broj 14 by Digitalni klik d.o.o.

96_1 OMOT 12/7/09 11:29 PM Page 1 C

CY CMY

LIPANJ 2007 BROJ 14 MAGAZIN TVRTKE EUROline GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite

Kamioni | Leasing i financiranje | Servis i rezervni dijelovi

Samo se dvije stvari nisu promijenile u posljednjih 110 godina: Mercedesova zvijezda i ono Ď&#x20AC;to predstavlja. Za takvu kvalitetu dajemo sve od sebe.

Mercedes-Benz â&#x20AC;&#x201D; a brand of DaimlerChrysler

ä&#x2030;´

Actros zadivljuje bogatstvom ideja koje su pokazale svoju vrijednost u zahtjevnim

svakodnevnim situacijama. Koliko zadivljuje, provjerite na www.mercedes-benz.hr

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik DaimlerChryslera AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Mia RajkoviÊ, Tomislav JuriπiÊ strast.uredniπtvo@euroline.hr

LEKTURA Irena DrpiÊ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA

6 15

SWING STARS & CARS

EUROLINE ZAKLADA

KLINI»KA BOLNICA SESTARA MILOSRDNICA

Bolnica znanja i razvoja Robert Rebernak

Degenova 7, Zagreb

RAZGOVOR prof. dr. RADOSLAV HERMAN

Porodniπtvo kao pokazatelj razvoja

tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

NAKLADA 16.000 primjeraka

MCLAREN TECHNICAL CENTRE

GASTRONOMIJA

Lavanda - iz ormara na tanjur

i Dodge Caliber

86 EKOLOGIJA

smart fortwo cdi - najËistiji automobil na svijetu

GRA–EVINSKI KAMIONI

STOLJEΔE SIGURNOSTI

NOVITET

AMERICA’S CUP

LIFESTYLE

Kamionski rajski vrt

Mercedes C-klase 4MATIC

NAUTIKA

Lucca Bassani: Ëovjek koji je nautiku uveo u buduÊnost

Novozelanani napadaju ©vicarce

Nadzor u pravom trenutku

Béla Barényi, otac modernih sigurnosnih sustava

Mjesto gdje se raa najbolji bolid Formule 1

PHILLIPS

TISAK GIPA d.o.o.

Esmera MulahusejnoviÊ

Zdravko JuriÊ, Nives Marinac REBER design

PUTOPIS

E-klasom na delti Neretve

Zvjezdano srce

Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

MODNI DETALJI

Sve za ljetni odmor

88 94

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Dobrota DOGA–AJ

Junaci naπih putova

LJUDI IZ EUROLINEA

©pediteri: tihi i nezaobilazni

S T R A S T

U V O D N I K

Ljepota je u davanju

Ljepota je u davanju, govore stariji mlaima kad ih upuÊuju u svijet i strahuju da Êe jednoga dana, okruæeni poslovnim uspjesima, zaboraviti ono Ëemu su ih uËili, zaboraviti na ljubav i na brigu za druge. U vremenu dok prvu jutarnju kavu ispijamo u pokretu, skraÊujemo telefonske razgovore s bliænjima i vozimo brzim cestama - samo da bismo stigli na vrijeme - oËi se mogu umoriti i zatvoriti pred naznakama tuih potreba. Meutim, kad im naredba stigne iz srca, one u trenu πiroko progledaju. »im srce kaæe ljepota je davanje, i svi oni kojima je pomoÊ potrebna precizno uspijevaju prepoznati emociju kojom je reËenica izgovorena. Svoju kreativnu, umjetniËku, poslovnu energiju usmjeriti prema potrebama ustanova u kojima smo prvi put zaplakali, primili u naruËje svoje dijete, vidjeli oËi unuËice, prema svima njima kojima je povjeren prvi djeËji pogled i susret sa æivotom, znaËi biti odabran.

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

Zadovoljstvo drugih Ëini radosnima i one koji daruju, podjednako one koji darivanje potiËu kao i one koji na poziv akcije darivanja odgovaraju. I ako nam se ubuduÊe nakratko uËini, dok sluπamo loπe vijesti, da se ne brinemo dovoljno jedni za druge, da ne Ëujemo poruke, prisjetimo se barem jednog trzaja s lica naπih glazbenika (u Lisinskom 5. lipnja). Svaka je nota upisivala i njihovu æelju za uspjehom. Sada ne osobnim, nego uspjehom zajedniËke plemenite nakane u Ëiju iskrenost niti jedne oËi nisu posumnjale.

L I P A N J

2 0 0 7

E U R O L I N E

VeliËanstvena veËer dobrote

EUROline zaklada organizirala je koncert koji Êe se dugo pamtiti

S T R A S T

E U R O L I N E

Koncert u prepunoj dvorani Vatroslava Lisinskog, za koji se traæila karta viπe, svojim su muziciranjem uËinili nezaboravnim Revijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Tomislava Uhlika te vrhunska pjevaËka postava: Tedi Spalato, Oliver DragojeviÊ, Josipa Lisac, Svetla Vassileva, Boris MartinoviÊ, Ivana Vrdoljak Vanna te ansambl Lado

L I P A N J

2 0 0 7

Jedinstveno, veliËanstveno, neponovljivo: to su epiteti kojim su gledatelji, koji su do posljednjeg mjesta ispunili koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, opisivali svoje iskustvo nakon koncerta Swing Stars & Cars. Zaista, bila je to revija svevremenskih skladbi u izvedbi vrhunskih glazbenika i teπko je reÊi koji je dio koncerta bio najdojmljiviji. Izvrsnu zabavu najavila je veÊ uvodna melodija - slavni “Mercedes-Benz” legendarne Janis Joplin. Nju je izveo izvrsno raspoloæen i sjajno ugoen Revijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem maestra Tomislava Uhlika, koji je bez pogreπke pratio izvoaËe tijekom cijelog nastupa. Izvedba Sinatrine “potpisne” pjesme “My Way” Borisa MartinoviÊa izazvala je ovacije, baπ kao i jedinstveni duet u joπ jednoj Sinatri-

E U R O L I N E

noj skladbi “It Was a Very Good Year”, ovog basa svjetskog ugleda s legendom hrvatske zabavne glazbe Oliverom DragojeviÊem. Nakon Oliverove izvedbe rock-hita Gorana Barea “Put ka sreÊi” slijedio je prvi od nekoliko umjetniËkih vrhunaca veËeri: “Don’t Cry for Me Argentina” Andrewa Lloyda Webbera u jedinstvenoj interpretaciji slavne svjetske sopranistice Svetle Vassileve koja je publiku

doslovno dignula na noge. Izvanredna bugarska pjevaËica u kojoj se predivan glas sjedinio s fiziËkom ljepotom i veselim duhom joπ je jednom oduπevila izvedbom Nelsonovog klasica “Crazy” da bi zatim pozornicu prepustila prvoj dami hrvatske estrade Josipi Lisac. Divna pjesma “Over the Rainbow” u Josipinoj je verziji zasjala novim sjajem, a diva je joπ jednom oduπevila sve prisutne svoS T R A S T

E U R O L I N E

Svetla Vassileva oduπevila je glasom i stasom. Josipa Lisac pokazala je zaπto je i dalje broj jedan hrvatske glazbene scene. Boris MartinoviÊ briljirao je u izvedbama pjesama Colea Portera. Ivana Vrdoljak Vanna bila je impresivna, kao i uvijek. Nadahnuti uvod u koncert dao je Draæen SiriπËeviÊ, neumorni promotor vrhunske glabe. Maestro Tomislav Uhlik sigurnom je rukom vodio sjajni Revijski orkestar HRT-a (slijeva, u smjeru kazaljke na satu).

L I P A N J

2 0 0 7

E U R O L I N E

Legendarni Oliver izvrsno se snalazi u svakoj ulozi. Izlazak na scenu zbora ansambla Lado oduπevio je sve prisutne u Lisinskom. U koncertu su uæivali i prvi ljudi Hrvatske: predsjednik Republike Stjepan MesiÊ i predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader. Ljubav prema umjetnosti povezuje i vrhunske biznismene: Boπko MatkoviÊ, direktor ZraËne luke Zagreb, Mario PediπiÊ, savjetnik Uprave AUTOlinea te Nadan VidoπeviÊ, predsjednik Uprave Kraπa i HGK. Ministar obrane Berislav RonËeviÊ na koncert je doπao u pratnji supruge. Kulminacija prvog dijela koncerta bila je pjesma “Dalmatino poviπÊu pritrujena” koju je Tedi Spalato izveo uz asistenciju Ante Gele, vrhunskog aranæera svih skladbi izvedenih na koncertu (slijeva, u smjeru kazaljke na satu).

jim unikatnim pjevaËkim stilom i izvrsnim glasovnim sposobnostima. Slijedio je joπ jedan poseban duet: Josipi se na pozornici pridruæio Tedi Spalato i otpjevao s njom jedan od vjeËnih hitova Karla Metikoπa “Dok razmiπljam o nama”. Veselom pjesmom Irvinga Berlina “Cheek to Cheek“ publiku je razgalila joπ jedna hrvatska glazbena diva, ravnateljica EUROline zaklade Vanna, koja je s Oliverom DragojeviÊem imala i duet za pamÊenje: njeænu skladbu “Ljubav se zove imenom tvojim” Dine Dvornika. KonaËno, prvi je dio koncerta zakljuËen sjajnom interpretacijom dalmatinskog klasika “Dalmatino poviπÊu pritrujena” Ljube StipiπiÊa, a Tediju Spalatu gitaristiËki se i ritmiËki pridruæio Ante Gelo koji je autor iznimnih aranæmana svih pjesama izvedenih na koncertu. PoËetak drugog dijela koncerta takoer je pripao Borisu MartinoviÊu koji je izveo poznatu skladbu “Night and Day” Colea Portera, a slijedili su solistiËki nastupi Vanne (“Feeling Good”), Tedija Spalata (“Girl from Ipanima”), Josipe Lisac (“Danas sam luda”) i Olivera DragojeviÊa s RobiÊevom pjesmom “Samo jednom se ljubi”. S T R A S T

E U R O L I N E

L I P A N J

2 0 0 7

E U R O L I N E

S T R A S T

E U R O L I N E

Sina Karli, glavna urednica tjednika Nacional, na koncert je doπla u druπtvu Slobodanke Keleuve, ravnateljice zagrebaËke Hitne pomoÊi. Meu uglednim posjetiteljima bili su i dr. Verica ©tikovac, pater Zvjezdan LiniÊ i sestre milosrdnice, Nada MatasoviÊ iz HAK-a i Igor StaæiÊ iz EPH, saborski zastupnici Miroslav RoæiÊ (u druπtvu sa savjetnikom Uprave EUROlinea Brankom JordaniÊem) i dr. Andrija Hebrang (sa suprugom), deklarirani ljubitelj lijepih umjetnosti Veljko Marton s kÊeri Marisom te EUROlineov dugogodiπnji odvjetnik Davor Pliπo sa suprugom Lorenom L I P A N J

2 0 0 7

Kulminacija koncerta ostvarena je joπ jednom fantastiËnom MartinoviÊevom interpretacijom djela Cola Portera - “I’ve Got You Under My Skin” - da bi publiku ponovno iskreno oduπevila Svetla Vassileva nadahnutom izvedbom glasovite arije “Summertime” iz Gershwinove opere “Porgy and Bess” u kojoj je sopranistica pokazala svu raskoπ svoga glasa i pjevaËku vjeπtinu. KonaËno, svi su umjetnici na pozornici zajedniËki izveli dva evergrina - RobiÊevu “Prolazi sve” i RunjiÊevu “Vjeruj u ljubav” - da bi im se u velikom finalu na pozornici pridruæio i zbor ansambla Lado uz pomoÊ kojeg je izvedena svima draga “Moja domovina”.

E U R O L I N E

Zvjezdano srce Papir, pa i onaj kojim se osnivaju humanitarne zaklade, lako je ispisati, ali ispisano treba i ostvariti. VeÊ sam poËetak djelovanja EUROline zaklade organizacijom humanitarnog megaspektakla Swing, Stars & Cars pokazuje da ni u toj drugoj fazi neÊe biti problema te da Êe prikupljen novac uistinu otiÊi najpotrebitijima

L I P A N J

2 0 0 7

E U R O L I N E

Humanitarna zaklada je zaklada koja promiËe unapreivanje kulturne, prosvjetne, znanstvene, duhovne, πportske, zdravstvene, ekoloπke i ostale druπtvene aktivnosti. Tako to stoji na papiru na temelju kojeg je osnovana EUROline zaklada. Meutim, iza papira stoji mnogo viπe. Mercedesova zvijezda obvezuje ljude koji pod njom rade jer se ispod zvijezda

ne smije iÊi - malen. Kako EUROlineova zaklada ne bi bila samo joπ jedna u nizu mnogih registriranih u Hrvatskoj, njezin je rad usmjeren na konkretnu novËanu i medijsku potporu javnim segmentima naπega druπtva, i to ponajprije onima kojima Êe donacije donijeti dugoroËni napredak. OpÊedruπtveni angaæman i podizanje kvali-

tete æivota potrebitih samo je jedan od vaænih ciljeva Zaklade. Jedan osmijeh na licima onih kojima je pomoÊ stigla prava je i dovoljna potvrda da je novac koji valja prikupiti svake godine uistinu otiπao u prave ruke. Toga su i u upravi EUROline zaklade viπe nego svjesni, a to je i bio povod za kratak razgovor s ravnateljicom Zaklade Ivanom Vrdoljak Vannom. “Osnivanje EUROline zaklade logiËan je nastavak svih aktivnosti koje je ova tvrtka bliæe ili dalje od oËiju javnosti i do sada poduzimala u podruËju humanitarnog rada. Sada je doπlo vrijeme svim tim sredstvima uliti novu energiju i usmjeriti je na birane ciljeve”, objaπnjava osnovne razloge osnivanja Zaklade njezina ravnateljica. Prema njezinim rijeËima svake godine ima na tisuÊe upita za pomoÊ i postalo je sve teæe razabirati gdje i kako djelovati. Najradije bi se izaπlo u susret svima kojima je pomoÊ potrebna, ali to, naæalost, nije moguÊe. Stoga je najbolje rjeπenje bilo osnovati zakladu koja ima toËno definirane ciljeve, financije i metode djelovanja u sklopu zakona u Republici Hrvatskoj. Na pitanje koji su prvi koraci trenutaËno najmlae zaklade u nas Vanna jednostavno odgovara: “Svaki poËetak u prvi plan stavlja potrebu inicijalne promocije. Naime, prvi je cilj bio skrenuti pozornost javnosti na Ëinjenicu da je zaklada osnovana, na njezin rad i buduÊe aktivnosti, a najjednostavniji i najbolji naËin za to bio je upravo koncert Swing, Stars & Cars”. “Moram istaknuti da smo zadovoljni medij-

Melinda & Bill Gates Foundation Voena vjerom da svaki æivot ima jednaku vrijednost Zaklada Billa i Melinde Gates djeluje na smanjenju nejednakosti te poboljπanju æivota πirom svijeta. U zemljama u razvoju glavne znaËajke djelovanja usmjerene su prema poboljπanju zdravstvenog stanja stanovniπtva, iskorjenjivanju ekstremnog siromaπtva te omoguÊavanju pristupa javnim knjiænicama. U SAD-u, pak, ta zaklada nastoji osigurati svima pristup viπem stupnju obrazovanja te uvoenju najmodernije tehnologije u javne knjiænice. U svojoj regiji dræave Washington zaklada djeluje na poboljπanju æivotnih uvjeta obitelji s niskim primanjima. RijeË je o trenutaËno najbogatijoj i najaktivnijoj zakladi u svijetu koja raspolaæe ukupnim sredstvima veÊim od 40 milijardi dolara, a koja je samo u proπloj godini u projekte koje podupire utroπila 1,6 milijardi dolara. Ukupno, u svojih dvanaest godina postojanja zaklada je na svoje ciljeve utroπila viπe od osam milijardi dolara. Proπle godine zakladu Melinde i Billa Gatesa financijski je dodatno pomogao milijarder Warren Buffet donacijom dionica Ëija je trenutaËna træiπna vrijednost oko 30 milijardi dolara. RijeË je o jednom od najveÊih filantropa danaπnjice koji i dalje podupire joπ pet zaklada, a koji dræi da mu je druπtvo pomoglo da stekne bogatstvo te da je stoga poπteno da dobar dio bogatstva vrati druπtvu. Poznat je po izjavi da “vlastitoj djeci treba ostaviti toliko da mogu raditi bilo πto, ali ne i toliko da ne moraju raditi niπta”. S T R A S T

E U R O L I N E

Rockefeller Foundation Iako nije prva, jer prvu je osnovao joπ Benjamin Franklin, sasvim sigurno jedna od najstarijih i najbogatijih zaklada nosi ime Ëovjeka koji je zapravo sinonim za bogatstvo - Johna Davisona Rockefellera, prvog naftnog magnata koji je u svoje vrijeme viπe od polovice imetka posvetio zakladi. Rockefeller se “zarazio” idejom o pomaganju drugima nakon πto je proËitao esej jednoga drugog velikog industrijalca i kasnije dobroËinitelja Andrewa Carnegia, πto je 1913. godine dovelo do osnivanja Rockefeller zaklade. U godinama πto su slijedile zaklada je na najbolji naËin upravljala povjerenim im sredstvima djelujuÊi na opÊu dobrobit. Tako su znanstvenici potpomognuti novcem ove zaklade otkrili lijekove za malariju i “bolest kukiËastog crva”, Ëime su epidemije tih bolesti s velikom smrtnosti dovedene pod kontrolu. Nadalje, zaklada je snaæno djelovala na iskorjenjivanju gladi u svijetu financirajuÊi projekte poticanja poljoprivredne proizvodnje u zemljama gdje su siromaπtvo i smrt od gladi bili veoma izraæeni. Osim toga, financirani su mnogobrojni znanstvenici, umjetnici, darovita djeca, a zaklada je financirala i izgradnju i otvaranje Ëikaπkog sveuËiliπta. Takoer, jedan od velikih projekata zapoËet tridesetih godina proπlog stoljeÊa bio je i spaπavanje njemaËkih Æidova i njihovo premjeπtanje u SAD. Meu inima tu su priliku dobili i Thomas Mann, Claude Levi-Strauss i Leo Szilard.

skim praÊenjem naπe prve akcije, koncerta i donacije vrijedne milijun kuna KB-u Sestara milosrdnica. To samo pokazuje da unatoË pravoj poplavi æutila u hrvatskim medijima ipak ima mjesta i za kvalitetan i druπtveno koristan rad. A to daje neku nadu da je ljudima L I P A N J

2 0 0 7

moæda ipak viπe stalo pomoÊi onima kojima je to potrebno umjesto Ëitati o tuoj nevolji i slijegati ramenima. »injenica je da svatko moæe pomoÊi ako to æeli”, dodaje Vanna. Prema njezinim rijeËima, nakon ove prve akcije slijede i mnoge nove.

“Iako su se reflektori koji su obasjavali pozornicu naπeg koncerta jedva ohladili, naravno da razmiπljamo o iduÊim akcijama i to u dva smjera. Prvo, procjenjujemo koje su to dodatne aktivnosti πto bi privukle pozornost na Zakladu, a drugo i vaænije jest definirati

E U R O L I N E

srednjoroËne i dugoroËne ciljeve te izvore financiranja. Naime, u pronalaæenju koji je to pravi program koji treba pomoÊi vodimo se naËelom da je bolje nauËiti nekoga da proizvodi hranu nego ga jednom nahraniti. U tom smislu pokuπavamo razluËiti kako najbolje djelovati u segmentima u kojima sustav nije do kraja ustrojen ili nije najdjelotvorniji bilo da je rijeË o zdravstvu, kulturi, ekologiji, brizi za djecu… Krajnji je cilj da se umjesto jednokratnih pomoÊi pomogne sustavu da bude efikasniji te da dugoroËno korist bude viπestruko veÊa. Primjerice, donacijom medicinske opreme koja moæe pomoÊi da se smanji smrtnost djece ili suzbiju teπka oboljenja dugoroËno se utjeËe na zdravlje nacije”, istiËe Vanna. Smatra da je to moæda teæi, ali zato djelotvorniji put koji na kraju ima mnogo veÊe uËinke. Doduπe, to zahtijeva mnogo rada u pripremi projekata te u preciznoj procjeni kako Êe doniran novac na najbolji naËin dovesti do odreenih promjena i pomaka nabolje. Ravnateljicu EUROline zaklade upitali smo i o financiranju same Zaklade, odnosno modelima prikupljanja novca za nastavak rada. “Jasno je da Êe tvrtka EUROline uvijek stajati iza ove zaklade. Meutim, Ëinjenica

je da sama Zaklada nadilazi okvire te tvrtke, pa i djelatnosti kojom se bavi, i da je otvorena svima koji u ciljevima i naËinu rada prepoznaju kvalitetu i smatraju da Êe novac koji kane posvetiti humanitarnom djelovanju upravo kroz ovu zakladu pronaÊi najbolji put

do onih kojima je to potrebno. S naπe strane sigurno Êemo osmisliti i neke akcije kojima Êemo se moÊi dodatno pribliæiti potencijalnim dobrotvorima izvan EUROlinea te definirati projekte u kojima Êe se svi moÊi prepoznati”, zakljuËuje Vanna.

Andrew Carnegie Foundation Iako se za ©kote tvrdi da su πkrti, Andrew Carnegie najbolji je primjer suprotnoga. Ili najbolja iznimka koja potvruje pravilo… U svakom sluËaju jedan od najbogatijih industrijalaca u SAD-u na prijelazu 19. i 20. stoljeÊa, najjaËi igraË u industriji Ëelika koja je pokrenula Ameriku ujedno je i jedan od najveÊih dobrotvora svoga doba. Carnegie je uloæio golem novac kako bi u 47 dræava, πto u SAD-u πto πirom svijeta, otvorio viπe od 3000 javnih knjiænica, pomogao je obnovu 7000 crkava, osnovao i financirao Carnegie Institute of Technology, donacijom pokrenuo histoloπki laboratorij Bellevue Hospital Medical Collegea… S T R A S T

S T R A S T

KLINI»KA BOLNICA SESTARA MILOSRDNICA

Bolnica znanja i razvoja KliniËka bolnica Sestara milosrdnica tri je puta mijenjala lokaciju, ali se osnovno nije promijenilo - bila je i ostala izvoriπte znanja i razvoja medicinske struke na ovim prostorima i institucija maksimalno posveÊena pacijentima. Povijesni put bolnice obiljeæen je stalnim struËnim napretkom i razvojem te kroniËnom „boleπÊu“ zdravstva - financiranjem Bolnica milosrdnih sestara prije 1. svjetskog rata

Na spomen KliniËke bolnice Sestara milosrdnica i njezinih poËetaka svi Êe pomisliti na “Vinogradsku” bolnicu. No, ta bolnica ima tri roendana i tri poËetka na tri razliËite lokacije u gradu. Sve je zapoËelo u drugoj polovici devetnaestog stoljeÊa, u trenutku kada je kardinal Juraj Haulik potaknuo Druæbu sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog na osnivanje bolnice u Zagrebu. Sam kardinal Haulik, roenjem Slovak, istaknuo se u borbi za prava i napredak hrvatskog naroda, a jedan je od njegovih projekata bio i financiranje dolaska reda Ëasnih sestara milosrdnica iz Austrije u Zagreb. Njih je zatim nagovorio na utemeljenje bolnice koja je s radom poËela 1. sijeËnja 1846. godine u prostorijama samostana sestara milosrdnica u Frankopanskoj ulici s ukupno dvanaest postelja. U poËetku je bolnica primala samo bolesnice, a lijeËenje je bilo besplatno i financiralo se iz pojedinih

zaklada. VeÊ je 1851. godine u toj bolnici lijeËeno 239 osoba, a sedam godina poslije s juæne je strane samostana zapoËeta gradnja nove zgrade za bolniËke potrebe. Ta je zgrada, ponajprije namijenjena bolnici, nakon niza izmjena 1882. godine ureena kao rektorat SveuËiliπta. No, Bolnica milosrdnih sestara to nije doæivjela na toj lokaciji. Naime, 1871. godine preseljena je u Ilicu 83 zbog nedostatka prostora. Nakon preseljenja u bolniËkim se spisima prvi put kao primarijus spominje dr. Ante MrazoviÊ. Godine 1876. u bolnici je lijeËeno 1137 bolesnika, a godinu poslije, nakon dugogodiπnjih nastojanja hrvatskog Sabora, lijeËnika i kulturnih djelatnika otvoreno je i prvo rodiliπte u Zagrebu koje je vodio prvi profesor primaljstva dr. Antun Lobmayer. U spisima ove bolnice spominje se da je od 1885. podijeljena u dva odjela - interni i

kirurπki, a kirurπki je odjel preuzeo poznati doktor Teodor Wickerhauser. »injenica je da tijekom duge i bogate proπlosti bolnica koju danas popularno zovemo “Vinogradska” u mnogim podruËjima u struËnom, nastavnom, organizacijskom i znanstvenom zauzima vodeÊe mjesto u ovom dijelu Europe te je Ëvrsto utkana i u povijest hrvatskog naroda. Vidljivo je to i u Ëinjenici da su lijeËnici ove bolnice dali imena mnogim ulicama grada Zagreba (Kosirnikova, Wickerhauserova, Maπekova, »aËkoviÊeva, ©ercerova…). BuduÊi da je i lokacija u Ilici postala pretijesnom, milosrdne sestre na nagovor dr. Isidora Krπnjavoga prodale su tu zgradu Zemaljskoj vladi, a u zamjenu su dobile imanje izmeu Vrtlarske ulice i Vinogradske ceste. Kupile su i susjedni posjed te zapoËele izgradnju bolnice pod vodstvom arhitekta S T R A S T

S T R A S T

Kardinal Juraj III Haulik

Kuna Weidmanna, na poziciji u narodu zvanoj “bogeËko groblje”. Nova je bolnica u Vinogradskoj “roena” po treÊi put i useljena 5. srpnja 1894. godine. Sastojala se od osam bolesniËkih paviljona, triju odjela i osam gospodarskih zgrada. Bolnica je imala centralno grijanje i vlastitu plinsku rasvjetu te je kao takva bila najsuvremenija bolnica u AustroUgarskoj Monarhiji zasluæivπi da je 1895. godine posjeti i car Franjo Josip. L I P A N J

2 0 0 7

Fascinantni su podaci o tehnoloπkoj opremljenosti i suvremenosti bolnice. Naime, u 1898. godini u Bolnici je obavljeno 1500 operacija, a prvi rendgenski aparat stigao je veÊ 1901. godine, odnosno samo πest godina nakon πto je Rentgen objavio svoje prve slike. Godine 1904. uvodi se elektriËna rasvjeta, a veÊ je tada funkcionirala i organizirana apoteka koju je vodio apotekar BartoliÊ. Iste je godine osnovan i prvi djeËji odjel koji je vodio Radovan pl. MarkoviÊ, prvi educirani pedijatar u

nas.Upravo su lijeËnici bolnice Sestara milosrdnica Miroslav pl. »aËkoviÊ Vrhovinski, Dragutin Maπek Bosnodolski i Teodor Wickerhauser carskim ukazom iz 1917. postali prvi profesori novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Pri tome je dr. »aËkoviÊ proglaπen prvim dekanom, a dr. Maπek prodekanom. To je bila kruna dugotrajne borbe, koja je trajala viπe od 100 godina, za osnutkom medicinskog fakulteta u Hrvatskoj. Upravo se uloga Bolnice milosrdnih sestara u tome moæe

S T R A S T

smatrati najznaËajnijim postignuÊem u njezinoj 160-godiπnjoj povijesti. Dakako, osnivaËi su fakulteta utemeljitelji moderne hrvatske medicine: dr. Wickerhauser je utemeljitelj kirurπke πkole, kolijevke hrvatske kirurgije iz koje su se kasnije proπirile sve operativne struke u Hrvatskoj, a dr. Maπek je utemeljitelj otorinolaringologije u jugoistoËnoj Europi. Povijesno gledano, osim prvog rendgenskog aparata na ovim podruËjima, kliniËka je bolnica u mnogoËemu u 161 godinu bila prva. Tako su u toj bolnici osnovani prvi odjeli: kirurπki, uroloπki, dermatoveneroloπki, otorinolaringoloπki, pedijatrijski, oftalmoloπki, patoloπki, pulmoloπki. Pokrenuti su i odjel fizikalne medicine, kabinet za glaukom, koronarna jedinica, centar za hipofizu te kliniËki mikrobioloπki laboratorij. Prvi su put primijenjeni rendgen, inkubator, kobaltna bomba, gama kamera, cerebrovaskularni dopler, laser u okulistici i neurokirurgiji. Upravo je tu obavljena i prva terapija tumora rendgenskim zrakama, zatim prvo presaivanje roænice, prva operacija srËanih zalistaka, ugraena prva umjetna puænica… Osim toga, u bolnici se od osnutka do danas posebna pozornost posveÊuje sestrinstvu i medicinskoj njezi. Jedan je od razloga svakako i taj πto su sestre milosrdnice vodile ovu bolnicu 102 godine, ali one nisu bile samo vlasnice, nego i prve sestre za njegu bolesnika i pomoÊnice lijeËnicima. KliniËka bolnica Sestara milosrdnica oduvijek je imala vaænu ulogu u obrazovanju medicinskih sestara. Naime, u njoj od 1877. godine djeluje πkola primaljskog smjera. Od 1956. godine u sklopu bolnice djeluje ©kola za djeËje njegovateljice, a radile su i ©kola za fizikalnu i radnu terapiju kao i ©kola za bolniËare te godinu dana poslije i ©kola za medicinske sestre opÊeg smjera. Danas bolnica na jednoj lokaciji obuhvaÊa 19 klinika i zavoda, a u njoj djeluju i Ëetiri fakulteta (medicinski, stomatoloπki, defektoloπki i farmacijski) te zdravstveno veleuËiliπte, po Ëemu je jedinstvena u dræavi. TrenutaËno je u njoj zaposleno oko 2500, to jest oko 400 lijeËnika i oko 900 medicinskih sestara i tehniËara. I to je tek manji isjeËak iz povijesti ove bolnice koja je po mnogoËemu pozitivno utjecala na razvoj hrvatskog naroda i dræave, jamËeÊi maksimalnu struËnost i iznimnu zdravstvenu njegu svima kojima je to u danom trenutku bilo potrebno. U Domovinskom ratu KB Sestara milosrdnica dao je dvije ratne bolnice te πest kirurπkih timova na raspolaganje Hrvatskoj vojsci za rad na terenu.

Zgrada u Ilici 83 u kojoj je bila smjeπtena bolnica od 1871. do 1894. godine

Samostan sestara milosrdnica kako izgleda danas. U prizemlju na desnoj strani pokraj zgrade Rektorata bila je smjeπtena bolnica od 1846. do 1871. godine

Bolnica za 1. svjetskog rata S T R A S T

S T R A S T

RAZGOVOR: PROF. DR. RADOSLAV HERMAN, RAVNATELJ KBC-a “SESTRE MILOSRDNICE”

Porodniπtvo kao pokazatelj razvoja Porodniπtvo ili primaljstvo jedna je od najstarijih medicinskih struka, a njegova povijest poËinje mnogo prije sluæbenog ukljuËivanja u medicinu. PrateÊi povijesni razvoj druπtva i medicine moæe se jasno uoËiti da su zakonodavstvo, broj primalja i briga o rodiljama bez sumnje bili jedan od znakovitih pokazatelja razvojnog stupnja pojedine sredine, naroda pa i Ëitave epohe. “Najstariji zanat na svijetu nije onaj na koji veÊina najprije pomisli kad se to spomene, veÊ upravo porodniπtvo, odnosno pomoÊ pri porodu”, ustvrdit Êe na poËetku razgovora o tom dijelu medicinske struke u Hrvatskoj prof. dr. Radoslav Herman, ravnatelj KliniËke bolnice “Sestre milosrdnice” i πef rodiliπta. I povijest upuÊuje na to. Tako je u staroj GrËkoj poziv primalje bio priznat pa je primjerice Sokratova majka Fenarete bila u Ëitavoj Ateni poznata primalja. Kulminaciju razvitka antiËkog porodniπtva predstavlja

aleksandrijska πkola kojoj pripada i najpoznatiji porodniËar Soran iz Efeza, koji je djelovao u Rimu. Upravo su u Rimu primalje - obstetrices - imale veliko poπtovanje. Njihova duænost nije bila samo pomagati pri porodu, veÊ su i lijeËile medikamentima, njegovale æene i djecu, nastupale na sudu kao vjeπtaci. “Primalje su dugo bile samostalno zvanje, gotovo obrt, a sluæbeni im je naziv u ovim naπim krajevima bio pupkorezna baba. Prvi primaljski teËajevi u Hrvatskoj bili su organizirani u 18. stoljeÊu u Varaædinu, a vodio ih je lijeËnik Ivan Krstitelj Lalangue. On je 1777. godine izdao i prvi primaljski udæbenik pisan na hrvatskom jeziku. Prva πkola za primalje otvorena je u Rijeci 1786. godine, ali je zatvorena godinu poslije pa se kao poËetak sustavnog πkolovanja uzima 1821. godina, kada je otvorena primaljska πkola u Zadru”, kaæe dr. Herman. Veza bolnice Sestara milosrdnica i obrazova-

Od razdoblja “pupkoreznih baba”, kako je na naπem podruËju bio sluæbeni naziv za primalju, do njihova ukljuËivanja u medicinsku struku, porodniπtvo je kao najstariji zanat na svijetu proπlo dug i zahtjevan put. O porodniπtvu danas, o stanju u Hrvatskoj te o zdravstvu opÊenito razgovarali smo s prof. dr. Radoslavom Hermanom, ravnateljem KliniËkog bolniËkog centra “Sestre milosrdnice”

nja za primalje poËinje 1877. godine kada je, na traæenje Zemaljske vlade, posredovanjem bana Ivana MaæuraniÊa, na temelju ukaza cara Franje Josipa, otvoreno Kraljevsko primaljsko uËiliπte. U to je doba to krajnje nuæan potez zbog priliËno tragiËnog stanja u porodniπtvu, prije svega zbog nestruËne pomoÊi rodiljama - Ëak u deset posto poroda umrlo bi dijete ili majka, a u dvadeset posto poroda dolazilo je do trajnih posljedica za zdravlje majke ili djeteta. Prvi ravnatelj UËiliπta bio je profesor doktor Antun Lobmayer, ujedno i ravnatelj rodiliπta. “Danas je, dakako, situacija drukËija. Porode obavljaju lijeËnici specijalisti uz asistenciju primalja, no, uskoro Êe i tu doÊi do odreenih promjena. Naime, ubrzano se radi na reformi πkolskog sustava kako bismo se S T R A S T

S T R A S T

prilagodili standardu Europske unije. Tamo, naime, primalje moraju imati zavrπenu visoku πkolu, biti u statusu visokoobrazovane medicinske sestre jer se smatra da im za taj odgovorni posao i samostalnost trebaju i dodatno obrazovanje i odreena zrelija dob. Tek na temelju svega toga mogu biti osposobljene da samostalno vode normalne, prirodne porode”, istiËe dr. Herman. Na pitanje gdje je Hrvatska danas, dr. Herman lako odgovara: “Na osjetno boljoj poziciji nego πto bi mnogi oËekivali”. “Ako krenem od svoje struke, spomenut Êu pokazatelje vezane uz perinatalni mortalitet, odnosno broj umrle djece poroajne mase veÊe od 1000 grama na 1000 poroda. Kada sam poËeo raditi, u Hrvatskoj je stopa perinatalnog mortaliteta bila 30 promila, dakle Ëak L I P A N J

2 0 0 7

je 30-ero djece na 1000 poroda umrlo. Prije desetak godina, prof. dr. Ante DraæanËiÊ, otac perinatalne medicine u nas, postavio je cilj - spustiti stopu smrtnosti na deset promila. Lani je stopa perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj bila ispod pet promila - 4,98, a roeno je oko 42.000 djece. »ak i u mnogim razvijenijim dræavama od Hrvatske, da ne kaæem mnogo bogatijima, poput Velike Britanije i Nizozemske pa i SAD-a, perinatalni je mortalitet dosta viπi. A zaπto spominjem upravo perinatalni mortalitet? Zato πto je to pojam na koji ne utjeËu samo porodniËari i razvoj porodniπtva kao struke. To je pojam koji pokazuje stupanj razvoja svake dræave - njezinu ekonomsku razvijenost, socijalnu razvijenost, obrazovanost druπtva… jer mnogo je Ëimbenika koji utjeËu

na poboljπanje stope perinatalnog mortaliteta”, naglaπava dr. Herman. Odmah dodaje kako je razvoj medicine snaæno utjecao na moguÊnost preæivljavanja djece u ranijoj trudnoÊi te da je zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poËela raËunati stopu perinatalnog mortaliteta za djecu poroajne mase od 500 grama i viπe. No, i prema tim mjerilima Hrvatska je u dobroj situaciji jer ima stopu od osam promila. “Dobra antenatalna zaπtita, slijedom koje se na vrijeme prepoznaju riziËne trudnoÊe i kao takve upuÊuju u centre viπe razine, ono je πto puno pomaæe u poboljπanju stanja u porodniπtvu. Procjenjuje se da je oko deset posto svih trudnoÊa riziËno, dakle trudnoÊa koje nameÊu potrebu za dodatnom skrbi o

S T R A S T

majci ili plodu, a u Hrvatskoj su Ëetiri veÊa regionalna centra - Osijek, Rijeka, Split i Zagreb, u kojima se moæe pruæiti odgovarajuÊa zdravstvena skrb takvim trudnicama i novoroenima”, naglaπava ravnatelj KliniËke bolnice “Sestre milosrdnice”. Osnovni je preduvjet za to, dakako, da u sustavu primarne zdravstvene zaπtite posto-

ji dovoljna struËnost i volja da se detektiraju riziËne trudnoÊe, a u Hrvatskoj to zasad priliËno dobro funkcionira. Dakako, upozorava dr. Herman, ni u medicini kao ni drugdje u æivotu, stvari nisu crno-bijele. “»ak i kad imate vrlo dobro stanje vezano uz perinatalni mortalitet, morate gledati i dalje, buduÊi da je velik problem vezan uz morbiditet, odnoS T R A S T

S T R A S T

sno teπka poboljenja novoroenËadi. Prema svjetskim statistikama raËuna se da na svako umrlo dolazi joπ 10-ero do 15-ero teæe bolesne djece. VeÊinom je rijeË o djeci koja su roena s premalom masom, dakle imala su nisku poroajnu teæinu i to stoga πto su ili prijevremeno roena ili posteljica nije dobro funkcionirala pa dijete nije bilo adekvatno opskrbljeno… U svakom sluËaju, cilj je smanjiti prijevremene porode na manje od pet posto. I tu veoma vaænu ulogu ima primarna zdravstvena zaπtita i njihova briga o trudnicama”, naglaπava dr. Herman. Prema njegovim rijeËima danas postoje brojne udruge koje promiËu normalan, tzv. prirodni porod. Naæalost, da je porod bio normalan moæete potvrditi tek nakon godinu pa Ëak i dvije nakon njega. “U javnosti se stvara jedna posebna slika, stvari se prikazuju i mnogo gore nego πto jesu, a sluæbene podatke i neke pokazatelje koji upuÊuju na stanje u zdravstvu i porodniπtvu nitko ne gleda. LijeËnicima je tzv. prirodni porod bez ikakvih problema najdraæi, Ëinjenica je da su se djeca raala kod kuÊe davno prije stvaranja sustava zdravstvene zaπtite, ali malo tko pita koliko je bilo mrtvoroenih, koliko je majki preminulo… Bila su takva vremena, ali to ne znaËi da to smijemo dopustiti i sada. TrenutaËno nismo dovoljno spremni za porode kod kuÊe, a nisu ni mnoge razvijenije dræave. Spomenuo sam Veliku Britaniju i Nizozemsku kod kojih je perinatalni mortalitet viπi nego u Hrvatskoj. Jedan je od razloga moæda i u euforiji oko raanja kod kuÊe. UnatoË sjajnim mobilnim ekipama, vozilima savrπeno opremljenim za hitnu pomoÊ, ponekad jednostavno nije moguÊe reagirati dovoljno brzo, a to se onda preslikava i u statistikama. Osim toga, mnogo je bilo i ima napada na lijeËnike, neki su i opravdani, da su krivo vodili porod te da su zbog toga majke i djeca oboljeli. Znanost je tek nedavno dokazala da neke bolesti, pripisivane problematiËnom porodu, zapravo nastaju polovicom trudnoÊe, a ispoljavaju se Ëak i dosta nakon poroda. Previπe je posebnosti u svakom pojedinom sluËaju da bismo mogli poopÊavati stvari i donositi napreËac neke preporuke ili sud”, kaæe dr. Herman. Na pitanje kakva je situacija u hrvatskom zdravstvu opÊenito, ravnatelj “Vinogradske” rado citira jednog kolegu iz JuænoafriËke Republike koji je bio predsjednik Udruge lijeËniËkih druπtava i koji je Ëesto isticao da “kvaliteta zdravstva ne ovisi toliko o broju lijeËnika, sestara i kreveta, veÊ izravno ovisi o bruto druπtvenom proizvodu neke dræave“. L I P A N J

2 0 0 7

S T R A S T

“To vam je tako. Zdravstvo je svuda u svijetu skupo i svuda æivi i od donacija, zbog toga smo mi vrlo zahvalni EUROline zakladi koja je prepoznala naπe potrebe i odluËila donirati vrijednu opremu upravo naπoj bolnici. »injenica je da zdravstvo godiπnje poskupljuje oko deset posto, a u Hrvatskoj i viπe zbog raznih razloga. Niti jedan budæet bilo koje dræave to ne moæe pratiti. I dok god gospodarstvo ne bude joπ aktivnije, donacijama, ulagalo i u zdravstveni sustav, situacija se ne moæe naglo promijeniti nabolje. InaËe, u Hrvatskoj stanje niti nije tako loπe kao njegova slika u javnosti. Naravno da su svi osjetljivi na zdravlje i da zbog toga donose i procjene koje moæda nisu utemeljene na realnim pokazateljima. Kao Ëlan izvrπnog odbora Europske udruge ravnatelja bolnica imao sam prilike upoznati se s raznim zdravstvenim sustavima i pokazateljima. Tako, primjerice, mogu reÊi da je u jednoj razvijenoj Irskoj zdravstvo loπije nego u Hrvatskoj. Nadalje, prema posljednjoj anketi i prema ocjeni Svjetske zdravstvene organizacije Hrvatska je od ukupno pet skupina ukljuËena u skupinu A zemalja, u kojoj je oko 30 dræava, a meu kojima je osam neeuropskih. Primjerice, NjemaËke je u B skupini”, istiËe dr. Herman.

“»injenica je da uvijek moæe biti bolje. »injenica je da katkad i sam pozitivan i suosjeÊajan stav zdravstvenog osoblja pacijentima znaËi i viπe od same usluge i na tome se posebno radi u naπoj bolnici. Ponekad i ponegdje s viπe, ponegdje s manje uspjeha. I na tome Êemo graditi naπ daljnji razvoj. ZahvaljujuÊi donaciji Zaklade i ugradnji Philipsovog OB Trace Vue sustava, koji je prvi

takav u Hrvatskoj, te osnivanjem Jedinice za intenzivnu neonatalnu terapiju te opremanjem laboratorija za umjetnu oplodnju, zaokruæujemo kompletan ciklus vezan uz zaËeÊe, porode i brigu o novoroenËetu i majci te podiæemo kvalitetu usluge na jednu novu razinu”, zakljuËio je razgovor prof. dr. Radoslav Herman, ravnatelj KliniËke bolnice “Sestre milosrdnice”. S T R A S T

S T R A S T

PHILIPS OB TRACE VUE - DONACIJA EUROLINE ZAKLADE BOLNICI SESTARA MILOSRDNICA

Nadzor u pravom trenutku

Philipsov OB Trace Vue vrhunski je sustav nadzora trudnoÊe i poroda koji ujedinjuje funkciju kontrole prije i tijekom poroda, upozoravanja na sve izvanredne situacije, pohrane svih podataka vezanih uz rodilju i dijete L I P A N J

2 0 0 7

te ispis kljuËnih podataka kardiotokografa (CTG aparata). Ovo je prvi takav sustav instaliran u Hrvatskoj i bez dvojbe Êe pozitivno utjecati na praÊenje trudnoÊe, prema potrebi omoguÊiti

pravodobnu lijeËniËku intervenciju te olakπati dijagnostiku i lijeËniËku odluku pri odreenim rizicima u trudnoÊi. Na taj Êe se naËin utjecati na poveÊanje kvalitete zdravstvene usluge buduÊim majkama i njihovoj djeci.

M E R C E D E S - B E N Z

Gospodin patent

BÉLA BARÉNYI: 100 GODINA PASIVNE SIGURNOSTI U DAIMLER-BENZU Jedan od najproduktivnijih inæenjera u automobilskoj industriji, Ëovjek uz Ëije se ime vezuje Ëak 2500 razliËitih patenata, definirao je pasivnu sigurnost u vozilima i svojom upornoπÊu uspio ugraditi njezine temelje u Mercedesova vozila L I P A N J

2 0 0 7

U automobilima buduÊnosti, osovine, podvozje, karoserija, upravljaË… bit Êe potpuno drukËiji od onoga kakvi su sada! Osim πto Êe biti bræi, morali bi biti i sigurniji nego πto su danas. Rekao je to 32-godiπnji inæenjer Béla Barényi na razgovoru za posao s Wilhelmom Haspelom, predsjedateljem Odbora direktora Daimler-Benza, 1939. godine. Bio je to njegov

M E R C E D E S - B E N Z

drugi pokuπaj da se zaposli u kompaniji koja ga je godinu-dvije prije hladno otpisala. Na sreÊu, gospodin Haspel je procijenio da su neobiËne ideje inæenjera Barényija moæda uistinu pravi smjer u kojem treba traæiti buduÊnost automobilske industrije. Dodijelio mu je radionicu u Sindelfingenu, u kojoj je mogao istraæivati i stvarati buduÊnost automobila i to u velikoj mjeri neovisno o razvojnom poslu za postojeÊe modele. Béla Barényi je veÊ svojim prvim projektom za novog poslodavca opravdao povjerenje i naznaËio poËetak novog razdoblja za Mercedesova vozila. Razvio je novu platformu za Mercedes-Benz 170 V kabriolet (model serije W 136), a novi postav podnice znatno je manje vibrirao nego prethodni kriæno-ovalni okvir koji se dotad upotrebljavao u serijskoj proizvodnji. Osim toga, jamËio je i osjetno bolju zaπtitu putnicima u sluËaju boËnog sudara. No krenimo od poËetka. Béla Viktor Karl Barényi, roen 1. oæujka 1907. godine u Hir-

tenbergu kraj BeËa, bio je pravi proizvod Austro-Ugarske Monarhije. Njegovi su roditelji bili Eugen Barényi, vojni Ëasnik, i Maria Keller, kÊi bogatog austrijskog industrijalca Fridolina Kellera. Iako u vrijeme njegova djetinjstva automobili nisu bili u πirokoj upotrebi, mali je Béla bio okruæen vozilima buduÊi da je njegov djed vozio luksuzni Austro-Daimler, a i ljudi koji su ga posjeÊivali bili su

„motorizirani“. Stoga je od najranijih dana pokazao zanimanje za automobile, a tu je strast razvio i u svoj æivotni poziv. Nakon Prvog svjetskog rata prilike u kojima Béla odrasta uvelike se mijenjaju. U ratu mu pogiba otac, a poslovni se imperij njegova djeda ruπi. Nekad jedna od najbogatijih obitelji Austro-Ugarske Monarhije doπla je do toga da Béla za jedan od svojih patenata 1927. go-

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

L I P A N J

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

dine mora traæiti dræavnu potporu. Meutim, to ga nije sprijeËilo da se obrazuje na BeËkom tehnoloπkom univerzitetu gdje je diplomirao 1924. konstruiravπi 6-cilindriËni motor koji je razvijao 50 KS pri 3600 okretaja u minuti. Joπ dok je kao dijete radio vlastita trkaÊa kolica, Béla je pokazao svijest o potencijalnim opasnostima dijelova samih vozila. Naime, kako bi se zaπtitio u sluËaju nalijetanja na upravljaË, on je vrh srediπnjeg stupa upravljaËa obloæio spuævom. Dok je studirao, Barényi je radio na konceptu modernog automobila sa srediπnjim tubularnim okvirom i zraËno hlaenim popreËno smjeπtenim motorom. Taj “narodni auto buduÊnosti” pojavio se na naslovnici magazina “Motor-Kritik” 1934. godine, ali njegov vizionarski dizajn koji je napravio izmeu 1925. i 1931. nikad nije stigao do proizvodnje. Doduπe, njegov automobil neizmjer-

no podsjeÊa na onaj koji je kasnije razvio Ferdinand Porsche i pretvorio ga u VW “bubu”. Tih pedesetih godina proπlog stoljeÊa Béla Barényi je izvukao iz ladica svoj studentski projekt da bi ga mediji proglasili “plagijatorom”. Stoga je Ëast odluËio obraniti na sudu, ali je ubrzo stvar zataπkana izvansudskom nagodbom… Iako je veoma teπko odabrati najveÊa postignuÊa ovoga genijalnog inæenjera koji je osmislio 2500 patenata, meu veÊa se svakako ubraja razvoj i koncept vozila s tri sekcije: srediπnja Ëvrsta kao zaπtitni kavez za vozaËa i putnike te prednja i straænja koje bi se mogle deformirati upijajuÊi pritom energiju udara. U to doba ta je ideja bila potpuno revolucionarna. Automobili su ciljano raeni jednako Ëvrsti i kruti u cijeloj strukturi. S patentom za ideju “vozila podijeljenog u tri sekcije” koji je dobio u sijeËnju 1937. godine otiπao je u

Mercedes-Benz. Tada su ga prvi put odbili i poslali kuÊi. SreÊom, kad se pojavio drugi put 1939. godine, dali su mu posao. Iako je zbog bolesti kuka u djetinjstvu Béla S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Barényi bio osloboen svih oblika vojne sluæbe, kao mladiÊ u Austriji se pridruæio NSDAP-u (NacionalsocijalistiËkoj njemaËkoj radniËkoj partiji) te je nakon zavrπetka DruL I P A N J

2 0 0 7

gog svjetskog rata, prema ukazu Saveznika, dobio otkaz u Daimler-Benzu. Dodijeljen mu je posao ËistaËa ulica, ali je nastavio raditi kod kuÊe kao privatni inæenjer razvijajuÊi dijelove vozila, igraËke te kuÊanske aparate. Kad je 1948. napokon registrirao svoju kuÊnu djelatnost, u listopadu iste godine ponovno je dobio poziv i zaposlenje u Mercedes-Benzu. Sa sobom je donio i dva vizionarska koncepta - Terracruiser i Concadoro koji su kombinirali njegovu viziju pasivne sigurnosti i revolucionarni dizajn karoserije. ©esterosjed Terracruiser prvi je konceptni model s Ëvrstom putniËkom kabinom te prednjom i straænjom zonom deformacija napravljenim tako da upiju kinetiËku energiju u sluËaju sudara. Joπ jedna njegova ideja vezana uz poveÊanje sigurnosti putnika i vozaËa bilo je smjeπtanje vozaËeva sjedala u sredinu. SliËan koncept primijenjen je i na manjem trosjedu

Concadoru, a tu su ideju godinama poslije (1991.) preuzeli Mercedes-Benzovi inæenjeri u konceptno-istraæivaËkom vozilu F100. U tom je vozilu veÊ primijenjen i koncept sigurnosnog stupa upravljaËa koji bi se u sudaru razlomio na viπe dijelova umjesto da poput koplja ulijeÊe u putniËku kabinu. Njegov je kasniji rad ukljuËio brojne inovacije za mnoge Mercedesove modele i uvelike unaprijedio automobilsku sigurnost. U mirovinu je otiπao 1972. i posvetio se sreivanju vlastite arhive. Joπ je za æivota, 1994. godine, uπao u Automobilsku galeriju slavnih u Detroitu, a ove bi godine, toËno deset godina nakon smrti, trebao uÊi i u Europsku automobilsku galeriju slavnih i prikljuËiti se 38-orici besmrtnih. Bit Êe to jedno od konËanih priznanja Gospodinu patentu koji je svojim radom i ustrajnoπÊu spasio æivote stotina tisuÊa automobilista.

S T R A S T

Sigurnije na kiĎ&#x20AC;i

S T R A S T

Uvoenjem triju 4MATIC verzije nove C-klase broj se Mercedesovih modela s integralnim pogonom poveÊao na Ëak 49, πto je najviπe u premium-segmentu

i ledu

Samo nekoliko mjeseci nakon uvoenja nove C-klase taj je model dobio i veoma traæene verzije s integralnim, odnosno 4MATIC pogonom. Od ljeta ove godine u ponudi Êe biti tri motorne verzije C-klase s pogonom na sve kotaËe: benzinski C 280 i 350 te dizelski C 320 CDI. U njih Êe se ugraivati potpuno nova generacija sustava koja je u odnosu na prethodnu znatno poboljπana u smislu efikasnosti, niæe mase te kompaktnijih dimenzija kompletnog sustava. Glavni je njegov dio srediπnji diferencijal integriran sa sedmobrzinskim automatskim mjenjaËem u kojem se okretni moment, veÊ prema potrebi, distribuira na prednju, odnosno straænju osovinu do omjera 45:55 posto. Distribucija se momenta odreuje potpuno automatski, a stalno aktivni sustav reagira za djeliÊ sekunde, πto je iznimno blagotvorno u sluËajevima kada je podloga posebno „varljiva“: na snijegu, ledu ili po kiπi. Sustav integralnog pogona kombiniran je s elektronskim programom za odræavanje stabilnosti ESP-om te sustavom kontrole trakcije 4ETS koji selektivno koËi kotaË s intencijom proklizavanja te poveÊava okretni moment na

onom kotaËu koji i dalje ima dobru trakciju. Sustav upotrebljava informacije dobivene od niza senzora, a rezultat je poboljπana trakcija te poveÊana stabilnost prilikom kritiËnih vozaËkih manevara. U biti, 4ETS djeluje kao klasiËni zatvaraË diferencijala, ali reagira znatno finije omoguÊavajuÊi tako viπu razinu komfora no πto je to sluËaj kod drugih automobila s pogonom na sve kotaËe. Naravno, 4MATIC modeli opremljeni su istim jedinstvenim tehniËkim detaljima kao i verzije sa straænjim pogonom: tako je tu i paket Agility Control koji selektivno kontrolira tvrdoÊu amortizera te 7G-TRONIC - automatski mjenjaË sa sedam stupnjeva prijenosa, posebno razvijen upravo za rad s integralnim pogonom. Takoer, nova je konstrukcija 4MATIC pogona omoguÊila smanjenje potroπnje u odnosu na modele protekle generacije te su novi modeli unatoË poveÊanoj snazi πtedljiviji od prethodnih. Uglavnom, uvoenjem triju novih 4MATIC modela s C-klasom broj se Mercedes-Benzovih automobila opremljenih integralnim pogonom poveÊao na Ëak 49, πto Ëini najveÊu paletu takvih modela u usporedbi sa svim drugim markama premium-segmenta.

C-klasa 4MATIC Model Obujam ccm Snaga kW/KS Okret. moment Nm Potroπnja l/100 km L I P A N J

2 0 0 7

C 320 CDI 4MATIC 2987 165/224 510 7.7

C 280 4MATIC 2996 170/231 300 9.6

C 350 4MATIC 498 200/272 350 10.1

S T R A S T

Dolina rijeke Neretve jedno je od najdojmljivijih mjesta naπe domovine: spoj tradicije, prirode i turizma ondje je doslovno neodoljiv

Sve

Mercedesova zvijezda - nova E-klasa na BaÊinskim jezerima

Koliko smo samo puta, vozeÊi u ili iz mondenog Dubrovnika, projurili kroz tih nekoliko kilometara. Primijetili smo ploËu koja oznaËava skretanje ka PloËama, bacili kratak pogled na prekrasni Opuzen koji se lijeno protegao pokraj Neretve, moæda tek stali kupiti vreÊicu mandarina koje su nam privukle pozornost viseÊi s nekog od πtandova pokraj

ceste. I kako smo, svaki put, pogrijeπili! Na sreÊu, postoje ljudi koji vas mogu upozoriti na pogreπke. Denis BatinoviÊ Pekma jedan je od njih: sin neretvanskog kraja i njegov neumorni promotor kojem ljubav prema dolini Neretve izvire iz svake rijeËi i djela. Boljeg vodiËa nema: Pekma zna svaki pedalj toga kraja, svaku priËu, svaki detalj… S T R A S T

S T R A S T

Nagrada za naporan rad na polju predivne su jagode, jedinstvenog izgleda i okusa

ljepote hrvatske Kalifornije

Divljina koja smiruje - delta Neretve

L I P A N J

2 0 0 7

S T R A S T

PloËe su nedavno dobile i crkvu

PriËa poËinje u PloËama: najmlai grad u Hrvatskoj (dalmatinsko dite, πali se Pekma) postoji tek neπto viπe od pola stoljeÊa, a danas je jedno od glavnih srediπta neretvanskog kraja. Prije svega, naravno, zbog luke koja je jedna od najvaænijih u Hrvatskoj - posebice stoga πto opsluæuje cjelokupno gospodarstvo susjedne Bosne i Hercegovine. GradiÊ s oko sedam tisuÊa duπa raste i razvija se - upravo je dobio i novu crkvu. Ipak, valja napomenuti kako PloËe, u uæem geosocijalnom smislu, nisu potpuno jedinstvene. PodruËje grada Ëine naselja kao πto su BaÊina, Banja, Ko-

S T R A S T

Od Olivera do Nike PuliÊa Denis BatinoviÊ Pekma viπestruko je nadaren, no najpoznatiji je njegov pjesniËki i glazbeni talent. Njegove kantautorske uratke na svojim su albumima imale i estradne zvijezde poput Olivera DragojeviÊa (Kad u te nestane mi vire), Doris DragoviÊ (Ne sudi mi pogledom) ili Vinka Coce (Hajdukova himna Kada umren zamotan u bilo), ali Pekma se u svom glazbenom djelovanju brine i za oËuvanje baπtine neretvanskog kraja. Stoga je producirao i posebne nosaËe zvuka posveÊene maratonu laa te „mistima u Dolini“ u kojima se moæe i Ëuti glazbena tradicija doline Neretve. Zanimljivo je kako je Pekma napisao i producirao ne u πirim krugovima poznati glazbeni CD najboljeg hrvatskog automobilista Nike PuliÊa, koji su uz asistenciju vozaËkog asa otpjevali mladi neretvanski pjevaËi. KonaËno, Pekma pokazuje i kako ima ukusa kada je rijeË o automobilima - posjeduje, naime, Chrysler PT Cruiser.

... dvi ribe dva kumpira pet litara crnog vina πta mi viπe triba kruva ispod peke nema meni do Neretve

groæa mandarina smokava i maslina πta mi viπe triba jegulje iz rike neretvansko ja sam dite...

Pekma na tradicionalnoj neretvanskoj lai

Denis BatinoviÊ Pekma S T R A S T

S T R A S T

Gospoa BatinoviÊ, Pekmina majka, pokazuje nam kako se nekad posluæivao tradicionalni neretvanski brudet

min, Rogotin, Staπevica, a osjeÊaj je lokalne pripadnosti veoma jak. U pozitivnom smislu: stalna æelja biti boljim od drugog sela spaja ljude ovog kraja, a simbol te „kompetitivnosti“ slavni je maraton laa od MetkoviÊa do PloËa koji Êe se ove godine dogoditi po deseti, jubilarni put. Meutim, o tome viπe nakon maratona koji Êe se odræati poËetkom kolovoza. Pod Pekminim vodstvom kreÊemo do prve od mnogih atrakcija neretvanskog kraja. Samo nekoliko metara ispod Jadranske magistrale nalazi se pravi dragulj: BaÊinska jezera. RijeË je o sedam meusobno povezanih jezera dubine izmeu 5 i 35 metara bogatih jeguljama i cipolom (odnosno ciplima). Jezera svojom Ëistom vodom opskrbljuju stanovnike PloËa, a ljeti su idealna za kupanje (prosjeËno su tri stupnja toplija nego more), za voænju laama ili surfanje. Viπesatni izlet originalnim laama doæivljaj je koji se ne smije propustiti, Ëega su sve viπe svjesni i gosti Dubrovnika koji u sve veÊem broju posjeÊuju to jedinstveno mjesto.

Za naπe putovanje do delte Neretve odabrali smo novu Mercedesovu E-klasu, toËnije model 280 CDI s trolitrenim 6-cilindriËnim turbodizelskim motorom koji razvija 190 KS i Ëak 440 Nm okretnog momenta. Kombiniran sa 7-stupanjskim automatskim mjenjaËem ovaj je motor idealan za putovanja: bez problema dræi visoke brzinske prosjeke, a troπi svega 7,8 litara nafte na stotinu kilometara. Automobil je opremljen i svim detaljima koji put Ëine zadovoljstvom: izvrsnim tempomatom, automatskim klima-ureajem s moguÊnoπÊu namjeπtanja temperature i za straænju klupu, vrhunskim audiosustavom… InaËe, najveÊa je brzina ovog modela Ëak 238 kilometara na sat, ubrzanje do 100 km/h traje svega 7,6 sekundi, a elastiËnost je - bitna prilikom pretjecanja - iznimna. E-klasa istiËe se i velikim prostorom u interijeru te prtljaænikom obujma Ëak 540 litara.

Idealan za putovanje

Divan pogled na BaÊinska jezera

L I P A N J

2 0 0 7

S T R A S T

Otac i sin: Pavo i Kristijan JerkoviÊ u svom restoranu koji je godinama na glasu kao jedan od najboljih u cijeloj Hrvatsko

BraËni par BatinoviÊ uigran je i u ribarenju

Naravno, srediπnji je dio kraja delta Neretve, tamo gdje se ova najdulja i najveÊa rijeka u istoËnom jadranskom slivu - dugaËka 218 kilometara - susreÊe s morem. Od Opuzena Neretva se dijeli na dvanaest rukavaca koji Ëine njezinu deltu, a taj je dio doline i zasluæan za naziv ‘hrvatska Kalifornija’ koji krasi ovaj kraj. Plodna polja spajaju se s vodama bogatima ribom, a sve uz jedinstvenu panoramu. S T R A S T

S T R A S T

veÊ oj

Pave od Neretve DoÊi na Neretvu, a ne vidjeti Pavu JerkoviÊa isto je kao i doÊi u Rim, a ne vidjeti papu. Taj iznimni Ëovjek dobri je duh (iako, kaæe i sam, ne uvijek priznat) i neumorni promotor ovog kraja. Njegovo je carstvo „Villa Neretva“, maleni hotel u selu Krvavac nekoliko kilometara udaljen od Opuzena na cesti prema MetkoviÊu, s vrhunskim restoranom koji ulazi meu sto najboljih u zemlji. Kao izniman turistiËki inovator - iako on sam skromno tvrdi kako samo kopira ono πto su najbolji veÊ napravili - stvorio je niz usluga kakve nemaju ni najpoznatija hrvatska turistiËka odrediπta. Moæda je i najpoznatiji program fotosafari deltom Neretve, tijekom kojeg putnici plove rijekom i bezbrojnim kanalima delte u tradicionalnim neretvanskim laama, pri Ëemu imaju priliku uæivati u ovom jedinstvenom podruËju i ornitoloπkoj zbirci Æabe na mnoge naËine specijalitet su restorana “Villa Neretva”

TuristiËki je potencijal golem: pjeπËane plaæe privuÊi Êe obitelji, a ljubitelji „windsurfa“ veÊ su davno otkrili deltu Neretve kao idealno mjesto za svoj sport. Ondje nema velikih (pa ni malih) hotela, nema ureene infrastrukture, ali joπ bolje… Rijetko se gdje moæe uæivati u izvornoj prirodnoj ljepoti kao na delti Neretve.

L I P A N J

2 0 0 7

s Ëak 229 zaπtiÊenih vrsta ptica. Na stotine turista „poteæe“ iz stotinjak kilometara udaljenog Dubrovnika kako bi doæivjeli ovaj posebni program. Meutim, niπta manje popularna nije ni berba mandarina (u listopadu i studenom) kada turisti - gle Ëuda - plaÊaju da bi radili! I pritom se sjajno provode. Naravno, vrhunac je posjeta obrok u autohtonoj Neretvanskoj kuÊi (kojoj se moæe priÊi samo laom) ili u prestiænom restoranu „Villa Neretva“. I tu je gospar Pavo napravio inovaciju za pamÊenje: nudi originalan meni sastavljen iskljuËivo s jelima od æaba. Æabe u prπutu i glasoviti riæot od æaba sjajan su uvod za joπ jedno legendarno neretvansko jelo - jegulje. U brudetu ili peËena na raænju izvrsno je pripremljena u kuhinji koju vodi Pavin sin Kristijan, hrvatski kuharski reprezentativac.

S T R A S T

Objekt

McLaren Tehnical Centre u Engleskoj u arhitektonskom je i ekoloπkom smislu jedan od najmodernijih kompleksa na svijetu

Sama zgrada centra velika je 100 puta 200 metara s ukupnom povrπinom od 57 tisuÊa Ëetvornih metara

Kada su u Wellsovom “Ratu svjetova” Marsovci napali zemlju, prve su postrojbe poslali u Horsell Common u engleskoj pokrajini Surrey. Da se to danas zaista dogodi, tehnoloπki bi napredne izvanzemaljce doËekalo popriliËno iznenaenje: u samom susjedstvu Horsell Commona nalazi se McLarenov Tehnology Centre, mjesto gdje se visoka tehnologija - Ëiji je najoËitiji izdanak F1 bolid McLaren Mercedesa - sastaje s vrhunskom arhitekturom i velikom brigom za prirodu. Izgradnja je McLarenovog doma zavrπena S T R A S T

S T R A S T

za 21. stoljeÊe

Jezero je jedinstveni estetski, ali i vaæan tehniËki detalj McLaren Technology Centra VeÊ sam ulazak u centar pokazuje kako se radi o mjestu jedinstvene arhitekture

L I P A N J

2 0 0 7

Skulptura “Young Man Standing” glasovitog Leonarda McComba

2004. godine, a otvorila ga je osobno britanska kraljica Elizabeta. Sama zgrada ima 57 tisuÊa Ëetvornih metara, velika je 100 puta 200 metara i visoka 11 metara, a u njoj je prostor za rad naπlo 900 djelatnika kompanije. Glavna je zgrada razdijeljena u 18 metara dugaËke dijelove izmeu kojih su πest metara dugi prolazi nazvani “ulice”. Takav je arhitektonski pristup omoguÊio dnevno svjetlo u svim interijerima centra te osjeÊaj rada na otvorenom prostoru. Jedan je od najdojmljivijih detalja jezero koje ondje nije samo radi estetike. Ono je i funkcionalno: njegovih pedeset tisuÊa kubiËnih metara vode vitalni je dio infrastrukture hlaenja. Voda se crpi iz jezera i provodi kroz izmjenjivaËe topline koji primaju na sebe toplinu unutraπnjosti zgrade i hlade je. Voda se poslije hladi recirkuliranjem kroz kaskade duge 160 metara, a gibanje vode pomaæe i vlaæenju zraka te odræavanju zdrave klime. Povrπina je kompleksa 62 hektara, a polovica je prekrivena iznimnim parkom s brojnim vrstama divljeg cvijeÊa. U kompleksu je posaeno gotovo sto tisuÊa stabala turskog oraha, norveπkog javora, bijele himalajske kruπke i πkotskih borova, posebno odabranih kako bi se postigao maksimalni ekoloπki sklad. SliËan se sklad uspjeπno postigao i u interijeru koji je dizajnirao glasoviti Colin Gold. Dio zgrade s uredima podijeljen je u odjeljke s po Ëetiri radna mjesta, ali svako je mjesto individualno ureeno s namjerom da svaki djelatnik dobije svoje jedinstveno vizualno okruæenje. Priroda, po uzoru na onu koja okruæuje centar, glavna je tema umjetniËkog ureenja interijera, dok namjeπtaj sugerira visoku tehnoloπku razinu kompanije. Tako su njegove linije oπtre i aerodinamiËne, a metal je oplemenjen magnezijumskim finiπem. Uglavnom, cijeli je interijer zgrade u skladu s

S T R A S T

Prvi Ëovjek McLarena: Ron Dennis

prirodom koja je okruæuje. Tako, primjerice, VIP salon gleda na jezero i vodopad, a veliki ovalni stol za ruËanje ruËno je napravljen od stakla s mjehuriÊima koje asocira na vodu πto teËe. „Zgrada je institucija za sebe i najbolji predstavnik onoga πto McLaren uistinu jest“, tvrdi Colin Gold. „Nakon πto u njoj ugostimo klijenta ili partnera, on mora otiÊi s dojmom o tome πto je svijet McLarena i vjerovati u naπu viziju.“ SliËno tvrdi i idejni tvorac ovog projekta i prvi Ëovjek McLarena Ron Dennis. „Vizija za McLaren Tehnology Centar jest kreirati objekt 21. stoljeÊa. Primarna je motivacija bila omoguÊiti djelatnicima McLaren grupe rad u

optimalnim uvjetima, ali i stvoriti objekt koji je napredan u smislu dizajna i konstrukcije te u potpunom skladu s okoliπem. Smatramo da samo to moæe motivirati i inspirirati ljude koji rade u Centru. Naime, sræ su naπe kompanije ljudi, a mi æelimo imati pobjedniËku kompaniju - ne samo u smislu pobjeda na Velikim nagradama, veÊ u poslu opÊenito. Za to nam trebaju motivirani, posveÊeni ljudi, a takve djelatnike moæete imati samo ako im omoguÊite okolinu koja im dopuπta da razviju sve svoje potencijale. Ili jednostavnije, vrhunski objekt za vrhunske djelatnike. To je bio i glavni motiv izgradnje: omoguÊiti najbolje uvjete za rad.“

U radionicama vlada ËistoÊa kao da se radi o bolnici

S T R A S T

Mercedesovi Actrosi spremni su za odlazak na jednu od utrka za velike nagrade

Svakog Êe ljubitelja Formule 1 oduπeviti zbirka najvaænijih bolida iz proπlih vremena

L I P A N J

2 0 0 7

D O D G E

STRASTVENI PAR

Ona i on

Ona je mlada, probitaËna i ubrzano se kreÊe prema onome πto æeli u æivotu. On je moderan, buntovan, drukËiji od ostalih i samo svoj. Ona ga je odabrala jer, kako kaæe, odraæava neπto u πto se zaljubila kao tinejdæerica. On je nju “odabrao” jer savrπeno odgovara njezinu æivotnom stilu. Ona je Esmera MulahusejnoviÊ, a on je Dodge Caliber L I P A N J

2 0 0 7

O meni se nema πto mnogo reÊi, prosjeËna sam mlada osoba koja uæiva u æivotu, svom poslu i putovanjima. Otprilike tim rijeËima sebe Êe opisati Esmera MulahusejnoviÊ, mlada ekonomistica koja se joπ poËetkom studija uputila u svijet mode. Njezin put, doduπe, nije iπao preko modnih pista, veÊ oko njih, iza i ispred pozornice. U prvim redovima gdje se promatraju revije, i iza zavjesa gdje se revije pripremaju. Joπ prije zavrπetka studija marketinga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Esmera

je poËela raditi u tvrtki Mirami, uvozniku MaxMare za Hrvatsku, na odabiru kolekcija i prezentacijama upravo te poznate talijanske marke, specijalizirane za visoku æensku modu Ëiji se poËeci, zapravo, veæu za muπka odijela. MaxMara i Milano gotovo su sinonim, a Milano je dijelom zasluæan za brojna putovanja i kilometre te zbog toga i za izbor njezina vozila. U meuvremenu je diplomirala, odstaæirala u marketinπkoj agenciji Claim-communications u Firenzi i krenula u vlastite poduzetniËke vode, takoer vezane uz modu.

D O D G E

“»injenica je da sam auto birala u osnovi tako da bude podjednako dobar i u gradskom prometu i na autocesti buduÊi da najmanje tri puta mjeseËno vozim na relaciji Zagreb - Milano. Zato mi je trebalo vozilo koje je dovoljno ugodno za duge voænje i u koje se mogu potpuno pouzdati. Isto tako moj je odabranik morao biti i okretan i prihvatljiv u gradskoj voænji”, istiËe Esmera. OdbacujuÊi predrasude o “modnim” i modernim automobilima, oni-

ma koji su stilski prihvaÊeni meu πirokom publikom i uvrijeæeni na cestama, Esmera se odluËila za neπto πto viπe odgovara njezinu aktivnom æivotnom stilu. Osim toga, izbor automobila vezan je i uz njezine tinejdæerske godine. “Odmah sam znala da Êe biti ‘Amerikanac’. Tu nije bilo dvojbe. Samo nisam znala toËno koji. U vrijeme dok sam bila u najluim tinejdæerskim godinama æivjela sam u SAD-

u i htjela, ne htjela, upila sam neπto od ameriËkog stila æivota. Naravno, nije u Americi sve bajno, moæda im ni automobili nisu najbolji i oko toga se uvijek svaam s tatom koji priznaje samo ‘Nijemce’ ili ‘Japance’, ali Amerika je u tim mojim godinama ostavila snaæan utjecaj. Stoga je moj prvi auto koji sam vozila pet godina i bio pravi, pravcati ‘Amerikanac’. RijeË je o Jeepu Wrangleru Sahari 4,0 koji me potpuno osvojio i zbog kojeg je i moj novi auto S T R A S T

D O D G E

L I P A N J

2 0 0 7

D O D G E

morao stiÊi iz SAD-a”, kaæe naπa sugovornica. I tako je u njezin æivot uπao Dodge Caliber. DrukËiji i samo svoj, namijenjen jednoj urbanoj generaciji voljnoj povremeno podlegnuti bijegu od urbanog, auto koji nije ni SUV ni kompakt. “Caliber je sjajan i πto ga viπe vozim, to se viπe oduπevljavam. Iako u potpunosti ne pripada niti SUV niti kompaktnoj klasi, pokupio je najbolje od obiju i to je neπto πto mi potpuno odgovara. BuduÊi da mi je glazba veoma vaæna, njegov audiosustav Boston Acoustics i pravi, snaæni, ameriËki bas pune me energijom kad god se vozim. Osim toga, Caliber nudi gomilu praktiËnih detalja koje Êu odsad sigurno traæiti u svim drugim automobilima. Primjerice njegov hlaeni pretinac za rukavice u kojem i Ëokoladice i voda ostaju uistinu hladni cijelim putem, ili baterijska svjetiljka koja sluæi za osvjetljavanje kabine, ali se moæe izvaditi i upotrijebiti izvan automobila toliko su jednostavni i toliko dobri detalji da vas moraju osvojiti”, istiËe Esmera. Caliber se izvrsno uklapa i u Esmerin naËin provoenja slobodnog vremena i time potpuno zaokruæuje svoju integraciju u njezin æivot. Naime, kako sama istiËe, roditelji su je joπ dok je bila dijete “zarazili” putovanjima… “Kao obitelj znali smo mjesecima biti na putu i Ëesto smo putovali upravo automobilom, prolazeÊi gotovo cijelu Europu i to kako zapadni tako i istoËni dio. Stoga mi i sada upravo cestovna putovanja s prijateljima

iznimno puno znaËe. I inaËe godiπnji odmor priznajem samo u tri oblika - kroz putovanje po svijetu i upoznavanje novih kultura, kroz skijanje i jedrenje. Tako, primjerice, potkraj lipnja s prijateljima i Caliberom kreÊem na put koji nas od Zagreba vodi do Praga, Berlina, Haaga, Amsterdama i natrag u Zagreb”, kaæe. Osim u ljubavi prema automobilima, Amerika je ovoj mladoj ZagrepËanki utkala i ljubav

prema ameriËkim sportovima - koπarci i ameriËkom nogometu kojima se aktivno bavi. “Koliko god Ëudan drugima bio ameriËki nogomet, meni je iznimno drag i igram ga svaki tjedan, bez obzira na putovanja, posao… Doduπe, igramo jednu blaæu, tzv. tag varijantu u kojoj nema ruπenja, veÊ svaki igraË ima vrpcu oko struka. Kad igraË izvuËe vrpcu, a to moæe uËiniti samo ako suparnik ima loptu u rukama, suparniËki tim gubi loptu. Sva

ostala pravila prenesena su iz ‘normalnog’ ameriËkog nogometa. Velika je to ljubav, a i Caliber savrπeno paπe uz teren”, smije se Esmera. Od preostalih strasti kojima se prepuπta u vrijeme opuπtanja od posla nabraja kuhanje u kojem iznimno uæiva, posebice kuhajuÊi za prijatelje, zatim znanstvenu fantastiku Ëiji je fanatiËni pobornik kao Ëitatelj knjiga i kao gledatelj serija, automobile te raËunala. “Moæda i pretjerujem u stvarima koje oboæavam, ali takva sam. Tako je sa znanstvenom fantastikom koju sam sposobna gutati satima bez prestanka ili, primjerice s jedrenjem. Uvijek u grupi s prijateljima, uæivam u pravom, æestokom jedrenju, jedrenju nakon kojeg nam ponekad treba fiziËki oporavak, ali je zato duh potpuno obnovljen i napunjen novom energijom”, zakljuËuje naπ razgovor ova mlada zagrebaËka poduzetnica. S T R A S T

S M A R T

Ekoloπki prvak Ako æelite Ëuvati prirodu, vaπ je automobil smart fortwo cdi ekoloπki najprihvatljiviji automobil na planetu koji u atmosferu emitira tek 88 grama CO2 po prijeenom kilometru

Znate li koji je ekoloπki najprihvatljiviji serijski automobil na planetu? Ne, nije ni jedan hibridni model, veÊ smart fortwo cdi. On okoliπ oneËiπÊuje sa svega 88 grama ugljiËnog di-

L I P A N J

2 0 0 7

S M A R T

oksida po kilometru πto je rekordno niska vrijednost. Uostalom, smart je kao marka rekorder u smislu ekoloπke prihvatljivosti cjelokupne flote vozila s prosjekom od svega 116 grama emisije ugljiËnog dioksida po kilometru. Rezultat je to kombinacije dvaju Ëimbenika: πtedljivosti samog motora, odnosno inteligentne konstrukcije automobila. Dizelski fortwo troπi svega 3,3 litre nafte u kombiniranom ciklusu, a benzinske verzije - ovisno o snazi - 4,7 odnosno 4,9 litara benzina na sto kilometara. Troπit Êe i manje: od kraja 2007. godine automobil Êe biti dostupan sa start-generatorom (ureajem koji iskljuËuje motor prilikom svakog stajanja, primjerice na semaforu, te ga ukljuËuje nakon πto vozaË pritisne papuËicu akceleratora), a prosjeËna Êe potroπnja tada pasti za dodatnih 13 posto. Smanjenje udjela ugljiËnog dioksida u ispuπnim plinovima automobila ekoloπko je, ali i politiËko pitanje. Europska je unija odluËila, i najavila, kako Êe od 2012. godine razina CO2 morati biti reducirana na 130 grama po kilometru, a upravo je to granica koju æele postiÊi svi proizvoaËi automobila. smart je prva i zasada jedina kompanija koja je uspjela zadovoljiti te zahtjeve, a zvijezda je ponude veÊ spomenuti cdi turbodizelski motor koji je unatoË poveÊanju snage od 10 posto u odnosu na prethodni te veÊu masu radi poveÊanja vozila i viπe sigurnosnih sklopova ostvario brojke πto mu daju epitet „three-litre“ automobila. Turbodizelski motor u smartu-rekorderu linijski je trocilindraπ obujma 799 kubiËnih centimetara s common-rail sustavom ubrizgavanja goriva. Razvija snagu od 33 kW, odnosno 45 KS, πto se na cestu prenosi preko novorazvijenog mjenjaËa s pet stupnjeva prijenosa koji je razvila specijalizirana tvrtka Getrag. Automobil nema papuËicu spojke, veÊ taj zadatak preuzima elektromotor. RuËicu je mjenjaËa dovoljno lagano pritisnuti prema naprijed da bi se ukljuËio viπi stupanj prijenosa i obrnuto. Alternativno, stupnjevi se prijenosa mogu mijenjati i putem pedalica postavljenih iza upravljaËa (standardno kod modela pulse). Najviπi paket opreme passion nudi i automatski program koji se ukljuËuje putem malog prekidaËa postavljenog na ruËicu mjenjaËa. Novi je mjenjaË u odnosu na dosadaπnji (koji je imao πest stupnjeva prijenosa) bolji u smislu brzine reakcije, agilnosti koju pruæa „kickdown“ funkcija te - πto je posebno vaæno - iskoristivosti motora, πto automatski omoguÊuje i redukciju potroπnje.

ProsjeËna emisija CO2 prema proizvoaËima Mjesto 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

marka smart Fiat Citroen Lancia Renault Chevrolet Seat ©koda Ford Peugeot

grama CO2/kilometru 116 140 145 148 149 150 152 153 153 154…

13.

Toyota

163

19. 20. 21.

Mercedes Volvo BMW

186 192 192

26.

Porsche

297

S T R A S T

S M A R T

L I P A N J

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

MERCEDESOVI GRA–EVINSKI KAMIONI

Kamionski rajski vrt

Piπe Mirko VUKOTIΔ

Nakon viπe od pet stotina testnih automobila, motocikala i kamiona, gotovo petnaest godina putovanja i nebrojenih kilometara, sve je manje stvari koje vas mogu uistinu oduπeviti. Ipak, povremeno sjednete za upravljaË neËega πto joπ niste vozili, dospijete u zemlju u kojoj niste bili, ili vas iznenade neËim πto niste oËekivali. Nakon svega, moram reÊi da sam fasciniran Mercedesovom ponudom teretnih vozila jer veliËina i ustroj tvornice i kolekcija kamiona pred tvornicom u Worthu nikoga ne ostavljaju ravnoduπnim. Teπko je i zamisliti da je na jednome mjestu gotovo stotinu kami-

ona u razliËitim izvedbama s razliËitim nadgradnjama namijenjenih iskljuËivo kupcima radi lakπeg odabira optimalne konfiguracije. To mogu samo najveÊi. ZahvaljujuÊi iznimnoj ponudi teretnjaka svih vrsta, Mercedes-Benz biljeæi fascinantan træiπni rast u proteklih nekoliko godina. Mercedes dræi viπe od dvadeset posto (toËnije 22 posto) kamionskog træiπta Europske unije te viπe od 40 posto njemaËkog kamionskog træiπta. NjemaËka je veÊ nekoliko godina golemo gradiliπte, a uz domaÊe træiπte, zanimljiva su i brzorastuÊa træiπta tranzicijskih zemalja.

Mercedes se moæe pohvaliti iznimno bogatom ponudom teretnih vozila raznih veliËina, izvedbi i namjena, prilagoenih specifiËnim uvjetima izgradnje. Ponuda kreÊe od Vita, Sprintera i Varija, koji u posebnim izvedbama mogu zadovoljiti logistiËke potrebe suvremenih gradiliπta. Vito uz uobiËajene konfiguracije nudi i 4x4 izvedbu s motorima u rasponu od 95 do 204 KS, a stepenicu viπe je Sprinter, Ëiji se adaptivni ESP izvrsno snalazi i na zahtjevnim terenima. Gama motora nudi agregate od 88 do 184 KS koji zadovoljavaju Euro IV norme uz servisne intervale od 40.000 kiS T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Kada na jednom mjestu stoji gotovo stotinjak razliËitih kamiona samo zato da Vam olakπaju odabir optimalne konfiguracije i nadgradnje, onda ste ili u kamionskom rajskom vrtu ili u Mercedesovom centru u Worthu

lometara. Kamionsku ponudu otvara Atego, namijenjen cestovnoj i lakπoj izvancestovnoj upotrebi s Ëetiri i 6-cilindarskim motorima od 130 do 286 KS, te pogonima 4x2 i 4x4. NajveÊe dopuπtene mase kreÊu se od 7,5 do 16 tona, a moguÊe su i posebne izvedbe za zahtjevnije terene, dvostruke kabine te brojne nadogradnje vitla, kranova i sliËnog. Za raspone od 18 do 32 tone na raspolaganju je Axor kao spoj ponude Atega i Actrosa. Axor je dostupan u dvoosovinskoj i troosovinskoj izvedbi tegljaËa s pogonima 4x2 i 6x2 te kao klasiËni kamion s dvije, tri ili Ëetiri osoviL I P A N J

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

ne. Ponuda je motora u rasponu od 238 do 326 KS u Euro 4 izvedbi, dok BlueTec 4 i BlueTec 5 izvedbe nude od 360 do 428 KS uz okretni moment od 1850 do 2100 Nm. MoguÊe je birati i meu mjenjaËima, od ruËnih, preko automatskih do Telligenta. Vrh ponude Ëini, naravno, Actros koji je dostupan u cestovnim i off-road izvedbama, kao tegljaË ili solo kamion, s dvije, tri ili Ëetiri osovine, pogonima od 4x2 do 8x8/4, tri kabine, nekoliko mjenjaËa pa sve do SLT izvedbe za posebne transporte do 250 tona. Actrosi namijenjeni graevinarstvu pokretani su V6 i V8 motorima s okretnim momentima od 2300 i 2800 Nm naviπe. Snagu prenose preko 16-stupanjskih mjenjaËa. Rasponi nosivosti kreÊu se od 18 tona za dvoosovince do 41 tone za Ëetveroosovinske modele. Izvedbe 6x2 i 6x4 u rasponu su od 25 do 33 tone. Prava je poslastica na kraju Actros SLT, namijenjen posebnim transportima, temeljen na Actrosu 2655 LS 6x4. Namijenjen je transportima 120-tonskih tereta, a za one iznad 250 tona radi se i u izvedbi 8x4/4 s V8 motorom i 551 KS. Na testnoj ruti i posebnom poligonu u Oetingheimu nismo uspjeli pronaÊi mane Mercedesovim “graevinarima”. Penjali su se po brdima, prolazili kroz blato, vodu, πikaru... Nakon svega poæelite ostaviti se novinarstva i primiti se upravljaËa Mercedesa u najteæim off-road uvjetima. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Zvijezda je i ovogodiπnjeg programa bio Unimog. Svevremensko vozilo koje svako malo doæivi poneku preinaku ili modifikaciju joπ je jednom potvrdilo da je apsolutno nezaustavljivo. Usponi od πezdesetak posto, po asfaltu, tucaniku, stepenicama... za Unimog su samo ravna cesta. OsjeÊaj posvaanosti s fizikom i zdravom pameti u trenucima kada svladavate 110-postotni uspon teπko je prenijeti na novinske stranice. Nekontrolirano podiæete noge pri ulasku u vodenu barijeru, iako znate da u vodi dubine 120 centimetara bez posljedica moæe provesti i nekoliko sati, a leteÊi predmeti, oni koje ste uobiËajeno odloæili u unutraπnjosti, postaju prava opasnost pri svladavanju najteæih off-road prepreka. Izvedbe U 300 i U 500 iznimno su traæena vozila za potrebe komunalnih sluæbi dok je off-road izvedba U 3000 i U 5000 neizostavni dio vatrogasnih postrojbi i svih sluæbi Ëiji posao poËinje tamo gdje cesta prestaje. Bezbrojne nadgradnje Ëine Unimog najveÊim

Nema neizvedive narudæbe Impresivna kolekcija kamiona izloæenih uz pogon u Worthu u mnogobrojnim varijantama kipera, miksera, beton-pumpi, dizalica, ralica, tegljaËa pa sve do specijalnih tegljaËa sa specijalnim poluprikolicama (Mercedes surauje s viπe od dvadeset dobavljaËa nadogradnji) joπ je jednom potvrdila da se sve moæe proizvesti nakon πto kupac kaæe svoje æelje i potrebe. Vozilo se, dakako, moæe konfigurirati i na Mercedesovim internetstranicama ili u mreæi ovlaπtenih prodavatelja i servisera, no vidjeti, opipati i osjetiti doæivljaji su koje ni najbolji katalog, prodavatelj, ni internet ne mogu nadomjestiti. Osobito raduje Ëinjenica da pri konstruiranju kamiona ili njegove nadogradnje netko razmiπlja i, πto je najvaænije, osluπkuje æelje i potrebe kupca. Tako su stvar koja se podrazumijeva rotirajuÊi podizaËi kontejnera za manipulaciju u skuËenim prostorima ili vozila za pomoÊ na cesti s posebnom kabinom za putnike iz oπteÊenog vozila ili vozila u kvaru te s cjelovitom opremom za ËiπÊenje ceste nakon intervencije. Slijedom vienog upitao sam moæe li se napraviti vozilo za uklanjanje oπteÊenih vozila, ali s ralicom za snijeg jer jedan naπ automoto klub ima potrebe za takvim vozilima, ali nema novca za dva. U leæernom razgovoru uz ruËak na off-road poligonu, posloæena je konfiguracija vozila koja ne samo da zadovoljava, veÊ obilato nadmaπuje izreËene potrebe.

univerzalcem proπlosti, sadaπnjosti, a posve sigurno i buduÊnosti. Da Unimog nije samo brutalni radni stroj, potvrdio je i U 500 Black Edition, naËinjen za sajamske potrebe na tragu luksuznih izvedbi Actrosa i veÊe braÊe. Od sajamske atrakcije nastao je traæeni proizvod jer je nekoliko bliskoistoËnih bogataπa reagiralo narudæbama za isporuku bez obzira na uvjete i cijenu. Nakon testiranja u najzahtjevnijim uvjetima bilo je potpuno razumljivo zaπto su veÊ treÊi put Ëitatelji specijaliziranog Ëasopisa “Off Road” izabrali Mercedes-Benzov Unimog za terensko vozilo godine, i to u kategoriji “Specijalna vozila”. Unimog je titulu dobio nakon πto je taj ugledni magazin za vozila s pogonom na sve kotaËe pozvao Ëitatelje da glasuju za najbolje terensko vozilo u ukupno osam kategorija. Viπe od 56.000 Ëitatelja izabralo je pobjednike izmeu 80 vozila koje je nominirao organizator. Takav se ishod mogao i oËekivati jer Unimog gotovo da nema konkuL I P A N J

2 0 0 7

renciju koja moæe pruæiti takve off- road sposobnosti i koja ima gotovo zastraπujuÊe torzijske osobine. Potvruju to i vojne, policijske i vatrogasne postrojbe koje se u pravilu koriste raznim izvedbama velikog Unimoga, dok za manji Unimog gotovo nije moguÊe prebrojiti ponudu nadogradnji, ureaja i strojeva πto ih moæe nositi i opsluæivati. Naime, jedino Unimog moæe u isto vrijeme kositi travnate rubnjake uz cestu, orezivati granje nad cestom, sjeckati ga i pripremati za kompostiranje te prevesti u specijalnoj prikolici. U danaπnje vrijeme to je velika uπteda - jedan Ëovjek i jedan stroj umjesto juËeraπnjih deset ljudi i Ëetiri stroja. Gledano kroz prizmu ekonomije, racionalnosti ili sigurnosti, jednostavno neprocjenjivo. Na tom tragu nastaju i veÊi graevinski kamioni s trokrakom zvijezdom, a njihova sve veÊa prisutnost na hrvatskim gradiliπtima potvrda je kvalitete koju su prepoznali i naπi graevinari.

E U R O L I N E

Po drugi put EUROline je u svom centru na zagrebaËkom Jankomiru organizirao dogaanje na kojem su, uz dobru zabavu, predstavljene zvijezde cjelokupnog gospodarskog i osobnog programa MercedesBenz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge

Glavni urednik Lastauto Omnibusa Mato PavliËeviÊ i Siniπa KoπutiÊ na promociji knjige dr. Vanje FranËiπkoviÊa S T R A S T

E U R O L I N E

Josipu Lisac, prvu damu hrvatske estrade, doËekao je Mladen Kolosa, direktor odjela gospodarskih vozila tvrtke EUROline

Junaci naπih putova Bilo je sjajno: nakon uspjeπnog prvog izdanja 2005. i ove je godine, na 13.750 Ëetvornih metara svog prodajno-servisnog prostora na zagrebaËkom Jankomiru, potkraj svibnja EUROline organizirao veliko druæenje pod nazivom „Junaci naπih putova“. Uz osobna vozila Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge u EUROlineovu je centru bilo izloæeno Draæen Vulama, voditelj prodaje gospodarskih vozila, u ugodnom i lijepom druπtvu

O Æ U J A K

2 0 0 7

dvadeset πest kamiona, tri autobusa i dvadeset jedan transporter - Mercedes-Benzov Vito, Viano, Sprinter, Atego, Axor, Actros, Intouro, Tourismo i Citaro, gradski autobus na zemni plin te prvi put transporteri Marco Polo Viano CDI, kao i najuspjeπniji ikad proizveden kamper Sprinter James Cook Classic. Na automobilskom spektaklu „Junaci naπih

E U R O L I N E

Poslovni partneri u dobrom raspoloĂŚenju: Boris Pick, voditelj odjela posebne prodaje

Horst Wohlfart, novi direktor DaimlerChrysler Leasinga u ugodnom razgovoru s Mladenom Kolosom

Hrvatske premijere: Viano Marco Polo i Sprinter James Cook Classic

S T R A S T

E U R O L I N E

Predstavljena knjiga „Grobnik via Opatija“

SrdaËan pozdrav dvaju RijeËanina: dr. Vanja FranËiπkoviÊ i Hrvoje ©ariniÊ

Valja istaknuti kako na „Junacima naπih putova“ nije nedostajalo ni sadræaja knjiæevne naravi jer je dugogodiπnji sportaπ i komentator utrka za Veliku nagradu prvenstava svijeta u brzinskome motociklizmu te ugledni znanstveni i sveuËiliπni djelatnik prof. dr. sc. Ivan-Vanja FranËiπkoviÊ predstavio svoju knjigu „Grobnik via Opatija Velike nagrade“. RijeË je o svojevrsnom nastavku popularnih dvaju izdanja opseæne monografije Velike nagrade - stoljeÊe automoto πporta u Hrvatskoj (Digital point, Rijeka 1995. i 1997.). putova“ prvi je put hrvatskoj publici predstavljen i Jeep Patriot - moderna interpretacija klasiËnog Jeep stila. Utemeljen na konceptu izloæenom na frankfurtskom autosalonu 2005. Jeep Patriot ujedinjuje prostranost i raznovrsnost interijera SUV vozila s performansama, upravljivosti, ekonomiËnosti i ci-

jenom kompaktnog vozila. Uz mnoga druga atraktivna vozila ameriËke divizije Chrysler, Jeep i Dodge, posjetitelji su pobliæe upoznali i trojac noviteta s rijeËkog automobilskog sajma - Wrangler, Sebring i Nitro. Takoer, imali su priliku vidjeti novu C-klasu i novi smart fortwo, koji su tek ne-

UmjetniËki razgovori u Sprinteru Jamesu Cooku: Josip Guberina i Andrija Vrdoljak

O Æ U J A K

2 0 0 7

E U R O L I N E

Vrijedni bicikl iz kolekcije Mercedes-Benza bio je glavni zgoditak na nagradnoj igri organiziranoj za sve posjetitelje priredbe

S T R A S T

E U R O L I N E

Anabela i Anamarija Vidak uæivale su u Ledo sladoledima

davno doæivjeli hrvatsku premijeru. Nova Mercedes-Benzova C-klasa svojim spojem izvanrednog dizajna i performansi - superiornom sigurnoπÊu, udobnoπÊu i agilnoπÊu nedvojbeno je plijenila pozornost posjetitelja. Novi smart fortwo zadræao je prave smartove karakteristike uz to πto je postao prostraniji, udobniji, sigurniji i ekonomiËniji. Dvodnevno dogaanje okupilo je i mnogobrojne EUROlineove prijatelje, poslovne suradnike i osobe iz javnoga æivota koji su uz bogat program, æivu glazbu klape Intrade i Olivera DragojeviÊa, Ivane Vrdoljak Vanne, Tedija Spalata, Plave trave zaborava, izvoaËa

meksiËke glazbe El Combo, opatijske skupine Cocktails band, tamburaπkog sastava Slavonija, Lampaπa i KiÊe Slabinca imali prilike uæivati i u domaÊim specijalitetima te u zanimljivim igrama poput bilijara i stolnoga nogometa dok su se najmlai zabavljali u za tu priliku ureenom djeËjem igraliπtu. Dogaanje „Junaci naπih putova“ ove je godine okupilo tisuÊe posjetitelja, pokazalo oko 70 vozila DaimlerChryslerova osobnog i gospodarskog programa te potvrdilo kako nije rijeË samo o predstavljanju automobilizma, veÊ i o πirenju jednoga træiπnoga segmenta unutar hrvatskoga gospodarstva.

Medijska i karting zvijezda: Lupino i Luka Grobenski

O Æ U J A K

2 0 0 7

Prijateljski zagrljaj Julijane MatanoviÊ i Branka UvodiÊa

S T R A S T

Trojac na visini

S T R A S T

Tihi, samozatajni, ali i nezaobilazni u jednoj tvrtki kakav je EUROline to su πpediteri. Ili, struËnije reËeno, ovlaπteni carinski zastupnici zaduæeni za provoenje carinskih postupaka: Krunoslav Sutlar, Boæidar Munjas i Dubravko Pustahija Kako bi se strana roba uopÊe mogla prodavati na domaÊem træiπtu, πto je kao zastupniku inozemnih automobilskih marki kao πto je tvrtka EUROline i glavni posao, istu je robu potrebno „nacionalizirati“ i platiti za nju potrebna davanja. To je posao πpeditera, a EUROline je svoju πpeditersku sluæbu osnovao joπ prije deset godina, toËnije u studenom 1997., pravilno uvidjevπi kako se interesi tvrtke i kvaliteta usluge mogu postiÊi samo vlastitim odjelom πpedicije. Krunoslav Sutlar, voditelj odjela, tamo je od prvog dana baπ kao i njegov kolega Boæidar Munjas. S odreenom se nostalgijom prisjeÊaju tih dana kada su, osim redovitih zadataka, obavljali i poslove smjeπtaja vozila u skladiπte. Ne jednom su, u odijelu i s kravatama, rukama i lopatama Ëistili snijeg s uskladiπtenih vozila ili dizalicama „Ëupali“ tegljaËe iz blata. Mnogi Êe se prisjetiti kako je to bilo i vrijeme izmjena carinskih propisa vezanih uz povlastice te je mladi odjel „baËen u vatru“, a u samo par tjedana ocarinjeno je i isporuËeno viπe od stotinu automobila. „Nije bilo lako“, prisjeÊa se Sutlar, „ali uz pomoÊ kolega iz odjela isporuka i maloprodaje sve smo uspjeπno napravili.“ Danas je, naravno, sve znatno drukËije. Usporedno s rastom same tvrtke rastao je i odjel πpedicije. Godine 2001. pridruæio im se i Dubravko Pustahija Ëime je samo kompletirana veÊ poznata ekipa. Naime, manje je poznato kako je ovaj trojac radio u πpediterskoj tvrtki koja je - zahvaljujuÊi svojoj struËnosti i predanosti - prva dobila posao za EUROline. Integracija u sustav kompanije tako je bila znatno jednostavnija. Danas je rad odjela rutina. Prvi je dnevni zadatak priprema dokumentacije za carinjenje rezervnih dijelova koji pristiæu svakodnevno - sloæen i vaæan zadatak, jer ako sve karike u lancu ne funkcioniraju savrπeno, kasnit Êe isporuka rezervnih dijelova, a πtetu Êe osjetiti klijent πto sluæba ni u kom sluËaju ne dopuπta. Na sreÊu, susretljivoπÊu Carinarnice Zagreb i Carinske ispostave Jankomir - s kojima uz ispostave Krapina i Velesajam sluæba i radi - proces je skraÊen i precizan. L I P A N J

2 0 0 7

S T R A S T

InaËe, taj je dio posla zadatak Dubravka Pustahije, dok Boæidar Munjas priprema naloge za carinjenje osobnih vozila i deklaracije za kolege iz transportnog poduzeÊa Lagermax. Slijedi primopredaja dokumentacije, unos podataka s deklaracija u integrirani raËunalni sustav i krug se nastavlja. Sve do oko Ëetiri tisuÊe predmeta godiπnje od kojih su neki opsega i stotinu stranica. Naravno, odjel πpedicije podrπka je i drugim EUROlineovim odjelima te ugovornim partnerima πto se tiËe specijalnih oblika uvoznih i izvoznih poslova, raznih povlastica ili drugih sliËnih tema. Upravo se stoga djelatnici odjela, svi s poloæenim dræavnim ispitom za obavljanje poslova ovlaπtenog carinskog zastupnika, stalno usavrπavaju: Ëitaju struËnu literaturu, prate promjene zakona, prisustvuju razliËitim seminarima i sliËno. To je vaæno jer propisi se stalno mijenjaju, a nerijetko se dogodi sluËaj kakve nestandardne carinske procedure ili posebnih oblika uvoza i izvoza - odnosno pogreπne ili nepotpune dokumentacije - kada je iskustvo πpediterske ekipe od neprocjenjiva znaËaja. „Raditi pod kapom trokrake zvijezde velika je Ëast, ali i obaveza za sve djelatnike πpedicije. Mi u svakom trenutku moramo slijediti imidæ naπe tvrtke,“ rijeËi su Krune Sutlara koji nabraja i akcije πto Êe njihov posao uËiniti joπ efikasnijim. Prije svega, u dogovoru s Carinarnicom Zagreb postiÊi Êe se da rezervni dijelovi dolaze izravno u skladiπte tvrtke, a ista se stvar priprema i za gospodarska vozila πto Êe ne samo skratiti vrijeme isporuke, veÊ i reducirati troπkove. Takav status „povlaπtenog primatelja“ velika je Ëast i imaju je - osim πpedicija - samo rijetke tvrtke, a on dokazuje izvrsnu suradnje EUROlineovog odjela s mjerodavnim dræavnim sluæbama. Takoer, sljedeÊi je korak era takozvane „ecarine“ Ëiji je krajnji rezultat potpuno elektroniËka razmjena dokumenata izmeu odjela πpedicije i carinskih institucija, i to ne samo u Republici Hrvatskoj, veÊ i πirom Europske unije. Naravno, pristupanjem Uniji odjel πpedicije dobit Êe novu ulogu: „LogiËno je kako Êe se tada smanjiti opseg poslova carinjenja, ali se neÊe smanjiti i opseg naπeg posla. Naime, tada Êemo figurirati viπe kao odreena porezna kontrola, zaduæena za izradu statistika i kontrolu dokumenata. Uglavnom, sliËan posao s drukËijom ulogom,“ kaæe Sutlar, napominjuÊi kako njegov odjel stalno radi na prilagodbi, spreman odræati kontinuitet rada bez obzira na to kakve zakonske odredbe bile. S T R A S T

S T R A S T

Krunoslav Sutlar

Dubravko Pustahija

BoĂŚidar Munjaz

L I P A N J

2 0 0 7

N A U T I K A

Lucca Bassani - Ëovjek koji je nautiku uveo u buduÊnost

Od morske zvijeri do ploveÊeg otoka Snimci Gilles MARTIN-RAGET Philip PLISSON

Piπe Mladen GEROVAC

Najprije je svijet osvojio svojim ekstravagantnim jedrilicama, a zatim je s motornom jahtom WallyPower118 sruπio sve barijere u dizajnu i koncepciji modernih super-jahti i postavio nova pravila ponaπanja jet-seta na jahtama - mogu doÊi na sluæbenu sveËanu veËeru u smokingu i s leptir maπnom, ali bez cipela. Bosi.

L I P A N J

2 0 0 7

N A U T I K A

Tri su superstara nautiËke Italije. Idemo abecednim redom: Luca Bassani Antivari, osnivaË i predsjednik Wally Grupe, Norberto Ferretti, prvi Ëovjek moÊne Ferretti Grupe i Paolo Vitelli, πef grupacije Azimut Benetti. Njihova imena nose najpoznatiji brandovi jahti u Italiji i svijetu. Sva su trojica izvanredne osobe, sjajni menadæeri i organizatori, vrsni poznavatelji onoga Ëime se bave. No, Luca Bassani ipak je i u tome izniman. On je i izvanredan jedriliËar sa snaænom i strastvenom osobnoπÊu, s intrigantnim idejama, s odluËnom kreativnoπÊu i smislom za detalje pa je i svoju osobnost i sve te ideje ugradio u svoje brodove. Bassani je inaËe doktorirao ekonomiju, pedeset mu je godina, 36 godina jedri. Oboæava one-design regate. To je, naime, najveÊi sportski izazov, sve su jedrilice jednake, a o pobjedi odluËuju znanje, iskustvo,

WallyPower 118

uigranost posade, umijeÊe jedrenja, i, naravno, opet osobnost skipera. U klasi Mumm 30 Luca Bassani je 1998. osvojio Prvenstvo svijeta, prije toga je uveo J24 klasu u Italiji, dva je puta bio prvak Europe i jednom treÊi na svijetu. Jedri i na Farru 40, jednoga je i vlasnik, a posjeduje i nekoliko IOR jahti (International Offshore Rule - regatna pravila o premjeru brodova). Od mladih dana voli more i æivi za more i brodove, a onda je odluËio sagraditi jahtu za svoju duπu i iz toga se razvio graditeljski koncept koji je nautiku uveo u buduÊnost. Danas Luca Bassani za sebe kaæe: “Oduvijek sam volio more, a πto sam stariji - to ga viπe volim. Jedrenje, ronjenje, plovidba motornim brodom, plivanje, skijanje na vodi - sve mi to daje moguÊnost da uæivam u moru. Pokuπao sam razviti najbolji brod kojim se moæe uæivati na moru, ali moj je konaËni cilj S T R A S T

N A U T I K A

stvoriti osobni plutajuÊi otok na kojem Êete moÊi æivjeti cijele godine i micati ga kuda god poæelite. To je projekt koji razvijamo upravo sada, imam ga u glavi i na par komadiÊa papira. Dat Êu mu ime WallyIsland.” To je, eto buduÊnost, no krenimo redom, od trenutka kada je ta buduÊnost nautike, prema miπljenju Bassanija, poËela. Kada se 1989. godine oæenio, odluËio je sagraditi brod za obitelj. Bila je to velika luksuzna jahta za obiteljsko krstarenje, sigurna i laka za upravljanje, ali s performansama regatnog maksi-krstaπa. “Imali smo jednogodiπnju bebu i æeljeli smo da brod bude prijateljski “raspoloæen” prema naπem djetetu. Brod je bio tamnozelen i traæili smo ime koje bi se slagalo s bojom i s prijateljskom duπom broda. I naπli smo ga. Wallygator! Zeleni krokodil iz popularnog crtiÊa. Taj se krokodil uvijek smijao”, priËa Bassani o svom graditeljskom poËetku. Wallygator je na prvo krstarenje zaplovio 1991. I tada se veÊ razvila ideja o gradnji jahti osebujnog futuristiËkog dizajna i visoke tehnoloπke izvedbe, koje reflektiraju snagu i strastvenost, koje izazivaju svojevrsnu neugodu i oduπevljenje. Tako je 1993. osnovana tvrtka za maritimni dizajn Wally Yachts. Godinu dana poslije sagraen je i drugi Wallygator, keË od 105 stopa (danas plovi pod imenom Nariida). I prvi Wallygator promijenio je vlasnika, kupio ga je jedan talijanski industrijalac i danas je taj brod poznat pod imenom Mr. Gecko. Godine 1995. porinut je Genie of the Lamp, slup od 80 stopa, 1996. dovrπen je prvi Wally B, za jednog engleskog bankara. Godinu po-

slije slijede joπ dva slupa od 80 stopa - Magic Carpet i Kauris II. Iste je godine zaplovila i poznata Kenora po narudæbi jednog argentinskog biznismena i Yam, namijenjen poznatom talijanskom industrijalcu. Bila je to dotad najplodnija godina Wally Yachtsa - porinut je i revolucionarni 88 stopa dugi slup Tiketitan, koji Êe tri godine poslije odvesti Bassanija i njegovu tvrtku u tada nesluÊenom pravcu. Iz Wally πkvera i dalje izlaze maksi-jedrilice koje osvajaju i ljubitelje jedrenja i struËnjake - Genie, Tuamato, Askheront ( kasnije Barong C), koji osvaja Super Yacht Design Award. Kompanija istodobno radi limitiranu ediciju Wallyski, inovativne skije od karbonskih vlakana... Zatim dolazi do sluËajnog susreta koji Êe jedriliËara Bassanija odvesti u svijet motornih jahti. Bilo je to 1998. kada je jedan od njegovih klijenata vidio Bassanijevu prekrasnu jedrilicu Tiketitan. Taj je klijent rekao Bassaniju: “Sluπajte, uvijek sam imao motorne jahte, nikad neÊu kupiti jedrilicu. Ali kad sam vidio jednu od posljednjih vaπih kreacija u jedrilicama, bila je toliko lijepa, zanimljiva i zapravo intrigantna da bih volio imati motornu jahtu s neπto duπe koju sam osjetio u toj vaπoj jedrilici.” “Tiketitan je bila vrsta vojne jahte, na jedra πto zvuËi, a i izgleda vrlo Ëudno jer od starih Rimljana i Grka nismo imali vojne jedrilice”, πali se Bassani kojega je klijentov prijedlog istog trenutka inspirirao: “U trenutku sam shvatio da brod WallyPower treba biti tako jednostavan, agresivan, brz, udoban i tehnoloπki napredan kao Tiketitan.” Bassani je odluËio razviti svoj vlastiti prototip. Tri

WallyPower 118 - konstrukcija, brzina i potroπnja Dno je trupa graeno od Ëvrstog fibreglassa. BoËne strane, od vodne crte naviπe, hibrid su fibreglassa i karbon kompozita s jezgrom od laganog drva balsa. Na palubi je Nomex/karbon kompozit. Okviri su na nadgrau od karbona, na koji su nalijepljeni stakleni paneli. Staklo je sastavljeno od Lexana i trostrukog laminata stakla. Unutraπnji dijelovi u kabini ne nose strukturalni teret pa su konstruirani potpuno od prirodnog drva i laminirani furnirom. Pri brzini brod je komforan i stabilan zahvaljujuÊi dubokom V obliku trupa (22 stupnja). Sve je kombinirano s pramcem dizajniranim da razbija valove. »ak i nosaËi elemenata u kupaonici i stola u blagovaonici napravljeni su od karbon kompozita kako bi se reducirala teæina. Ukupna je istisnina broda 95 tona. Klizne su linije rezultat ekstenzivnog R&D programa koji je ukljuËio i testiranje na SSPA pogonu u Gothenborgu u ©vedskoj i testiranje dima u Ferrarijevu pogonu Wind Tunnel u Maranellu u Italiji. Turbine su optimizirane tako da se izbjegne da turbulencija ili ispuπni plinovi dou do palube i zone dnevnog boravka. Ukupna snaga od16.800 “konja” proizlazi iz triju turbina TF50 s dva Cumminsa od po 370 “konja”. Svaka turbina pokreÊe Roll Royceov KaMeWa water-jet. Spremnik je goriva 22.000 litara. Maksimalna je brzina 60 Ëvorova, a doseg 300 milja. Odnosno, najveÊi je doseg 1500 milja pri 9 Ëvorova. Pri brzini od 60 Ëvorova WallyPower troπi 63 litre goriva po milji, odnosno 4323 litre na sat.

L I P A N J

2 0 0 7

N A U T I K A

WallyPower 70

Luksuzna spavaonica na WallyPoweru 118

Moderna kuhinja na WallyPoweru 118

godine poslije i s uloæenih 36 milijuna eura nova ideja postala je stvarnost. U konzervativnom industrijskom okruæenju Bassani je sam morao financirati projekt jer je to bio jedini naËin da oslobodi revolucionarni koncept motornih jahti, bez ograniËenja koja i inaËe koËe svaki razvoj. A Bassani si je tada to veÊ mogao dopustiti. Godine 2001. porinuta je jedrilica Tiketitoo i prvi motornjak revolucinarna izgleda, izrade i koncepcije - WallyTender. Dnevni krstaπ od 35 stopa. Istodobno, Bassani najavljuje WallyPower 118 i manji WallyPower 70. Reakcije na prvi WallyTender bile su sjajne. Jednako kao i na prve Wallyje na jedra. VeÊ sljedeÊe godine prodano je sedam Wally Tendera. Kompanija mijenja ime u Wally te sjedinjuje tri tvrtke: Wally Yacht (jedrilice), WallyPower (motornjaci) i Wallyski (skije). Sjediπte je kompanije u Monacu, brodovi se grade u Italiji, jedrilice u Farou, a motornjaci u Massa Carrari. I konaËno vrhunac koji je πokirao nautiËki svijet i sruπio sve barijere u dizajnu i koncep-

Angels Share S T R A S T

N A U T I K A

Interijer modela WallyPower 47

ciji modernih super-jahti. U lipnju 2003. pojavio se WallyPower 118. Doæivljaj je bio i πokantan i sjajan. Jednostavno niste mogli skinuti pogleda s tog “Ëudoviπta”. »ak ni zakleti tradicionalisti okupljeni na classic-showu najljepπih jedrilica na svijetu, natjecatelja Voiles De St. Tropez nisu mogli odvojiti pogled od Wallyja Powera, a na Monaco Yacht Showu posjetitelji nisu mogli dovoljno se nauæivati u njezinu neobiËnu agresivnu izgledu. A te kada stupite na njega i zaplovite, doæivljaj je Ëudesan, kao u nekom futuristiËkom avanturistiËkom filmu, neπto πto premaπuje i najdivljiju maπtu mistera Q, omiljenog tehnoloπkog Ëudaka i izumitelja u filmovima o Jamesu Bondu. Ovo djeluje jako, zavodljivo i sofisticirano, ali i veoma stvarno i upotrebljivo. Brod izvana izgleda veoma agresivno, gotovo zloËesto. Ali jednom kad stanete na palubu, odmah imate osjeÊaj mira, smirenosti, πto je Bassani i æelio postiÊi. Boja je trupa metalik tamnozelena, koja se refleksijom mijenja, ovisno o suncu i okoliπu. Poput kameleona. Laminirano kompozitno staklo daje mu tajanstveni izgled. Bassani svoj proizvod opisuje jednom slikovitom usporedbom: Rezultat je ono πto se moglo dogoditi da ste uzeli kineskog arhitekta Ieoha Minga Peija, deËke iz Ferrarija, inæenjere zvuka iz Bose i Ëudesnog dizajnera Philippea Starcka, da ste ih sve zatvorili s kutijom keksa i termosicom kave u jednu sobu i rekli: “Ne izlazite van dok ne smislite neπto ploveÊe oko Ëega Êete se svi sloæiti.” I to je, otprilike, to: od metalnog trupa do tikom obloæene outdoor teretane na WallyPoweru 118 Bassani je dizajnirao neπto πto privlaËi svaki estetski osjet. Sva brodska L I P A N J

2 0 0 7

“crijeva” - æice, elektronika, cijevi, hidraulika - skrivena su od pogleda, dok izvanredna upotreba stakla kreira transparentnost dosad nevienu u svijetu dizajna motornih super-jahti. Jedan od ciljeva koje je Bassani htio postiÊi je taj da se moæe vidjeti krma s pramca i pramac s krme. ObiËno je izmeu nadgrae koje prijeËi pogled. Kombinacijom ogledala i pokretnih vrata, na WallyPoweru 118 stojite na pramcu i vidite krmu i obrnuto. Ako ste unutar broda, imate osjeÊaj da ste vani jer su svuda oko vas stakla i ogledala tako da nikada ne ostajete bez pogleda na more, obalu i nebo. ©to se tiËe zvuka, htio je da ga uopÊe ne bude, Ëak ni pri brzini od 80 milja na sat. Specijalne plinske turbine opremljene vodnom propulzijom (bez propelera) koju πiroko rasprπuju tako da utiπaju jahanje valova zvuËno i fiziËki. Jedinstven oblik pramca reducira vertikalnu akceleraciju (pokret dolje i gore) za 50 posto. ©to se druπtvenog æivota na brodu tiËe, Bassani je æelio postiÊi osjeÊaj opuπtenog luksuza koji moæe biti sasvim sportski, ali i posve “sluæben”. U tom smislu uspio je sruπiti

N A U T I K A

Bassani: Kreativnost dolazi iz strasti Na novinarsko pitanje je li on umjetnik sa srcem inæenjera ili inæenjer sa srcem umjetnika, Bassani odgovara: Zapravo, ja sam doktorirao ekonomiju. Mislim da kreativnost dolazi iz strasti, ne samo strasti prema moru, nego i iz strasti prema tehnologiji, strasti za, dopustite da tako kaæem, dobrom ukusu. Mislite li da bi itko osim Talijana mogao iziÊi s tim jedinstvenim miksom umjetnosti i snage? Talijani - mi smo veoma dobri u stilu, dobrom ukusu, ali nemamo baπ mnogo tehnologije. Ono πto se meni svia u Wallyju 118 je da u sebi ujedinjuje to dvoje. PriËa se da svoje klijente nazivate hrabrima. Zaπto? Morate biti hrabri da biste investirali tako veliku svotu novca u proizvod koji je toliko razliËit od svih drugih proizvoda u svijetu. Zarada nije bila vaπa primarna motivacija u kreaciji WallyPowera 118. Ne, nije. Æelio sam napraviti ono πto mislim da je najbolje na najbolji moguÊi naËin. Danas mogu reÊi da imamo 50 posto ljudi na træiπtu kojima se ovaj brod svia i onih drugih 50 posto kojima se brod ne svia i koji prigovaraju da je to Ëudan naËin troπenja novca. No, mnogi od njih troπe novac na druge Ëudne naËine i ja kaæem: U redu, ovo je samo jedan od Ëudnih naËina. Zaπto ne? WallyTender

i neke visoke druπtvene norme. Moæete doÊi na sluæbenu sveËanu veËeru u smokingu i s leptir-maπnom, ali bez cipela. Bosi. Æivotni prostor na WallyPoweru 118 organiziran je na tri razine. Krmeni kokpit i salon na istoj su razini, prostor za blagovanje i navigacijsko-kormilarni prostor te prednji kokpit za druπtvo na viπoj su razini, dok su gostinjske sobe, prostor za posadu gostiju, servisni dio i strojarnica na donjoj palubi. Vlasnikova je spavaonica odijeljena od ostalog dijela donje palube dvostrukim vratima i s dva predvorja. I gostinjske sobe imaju predvorje. Gostinjske su kabine dekorirane u prirodnoj tikovini, bijelo lakiranim oblogama od furnira, srebrnom feberglasu i tkaninom u prirodnoj æuÊkastoj boji nebijeljenog platna. Svaka ima queen-size postelju i 15-inËni ekran plazmu. Krovni prozori osiguravaju prirodno svjetlo. Na brodu je inaËe πest Panasonic LCD TV-a. Salon ima stol i sjedala za deset do dvanaest gostiju, kao i klupu za joπ dvanaest. Kada gosti sjede za stolom u blagovaonici i jedu, uæivaju u pogledu od 360 stupnjeva. Prozori pod stolom omoguÊuju da se svjetlo prenosi u niæe dijelove broda. Stolci u blagovanici od lagane su carbon fibre, ima ih za osmero. Lijevo i desno su ormariÊi u kojima su spremljeni porculansko posue, srebrni pribor za jelo te sve vrste Ëaπa od stakla i kristala. Dio za posadu (πesteroËlanu) sastoji se od triju kabina s predvorjem, kuhinjom i dnevnim boravkom. U krmi je strojarnica, savrπeno izolirana zvuËno i vibracijski. U nju

se ulazi iz kuhinje. Kuhinja je u cijelosti od inoxa, ukljuËivπi i strop. KuÊanski su ureaji marke Miele: stroj za pranje sua, perilica rublja, peÊnica i hladnjak. Vratimo se joπ malo na palubu. U prednjem dijelu broda dva su stola za jelo, koja se mogu mehaniËki spustiti tako da se pretvaraju u veliku zonu za opuπtanje na pramcu. Palubna ograda spuπta se na sidro i kreira platformu za ronjenje koja pada na vodnu liniju. Klizna vrata omoguÊuju da se na prostor krme stave stol za blagovanje i sjedaÊe garniture. Nigdje se ne vide antente, vinËevi, konopi, sidra… I napokon, iako “izvanzemaljac”, brod ima

svoju ovozemaljsku potvrdu za buduÊnost. 118 WallyPower osvojio je MYDA, Millennium Yacht Design Award, koji organizira Seatec (πou tehnologije za jahte i brodove na Carrarafiere) za Layout of Third Millennium (lejaut za treÊe tisuÊljeÊe). Takoer, 2005. godine predstavljen je na izloæbi u San Franciscu kao jedini brod. Poznat je i kao brod Renovatio u SF filmu “The Island”. Wally je dosad proizveo samo jedan Power 118 i trenutaËno je u Mediteranu. Za one koji æele djeliÊ povijesti: brod s kojim je zaËeto svo to nautiËko uzbuenje, sada je na træiπtu. Nakon πto je tri godine uËio iz svojeg omiljenog prototipa, Bassani ga je odluËio S T R A S T

N A U T I K A

prodati. Za 21 milijun eura WallyPower 118 moæe biti vaπ.

32. America’s Cup

WallyPower 47 WallyPower 47 je dvokabinski krstaπ razvijen na formi trupa WallyTendera. Rezultat je brzi i jednostavan, komforan, siguran i stiliski 47 stopa (14.30 m) dugi motorni brod. Ima veliku palubu, sa zaklonjenim prostorom za navigacijsko-kormilarsku konzolu, a prostor za dnevni boravak opremljen je bimini topom. Natkriveni prostor ima stol za blagovanje s komfornim sjedalima za πest do osam gostiju, dok prednje i krmene zone imaju neklizajuÊu tikovinu i sunËaliπta. Smjeπtaju gostiju pripadaju dvije odvojene kabine, dvostruka ima veliki krevet i spremiπta. Jednostavan dizajn interijera kombinira modernu karbon-fibru s klasiËnim prirodnim tikom i bijelim stropom. Ondje su i potpuno opremljena kuhinja i velika kupaonica s tuπem. U spremnik stane 2000 litara goriva, a pokreÊu ga dva dizelska motora od po 880 KS (KaMeWa water-jet), doseg je 500 nautiËkih milja. Stoji oko 800.000 eura.

Sraz πvicarskog Alinghija i Teama New Zealand BMW Oracle otpao je veÊ u polufinalu pa America’s Cup ni iduÊe Ëetiri godine neÊe biti “ameriËki”

WallyTender vole modni kreatori WallyPower sudjelovao je sa Scarlet Johansson i Ewanom McGregorom u filmu “The Island” te na izloæbi Muzeja suvremene umjetnosti u San Franciscu: Glamour - proizvodnja obilja dovela je do razvoja nekoliko novih velikih WallyPower jahti. Prije svega to je WallyPower 55 m, koji Êe zaploviti iduÊe godine Ëime Êe biti kompletirana gama jer izmeu WallyTendera i WallyPowera 118 more su dotaknuli i WallyDinghy i Wally 70. Istodobno, nastavljena je i proizvodnja maksija na jedra. Porinut je Kauris III, Dark Shedow, Magic Carpet, Aori, Indio… TrenutaËno morem plove 32 Wally jedrilice, 40 WallyTendera, 5 WallyPowera 47, 3 WallyPowera 70, 3 WallyDinghija i jedan WallyPower118. I upravo se gradi joπ osamnaest novih plovila - tri jedrilice, pet 47-ica i 10 Tendera. InaËe 40 je posto kupaca Wally jahti iz NjemaËke, 30 posto dolazi iz Italije, a ostali su sa svih strana svijeta. Koji se model najbolje prodaje? SudeÊi prema broju narudæbi, oËito je da najbolje ide WallyTender kojemu je poËetna cijena 300.000 eura. Kupilo ga je viπe od trideset talijanskih modnih kreatora, meu kojima su Domenico De Sole, Valentino i dizajnerski dvojac Dolce&Gabbana. Piersilvio Berlusconi, sin magnata i bivπeg premijera Silvija Berlusconija, takoer je klijent Wallya. Ali, najviπe se isplati i najviπe dobiti donosi prodaja najveÊih jahti za jedrenje, otkriva Bassani. L I P A N J

2 0 0 7

Za najstariji i najdragocjeniji trofej na svijetu, otkad je brodova, jedara i sportskog jedrenja, za slavni britanski proizvod - draguljima optoËeni America’s Cup ponovno se bore Novozelanani i ©vicarci. Ovaj put pred Velancijom, a ne pred Aucklandom. ©vicarski je tim Alinghi branitelj, a Team New Zealand napadaË, kao najbolji od svih izazivaËa koji su se posljednje dvije godine borili za to pravo. Najprije je u polufinalu Louis Vuitton Cupa talijanska Prada - Luna Rossa s Ëak 5:1 deklasirala ameriËki tim BMW Oracle Racing pa iduÊe Ëetiri godine America’s Cup, kao ni proteklih dvanaest, sasvim sigurno neÊe biti “ameriËki”. Istodobno, Novozelanani su imali neπto viπe posla s timom Desafio Espanol 2007. Pobijedili su ih s 5:2. No zato je u finalu Louis Vuittona Team New Zealand

neoËekivano glatko s 5:0 nadjedrio Talijane. Glavna bitka poËinje u subotu 23. lipnja. Ako se ponovi 5:0 iz San Diega 1995. kada su Novozelanani oteli Cup Amerikancima, 5:0 iz 2000. kada su ga Novozelanani u Aucklandu obranili i 5:0 iz 2003. kada su ga na istome mjestu osvojili ©vicarci, sudbina bi America’s Cupa mogla biti poznata veÊ 29. lipnja. A ako borba bude grËevita i neizvjesna, sve Êe se produæiti do 4. srpnja i to s tri rezervna dana u sluËaju nepovoljnih okolnosti. Prognoze poznavatelja na strani su branitelja Alinghija. Tako procjenjuje i najveÊi majstor regatnih polja America’s Cupa, njegov trostruki osvajaË - dva puta za Novi Zeland i jedanput za ©vicarce - slavni Russell Coutts, kojem je ovo prvo nesudjelovanje u Cupu u posljednjih pet kampanja. Njegove su prognoze na strani Alinghija, iako mu je srce na strani Novog Zelanda.

S T R A S T

GASTRONOMIJA - LAVANDA

Iz ormara na tanjur Sredozemne su kuhinje nezamislive bez ruæmarina, mravinca ili kadulje u kojima uæivaju masline, suπene rajËice ili sir u ulju. Lavanda je i dalje viπe u ormarima, ispod jastuka i u boËicama nego na tanjurima. Nepravedno. Piπe Marijana MIKA©INOVIΔ JAMBROVIΔ

Nigdje, ali baπ nigdje, kamen, sunce i miris bilja ne stvaraju tako Ëarobnu oazu kao na naπim otocima i obali. Francuska je rivijera puna i ruæmarina i lavande, ali tamoπnji vjetrovi, igrajuÊi se, odnose mirise negdje drugdje. Moæda u Provansu, slavnu po svojim zaËinima koji su sastavni dio svake kuhinje, pa i naπe. No sapeti u boËicu, ni oni ne miriπu toplo kako bismo æeljeli, toplo kako miriπe naπe more. Sredozemne su kuhinje nezamislive bez ruæmarina i mravinca, bez sivkastih listiÊa kadulje u kojima se kupaju masline i suπene rajËice, komadiÊi sira u ulju, mariniraju ribice. To su zaËini koje poznajemo i koje rabimo. Lavanda je pak i dalje viπe u ormarima, ispod jastuka i u boËicama nego na tanjurima. Nepravedno, jer kako uspjeπno tjera insekte ili nas uspavljuje, tako nas uspjeπno moæe i privuÊi stolu. Med, πeÊer ili sol namirisani L I P A N J

2 0 0 7

lavandom sjajan su poËetak, a suπeni cvjetiÊi, ili svjeæi πto bojom nadjaËavaju ostale sastojke obroka, veÊ su prava pustolovina koja pobuuje sjeÊanja. Lavanda, koja krasi vrtove viπe od 2000 godina, od davnina je i lijek i zaËin. Ime joj je izvedeno iz latinske rijeËi “lavare”, πto znaËi prati. Stari su je Rimljani dodavali kupkama radi zacjeljivanja rana i obnove koæe. Bila je i cijenjena i skupa - oko pola kilograma cvjetiÊa stajalo je 100 novËiÊa, πto je bila mjeseËna nadnica za rad na polju ili vrijednost 50 πiπanja i brijanja u mjesnoj brijaËnici. Plinije Stariji lijeËio je njome brojne tegobe, od æeluËanih problema do zmijskih ugriza. U srednjem se vijeku uzgajala u samostanskim vrtovima Ëiji su ormariÊi bili nezamislivi bez ulja, suπenih cvjetiÊa i vina aromatiziranog lavandom. Bila je i jedan naËin borbe protiv kuge.

S T R A S T

Francuzi od XVII. stoljeÊa uzgajaju lavandu, „plavo zlato“, kako ju zovu, radi proizvodnje parfema, a na londonskim se ulicama poËela prodavati veÊ u drugoj polovici XVI. stoljeÊa, u doba kraljice Elizabete I. Ona je Ëajem od lavande ublaæavala glavobolju i pila ga prije spavanja, govoreÊi da je bolji od bilo kakvog sedativa. Dok je ona vladala, na stolovima je uvijek bilo struËaka lavande. U doba kraljice Viktorije oko 300 godina kasnije, lavanda je bila u svakoj njezinoj sobi. Uz ljekovita svojstva, lavandi su se pridavala i magijska: ako æena muæu stavi lavandu u desnu cipelu, sprijeËit Êe preljub. Isto je vjerovanje potaknulo æene pomoraca da peku kolaËiÊe s lavandom. Danas pak nizozemski

nogometaπ Ruud van Nistelrooy priznaje da ne ide u krevet prije nego si priredi lavandinu kupku za stopala. Kakvu ulogu u tome ima njegova supruga, nije poznato. Pod nazivom ‘lavanda’ kriju se brojne biljke. Rodu lavanda pripada oko 40 vrsta, πto kriæanaca πto klonova. To je dobro imati na umu jer njihova eteriËna ulja imaju razliËito djelovanje, a neka i neæeljene, toksiËne uËinke. Prava lavanda sadræi relativno malo eteriËnog ulja i ono je skupo. Lavandini daju viπe ulja i isplativiji su za proizvodnju. Doprijelo je to i do nas pa se, osim uz obalu i na otocima, nasadi lavandina pojavljuju u Gorskom kotaru, Zagorju, Moslavini… Sjajno, jer sad Êe nam, osim Jadrana, mirisati i unutraπnjost.

RECEPTI

Tematska veËera Za poËetno eksperimentiranje s lavandom dovoljno je napraviti sol, πeÊer i lavandin sirup. Princip je jednostavan: ælicu suπenih cvjetiÊa lavande treba usitniti i pomijeπati sa 100 grama soli, krupne morske ili sitnije, svejedno, ili istom koliËinom πeÊera (ako je u prahu, treba ga 200 grama). Odstoji li mjeπavina nekoliko dana, joπ je bolja. Za sirup, koji se dodaje kolaËima, limunadi, Ëaju, vinu, koktelima… treba zakuhati 100 grama πeÊera u 100 mili-

litara vode. Kad se skloni s vatre, u otopinu se umijeπa dvije ælice suhih ili svjeæih cvjetiÊa lavande i malo naribane limunove, naranËine ili limetine korice. Hladan sirup moæe se Ëuvati u boËici, u hladnjaku, oko dva tjedna. Evo jednog zgodnog jelovnika - u kojem se prepleÊu lavanda, pjenuπac, agrumi i kakao za tematsku veËeru s prijateljima na terasi ili zalazak sunca u dvoje, zaπto ne.

S T R A S T

Koktel dobrodoπlice Za πest do osam osoba: 50 ml triple seca ili drugog naranËinog likera 50 ml lavandinog sirupa 600 ml svjeæeg naranËinog ili soka mandarina boca pjenuπca Liker, sirup i hladan sok izmijeπaju se i dodaju u ohlaen pjenuπac.

Sredozemna salata Za πest osoba: πest listova zelene salate po izboru krastavac narezan na kockice glavica ljubiËastog luka narezanog na kolute πalica raznih maslina 2 oguljene naranËe narezane na ploπke Na salatu se rasporede krastavac, luk, naranËe i masline i doda lavandin preljev za koji se pomijeπa: 100 ml maslinovog ulja 50 ml balzamika pola æliËice morske soli pola æliËice u prah smrvljenih suhih cvjetiÊa lavande

Mirisna pileÊa prsa Za πest osoba: 6 polovica oËiπÊenih pileÊih prsa sok jednog limuna nekoliko granËica svjeæe ili æliËica suhe majËine duπice æliËica usitnjenih suhih cvjetova lavande morska sol i svjeæe mljeveni papar 500 grama narezanih πampinjona (moæe i koji vrganj) L I P A N J

2 0 0 7

10 narezanih lukova kozjaka 120 ml pjenuπca 120 ml pileÊeg temeljca Piletinu posoliti, dodati majËinu duπicu, lavandu, limunov sok, popapriti i marinirati oko pola sata. Na Ëetiri ælice maslaca prepræiti odreske, izvaditi ih, a u posudu dodati gljive, luk i ælicu maslinovog ulja. Nakon nekoliko minuta dodati pjenuπac i temeljac te prokuhati. Ælicu maslaca pomijeπati sa ælicom do dvije gustina, dodati umaku i mijeπati dok se ne poËne zguπnjavati. Vratiti piletinu i lagano prokuhati joπ 15-minuta. Prilog mesu ukraπenom granËicama lavande moæe biti kuhani krumpir, njoki, sitnija tjestenina, riæa...

Za sladokusce æliËica cvjetiÊa lavande 330 g πeÊera 200 g braπna 100 g kakaa malo soli na vrh æliËice instant-kave 320 g maslaca 4 jaja 150 g nasjeckanih ljeπnjaka ili oraha PeÊnicu zagrijati na 160 stupnjeva, a veÊi pleh premazati maslacem i posuti braπnom. Lavandu smrviti u prah sa ælicom πeÊera te dodati ostatku πeÊera, braπnu, kakau i kavi. Dobro pomijeπati i dodati mrvicu soli, da bi se pojaËao okus kakaa. Na niskoj temperaturi otopiti maslac, kad se ohladi dodati lagano umuÊena jaja. Mjeπavinu spojiti sa suhim sastojcima i dobro izmijeπati kuhaËom. Po æelji, dodati ljeπnjake ili orahe. PeÊi 35 do 45 minuta na 160 stupnjeva.

S T R A S T

Spremni za ljeto? Nova mjesta, novi prijatelji, nove avanture: odlazak na ljetni odmor prepun je novih iskustava. Ali nije vaæno samo gdje idete i πto radite - vaæno je i πto nosite sa sobom.

U naπoj Collection ponudi MercedesBenza, smarta, Chryslera, Jeepa i Dodgea odaberite proizvode koji Êe Vam uljepπati put za najljepπe tjedne u godini.

RuËnik za plaæu Formula 1 2007

Muπka majica Formula 1 2007

Putna torba "Trolley"

Bijeli ruËnik za plaæu s velikom Mercedes-Benz zvijezdom i sivim Mercedes-Benz natpisom. 100% pamuk. VeliËina: 90 x 160 cm.

Majica “Fernando Alonso”. S prednje strane otisnuto je vozilo Formule 1 s okomitim Vodafone McLaren Mercedes natpisom, dok su na straænoj strani otisnuti startni broj 1 i ime svjetskog prvaka Fernanda Alonsa. Mekani materijal, 100% pamuk. Boja: bijela/crvena.

Art. No. B6 695 0843 Cijena: 306 kn*

PraktiËna “Trolley” putna torba od Ëvrstog crnog najlona. Dvije ruËke i odvojiv remen, dodatna ruËka za izvlaËenje. Patentni zatvaraË sa srebrnim logom. VeliËina: 700 x 350 x 330 mm. Art. No. B6 695 6174 Cijena: 403 kn*

SunËane naoËale "Sport" Ergonomski dizajniran plastiËni okvir sa πirokim leÊama omoguÊuje boËnu zaπtitu od sunca i vjetra. Zbog 100postotne UV zaπtite ove su sunËane naoËale pogodne za sve sportske aktivnosti na suncu. Boja: crna sa sivim leÊama. Art. No. B6 787 2804 Cijena: 226 kn*

Art. No. B6 695 0493 Cijena: 283 kn*

Baseball kapa

Muπka majica

DjeËja kapa

Pliπana igraËka "Slon"

Lagana kapa od pamuka s otisnutom Mercedesovom zvijezdom na kopËi.

Sportska elegantna majica crne boje s plavim naramenicama, 100% pamuk.

Art. No. B6 606 6005 (crna) Art. No. B6 606 6004 (beæ) Cijena: 92 kn*

Art. No. B6 787 2731 Cijena: 161 kn*

100% pamuk. ReflektirajuÊa traka na obodu kape za sigurnost u prometu. Velcro kopËa za namjeπtanje veliËine.

Pliπana igraËka, visine 19 cm s dræaËem za staklo. Idealan djeËji suputnik za igru i uæivanje u voænji. Izraena od mekanog materijala. OËi i sitni dijelovi sigurni za malu djecu.

Art. No. B6 787 3023 (crvena) Art. No. B6 787 3025 (plava) Cijena: 64 kn*

Art. No. B6 787 2362 Cijena: 145 kn*

S T R A S T

Poseban dizajn, kvalitetni materijali i praktiËnost Ëine ih idealnim suputnikom za cijelu obitelj. Iz bogate ponude programa Collection, dostupne u naπoj ovlaπtenoj

mreæi, za Vas smo izdvojili samo dio proizvoda Mercedes-Benza i Jeepa. Spremni doËekajte ljeto uz poseban popust od 15% na sav Collection program.

*Sve su cijene u kunama i ukljuËuju PDV. Ponuda vrijedi do 15. kolovoza ili do isteka zaliha.

Polo majica Jeep Polo majica s tri gumba i utisnutim Jeep logotipom, izraena od pamuka. Art. No. 52391749L Cijena: 210,81 kn*

Mapa za dokumente Jeep Spremite svoje dokumente, olovke, kalkulator i ostale sitnice sa stilom u Jeep mapu za dokumente. Mjere: 27 x 36 x 2.5 cm. Savrπeno pristaje uz Jeep torbu ili Jeep ruksak. *

©eπir Jeep Izraen od 100-postotnog pamuka. Izvrsna zaπtita od dugotrajnog izlaganja suncu s dvjema metalnim rupicama za zrak. Art. No. 57182149S Cijena: 137,99 kn*

Art. No. 55682149N Cijena: 335,09 kn*

Svjetiljka/privjesak Jeep Jako osvjetljenje, jednostavno ukljuËivanje i iskljuËivanje putem okretanja, male dimenzije, Ëvrsta aluminijska konstrukcija i zamjenjive baterije Ëine ovu svjetiljku/ privjesak iznimno praktiËnom. Art. No. 49129749N Cijena: 44,72 kn*

*Prikazani dodaci nisu ukljuËeni u ponudu

RuËnik za plaæu Jeep

DjeËja majica Jeep

Kiπobran za djecu Jeep

Pliπana igraËka „Los“

RuËnik od velura za plaæu s otiscima kotaËa u sredini. VeliËina 100 x 150 cm.

Majica za mlade sadræi poseban dizajn u sito tisku. Majica je izraena od 100% pamuka i ima posebno ojaËanje ovratnika.

Zabavni viπebojni kiπobran duæine 72 cm s otisnutim Jeep logotipom.

Pliπana djeËja igraËka los u bijeloj majici s otisnutim Jeep logom s prednje strane.

Art. No. 57069949N Cijena: 79,34 kn*

Art. No. 56741649N Cijena: 79,99 kn*

Art. No. 55301649N Cijena: 183,99 kn*

L I P A N J

2 0 0 7

Art. No. 57192449S Cijena: 230,58 kn*

Novi dostavnjaci, kamioni i autobusi na hrvatskim cestama U posljednjim tjednima tvrtka EUROline obavila je nekoliko znaËajnih primopredaja svojih vozila. Moæda je i najvaænija primopredaja autobusa Citaro, koji pogoni stlaËeni plin, ZagrebaËkom elektriËnom tramvaju na dvotjedno testiranje. Naime, kako je izjavio Ivan ToliÊ, Ëlan Uprave ZagrebaËkog holdinga i direktor Podruænice ZagrebaËki elektriËni tramvaj, ZET je prva prijevozniËka tvrtka u Hrvatskoj koja u svoj vozni park uvodi autobuse na plin. ZET æeli dati doprinos u smanjenju oneËiπÊenja zraka u gradu Zagrebu, a struËnjaci su se sloæili

s tim da Êe u buduÊnosti pogon na zemni plin imati vaænu ulogu. Preuzeti Êe autobus prometovati na relacijama Kaptol - Petrova, Svetice - Remete, Borongaj - Novi Retkovec, Svetice - Rebro i Petrova - Kozjak. Ako testiranje bude uspjeπno, ZET Êe krenuti u novu nabavu, za poËetak pedeset autobusa na plin. Osim toga, EUROlineov stalni partner tvrtka KS-TRANSPORTI d.o.o. iz SiraËa preuzela je deset novih tegljaËa Axora 1840 LS i tri Atega 823 L. Tako tvrtka u svom voznom parku sada posjeduje Ëak 55 Mercedes-Benzovih vozila. Kraπ, najpoznatija hrvatska industrija slatkih proizvoda, nastavila je s obnovom svog voznog parka. Tako im je EUROline isporuËio pet posebno pripremljenih

Mercedes-Benz Sprintera 313, dugih furgona, posebno termoizoliranih kako bi zadovoljili sve zahtjeve sigurnog transporta prehrambenih proizvoda.

S T R A S T

Ninja kornjaËe u EUROlineovu Truck Racing kamionu

Sprinter i Vito KEP transporteri 2007. L I P A N J

2 0 0 7

Ninja kornjaËe, omiljeni tinejdæerski akcijski junaci koji nose imena velikih talijanskih renesansnih umjetnika - Raphael, Leonardo, Michelangelo, Donatello, potkraj su oæujka stigle na zagrebaËku premijeru istoimenog filma i to moÊnom „jurilicom“ - EUROlineovim Truck Racing kamionom. TisuÊe mladih oboæavatelja s nestrpljenjem su ih doËekale te uæivale u uzbudljivim vratolomijama koje su ninje izvodile uz kamion. Akcija, humor i stripovska karikiranost likova privlaËe djeËju publiku, ali i onu odraslu koja se nije sramila pronaÊi veliko dijete u sebi.

StruËnjaci s podruËja kurirske i ekspresne dostave, odnosno slanja paketa, te samostalni poduzetnici i struËnjaci iz podruËja flotne prodaje proglasili su najboljima Ëak dva Mercedes-Benzova transportera. Sprinter je ponovno potvrdio proπlogodiπnji uspjeh te se iznova popeo na pobjedniËko postolje u kategoriji transportera do 3,5 tona, a Vito se joπ jednom dokazao pred struËnim æirijem te je, kao i 2005. godine, uvjerljivo osvojio nagradu „transportersko vozilo do 2,8 tona”.

Æiri je testirao vozila na razliËitim testnim dionicama pod realnim uvjetima koji su vaæni za podruËje djelovanja KEP-a. Vozna svojstva, komfor, funkcionalnost i ekonomiËnost samo su neki od kriterija koji su se biljeæili na posebno pripremljenim formularima nakon svake voænje. Nakon dva dana i oko 7000 prijeenih kilometara æiri je odluËio da su MercedesBenzova transporterska vozila Sprinter i Vito mjerilo za sva ostala vozila u tome segmentu.

Moda u kabrioletima Poznata hrvatska modna dizajnerica Loredana BahoriÊ, koja je nedavno proslavila dvadesetu obljetnicu svoga rada, i casting menadæerica Tihana Harapin Zalepugin posjetile su zajedno s redakcijom tjednog Ëasopisa Gloria EUROlineov centar. Razlog je njihova posjeta bio snimanje uz ekskluzivne kabriolete Mercedes CLK i Dodge Viper.

Jeep i Dodge predani sretnim dobitnicima Salon tvrtke EUROline bio je mjesto dodjele automobila najsretnijim igraËima dviju nagradnih igara. Automobil Dodge Caliber u igri “Stiæe lavina Milka nagrada!” osvojila je –urica Mihoci, dok su u nagradnoj igri u povodu trogodiπnjice rada RTL televizije darivana Ëak dva gledatelja: Jasna Herceg dobila je Jeep Cherokee 2.8 CRD Sport dok je novi vlasnik Jeepa Compassa 2.4 Limited Ivo MesiÊ.

L I P A N J

2 0 0 7

Proizvedeno Ëetvrt milijuna B-klasa

Od poËetka proizvodnje u lipnju 2005. godine MercedesBenz je isporuËio Ëak 250 tisuÊa primjeraka B-klase - originalnog sportskog minivana koji je jedinstvena kombinacija dizajna i prostranosti. NajjaËe je træiπte B-klase, dakako, ono njemaËko, ali je automobil jednako popularan i u Italiji, Francuskoj, ©panjolskoj i Japanu. Najtraæenija je verzija, s udjelom od 30 posto, ona s motorom 180 CDI, dok je 20 posto kupaca odabralo verziju 200 CDI koja uz obilje snage nudi i potroπnju od svega πest litara nafte na 100 kilometara Ëime je dobila i poseban ekoloπki certifikat Öko-Trend instituta.

Osvojena nagrada AdStar

Nagrade AdStar VeËernjeg lista za najbolje kreativne oglase, odnosno njihove autore, klijente-oglaπivaËe i medijske agencije dodijeljene su prvi put 5. lipnja u Zagrebu.

Mercedes-Benz je svojim oglasom za novu C-klasu osvojio nagradu u oæujku, i to u konkurenciji viπe od tisuÊu mjeseËnih oglasa objavljenih u VeËernjem listu tijekom tog mjeseca. Na taj se naËin i izravno plasirao u izbor za oglas godine u kojem se natjecao s 55 reklamnih uradaka.

Mercedesu tri nagrade J.D. Powera U posljednjoj studiji kvalitete koju je na ameriËkom træiπtu provela poznata tvrtka J.D. Power, Mercedes-Benz je dobio Ëak tri zlatne nagrade: laureati su E, S i SL-klasa, koji su prepoznati kao najkvalitetniji automobili na træiπtu. InaËe, Mercedes-Benz je i najveÊi dobitnik posljednjeg istraæivanja jer je ukupni rejting popravio za Ëak 20 mjesta - sada je na petom mjestu ukupnog poretka svih marki. S T R A S T

EUROline na rijeËkom sajmu automobila Na 16. meunarodnom sajmu automobila, koji se odræao u Rijeci od 17. do 22. travnja, EUROline je izlagao po treÊi put. Na 1780 Ëetvornih metara izloæbenog prostora, smjeπtenog na gatu rijeËke obale, predstavljena su osobna vozila marke Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge. Usto, ondje su bila i Mercedes-Benzova gospodarska vozila kao i cjelokupni program transportera. Posjetitelji sajma imali su priliku doæivjeti doista zanimljive i uzbudljive premijere: novu Mercedes-Benzovu

C-klasu, smart fortwo te Jeep Wrangler koji prvi put posjeduje dizelski motor, a dostupan je u izdanju s dvojim i Ëetverim

vratima. Premijerno su prikazani i novi Chrysler Sebring te Ëak dva modela Dodgea: Nitro i Avenger. Svoju je promociju

na rijeËkom sajmu imao i jedan od najuspjeπnijih turistiËkih autobusa na cestama Europe Mercedes-Benzov Tourismo.

Poslovni automobili godine u izboru business.hr »itatelji specijaliziranog internetskog portala business.hr, uz asistenciju pet specijaliziranih novinara, proglasili su Chrysler 300C poslovnim automobilom godine. U konkurenciji menadæerskog automobila godine, za koji je osim Ëitatelja i novinara glasao i poseban æiri sastavljen od pet hrvatskih menadæera, pobijedio je MercedesBenz E-klase. Priznanje je Saπi Bittermanu, voditelju EUROlineovog salona u Zagrebu, predao Tomislav Kajdi, operativni menadæer i voditelj projekta izbora za poslovni automobil portala business.hr.

smart partner Live Eartha Marka smart sluæbeni je automobil globalnoga glazbenog spektakla Love Earth, koncerta koji Êe poËeti 7. srpnja i trajati Ëak 24 sata, a odræat Êe se na Ëak devet lokacija: u Sidneyu, Tokiju, ©angaju, Johannesburgu, Istanbulu, Hamburgu, Londonu, Rio de Janeiru i u New Yorku. Koncert Êe se prenositi u viπe od 120 zemalja te preko interneta, a nastupat Êe zvijezde poput grupa The Police i Genesis, te Bon Jovija, The Red Hot Chili Peppersa, Madonne i Sheryl Crow. Motiv je koncerta lansiranje kampanje protiv globalnog zagrijavanja pod nazivom “Save Our Selves - SOS”, koju su zapoËeli Kevin Wall i nekadaπnji ameriËki potpredsjednik Al Gore. smart se idealno uklapa u ovu akciju: model fortwo cdi ekoloπki je najprihvatljiviji automobil na svijetu, a kompletna je smartova flota uistinu najmanji oneËiπÊivaË u kompletnoj automobilskoj industriji. L I P A N J

2 0 0 7

S T R A S T

Vlak πto je prometovao iz smjera zapada prema istoku godinama je, iz dana u dan, u naπu postaju ulazio sa zakaπnjenjem. Samo je u danu moga odlaska pristigao toËno na vrijeme. Ispratili su me, ne poljubivπi me. Prometnik mi je pomogao podignuti teπku putnu torbu saπivenu iz smekasta skaja. Dok su se nenaspavani putnici nespretno uspinjali uz stepenice vagona, moji roaci, poredani uz drvenu staniËnu klupu, ponavljali su naputke o posluπnosti, marljivosti, πtedljivosti i oprezu. ZvuËna sirena, kojom je oznaËen polazak, skratila je njihovu litaniju intoniranu brigom za ËistoÊu vlastita odgojiteljskog lika. Æene u vagonu mirisale su na mlijeko i djeËje suze, muπkarci na jeftin konjak i loπ duhan, srednjoπkolci na glazbu inozemnih radiopostaja, a brucoπi na neizvjesnost i strah. Iz vlaka sam izaπla oprezom djevojËice. Gospoa ondulirane plavkaste kose, u safari suknji zategnutoj na bokovima, priπla mi je ispruæene desne ruke. Prvo je upitno izgovorila varijantu moga imena Julkica, a zatim nastavila: „Odmah sam te prepoznala. Ne pada jabuka daleko. Imaπ oËevu kosu, i oËi, i nos.“ „Tako kaæu“, odgovorila sam glupo. Bilo je barem kratko. A zatim pomislila: „Sigurno je i KiËmanoviÊ u vlak uπao kao Ivan, a napustio ga kao mali Ivica, onaj iz seoskog blata. Ja sam uπla kao Julijana, a izaπla kao mala Julkica, ona s drumske praπine. Oboje smo na ærtveni gradski oltar prinijeli znojne dlanove nelagode“. Ondulirana gospoa, koju sam prema preporuci trebala zvati frau Mici, bila je najbolja prijateljica moje ujne. Frau mi je odmah prstom pokazala smjer kojim Êemo krenuti. Sjeverno, prema rijeci. Hodala je tek nekoliko centimetara uz mene. »esto je zastajala, vadila platneni rupËiÊ iz dæepa sakoa i brisala Ëelo. Ono je svaki put postajalo crvenije i sve

Dobrota sliËnije boji treπanja izvezenih na maramici. Gospoa je spominjala nerazumnu teæinu torbe koja je, prema njezinim slutnjama, sadræavala nekoliko kilograma kamenËiÊa pokupljenih s ceste πto je prolazila ispred zidova moje roditeljske kuÊe. „Nisu vam joπ izbetonirali ulicu, sramota“, rekla je i ponosno pogledala na friπki sloj asfalta na kojem su muπkarci u bijelim kombinezonima iscrtavali pjeπaËki prijelaz. Moja je nova gazdarica nakratko sliËila na gizdavu zebru koja na leÐima nosi πlajbok kotarskog πefa cestogradnje. Njezino lice izvodilo je u πetnju slova koja su se pred mojim oËima slagala i u optuæbu i hvalu. Uvjeravala su me da sam ja kriva πto mi makadamska praπina obgrljuje bjelinu spavaÊe sobe, a da je frau zasluæna za caklene kolniËke povrπine svoga grada. Kod trænice smo skrenuli lijevo i poslije nekoliko metara proπli kroz haustor novosagraene Ëetverokatnice. U dvoriπtu su se pojavile Ëetiri kuÊice. „Ovdje smo“, procijedila je umorna frau Mici krenuvπi prema ulazu druge u nizu. Potom se sagnula prema stepenici na kojoj su stajali tamnozeleni kaliÊi s crvenim muπkatlima. Podignula je srednji i izvukla kljuË; crni, kovani, onakav kakvim u bajkama zloËeste maÊehe zakljuËavaju smoËnice nakrcane kobasicama i slatkiπima. U moju se sobu ulazilo iz kuhinje. I prije nego πto sam Ëula „U njoj je donedavno leæala muti“, u ustajalom sam zraku prepoznala bolest i odlaæenje. Iako sam imala samo devetnaest godina, prostor ispunjen starom komodom, zrcalom s poËetka stoljeÊa, oleografijama i porculanskim guπËaricama nije u meni izazivao nikakvu nelagodu. „Ovako je izgledala i soba moje bake“, proπaptala sam. Poslijepodne smo ujnina prijateljica i ja krenule u obilazak najvaænijih gradskih toËaka. Upravo se tom sloæenicom „najbitnije toËke grada“ posluæila frau Mici kad me nakon nepojedenoga granadirmaπa izvijestila o daljnjim dnevnim planovima. „Tvoja πkola. Od sutra ti je ona najvaænije mjesto u gradu“, obavijestila

me Mici Ëim je stala uz zgradu fakulteta na kojem Êu sljedeÊe Ëetiri godine analizirati izmiπljene priËe nesretnih pisaca. Æute boje proËelja disale su svjeæinom. Graevina je sliËila na TrnoruæiËin ljetnikovac. Ispred nje je cupkala mlada djevojka i plakala. „Sigurno je ovaj tren primila vijest da se njezin princ predomislio i umjesto nje odabrao istraumatiziranu Crvenkapicu na Ëije Êe djevojaπtvo strpljivo Ëekati“, zamalo sam izgovorila. Put je od fakulteta, a u turistiËkoj pouËnoj ophodnji frau Mici, vodio prema trænici. „Povremeno Êu te zamoliti da neπto kupiπ. Ionako ti je usput“, priopÊila je umiljato. Betonske tezge bile su identiËne onima na naπoj maloj provincijskoj trænici. ProdavaËica je na glavi imala sivu maramu. Nudila je jabuke. PodsjeÊala je na djevojku ispred zgrade fakulteta. „Moæda je marama donedavno bila i crna, pa posvijetlila na ravniËarskom suncu. Zaπto bi inaËe bila tuæna ako nikoga nije izgubila?“, samo πto nisam izgovorila. Dugom πirokom ulicom stigli smo do starog dijela grada. Uz nas su ostajali prostrani parkovi. „Crkva svetoga Antuna“, rekla je frau Mici. Desno od ulaza sjedio je crnokosi djeËak i pjevuπio. Lice mu je plutalo u sjeni lipovih grana. U kartonskoj kutiji, ostavljenoj uz mrπava koljena, leæalo je nekoliko æutih novËiÊa. DjeËak je u prljavim ruËicama dræao zagriæenu jabuku. „Jabuka izgleda kao da je ubrana s istog stabla s kojeg su ubrane i jabuke poslagane na prodajnoj tezgi æene izblijedjele marame“, pomislila sam. I πutjela. Grad u koji sam doselila nije gubio vrijeme. Kroz lekciju prve πetnje nauËio me æivotnoj povezanosti. Uplakanu djevojku viπe nikada nisam srela. ProdavaËicu domaÊih jabuka ubrzo je zamijenila mlaa æena sa πarenim ukosnicama u kosi. Samo je djeËak sjedio i dalje, na istome mjestu. I rastao uz hrastova vra-

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

ta bogomolje u kojoj su graani molitvom dozivali ozdravljenje, tjerali uroke i bolesti, bojali se novog rata i vapili za poljupcima. Rijetki su ulazeÊi i izlazeÊi pogledavali u djeËakove oËi. Nisu to Ëinili Ëak ni oni koji su u njegovu kutiju spuπtali kovanice. Nisu ih zanimali djeËakovi razlozi, ni ime pretka Ëiji je glas naslijedio. Vjerovali su da pomaæuÊi njemu zasluæuju boæansku milost za sebe i svoje. Bogomolju su napuπtali utjeπeni, rastereÊeni i smireni. DjeËak je iz nedjelje u nedjelju pjevao sve ljepπe. Kako je postajao viπi, kutijica je bila sve praznija. SuosjeÊanje vjernika topilo se svakim djeËakovim centimetrom. Za svoje pokorniËke ærtve oni su odabirali neku novu, podjednako nesretnu djecu. „Treba neπto raditi, odrastao je veÊ“, komentirale su gospoe s naslijeenim molitvenicima odloæenim u crne koæne torbice ruËne izrade. Njegovo pjevanje, uz bogomolju udaljenu samo pedesetak metara od glazbene πkole, nisu doæivljavale ni kao posao, ni kao dar, ni kao ljubav. Navrπivπi dvadeset i tri, napustila sam grad. Vlak kojim sam se vraÊala u provinciju neasfaltiranih prometnica ponovno je mirisao na mlijeko, suze, konjak, duhan, inozemnu glazbu i strah. Na postaji su me Ëekali bliænji. Ljubili su me. DodirujuÊi mi obraze svojim su usnama traæili svjeæa slova moje diplome. Umjesto njihova daha usisavala sam æeljezniËku paru. Godinama Êu æivjeti sjeÊanje na gradske ulice, sobu odlaæenja, æutu zgradu, jabuke i pjevaËeve oËi. A kad se cijelo desetljeÊe kasnije naem pred Antunovom crkvom, na plakatu glazbene agencije nalijepljenom na lipu prepoznat Êu lice umjetnika. Ispod najave koncerta starih crkvenih napjeva gledat Êe me on, sada odrastao, ali joπ uvijek djeËak. Na mjestu njegova srca stajat Êe zahvala obitelji koja je jednog lipanjskog dana u njegovu kartonsku kutiju umjesto sitnog novËiÊa ubacila svoje povjerenje. I pomogla mu da meu notne zapise otputuje vlakom koji nikamo ne kasni. S T R A S T

Odobrenje uz πalicu kave... 30 minuta je vrijeme potrebno za kreditnu odluku. 30% od netto cijene vozila je minimalno uËeπÊe. Maksimalni rok financiranja: 48 mjeseci.

Potrebna dokumentacija: fotokopija osobne iskaznice i ispunjen zahtjev za financiranje.

Brzi leasing 30+ Brzi leasing 30+ odnosi se na financiranje novih osobnih i dostavnih vozila, marki Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge, vrijednosti vozila do 100.000 EUR (financirana vrijednost do 70.000 EUR). Kreditna odluka u roku 30 minuta garantirana je za sve zahtjeve zaprimljene od ponedjeljka do petka od 8.30 do 16.00. U sluËaju potrebe kreditni odjel moæe zatraæiti dodatnu dokumentaciju. UËeπÊe mora biti uplaÊeno sa raËuna kupca. Ovaj oblik financiranja iskljuËuje ostale akcije. Kontakt: telefon (01) 34 41 250 ili www.daimlerchrysler-leasing.com.hr