/09 11:28 AM Page 2 C

Composite

CY CMY

cestitka 2_3_nives 12/7/09 11:28 AM Page 3 C

Composite

CY CMY

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o. Glavni zastupnik DaimlerChryslera AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA

Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ, Mia RajkoviÊ strast.uredniπtvo@euroline.hr

LEKTURA Irena DrpiÊ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ

MARATON ZA POVIJEST

E-klasom od Pariza do Pekinga

MAYBACH 62 S

Luksuz u sportskom izdanju

TRUCK RACE

Od egzotike do elite

Ëetiri puta godiπnje

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI Gaukler Studios

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak, Marko KoruniÊ REBER design Degenova 7, Zagreb

VIP RAZGOVOR

Predrag PavliÊ, direktor

TISAK

Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

NAKLADA 13.500 primjeraka

69 ZVIJEZDA SUTRA©NJICE

STOCKHOLM

Velegrad s duπom REZERVNI DIJELOVI

Prijatelji u nevolji

Rainman iz kinderbeta

GASTRONOMIJA

Jabuka - Ëarobna voÊka smart fortwo

Nova generacija vladara gradskih ulica

NAUTIKA

Sami oko svijeta heroji pet oceana

Odvjetnica Tatjana PetroviÊ:

S Conectom i Intourom obitelj je na okupu

Æivot u pokretu

Grobnik via Opatija

Dinamit iz Detroita

EUROBUS

HAC

smart LIFESTYLE

DODGE NITRO

S novim Actrosima spremni za zimu

Uæitak bez kompromisa

GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb

tvrtke Renato PP

tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

FORMULA 1

Lewis Hamilton - crni biser McLaren Mercedesa

Marijan Luka Grobenski:

strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA

AMG ZIMSKI TRENING

CHRYSLER SEBRING CABRIO

Osvajanje ‘polarne pozicije‘

Avantura na Velebitu

MERCEDES GUARD

POVIJEST

NEWS

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

BoæiÊna potraga

JEEP KLUB HRVATSKA

Najsigurnije mjesto na svijetu S T R A S T

U V O D N I K

Krug davanja i primanja

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

Na izmaku je joπ jedna godina - za nas u EUROlineu dinamiËna i puna dogaanja, a ujedno i iznimno uspjeπna. Znamo da je skromnost vrlina, ali se ipak moramo pohvaliti. U godini na izmaku EUROline je prodao viπe od 3000 vozila: tisuÊu osobnih automobila Mercedes-Benza, viπe od 600 dostavnih vozila, 400 kamiona, 350 automobila Chryslera i Jeepa… Na træiπte smo lansirali mnoge nove, sjajne modele. Prije svega elitni model Mercedesove ponude, novu S-klasu, zatim novi „full-size SUV“ GL, prestiæni kupe CL i kabriolet SL. Marka Jeep lansirala je novi Wrangler, Commander i Compass, dok je najmlai meu brandovima koje zastupa EUROline - Dodge - predstavio model Caliber. Gradili smo, πirili se i tako - zbog Ëega smo posebno sretni - otvarali nova radna mjesta. U Zadru je ovog ljeta s radom zapoËeo veliki prodajno-servisni centar AUTOline koji je vaæan ne samo kao maloprodajni objekt i znak razvoja tvrtke, veÊ i kao simbol povjerenja u gospodarski uspjeh toga grada. Uzgred reËeno, ovih dana otvaramo i autosalon u Rijeci. Ponosni smo πto je Hrvatska, toËnije Istra, ove godine bila domaÊinom Euro Camp Jeepa, jedinstvenog dogaanja koje na jednome mjestu okuplja viπe stotina ljubitelja marke ponajboljih terenskih automobila u svijetu. Joπ smo ponosniji na uspjeh EUROline Truck Racing tima: naπi su vozaËi Niko PuliÊ i Marcus Oestreich, u kamionima projektiranima u Hrvatskoj i izraenim u zagrebaËkom servisu tvrtke EUROline u Kovinskoj ulici, pobijedili u Ëetiri utrke te bili na pobjedniËkom postolju Ëak 21 put. U rekordnom roku postali smo jedna od najcjenjenijih momËadi u tom prestiænom natjecanju, a tako i pronijeli slavu naπe zemlje πirom Europe. Sve smo to uspjeli pridræavajuÊi se osnovne filozofije DaimlerChryslera koja istiËe Ëetiri elementa neophodna za uspjeh: disciplinu, poπtenje, integritet i strast. Meutim, dio filozofije tvrtke EUROline jest i pomoÊi onima kojima je to najviπe potrebno. Stoga s velikim zadovoljstvom moæemo najaviti osnivanje zaklade Ëije Êe djelovanje biti usmjereno prema zdravstvu, ekologiji, sportu, kulturi, obrazovanju te projektima od posebnog znaËaja. Na kraju, umjesto boæiÊne poruke ponovit Êu vam jednu reËenicu koju je na nezaboravnom koncertu u Hrvatskom narodnom kazaliπtu, posveÊenom svom ljubljenom Karlu Metikoπu, izrekla prva dama hrvatske glazbene scene i EUROlineova prijateljica Josipa Lisac: “Jedino πto je vaæno jest odræavati onaj vjeËni krug, krug davanja i primanja.”

P R O S I N A C

2 0 0 6

M E R C E D E S - B E N Z

Maraton za povijest

»ak 360 vozaËa iz 20 zemalja, meu njima i Hrvat Josip Fellner, sudjelovalo je na jedinstvenoj, 14 tisuÊa kilometara dugoj maratonskoj voænji od Pariza do Pekinga. 36 Mercedesa E-klase taj je put proπlo troπeÊi prosjeËno osam litara, a u cijelom maratonu nije bilo ni jednog jedinog kvara

Dieter Zetsche u Pekingu Ëestita posadi internetske stranice eBay koja je ostvarila najmanju potroπnju od svega 7,19 l/100 km

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Sve je poËelo u 9,30 sati 21. listopada kada je dr. Dieter Zetche, prvi Ëovjek korporacije DaimlerChrysler, ispod Eifellovog tornja u Parizu oznaËio poËetak velike maratonske voænje do Pekinga. Istom je rutom, samo obrnutim putem, grupa zagovornika automobila kao prijevoznog sredstva buduÊnosti proπla prije toËno 99 godina. Talijanski aristokrat Scipione Borghese doπao je od Kine do Francuske za 62 dana, a prvi je sljedeÊi automobil pristigao u Grad svjetlosti Ëak tri tjedna poslije. Iako je sada put u vremenskom smislu bio gotovo tri puta kraÊi, motivi s kojima je Mercedes-Benz krenuo u ovaj veliki projekt maratonske voænje bili su sliËni: æeljeli su svima dokazati kako je nova E-klasa najkvalitetniji automobil u svom segmentu. Milijuni testnih kilometara uËinili su E-klasu najtestiranijim automobilom na svijetu, a da je cilj - vrhunska pouzdanost vozila i svih sklopova u njemu - postignut, trebalo je dokazati i ovo putovanje. Na put je krenulo 36 automobila, sve redom modeli E 320 CDI od kojih su neki bili opremljeni bluetec tehnologijom, a neki i 4MATIC pogonom na sve kotaËe. U njima su se, na vozaËkoj poziciji, na pojedinim etapama izmjenjivali ljudi razliËitih profila: novinari vodeÊih automobilskih magazina poput auto motor i sporta ili francuske revije L’automobil magazine, fotografi, taksisti, vozaËi-profesionalci, ali i 12 sretnika koje je MercedesBenz izabrao izmeu 50.000 onih koji su se putem interneta prijavili za sudjelovanje u ovoj avanturi. Jedan je od njih bio i Hrvat JoP R O S I N A C

2 0 0 6

sip Fellner koji je vozio treÊu etapu, onu kroz Kazahstan. Iz Pariza put je karavanu najprije vodio do Stuttgarta, gdje su vozaËi doËekani ispred novog Mercedesovog muzeja, da bi u sljedeÊa dva dana - preko Berlina i Varπave - uπli u pribaltiËko podruËje. Poznatom cestom Via Baltica, preko Vilnijusa i Rige, karavana je doπla do finskog zaljeva. U tom trenutku svih je 36 automobila preπlo 100 tisuÊa kilometara, od ukupno 460.000 koliko Êe se skupiti do Pekinga, a sva su vozila radila besprijekorno - kao πvicarski satovi. Sedmi su dan E-klase uπle u Rusiju, toËnije Petrograd, πto je oznaËilo i kraj prve, odnosno poËetak druge etape. U povijesnoj ruskoj carskoj prijestolnici vozaËe koji su do tada napravili oko 3550 kilometara zamijenili su novi, “svjeæi” vozaËi ispred kojih je bio put dug viπe od 2700 kilometara. Manje nego u prvoj etapi, ali po znatno loπijim cestama. VeÊ su prvi dan pred maratoncima bila zahtjevna 702 kilometra voænje do Moskve, a taj se dan dogodila i prva nezgoda: jedan ruski kamion nije uspio zakoËiti snagom kojom je to uspjelo jednoj E-klasi. Na sreÊu, πteta na straænjem kraju E-klase bila je neznatna pa je automobil nastavio put bez problema. InaËe, valja spomenuti kako automobili nisu vozili u konvoju, veÊ potpuno slobodno. Svaka je posada dobila dnevni itinerar, upisan i u satelitsku navigaciju, i morala ga je apsolvirati tijekom dana. Za sigurnost se vozaËa brinula pratnja, vozaËi s iskustvom nastupa na dakarskom reliju koji su vozili u Mercedesovim G-klasama, svaki je automobil imao radijsku vezu,

M E R C E D E S - B E N Z

a da je neπto zaista poπlo po zlu, sve πto je trebalo uËiniti jest pritisnuti alarmni gumb. U najkraÊem roku automobil bi bilo lociran, a pratnja bi doπla u pomoÊ. Osim toga, kako bi automobili uvijek imali dovoljno kvalitetno gorivo, brinuo se Aral, jedan od sponzora putovanja. On je sa svojim cisternama pratio karavanu. Svake noÊi punili su se spremnici svih automobila gorivom vrhunske kvalitete πto je ipak anuliralo jedan veliki rizik. S moskovskog Crvenog trga automobili su krenuli prema Niænjem Novgorodu, udaljenom neπto viπe od 400 kilometara, prateÊi najduæu æeljezniËku prugu na svijetu - onu transsibirske æeljeznice koja povezuje Moskvu i Vladivostok, a duga je 9300 kilometara, prolazi kroz deset vremenskih zona i 90 gradova. Taj put, inaËe, traje punih πest dana. Karavana je prugu pratila joπ sljedeÊa tri dana, toËnije do dolaska u Jekaterinburg. Cesta kojom su vozili poznata je pod imenom autocesta Volga, ali ima malo toga s uobiËajenim pojmom autoceste. Na tom su dijelu puta vozaËi prvi put doæivjeli i snijeg pri Ëemu su na kuπnji bile sluæbene gume maratona - Michelin Pilot Alpine. Posebno je naporan bio prelazak preko Urala, ali je svih 36 automobila bez ikakvih problema stiglo

E-klase su bile na velikim iskuπenjima Karavanu su doËekivali domaÊini odjeveni u æivopisne narodne noπnje

na kraj druge etape. Od Pariza je napravljeno 6200 kilometara te je karavana doπla na rub Europe - slijedio je ulazak u Aziju, toËnije u Kazahstan. Tamo je upravljaË automobila s brojem 2 preuzeo i naπ Josip Fellner. Taj 40-godiπnji modni fotograf, roen u Osijeku, danas sa suprugom i kÊeri æivi u malom bavarskom

mjestu Ichenhausen. PrebiruÊi po internetu u ljetnim mjesecima vidio je poziv MercedesBenza za sudjelovanje u maratonskoj voænji od Pariza do Pekinga, prijavio se i uspio plasirati meu odabrane. Josip tvrdi kako mu je iskustvo voænje po Kazahstanu jedno od najdojmljivijih u æivotu. Zemljom i ljudima jednostavno je oduπevljen: «Ljudi su bili iznimno S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Jedan od senzacionalnih kadrova iz Mongolije Brigitte SladojeviÊ iz PR odjela Mercedes-Benza

Oduπevljenje pripadnika kineske narodne vojske

ljubazni, znatiæeljni, ali ne i naporni. Gdje god smo proπli bili smo prava atrakcija: djeca su od nas traæila autograme, svi su se æeljeli s nama fotografirati, mnogo ljudi vrlo dobro govori engleski… Zemlja je lijepa, katkad me podsjeÊala na ameriËki Teksas: po divljini slobodno lutaju konji, krave, negdje i deve. Gradovi kojima smo prolazili - Kostajaj i Astana P R O S I N A C

2 0 0 6

- popriliËno su moderni: niπta sliËno onomu zbog Ëega se digmula praπina u filmu slavnog Borata. Svuda smo spavali u solidnim hotelima, samo smo na Bajkalskom jezeru spavali kod razliËitih obitelji. Tako su nas ugostili i dekan tamoπnjeg fakulteta, lijeËnici, pravnici, Ëak i πef lokalnog KGB-a. Moji su domaÊini bili siromaπni, ali vrlo gostoljubivi. Odveli

su me na obiteljsku proslavu gdje sam bio glavna atrakcija, morao sam jesti do iznemoglosti, pjevalo se, plesalo… Uglavnom, krasan doæivljaj.ﬂ Posljednja je Josipova postaja bio grad Almaty. InaËe, mora se spomenuti kako su vozaËi bili iznimno lagane noge: prosjeËna je potroπnja automobila bila svega 6,62 litre na 100 kilometara. ©toviπe, petnaestog dana puta, na ruti od Kostajaja do Astane, poljski je tim uspio postiÊi rekordno nisku dnevnu potroπnju od svega 5,9 litara na 100 kilometara. InaËe, zanimljiva je priËa o Astani, gradu koji najbolje opovrgava “Boratovu” viziju o Kazahstanu. Naime, ovaj grad od pola milijuna stanovnika osnovan je 1998. godine i predstavlja simbol modernog Kazahstana. Urbanizacija je grada prepuπtena poznatom

M E R C E D E S - B E N Z

Konjanik u pustinji Gobi Nakon puta automobile je trebalo i oprati

japanskom urbanistu Kishu Kurokawi koji Êe Astanu do 2030. godine pretvoriti u potpuno razvijeni ekoloπki grad. U nekadaπnjem glavnom gradu Kazahstana Almi Ati, koji je s 1,5 milijuna stanovnika i dalje najmnogoljudniji u zemlji, promijenjene su posade. 36 automobila u tom je trenutku proπlo viπe od 300 tisuÊa kilometara bez ijednog problema. Najmanju potroπnju do tog trenutka imala je posada automobila broj 13, s Kanaanima Bobom Englishom i Graemom Fletcherom, s impresivnih 6,98 litara na 100 kilometara. Rekord jedne dnevne etape i dalje je bio onaj poljskog dvojca Marciej Pertynski i Piotr Wojcik. Ulazak u Kinu takoer je bio poseban trenutak. Automobili su dobili kineske tablice, a vozaËi kineske vozaËke dozvole kako bi se zadovoljile zakonske norme za voænju najmnogoljudnijom zemljom na svijetu. Ruta je automobile vodila do Urumqija, inaËe grada poznatog po tome da je u cijelom svijetu najudaljeniji od bilo kojeg oceana, odnosno morske obale. Cesta kojom su vozili mercedesi takoer je poznata iz povijesti - rijeË je o glasovitom Putu svile kojim su nekad prolazili i prvi istraæivaËi Kine. VozaËi su dva dana prolazili kroz bespuÊa pustinje Gobi, da bi 23. dana puta doπli do Velikog kineskog zida. Bilo je to na prijevoju Lanzhou na visini od 2965 metara, a to je mjesto zabiljeæeno i kao najviπe koje je karavana proπla tijekom cijelog puta. Napokon, u gradu Lanzhouu, nakon kumulativno prijeene 432 tisuÊe kilometara, od svojih se automobila opros-

tila Ëetvrta grupa, a doπla je peta koja Êe i zavrπiti ovaj maratonski put. InaËe, u Ëetvrtoj je grupi bio Hans-Friedrich Fuge koji Êe ostati zapamÊen kao najviπi sudionik maratona (visok je 207 cm), dok je u posljednjoj grupi vozila Amerikanka Denise McCluggage - s 80 godina najstariji Ëlan ekipe. Put je 25. dana karavanu uveo u Mongoliju gdje se dogodio i prvi nezgodni trenutak: u jednom od automobila naglo su se aktivirali boËni zraËni jastuci. Inspekcija je pokazala kako je za to bio kriv kamen koji je probio prag automobila i aktivirao senzor. Ipak, preko noÊi servisna

je ekipa zamijenila zraËne jastuke (uzevπi ih iz prateÊeg vozila) i posada automobila broj 8, u kojoj su vozili svjetski prvaci u kanu-dvojcu Ronald Rauer i Tim Wieskötter, mogla je bez brige nastaviti svoj put prema Pekingu. Nakon toËno 27 dana karavana je ponovno dotaknula Veliki zid, a Peking je veÊ bio veoma blizu. U gradu Badalingu pridruæio im se i Dieter Zetsche koji je odvozio posljednjih 500-tinjak kilometara do Pekinga. Na cilj je sretno doπlo svih 36 automobila gotovo bez ijednog mehaniËkog kvara. Svaki je automobil napravio gotovo 14 tisuÊa kilometara, S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Put do 12 odabranih Da bi se plasirao meu 12 odabranih, od 50 tisuÊa prijavljenih kandidata preko internetskih stranica Mercedes-Benza, Josip Fellner morao je proÊi i zahtjevne testove. U razgovoru za Strast opisao je te dogaaje: «Prvog rujna pozvan sam na testiranje. Ono se odræavalo na pisti nekadaπnjeg vojnog aerodroma u Malsheimu, mjestu gdje inaËe automobile testira auto motor und sport. Ljudi iz Mercedes-Benza morali su se uvjeriti da smo iznimnog zdravlja. Proπli smo veliki sistematski pregled, ukljuËujuÊi i EKG. Zatim, iznimno je vaæno bilo znanje stranih jezika, prije svega engleskog. Kako se ja uz engleski pomalo sluæim i ruskim, koji sam nauËio fotografirajuÊi za ruske magazine, to mi je zasigurno bila prednost. Zatim, imali smo i iscrpne probe vozaËkog znanja u kojima smo morali pokazati da se znamo koristiti automobilom u svim uvjetima eksploatacije i pravilno reagirati u kritiËnim situacijama. Meutim, imam osjeÊaj kako je jednako vaæan bio i psiholoπki aspekt: primijetio sam kako ljudi iz Mercedesa itekako paze na naπe ponaπanje, odnosno jesmo li sluËajno konfliktni, nekooperativni, preodvaæni, nepaæljivi… To sigurno nisu dobre preporuke. KonaËno, oËito je bilo vaæno i kakvo je zanimanje za sam projekt pokazao kandidat: oni koji su mu prilazili olako zasigurno su bili manje poæeljni kandidati od onih koji su pokazali strastvenu æelju za sudjelovanjem.ﬂ I tako je Josip Fellner nakon dva tjedna nestrpljivog Ëekanja dobio iz Stuttgarta pozitivan odgovor, a sve je ostalo poznato.

Na cilju u Pekingu

P R O S I N A C

2 0 0 6

odnosno svi su automobili zajedno preπli oko 840 tisuÊa kilometara. ProsjeËna je potroπnja bila 8,32 l/100 km, a rekordna tek 7,19 l/100 km πto je postigao automobil internetske tvrtke eBay. Ukupno je potroπeno 40.530 litara goriva. Znatno su manje πtedljivi bili vozaËi: njih 360 iz 35 zemalja, ukljuËujuÊi 40 ljudi u prateÊoj ekipi, pojelo je 8200 sendviËa, 5300 banana, 4000 Ëokoladnih prutiÊa i popilo 9600 boËica mineralne vode. No, dva lijeËnika gotovo da i nisu imala posla. Na automobilima nije bilo niti jednog kvara, a od rezervnih dijelova potroπena su tri branika, dva blatobrana, jedan aluminijski naplatak, Ëetiri vjetrobrana i jedno straænje svjetlo. Zamijenjeni su jedan alternator i 20 æaruljica, a probuπeno je 20 guma. Sveukupno je doliveno osam litara motornog ulja i 110 litara tekuÊine za pranje stakla. I konaËno, joπ jedan zanimljiv podatak: kada je u Pekingu pariπki taksist zaustavio taksimetar, iznos se popeo na gotovo 40 tisuÊa eura. Bila bi to taksistu, u financijskom smislu, voænja æivota. U smislu osobnog zadovoljstva - ona to doista i jest.

M A Y B A C H

Na S modelu modificiran je prednji kraj, a redizajnirani su reπetka hladnjaka i okviri svjetala

Maybach je predstavio novu verziju svoje najluksuznije limuzine. Model 62 S odlikuju gotovo sportske performanse za koje je zasluæan V12 motor s Ëak 612 KS Prije toËno Ëetiri godine korporacija DaimlerChrysler obnovila je slavnu povijesnu marku Maybach i tako stvorila liniju najluksuznijih automobila u svijetu namijenjenih najzahtjevnijim kupcima. Danas je ponuda Maybachovih limuzina najviπe klase dopunjena modelom koji uz sve zahtjeve prostranosti, komfora i vrhunskog luksuza dodaje i dimenziju superiornih performansi - Maybach 62 S. Slovo «Sﬂ oznaËuje rijeË «Specialﬂ te naglaπava mnoπtvo posebnih detalja koji su inæenjeri manufakture u Sindelfingenu inkorporirali u novi model. Prije svega valja istaknuti V12 motor koji je, nakon posebne obrade u kuÊi AMG, dobio 62 KS viπe nego πto ima klasiËni model 62. Snaga je tog nevjerojatnog motora obujma πest litara 612 KS, a dobivena je uz pomoÊ dvaju turbopunjaËa i vodenog hlaenja stlaËenog zraka. Gotovo nevjerojatni okretni moment od 1000 Nm (i to elektronski ograniËen) na raspolaganju je u rasponu od 2000 do 4000 okretaja u minuti πto jamËi performanse pravog supersportskog automobila: ubrzanje do 100 km/h za 5,2 sekunde

te maksimalnu brzinu koja bi bez blokade na 250 km/h i bez problema premaπila granicu od 300 kilometara na sat. Na taj je naËin 62 S postao najsnaænija limuzina na svijetu predviena da je vozi sluæbeni vozaË. Naime, nedavno predstavljen model 57 S - temeljen na kraÊoj limuzini - namijenjen je onim vlasnicima Maybacha koji ga æele i sami voziti, pa je s obzirom na to napravljen i „set-up“ podvozja koje je kruÊe, s manjim hodom amortizera. Model 62 S takoer ima podvozje preraeno na taj naËin da se moæe

iskoristiti enormna snaga motora, ali bez ikakva utjecaja na komfor putnika u vozilu, koji je i dalje neusporediv s bilo kojim drugim automobilom u svijetu. DinamiËnost automobila sugeriraju i dizajnerski detalji njegove vanjπtine: modificiran je prednji kraj, redizajnirani su reπetka hladnjaka i okviri svjetala, automobil je opremljen i 20-colnim naplatcima. Snagu motora simboliziraju i dvije trapezoidne ispuπne cijevi. Upravo kao i model 57 S, tako je i 62 S dostupan u ekskluzivnoj crnoj ili srebrnoj S T R A S T

M A Y B A C H

Luksuz u sportskom izdanju

Maybach 62 S svakom je sluæbenom vozaËu radno mjesto iz snova

boji, a u ponudi je i posebna bijela boja. Unutraπnjost je pojam luksuza i udobnosti, obogaÊena paæljivo odabranim detaljima koji podsjeÊaju na sportske performanse vozila. IstiËu se, primjerice, odreeni dijelovi obloæeni u karbon ili elegantni «pianoﬂ lak koji kreiraju dinamiËne efekte - Ëak i na straænjim sjedalima. Uglavnom, novi Maybach 62 S postavlja i potpuno nove standarde u automobilskoj industriji te nastavlja izvrsnu tradiciju proizvodnje vozila superiorne klase, na radost i ponos svojih vlasnika. P R O S I N A C

2 0 0 6

E U R O L I N E

Elita teπke kategorije Sve se viπestruko isplatilo: sav naporan rad, sve skupe πkole, svaka pogreπka koja je stajala æivaca i bodova. EUROlineov Truck Racing team profilirao se kao jedna od najboljih ekipa na ovogodiπnjem FIA-inu prvenstvu Europe, a njihovi rezultati pronijeli su slavu Hrvatske πirom Starog kontinenta. GledajuÊi sezonu unatrag vaæno je izdvojiti dvije stvari: najprije Ëinjenicu da se napokon uigrala tehniËka ekipa na Ëelu s inæenjerom Zlatkom KvoËiÊem, Ëiji je talent ugraen

u svaki djeliÊ ovogodiπnjeg uspjeha, a zatim dolazak u momËad iskusnog njemaËkog pilota Marcusa Oestreicha, prvaka Europe u konkurenciji Super Race Trucks 2004. godine i jednog od ponajboljih “kamiondæija” na svijetu. On je momËadi donio toliko potrebno iskustvo, ali i dokazao da je naπ Niko PuliÊ takoer dio europske vozaËke elite. Krenulo je sjajno: nakon poËetnog uigravanja, u nedjeljnoj utrci odræanoj na stazi Catalunya Marcus Oestreich osvojio je drugo,

a Niko PuliÊ πesnaesto mjesto. Joπ je bolje bilo mjesec i pol dana kasnije - u talijanskom Misanu - gdje je u subotnjoj kup-utrci Oestreich bio Ëetvrti, a dan poslije peti. KonaËno, u πpanjolskom Albaceteu EUROlineova momËad bila je senzacija: u subotu je dominirao Marcus Oestreich s pobjedama u kvalifikacijskoj i kup-utrci, dok je u nedjelju osvojio po jedno drugo i treÊe mjesto. Niko PuliÊ, s novim kamionom koji su joπ napadale “djeËje bolesti”, stalno je bio uz njemaËkog asa. S T R A S T

E U R O L I N E

EUROline Truck Racing tim ostvario je sve najave: vozaËi Niko PuliÊ i Marcus Oestreich pobijedili su u Ëetiri utrke, a bili su na pobjedniËkom postolju Ëak 21 put. Hrvatska je momËad u rekordnom roku od egzotike postala elita Solidno je bilo i u francuskom Nogaru, s dva Ëetvrta mjesta Oestreicha, nakon Ëega je slijedio Nurburgring. U subotu 22. srpnja, ispred viπe od 180 tisuÊa oduπevljenih gledatelja, na prvoj su kvalifikacijskoj utrci naπi vozaËi ostvarili dvostruku pobjedu. Markus Oestreich oduπevio je veÊ na sluæbenim treninzima postigavπi u petak najbolje vrijeme kruga koje do kraja vikenda nitko nije uspio nadmaπiti. Bolje je od njega kvalifikacijsku utrku vozio samo Niko PuliÊ P R O S I N A C

2 0 0 6

koji je vodio sve do posljednjeg kruga. Ipak, naπa je zvijezda u posljednjem krugu pobjedu prepustila Nijemcu. Izvrstan je Niko PuliÊ bio i u glavnoj, kup-utrci. Borio se za vodstvo kada ga je nesportskim udarcem zaustavio Gerd Korber (Freightliner) i tako zaustavio nadomak prve veliku pobjede. Svoju sjajnu formu naπi su vozaËi pokazali i u Ëeπkom Mostu s dva penjanja na pobjedniËko postolje, a dokazali su se i u nizozemskom Zolderu gdje je u nedjelju Niko PuliÊ

dva puta bio na srebrnoj poziciji - najprije na kvalifikacijskoj, a tada i kup-utrci. Trijumf momËadi zaokruæio je Oestreich drugim mjestom u subotnjoj kvalifikacijskoj utrci. NjemaËka je zvijezda bila najbræa i na kvalifikacijskoj utrci pretposljednjeg natjecateljskog vikenda, odræanog u πpanjolskoj Jarami, dok su u kup-utrci tog dana naπi vozaËi bili treÊi (Oestreich) i Ëetvrti (PuliÊ). KonaËno, na zakljuËenju sezone koje je odræano na slavnoj francuskoj stazi Le Mans briljirao je Niko Pu-

E U R O L I N E

KONA»NI POREDAK 1. Antonio Albacete 2. Gerd Körber 3. Jochen Hahn 4. Markus Oestreich 5. David Vrsecky 6. Markus Bösiger 7. Niko PuliÊ

MAN Freightliner Mercedes-Benz Mercedes-Benz Freightliner MAN Mercedes-Benz

ESP GER GER GER CZE SUI CRO

bodovi 346 318 291 264 220 172 126

Trojka iz Le Mansa: Marcus Oestreich, Jochen Mass i Niko PuliÊ

PROVIZORNI KALENDAR 2007. 31.03. 19.05. 02.06. 23.06. 07.07. 25.08. 08.09. 22.09. 06.10.

01.04. 20.05. 03.06. 24.06. 08.07. 26.08. 09.09. 23.09. 07.10.

Barcelona Zolder Albacete Nogaro Nürburgring Most Le Mans Misano Jarama Legenda Formule 1 i pobjednik Le Mansa Jochen Mass u akciji

Jochen Mass u bojama EUROlinea liÊ. Naπ je sjajni pilot u subotnjoj kvalifikacijskoj utrci bio drugi, a u nedjeljnoj treÊi. Na kraju, Niko PuliÊ sezonu je zavrπio s tri druga mjesta u kvalifikacijskim utrkama i jednim drugim u kup-utrci, odnosno joπ dva treÊa mjesta na kvalifikacijskim utrkama. Sveukupno, osvojio je 126 bodova πto je dovoljno za sedmo mjesto u ukupnom poretku. Marcus Oestreich pobijedio je u tri kvalifikacijske i jednoj kup-utrci, bio drugi na dvije kvalifikacijske i tri kup-utrka, a treÊi na

Ëetiri kvalifikacijske i dvije kup-utrke. NjemaËka je zvijezda zaradila ukupno 264 boda i osvojila Ëetvrto mjesto u ukupnom poretku. Sada se joπ slaæu dojmovi, ali se i planira sljedeÊa sezona. Jedno je sigurno: hrvatsku momËad viπe nitko neÊe gledati samo kao simpatiËnoga gosta, veÊ kao vrhunski organizirani tim potpuno spreman za najveÊe rezultate. Ove je sezone EUROline Truck Racing tim doπao do vrha, sada predstoji joπ samo uspon na njega.

Senzaciju koju su popratili svi svjetski mediji naπa je momËad pripremila za Le Mans. Naime, u treÊem kamionu, sa slikom Zagreba, kao gostujuÊi vozaË nastupio je legendarni pilot Formule 1 iz 70-ih godina i pobjednik utrke 24 sata Le Mansa iz 1989. godine Nijemac Jochen Mass. Da u njemu itekako gori automobilistiËka vatra, Mass je dokazao izvrsnim voænjama, kojima je osvojio po jedno 11. i 12. mjesto. Boks momËadi bio je premali da ugosti sve one koji su æeljeli biti blizu ove automobilistiËke legende, Ëovjeka koji je dao veliki obol povijesti auto-moto sporta. S T R A S T

S T R A S T

VIP RAZGOVOR - PREDRAG PAVLIΔ, RENATO PP Od obrta i mini tvrtke, uz rat i kroz rat, u desetak je godina u Karlovcu izrasla jedna od najveÊih i najprosperitetnijih hrvatskih prijevozniËkih kompanija - Renato PP. Predrag PavliÊ, vlasnik i direktor, komentira za Strast hrvatsko træiπte te istiËe kako s nestrpljenjem oËekuje europske uvjete poslovanja i ulazak u EU buduÊi da se u nas ne poπtuju ni propisi koje sami donesemo

Vizija pretvorena u razvoj S T R A S T

S T R A S T

Predrag PavliÊ dinamiËan je mladi Ëovjek, vrhunski poznavatelj prilika u hrvatskom prijevozniπtvu i ljubitelj voænje, kako na Ëetiri i viπe tako i na dva kotaËa. Dokazao se uspjehom razvoja vlastite tvrtke koja je iz obrta s jednim kombijem narasla do treÊe, Ëetvrte pozicije u Hrvatskoj s viπe od 50 kamiona. Vaπe kamione na cesti krasi jasna prepoznatljivost. Otkud stiæe vizualni identitet tvrtke? - Iako nisam zavrπio marketinπke πkole, zakljuËio sam kako neÊu pogrijeπiti ako, kao i najveÊe svjetske korporacije poput Coca-Cole, upotrijebim crvenu i bijelu boju. I tako smo postali bijelo-crveni. Na svim kamionima æelio sam jasno istaknuti ono Ëime se bavimo i u Ëemu smo najbolji - prijevoz za Italiju. BuduÊi da sam iz Like, s Plitvica, medo je morao biti sastavni dio naπe vizure, a polarnog medu odabrali smo zato jer imamo dosta kapaciteta za prijevoz robe pod posebnim temperaturnim reæimom, odnosno hladnjaËa. Takav jedan paket i inzistiranje na ËistoÊi vozila donijeli su nam dosta posla.

malen i trebalo je prehraniti obitelj. Javljao sam se na razne oglase, radio bih bilo πto, zavrπio sam πumarsko-trgovaËku πkolu, ali tada su mi mnogi potencijalni poslodavci rekli kako „ne zapoπljavaju prognanike“. I nije mi preostalo niπta drugo nego okrenuti se sebi samome. Jedino πto sam uspio izvuÊi s Plitvica, jedina imovina koju sam imao bio je stari Mercedesov kombi 207D. Stoga je jedino πto sam mogao uËiniti bilo poËeti se baviti prijevozom. Sjeo sam u kombi i vozio. Posao se poËeo razvijati pa sam dokupio prikolicu jer nisam imao dovoljno za kamionËiÊ te sam nastavio raditi sam. Nakon nekog vremena sam ga prodao i otiπao raditi u NjemaËku. Nakon povratka sva je zarada otiπla u rabljeni Mercedes 609, prvi mali kamion. I dalje sam vozio sam godinu dana. No, tada su cijene prijevoza bili vrlo dobre, pokazala se potreba za πirenjem pa sam kupio joπ jedan rabljeni Mercedes 608 i zaposlio roaka da vozi drugi kamion. Pokazalo se to loπom odlukom jer je drugi kamion stalno stajao buduÊi da nitko nije nabavljao posao. I tu nekako poËinje prekretnica, zapoËinje razvoj jedne velike tvrtke koja danas ima vozni park s viπe od 50 kamiona? - Moæda bi se to moglo i tako reÊi. U svakom sluËaju, bilo je to ‘92. ili ‘93. kada smo analizirali stanje, napravili simulacije i doπli do zakljuËka da netko mora stalno raditi na prodaji kapaciteta te da je poslovanje s nekim u uredu i sa samo dva kamiona neisplativo. Tako sam dignuo kredit i kupio treÊi kamion πto je, uistinu, za mene bio pravi poËetak prijevozniËkog poduzetniπtva. PoËeli smo sa zbirnim transportima i to ponajrpije redovitim linijama za Italiju. I dalje smo funkcionirali kao obrt, ali smo nakon dvije godine imali veÊ sedam Mercedesovih kamiona.

Danas je tvrtka Renato PP prisutna na gotovo svim cestama u Hrvatskoj, s mnoπtvom kupaca i partnera, stabilnom i modernom flotom… No, joπ prije petnaestak godina to i nije bilo tako? - Ne, nije bilo tako. Obrt za prijevoz otvoren je u veljaËi 1989. godine, ali ubrzo se situacija drastiËno mijenja, poËinje rat i uvjeti su za posao nikakvi. Kao prognanik s Plitvica stigao sam u Zagreb bez iËega. Sin je bio P R O S I N A C

2 0 0 6

Potkraj devedesetih poËinje dolazak velikih trgovaËkih lanaca i tu prepoznajete svoju priliku… - »injenica je da s dolaskom Bille i otvaranjem prve prodavaonice u Zagrebu poËinje prekretnica i ubrzani razvoj. Naime, sve do tada radili smo s malim kamionima. Stjecajem okolnosti obavili smo neki prijevoz za Billu, a oni su bili iznimno zadovoljni naπom uslugom te smo potpisali i ugovor. Tada u flotu dolazi prvi tegljaË, a ubrzani razvoj i πirenje Bille bio je i nama imperativ za ubrzano πirenje flote. Tako mijenjamo strukturu flote, kupujemo tegljaËe, a funkcioniranje kao obrt prestaje i postajemo trgovaËko druπtvo. Te 2000. imali smo 14-ero, 15-ero zaposlenih,

S T R A S T

a danas, πest godina poslije, imamo 70 stalno zaposlenih, razvijen softver za praÊenje poslovanja u svim segmentima od narudæbi i pripreme prijevoza do praÊenja vozila. TrenutaËno je u floti 57 modernih kamiona i tegljaËa, imamo prikolice s ceradom, furgone, cisterne, hladnjaËe. Nakon Bille uspijevamo se predstaviti i drugim trgovaËkim lancima pa tako suraujemo s Kauflandom, Ipercoopom, lancem CBA… Jedna je od glavnih prednosti i naπa pozicija u Karlovcu uz glavne hrvatske cestovne pravce Zagreb - Rijeka i Zagreb - Split te uz samu æeljezniËku prugu. Osim toga, imamo viπe od 1400 Ëetvornih metara zatvorenog skladiπnog prostora, a planiramo napraviti joπ najmanje toliko te oko 5500

koriπtenja kamiona. Kako bismo pospjeπili poslovanje, testirali smo potroπnju i odnos s brzinom i uspjeli doÊi do rezultata koji maksimalno zadovoljavaju ekoloπke i ekonomske uvjete kroz smanjenu potroπnju s optimalnim rokovima isporuke, odnosno brzinom. Prije godinu dana certificirali smo se prema ISO 9001 standardima i od tada poslujemo u skladu s time. Sve to pridonijelo je da godiπnje ostvarujemo stope rasta od oko 30 posto. Rekordna nam je bila 2001. godina kada smo ostvarili rast prometa od 143 posto. »injenica je da poznajete prijevozniπtvo u Hrvatskoj. Moæete li komentirati situaciju u nas i usporediti je s uvjetima u Europi. Plaπite li se, moæda, ulaska u EU i strane konkurencije?

Sjediπte tvrtke opremljeno je i sustavom koji omoguÊava stalan nadzor nad kretanjem svakog pojedinog kamiona

Tvrtka Renato PP odnedavno je bogatija za 10 Mercedesovih tegljaËa

otvorenog i ograenog skladiπnog prostora. Nadalje, veliËina voznog parka nagnala nas je da otvorimo i vlastiti servis, vulkanizerstvo, morali smo uloæiti i u parkiraliπte, otvoriti autopraonicu za πlepere i kamione… Sva naπa vozila opremljena su sustavom satelitskog nadzora, tako da stalno znamo gdje su i πto Ëine naπi kamioni. U svakom trenutku klijentima moæemo reÊi toËno vrijeme isporuke, a s druge strane imamo i kontrolu

- »injenica je da su autoceste i njihova izgradnja pridonijele razvoju cestovnog prometa, pa i naπem razvoju. Meutim, moæda bismo se i bræe razvijali kada bi se u Hrvatskoj i u praksi primjenjivali propisi koje smo sami donijeli, ali koji funkcioniraju samo na papiru. Prije svega tu mislim na meunarodne propusnice. Nama je jedna od glavnih preokupacija zbirni prijevoz u Italiju i iz Italije. Moæemo prevesti od kilograma do 24 tone

robe. Svakog nam je dana desetak kamiona u Italiji. Mi smo, s naπim golemim voznim parkom, 70-ero zaposlenih od kojih su svi prijavljeni, imali 65 dozvola za 2006., a ima prijevoznika koji jedva imaju dva kamiona i viπe od 100 dozvola za Italiju. Kad pogledamo po prometu, Renato PP ulazi meu tri, Ëetiri najjaËa prijevoznika u Hrvatskoj nakon Peveca, Ralua te Istraauta iz Umaga, a po broju meunarodnih dozvola meu posljednjim smo prijevoznicima u Hrvatskoj. Prema postojeÊim propisima, prijevoznik bi trebao za jednu talijansku (cemt) dozvolu imati najmanje dva vozila koja udovoljavaju ECO 3 normama. Mi ih imamo 35, a brojni su oni koji samo s jednim kamionom imaju viπe dozvola od nas. OËekujemo da Êe odgovorni prepoznati naπu kvalitetu i trud te nam iziÊi u susret i nastaviti nas pratiti kao i druge kvalitetne prijevoznike koji pridonose gospodarskoj stabilnosti i rastu. Kad bismo imali samo 50 posto od onoga πto nam po pravilniku pripada, sada bismo imali i 100 zaposlenih, πto u ovoj naπoj æupaniji nikako ne bi bilo loπe. Nezaposlenost je kod nas velika, a mi ulaæemo i u ljude i u razvoj poslovanja. Imamo i prvu vozaËicu, diplomiranu veterinarku koja nije mogla pronaÊi posao u struci, prekvalificirala se, sada vozi tegljaËe i nije nezadovoljna. Kad bismo imali potporu dræave, odnosno kad bi se dræava dræala svojih propisa, mogli bismo biti i jaËi poslodavac. Upravo zato jedva Ëekam ulazak u EU. Konkurencije se ne bojim. U Hrvatskoj imamo jake konkurente s kojima smo partneri i zbog kojih radimo bolje iz godine u godinu. A ako sve to uspijevamo u iznimno nepovoljnim uvjetima poslovanja u nas, moæete zamisliti kako bi bilo da poslujemo prema uvjetima koji vrijede u EU. No, Ëinjenica je da moramo ostvariti neke preduvjete kako bismo se s njima nosili i zato planiramo do ulaska u EU imati najmanje 130 zaposlenih i minimalno 100 kamiona. Drugi veliki problem s kojim se suoËavamo, a koji nestaje ulaskom u EU jesu granice. Naime, mi radimo i do osam dana manje nego naπi konkurenti iz EU samo zbog stajanja na granicama. Dakle, imamo prostora za dodatno poveÊanje produktivnosti, a oËekujem da Êemo s ulaskom u EU dobiti prave konkurente, a izgubiti nelojalnu konkurenciju, nestat Êe korupcija i mislim da Êe poslovno okruæenje biti zdravije. U vaπem je voznom parku Mercedes dominantna marka. Koji su razlozi zbog kojih ste povjerenje poklonili upravo tom proizvoaËu vozila? S T R A S T

S T R A S T

Predrag PavliÊ u voænji oboæava brzinu, ali tvrdi da u kamionu brzina nikada nije prednost veÊ - problem

Mercedes je vezan uz sam poËetak tvrtke, ali to nije i ne moæe biti glavni razlog prevlasti te marke u naπem voznom parku. »injenica je da Mercedesova vozila odlikuje kvaliteta, pouzdanost, jednostavnost odræavanja te vrijednost u preprodaji. Naime, u prijevozniπtvu je apsolutni prioritet da se maksimalno izbjegne stajanje vozila. Stoga je vaæno da i u sluËaju kvarova moæemo brzo doÊi do originalnih dijelova. Iz iskustva mogu potvrditi da takvu suradnju imamo s EUROlineom, njihovom logistikom u postprodaji, dostavom rezervnih dijelova u najkraÊem roku... i to je upravo ono πto se cijeni. U jednom smo trenutku u manje P R O S I N A C

2 0 0 6

od 24 sata dobili i u kamion postavili cijeli novi motor. Osim toga, kad smo prodavali tri najstarija kamiona, bila je to prava aukcija. PreprodavaËi koji su bili kod nas samo su se nadmetali tko Êe uzeti vozila, a cijena je, od one koju smo postavili kao poËetnu, pristojno narasla. Od ta tri kamiona, jedan je sada u Boliviji, a dva su otiπla u Afriku. Kakav je razvojni plan tvrtke Renato PP? - Osnova razvoja je da u iduÊe dvije, tri godine svu dobit ulaæemo u osnovna sredstva, πirenje djelatnosti, ulaganje u tehnologiju, modernizaciju i stuËno osposobljavanje

svih djelatnika, kako bismo spremni doËekali konkurente iz Europske unije. U planu je otvaranje podruænice u jednoj od dræava Europske unije, πirenje skladiπnih kapaciteta te prilagoavanje kombiniranom cestovno-æeljezniËkom prijevozu. Nadalje, osim zbirnog prijevoza kakvim se sada bavimo, u planu je i dodatni razvoj kapilarne i paketne distribucije unutar Hrvatske. Moramo se maksimalno pripremiti kako bismo mogli pratiti daljnje jaËanje hrvatskoga gospodarstva, rast izvoza, zapoπljavanje novih kadrova i prilagoditi se uvjetima poslovanja slobodnog træiπta.

M E R C E D E S - B E N Z

Obitelj na okupu Novosti koje zaokruæuju paletu jesu modeli Conecto i Intouro. Nasljednike 12.000 proizvedenih Tourisma i 15.000 Citara moglo se vidjeti joπ u Hannoveru, a sluæbeno su predstavljeni prvih dana studenoga u BeËu Oba autobusna noviteta dolaze iz moderne Mercedesove turske tvornice Hosdere. Conecto i Intouro nastavak su EvoBusove orijentacije prema istoËnim træiπtima. Veoma uspjeπne, valja napomenuti, jer je Eurobus u posljednjih pet godina na njima poveÊao svoj P R O S I N A C

2 0 0 6

træiπni udio sa sedam na Ëak dvadeset posto. Robusna konstrukcija s klasiËnim podvozjem osigurala je Mercedesovim modelima na tim træiπtima veliku popularnost i povoljnu cijenu pa je Ëest i na ulicama naπih gradova. Intouro na træiπte dolazi veÊ poËetkom 2007., Conec-

M E R C E D E S - B E N Z

to prije ljeta, dok Êe mu se do kraja godine pridruæiti i zglobna inaËica. Mercedes novim modelom jasno poruËuje da je vrijeme visokopodnih gradskih autobusa proπlo. Doduπe, visokopodni gradski autobusi pokazali su se kao popularan izbor za loπe prometnice istoËnih zemalja, no u Mercedesu istiËu da novi Conecto ne zaostaje u tom smislu i da se njime æele viπe okrenuti potrebama putnika. Stoga Conecto dolazi iskljuËivo kao niskopodni autobus Ëija se konstrukcija obilno oslanja na dokazani Citaro. Vidljivo je to veÊ po vanjskom izgledu vozila, jer je karoserija veÊim dijelom jednaka u oba modela. Za postizanje osobnosti neki su elementi Conecta, poput maske, svjetala i ruba krova, poneπto drukËije oblikovani, a nekih je detalja jednostavno liπen kako bi se postigla povoljnija cijena. Tako su - primjerice - uklonjeni gumeni rubovi blatobrana, a retrovizori su zamijenjeni klasiËnima s cjevastim nosaËima.

Niskopodni autobusi, radi veÊe ugode putnika, polako ali sigurno u potpunosti zamjenjuju visokopodne

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

plus i travel-star eco. Motor je jednak kao u Conectu uz ruËni 6-stupanjski mjenjaË GO 110 i 5-stupanjski hidrodinamiËni Voithov retarder. Posebno se istiËu produljeni servisni intervali do 60.000 km, uz iznimno velike moguÊnosti dijagnostike, posebno ako se vozilo opremi sustavom FMS koji uz uobiËajene servisne informacije prijevozniku nudi podatke o prijeenim kilometrima, prosjeËnoj potroπnji goriva ili o naËinu voænje. Neovisni prednji ovjes i hipoidna straænja osovina H06 veÊ su poznati iz drugih putniËkih modela, a kod Intoura se posebno istiËe velika okretnost zbog kuta zakretanja prednjih kotaËa od 59 stupnjeva. Promjer

U osnovnoj su ponudi kompaktna sjedala inter-star eco, a na raspolaganju su putniËki modeli inter-star plus i travel-star eco

Conecto je u nekim detaljima otiπao i korak dalje. Niski se pod proteæe cijelom duljinom vozila pa su stube nestale Ëak i na treÊim vratima. To je omoguÊio vertikalni naËin smjeπtaja motora u straænjem lijevom kutu, πto ujedno olakπava pristup motoru preko velikog straænjeg i boËnih otvora, dok se hladnjak moæe zakretati radi lakπeg ËiπÊenja. Od Citara je preuzet novi ovjes s neovisnom prednjom osovinom i EBS koËnicama s diskovima na svim kotaËima. Elektronikom upravlja sustav FPS koji reducira broj kablova i releja u vozilu. UnatoË niskopodnoj konstrukciji, proizvoaË istiËe iznimnu ËvrstoÊu Conecta, kao i izvrsnu antikorozivnu zaπtitu katodnim postupkom. Motor je provjereni OM 906 LA snage 210 kW/286 KS s bluetec tehnologijom zahvaljujuÊi kojoj postiæe normu Euro 4, a po æelji je na raspolaganju i kao Euro 3 s 205 kW/279 KS. Snagu prenosi Ëetverostupanjski Voithov automatski mjenjaË s integriranim retarderom ili πestostupanjski ruËni ZF-ov mjenjaË. U unutraπnjosti vozila nalazimo nova sjedala city-star eco priËvrπÊena za boËnu stijenku (πto poveÊava koristan prostor i olakπava ËiπÊenje) dok su boËne stijenke i stropovi izraeni od novorazvijenog laminata. Ulaz i izlaz putnika mogu se opcionalno poboljπati „kneelingom“ ili rampom za kolica na sredP R O S I N A C

2 0 0 6

njim vratima. Za ventilaciju vozila namijenjeni su boËni prozori na otvaranje i elektriËni krovni otvori, a u ponudi je i klima sa stropnim grijanjem. Ovisno o motoru, kapacitet je vozila 94 (Euro 4) ili 97 (Euro 3) putnika uz visinu unutraπnjosti od 2313 mm. VozaËko radno mjesto dobilo je novu upravljaËku ploËu napravljenu od pouzdanih materijala, ergonomski je dobro rijeπena, a vraÊen je i klizni vozaËki prozor s ruËnim otvaranjem, πto je praktiËnije rjeπenje. Intouro je derivat modela Integro, no ne zamjenjuje dosadaπnji model istog imena veÊ poviπeni prigradski Conecto Ü. Promjene su u odnosu na Integro izvana minimalne, a sliËno je i u unutraπnjosti. VozaËko radno mjesto poznato je iz veÊine autobusa EvoBusa, πto znaËi da je iznimno prostrano i ergonomiËno, utemeljeno joπ u modelu Travego. Duljina osnovnog Intoura iznosi 12,14 m, a Intouro M dug je 12,98 m. Kapacitet je vozila 55/59 putniËkih sjedala, dok prtljaæni prostor obujma 4,7/5,7 m3 upuÊuje na moguÊnost πiroke primjene. Za zahtjevnije uvjete postoji velik izbor dodatne opreme u kojoj su elementi poput klima-ureaja, polica za osobnu prtljagu putnika ili svjetla za maglu, ali i zaslon za prikaz odrediπta, hladnjak i dvokrilna straænja vrata. U osnovnoj su ponudi kompaktna sjedala inter-star eco, a na raspolaganju su putniËki modeli inter-star

Ulaz i izlaz putnika mogu se opcionalno poboljπati “kneelingom” ili rampom

kruga okretanja kod kraÊeg modela iznosi samo 20,98 m, a kod duljeg 23,12 m. UnatoË veÊim dimenzijama, Intouro je i znatno lakπi u odnosu na dosadaπnji Conecto Ü. Primjena zajedniËkih komponenti smanjuje troπkove proizvodnje i odræavanja, a jeftiniji modeli napreduju uz pomoÊ rjeπenja iz onih skupljih i luksuznijih. Stoga ne treba ni sumnjati u to da Êe novi Ëlanovi obitelji nastaviti pobjedniËki niz Mercedes-Benza kao vodeÊeg europskog proizvoaËa autobusa. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

HRVATSKE AUTOCESTE - SEKTOR ODRÆAVANJA

Mercedesi umjesto Sunca

Sektor za odræavanje HAC-a dio je sustava koji se brine o sve viπe i viπe kilometara autocesta po Hrvatskoj. »im se koja autocesta izgradi i dovrπi, izuzmemo li one pod upravljanjem Bina-Istre, ARZ-a i Autoceste Zagreb - Macelj, dolazi pod sustav brige upravo Sektora za odræavanje. Tu se ubrajaju tako auto-

cesta od Zagreba do GoriËana, pravac prema Splitu, Æupanji, dio prema Bregani, Most Krk, odnosno oko 700 kilometara autocesta o kojima treba voditi brigu. U ljetnom reæimu to podrazumijeva koπnju, izmjenu ograde, ophodnje i kontrolu, sanaciju objekata…, a u zimskom razdoblju ukljuËuje i zimsku sluæ-

bu. Za sve se, dakako brine golema flota od oko 600 vozila za cestarske ophodnje, kontrolore, specijalizirane radne zadatke i sliËno, koja su rasporeena na 20 tehniËkih jedinica πirom Hrvatske, a svaka se tehniËka jedinica brine za odreene sektore autocesta u svom djelokrugu rada. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Tetka ispred Ministry of silly walking, πto Êe ona ovdje?

Hrvatske autoceste odnedavno su vozni park popunile i sa 16 MercedesBenzovih Actrosa 3344 koji Êe, prema rijeËima Ivice KriæaniÊa, pomoÊnika direktora Sektora za odræavanje, veÊinu vremena provesti kao osnovna vozila njihove zimske sluæbe

Nedavno je u flotu uπlo i πesnaest novih Mercedes-Benzovih Actrosa 3344 s kiper nadgradnjom, koji su, kako kaæe dipl. inæ. strojarstva Ivica KriæaniÊ, pomoÊnik direktora Sektora za odræavanje Hrvatskih autocesta, prije svega namijenjeni zahtjevnim potrebama zimske sluæbe. P R O S I N A C

2 0 0 6

“U cijeli smo posao uπli zato πto su cijene sata rada zimske sluæbe u proπloj godini osjetno narasle, pa nam je kalkulacija pokazala da nam se viπe isplati kupiti vlastitu flotu, pa makar radila samo zimi, nego plaÊati najam po tim cijenama. Vozila smo nabavili putem javnog natjeËaja i EUROline je ponudio

najbolje uvjete - cijenu, model financiranja, uvjete odræavanja, a komunalna je hidraulika hrvatske proizvodnje, tvrtke Hidraulika Kurelja”, kaæe inæ. KriæaniÊ. Prema njegovim rijeËima, osnovni kriterij, odnosno æelja s kojom su krenuli u natjeËaj jest kvaliteta vozila, a natjeËaj je pokazao da i kvaliteta moæe stiÊi u cjenovno prihvatljivom pakiranju. InaËe, HAC je do sada u voznom parku imao pet Actrosa iz 2002. te Ëetiri Mercedesa 1820 iz ‘98. i nekoliko vatrogasnih vozila sa Zieglerovom nadgradnjom. Pod Mercedesovom je znaËkom i 40 viπenamjenskih Unimoga, takoer dio flote, koja je sada popunjena sa πesnaest novih kipera. “Naπi kamioni rade sezonski i joπ su premladi da bi imali potpunu evaluaciju eksploatacijskog troπka. Meutim, moæda je dovoljno reÊi da smo stare Actrose uspjeli bez ikakvih problema servisirati sami. Mislim tu na redovite izmjene ulja i redovito godiπnje odræavanje i to zato jer nije bilo nikakvih veÊih kvarova. Meutim, naπi Sprinteri, a sada ih imamo devet, rade i po milijun kilometara i to gotovo bez problema i uz samo

M E R C E D E S - B E N Z

redovno odræavanje. Upravo i u tom drugom segmentu - usluge u postprodaji, EUROline je ponudio dobre uvjete buduÊi da servisni centar nije samo u Zagrebu, veÊ je i u Dalmaciji, dostupnost je rezervnih dijelova velika, a doprema brza”, istiËe Ivica KriæaniÊ.

16 je Actrosa prije svega namijenjeno potrebama zimske sluæbe Kamione je inæ. IviciKriæaniÊu predao prodavatelj gospodarskog programa Mladen MezdiÊ

Ipak, iako je HAC sada osjetno opremljeniji za zimske uvjete istiËe kako “uza svu opremu joπ uvijek ne mogu od zimskih uvjeta napraviti ljetne”. Stoga je prije svega potrebna svijest i disciplina samih vozaËa. “Nedostaje nam joπ taj Ëarobni πtapiÊ koji bi i zimi ceste uvijek

mogao uËiniti suhima. Stoga vozaËe i dalje upozoravamo na obaveznu uporabu zimske opreme, prije svega mislimo na zimske gume, ali i posjedovanje lanaca, te praÊenje naπe dinamiËne vizualne signalizacije na autocestama, koja veoma upadljivo i jasno upozorava

na promjene u uvjetima voænje”, zakljuËuje pomoÊnik direktora Sektora odræavanja HACa. Ipak, nema dvojbe kako Êe novi Actrosi biti veoma vaæan segment zimskog odræavanja autocesta i jamstvo njihove prohodnosti Ëak i u najveÊoj zimi. S T R A S T

S T R A S T

AMG ZIMSKI TRENING SPORTSKE VOÆNJE

Osvajanje 'polarne pozicije'

S T R A S T

U 2007. godini AMG auto entuzijastima nudi osvajanje “polarne pozicije” zajedno s dotjerivanjem vjeπtina i zabavom tijekom intenzivnog arktiËkog vozaËkog treninga

Zima je godiπnje doba u kojem Êe Mercedesov AMG odjel joπ jednom, doduπe vrlo ograniËenom broju svojih kupaca, ponuditi jedinstvenu moguÊnost ledeno-snjeænog vozaËkog doæivljaja putem intenzivnog vozaËkog treninga u Arjeplogu u ©vedskoj. Osim voænje bit Êe to i prigoda uæivjeti se u tradicionalan naËin æivota u blizini polarnoga kruga. Cilj je AMG Winter-Sporting treninga, koji vode profesionalni instruktori, omoguÊiti polaznicima stjecanje vjeπtina potrebnih kako bi mogli savrπeno upravljati svojim moÊnim vozilima. Sam trening, koji traje Ëetiri dana, sve je popularniji i ove Êe godine biti organiziran osam puta u razdoblju od sijeËnja do oæujka kako bi ga Ëak 24 polaznika mogla dovrπiti. Na raspolaganju Êe im biti prvoklasne “didaktiËke naprave” - CLK 63 AMG, SLK 55 AMG i C 55 AMG. Sva vozila opremljena su “Ëavlericama” koje jedine osiguravaju kakvotakvo dræanje vozila na ledenim povrπinama. Kako bi trening bio djelotvoran, odnosno kako bi se polaznicima omoguÊilo da uvjeæbaju kontroliranje vozila na samim granicama upravljivosti, za sve automobile u treningu ESP je potpuno iskljuËen. Sretnici koji stignu do Arjeploga sve Êe svoje vozaËke treninge odraditi na posebno pripremljenim ledenim stazama izraenim na smrznutom jezeru. Jedino ledeno jezero jamËi idealnu podlogu za takve treninge koji u prvom danu ukljuËuju usvajanje osnovnih tehnika voænje na kliskoj podlozi uz moguÊnost vjeæbanja slaloma te manevara izbjegavanja. U iduÊem stupnju polaznici razvijaju vjeπtinu odræavanja kontrole nad vozilom i treniraju kako je podignuti na viπu razinu. PoËinje se s praktiËnim vjeæbama na dijelovima poligona koji odgovaraju kratkoj stazi Hockenheimringa, da bi se u nastavku vjeæbe P R O S I N A C

2 0 0 6

S T R A S T

povezale i polaznici svladali cijelu stazu. VozaËi u ovom stupnju vjeæbaju drifting, vjeπtinu kontroliranog klizanja bokom vozila, koja je preduvjet za sigurno i optimalno upravljanje vozilom na kliskim podlogama, i to u zavojima s promjerom od oko 150 metara. Na taj naËin sudionici polarnog teËaja postupno stjeËu osjeÊaj upravljanja vozilom na samoj granici upravljivosti, ali ipak u potpuno sigurnom okruæenju. S druge strane, osim vjeæbanja i stjecanja sve veÊe kontrole nad vozilom AMG Winter-Sporting jamËi vozaËima maksimalan uæitak u voænji. Tijekom veÊine vjeæbi, struËnjaci AMG-a koriste se biljeæenjem podataka s vozila i s odreenih voænji kako bi pomogli samom treningu i svakom pojedinom kandidatu. Ta

tehnologija, koja nam je poznata iz svijeta auto moto sporta, omoguÊava da se mjeri vrijeme u odreenom sektoru, vrijeme cijelog kruga, ali i ubrzanja i koËenja te boËnoga kretanja. Na temelju tih pokazatelja instruktori, svi odreda profesionalci s iskustvom u auto moto sportu, mogu svakom kandidatu, a da nisu s njim u vozilu, toËno reÊi gdje grijeπi i kako Êe ispraviti pogreπku. AMG Winter-Sporting zavrπava AMG Challenge utrkom. RijeË je o natjecanju za svih 24 sudionika treninga, tijekom kojeg mogu pokazati svoje vozaËke vjeπtine te πto su nauËili u prethodna Ëetiri dana. Najboljima se odaje priznanje za veËerom u tradicionalnom stilu, koja ukljuËuje kulinarske specijalitete sa sjevera ©vedske posluæene oko logorske

Arjeplog - zimski testni centar autoindustrije Arjeplog u πvedskom dijelu Laponije jedan je od glavnih zimskih testnih srediπta automobilske industrije. Blizina polarnoga kruga osigurava neprekidno niske temperature zraka zimi, πto omoguÊava pripremu testnih staza na zamrznutim jezerima i rijekama. Sloj leda Ëesto je debeo i viπe od 80 centimetara πto je sasvim solidna i sigurna osnova za AMG Winter-Sporting πkolovanje.

Zimski trening zavrπava natjecanjem na kojem sudjeluje svih 24 sudionika

AMG Winter-Sporting Svako iskustvo ima i svoju cijenu, a AMG Winter-Sporting stoji 3390 eura po osobi ukljuËujuÊi i izravne letove iz Stuttgarta, Münchena, Frankfurta, Hanovera ili Pariza, transfere, smjeπtaj u hotelu Silverhatten u Arjeplogu te sve obroke. Na sudjelovanje su pozvani svi bez obzira na to sjede li inaËe za upravljaËem AMG-a ili ne. Zbog iznimno velikog zanimanja svi termini u 2007. veÊ su zauzeti. No, osim ovog zimskog dogaanja vozaËka akademija MercedesAMG nudi joπ mnogo razliËitih vozaËkih trening-programa tijekom cijele godine. Dio ih se odræava na trkaÊim stazama, testnim poligonima, a njihov raspored kao i raspored AMG WinterSportinga u sezoni 2008. bit Êe dostupan veÊ u sijeËnju 2007. Zainteresirani za sudjelovanje mogu pronaÊi sve informacije na internetu i to na adresi www.mercedes-amg.com

vatre u klasiËnom laponskom πatoru. Ostale aktivnosti koje prate osnovni vozaËki trening takoer su odraene na vrhunskoj razini kao i samo πkolovanje. Posebno je atraktivna aktivnost za sudionike noÊna voænja (na mjestu suvozaËa) u AMG-ovom “ledenom taksiju”, posebno pripremljenom C 55 AMG-u, Ëijih 367 KS i ledena podloga jamËe uistinu nezaboravno iskustvo. Osim toga, koktel-veËera u igluu i safari na snjeænim sanjkama dodatno ispunjavaju sudionike tradicionalnim iskustvima stanovnika hladnog sjevera. Tko jednom proba Ëari ledene voænje i osvoji “pole poziciju” na ledu, teπko Êe moÊi joπ godinama zaboraviti to ledeno iskustva. S T R A S T

S T R A S T

PREDSTAVLJAMO: MERCEDES S-GUARD Iz Stuttgarta: Mirko VukotiÊ

«Ne postoji mjesto na svijetu, sigurnije od Mercedesa Guard ﬂ - reËenica je koja Êe vas doËekati na ulazu u Guard odjel i koju Êe svi priliËno zlobno prokomentirati, no, veÊ nekoliko minuta poslije postat Êe svjesni koliko su pogrijeπili. Naime, tek koji metar dalje poËinje fascinantno carstvo Ëelika, vrhunske tehnologije, strpljivog ruËnog rada i viπegodiπnjeg bogatog iskustva. Joπ davne 1928. godine izraeno je prvo blindirano vozilo s Mercedesovim znakom, a sve je nakon toga legenda. Adenauer, Papa, Tito, Genscher, kraljevi, kraljice, prijestolonasljednici, filmske dive, naftni magnati, dræavni duænosnici... svi su oni u proteklim desetljeÊima zaπtitu od neprijatelja potraæili u Mercedesovim vozilima. Svi su ti automobili nastali na jednom mjestu, u jednom pogonu, zahvaljujuÊi iskustvu i znanju skupljanom desetljeÊima. Sada smo imali rijetku sreÊu u taj pogon i uÊi, jer samo je 36 novinara iz cijelog svijeta imalo prigodu vidjeti kako nastaje S-guard, blindirana verzija aktualne Mercedesove S-klase. Pogon u kojem nastaju nadmaπio je sva naπa oËekivanja jer smo pretpostavljali kako Êemo vidjeti pet-πest automobila u fazi dorade, no u pogonu ih je viπe od stotinu. Svi se rade za poznatog kupca i na njih se Ëeka od πest do osam mjeseci, ovisno o æeljenoj opremi i razini zaπtite koju Êe automobil pruæati. O ozbiljnosti projekta govore i vrlo stroge sigurnosne mjere (zaπtitari mrkih pogleda s “nabreklinama” pod lijevim pazuhom, zabrane snimanja...) koje su nas pratile tijekom obilaska tvornice i probnih voænji. Dojam je nakon svega kako automobil nema slabih toËaka, no ako netko i zna za njih, to mora ostati u krugu tvornice u Sindelfingenu. Naime, u pogonu rade pomno odabrani radnici s viπegodiπnjim iskustvom u Mercedesu, a unutar koncerna ovaj odjel ima prioritet u odabiru kadra za izradu Guard vozila. Vrhunski uvjeti u kojima rade u kombinaciji s njihovim iskustvom i znanjem jamËe da iznenaenja i pogreπke neÊe biti. Jer ih jednostavno - ne smije biti! Na kraju, S-guard je teæi od S-klase jednu i pol tonu - gotovo kao jedna E-klasa. Zbog toga je bilo nuæno posebno doraditi ovjes, reprogramirati sve elektronske sustave poput ABS-a i ESPa, ali i ugraditi posebne koËnice. V12 motor sa 617 KS pokrene S-guard bez problema, no treba znati i moÊi stati. U cijenu vozila, koju gotovo nije moguÊe unaprijed definirati jer

Mirno gledati smrti u oËi nije nimalo jednostavno. Ne uspaniËiti se dok pucaju po vama moæete uz dovoljno hrabrosti, ludosti, ili uz S-guard

Staklima blindiranog Mercedesa ne mogu nauditi ni puπËana zrna kalibra 7,62 mm

ovisi o razini sigurnosti i ugraenoj opremi, ukljuËena je i posebna obuka za dva vozaËa, a dio nje imali smo prigode proÊi na posebno pripremljenom i ponovno strogo nadziranom poligonu. Na πto su sve mislili Mercedesovi struËnjaci dovoljno kazuje i Ëinjenica da je spremnik posebno obraen poput onih na helikopterima, Ëime je onemoguÊeno curenje goriva i nakon izravnog pogotka. Smisao je stvoriti vozilo koje moæe preæivjeti prvi udar i maknuti se s mjesta napada. Tada na scenu stupaju i vatru na sebe preuzimaju ljudi iz osiguranja, a vozaË mora biti dovoljno hladne glave i vrhunskih vozaËkih

vjeπtina da izvuËe najvaænijeg putnika na sigurno. Naravno, za to mu je potreban automobil koji je joπ uvijek u voznom stanju, i «putnikﬂ koji je joπ uvijek æiv i zdrav. O kakvoj se razini zaπtite radi uvjerili smo se u balistiËkom odjelu pogona gdje smo osobno mogli provjeriti neprobojnost viπeslojnih stakala i ËeliËno-aramidnih ploËa nakon pogodaka puπËanim zrnima kalibra 7,62 mm. No, nisu samo balistiËke opasnosti uperene protiv korisnika ovakvih vozila. Uz gume Michelin PAX koje i probuπene mogu izdræati tridesetak kilometara voænje brzinom do 80 kilometara na sat, dio su opreme i sustav za S T R A S T

S T R A S T

Oaza sigurnosti na Ëetiri kotaËa

automatsko gaπenje poæara u automobilu i oko njega, hermetiËko zatvaranje unutraπnjosti u sluËaju napada bojnim otrovima i opskrba kabine kvalitetnim zrakom joπ desetak minuta. To je ono πto se vidi na prvi pogled i ono o Ëemu se naglas priËa. Joπ jedan dio tajni otkriven nam je u pogonu gdje smo vidjeli kako od S-klase nastaje S-guard. »elik koji se upotrebljava za oblaganje karoserije reæe se iskljuËivo vodom, kako bi zadræao svoja vrhunska mehaniËka i kemijska svojstva, posebnim se postupcima spaja s drugim dijelovima karoserije, pri Ëemu se vodi raËuna o koroziji, o kemijskim reakcijama izmeu P R O S I N A C

2 0 0 6

aluminija i Ëelika, te o nebrojenim drugim detaljima koji Êe u konaËnici dati savrπen proizvod. Fascinantna je koliËina vozila koja Êe nositi oznaku (naravno samo na papirima) Guard. Bez obzir radilo se o S-klasi, Maybachu ili E-klasi tek Êe iskusno oko odmah prepoznati blindiranu verziju. U unutraπnjosti od oËekivanog komfora niπta nije izgubljeno. »ak ni nekoliko centimetara debela stakla, ni posebni hidrauliËni cilindri koji zamjenjuju elektropodizaËe stakala, ni mnogobrojni Ëetvorni metri Ëelika koji vas neprimjetno okruæuje nisu uskratili uæitak u voænji na podesivom, grijanom, ven-

tiliranom, koæom presvuËenom sjedalu, u klimatiziranom, vrhunski ozvuËenom prostoru, uz pogled na TV ekran i piÊe iz hladnjaka. Za sve ostalo brinu se vozaË i ljudi iz osiguranja, pa vas Ëak ne uzrujava ni to πto su vrata jako teπka i katkad veoma komplicirana za otvaranje jer i tako ih ne otvarate vi, nego tjelohranitelji - tek kada je «zrak potpun Ëistﬂ.

F O R M U L A

Crni biser Uz svjetskog prvaka Fernanda Alonsa boje McLaren Mercedesa u sezoni 2007. branit Êe 21-godiπnji Britanac Lewis Hamilton, jedan od najblistavijih automobilistiËkih talenata danaπnjice

McLaren Mercedes oduvijek je imao jake vozaËke postave. Meutim, ona s kojom ulaze u sezonu 2007. zaista je nevjerojatna. NemoguÊe ju je opisati klasiËnom sintagmom iskustva i mladosti jer njezina dva vozaËa imaju i jedno i drugo. Naime, na prvoj je ploËi dvostruki svjetski prvak Fernando Alonso. O njemu je suviπno troπiti rijeËi: najmlai prvak u povijesti Formule 1, pobjednik u 15 utrka za veliku nagradu, uz joπ isto toliko pole-pozicija i 37 uspinjanja na pobjedniËko postolje. Fernando Alonso je, nema dvojbe, nakon odlaska Michaela Schumachera najbolji vozaË

u startnom poretku unatoË tome πto mu je tek dvadeset πest godina. Meutim, imat Êe i izvanrednu podrπku: drugim je vozaËem momËadi potkraj studenog proglaπen Lewis Hamilton, 21-godiπnji Britanac koji je „rookie“ u Formuli 1, ali to nipoπto ne znaËi da je neiskusan. Sjajni je mladiÊ pod okriljem McLarena i Mercedesa veÊ gotovo cijelo desetljeÊe, a s vremenom se dokazao kao jedan od najblistavijih talenata automobilistiËkog sporta. Naime, sve je poËelo joπ 1998. godine kada je tada 12-godiπnji djeËarac pobijedio S T R A S T

F O R M U L A

37 Dolazak u McLaren Mercedes kao ostvarenje snova

Lewis je pobijedio u svakom natjecanju na kojem je nastupio

P R O S I N A C

2 0 0 6

na karting prvenstvu „McLaren Mercedes Champions of the Future“. Bila je to samo jedna od mnogih titula darovitoga kartingaπa. Od tada je Lewis sastavni dio programa podrπke mladim vozaËima, koji su financirali Mercedes i McLaren, a da je ulog u njega dobra odluka, pokazalo se 2003. godina kada je Hamilton doslovno slomio konkurenciju u jakom britanskom prvenstvu Formule Renault - pobijedio je u deset od petnaest utrka. Godine 2004. Lewis Hamilton prvi put ima i izravne veze s Mercedesom, jer je njegova Formula 3 momËadi Manor Motorsport u

F O R M U L A

Dallarinom bolidu imala upravo Mercedesov motor. Nakon godine uËenja, 2005. Lewis joπ jednom dokazuje svoju briljantnost: pobjeuje u 15 od 20 utrka euroserije Formule 3 i osvaja naslov prvaka. Naravno, odmah kreÊe korak naprijed i odlazi u momËad ART koja se natjeËe u seriji GP2 - vrsti utrke koja je samo korak do Formule 1. Ove je godine pobijedio u pet od dvadeset dviju utrka i osvojio naslov prvaka. Ipak, samo pet dana nakon πto je pobjedom u Monzi (bilo je to 8. rujna) osigurao titulu, zbio se najvaæniji dogaaj u njegovoj karijeri: bio je pozvan na testiranje bolida Formule 1 na stazi Silverstone i 13. rujna napravio je svoje prve F1 krugove.

©ef momËadi Ron Dennis ima ogromno povjerenje u mladog Britanca

U tjednima koji su slijedili donesena je i definitivna odluka: Lewis Hamilton bit Êe partner Fernandu Alonsu, a Pedro de la Rosa vraÊa se na mjesto test-vozaËa zajedno s Garryjem Puffetom. «Ostvario mi se sanﬂ, rekao je Lewis, «natjecati se u Formuli 1 s McLaren Mercedesom bio mi je konaËni cilj joπ otkada sam bio dijete i ova je prilika savrπen kraj jedne izvrsne godine. Odrastao sam s McLarenom i Mercedesom i bez njihove potpore i voenja danas ne bih bio ovdje gdje jesam. Ipak, svjestan sam svoje odgovornosti i znam kako Êe mi javnost posveÊivati veliku pozornost. U momËadi su mi rekli da se samo opustim, radim najbolje πto mogu i uæivam u moguÊnosti koju sam dobio. Radit Êu koliko treba samo da postignem dobar rezultat.ﬂ

Hamilton je ove godine postao prvakom serije GP2

S T R A S T

FOTO GEC

FOTO LUPINO

Njegov talent blista Ëak i kada je oko njega svjetska kartingaπka elita - Marijan Luka Grobenski sa samo osam godina veÊ iza sebe ima zavidnu trkaËku karijeru, a dokud mu seæu moguÊnosti, ne moæe se ni zamisliti

S T R A S T

Rainman iz kinderbeta

FOTO LUPINO

PriËa o malom kartingaπkom asu Marijanu Luki Grobenskom veÊ je sada fascinantna, iako tek poËinje. Bez obzira na Ëinjenicu da Luka ima tek osam godina, ta priËa iza sebe veÊ ima i popriliËnu povijest. Moæda je sve zapoËelo joπ prije πest i pol godina kada je jednoipolgodiπnji djeËaËiÊ u rodnoj Koprivnici zabavljao goste akrobatski vozeÊi tricikl na dva kotaËa. „Mama, tata, kupite mi formulu!“ - bio je tisuÊu puta ponovljeni zahtjev malenog Luke koji je doveo do toga da ga otac, u dobi od svega tri godine, odvede na obliænju karting stazu. Sitno dijete, koje noæicama nije ni sluËajno moglo dosegnuti papuËice Ëak ni najmanjeg kartinga, oduπevilo se svojim prvim susretom s vozilom. Nisu ga preplaπili P R O S I N A C

2 0 0 6

ni buka motora, ni velika kaciga na glavi. ©toviπe, s posuenom je kacigom spavao i, prije svake voænje triciklom, odgovorno je stavljao na glavu. Ljubav djeteta prema kartingu uvjerila je oca da Luki omoguÊi i karting-voænju. Kako bi bio siguran da neÊe bezglavo odjuriti, otac je karting svezao za konop i tako, vodeÊi vozilo na povodcu, trËao po stazi pokraj minijaturnog kartingaπa. Meutim, takva vrsta opreza ubrzo viπe nije bila potrebna. Prva sezona Marijana Luke Grobenskog bila je 2003. godine. Star jedva pet godina nastupio je na πest utrka Alpe Adria kupa u klasi do 50 ccm i zavrπio kao deveti od Ëetrnaest vozaËa. U svakoj je utrci izletio barem dva puta iz jednog jedinog razloga: uopÊe nije

koËio. Gas do daske i kako bude. Meutim, uspio je zavrπiti svaku utrku na kojoj je startao. SljedeÊe godine, u istom natjecanju, za njega viπe nije bilo pravog konkurenta. ©estogodiπnji je Luka deklasirao sve konkurente, starije od sebe i po tri godine (gornja je dobna granica u toj klasi do 50 ccm devet godina) te postao prvakom Alpe Adria kupa. Godinu poslije okitio se naslovom viceprvaka, i to samo radi birokratske zavrzlame u kojoj je zbog nepotpune papirologije bio kaænjen s oduzimanjem 20 bodova. I dalje je mali pilot vozio viπe srcem nego glavom, ali uËio je i iz utrke u utrku i pokazivao sve veÊu kvalitetu voænje. Naravno, takav bogom dani talent nije ostao neprimijeÊen. Potkraj godine

S T R A S T

obitelj Grobenski na testiranje je pozvala vrhunska talijanska momËad FG Racing. Vlasnika momËadi Giannija Foschianija oduπevio je «Crazy Lukaﬂ koji mu je omoguÊio prelazak u viπu klasu - kup natjecanje Easycart u kojem nastupaju identiËni kartinzi marke Birel s motorom od 60 ccm snage 10 KS. Oni jure i viπe od 120 kilometara na sat. Prvu sezonu zaokruæio je nastupom na svjetskom finalu u kojem su ga tisuÊinke dijelile od nastupa u glavnoj utrci. Marijan Luka pravo je Ëudo. Osim nevjerojatne hrabrosti i ljubavi prema brzini pokazuje izniman osjeÊaj za voænju. Najviπe voli voziti po kiπi, kada jednostavno nema konkurencije - pravi je mali «rainmanﬂ. Takoer, sve koji ga upoznaju iznenauje njegovo tehniËko znanje. Bez obzira na njeænu dob nije mu problem rastaviti (ali i toËno sastaviti) Ëak ni najkom-

Luka u kartingu marke Birel na jednoj od utrka talijanskog kupa uz podrπku EUROlinea

Luka u druπtvu s Berndom Maylanderom, sluæbenim vozaËem safety-cara Formule 1

pleksnije dijelove motora, a Ëesto usred noÊi probudi oca kako bi mu izloæio neku inovaciju koju je - onako u pidæami i πlapicama - smislio u svojoj maloj glavi. Ipak, danas je Luki - izvrsnom uËeniku drugog razreda - karting najvaænija preokupacija, a tako i njegovim roditeljima. Ove su godine izbivali iz svog doma, πto trenirajuÊi, πto utrkujuÊi se, Ëak 35 vikenda. Tri puta na tjedan Luka snaæi tijelo hrvajuÊi se u lokalnom klubu, redovito trËi i barem jednom tjedno pliva. Uz majku uËi talijanski, a u πkoli engleski jezik svjestan da bez toga znanja nema πanse S T R A S T

S T R A S T

Brojni trofeji svjedoËe o uspjesima malog Luke na utrkama Alpe Adria kupa i talijanske Easykart serije

za veliki uspjeh. Roditelji su gotovo fanatiËnu æelju svog djeteta za bavljenjem kartingom odluËili poπtovati: u potpunosti su se posvetili Luki i njegovu sportu, ærtvujuÊi sve ostalo. Na sreÊu, neki su veÊ sada prepoznali raskoπ Lukina talenta - prije svih EUROline koji mu kao sponzor omoguÊuje bavljenje tim sportom. Takoer, pomaæe i poznata uljarska marka Castrol, a nema dvojbe kako Êe ubrzo biti i drugih koji Êe æeljeti ovom fenomenu pruæiti ruku. Ispred njega je joπ jedna godina uËenja - najmanje deset utrka u talijanskom prvenstvu Easykart 60, plus svjetsko finale. I, ako bude moguÊnosti, odlazak u neku od vrhunskih vozaËkih πkola koje su presudne kada se mora izbrusiti dijamant poput Luke. A on to zaista i jest - «rainman iz kinderbetaﬂ. P R O S I N A C

2 0 0 6

s m a r t

FOTO GAUKLER STUDIOS

Nema nikakve dvojbe da je u konceptualnom i tehniËkom, ali i fenomenoloπkom smislu smart fortwo jedan od najzanimljivijih automobila u posljednjih dvadesetak godina. Duæina od svega dva i pol metra, mjesta samo za dvije osobe, tridion sigurnosna Êelija i izmjenjive vanjske obloge, trocilindriËni turbomotori, poluautomatski mjenjaËi, izvrsna

Vladar

gradskih ulica sigurnosna i komforna oprema, serijska ugradnja elektronske kontrole stabilnosti… sve je to ovaj automobil uËinilo jedinstvenim. Doduπe, prvi dani nakon predstavljanja na frankfurtskom salonu automobila 1997. godine nisu bili blistavi. U poËetku smart se, prije svega zbog neuobiËajenog koncepta, ali i previsoko odmjerene cijene, nije uspio svuda

dokazati kao ravnopravni konkurent automobilima male klase. No nije svuda bilo tako. U velikim gradovima u kojima na prometnicama vladaju i velike guæve, a u novËanicima graana dovoljno velike svote novca, smart je postao zvijezda veÊ prvog dana. U Rimu je, primjerice, moæda i najveÊa svjetska koncentracija automobila marke smart. S T R A S T

s m a r t

VeÊi, sigurniji, snaæniji i opremljeniji - nova generacija popularnog smarta fortwo u svemu je bolja od prethodne, ali je i dalje ostala idealni gradski automobil jedinstvenog koncepta

U deset godina na træiπtu automobil se doraivao i mijenjao, ali osim redizajna otprije tri godine nije bilo njegovih temeljitijih preinaka. Sve do sada kada je lansirana potpuno nova generacija smarta fortwo, koja Êe se na træiπtu naÊi u proljeÊe 2007. godine. Novi je model od dosadaπnjeg drugaËiji veÊ po osnovnoj i moæda najdojmljivijoj osoP R O S I N A C

2 0 0 6

bini: duæini. Naime, narastao je za 19,5 centimetara te sada ima 2695 milimetara. InaËe, πirok je 1559 mm, a visok 1542 mm. U odnosu na dosadaπnju duæinu od dva i pol metra ovo je poveÊanje vaæno, a do njega je doπlo barem iz dvaju razloga. Prvi je kako bi se omoguÊilo viπe pasivne sigurnosti - prema „kuÊnim“ crash-testovima novi bi fortwo morao bez

ikakvih problema zadovoljiti norme koje bi ga kvalificirale za Ëetiri EuroNCAP zvjezdice. Drugi je vaæan razlog poveÊanja duæine taj πto se u automobilu sada dobilo osjetno viπe prostora. Ne samo za dva putnika u automobilu, jer je i dosadaπnja generacija smarta svojim putnicima pruæala veoma velikoduπnu prostranost, nego i za znatno up-

s m a r t

orabljiviji prtljaænik. VeÊi je 70 litara i mjeri sasvim solidnih 220 litara do police, odnosno 340 litara do krova. Kao i kod prethodnika, i kod novog se fortwoa straænja vrata otvaraju u dva dijela, pa donji dio moæe posluæiti i kao korisna platforma za odlaganje stvari tijekom utovara. U dizajnerskom smislu smart fortwo sada izgleda joπ elegantnije: zaobljen je, skladan i oplemenjen detaljima koji veoma sugestivno podsjeÊaju na one s Mercedesovih modela. U ponudi su kupe i kabriolet verzija. ZnaËajno je preraen i interijer, iako je on i dalje pravi smartovski: tu su okrugli, izboËeni otvori za ventilaciju, dodatni instrumenti iznad srediπnje konzole (brojaË okretaja i sat), tkaninom presvuËeni dijelovi vrata i armature… Izvrsno izgleda posebice nova srediπnja konzola koja se sada doima „ozbiljnijom“, a iznimne su kvalitete i svi materijali u unutraπnjosti vozila. Profilirana sjedala izvrsno dræe tijelo u zavojima, a pritom i atraktivno izgledaju. Upravo onako kako se to smartu tradicionalno pribraja, u ponudi su razigrani dezeni, razliËite boje te mnogobrojne kombinacije materijala. Paleta motora potpuno je obnovljena iako se i dalje radi o trocilindarskom benzinskom motoru obujma jedne litre koji je dostupan u tri snage: 61, 71 i 84 KS, ovisno o izvedbi. Dizelaπ je takoer osnaæen i razvija 45 KS. Svi motori dolaze u kombinaciji s novim peto-

Posebice atraktivno izgleda nova srediπnja konzola

SMART FORTWO Model Vrsta motora/broj cilindara Obujam Snaga Maksimalni okretni moment Duæina x πirina x visina Meuosovinski razmak Prtljaænik Najviπa brzina Potroπnja

ccm kW (KS) Nm mm mm l km/h l/100 km

stupanjskim automatskim mjenjaËem koji olakπava voænju gradom. Performanse ovog modela nisu od presudnog znaËenja: maksimalna je brzina svih benzinskih modela tek 145 km/h, dizel je joπ deset kilometara na sat sporiji, ali zato veÊa snaga donosi bolja ubrzanja i elastiËnost. EkonomiËnost je odu-

45 R3 999 45 (61) 89

145 5

52 R3 999 52 (71) 92 2695 x 1559 1867 220 145 5

62 R3 999 62 (84) 121 x 15 42

CDI R3 799 33 (45) -

145 5

135 3,5

vijek bila jaka strana smarta fortwo: unatoË poveÊanju obujma i snage benzinskog motora, prosjeËna potroπnja svih verzija niæa je od pet litara na 100 km, a i mali turbodizelski CDI troπi joπ manje nego kod prethodne generacije - u prosjeku manje od 3,5 litre dizelskoga goriva na sto kilometara. S T R A S T

s m a r t

SMART LIFESTYLE

Æivot

u pokretu

Nakon profesionalne dnevne jurnjave, odvjetnica Tatjana PetroviÊ oboæava sjuriti se do golf-terena, ili negdje usred dana odjuriti do trænice kako bi nabavila namirnice koje Êe svojim kulinarskim umijeÊem pretvoriti u veËernju gozbu za obitelj i prijatelje. Mali se smart pokazao kao nezaobilazni pratitelj na proputovanju kroz njezine strasti

S T R A S T

s m a r t

Odlazak na trænicu jedan je od uobiËajenih Tatjaninih rituala

Uz mnoπtvo æivotnih interesa, malih i neπto veÊih, odvjetnica Tatjana PetroviÊ ima nekoliko istinskih strasti - obitelj, pravo, kuhanje, golf i ronjenje. Strasti koje su toliko razliËite, a opet iznimno povezane. Strasti bez kojih bi æivot bio zasigurno manje zanimljiv. S druge strane, zanimljivo je da ih gotovo sve dodiruje i - smart. I to mali smart fortwo. No, krenimo redom. Ne i najvaænija od njezinih strasti, ali pravo je, nekako, prvo po redu. Kako i sama kaæe, joπ je u srednjoj πkoli znala da Êe joj se æivotni put preliti u pravne vode, a æelju je pretvorila u stvarnost. “Osnovna mi je æelja bila pomagati ljudima; za medicinu se nisam zanimala, a kroz pravo mi se ta moguÊnost otvorila. Jer pravo na struËnu pravnu pomoÊ i jednakost pred zakonom jedno je od osnovnih ljudskih prava, a koliko ga je teπko ponekad ostvariti pokazale su mi godine bavljenja pravom”, kaæe Tatjana PetroviÊ dodajuÊi kako su u profesionalnom æivotu koncentriranost i moguÊnost brzog i logiËnog povezivanja Ëinjenica od presudne vaænosti uz, dakako, poznavanje propisa vezanih za odreenu tematiku. P R O S I N A C

2 0 0 6

“RijeË je o iznimno dinamiËnom i iscrpljujuÊem poslu. Poslu koji je iznimno raznolik i zahtjevan. Poslu koji vas jednostavno prisiljava da pronaete nekoliko razliËitih ventila kroz koje moæete pronaÊi naËin za opuπtanje”, istiËe ova dinamiËna odvjetnica. I tako su poËele polako izbijati i ostale strasti omoguÊivπi joj æivotnu ravnoteæu izmeu poslovnog i privatnog. “Sport mi je iznimno vaæan i svakako sam æeljela baveÊi se njime otvoriti jedan od ventila koji bi me oslobodio profesionalne napetosti. Osim pilatesa kojim se redovito bavim, traæila sam joπ neπto, ali drukËije. Neπto πto Êe me odvojiti od ureda i zatvorenih prostorija u kojima svi mi provodimo veÊi dio dana, a naæalost i æivota. I tada se preda mnom otvorila fascinantna priËa o golfu. Drevna snaga tog sporta, Ëinjenica da traæi oslanjanje na vlastite sposobnosti i unutarnju snagu te iznimnu koncentraciju, naglo su me privukle. Joπ sam uvijek na poËetku usvajanja filozofije golfa, ali veseli me to πto mi omoguÊava odlazak u prirodu te da, ako æelim, budem sama sa sobom, a opet i da se druæim s ostalim golferima. Osim toga, buduÊi da sve

s m a r t

viπe ljudi i u Hrvatskoj uæiva u golfu, prilika je to da se na jedan ljepπi i ugodniji naËin i to na svjeæem zraku odradi i kakav poslovni sastanak. Ukratko, uËinilo mi se da golf predstavlja sjajan balans ubrzanom æivotnom ritmu i nisam se pravarila”, pojaπnjava svoju «travnatuﬂ strast gospoa PetroviÊ. Polako ali sigurno, u obje se priËe uvukao i mali smart fortwo, koji Tatjani PetroviÊ nije ni jedini ni prvi auto, ali ju je osvojio svojom nemjerljivom gradskom praktiËnoπÊu i dovitljivim detaljima. “I u profesionalnom dijelu dana smart mi je u gradu nezamjenjiv. Posao me vuËe prema centru grada, toËan i brz dolazak iznimno mi je vaæan, a tu se smart teπko moæe nadmaπiti. Parkiranje je odjednom prestalo biti problem, a sve sam se manje obazirala i na prometne guæve. Smart mi je postao je i viπe od automobila jer me oslobodio prometnog stresa. S druge strane, njegova veliËina nije utjecala na smanjenje praktiËnosti, dapaËe. Eto, Ëak i torba s palicama za golf stane u moj mali smart bez problema”, istiËe Tatjana PetroviÊ. Jednako tako u smart stane i sav dnevni «πpecerajﬂ, πto je iznimno vaæno jer je kuhanje za naπu sugovornicu istinska strast.

“Uistinu volim kuhati. Tu se, takoer, mogu opustiti i prepustiti sebi i ne dopuπtam nikomu da mi se u kuhinji pribliæi. Pretapanje i sljubljivanje okusa i razliËitih namirnica neπto je posebno i stoga vrlo Ëesto kuham za obitelj i prijatelje. Smiπljam najrazliËitije kom-

Kada je rijeË o parkiranju u srediπtu Zagreba, maleni se smart jednostavno ne moæe nadmaπiti

Golf je hobi odvjetnice PetroviÊ, a mjesto je za palice na smartovu suvozaËkom sjedalu

S T R A S T

s m a r t

binacije i samih jela i kompletnih jelovnika od predjela do slatkog. U kuhanju moæda najviπe dolazi do izraæaja moja sklonost da u sve πto radim unesem i dio sebe i ostavim neki osobni peËat”, kaæe gospoa PetroviÊ. Doduπe, tu moæda malo i grijeπi jer ni smart nije izbjegao toj æelji da svemu doda i svoju osobnost. Naime, maleni srebrni auto dobio je osvjeæenu unutraπnjost. Ukusnim detaljima ljubiËaste alcantare presvuËena su sjedala, kuÊiπte mjenjaËa te joπ neki detalji u kabini pretvarajuÊi ovaj auto u unikatno djelo. P R O S I N A C

2 0 0 6

No, prednosti i jedinstvenost njezinog automobila uskoro su usvojili i ostali Ëlanovi obitelji. Trogodiπnji sin oboæava smart i gotovo se ne æeli voziti u drugom automobilu jer ovdje apsolutno ima potpuni pregled i kontrolu situacije, a sa suprugom se svako jutro natjeËe tko Êe doÊi prije do smartovih kljuËeva. “Suprug je suviπe brzo otkrio prednosti koje smart nudi, πto ni ne Ëudi jer su nam mnogi interesi zajedniËki. Primjerice, on je taj koji me «navukaoﬂ na ronjenje. »esto sam ga pratila i ostajala Ëekati u Ëamcu, na povrπini… dok je on ronio. To mi je bilo neizmjerno dugo

i zato sam mu se odluËila pridruæiti. Tako sam otkrila prekrasan novi svijet. TrenutaËno imam poloæen prvi stupanj i urone do 50 metara, a samo me novi muπkarac u mom æivotu - sin, privremeno udaljio od ronjenja”, pojaπnjava naπa sugovornica. Tako se smart uvukao u svaki njezin æivotni trenutak dokazujuÊi svoju praktiËnost u bezbroj situacija. S obzirom na to, o gradskom prijevoznom sredstvu za Tatjanu PetroviÊ i njezinu obitelj nema nikakvih dvojbi. smart fortwo recept je za gradski æivot u pokretu.

D O D G E

Dinamit iz Detroita Novi Dodge za Europu zove se Nitro. Taj srednji SUV odlikuje se iznimnim dizajnom, performansama i opremom, a u njemu Êe raditi i 2,8-litarski dizelski motor

Poruka je jasna: ovaj automobil nije usporediv ni s jednim SUV-om dostupnim na træiπtu. Nitro je jedinstven. Jedinstven je njegov dizajn, jedinstvena je njegova praktiËnost, jedinstvena je njegova opremljenost, jedinstvene su njegove performanse… Nitro je jedinstven u svojoj klasi jer je Dodge u pravom smislu rijeËi. OËito je to veÊ izvana: izgled sugerira sposobnost i odvaænost, a ujedno je atraktivan i

funkcionalan. Niπta se nije prepustilo sluËaju jer Nitro je prvi SUV srednjeg razreda koji ponosno nosi znak ovna na prednjoj masci. Iako relativno kompaktnih dimenzija njegova je pojava na cesti doslovno autoritativna. KotaËi su gurnuti u same kutove automobila kako bi se omoguÊilo dobivanje maksimalnog moguÊeg prostora u interijeru. On, pak, prati izgled vanjπtine: atraktivan je i ostavlja dojam kvalitete i ËvrstoÊe, a ujedno S T R A S T

D O D G E

KotaËi su automobila pomaknuti u same kutove vozila kako bi se dobio maksimalan prostor u interijeru

je iznimno praktiËan jer vrvi od korisnih pretinaca - od onih za telefon do velikih odlagaliπta za boce. PraktiËnost je naglaπena joπ jednim jedinstvenim detaljem: Load’n’go je klizeÊa podnica koja moæe izdræati optereÊenje do 200 kilograma i idealna je za jednostavno utovarivanje, odnosno istovarivanje stvari iz prtljaænika automobila. Straænja su sjedala preklopiva (60:40), a preklopiti se moæe i suvozaËko sjedalo. P R O S I N A C

2 0 0 6

D O D G E

KlizeÊa podnica Loan’n’go (na slici dolje) te MyGig audiosustav s hard diskom kapaciteta 20 gigabajta (na slici desno)

U strop automobila moæe se ugraditi i zaslon DVD ureaja

PraktiËne sposobnosti nipoπto nisu u suprotnosti s komforom. Tako je, primjerice, Nitro opremljen jedinstvenim detaljima zaduæenim za digitalnu zabavu i komunikaciju kojima upravlja novi MyGIG sustav. RijeË je o sustavu kojim se upravlja glasom i koji kontrolira sve funkcije. Usput reËeno, sastavni mu je dio i 20 gigabajtni tvrdi disk na koji se mogu pospremiti najdraæe skladbe ili fotografije.

Vozne osobine i performanse najviπe klase oËekuju se od jednog Dodgea, pa tako i od Nitra. Ovjes je neovisan na svim kotaËima (straga multilink u pet toËaka), a dostupan je i spuπteni sportski ovjes. U Europi Êe se Nitro prodavati iskljuËivo s pogonom na sve kotaËe. Za vrhunske performanse zaduæena su dva V6 agregata: temeljni je obujma 3,7 litara i razvija 210 KS, dok je snaænija verzija obujma

Ëetiti litre i isporuËuje okruglo 260 „konja“. Doduπe, nema dvojbe kako Êe se europski kupci iznimno zanimati za potpuno novi 2,8-litarski turbodizelski stroj s commonrail tehnologijom, koji Êe jamËiti vrhunske performanse uz nisku potroπnju. Sve to od ljeta 2007. godine kada Êe ovaj model, veÊ predstavljen u SAD-u, doÊi i u salone πirom Europe. S T R A S T

C H R Y S L E R

NOVITETI: CHRYSLER SEBRING KABRIOLET

Uæitak bez kompromisa Omiljeni ameriËki kabriolet dobio je novu izvedbu koja u Europu stiæe u drugoj polovici 2007. Automobil u startu nudi tri razliËite izvedbe krova, ukljuËujuÊi i Ëvrsti, ËeliËni krov s kojim postaje klasiËni kupe, mnoπtvo elektronike, kako zabavne tako i sigurnosne, te vrlo atraktivan dizajn

Najomiljeniji ameriËki kabriolet sada je bolji nego ikad, a pred europske kupce stiæe u drugoj polovici 2007. Rekao je to George Murphy, viπi potpredsjednik Chryslera za marketing prilikom predstavljanja kabriolet izvedbe novog Sebringa poËetkom prosinca na salonu automobila u Los Angelesu. I uistinu, u posljednjih jedanaest godina, Ëak je sedam puta upravo Sebring Convertible “uhvatio” titulu najprodavanijega kabrioleta u SAD-u. “Naπ novi model na cesti je neizmjerno atraktivan, sportski upravljiv, popunjen modernom tehnologijom, a vozaËu i putnicima nudi i iznimno mnogo prostora i to

kako sprijeda, tako i straga. Osim toga, on je jedini kabriolet na træiπtu koji moæe proÊi ‘test dviju golf torbi’. Naime, Ëak i u izvedbi s Ëvrstim, ËeliËnim krovom i to kad je potpuno pospremljen u prtljaænik, tamo ima mjesta za dvije pune golf torbe. Stoga, samo je nebo granica tomu πto ovaj automobil moæe postiÊi na træiπtu”, istaknuo je Murphy. Prema reakcijama prisutnih u Los Angelesu, uistinu se Ëini da Chrysler “otvara krov” (da ne kaæemo vrata) u segmentu kabrioleta s jasnom namjerom vratiti se na vodeÊu poziciju. Poziciju koju su kao omiljena marka za kupce kabrioleta uistinu dugo dræali. PotS T R A S T

C H R Y S L E R

puno redizajnirani Sebring kabriolet dobar je “alat” da se to i postigne. Dovoljno prostran za Ëetiri osobe, vizualno atraktivan i popunjen najmodernijom tehnologijom ovaj automobil u startu kupcima nudi izniman izbor. Prije svega, veÊ na poËetku se mogu odluËiti kakav krov æele. Dosad niti jedan automobil veÊ prilikom uvoenja na træiπte nije kupcima nudio moguÊnost da se prije kupnje odluËe za vinilni, platneni ili pak potpuno Ëvrsti ËeliËni krov. Ovisno o vlastitim potrebama, podneblju u kojem æive i namjeni, mogu birati izmeu tri vrste krova. ZajedniËka je znaËajka potpuna automatizacija; elektromotori na pritisak prekidaËa odrauju brzo i precizno posao podizanja ili spuπtanja krova bez obzira na to je li on platneni, ËeliËni ili vinilni. U sluËaju da se odluËe za ËeliËni krov, kupci tako osim kabrioleta i iznimnog osjeÊaja voænje “okupani vjetrom” dobivaju i klasiËnu kupe izvedbu i moguÊnost njezine uporabe cijele godine, i u svim podnebljima. Osim æelje da stilskom atraktivnoπÊu kupcima osigura osjeÊaj prestiæa na cesti, Sebring kabriolet isto nudi i s obzirom na upravljivost te, ne manje vaæno, praktiËnost. Naime, prostranost u kabini, ali i u prtljaæniku, jedan je od segmenata kojem se u razvoju pridavalo mnogo pozornosti. »ak i kad je krov spuπten, u prtljaæniku mora biti dovoljno prostora zahtjev je s kojim su se dizajneri i inæenjeri suoËili veÊ na poËetku procesa. I uspjeπno mu udovoljili. Osim toga, kupcima je na raspolaganju i mnoπtvo sitnih detalja πto upuÊuju na P R O S I N A C

2 0 0 6

to da se u razvoju uistinu vodilo raËuna o njihovim potrebama. Osim prostranog prtljaænika koji kad je krov podignut moæe primiti Ëak Ëetiri torbe za golf, tu je i moguÊnost otvaranja i zatvaranja krova daljinskim upravljaËem smjeπtenim na kljuËu, a dodatno i startanja te grijanja ili hlaenja vozila prije ulaska. OtkljuËavanje i zakljuËavanje krova u krajnjim pozicijama potpuno je automatizirano i ne zahtijeva od vozaËa nikakvu akciju. Sigurnosni pojasevi ugraeni su u sjedala πto olakπava njihovu uporabu kao i sam ulazak i izlazak iz vozila, posebno onima sa straænje klupe. Postoji moguÊnost narudæbe presvlaka vozila od posebnih antistatiËkih materijala, otpornih na mrlje i mirise. Kad je o ponudi motora rijeË, Chrysler je u startu odluËio krenuti s moÊnim benzinc-

ima, a na træiπtima izvan SAD-a ponuditi i dizelsku izvedbu. Standardni je motor Ëetverocilindraπ obujma 2,4 litre koji razvija 173 KS, slijedi manji od dvaju V6 motora - obujma 2,7 litara sa 189 KS, a zatim i onaj 3,5-litreni s 235 KS. Snaga se putem automatskog mjenjaËa (osnovnog s Ëetiri stupnja ili modernijeg sa πest stupnjeva prijenosa) prenosi na prednje kotaËe, a u kontroli snage i kao ispomoÊ vozaËu tu su i ABS i elektronski sustav za odræavanje stabilnosti ESP. ©to se tiËe sigurnosti, nije bilo kompromisa bez obzira na to πto je rijeË o kabriolet izvedbi. U svakom sluËaju novi i opremljeniji Sebring Convertible oËekujemo kao joπ jedan od modela kojim se Chrysler vraÊa na træiπnu poziciju πto mu i pripada.

J E E P

Jeep klub Hrvatska proveo je dva akcijom ispunjena dana krstareÊi Velebitom

Druæiti se s istomiπljenicima, ljudima koji vole iste automobile kao i vi, ali koji ujedno i uæivaju u prirodi i dodiru s njom - pravi je razlog postojanja Jeep kluba Hrvatska. Nakon Euro Campa odræanog u Istri, toËnije Umagu, Jeep klub Hrvatska nastavlja sa svojim aktivnim radom. Potkraj rujna organizirano je druæenje radnog naziva Jeep Velebit Adventure 2006. Ukupno Ëetrnaest Jeep vozila iz cijele Hrvatske krenulo je na put prema hrvatskom jugu, toËnije prema Velebitu. Karavana je odluËila obiÊi najzanimljivije dijelove vrπnog, sjevernog i srednjeg Velebita. Osim voænje impresivnim bespuÊina te predivne planine i πetnje gorskim proplancima okruæenim smrekama, vikend je iskoriπten i za obilazak

liËkih znamenitosti kao πto su πumarski muzej u Krasnom, izvor rijeke Gacke, odnosno utoËiπte za medvjede u Kuterevu. MoÊni su ameriËki terenci svoje ponosne vlasnike u dva dana, bez ikakvih tehniËkih problema, odveli popriliËnim putom od Vratnika do Oπtarijskih vrata. Doduπe, nije bilo nikakvih problema meteoroloπke prirode jer su vremenski uvjeti u planini bili iznenaujuÊe blagi te Êe tako ovaj put zasigurno ostati u toplom sjeÊanju svim sudionicima. Naravno, praksa druæenja Ëlanova Jeep kluba Hrvatska nastavit Êe se i u 2007. godini, a svi Êe Ëlanovi biti pravodobno obavjeπteni o njima. Takoer, pozivamo sve vlasnike Jeep vozila da se pridruæe klubu - sve informacije mogu se dobiti na internet adresi www.jeep.com.hr.

Jeep Velebit Adventure

S T R A S T

J E E P

ZajedniËko slikanje na Alanu

P R O S I N A C

FOTO ROMEO IBRI©EVIΔ

Grand Cherokee u svom prirodnom okruæenju

2 0 0 6

J E E P

Karavana

MedvjediÊ iz utoËiπta Kuterevo

S T R A S T

J E E P

Kroz srce Velebita...

...do vrha Velebita

P R O S I N A C

2 0 0 6

63 FOTO HENRIK TRYGG, STOCKHOLM VISITORS BOARD

S T R A S T

London, Pariz, New York, Milano, Tokio, Berlin… u ovu nisku najuzbudljivijih gradova na svijetu slobodno uvrstite i Stockholm

Velegrad s duπom

P R O S I N A C

2 0 0 6

Posljednjih je godina πvedska prijestolnica, jedinstvena po svom poloæaju i urbanizmu, postala mjesto jedne od najkreativnijih i najuzbudljivijih urbanih scena u svijetu. To su prepoznali i moderni globtroteri jer se na njihovu popisu mjesta na koja se mora doÊi bez ikakvih dvojbi nalazi i glavni grad ©vedske. Bez obzira na to je li vaπa strast umjetnost, glazba, moda, dizajn ili pak æelite uæivati u vrhunskoj hrani, vibrantnom noÊnom æivotu ili πopingu, Stockholm je grad za vas.

S T R A S T

Pogled iz dvorca Torvillen

Grad je napravljen na 14 otoka gdje se jezero Mälaren ulijeva u BaltiËko more, odnosno na πtokholmskom arhipelagu - jedinstvenom pomorskom krajoliku koji ima viπe od 24 tisuÊe otoka. Centar su Stockholma Gamla Stan (Stari grad) i Riddarholmen, dva otoka πto zajedno Ëine najveÊi i najoËuvaniji srednjovjekovni grad u Sjevernoj Europi, koji datira joπ iz 13. stoljeÊa. Na Gamla Stanu su kraljevska palaËa, nekoliko crkava, uske,

pitoreskne ulice… »etvrti Norrmalm, Södermalm i Kungsholmen graene su od 18. do poËetka 20. stoljeÊa. Ono πto karakterizira Stockholm njegova je prirodna lokacija - na svim su stranama svijeta jezero, more i πume. »ak je i samo srediπta grada ispresijecano otvorenom vodom, a parkovi, πume i pjeπaËke zone prepune su povijesnih zdanja i atrakcija. Za razliku od ostalih metropola Stockholm je pogodne

Dvorac Torvillen zimi izgleda kao iz bajke

FOTO RICHARD RYAN , STOCK HOLM V ISITORS BOARD

S T R A S T

FOTO RICHARD RYAN STOCKHOLM VISITORS BOARD

veliËine: niti prevelik, niti premalen te se do svih najvaænijih dijelova grada moæe doÊi Ëak i pjeπice. Usto, grad je otvoren, Ëist i maksimalno tolerantan prema svima. Ako su srediπte vaπeg zanimanja urbani trendovi, dva su dijela grada koja nipoπto ne smijete propustiti posjetiti. Prvi je centar grada i srediπte zabavnog æivota Stureplan, uz koji se nalazi ekskluzivna Ëetvrt Östermalm. Ondje Êete pronaÊi mnogobrojne mu-

Ugodna atmosfera u starom dijelu grada

zeje, galerije, noÊne klubove i gurmanske restorane, ali i velike robne kuÊe u kojima se moæe naÊi najnovija roba svih velikih meunarodnih brandova. Drugi je dio grada, bez kojeg posjet Stockholmu nije potpun, Södermalm i Götgatan te takozvani SoFo (South of Folkungagatan) u kojima moæete naÊi najrazliËitije prodavaonice s mladalaËkom, «trendyﬂ i kreativnom robom, Ëesto i pomalo boemskog predznaka. Usto moæete uæivati u nekom od stotina restorana, barova, kafea i galerija. Ako ste godinama i stilom «prerasliﬂ ovakva mjesta, preporuËamo vam Vasastan ili Kungsholmen. U Vasastanu potraæite ulice Roslagsgatan i Rörstrandsgata: to su najuzbudljivija mjesta za kupnju, uæivanje u hrani i noÊnom æivotu. Centar umjetnosti i mode u tom dijelu grada velika je galerija Brändström & Stene, napravljena na mjestu nekadaπnjeg industrijskog postrojenja. U Kungsholmenu potraæite Fridhemsplan i veliki trgovaËki centar Västermalmsgallerian u kojemu je mnoπtvo zanimljivih restorana i trgovina. VeÊ smo spomenuli Gamla Stan kao najstariji dio Stockholma, kojem pripada i maleni otoËiÊ Riddarholmen. Ondje se nalaze kraljevska palaËa te muzeji poput Livrustkammarena (kraljevskog arsenala) i Skattkammarena (kraljevske riznice). S Gamla Stana valja proπetati prema slikovitoj ulici Fjällgatan u Ëetvrti Södermalm s koje se uæiva u predivnom pogledu na cijeli grad. Kungliga Djurgården (odnosno kraljevski Djurgården) mogao bi vas zadræati nekoliko dana. Tamo je, primjerice, Skansen sa svo-jim jedinstvenim otvorenim muzejom P R O S I N A C

2 0 0 6

S T R A S T

Vasa (odnosno Vasamuseet) u kojem se nalazi slavni ratni brod Vasa koji je potonuo u Stockholmu na svom prvom putovanju 1628. godine. Mlae Êe posjetitelje oduπeviti Junibacken u kojem je izloæen svijet iz knjiga poznate autorice Astrid Lindgren («Pipi Duga »arapaﬂ, «Razmo u skitnjiﬂ…). Spomenimo joπ muzeje Thielska Galleriet i Waldermarsudde princa Eugena u kojima se nalaze mnoga remek-djela skandinavske umjetnosti s poËetka 20. stoljeÊa. Za one sklonije modernijim djelima predlaæemo posjet Skeppsholmenu gdje se nalazi muzej moderne umjetnosti i Arki-tekturmuseet, odnosno πvedski muzej arhi-tekture. U istoj je zgradi i izloæba modernog πvedskog dizajna Svensk Form. Na susjednom otoku Blasieholmen nalazi se Nacionalni muzej s velikom kolekcijom skandinavskih i europskih slikara te stalna izloæba πvedskog dizajna. Malo zapadnije nalazi se poznata gradska vijeÊnica Stadshuset u kojoj se svake godine

Vodenim se sportovima moæete baviti u centru grada

FOTO RICHARD RYAN STOCKHOLM VISITORS BOARD

10 top-atrakcija 1.Globen Arena sporta i zabave slavnog oblika kugle.

2. Skansen Najstariji otvoreni muzej na svijetu u kojem se predstavlja povijest πvedske kulture.

3. Kulturhuset Srediπnja kuÊa kulture s galerijama, kazaliπtima, trgovinama, kafeima i restoranima.

4. Eriksdalsbadet Veliki akvacentar s 50-metarskim bazenom, raznim kupkama…

5. Gröna Lund Povijesni zabavni park na Kungliga Djurgårdenu.

6. Vasamuseet

Jeep Compass u Stockholmu Stochkolm je ujedno moderan, uzbudljiv, ali i okrenut prirodi. Stoga ne Ëudi πto je odabran za svjetsku promociju novog Jeepa Compassa - prvog pravog Jeepovog SUV-a koji Êe se na europskom træiπtu pojaviti poËetkom 2007. godine. Podsjetimo se, Compass je dugaËak kompaktnih 4408 mm, πirok 1760 mm te visok 1631 mm. Opremat Êe se dvolitrenim turbodizelskim motorom koji razvija 140 KS i 310 Nm okretnog momenta. Motor je kombiniran s preciznim 6-brzinskim ruËnim mjenjaËem. Automobil izvrsno dræi cestu, voænja je ugodna, a visoka vozaËka pozicija vozaËu daje puno povjerenja. Compass standardno ima ugraen ESP sustav te posebno razvijeni ABS koji automobilu omoguÊuje koËenje sa 100 km/h do nule za svega 38,1 metar.

Svjetski poznati muzej s brodom Vasa koji je potonuo 1628. godine i potpuno je obnovljen.

7. Moderna museet Jedan od najvaænijih europskih muzeja umjetnosti 20. stoljeÊa.

8. Naturhistoriska Riksmuseet Prirodoslovni muzej s Cosmonovom, jedinim πvedskim IMIX kinom.

9. Storkyrkan ©tokholmska katedrala na Gamla Stanu.

10. Tom Tits Experiment Centar znanosti za sve uzraste lociran u juænom dijelu grada Södertälje. S T R A S T

S T R A S T

Stockholm je i grad prelijepih æena

FOTO RICHARD RYAN , STOCK HOLM V ISITORS BOARD

10. prosinca dodjeljuju Nobelove nagrade. Biti u Stockholmu, a ne kupiti neki predmet napravljen poznatim πvedskim dizajnom, zaista bi bila grehota. Zato predlaæemo posjet Östermalmu, odnosno poznatim trgovinama Asplund i Nordiska Galleriet, specijaliziranim za nordijski dizajn, odnosno Svenskt Tenn s namjeπtajem i detaljima Josefa Franka. Poznati πvedski kristal moæe se pronaÊi u prodavaonicama Orrefors/Kosta Boda’s i i Nordiska Kristall. Ljubitelji πvedskih kulinarP R O S I N A C

2 0 0 6

skih specijaliteta mogu na put ponijeti neπto s trænica Hötorgshallen i Östermalmshallen. Kada veÊ spominjemo hranu, recimo i kako Stockholm ima imidæ grada s brojnim originalnim restoranima sa πvedskom, etniËkom ili «fusionﬂ kuhinjom koja Êe oduπeviti one najrazliËitijih ukusa. ©toviπe, Ëak je πest πtokholmskih restorana ovjenËano s barem jednom Michelinovom zvjezdicom, πto je za grad ove veliËine malo Ëudo. Teπko je preporuËiti gdje otiÊi, pa Êemo samo spomenuti neka pouzdana mjesta: za πvedsku i meunarodnu kuhinju slavna su imena Edsbacka Krog, Operakällaren i Franska Matsalen u Hotelu Grand, a meu modernim restoranima moæemo istaknuti F12 i Vassa Eggen u srediπtu grada te sofisticirani Mistral u Gamla Stanu. Od novih «trendyﬂ restorana izdvojit Êemo Nox i GQ u Östermalmu, Marie Laveau u Södermalmu, Allmänna Galleriet u Kungsholmenu i Hälsingborg u Vasastanu. InaËe, posljednja je Ëetvrt postala Ëetvrt restorana s

mnogo mjesta u kojima se moæe jesti dobro i u izvrsnoj atmosferi. Nakon dobre veËere valja se i zabaviti, a u Stockholmu noÊni æivot traje sedam dana u tjednu, 12 mjeseci godiπnje. »etvrti poznate po barovima, pubovima, klubovima… jesu Södermalm, ali takoer i Vasastan te Kun-gsholmen. VeÊina velikih lokala smjeπtena je oko Kungsträdgårdena, Berzelii Parka te Stureplana, odnosno u srediπtu grada. Klubovi kao πto su Café Opera, Berns, Riche, StureCompagniet, White Room, Plaza, LaRoy ili Spy Bar rade sve do tri sata ujutro - mnogi i do pet sati. Naravno, nije potrebno ni spominjati kako Stocholm ima sjajne hotele u svim cjenovnim kategorijama te izvrsni javni prijevoz koji se sastoji od podzemne æeljeznice, lokalnih vlakova i autobusa. Uglavnom, na popis europskih gradova koje poπto-poto valja posjetiti osim Pariza, Londona, Berlina, Rima, Madrida… obavezno upiπite i Stockholm - neÊete poæaliti.

E U R O L I N E

Prijatelji u nevolji

Sluæba rezervnih dijelova tvrtke EUROline u svom 1,8 milijuna eura vrijednom skladiπtu ima 75 posto rezervnih dijelova za sva vozila Mercedes-Benza, Chrysler/Jeepa, smarta i autobuse EvoBusa, a dobro uhodan sustav dobave iz regionalnih skladiπta omoguÊava da svi zahtjevi budu rijeπeni u najviπe 72 sata

P R O S I N A C

2 0 0 6

Prijatelji se poznaju u nevolji - stara je poslovica sjajno primjenjiva kada je rijeË o automobilima. Naime, sve je lako dok automobil u savrπenom redu sluæi svog vlasnika. Meutim, kada doe do nezgode ili kvara, tvrtka zaduæena i ovlaπtena za popravak automobila ima veliku odgovornost da u πto kraÊem roku vozilo ponovno dovede u optimalno stanje. U tome odluËujuÊu ulogu, osim same servisne sluæbe, ima i sluæba rezervnih dijelova. EUROline je itekako svjestan svoje odgovornosti prema vlasnicima vozila iz programa koji zastupa. Uostalom, tu se ne radi samo o udobnosti vlasnika osobnog automobila, veÊ

E U R O L I N E Kada pristignu iz srediπnjeg skladiπta, dijelove je potrebno evidentirati i staviti na pravo mjesto

i o poslovnim potrebama vlasnika komercijalnih vozila ili autobusa kojima je svaki dan bez osnovnog sredstva za rad Ëisti gubitak zarade. Upravo zbog toga EUROline ima jak i dobro organiziran odjel zaduæen za rezervne

dijelove u kome, pod vodstvom Darka ©imiÊa, radi jedanaest djelatnika. Rezervni dijelovi u servise dolaze iz triju izvora: kada govorimo o automobilima Mercedes-Benza, Chryslera i Jeepa, u vlas-

titu je skladiπtu Ëak 65 do 75 posto pozicija i oni su - kako klijentima EUROline servisa tako i ugovornim partnerima πirom Hrvatske - dostupni odmah. ToËnije, u skladiπtu je 17 i pol tisuÊa razliËitih proizvoda, a ukupna

Samo je original pravi Svi dijelovi, bez iznimke, koje skladiπti ili nabavlja Sluæba rezervnih dijelova tvrtke EUROline jesu originalni. Za to postoji mnogo razloga. Prije svega, samo originalni dijelovi udovoljavaju standardima sigurnosti, imaju jamstvo od 12 mjeseci te osiguravaju da automobil i nakon popravka zadræi kvalitetu novog vozila. Originalni je dio napravljen od identiËnih materijala kao i onaj u prvoj ugradnji, proπao je rigorozne testove kvalitete, osigurava pravilan dosjed na automobil, ima idealnu povrπinsku zaπtitu (kada je rijeË o limariji) te, na kraju, omoguÊava nastavak pravovaljanosti jamstva na automobil. Iako se to uvijek ne vidi na prvi pogled, originalni i neoriginalni rezervni dio znatno se razlikuju u smislu kvalitete i pouzdanosti πto originalni dio u konaËnici Ëini i financijski isplativijim izborom. S T R A S T

E U R O L I N E

je vrijednost «stockaﬂ veÊa od 1,8 milijuna eura po nabavnim cijenama. Skladiπte ima povrπinu 1200 Ëetvornih metara, troetaæno je, a o njemu se brine petero djelatnika. Svaki dan iz skladiπta se ugovornim partnerima otprema 1200 razliËitih proizvoda, odnosno viπe od pet tona robe. Njih prevozi πest Sprintera tijekom noÊi kako bi bili dostupni veÊ na poËetku radnog vremena. Dijelovi koji nisu u srediπnjem skladiπtu naruËuju se, elektronskim putem, iz regionalnog skladiπta u Salzburgu. Svaki dan kamioni Atego kreÊu prema Austriji i veÊ su sljedeÊi dan rezervni dijelovi u Hrvatskoj,

spremni za ugradnju u EUROlineovu servisu ili za transport ugovornim partnerima. Na kraju, ako neka roba nije dostupna u Salzburgu naruËuje se u velikom logistiËkom centru u njemaËkom Germensheimu (odnosno francuskom Hattenu kada je rijeË o dijelovima za Chrysler/Jeep ili smart te Ulmu za EvoBus) i ona je u Zagrebu u roku od dva, najviπe tri radna dana. Vaæan dio posla u vezi s rezervnim dijelovima njihovo je toËno definiranje. Naime, katkad nije lako toËno definirati kataloπki broj, odnosno biti siguran u to da on odgovara upravo traæenom dijelu. Tada S osjetljivim dijelovima kao πto su vjetrobranska stakla potrebno je oprezno rukovati

Darko ©imiÊ, voditelj Sluæbe rezervnih dijelova

Svi su dijelovi registrirani u elektronskom obliku

P R O S I N A C

2 0 0 6

presudnu vaænost ima kompetentnost i kvalificiranost djelatnika. StruËnjaci iz EUROlinea mogu rijeπiti Ëak 95 posto zahtjeva, a do rjeπenja teæih problema dolazi se u stalnom kontaktu s dobavljaËima. InaËe, skladiπte tvrtke EUROline popunjava se sukcesivno jer se nastoji πto viπe izbjeÊi stvaranje tzv. mrtvog lagera koji je tradicionalan neprijatelj automobilske industrije. Ipak, to ne znaËi da se πtedi kada su u pitanju koliËine najtraæenijih pozicija koje trebaju biti isporuËene u servise. ©toviπe, sluæba rezervnih dijelova planira inicijalni lager Ëak i za modele koji joπ nisu doπli na træiπte kako bi oni bili dostupni veÊ u trenutku pojavljivanja modela na hrvatskim cestama. Tako je, primjerice, upravo u tijeku nabava inicijalnog lagera za novu Mercedesovu C-klasu koja Êe biti dostupna na træiπtu tek 2007. godine. Ne kaæe se bez razloga kako prvi automobil neke marke kupcu proda prodavaË, a drugi servis. Upravo su zbog toga u EUROlineu svjesni vaænosti Sluæbe rezervnih dijelova koja je najvaænija logistiËka potpora servisu, πto dokazuje svojom organizacijom i struËnoπÊu.

S T R A S T

Âťarobna voĂ&#x160;ka

S T R A S T

Mali auto vrlo velikog prtljaænika - u A-klasu stane popriliËna koliËina sanduka s jabukama

Piπe Marijana MIKA©INOVIΔ JAMBROVIΔ

VeÊina je recepata s jabukama veoma stara. VeÊ u prvom stoljeÊu Apicije, autor prve rimske kuharice, zapisuje recepte sa svinjetinom i jabukama, jer kiselina jabuke neutralizira masnoÊu mesa P R O S I N A C

2 0 0 6

Dio legendi i mitova, simbol grijeha i razdora, æudnje, ljubavi, vjeËne mladosti, prema anegdoti zasluæna za zakon gravitacije, jabuka, koja je na naπ jelovnik, kaæu, stigla iz raja, najrasprostranjenije je voÊe danaπnjice. Kako je poznato viπe od 7000 sorti, ne Ëudi da ima i vlastitu znanost, pomologiju. Od njezina se drveta pak izrauju Ëarobni πtapiÊi. To voÊe iz porodice ruæa raslo je joπ u neolitu. Pougljenjeni ostaci jabuka naeni su na arheoloπkim iskopinama u ©vicarskoj, a potjeËu vjerojatno iz æeljeznog doba. U kameno doba zimi su se Ëuvale narezane na kriπke i suπene na suncu. Danas se to radi u peÊnici, na niskim temperaturama, ali se i prodaje kao - Ëips. »ovjek je skladiπtio jabuke joπ prije 5000 godina, a pretpostavlja se da potjeËu s obronaka Himalaja. Rimsko je Carstvo poznavalo 36 sorti jabuka - u starom je Rimu bila poznata uzreËica ab ovo usque ad mala ili od jajeta sve do jabuke. Tada je, naime, bilo uobiËajeno obrok zapoËeti jajetom, a zavrπiti jabukom. Oboæavali su je i u GrËkoj, gdje se najvjerojatnije uzgajala 800 godina prije Krista, iako je poznata i otprije. U IV. stoljeÊu prije Krista, filozof i prirodoslovac Teofrast, Aristotelov uËenik i suradnik, opisao je πest sorti jabuka, a otac medicine Hipokrat preporuËivao je da se jedu uz meso, jer je to dobro za probavni trakt. Istu je preporuku kasnije ponovio i Grk Galen, najslavniji lijeËnik Rimskog Carstva. U drugoj polovici I. stoljeÊa

S T R A S T

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO JURI©IΔ Meu onima koji jabuke cijene zbog toga πto one jesu, a ne samo kao izvor novca, istiËe se i obitelj JuriπiÊ, Biserka i Ratko koji na obiteljskom imanju u Paukovcu, smjeπtenom izmeu Zagreba i Zeline, posljednje tri godine uspjeπno uzgajaju jabuke

Jabuka kao ljubav, a ne samo izvor zarade Kvaliteta se ne dogaa sama po sebi. To je bajka. Da bismo dobili kvalitetan proizvod, o Ëemu god da je rijeË, treba uloæiti i novca i truda i znanja. S takvim stavom prije tri godine, na obiteljskom imanju u Paukovcu, supruænici JuriπiÊ krenuli su u proizvodnju jabuka. ”Zapravo, u poËetku se i nismo ozbiljno planirali baviti poljoprivrednom proizvodnjom. Naime, stjecajem okolnosti, da bismo doπli do prikljuËka struje, kupili smo mnogo zemlje oko naπe kuÊe. Imali smo

krasne travnjake koji su mi se uËinili prevelikima, pa sam suprugu jedan dan rekla kako bi bilo zgodno kad bismo posadili na tom prostoru par jabuka. I pogledajte πto je uËinio”, prisjeÊa se Biserka JuriπiÊ. Sada je na tih 0,6 hektara posaeno oko 2000 sadnica devet sorti jabuka, postavljeni su stupovi i zaπtitna mreæa... ”Bilo je tu dosta posla, a mi osim volje nismo imali previπe znanja. SreÊom, imamo dobrog tehnologa iz Slovenije koji je prava riznica znanja o jabukama i dovoljno

rimski prirodoslovac i pisac Plinije Stariji opisuje veÊ 20 sorti jabuka. U mnogim je kulturama jabuka povezana sa zdravljem i lijeËenjem - u narodnoj se medicini koristila kao anestetik, antiseptik i sedativ, a svjeæe usitnjeno liπÊe s jabuke stavljalo se na ranu da sprijeËi infekciju. Jabukama neÊemo izlijeËiti bolest, ali ako ih svakodnevno jedemo, moæemo sprijeËiti mnoge zdravstvene tegobe. U nas se, uostalom, obiËava reÊi “pojedi jabuku prije spavanja i doktor Êe za svoj kruh moliti”, a engleska poslovica na

istu temu glasi “jedna jabuka dnevno dræi lijeËnika daleko” (An apple a day keeps the doctor away). Zbog velikog udjela ugljikohidrata, posebno fruktoze i glukoze, jabuka opskrbljuje organizam energijom, spreËava umor i gubitak koncentracije. Sastavni je dio svake dijete, dostupna cijele godine. Kad se iπËitaju podaci o zdravstvenoj vrijednosti, nema loπe jabuke. Istina, kora sadræi mnogo viπe antioksidansa nego mesnati dio pa bi bilo bolje jesti cijelu jabuku, ali danas, u doba pesti-

strpljiv da to znanje prenese drugima. Prvi nam je zadatak bio pripremiti tlo, buduÊi da je imalo iznimno mali udio humusa. Obogatili smo ga i uredili da moæe prihvatiti sadnice jabuka. Nismo iπli na najmlae, veÊ na dvogodiπnje biljke koje su veÊ u iduÊoj sezoni mogle roditi“, kaæe „krivac“ za sadaπnje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, umirovljeni ekonomist Radoslav JuriπiÊ. Sada su, priznaju oboje, jabuke postale njihova ljubav i s paænjom i veseljem

S T R A S T

odrauju sve obaveze u svim sezonama, od pripreme i prihrane voÊki, zaπtite do branja, sortiranja, a od ove godine i dodatne obrade, odnosno prerade u sok te ocat. Studiozan pristup svemu, pa tako i uzgoju jabuka, doveo ih je do spoznaje da se jedna osoba moæe u potpunosti brinuti o hektaru voÊnjaka u svim fazama, ako je sve ureeno prema standardima koje su usvojili. Upravo zbog toga, prinosi koje ostvaruju i koje oËekuju umnogome su iznad hrvatskoga prosjeka, a kvaliteta jabuke koje isporuËuju joπ su za jednu stepenicu viπe. “Jabuke su nam uistinu promijenile æivot. Trudimo se saznati πto viπe, posjeÊujemo seminare kod nas i u inozemstvu, odlazimo u organizirane posjete voÊnjacima u Sloveniji, Italiji, Austriji… i rezultat se pokazao. Na naπih neπto viπe od pola hektara u ovoj godini imat Êemo oko deset tona jabuka sorti gala, crveni elstar, reinders, zlatni deliπes, jonagold, idared, granny smith i pink lady. Za iduÊu godinu procjene naπeg tehnologa veÊ upuÊuju na 20 tona, a od 2009. godine naπ bi voÊnjak uz trebao isporuËivati oko 45 tona jabu-

ka godiπnje. Plan je na istom podruËju proπiriti nasade na barem dva hektara. To je ono πto nas dvoje stignemo kvalitetno obraditi sami”, kaæe gospodin JuriπiÊ. Mjesto predvieno za vinski podrum sada su “okupirale” jabuke koje, kako kaæe, ako se ispravno beru, trebaju malo hladnoÊe i mogu se odræati iznimno dugo. “Vaæno je jabuku πto manje prevrtati po rukama. ©to se manje ruku promijeni od stabla do kaπete, to bolje. Svaki udarac otvara mjesto truljenju, πto je Ëisti gubitak. Stoga smo usvojili vlastiti sustav branja i slaganja i imamo zapravo veoma malo oπteÊenih jabuka. No, sada dolazi vrijeme za gradnju hladnjaËe. Naime, naπe je træiπte priliËno neorganizirano, podloæno lobijima i zato je bolje da sve πto nam treba imamo i sami. Doduπe, iako smo u voÊnjak i opremu uloæili znatna sredstva, napravili studiju isplativosti koja pokazuje stabilan rast i razvoj, struËna komisija naπeg poljoprivrednog ministarstva odbila je povoljnijim kreditnim uvjetima podræati razvoj naπega poljoprivrednoga gospodarstva ocjenjujuÊi ga nerentabilnim. To nam je, ne

moram vam ni reÊi, dalo dodatni poticaj”, naglaπavaju JuriπiÊi. IstiËu kako uskoro oËekuju dodatnu informatizaciju voÊnjaka uz pomoÊ svoga slovenskog tehnologa. “Uspjeh dolazi uz praÊenje mnogih parametara, a oni meteoroloπki osnova su svega. I sada prikupljamo podatke o temperaturi, tlaku, vlaænosti zraka, tla, a oËekujemo kako bismo uskoro, Ëim se rijeπe neki tehniËki problemi, u voÊnjaku postavili raËunalnu meteoroloπku stanicu koja bi prikupljala podatke, slala ih do naπeg raËunala u kuÊi, te na temelju kojih bismo znali πto i kako Ëiniti, kada reagirati… Znamo da svakoj jabuci dnevno treba Ëetiri litre vode, a uz pomoÊ informatike ne bismo morali iÊi do voÊnjaka provjeriti koliko je od te koliËine dala priroda, a koliko moramo pridodati”, pojaπnjava Radoslav JuriπiÊ. Priroda je sve osmislila, naπ je zadatak to prouËiti i uz malo volje, dosta znanja i upornosti primijeniti kako bismo isporuËili robu s oznakom provjerenog izvora i vrhunske kvalitete. Samo tako jabuke mogu biti i isplativ posao.

Ratko JuriπiÊ

cida, morate znati odakle ta jabuka potjeËe. Nije lako naÊi «zdraveﬂ jabuke. Vremena kad smo ih brali u vrtovima i odmah ih pohlepno hrskali, puπtajuÊi da nam se sok cijedi po rukama, gotovo da su i proπla. Ipak, i danas ima proizvoaËa kojima je stalo i do naπeg zdravlja, a ne samo do zarade. Samo ih treba pronaÊi! Od 7000 ili viπe tisuÊa razliËitih jabuka, u upotrebi ih je relativno malo; samo dvadesetak danaπnjih sorti zauzima Ëak 80 posto svjetske proizvodnje. Od tih dvadesetak P R O S I N A C

2 0 0 6

najvaænije su zlatni deliπes, granny smith, jonathan, crveni deliπes, idared, mcintosh, pink lady, york... Sve se sorte mogu podijeliti u Ëetiri skupine: u prvoj su hrskave desertne ili jabuke za jelo, u drugoj jabuke i za jelo i za kuhanje, a to su gotovo sve najpoznatije sorte, od zlatnog deliπesa do zelenog grannyja smitha. TreÊa su skupina jabuke za kuhanje, dakle prhkije, a Ëetvrta najkiselije jabuke bogate taninom od kojih se proizvodi sok, a kasnije jabukovaËa ili ocat. S jabukama je zaista sve moguÊe...

S T R A S T

GASTRO: JABUKA

VeÊina je recepata s jabukama veoma stara. VeÊ u I. stoljeÊu Apicije, autor prve rimske kuharice, zapisuje recepte sa svinjetinom i jabukama, jer kiselina jabuke neutralizira masnoÊu mesa. Nizozemci, na primjer, danas spajaju jabuke i peËene haringe, a palaËinke nadijevaju jabukama i slaninom. Slastice? Popisu nema kraja. U SAD-u jabuËna je pita nacionalni simbol - natjecanja u njihovu pripremanju postoje od vremena osvajanja Divljeg zapada. Englezi i Francuzi skloni su i umacima, na njemaËkom je govornom podruËju πtrudla od jabuka car i kralj meu kolaËima, Ëesta i na naπim stolovima. Kad smo ih, s pravom, toliko nahvalili, evo i recepta Ëije su glavne zvijezde jabuke. Ususret blagdanima, zaπto umjesto neizostavne francuske salate uz peËenku ne isprobati neπto novo, ugodno i nepcu i oku? Salatu s jabukama i crvenim kupusom, na primjer. Za Ëetiri su osobe potrebne dvije na kockice narezane kiselkaste jabuke (odmah ih pokapajte limunovim sokom), pola glavice narezanog kupusa, manja glavica sitno nasjeckanog luka, 125 grama sira prema ukusu (trapista, ementalera, kozjeg, ovjËjeg…) narezanog

KlasiËno ili…

na kocke, Ëetvrt celera narezanog na tanke πtapiÊe (takoer ga nakapajte limunom), πaka kikirikija i za ukras liπÊe celera. Za umak pomijeπajte 2 decilitra tekuÊeg jogurta, naribanu koricu jednog limuna, tri ælice maslinova ulja, sol i papar. Ako ne moæete zamisliti æivot bez majoneze, dodajte ælicu-dvije. Prelijte time jabuke, kupus, luk, sir i celer, dobro promijeπajte, pospite kikirikijem i celerovim liπÊem - ruæiËasta je salata gotova. Pripremite je u prozirnoj zdjeli da biste, uz okus, uæivali i u boji. S jabukama moæete kombinirati i bijeli kupus; «obojiteﬂ ga ribanom mrkvom, umjesto jogurta napravite preljev od æliËice meda, vinskog octa, maslinova ulja, malo senfa, origana, soli i papra… Kombinacije su neograniËene. Jabuke i meso. Umjesto præenog krumpira, Ëetvrtine jabuka malo prepræene na maslacu posute perπinovim liπÊem izvrstan su prilog svinjskim kotletima ili odrescima, kao i peËenim pileÊim ili pureÊim prsima. RaænjiÊi s jabukama? Marinirano, na kocke narezano meso, na primjer piletinu, slaæite na πtapiÊ s komadiÊima jabuke, paprike i slanine. Imate li viπe vremena, evo recepta za umak. Pet-πest S T R A S T

S T R A S T

SASTOJCI (za Ëetiri osobe) SALATA S JABUKAMA I CRVENIM KUPUSOM 2 jabuke (narezane na kockice) 1/2 glavice kupusa (narezan) 1 glavica luka (manja, sitno nasjeckana) 125 g sira (narezan na kocke) 1/2 celera (narezan na tanke πtapiÊe) kikiriki liπÊe celera

UMAK 2 dl tekuÊeg jogurta korica jednog limuna (naribati) 3 æliËice maslinova ulja sol papar

SOS OD JABUKA (kao prilog mesu) 5-6 kiselkastih jabuka 1/2 litre vina (suho ili polusuho) 25 g maslaca ælica braπna æliËica smeeg πeÊera sol papar liπÊe perπina za dekoraciju

Jabuka je iznimno podatna za obradu, a recepti s jabukama seæu daleko u povijest. UnatoË mnogobrojnim moguÊnostima da u obroke ukljuËimo jabuke, veÊinom se zadræavamo na nekoliko osnovnih. Stoga, eksperimentirajte... P R O S I N A C

2 0 0 6

HLADNE BANANE S JABU»NIM PRELJEVOM 2 veÊe banane 2-3 slae jabuke sok 1 naranËe groæice prstohvat cimeta πeÊer listiÊi mente (dekoracija) PO ÆELJI sladoled tuËeno vrhnje

oËiπÊenih kiselkastih jabuka skuhajte u vinu (suhom ili polusuhom) i pretvorite u pire. Na malo maslaca popræite ælicu braπna da poæuti, dodajte æliËicu smeeg πeÊera, zalijte vinom u kojem su se kuhale jabuke, posolite i popaprite. Na kraju dodajte pire i pospite perπinovim liπÊem. To je izvrstan prilog i uz kuhano i uz peËeno meso. Slastice? Najbolje pite peku naπe mame i bake. Kad se jednom svlada tehnika prekrivanja donje kore i jabuka gornjom korom, ne moæete ne uspjeti. No, zaπto ne probati neπto bræe. Recimo, hladne banane s jabuËnim preljevom. Ogulite dvije veÊe banane, razreæite ih popola pa uzduæno i stavite u zamrzivaË na pola sata do 45 minuta. Dvije do tri slae jabuke oËistite, zalijte sokom jedne naranËe (moæe i grejpa), umijeπajte πaku groæica, malo cimeta, po æelji dodajte joπ πeÊera. Kuhajte na srednjoj vatri dok se jabuke ne raspadnu i malo prohladite. Prelijte smrznute banane jabuËnim umakom, po æelji dodajte sladoled, tuËeno vrhnje (ako ste na dijeti jogurt) i posluæite ukraπenim listiÊima mente. Kada je kulinarska kreativnost u pitanju, jabuka je doista rajsko voÊe.

N A U T I K A

Heroji 5 oceana

ZAVR©ILA PRVA ETAPA UTRKE SAMACA OKO SVIJETA 12.000 milja od Bilbaoa u ©panjolskoj do Fremantlea u Australiji prejedrio je ©vicarac Bernard Stamm, za 42 dana, 22 sata i 18 minuta Bernard Stamm, drvosjeËa iz ©vicarske, na brodu Cheminees Pojoulat, prvi je nakon 43 dana i 12.000 milja proπao kroz cilj prve etape utrke samaca oko svijeta Velux regate, koja je 22. listopada startala iz πpanjolskog Bilbaoa. Stamm je pobjednik i prethodne ove pogibeljne utrke, ukupno duge 30.000 milja. Samci jedre na jedrilicama Gran Prix Imoca Open 50 i 60 stopa. To su trkaÊi strojevi za velika mora, Ëvrsti, lagani i brzi. Graeni su od karbona, imaju pokretne kobilice i vodene balastne tankove. Postiæu brzinu veÊu od 33 Ëvora, dnevno prelaze viπe od 400 milja. To su Formule 1 samaËkog jedrenja. Za utrku se prijavilo devetero izvanredno vjeπtih, neustraπivih i nevjerojatno izdræljivih

jedriliËara. No, Amerikanac Doug Hofman morao je odustati veÊ u fazi priprema, njegovu sunarodnjaku Timu Troyu brod nije proπao na strogom testu prije starta, a od ostale sedmorice u utrci ih je zasad ostalo samo pet. Naime, u Juænom se oceanu odigrala nevjerojatna drama, koja Êe u povijest svjetskog jedrenja uÊi kao primjer poærtvovnosti i plemenitosti. Nakon furioznog, dramatiËnog starta 22. listopada ispred πpanjolskog Bilbaoa poveo je 42-godiπnji ©vicarac Bernard Stamm, slijedio ga je Japanac Kojiro Shiraishi (39) na brodu Spirit of Yukoh, treÊi je bio Britanac Mike Golding (46) na Ecoveru, a u stopu su ga pratili njegovi sunarodnjaci: najmlai sudionik

utrke 31-godiπnji Alex Thomson na Hugo Bossu i najstariji skiper Velux regate 67godiπnji Sir Robin Knox-Johnston. Na πestoj poziciji bio je ©panjolac Unai Basurko. Otkazao mu je autopilot bez kojega nije imao πanse ostati u konkurenciji. Naime, odmah poslije starta Biskaj je pokazao svoje najoπtrije zube. Vjetar od 65 Ëvorova dobro je uzdrmao ragatijere, a najteæe je stradala Basurkova Pakea koja je morala na popravak odmah u Vigou. Za takav pit stop slijedilla je kazna od 48 sati dodatka. Sedmi sudionik regate, iskusni Graham Dalton, zbog teπkoÊa je startao s pet dana zakaπnjenja, jer start je otvoren joπ sedam dana od pucnja startnog piπtolja. Poslije prelaska ekvatora Stamm je bio na S T R A S T

N A U T I K A

Luka spasa - nakon æivotne drame Thomson ljubi tlo u Cape Townu

Ëelu, a oπtra se borba vodila za drugo mjesto izmeu dvojice rivala, dvojice Britanaca mladog Alexa Thomsona (31) na brodu Hugo Boss i veterana Mike Goldinga (46) na Ecoveru koji je svojim samaËkim trofejima trebao pridodati joπ sam ovaj, te je bio iznimno motiviran. No, sve je to iπlo svojim natjecateljskim tokom do Ëetvrtka 23. studenoga kada je u 3:30 sati ujutro, na Thomsonovom brodu Hugo Boss pri brzini od 18 Ëvorova i vjetru od 30 Ëvorova, pukla kobilica, brod se prevrnuo, a mladi se jedriliËar naπao u moru s olujnim odijelom i splavi za spaπavanje. Za to je vrijeme Mike Golding, 70-ak milja istoËnije, postizao zapanjujuÊe rezultate i obarao osobne rekorde. Brzinom od 32 Ëvora prelazio P R O S I N A C

2 0 0 6

je 446 milja u 24 sata i opasno se pribliæio vodeÊem Stammu. No kada je Ëuo obavijest o Thomsonu u nevolji, Golding je istog trena prestao razmiπljati o pobjedi. Odmah je okrenuo jedrilicu protiv vjetra i valova, krenuo je spasiti Alexa. Nakon oπtrog jedrenja u vjetar, stigao je do njega i uslijedila je spasilaËka drama koju su s velikim uzbuenjem putem satelitske veze pratili i organizatori i mnogobrojni zaljubljenici jedrenja u cijelom svijetu. Nakon mnogih oËajniËkih pokuπaja Golding je uspio priÊi Thomsonu u privjetrini, baciti mu konop i izvuÊi ga na svoj brod. Thomson je napokon bio na sigurnom, s Goldingom na njegovu Ecoveru. I kada su obojica mislili da

je sve gotovo i pili tek skuhanu okrepljujuÊu kavu, brod je iznenada potresao udar vjetra od 40-ak Ëvorova. Trenutak zatim na palubu im se sruπio u dva dijela slomljen vrh jarbola. Kada su raskrËili krπ, improvizirali su jedro na ostatku jarbola i zaputili se ka najbliæem kopnu, rogu Afrike. Dok su ostali hrlili prema cilju prve etape - australskom Fremantleu, gdje je Stamm veÊ ulazio u cilj, stradalnik Alex Thomson i njegov spasitelj, ali i gubitnik Mike Golding uplovljavali su na ostacima Ecovera u luku spasa - u Cape Town. Thomson je otputovao u Englesku, a Mike Golding je nakon konzultacija sa svojim timom i sponzorima morao donijeti teπku odluku - o napuπtanju regate. Stamm je, dakle, u Fre-

N A U T I K A

Teæe od osvajanja Mont Everesta Ova utrka samaca oko svijeta odræava se svake treÊe godine. Ove godine slavi 25. obljetnicu. Smatra se i najteæom sportskom disciplinom i najteæim pothvatom uopÊe. Za usporedbu: dosad je viπe od 400 ljudi poletjelo u svemir, Ëak ih je 1200 osvojilo Mont Everest, a samo je 126 jedriliËara oplovilo svijet. Ova regata samaca najprije se zvala BOC Challenge, zatim je stekla slavu pod nazivom Around Alone, a od ove godine nosi naziv Velux 5 Oceans Race, po glavnom sponzoru. Do 1998. godine utrka je imala Ëetiri dionice, 1998. godine bilo je pet dionica, a novost je da Velux 5 Oceans ima samo tri dionice, najdulje dosad, pa je ta utrka i najveÊi izazov. Samo su dva zaustavljanja jedan u Fremantleu u Australiji i drugi u Norfolku u SAD-u. Nakon kratkog predaha u Fremantleu, Ëeka ih najteæa dionica: groblje jedriliËara - zloglasni Cape Horn. Zatim slijedi zona bezvjetrice, gdje slabima pucaju æivci, a i jaki lebde izmeu ludila i apatije…

Pobjednik Bernard Stamm u Freemantlu

mantle stigao prvi. Putom nije imao veÊih nezgoda, osim πto mu je pri vjetru od 40 Ëvorova pukao podizaË glavnog jedra, te mu je uspjelo odræati stalnu prednost od oko 400 milja. Nakon havarije Thomsona i Goldinga Japanac Kojiro Shiarishi (43) na brodu Spirit of Yukoh uskoËio je na drugo mjesto i u Fremantle je uplovio 24 sata iza Stamma. Ni on nije imao teæih oπteÊenja - brod se istina jednom naπao na boku, bilo je rasparanih jedara, ali niπta pogibeljno. Pod svojim poznatim nadimkom «Tihi ubojicafl, Kojiro je slao «zabrinjavajuÊefl poruke, oËito iz dosade. Nakon jedne spore noÊi, dok su jedra bez vjetra mlatarala na uzburkanim vodama juænog Atlantika, Kojiro poruËuje: “Morski bogovi imaju ovdje posljednju rijeË, ne dopuπtaju njihovom uËeniku da nadmaπi svoje moguÊnosti.” A dok je uæivao u miso juhi, prijavio je svoj novi moto: “Kad se trudimo najviπe, ostanimo skromni, a kad se ne trudimo, nemojmo se kaænjavati”. Unaija Basurka na Pakei stalno je muËilo kormilo zbog Ëega je bio prisiljen jedriti na desnim uzdama πto je viπe moguÊe. Kako bi tako slomljeno kormilo odræavao iznad vode da smanji optereÊenje, odabrao je istoËniju rutu od Sir Robina Knox-Johnstona i Grahama Daltona. Svoju plovidbu do Fremantlea opisuje viπe kao opstanak nego kao natjecanje. Za to je vrijeme Graham Dalton, na jedinoj Open 50-ici u floti «A Southern man AGDfl, prestigao Sir Robina, te odustajanjem

Mikea Goldinga od utrke odmah dospio na treÊe mjesto. Izvrsno je napredovao nakon πto je bio prisiljen pristati u luci Porto Santo na samom poËetku prve etape zbog oπteÊenja broda. Pokuπao je izbjeÊi pristajanje na Kerguelen Islands zbog obnove goriva za agregat koji opskrbljuje energijom sve brodske sustave πto bi mu prema pravilima regate donijelo 48-satnu kaznu za primanje pomoÊi. Na 3800 milja pred Fremantleom primijetio je ledenjak velik poput omanje obiteljske kuÊe, tri milje od broda. Takav bliski noÊni susret s jedrilicom bio bi pogibeljan. Dok je Stamm ulazio u cilj, hladnokrvni Englez Sir Robin Knox-Johnston tek je uronio u Juæni ocean i najviπe ga je brinulo πto je upravo izgubio okladu u engleskom kriketu. Bio je prisiljen i okupati se u oceanu kako bi oslobodio brod iz ribarske mreæe koja se omotala oko kobilice. Cijelo se vrijeme borio s nepouzdanim autopilot sustavom, sa slomljenim letvicama glavnog jedra, pregrijanim raËunalom i - nedostatkom viskija. Kombinacija svih tih problema ostavila ga je u nedoumici, treba li pristati u Cape Townu i biti kaænjen 48-satnom kaznom ili nastaviti prema Fremantleu bez zaustavljanja. Ipak je nastavio dalje. U svom originalnom stilu, Sir Robin Knox-Johnston izjavljuje kako je zadovoljan samodisciplinom, jer su Ëetiri boce viskija koje je ponio sa sobom na Saga Insuranceu potrajale Ëak Ëetiri i pol tjedna. Javlja da je “neπto alko-

hola potroπeno na ËiπÊenje rane na noænom prstu, ali ostatak boce ipak je iskoriπten za prvotnu namjenu, a to je nagrada u stilu ovaj manevar zasluæuje Ëaπicu… zapravo tri Ëaπice”. Dok ovo piπemo, Sir Robin je ostao i bez vjetrokaza na vrhu jarbola, pa sada jedri i bez informacija o vjetru. Po svoj prilici jedri i ususret samaËkom BoæiÊu - bez viskija. U meuvremenu organizatori su odluËili da Êe produæiti start druge etape - iz Fremantlea za Norfolk u SAD-u sa 7. na 14. sijeËnja 2007. Tako bi svi sudionici imali dosta vremena da pripreme i sebe i brodove za led Antarktika, zloglasni Cape Horn i ponovne bezvjetrice oko ekvatora. U Norfolku se oËekuju potkraj oæujka, a na cilju u Bilbaou, odakle su i krenuli, polovicom travnja 2007.

Poslije spaπavanja Thomsona i loma jarbola Golding je odustao

S T R A S T

N A U T I K A Bernard Stamm

Supermeni jedrenja Sudionicima ove regate zajedniËke su neustraπivost, nevjerojatna izdræljivost i izvanredna jedriliËarska vjeπtina. Regata zahtijeva iznimne fiziËke i karakterne osobine, skiper mora biti jaka liËnost i naravno, fanatiËni jedriliËar. Jer, jedriliËar samac je na svojoj jedrilici sve, i skiper i posada - kormilar, navigator, taktiËar, meteorolog, jedrar, mehaniËar, kuhar… I sve to 24 sata na dan, sedam dana u tjednu… JedreÊi preko pet oceana bore se s razornim olujama, 25-metarskim valovima, snjeænim vijavicama i santama leda. S napornim podizanjem i kraÊenjem jedara, stalnim popravcima, manjkom sna i potpunom samoÊom. Evo tih supermana, heroja 5 oceana.

Bernard Stamm (42), ©vicarska Debitirao je kao profesionalni skiper 1990. godine nakon πto je viπe od 10 godina radio kao drvosjeËa. Pobjednik je prethodne utrke (2002.-2003.) i zasad uspjeπno brani naslov.

Kojiro Shiraishi (39), Japan U prethodnoj utrci Around Alone bio je Ëetvrti. Osvojio je trofej Harryja Mitchella. Idol mu je poznati japanski jedriliËar Yukoha Tade. Shiraishi se pripremao za VELUX 5 Oceans uz pomoÊ profesionalnog meunarodnog tima sa sjediπtem u Francuskoj. Nadimak mu je Silent Assassin - Tihi ubojica iz Yokohame.

Alex Thomson (31), Velika Britanija Nakon pobjede na utrci Clipper Race (1998.-1999.) godine Alex je postao najmlai skiper u povijesti koji je osvojio jedriliËarsku utrku oko svijeta. Oborio je rekord u utrci oko Velike Britanije i Irske 2000. godine i postigao 24-satni brzinski rekord samaca u prekooceanskoj utrci Defi Atlantique 2003. Njegov brod u ovoj utrci oko svijeta nije izdræao sile prirode.

Mike Golding (46) , Velika Britanija Jedan od najboljih svjetskih offshore jedriliËara. Jedini je jedrio u oba smjera oko svijeta. Ovo je jedina utrka koju nije uspio zavrπiti, pa je njegova motiviranost bila iznimna. No, nije mu bilo sueno. Morat Êe pokuπati opet za tri godine. Ali ne æali za propuπtenim. Spasio je æivot svom kolegi, sunarodnjaku, mladom Alexu Thomsonu u trenutku kada je mogao suvereno uÊi u cilj nadomak pobjedi. Sada Êe uÊi u povijest jedrenja po svom iznimno plemenitom i hrabrom pothvatu.

Sir Robin Knox-Johnston (67), Velika Britanija Najstariji sudionik utrke. Godine 1969. prvi je u povijesti sam prejedrio svijet (312 dana). Zajedno s legendarnim Sir Peterom Blakeom osvojio je trofej Julesa Vernea - za najbræe oplovljavanje svijeta bez zaustavljanja, za 74 dana. Meunarodno udruæenje

natjecateljskog jedriliËarstva proglasilo ga je 1994. jedriliËarem godine, a dva je puta bio i jedriliËar godine Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije. 1995. je proglaπen vitezom za svoja mnogobrojna postignuÊa i usluge u korist Ujedinjenog Kraljevstva. ZapoËeo je utrku Velux 5 Oceans s ciljem da je zavrπi za samo 112 dana. »ini se da Êe to trajati ipak neπto duæe. Ali on uæiva.

Graham Dalton (53), Novi Zeland U posljednjem Around Aloneu morao je odustati zbog slomljenog jarbola kod Cape Horna. Za Daltona ova je utrka viπe od izazova jedrenja - to je osobna poËast njegovu sinu Tonyju koji je lani u 23. godini umro nakon teπke bitke s rakom. Startao je s pet dana zakaπnjenja, ali se poslije havarije Thomsona i Goldinga i kvarova na brodovima Basurka i Johnstona uspio probiti na treÊu poziciju.

Unai Basurko (32), ©panjolska Tijekom karijere sudjelovao je u viπe od 500 utrka i nekoliko oceanskih regata prejedrivπi viπe od 100.000 milja. 2004. godine postavio je novi rekord u jedrenju bez zaustavljanja oko Iberskog poluotoka. Razdaljinu od Bilbaoa do Barcelone prejedrio je za samo 15 dana. Svuda ponosno istiËe da je Baskijac, i da je prvi Ëovjek koji je jedrio oko svijeta - Juan Sebastian Elcon, bio Bask. S T R A S T

N A U T I K A Alex Thomson

Kojiro Shiraishi Mike Golding

Oni su ljudi posebna kova: boreĂ&#x160;i se sa svim nedaĂ&#x160;ama potpuno sami jedre preko pet oceana Unai Basurko

Sir Robin Knox-Johnston

P R O S I N A C

2 0 0 6

S T R A S T

Sve je poËelo u Opatiji Piπe Miπo CVIJANOVIΔ-CVIJO

Daleke godine 1894. Ëudesni je dogaaj opËinio mondeni svijet opuπtene, bogate Europe. Na cesti od Pariza do Rouena odræana je prva automobilska utrka na svijetu. ©ezdeset automobilista, koji su vjeπtije ili manje vjeπto upravljali tehniËki joπ neusavrπenim koËijama bez konja, bilo je na sedmom nebu, iako su za mnoge gledatelje bili na pola puta izmeu avanturista i Ëudaka. OdmarajuÊe dame i gospoda pripovijedali su o tome na svim svjet-

skim jezicima i u lijepoj Opatiji, koja nije ni slutjela da Êe samo osam godina poslije, 1902. godine, biti ciljem velike utrke Nica - Opatija, u kojoj je osamdeset i jedan hrabri automobilist prevalio πtokakve putove i nevolje od Ligurskog do Jadranskog mora. Za Opatiju je to bio dogaaj nad dogaajima, bila je ukorak s velikim svijetom. U godinama i desetljeÊima, πto su zatim æurili brzinom najbræih motora i automobila, S T R A S T

najprije romantiËni Preluk, a poslije suvremeni Grobnik postali su sinonimima moto i automobilistiËkog sporta u nas. Deseci tisuÊa europskih zaljubljenika u utrke motora slijevali su se svake godine na Grobnik, æeleÊi uz boksove i stazu, uz opojni miris goriva, a ne uz sterilne televizijske ekrane, svjedoËiti moÊima i umijeÊima, hrabrosti suvremenih kentaura na utrkama europskih i svjetskih prvenstava. Na Grobniku se znalo naÊi i sto tisuÊa posjetitelja, koje je o svemu vaænom, znanjem i iskustvom, ali i reporterskim umijeÊem, neumorno obavjeπtavao sluæbeni spiker, Ëovjek koji je sportu dvaju i Ëetiriju jureÊih kotaËa pripadao od djeËaπtva. Monografija “Grobnik via Opatija” dr. Ivana Vanje FranËiπkoviÊa, svjedoËanstvo o povijesti i sadaπnjosti svjetskog i naπeg auto-moto sporta, promovirana sredinom ovog prosinca u Grand hotelu “Bonavia” u Rijeci, djelo je tog spikera, vjeËnog odanika auto-moto sporta, istaknutog menadæera rijeËkoga Croatia osiguranja, znanstvenika i sveuËiliπnog profesora. Ali, kao πto je na promociji rekao autor, i plod rada tisuÊa samozatajnika primorskoga kraja bez entuzijazma kojih ne bi bilo ni sjajnih staza ni sjajnih utrka ni ove knjige. U 294 stranice i u obilju fotografija, od raritetnih s prijelaza devetnaestog u dvadeseto stoljeÊe do najsuvremenijih svjedoËanstava, meu inima i snimka ministrice Kolinde Grabar KitaroviÊ u trkaÊem Mercedesovom kamionu, za upravljaËem kojega je nenadmaπni naπ as Niko PuliÊ, podjednako Êe uæivati svi ljubitelji utrka. Mladi Êe znatiæeljni Ëitatelji utaæiti æe za egzaktnim rezultatima i fotosima svjetskih i naπih asova, a sudionici dijela te prebogate povijesti naÊi Êe i dio svojih nezaborava. S brojem 17, naπ poznati as Mika ©njariÊ

P R O S I N A C

2 0 0 6

Autor monografije Ivan Vanja FranËiπkoviÊ

Tako su o fotomonografiji svjedoËili i dr. Mladen »rnjar, predsjednik Automotodroma Grobnik, dugogodiπnji autorov najbliæi suradnik, i legendarni, 87-godiπnji Mika ©njariÊ, koji je u svijet motociklizma uπao kao zagrebaËki

FOTO IVICA TOMIΔ

S T R A S T

djeËak, a iz njega ne kani otiÊi, i s odavna prevaljenom osamdesetom sudjelovao je na voænjama veterana. Monografija “Grobnik via Opatija” do prvih je Ëitatelja veÊ dojurila i nije stala, vjeπti je vozaË vodi prema novima.

Slavljenje ljubavi

Josipa Lisac, prva dama hrvatske glazbene scene i diva bez premca na ovim prostorima, poklonila je svojoj vjernoj publici joπ jedan koncert koji Êe se pamtiti. Hrvatsko narodno kazaliπte u Zagrebu bilo je premalo da bi primilo sve oboæavatelje ove jedinstvene pjevaËice na veÊ tradicionalnom koncertu posveÊenom njezinoj vjeËnoj ljubavi - nikad preæaljenom Karlu Metikoπu. Od uvodne Ave Marije, preko

brojnih bezvremenskih pjesama koje je uvijek originalna Josipa razdijelila u Ëetiri cjeline - svaka posveÊena jednom godiπnjem dobu, a sve u jedinstvenom skladu glazbe i scenografije - pa sve do njezina Ëitanja intimnog pisma Karlu gotovo hipnotiziranoj publici: svaka je sekunda koncerta bila snaæno emotivno iskustvo sa samo jednom miπljuvodiljom - slavljenja ljubavi, naljepπeg od sviju osjeÊaja.

www.muzika.hr

Fotokutak Nike PuliÊa

Moj je veÊi U praπnjavim arhivama poznatog fotografa Gojka VukovaColiÊa - Geca pronaπli smo i ovu antologijske vrijednosti. Mladi Fernando Alonso tada je za fotografiranje zamolio aktualnog prvaka Europe na brdskim stazama, a naπ mu se as odazvao. Danas je Fernando dvostruki prvak svijeta u Formuli 1 koji Êe sljedeÊe sezone braniti - baπ kao i Niko - boje Mercedes Benza. Ipak, PuliÊ ponosno istiËe: “Moj je veÊi od Alonsova!” Naravno, misleÊi pritom na vozila kojima se utrkuju.

Sprint za uspjeh Na posebno pripremljenom poligonu u Zagrebu EUROline je predstavio novi Mercedes-Benzov Sprinter. Tom su prigodom na, za tu prigodu organiziranim testnim dionicama, mnogobrojni uzvanici i novinari imali priliku “iz prve ruke” upoznati inovacije i Ëitav know-how novog lakog dostavnog vozila s trokrakom zvijezdom. Tri krovne konstrukcije i Ëetiri duæine karoserije, dvostruka kabina s Ëetverim vratima, prostor za teret s Ëetiri varijante kliznih vrata do 1,30 m πirine x 1,82 m visine, ADAPTIVE ESP® sustav koji prvi put uzima u obzir jedan od najvaænijih Ëimbenika - optereÊenost vozila, antiblokirajuÊi sustav ABS, sustav za pospjeπivanje koËenja BAS, suvremena motorizacija od 90 do 180 KS, novi V6 motor sa 184 KS te benzinski motor od 258 KS samo su neki od brojnih noviteta novog Sprintera. ZahvaljujuÊi Ëetvrtoj duljini karoserije i novom supervisokom krovu novi Sprinter nadilazi dosadaπnju razinu kada je rijeË o kapacitetu transporta: prostor za teret furgona ima obujam do 17m3. S T R A S T

Priznanja HAU-a StruËni æiri Hrvatske automobilske udruge, koji Ëine struËnjaci i znanstvenici iz specijalistiËkih podruËja automobilske tehnologije i cestovnog prometa, odluËio je nagradu za odnose s javnoπÊu dodijeliti prof. Branislavi MalviÊ, dok je “Zlatnu plaketu” za najbolji automobil u kategoriji terenaca osvojio Mercedes-Benz GL. Nagrade su dobitnicima uruËene 30. studenoga 2006. godine na sveËanosti u Hrvatskom autoklubu.

FSB Zagreb s EUROlineom u Stuttgartu Tvrtka EUROline poËastila je studente Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba posjetom tvornici Mercedes-Benz osobnih vozila Sindelfingen u okolici Stuttgarta. Studenti i njihovi nastavnici na licu mjesta uvjerili su se u besprijekornu organizaciju, vrhunsku tehnologiju izrade i visoku kvalitetu Mercedesovih osobnih vozila. Studentima je

pruæena prilika da sve ono πto su ih profesori tijekom studija nastojali nauËiti, vide u praksi i to u najboljem moguÊem izdanju. Mercedes-Benzova tvornica Sindelfingen visoko je automatizirana i robotizirana te je jedna od najmodernijih tvornica u automobilskoj industriji, a ono πto su nastavnici i studenti FSB-a tamo vidjeli premaπilo je

sva njihova oËekivanja. Nakon posjeta tvornici, tvrtka EUROline je svoje goste povela i u novi Mercedesov muzej. Tu su osjetili Mercedesov daπak povijesti i spoznali koliko su truda i ljubavi prema tehnici iskazivali Mercedesovi inæenjeri, a da bi tijekom bogate povijesti dostigli tehnoloπku razinu na kojoj je DaimlerChrysler korporacija danas.

Prve nagrade za novi Wrangler Nova generacija Jeepa Wranglera veÊ je osvojila tri prestiæne nagrade specijaliziranih magazina: model Wrangler Rubicon osvojio je nagradu Ëasopisa „4-Wheel & Off-Road’s“ u kojem je proglaπen terencem godine 2007. („4x4 of the Year“), dok je isti model u Ëasopisu „Four Wheeler“ ovjenËan naslovom „2007 Four Wheeler of the Year“. Jeep Wrangler Unlimited osvojio je godiπnju nagradu “Best of What’s New” magazina „Popular Science“. InaËe, novi Jeep Wrangler stiæe u Hrvatsku u sijeËnju 2007. godine, a kupci Êe prvi put moÊi izabrati izmeu verzije s dvojim i one s Ëetverim vratima. Novost koja Êe zasigurno razveseliti sve buduÊe kupce ovog modernog klasika jest ta da Êe sva vozila biti opremljena modernim turbodizelskim motorima najnovije generacije koji razvijaju vrhunske performanse uz maksimalnu snagu od 177 KS uz veÊ legendarne terenske sposobnosti. Dodatne informacije i cijene novog Jeepa Wranglera uskoro Êe biti poznate, a sve informacije mogu se dobiti u svim ovlaπtenim prodajnim salonima Chrysler Jeep i Dodge vozila u Hrvatskoj. P R O S I N A C

2 0 0 6

Primopredaji su bili nazoËni direktor TransPlusa Diego Kalac, voditelj voznog parka Valdi Jugovac i predstavnik EUROlinea Dario VignjeviÊ.

Actrosi u Holcimovom voznom parku

Uspjeh EUROlineovih djelatnika S radoπÊu pratimo i istiËemo velike uspjehe Ëlanova naπega tima. Tako su kolege iz Servisa Damir SoriÊ i Damir CvejiÊ postali ovlaπteni treneri za vozila DaimlerChrysler AG i to na svjetskoj razini. S osposobljavanjem su poËeli prije nekoliko godina, pristupivπi opseænom treningu TQLL (kvalifikacija trenera za uËenje i poduËavanje), obojica pod mentorstvom Uwea Schondorfa.

Gospodin Schondorf je proπle godine doπao u Hrvatsku kako bi nadgledao trening za ugovorne partnere. Zadovoljan time πto je vidio i pozitivno procijenivπi njihovu trenersku sposobnost i spremnost prijavio ih je za veliki ispit koji su uspjeπno poloæili u Stuttgartu. Time su stekli certifikate na temelju kojih bilo gdje u svijetu mogu dræati trening za servisiranje DaimlerChryslerova vozila.

Tvrtka TransPlus, ekskluzivni prijevoznik Holcimovih proizvoda, ove je godine obnovila svoj vozni park. Preuzeli su osam Mercedes-Benzovih kamiona Actros 1844 LS te sad u svom voznom parku za prijevoz paletizirane robe i rasutog materijala, ponajprije Holcimovog cementa, betona i agregata, posjeduju sveukupno 25 Mercedes-Benzovih kamiona. »lan Uprave TransPlusa, Diego Kalac rekao je: „Prema brojnim testiranjima poznato je da su Mercedesova vozila pouzdana i sigurna na cesti. Dodatno, naπim kupcima æelimo pruæiti brzu uslugu te nam je vrlo vaæna brzina servisa. Mercedes je u Hrvatskoj najjaËi u servisima i to je dodatni razlog zbog kojeg smo upravo Mercedes izabrali za partnera u gospodarskim vozilima.”

Damir CvejiÊ

Damir SoriÊ

Milijun i pol A-klasa

Mercedesi za ministarstva Ministarstvo unutarnjih poslova pridruæilo se policijama mnogih europskih zemalja koje kao vozilo za uviaje koriste Mercedes-Benzov Vito. Vito 115 CDI u ovoj je izvedbi potpuno prilagoen potrebama policijskih uviaja, a nova Êe vozila biti rasporeena po policijskim upravama u cijeloj zemlji. Ministarstvo obrane nabavilo P R O S I N A C

2 0 0 6

je vrhunska terenska vozila G 270 CDI. G-klasa viπe od 25 godina sinonim je za pouzdano terensko vozilo pa se zbog toga nalazi u voznom parku obrambenih snaga u mnogim zemljama. I naπe ministarstvo prepoznalo je tu kvalitetu, pa se meu nabavljenim vozilima nalaze i G-klase u sanitetskoj verziji.

S proizvodnih vrpci tvornice u Rastattu ovih je dana izaπao 1.500.000-ti Mercedes A-klase. Modela prve generacije, koja se proizvodila od 1997. do 2004. godine, proizvedeno je milijun i sto tisuÊa, a uspjeh nove generacije pokazuje viπe od 370 tisuÊa proizvodenih modela druge generacije koja je lansirana u rujnu 2004. godine. KljuËna su træiπta za ovaj premium-kompakt ona u NjemaËkoj i Italiji, ali i Japanu, Francuskoj i Velikoj Britaniji. InaËe, gotovo se treÊina kupaca odluËuje u svojoj A-klasi imati motor 180 CDI, dok su najpopularnije boje crna, siva i bijela.

K O L U M N A

Moja je kÊi prije nekoliko dana primila boæiÊni dar. Pristigao je iz Itali-

zna gledati, redovito nametne vaænijim, i osobu u pozi pretvara u si-

luetu spremnu na svjedoËenje vienoga. Snimljeno lice bilo je ionako

bordo cipele poslala joj je moja teta, oËeva starija sestra. Ona veÊ pola

presitno da bih na njemu mogla provjeravati je li mali M. profil prepis-

stoljeÊa æivi u zemlji meni najdraæe mode i od trenutka Magdalenina

ao neπto od moga. Odustavπi od pretraæivanja sliËnosti, poæeljela sam

roenja neprestano ponavlja kako mala sliËi svome djedu, mom ocu Ili-

M., Ëim malo poodraste, odvesti tamo gdje, baπ onako kako u Vodenom

ji, koji je - iako ne podnosi visinu -dugogodiπnji stanar sedamnaestoga

æigu biljeæi nobelovac Josif Brodski, voda brblja i ravnoduπno promatra

kata zgrade u sarajevskom naselju Alipaπinopolje. Nakon posljednje

ljepotu koja je okruæuje. Ali prije nego πto bude spremna s radoπÊu

takve tvrdnje, priopÊene mi telefonom, uzela sam album s fotografi-

primati umjetniËku ponudu svoje majke, ja Êu, u njezino ime, u tu istu

jama, posve svjesna da mi on ne moæe pomoÊi u provjeravanju tetine

Italiju slati njezine fotografije. Na jednima Êe djevojËica svjedoËiti o

ocjene. Jer, u njemu nema nijedne oËeve fotografije iz djetinjstva, pa

naËinu na koji je spremna nositi darovanu oblekicu, a na drugima up-

Ëak ni iz mladenaπtva. Na najstarijoj meu njima, umirovljeni je Bata

orno podsjeÊati na lice svojih bliænjih. Ja Êu istovremeno iznova Ëitati

-tako ga, naime, joπ i danas zovu njegovi brojni prijatelji -imao dvade-

Æig. I Ëekati zimu. MisleÊi na ljepotu. Jer ljepota pruæa utjehu zato πto

set i πest godina. U naruËju je dræao mene, a pokraj njega je, njeæno

je neπkodljiva -naglaπava literarni zaljubljenik Venecije. Ljepota ne

se naslonivπi na muπko rame, stajala njegova Ëetiri godine mlaa

prijeti da Êe vas ubiti, niti je uzrok patnji. Apolonov kip ne grize, pa

supruga dugih tamnih pletenica. Kiselo se smijeπila. Bio je kolovoz,

ni Carpacciova pudlica. Kad oko viπe ne moæe pronaÊi ljepotu, to jest

ili august, kako je tintoblajkom napisano na uskoj æuÊkastoj povrπini

utjehu -nalaæe tijelu da je stvori ili ne, ako mu to ne poe za rukom,

ispod, godine 1960. Imala sam tada πesnaest mjeseci, a moja je ma-

prilagouje se da vidi vrlinu u ruænome.

jka, fotografija to nije skrivala, ponovno bila u poodmakloj trudnoÊi.

A moji stariji roaci? Oni, posebice uz dane njeænih blagdana, na

Nisam uspjela prepoznati Magdalenino lice u licu svoga oca. Nisam

fotografijama svojih najmlaih traæe ljupkost, ali samo onu koja dolazi

BoæiÊna potraga

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

ga, iskreno, reËeno, ni previπe traæila. Puno me viπe zanimalo kako

od naπega stabla. Ni ne primjeÊuju na njima niπta osim obiteljskih crta.

njih dvoje, moja majka i moj otac, koji su sliËili jedno drugome puno

Donedavno sam se suprotstavljala njihovim promatraËkim metodama.

viπe nego πto su njihova djeca sliËila na njih, nisu uspjeli ostati za-

Danas me one raduju. Darovat Êu im i novu Magdaleninu fotografiju,

jedno. Poæeljela sam izvaditi fotografiju iz leæiπta i na poleini napisati

zaleeni smijeπak ispod boæiÊnoga drvca. Uz nju Êe oni bolje sanjati.

reËenicu Michaela Ondaatjea: Eto πto mislimo o braËnom æivotu, onu

NoÊu Êe im pogled na maleno lice vraÊati slike u kojima nisu dovoljno

koju je autorov otac -stoji u knjizi Obiteljsko naslijee -ispisao na foto-

uæivali; one o kojima su æeljni sanjali i koje im se danas Ëine drukËi-

grafiji snimljenoj u svibnju 1932. Gledao je u kameru dok je njegova

jima. Kad bi snovi ikad i postali knjiæevni æanr, njihovo glavno stilsko

mlada supruga (autorova majka) stajala uz njega i naginjala se tako da

sredstvo -zapisuje isti Brodski -bila bi nedosljednost.

joj je lice u profilu u istoj razini s njegovim. Baπ kao i moja. Dvadeset i osam godina poslije.

Ne znam kako se u Veneciji sanja u dane BoæiÊa. Ali znam da bih baπ u njoj , i baπ u to vrijeme, æeljela usnuti svoju baku i ispriËati joj se

Traganje za obiteljskim naslijeem na licu moje Ëetverogodiπnje

za sumnju kojom sam komentirala njezine reËenice o trudnoj æeni koja

kÊeri odvelo me do slikovnog zapisa iz veljaËe 1966. Fotografija je

mora, da bi rodila lijepo dijete, gledati samo lijepe predmete. Kad sam

snimljena u boji, ali na njoj prevladavaju sivomlijeËni tonovi, zbog

na to srednjovjekovno vjerovanje naiπla - u toliko puta spomenutom

Ëega se, na trenutke, Ëini izblijedjelom. U nekakvom, moæda plavkas-

Æigu, moja je baka veÊ pola desetljeÊa bila mrtva. I za ispriku je, kao

tom kaputiÊu, licem sam priljubljena na blijedoruæiËastu povrπinu.

πto s isprikama uobiËajeno biva, bilo prekasno.

Desna se ruka ne vidi, a lijevom, potpuno ispruæenom, dodirujem ver-

U svojoj sam trudnoÊi listala albume s obiteljskim fotografijama.

tikalnu Ëipku venecijanskoga proËelja. Za sedmogodiπnju djevojËicu

NajËeπÊe sam zastajala na onoj zajedniËkoj, snimljenoj u kolovozu

doimam se previπe zamiπljenom ili neraspoloæenom, πto uspijevam

1960. Traæila sam suzu u maminu ili tatinu oku; traæila sam ljubav i

prikriti beskrajnom ljepotom onoga oko sebe. Uostalom, biti snimljen

njezinu visinu. A visinu moj otac, znaju bliænji, nikada nije podnosio.

u Veneciji znaËi ne biti nikada u prvom planu. Taj se grad, oku koje

Izuzev u dane BoæiÊa. S T R A S T