broj 15 by Digitalni klik d.o.o.

96_1 OMOT 12/8/09 9:04 AM Page 1 C

Composite

CY CMY

Strast 2/1 12/8/09 11:12 AM Page 1 C

Chrysler 300C

CY CMY

5 godina ili 100.000 km besplatnog redovitog odræavanja vozila integrirani servisni paket

Chrysler 300C 3.0 CRD

293.450 kn + PDV

Serijska oprema ukljuËuje: ksenonska svjetla • parkirni senzor • sjedala presvuËena koæom, prednja grijana i namjestiva elektromotorima • memorijski paket (sjedala, retrovizor, upravljaË, radioureaj) • putno raËunalo • tempomat • aluminijske naplatke 18"...

300C Composite

Fotografija je simboliËna.

Cijena za vrijeme trajanja akcije:

Poslovni automobil godine business.hr

Strast 2/1 12/8/09 11:12 AM Page 1 C

Chrysler 300C

CY CMY

5 godina ili 100.000 km besplatnog redovitog odræavanja vozila integrirani servisni paket

Chrysler 300C 3.0 CRD

293.450 kn + PDV

300C Composite

Fotografija je simboliËna.

Cijena za vrijeme trajanja akcije:

Poslovni automobil godine business.hr

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik DaimlerChryslera AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Mia RajkoviÊ, Tomislav JuriπiÊ strast.uredniπtvo@euroline.hr

LEKTURA Irena DrpiÊ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr

FRANKFURT IAA 2007

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb

NOVITET

FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI Novi Dodge na frankfurtskom sajmu Foto Ivica TomiÊ

TISAK GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111

McLarenova strast u Ferrarijevu gnijezdu

VREMEPLOV

40 godina AMG-a

PREDSTAVLJAMO

C 63 AMG - C-klasa na kvadrat

VIP INTERVJU

Vojko Obersnel, gradonaËelnik Rijeke

GOSPODARSKA VOZILA

Transportersko dogaanje u Hanoveru: Sve na jednome mjestu

MONZA

16.000 primjeraka

NOVI GRAND CHEROKEE

Novo lice poglavice LJUDI EUROLINEA

Limari i lakireri - ponajbolji u Europi

76 »OVJEK I VOZILO

KORALJI

Crveno zlato Sredozemlja

Bez stresa za upravljaËem

NAUTIKA

smart kao medij

Otac Liborio - brod s duπom umjetnika

TEHNOLO©KI NOVITETI

Kad godina stane u Ëetiri sekunde

VIJESTI

MARKETIN©KI NOVITETI

NERETVANSKI MARATON LA–A

GASTRONOMIJA - SOL

Kristali civilizacije

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Vrijeme

tiskara@gipa.hr

NAKLADA

68 70

C-klasa karavan - Visoki C

tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

NOVA PONUDA IZ EUROLINEA

Od listopada i vozila s lagera

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

U znaku Ëiste buduÊnosti

NOVI JEEP CHEROKEE

Klasa za sebe

S T R A S T

U V O D N I K

Kad priËa izgubi okus i rijeËi zanijeme

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

R U J A N

2 0 0 7

U uvodnim rijeËima, iz broja u broj, æelimo podcrtati s koliko ljubavi i uredniËke brige pripremamo tekstovne i slikovne priloge namijenjene naπim Ëitateljima. Uvijek nas raduje podsjetiti vas na neπto πto smo proteklih mjeseci doæivjeli zajedno, a sretni smo kada vas moæemo obavijestiti i o nekim novim projektima koji su pred nama, a u Ëijim Êete dobrim rezultatima uæivati upravo vi. Na prvoj stranici jesenjeg broja S T R A S T I, do samo prije nekoliko dana namjeravali smo vam joπ jednom spomenuti naπ veliki humanitarni koncert Ëije smo se njeænosti prisjeÊali ovoga ljeta i zbog toga se osjeÊali ispunjeno i dobro, planirali smo neπto viπe reÊi i o naπim novim centrima, o velikom sajmu u Frankfurtu, o naπem servisu Ëiji se dobar glas pronio i u koji se dolazi iz cijele Europe. Æeljeli smo zapisati naπu vjeru da ste u rujan uπli odmoreni i s mirisom lavande zaostalim u dubini vaπih dlanova, planirali smo stvoriti poËetnu atmosferu iz koje bi joπ toplije potekle dvije nadasve zanimljive teme koje smo za vas odabrali - jedna o soli, druga o koraljima. Meutim, na samom kraju kolovoza priËa je izgubila svoj okus. Svako se slovo, u samo jednom trenutku, predstavilo neprimjerenim. Zamiπljene rijeËi zanijemile su i odustale. Na radnom je stolu ostala samo razglednica upuÊena nam s Kornata dva tjedna prije. Sve ono πto smo godinama izgovarali o prelijepim tim prostorima, kao sjeÊanje ili kao ponos za kojim Ëeznu mnogi, pretvorilo se u nevjericu, bol i nepristajanje. Tri rijeËi sklopljene u sintagmu krajolika nedodirljive Ëudesnosti u munjevitom trenutku poËele su se Ëitati kao krajolik velike tragedije. Mladost stasalu uz more i vodu odnio je plamen. „»uvaj se sine mora“, govorile su djeËacima majke. A onda kad im je more bilo najpotrebnije, da njime zaustave smrt, ono im nije moglo priÊi. Nakon nesreÊe viπe niπta nije isto. Muπkarci i mladiÊi meu njima viπe nam ne mogu reÊi jesu li i oni Ëuli priËu o zlarinskim koraljima, jesu li voljeli stihove Vesne Parun, jesu li se i njihove djevojke krasile i lijeËile tom istinskom crvenom ljepotom. Oni ne mogu govoriti nama, ali mi moæemo kazivati o njima pamteÊi im lica i razumijevajuÊi tugu njihovih bliænjih.

S T R A S T

Dr. Dieter Zetche predstavio je javnosti put u buduÊnost u reæiji Mercedes-Benza

U znaku Ëiste buduÊnosti Pod motom „Road to the Future“ Mercedes-Benz i smart predstavili su 19 novih modela, a izmeu njih Ëak sedam s hibridnim pogonom, koji su ekoloπki prvaci u svom segmentu Foto Ivica TOMIΔ

Ove godine glavni su noviteti bili ispod lima: Mercedes-Benz je na frankfurtskom salonu automobila, najveÊem na svijetu, otkrio niz ekonomiËnih i ekoloπki prihvatljivih modela koji Êe bez ikakve sumnje promijeniti buduÊnost automobilizma. Od 19 noviteta Ëak je sedam, iz pet razliËitih serija, s hibridnim pogonom dok su brojni modeli dobili Bluetec sustav kontrole emisije πtetnih plinova koji je veÊ uspjeπno lansiran u SAD-u. Prvi europski model s Bluetec tehnologijom bit Êe E 300 Bluetec, najekonomiËnija poslovna limuzina u svijetu koja s potroπnjom od 7,3 litre dizela na 100 kilometara zadovoljava ekoloπku normu EU5, a ulazi u prodaju u prosincu. Slijedit Êe veÊ iz SAD-a poznati E 320 Bluetec, a isti Êe motor (V6 s 211 KS i 540 R U J A N

2 0 0 7

Nm okretnog momenta) imati i modeli iz serija R, ML i GL koji Êe time postati prvi SUV-ovi πto zadovoljavaju ameriËku ekoloπku normu BIN5, odnosno buduÊu europsku EU6. Naime, njihova Êe potroπnja u kombiniranom ciklusu biti tek neπto veÊa od osam litara goriva. Tek za podsjeÊanje, Bluetec tehnologija kombinacija je modifikacija na motoru (posebni injektori, preraeni turbopunjaË, recirkulacija ispuπnih plinova…) te nekoliko katalitiËkih konvertora i filtara Ëestica gdje se neznatno gubi na snazi, ali zadræava se okretni moment i postiæe niska potroπnja uz veoma Ëiste ispuπne plinove. Takoer, u Frankfurtu je najavljeno kako Êe Bluetec tehnologiju dobiti i nova C-klasa: 2009. godine u prodaju Êe doÊi C 250 Bluetec

sa 2,2-litrenim motorom snaænim 204 KS s 480 Nm okretnog momenta koji Êe ubrzavati do 100 km/h za svega 7,9 sekundi, a troπiti gotovo nevjerojatnih 4,9 litara nafte na 100 kilometara. E-klasa dobila je i benzinski motor s izravnim ubrizgavanjem druge generacije: E 350 CGI ima V6 motor s inovativnim sustavom sagorijevanja goriva koji u odnosu na klasiËan motor istog obujma nudi 20 KS (292 KS) i 15 Nm (365 Nm) viπe snage uz 10 posto manju potroπnju koja iznosi svega 8,7 litara na 100 kilometara u kombiniranom ciklusu. Isti Êe se motor, koji E-klasu do 100 km/h ubrzava za svega 6,8 sekundi, poËeti ugraivati i u model CLS. SljedeÊa senzacionalna frankfurtska najava

S T R A S T

uvoenje je hibridnih modela 2009. godine. Prvi Êe model biti ML 450 Hybrid koji Êe kao pogonsku grupu kombinirati V6 benzinski motor s 279 KS te dva elektromotora, svaki snage 61 KS πto kombinirano Ëini snagu od Ëak 321 KS - sve to uz prosjeËnu potroπnju od svega 7,7 litara benzina na 100 km. Ovaj model, primjerice u gradskim uvjetima, moæe voziti samo s pomoÊu elektromotora. Gotovo u isto vrijeme predstavit Êe se S 400 Hybrid kod kojeg Êe isti benzinski V6 motor kao i u ML 450 Hybrid biti kombiniran s elektromotorom snage 20 KS. Velika Êe limuzina uz sprint do 100 km/h za 7,9 sekundi i limitiranu brzinu od 250 km/h u prosjeku troπiti 7,9 litara na 100 kilometara πto Êe ovaj model uËiniti najπtedljivijom luksuznom benzinskom limuzinom na svijetu. U S-klasi elektromotor sluæi kao podrπka benzinskom motoru (starter i dinamo) te istodobno poboljπava performanse i reducira potroπnju. KonaËno, za 2010. godinu najavljeni su i hibridi u kojima se pogon elektromotorima kombinira s Bluetec dizelima: u modelu E 300 Bluetec Hybrid motor obujma svega 2,2 litre razvijat Êe 204 KS i 480 Nm, a uz pomoÊ

I karavan izvedba C-klase dobila je Ëisti Bluetec dizel

Snaga prekrivena bijelim - AMG aduti posebno su doπli do izraæaja u bljeπtavilu bijele boje S T R A S T

S T R A S T

F 700 - luksuzna krstarica sutraπnjice Posebno mjesto na veliËanstveno izloæbenom prostoru Mercedes-Benza imao je prototip luksuzne krstarice buduÊnosti naziva F 700. To vozilo pokazuje i dokazuje kako jedan automobil ujedno moæe biti visokih performansi i izvanredne udobnosti, te prilagoen okoliπu i iznimno πtedljiv. DugaËak pet metara i 18 centimetara F 700 pokreÊe ËetverocilindriËni motor Diesotto tehnologije obujma svega 1,8 litara koji, zahvaljujuÊi turbopunjaËu, razvija Ëak 238 KS i okretni moment od 400 Nm. Uparen s hibridnim modulom snaga se motora poveÊava na 258 KS, dok je potroπnja gotovo nevjerojatna - tek 5,3 litre benzina na 100 kilometara. Jednako su zadivljujuÊe i performanse, pogotovo podatak o ubrzanju: 7,5 sekundi do 100 kilometara na sat. Uglavnom, to su osobine koje bi imao automobil s trolitrenim V6 motorom. Meutim, nije samo pogonski agregat poseban: automobil je opremljen posebnim Pre-Scan ovjesom koji anticipira stanje na cesti i neravnine te ih kompenzira ËineÊi udobnost voænje takvom da se, figurativno, usporeuje s „leteÊim R U J A N

2 0 0 7

tepihom“. Inovativan je i sustav kontrole sekundarnih funkcija automobila nazvan Servo-HMI pomoÊu kojeg vozaË dijalogom koristi usluge virtualnog asistenta. Dizajn je automobila napravljen tehnologijom nazvanom „Aqua Dynamic“ koja transformira savrπenstvo linija iz prirode, primjerice onu riba, u automobil-

ski dizajn. Osim ljepote i aerodinamike, taj dizajn omoguÊuje i iznimnu prostranost za putnike u kabini. Iako kraÊi od aktualne S-klase, F 700 ima Ëak 28,5 cm duæi meuosovinski razmak (345 cm). Interijer je iznimno prostran i fleksibilno koncipiran, a rabljeni su samo prirodni materijali poput koæe i pluta.

S T R A S T

U Frankfurtu je prvi put predstavljen i novi smart u BRABUSOVU odijelu

hibridne tehnologije snaga Êe se poveÊati za 20 KS, a okretni moment na Ëak 560 Nm. To Êe omoguÊiti performanse 6-cilindriËnog motora uz potroπnju od samo 5,1 litre na 100 kilometara. Ista Êe se pogonska grupa staviti i u S-klasu, a godinu dana poslije (2011.) u C-klasu. Godine 2010. Mercedes-Benz Êe u serijsku proizvodnju, objavljeno je u Frankfurtu, uvesti i prvi automobil s Êelijama goriva B-klasu F-Cell. Elektromotor tog revolucionarnog automobila bit Êe iz nove generacije, kompaktniji i snaæniji te pogodan za svakodnevnu uporabu. U tehniËkom se smislu naslanja na prototip F 600 Hygenius, ali je znatno efikasniji, manji i daje 40 posto viπe snage. ToËnije, razvija 136 KS i 320 Nm uz potroπnju koja odgovara utroπku od 2,9 litara dizelskoga goriva na 100 kilometara. Za kraj pregleda Mercedesovih noviteta iz Frankfurta vratit Êemo se u bliæu buduÊnost: veÊ u prosincu na træiπte izlazi superπtedljiva izvedba karavanske verzije C-klase imena C 220 CDI. Snaga je motora 170 KS, ubrzanje do 100 km/h traje samo 8,9 sekundi, a potroπnja je 6,1 litra dizela na 100 km. »ak litru manje troπit Êe limuzina C 200 CDI koja stiæe na træiπte poËetkom sljedeÊe godine, dok Êe od ljeta biti dostupna i verzija B-klase koju pogoni prirodni plin.

Hibridi u malom pakiranju smart je na IAA-u u Frankfurtu predstavio Ëak tri razliËita hibridna rjeπenja svog modela fortwo, koja su veÊ sada dostupna i na træiπtu. Dva su modela utemeljena na sustavu nazvanom micro hybrid drive. RijeË je o tehnologiji koja automatski, bez utjecaja vozaËa, iskljuËuje motor u trenucima kada njegov rad nije potreban: primjerice na semaforima ili tijekom stajanja u gradskoj guævi. Motor se aktivira jednostavno pritiskom na gas i reagira u djeliÊu sekunde. Na taj se naËin ionako niska potroπnja benzinskog modela sa 71 KS smanjila s prosjeËnih 4,7 na 4,3 litre na 100 kilometara, dok dizelska cdi verzija umjesto dosadaπnje 3,3 litre troπi svega 2,9 litara nafte na 100 kilometara. VeÊ sada ulicama Londona vozi sto testnih smartova fortwo ed koji umjesto klasiËnog motora imaju elektromotor s permanentnim magnetom snage 41 KS te okretnim momentom od 140 Nm. S jednim punjenjem baterije automobil ima radijus kretanja od 115 kilometara πto je potpuno dostatno za voænju gradom. Dr. Klaus Maier, potpredsjednik Mercedes Car Groupa predstavio je najËiπÊi automobil danaπnjice

S T R A S T

Atraktivan nastup svjetskog noviteta - Dodge Journey

Europska premijera za novi Cherokee

S T R A S T

Dodge Journey zvijezda Chrysler Grupe Grupa Chrysler imala je u Frankfurtu nekoliko zanimljivih svjetskih ili europskih premijera. Prvi je put u Europi prikazan novi Chrysler Grand Voyager (o kojem smo opπirno pisali u proπlom broju Strasti) kod kojeg kao posebnost valja izdvojiti jedinstveni sustav sjedenja Swivel ’n Go: sjedala u drugom redu mogu se okretati za 180 stupnjeva tako da putnici u njima mogu sjediti nasuprot onima u treÊem redu (moguÊa je i ugradnja stoliÊa izmeu dva reda), a treÊi se red sjedala moæe elektriËnim putem sklopiti Ëime se dobiva veliki utovarni prostor. Novi je Grand Voyager opremljen svim najmodernijim sustavima za aktivnu i pasivnu sigurnost πto ga Ëini jednim od najsigurnijih automobila u segmentu, a u smislu motorizacije za hrvatsko je træiπte posebno zanimljiv moÊan 2,8-litarski dizel. Lagano je redizajniran i hit u Crhyslerovoj ponudi - 300C u limuzinskoj i karavanskoj verziji. Promjene na eksterijeru ograniËene su tek na osvjeæavanje s manjim promjenama na prednjoj maski i straænjim svjetlima, dok su veÊe promjene vidljive u interijeru: nov je izgled ploËe s instrumentima, materijali su joπ finiji i ugodniji na dodir, dostupan je novi glazbeni sustav tvrtke Boston Acoustics te sjajni MyGig sustav za zabavu, informiranje i navigaciju. U sastavu serijske opreme sada su i prednje te straænje zraËne zavjese. U tehnoloπkom smislu izdvajamo tek V8 mo-

Larry Lyons, potpredsjednik Chryslera, predstavio je u Frankfurtu novitete ameriËke tvrtke R U J A N

2 0 0 7

Prvi put na Starom kontinentu i Chryslerov Grand Voyager

tor s moguÊnoπÊu automatskog iskljuËivanja cilindara u trenucima manjeg optereÊenja motora πto znatno reducira potroπnju. Jeep je imao europsku premijeru potpuno novog Cherokeeja te redizajniranog Grand Cherokeeja. Kako te modele opseæno predstavljamo u ovom izdanju Strasti, recimo tek da oba nude viπe inovativne tehnologije, znatno elegantniju unutraπnjost i vanjπtinu, poboljπane motore te mnogo detalja koji Jeep Ëine premium izborom u klasi SUV-a. Svjetska je premijera Chrysler Grupe novi Dodge Journey. RijeË je o pravom crossover vozilu koje uspjeπno kombinira praktiËnost jednovolumena, moguÊnosti SUV-a i efikasnost osobnog automobila. Jedinstvenog snaænog i miπiËavog dizajna, koji karakterizira sve automobile marke Dodge, Journey se istiËe prostranim i komfornim interijerom s fleksibilnim sustavom sjedenja pri Ëemu je moguÊ odabir konfiguracije za pet putnika i velikim prtljaænim prostorom, odnosno za sedam osoba. Za opravdavanje statusa obiteljskog automobila Dodge je odluËio automobil opremiti svim moguÊim sustavima aktivne i pasivne zaπtite, ukljuËujuÊi i ESP koji je u sastavu serijske opreme te kameru za voænju unarag. Automobil Êe na europsko træiπte doÊi sredinom sljedeÊe godine opremljen klasiËnom ponudom motora s Chryslerovih polica.

M E R C E D E S - B E N Z

S najveÊim prtljaænim prostorom u klasi T-model nove C-klase uspjeπno spaja praktiËnost s elegancijom i sportom

Kompromis koji sve zadovoljava - to su moderni karavani, a takva je i nova T-verzija Mercedes-Benzove C-klase. Ona kombinira tradicionalne vrijednosti limuzine kao πto su sigurnost, agilnost i komfor sa znatno praktiËnijim i svestranijim interijerom. Prtljaænik C-klase obujma 1500 litara najveÊi je u segmentu, a mnogi detalji opravdavaju tvrdnju kako se radi o automobilu premium klase. Primjerice, velika se prtljaæna vrata elegan-

tno otvaraju elektriËnim putem, tek laganim pritiskom na gumb. U standardnom je postavu prtljaænik novog T-modela obujma velikoduπnih 485 litara (146 litara viπe nego u dosadaπnjem modelu), a volumen se poveÊava djelomiËnim (1/3, odnosno 2/3) ili potpunim preklapanjem straænje klupe kada iznosi veÊ spomenutih 1500 litara. Prtljaænik je iznimno pravilnog oblika te moæe primiti, primjerice, kocku

obujma 827 litara. Ili, bolje reËeno, Ëak Ëetiri torbe za golf ukljuËujuÊi njihova kolica. Joπ je jedan podatak o prostranosti poseban: u automobilu se bez problema mogu transportirati predmeti dugaËki do 180, a πiroki do 140 centimetara! Sve ostalo kod T-modela C-klase gotovo je identiËno „klasiËnoj“ C-klasi. Visoka je razina sigurnosti zajamËena inovacijama kao πto su Pre-Safe sustav ili inteligentan sustav S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Visoki C

svjetala, a na izbor stoji πiroka paleta motora koja se proteæe od πtedljivog 200 CDI koji uz potroπnju od 6,6 l/100 km i spremnik goriva obujma 66 litara ima autonomiju veÊu od 1000 kilometara pa do snaænog C 350 koji razvija Ëak 272 KS, a serijski se nudi sa 7GTRONIC mjenjaËem. Takoer, u ponudi su tri paketa opreme - Classic, Elegance i Avantgarde - od kojih se posljednja razlikuje po izgledu prednjeg kraja na kojem je trokraka R U J A N

2 0 0 7

zvijezda integrirana u hladnjak baπ kao i kod svih ostalih sportskih mercedesa. Svaki je karavan C-klase standardno opremljen paketom Agility Control πto sadræi amortizere koji se automatski prilagoavaju situaciji u voænji (prilikom standardne voænje omoguÊavaju komfor, a pri dinamiËnoj se voænji ukruÊuju za poveÊanje stabilnosti), πest posto izravniji upravljaË te ruËni mjenjaË sa πest stupnjeva prijenosa posebno kratkog hoda ruËice. Na-

ravno, kao opcija je dostupan i AMG paket koji uz sportski, 15 mm spuπteni ovjes nudi i kotaËe od lake legure promjera 17 cola. Kompromisa nije bilo ni kada je rijeË o komforu: T-model prvi je u klasi koji, kao opciju, nudi trozonski klima-ureaj. Naravno, na listi je opcija modela koji Êe na træiπte pristiÊi veÊ potkraj rujna uz stakleni panoramski krov te tri vrhunska sustava za zabavu i informiranje.

M E R C E D E S - B E N Z

Kad najbolji postaje joπ bolji 300 SEL iz 1971. godine

AMG, Mercedes-Benzov odjel koji serijske modele pretvara u tehnoloπka remek-djela iznimnih performansi, proslavio je 40. godiπnjicu djelovanja

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

UËiniti Mercedes-Benzov automobil joπ boljim moæe se samo na jedan naËin: podvrgnuti ga tretmanu AMG-a. Od 1999. godine ta je tvrtka u sastavu koncerna Daimler, a danas 750 njezinih djelatnika radi na proizvodnji Ëak 18 modela s AMG-ovim znakom - prepoznatljivih i cijenjenih πirom svijeta. Meutim, veza je Mercedesa i AMG-a mnogo duæa - uspjeπno traje veÊ Ëetiri desetljeÊa iako je na poËetku bilo teπko predvidjeti na koji Êe se naËin tvrtka razvijati. Hans Werner Aufrecht i Erhard Melcher osnovali su kompaniju 1. lipnja 1967. godine, a poËetna su slova njihovih prezimena - zajedno s prvim slovom Grossaspacha, Aufrechtova rodnog mjesta Ëinila i ime kompanije. Dva su Ëovjeka u starom mlinu u selu Burgstallu radila iskljuËivo na konstrukciji motora za trkaÊe automobile, s naglaskom na modelima Mercedes-Benz 300 SE koje su pripremali za europsko prvenstvo turistiËkih automobila. Njihov je talent ubrzo bio nagraen: 300 SEL 6.8 AMG osvojio je 1971. godine drugo mjesto u utrci 24 sata Spa u Belgiji, pobijedivπi u svojoj klasi. Meutim, gotovo istodobno poËeo je trend prerade luksuznih automobila, a AMG se pokazao kao idealan partner Mercedes-Benzu: njihovo ugledno ime dokazano u automobilskom sportu, vrhunska tehnologija i kvaliteta rada bili su razlozima πto je sve viπe Mercedesovih automobila kretalo na doradu u smjeru Burgstalla, a od 1976. godine i Affalterbacha u kojem je otvoren novi pogon. Ipak, kao prekretnicu u razvoju tvrtke moæemo izdvojiti 1982. godinu kada je AMG lansirao svoju verziju Mercedes-Benza 190. Taj je model privukao potpuno nove kupce i proπirio AMG-ovo ime i izvan krugova klijenata kojima su prioritet bile performanse njihova automobila. Istodobno, AMG je uspjeπno koraËao stazama slave na automobilistiËkim utrkama. Na prestiænim utrkama njemaËkog prvenstva turistiËkih automobila, DTM, osvojeno je Ëak pet momËadskih naslova, a legendarni su vozaËi Bernd Schneider, Gary Paffett i Klaus Ludwig osvojili Ëak osam pojedinaËnih naslova. ©toviπe, Schneider je bio i pobjednik prvog ITC (International Touring Car Championship) prvenstva, a peterostruki DTM prvak i sada brani boje AMG-a za upravljaËem nove C-klase. Tvrtka se dokazala i na FIA-inu GT prvenstvu: prvi je naslov 1997. godine osvojio Bernd Schneider u CLK-GTR-u, a njegov su uspjeh ponovili Klaus Ludwig i Ricardo Zonta. Godine 1985. AMG je narastao na viπe od 100 zaposlenih, otvorena je i druga tvornica, a R U J A N

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

ime je tvrtke postalo sinonim za ostvarivanje Ëak i najekstremnijih æelja klijenata od kojih su mnogi bili poznata lica iz svijeta sporta, filma, glazbe ili biznisa. Pet godina poslije tvrtka je potpisala poseban ugovor o suradnji s Daimler-Benzom koji je omoguÊio da se AMG-ova vozila prodaju i servisiraju preko mreæe ovlaπtenih Mercedesovih prodavatelja i servisera. Tako poveÊana potraænja uvjetovala je i otvaranje treÊe tvornice, dok je broj zaposlenih narastao na viπe od Ëetiri stotine.

©toviπe, 1993. predstavljeni Mercedes-Benz C 36 AMG bio je u potpunosti djelo zajedniËkog rada struËnjaka Mercedesa i AMG-a πto je oznaËilo poËetak nove ere tvrtke koja je prije samo 25 godina bila automehaniËarska radionica s dva zaposlenika. Napokon, 1999. godine AMG je preπao u stopostotno vlasniπtvo Daimlera, a novoosnovana tvrtka Mercedes-AMG dobila je moguÊnost potpunog iskoriπtenja svih resursa velike meunarodne kompanije. AMG je odgovoran za dizajn, ae-

Model 190 iz 1982. godine Legendarni SL 55 iz 1991.

MB C 36 AMG iz 1993. godine

Za najzahtjevnije Zadovoljiti individualne ukuse najzahtjevnijih kupaca zadaÊa je AMG Performance Studija, otvorenog 2006. godine. Taj studio razvija i proizvodi specijalne serije AMG-ovih vozila u ekskluzivnim brojkama. U ponudi su tri linije - Signature Series, Black Series i Editions koje se izdvajaju posebnim detaljima opreme ugraenim po æeljama kupaca. Posljednji je u nizu takvih modela SLK 55 AMG Black Series opremljen 400 KS snaænim V8 motorom koji je posebno olakπan te upotpunjen mnogim detaljima koji su do sada bili rezervirani samo za trkaÊe automobile. Osim toga, Performance Studio zadovoljava i posebne æelje: na automobilima se rade posebne modifikacije vezane uz ovjes, koËnice, dimenzije guma i kotaËa, ugradnju zatvaraËa diferencijala, ureenje interijera i sliËno.

Popularni E 50 AMG iz 1996.

Atraktivni ML 63 AMG

Novi E 63 AMG

rodinamiku, izgled interijera, motore, ovjes, koËnice i elektroniku modela koji nose njegov znak, ali i za marketing i prodajne aktivnosti πirom svijeta. Iako su performanse bit marke, one kod AMG-a znaËe viπe od brzine i ubrzanja. Primjerice, svi se motori rade ruËno i zadovoljavajuÊi najviπe standarde kvalitete. Svaki je automobil primjer uzorne upravljivosti, stabilnosti te vrhunskih voznih performansi. Naravno, vozila sa znakom AMG-a prepoznatljiva su i po dizajnu, kako vanjπtine tako i unutraπnjosti, te specifiËna po Ëinjenici da i nakon prerade ostaju punovrijedni mercedesi u smislu praktiËnosti, uporabljivosti te superiorne kvalitete. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes-Benz C 63 AMG Vrsta motora: Obujam: Provrt x hod: Snaga: Okretni moment: Kompresija: Prijenos: Meuosovinski razmak: Trag kotaËa: Duæina: ©irina: Visina: Krug okretanja: Prtljaænik: Masa: Spremnik goriva: Ubrzanje 0-100 km/h: Najviπa brzina:

8/V, 4 ventila po cilindru 6208 ccm 102.2 x 94.6 mm 336/457 kW/KS pri 6800 okr./min. 600 Nm pri 5000 okr./min. 11.3 : 1 AMG Speedshift plus 7G-TRONIC 2765 mm 1568/1525 mm 4725 mm 1795 mm 1438 mm 10.8 m 475 l 1730 kg 66 l 4.5 s 250 km/h

C-klasa na kvadrat Zadovoljiti krajnosti uvijek je teæak i Ëesto nezahvalan zadatak. Osim kada je rijeË o Mercedes-Benzu AMG, a novi je C 63 krunski dokaz toj tvrdnji. Izvana izraæajan, ali decentan te apsolutno funkcionalan kao i svaki drugi model ovog proljeÊa predstavljene nove generacije C-klase, C 63 svojim se karakteristi-

kama moæe usporediti s najboljim sportskim automobilima svijeta. Perjanica kompletne C-klase dobila je, prije svega, agregat koji je po mnogoËemu najbolji u svijetu: 6,3-litreni V8 koji razvija Ëak 457 KS (svjetski rekord za serijske atmosferske motore te arhitekture) i 600 Nm okret-

nog momenta. Taj izniman motor automobilu omoguÊuje performanse iz snova: sprint do sto kilometara na sat za svega Ëetiri i pol sekunde te munjevito ubrzanje do elektronski ograniËenih 250 kilometara na sat. Meutim, C 63 AMG ima i viπe od nevjerojatnog motora: tu je poseban sportski ovjes koji omoguÊuje S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Pola godine nakon uvoenja nove C-klase model je dobio i svoju perjanicu: C 63 AMG s 457 KS snaænim V8 motorom

izvanrednu agilnost, AMG sportski sustav upravljanja u kojem se stupanj osjetljivosti upravljaËa mijenja ovisno o brzini te novi trostupanjski ESP sustav za odræavanje stabilnosti. Vaænost je ovog modela i simboliËna: 1993. godine C 36 AMG bio je prvi model koji R U J A N

2 0 0 7

su zajedniËki razvijali struËnjaci Mercedesa i AMG-a. Stoga se u razvoju nove generacije modela niπta nije prepuπtalo sluËaju. RuËno raeni impresivni motor iznimnog zvuka Ëija svaka konjska snaga nosi tek 3,6 kilograma mase automobila i koji razvija viπe od 500 njutnmetara okretnog momenta u πirokom

rasponu okretaja od 2000 pa sve do 6250 u minuti samo je najatraktivniji dio ovog vrhunskog sportsko-luksuznog paketa. Enormnu snagu na cestu prenosi posebno prilagoen mjenjaË 7G-TRONIC s tri reæima rada: sportskim, komfornim te manualnim u kojem vozaË sam bira stupnjeve prijenosa

M E R C E D E S - B E N Z

putem papuËica postavljenih iza upravljaËa. Veoma je zanimljiva funkcija automatskog meugasa prilikom mijenjanja stupnjeva prijenosa na dolje πto ne samo da poveÊava emocionalnu dimenziju voænje nego i pozitivno utjeËe na stabilnost automobila prilikom koËenja ispred jakih zavoja. Redizajnirana prednja osovina s 35 milimetara πirim tragom daje dodatnu stabilnost u zavojima te poboljπava preciznost upravljanja. Brzina kojom vozaË moæe ulaziti u zavoje uistinu je dojmljiva. Nova je kinematika znatno poboljπala i osjeÊaj za upravljaËem - on je iznimno izravan, a funkcija promjene osjetlji-

vosti ovisno o brzini omoguÊuje lakoÊu uporabe Ëak i kada se automobil ne vozi dinamiËno, veÊ lagano - primjerice u gradskim uvjetima. Preraena je i multilink straænja osovina s 12 mm πirim tragom, a kako bi se uspjeπno nosili sa snagom, svi su mehaniËki dijelovi ovjesa posebno ojaËani. InaËe, u standardnoj su ponudi kotaËi promjera 18 cola koji se po æelji mogu zamijeniti onima veÊih dimenzija. Efikasne koËnice jedna su od najvaænijih znaËajki svakog sportskog automobila, pa tako i modela C 63. Prednji diskovi promjera 360 mm imaju na Ëeljusti πest klipova, a straænji tek 30 mm manji diskovi Ëetverokli-

nom sportskom reæimu rada sustav dopuπta odreeni stupanj pod i predupravljanja πto vozaËu omoguÊuje potpuno zadovoljstvo kontrole nad automobilom. Naravno, postoji i moguÊnost potpunog iskljuËenja ESP-a, ali se, kao posljednja mjera sigurnosti, pritiskom na papuËicu koËnice sustav ukljuËuje, a automobil odræava na cesti Ëak i prilikom najriziËnijih manevara. Modele sa znaËkom AMG-a uvijek karakterizira i decentan, ali atraktivan dizajn koji izvrsno kombinira elegantne i sportske stilske detalje. Takav se stil nastavlja i u interijeru automobila u kojem se nalaze i jedinstvena

pna klijeπta. KoËnice su iznimno osjetljive te otporne na zamor Ëak i nakon uËestalih uzastopnih jakih koËenja. Naravno, njihova je funkcija i odræavanje stabilnosti automobila putem sustava ESP koji je posebno konfiguriran za ovaj model. Naime, u osnovnoj postavci sustav na klasiËan naËin odræava stabilnost koËeÊi pojedine kotaËe i reducirajuÊi okretni moment motora u trenutku kada se detektira gubitak stabilnosti. Meutim, u poseb-

sportska sjedala s integriranim naslonima za glavu. Vrhunska se oprema automobila - kako u smislu sigurnosti, tako i komfora - podrazumijeva. Novi Êe Mercedes-Benz C 63 AMG u salone stiÊi poËetkom 2008. godine, a veÊ sada nema sumnje da Êe postati jedinstveni automobil i idealan model za ulazak u prestiæni svijet vozaËa Mercedes-Benzovih modela s AMG-ovim logotipom. S T R A S T

S T R A S T

VIP INTERVJU - Vojko Obersnel, gradonaËelnik Rijeke

Rijeku su ljudi suviπe dugo doæivljavali iskljuËivo kao luku. Rijeka je mnogo viπe od toga i to smo odluËili pokazati. Novi plan razvoja grada ukljuËuje i snaænije usmjerenje prema turizmu, ali i prema visokom obrazovanju. Time, dakako, ne umanjujemo vaænost luËke djelatnosti kao jedne od najvaænijih gospodarskih djelatnosti naπega grada, istiËe u razgovoru za Strast rijeËki gradonaËelnik Vojko Obersnel S T R A S T

S T R A S T

Rijeka kao grad znanosti i turizma

Rijeka je viπe od luke i po mnogoËemu je upravo srediπte Primorsko-goranske æupanije, drugi grad u Hrvatskoj. Grad koji posljednjih desetak godina ima kontinuitet u razvoju, ali ima i kontinuitet u upravljanju. Naime, oËito prepoznavπi Ëinjenicu da gradska vlast mnogo toga vraÊa graanima, veÊ treÊi mandat zaredom Rijeku vodi gradonaËelnik Vojko Obersnel, πto je viπe nego dovoljan razlog za razgovor. R U J A N

2 0 0 7

Ulaganja u prometnu infrastrukturu u Rijeci vidljiva su kao i pojaËano ulaganje u poboljπanje voznog parka javnoga gradskog prijevozniËkog poduzeÊa. Moæete li detaljnije raπËlaniti aktivnosti poduzete na poboljπanju kvalitete, sigurnosti… graana Rijeke? - UnatoË svemu poduzetom, promet i prometnice jedno su od pitanja koja su najviπe optereÊivala Rijeku i RijeËane. Zbog toga smo se u naπem posljednjem Ëetverogodiπnjem planu ponajviπe posvetili upravo tim problemima i pokrenuli investicijski ciklus vrijedan oko 300 milijuna kuna. U sklopu te priËe koja za cilj ima olakπati prometnu situaciju nalazi se izgradnja dviju velikih garaæa s oko 1300 parkiraliπnih mjesta. Prva i veÊa bit Êe izgraena u sklopu novog autobusnog kolodvora Zapadna Æabica s oko 1000 mjesta, a druga kapaciteta 250-300 vozila na mjestu sadaπnje garaæe Autotransa. Osim rjeπavanja problema prometa u mirovanju, Rijeci i RijeËanima iznimno je bitno rijeπiti i probleme vezane uz promet koji se kreÊe. Zbog svog poloæaja izmeu mora i zalea, gotovo svi koji prolaze s jednog na drugi kraj grada moraju preko centra. Tako se u srediπtu grada nae i do 60.000 vozila dnevno. Cilj je doradama u prometnoj mreæi olakπati situaciju te potaknuti razvoj odreenih dijelova grada. Jedan od projekata u zapadnom dijelu grada - u SrdoËima je izgradnja gradske sabirne ceste 233 koja povezuje Zamet s Kastvom i omoguÊuje normalnu komunikaciju u dijelu grada u kojem je trenutaËno najintenzivnija izgradnja. Nadalje, takoer na zapadu Rijeke tu je æupanijska cesta koja spaja Rujevicu i Viπkovo, πto olakπava prilaz gradu i ukljuËivanje na rijeËku zaobilaznicu. Osim toga, izgradnjom te prometnice otvaraju se brojne moguÊnosti u zoni Rujevica kao moæda posljednjoj zoni za intenzivniji razvoj u stanogradnji, poslovnim prostorima,

sportsko-rekreacijskim sadræajima… U fazi su realizacije i projekt izgradnje rotora “Parkovi” u ©kurinju koji Êe dodatno poboljπati protoËnost prometa te u istoËnom dijelu grada izgradnja tunelskog prikljuËka na cestu D404, koji povezuje novootvoreni polivalentni trgovaËki centar i Veæicu. PraktiËno svi Êe projekti biti izgraeni i financirani posredstvom trgovaËkog druπtva Rijeka promet koje je u stopostotnom vlasniπtvu Grada Rijeke, a naËini financiranja razlikuju se od primjera do primjera i ukljuËuju izdavanje komercijalnih zapisa, javno-privatno partnerstvo, lizing… Planirate li, moæda, prema uzoru na neke europske metropole, financijskim mjerama odnosno naplatom voænje po centru, umanjiti pritisak na srediπte grada? - Ne. Tako neπto uopÊe nije u planu. Naime, zbog spomenutog specifiËnog poloæaja grada, time bismo zapravo kaznili sve RijeËane, a to nam ni u kojem sluËaju nije namjera. U poboljπanje prometne slike u srediπtu, kao i ekoloπke slike grada, krenuli smo drugim pravcem - poveÊanjem kvalitete javnoga gradskog prijevoza. U posljednje tri godine nabavili smo 65 novih autobusa. Time je prosjeËna starost voznog parka Autotroleja svedena na 10-ak godina, πto je standard i razvijenijih zemalja EU-a. No, æelja nam je da i dalje unapreujemo javni gradski prijevoz i to kako kvalitetom, tako i funkcionalnoπÊu. Tako je uz nabavu novih autobusa, koja nije zavrπena, zapoËet i projekt razvoja sustava automatskog upravljanja prometom uz pomoÊ kojega bi vozila javnoga gradskog prijevoza imala prednost na semaforiziranim raskriæjima. U tri godine postavili smo optiËke kabele i nove semafore, a sada traje implementiranje sustava u autobusima i oËekujemo da bi do kraja iduÊe godine cijeli sustav bio funkcionalan.

S T R A S T

Novi terminali rijeËke Luke uskoro Êe prihvaÊati najveÊe brodove

Koji su bili razlozi za nabavu novih, a ne rabljenih vozila kao πto je to bio sluËaj s nekim drugim gradovima u Hrvatskoj? - Glavni problem Autotroleja bio je dotrajalost i starost voznog parka, pa rabljenim vozilima ne bismo postigli æeljeni uËinak. Nabava novih vozila u startu je moæda neπto skuplja, ali su troπkovi zbog manje potroπnje, osiguranja, odræavanja… mnogo manji nego kod rabljenih vozila. Osim toga, ne manje vaæan je i ekoloπki moment. Sva nabavljena vozila udovoljavaju najstroæim normama o zaπtiti okoliπa, a nama je i to iznimno vaæno. Upravo smo stoga dodatno rjeπavanje prometnih problema Rijeke i RijeËana potraæili i u izradi lake gradske æeljeznice. Doduπe, rijeË je o poËetnoj fazi projekta koji se moæe realizirati samo u suradnji s Hrvatskim æeljeznicama. Kad struka odradi svoje, krenuli bismo u postupnu izgradnju koja bi povezala ©krljevo preko centra s Matuljima, pri Ëemu bi grad rijeπio infrastrukturu, a HÆ bi

morao rijeπiti nabavu odgovarajuÊih vlakova. Nedvojbena je Ëinjenica da Rijeka jaËa u turistiËkom smislu. Koje su mjere pridonijele takvom trendu i πto dalje? - Rijeka je kroz svoju povijest i u svim dræavama kroz koje je proπla razvijana kao industrijski grad. Bilo je tu mnogo metalne industrije koja je u posljednjih 15 godina gotovo potpuno nestala. Zbog toga je morala uslijediti odreena transformacija gospodarstva. Osim luËke djelatnosti te svakako brodogradnje Rijeka je morala pronaÊi i nove smjernice kako bi imala odræivi razvoj. Stoga je naπa odluka bila potaknuti razvoj usluænih djelatnosti pa je razvoj gradskog turizma bio jedna od perspektiva. Pri tome nismo zamiπljali klasiËni turizam veÊ, prije svega, Rijeku kao odrediπte za povijesni, kulturni, shopping… turizam. U tom smislu naπ grad ima dobre pretpostavke za razvoj jer se nalazi u jednoj od najjaËih turistiËkih regija, a to su potvrdile i brojke. S T R A S T

S T R A S T

Gradski dio luke uskoro oËekuju novi sadræaji - marina, hoteli...

Mnogim poticajnim mjerama gradske su vlasti pokuπale stvoriti klimu koja pogoduje takvom tipu turizma - obogaÊivanje noÊnog æivota, kulturne i muzejske ponude, poticanje brojnih uliËnih i sliËnih dogaanja, festivala, stvaranjem trgovaËkih centara i zona… Kao prvi grad u Hrvatskoj, a prema uzoru na europske i svjetske metropole, uveli smo posebni katni turistiËki autobus koji kruænom trosatnom voænjom povezuje Rijeku i Opatiju pruæajuÊi turistima moguÊnost da se za 70 kuna dobro upoznaju s povijeπÊu i znamenitostima naπega grada i regije. Uz vodiËe koji na dvije lokacije - na Trsatu i u srediπtu - predvode pjeπaËke ture, tu je i tonski zapis na 10 svjetskih jezika. Rijeka je joπ jednom kandidat za organizaciju Mediteranskih igara. ©to je tu novo i πto stoji iza cijele te ideje? - Istina je da smo se i Ëetvrti put kandidirali, a æelja da budemo domaÊini vezana je uz po-

kretanje joπ jednog razvojnog ciklusa, jer je to joπ jedan dodatni Ëinitelj koji moæe pomoÊi realizaciji prometnih, ali i ostalih Rijeci vaænih objekata. Sada smo u prednosti utoliko πto su neki objekti koji su nam nedostajali, a vaæni su za same igre, pred dovrπetkom ili su u visokoj razvojnoj fazi. Primjerice, kompleks bazena na Kantridi koji Êe biti u funkciji veÊ sredinom iduÊe godine i u studenom 2008. ugostit Êe Europsko prvenstvo u plivanju, zatim je tu i sveuËiliπni kampus koji se gradi, a koji bi mogao posluæiti kao Mediteransko selo za natjecatelje… Sada smo u intenzivnoj fazi lobiranja i obilaska nacionalnih olimpijskih odbora predstavljajuÊi prednosti Rijeke, a glavna nam je referencija Ëinjenica da Êemo mnoge objekte imati dovrπene i u funkciji i prije 2013. kada bismo mogli ugostiti sportaπe Mediterana. Za nas bi Mediteranske igre znaËile mnogo - angaæirao bi se velik broj mladih, doæivjeli bismo joπ jednu

medijsku promociju, aktivirali potencijale koji su moæda joπ i prikriveni i zavrtjeli joπ jedan razvojni ciklus. Spomenuli ste sveuËiliπni kampus. ZnaËi li to joπ jedan strateπki zaokret prema razvoju znanosti? - Teπko je uopÊe govoriti o razvoju bez razvoja znanosti i tehnologije. A razvoja znanosti i tehnologije nema bez znanja. Stoga S T R A S T

S T R A S T

djelatnost i od toga ne moæemo ni ne æelimo pobjeÊi. Meutim, luku danas treba sagledati i promiπljati u neπto drukËijem kontekstu nego dosad. Ono u Ëemu smo uspjeli jest pronaÊi pravi kompromis izmeu interesa grada, luËke uprave i operatora. »injenica je da Rijeka i dalje ima golem potencijal u kontejnerskom prometu. U dvije godine poslovanja, promet je i veÊi nego u najboljim predratnim godinama, a interes operatora opravdava daljnji razvoj. Meutim, za daljnji razvoj nuæno je micanje luke iz srediπta grada te pronalaæenje naËina za razvoj na novoj lokaciji πto se i Ëini izradom novih dokova sposobnih za prihvat brodova golemog gaza… Kada je o srediπtu grada rijeË, novi luËki dio, novi waterfront je u projektu, a dovrπenje u iduÊih nekoliko godina trebalo bi gradu ponuditi nove sadræaje od marine, hotela, shopping podruËja, zabavnih sadræaja i svega onoga πto zbog sadaπnjih gospodarskih sadræaja nije bilo moguÊe imati. Meutim, s lukom i Rijekom problem nije samo na nama. Naæalost, u ovih nekoliko dræava u kojima je Rijeka bivala, naπ je grad uvijek oznaËen kao glavna luka, a da u infrastrukturnom pogledu nikad nije niπta uËinjeno da bi se to i pokazalo na dræavnoj razini. Evo tek sad se dovrπava i iduÊe bi godine Rijeka napokon mogla biti povezana s unutraπnjoπÊu punim profilom autoceste, a ovaj je pravac prema svim prometnim pokazateljima najoptereÊeniji u dræavi. Sadaπnjoj zaobilaznici nuæno treba drugi trak, ali potrebna je i prava obilaznica Rijeke od graniËnih prijelaza preko Grobnika do Æute Lokve. Osim vaænosti za razvoj rijeËke luke ove prometnice koje moraju biti rijeπene na dræavnoj razini vaæne su i za daljnji razvoj turizma jer znamo da oko 60 posto motoriziranih turista u Hrvatsku ulazi upravo iz Slovenije preko graniËnih prijelaza Rupa i Pasjak.

je ulaganje u znanje, πkolovanje i poticanje πkolovanja za nas predstavljalo obavezu. Rijeka je sveuËiliπni grad, ali su kapaciteti ograniËeni. Stvaranjem, odnosno gradnjom kampusa kao mjesta koje ujedinjuje sve ili veÊinu fakulteta te nudi i smjeπtajne kapacitete, diæemo sustav visokog obrazovanja u naπem gradu na jednu novu razinu. Dosad su mnogi odlazili iz Rijeke u potrazi za znanjem, a dovrπenjem ovog projekta imat Êemo R U J A N

2 0 0 7

preduvjet da mnogi poËnu dolaziti u Rijeku kako bi se obrazovali. Tada moæemo razgovarati o daljnjem znanstvenom i tehnoloπkom razvoju Rijeke. Vratimo li se malo u sadaπnjost, nezaobilazno je pitanje rijeËke luke. Godinama problem, luka sada poËinje disati punim pluÊima i razvijati se. Odakle promjena? - Rijeka je tradicionalno vezana uz luËku

I za kraj? - Za kraj treba reÊi da Rijeka ima fantastiËnu poziciju koja joj je i najveÊi potencijal u daljnjem razvoju. U krugu od 200 kilometara su i Zagreb i Ljubljana, u dosegu od 500 kilometara su Budimpeπta, BeË, München…, a izgradnjom mreæe autocesta to postaju veoma kratke relacije kako u gospodarskom smislu tako i za jedan urbani oblik turizma. Daljnji rad na povezivanju, primjerice nizinskom prugom, samo je dodatni poticaj razvoju. Stoga je naπa obaveza kao gradske uprave iskoristiti taj potencijal na dobrobit graana Rijeke i cijele Hrvatske.

S T R A S T

Puπtena u promet 32 nova autobusa KD-a Autotrolej Vozni park Komunalnog druπtva Autotrolej bogatiji je za 32 nova autobusa vrijedna 46,4 milijuna kuna od kojih je dvanaest Mercedesovih zglobnih niskopodnih namijenjeno gradskom prijevozu putnika. Nabavom autobusa prosjeËna starost voznog parka Autotroleja smanjuje se na oko 10 godina, a korisnicima se pruæa kvalitetniji javni gradski prijevoz Impresivan je bio konvoj na sveËanosti puπtanja u promet novih autobusa u Rijeci predvoen Mercedesovom zvijezdom. Probna voænja poËela je na stajaliπtu prigradskih autobusa na Delti, odakle su 32 autobusa zapoËela voænju srediπtem grada. RijeË je o dvanaest zglobnih niskopodnih i dvadeset solo srednjopodnih autobusa Ëija je ukupna cijena 46,4 milijuna kuna nabavljenih putem kredita Privredne banke Zagreb d.d., a sredstva za otplatu kredita osigurana su namjenskim poveÊanjem cijena prijevoza za prosjeËno deset posto od 1. sijeËnja 2007. godine. Osim predstavnika Autotroleja predvoenih direktorom Δirilom JuriπiÊem, sveËanosti su prisustovali suvlasnici komunalnog druπtva, rijeËki gradonaËelnik sa suradnicima i ostali predstavnici gradova i opÊina suvlasnika Autotroleja, a nazoËili su i predstavnici dobavljaËa autobusa, generalni direktor tvrtke EUROline iz Zagreba Paul Kennedy te direktor tvrtke MAN Importer Hrvatska iz Zagreba Bogdan Tihava. GradonaËelnik je istaknuo kako je ovo prvi put da se autobusi nabavljaju sredstvima osiguranim iz namjenskog dijela karte. “Æelio bih se ovom prilikom zahvaliti korisnicima javnoga gradskog prijevoza, buduÊi da je upravo iz cijene usluge i dijela poreza koji plaÊaju gra ani obnovljen vozni park, prije svega u interesu korisnika, kako bi im se pruæila πto kvalitetnija i komfornija usluga,” kazao je Obersnel, napomenuvπi kako Êe Grad Rijeka u suradnji s Autotrolejem i ostalim suvlasnicima nastojati i dalje nabavljati nove autobuse, kako bi se prosjeËna starost vozila spustila ispod deset godina.

Direktor Autotroleja JuriπiÊ istaknuo je kako je smanjivanjem prosjeËne starosti autobusa s 13,05 godina u 2006. godini na sadaπnjih 10,4 godine Rijeka dosegla europske standarde, buduÊi da se prosjeËna starost vozila na ulicama srednje Europe kreÊe od 9 do 12 godina. Kako je veÊ objavljeno na potpisivanju ugovora s dobavljaËima, vozni park obnovljen je autobusima marki MAN i Mercedes, buduÊi da su tvrtka EUROline za 12 zglobnih niskopodnih autobusa i tvrtka MAN Importer Hrvatska za 20 solo srednjopodnih autobusa na javnom natjeËaju za nabavu vozila ponudile najpovoljnije cijene. Novost na rijeËkim ulicama jest dvanaest zglobnih niskopodnih autobusa koji su namijenjeni gradskom prijevozu putnika, buduÊi da Êe sada i graani u odmaklim godinama moÊi jednostavnije ulaziti u autobuse. Radi se o autobusima marke Mercedes-Benz Citaro 0530 G s Ëetverim vratima, motorom snage 220 kW, automatskim mjenjaËem tipa Voith, displejem odrediπta i kapacitetom za 166 putnika. U posljednje tri godine Autotrolej je vozni park obnovio sa 66 novih vozila ukupne vrijednosti veÊe od 82 milijuna kuna. Radi se o 42 solo autobusa, 18 zglobnih autobusa, 5 minibusa i jednom katnom autobusu, odnosno prvom turistiËkom “double deckeru” koji od lipnja turiste vozi od Opatije do Rijeke i obratno. GradonaËelnik Obersnel naglasio je kako je u protekle tri godine obnovljeno pedeset posto voznog parka, dodavπi kako se takvim ulaganjem moæe pohvaliti rijetko koja tvrtka koja se bavi javnim gradskim prijevozom. S T R A S T

S T R A S T

Δiril JuriπiÊ , direktor Autotroleja, obratio se nazoËnima

“U protekle tri godine obnovljeno je 50 posto voznog parka” - gradonaËelnik Rijeke Vojko Obersnel

R U J A N

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

Truck Pur BIC Event 2007

Sve na jednome mjestu DaimerChrysler i Branchen Informations Center iz tvornice Wörth u suradnji s partnerima za izradu nadogradnji organizirali su sredinom rujna za kupce prezentaciju svoga bogatog proizvodnog programa. Pravi poligon za predstavljanje viπe od 170 kamiona najrazliËitijih konfiguracija na osnovi modela Atego, Axor, Actros, Unimog, Econic i Mitsubishi Fuso Canter bio je ADAC-ov centar sigurnosti u Hanoveru. Kompleks veliËine 24 hektara omoguÊio je pregled, praktiËnu prezentaciju i

testiranje u realnim uvjetima svih vienih vozila, a predstavljene su i svakodnevne djelatnosti BIC-a poput Profi treninga ekonomiËne i sigurne voænje za vozaËe, pruæanja tehniËkih informacija kupcima i obuke mehaniËara. Na stazi koja simulira razliËite uvjete na cesti poput leda ili mokrog kolnika prezentiran je naËin najefikasnije uporabe sigurnosnih sustava ABS, ASR, BA i ESP. Posebno je istaknut novi ABA sustav (Active Brake Assist) koji uz pomoÊ senzora na

prednjem dijelu Actrosa prepoznaje opasnost od naleta na vozilo ispred, o Ëemu upozorava vozaËa zvuËnim i vizualnim putem. U sluËaju izostanka reakcije vozaËa ABA sustav automatski zaustavlja vozilo uz ukljuËenje alarmnih æmigavaca te svjetlosnih i zvuËnih signala. Fascinatne moguÊnosti vozila iz graevinskog programa te programa Unimog moglo se iskuπati na posebnom dijelu poligona u zahtjevnoj off-road voænji. Veoma πiroka ponuda Mercedes-Benzovih S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Snaæan, nezadræiv i jedinstven - Mercedes-Benzov Actros Black Edition

Viπe od 170 razliËitih vozila i nadogradnji bilo je na raspolaganju kupcima sredinom rujna na ADAC-ovom poligonu u Hanoveru. Mercedes-Benz i partneri odluËili su pokazati πto sve mogu ponuditi te pruæiti moguÊnost svima da se i u voænji uvjere u najnovija tehniËka dostignuÊa

Piπe Draæen ZE»EVIΔ

kamiona obuhvaÊa viπe od 17.000 razliËitih konfiguracija, no ona ne bi bila moguÊa bez bliske suradnje s proizvoaËima nadogradnji. Mercedes-Benz Trucks surauje s oko 390 nadograditelja koji imaju status kvalificiranog partnera, a njih 70-ero ima i poseban status glavnoga dobavljaËa. Oni s proizvoaËem i dobavljaËima vozila tvore zatvoreni krug osiguravajuÊi kupcima izbor idealne konfiguracije, uspjeπnu suradnju vozila i nadogradnje kao i servisiranje uz originalne rezervne diR U J A N

2 0 0 7

jelove. VeÊina glavnih dobavljaËa predstavila se na ovom dogaanju, nazvanom Truck Pur 2007, i to u nekoliko tematskih cjelina podijeljenih prema namjeni: prijevoz lako kvarljive robe, prijevoz piÊa, prijevoz tekuÊih tereta, prijevoz rasutih tereta, prijevoz na dugim relacijama, kontejnerski prijevoz, dostava, specijalni prijevoz teπkih i velikih tereta, prijevoz automobila, komunalna vozila, graevinska vozila, πumarska vozila za prijevoz trupaca, furgon vozila te vozila za catering zrakoplova. Poseban naglasak ovogodiπnje manifestacije bila je na razliËitim rjeπenjima EMS-kompozicija duljine 25,25 m i najveÊe dopuπtene mase 60 tona. Kako bi se kupcima maksimalno olakπao odabir idealne konfiguracije vozila, pokrenut

je BM informacijski portal koji sadræi podatke za viπe od 17 tisuÊa razliËitih vozila. Tu su ukljuËene sve inaËice podvozja i kabina, dimenzije i moguÊi razmaci osovina, performanse motora s dijagramima, moguÊnosti montaæe, nadogradnje uz moguÊnost kontakta s Mercedesovim struËnjacima e-mailom, telefonom i faksom. Takoer, kupcima na raspolaganju stoje i mnogobrojne postprodajne usluge. Sustav Fleetboard putem interneta omoguÊuje stalnu izmjenu podataka izmeu vozaËa, vozila i tvrtke. CharterWay smanjuje administrativne poslove i troπkove. Mercedes-Service Card omoguÊuje plaÊanje servisnih usluga diljem europske servisne mreæe koja ukljuËuje 24-satnu mobilnu servisnu uslugu pozivom na broj 00800

M E R C E D E S - B E N Z

Atego se izvrsno snalazi i na aerodromima kao vozilo cateringa Mercedesovi kamioni mogu prihvatiti i najzahtjevnije graditeljske nadgradnje poput ove pumpe za beton

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Kupci su mogli vidjeti i kako se ispravno koristiti ABS, ASR, BA i ESP sustavom Poseban naglasak ovogodiπnje manifestacije bio je na razliËitim rjeπenjima EMS-kompozicija duljine 25,25 m i najveÊe dopuπtene mase 60 tona

17777777. Truck-Store brine se o postprodaji vozila uz jamstvo kvalitete rabljenih vozila te o raznim moguÊnostima financiranja. Na kraju, tu je i svakodnevna dobava originalnih rezervnih dijelova te MercedesBenz Truck Collection koji omoguÊuje doradu R U J A N

2 0 0 7

vozila u smislu dizajna, kvalitete i funkcionalnosti, profesionalne odjevne predmete, torbe, minijaturne modele kamiona... Mercedes-Benz je danas vodeÊi proizvoaË kamiona s godiπnjom proizvodnjom veÊom od 100.000 vozila u tvornicama

Wörth (NjemaËka) i Akasaray (Turska) i s træiπnim udjelom iznad 20 posto. Ove brojke ne ukljuËuju laka dostavna vozila kao πto su Vito ili Sprinter kao ni novo vozilo u europskoj ponudi DaimlerChryslera - Mitsubishi Fuso Canter. Ponuda Mercedes-Benz kamiona zapoËinje 6-tonskim modelom Atego, a zavrπava Ëetveroosovinskim Actrosom SLT za teπke terete do 250 tona. VeÊ i najmanji Atego krasi velika prilagodljivost najrazliËitijim namjenama. Iako je u osnovnim izvedbama to prije svega okretno, kompaktno, pouzdano i praktiËno dostavno vozilo s niskim podvozjem Atego moæe biti i trostrani kiper s pogonom na sve kotaËe sposoban za svladavanje najzahtjevnijih terena. Njegovo podvozje izraeno je od materijala koji osiguravaju veliku ËvrstoÊu uz minimalnu masu, zaπtiÊeno je protiv korozije katalitiËkim postupkom i prilagoeno je za instaliranje razliËitih nadogradnji. Srednja moguÊnost u segmentu 18 do 26 tona je Axor i to najËeπÊe kao dostavni kamion, tegljaË, kiper ili mikser za beton. Najteæi Actros ispunjava najveÊe zahtjeve korisnika kao tegljaË s 4x2 ili 6x2 pogonom, graevinsko vozilo s tri ili Ëetiri osovine ili vozilo za specijalne terete s Ëetiri osovine do 250 tona. Prilagodljivo podvozje izraeno iz profila 7,8 ili 9,5 mm omoguÊuje razliËite meuosovinske razmake 3300-6000 mm. Posebna inaËica Actros Low-Liner za visine vozila s teretom do tri metra u suradnji s hipoidnom straænjom osovinom HL 6 prilagoenog prijenosnog omjera ostvaruje osobit uËinak prijevoza s malom potroπnjom goriva. Klasa je za sebe i Econic koji je u poËetku zamiπljen kao komunalno vozilo najËeπÊe namijenjen odvozu smeÊa. Niska kabina izraena po ugledu na niskopodne gradske autobuse postala je u meuvremenu poæeljna i na drugim poslovima koji zahtijevaju Ëeste ulaske i izlaske iz vozila uglavnom u lokalnom prometu. Zbog toga se ponuda Econica u suradnji s nadograditeljima sve viπe πiri, motori zadovoljavaju zahtjevnu EEV ekoloπku normu, a u razvoju je i pogon alternativnim gorivima poput prirodnog stlaËenog plina. Mercedes Truck Pur BIC Event 2007. omoguÊio je prikaz bogatog proizvodnog programa kupcima i ne moæe se usporediti s klasiËnom sajamskom priredbom. Susret s raznolikom ponudom u realnim uvjetima uz struËnu potporu zaista je jedinstven i zasluæuje prerasti u tradiciju. Kupcima je, pak, cijele godine na raspolaganju Branchen Informations Center u sklopu tvornice u Wörthu.

M E R C E D E S - B E N Z

Træiπna kretanja u Europi i u Hrvatskoj uvjetovala su i promjenu poslovne politike odjela gospodarskih vozila u EUROlineu. O d listopada Êe na lageru stalno biti na raspolaganju viπe od 35 vozila - tegljaËa i kipera

GOSPODARSKA VOZILA

Kako sada stvari stoje, ova Êe godina za sve proizvoaËe, odnosno njihove predstavnike u Hrvatskoj biti najbolja godina do sada. “Træiπne procjene upuÊuju na to da bi do kraja godine na naπem træiπtu moglo biti prodano oko 1800 novih kamiona, πto je u odnosu na proπlu godinu poveÊanje od gotovo 30 posto. Takav trend nije samo kod nas, veÊ u cijeloj Europi i mogao bi se nastaviti”, istiËe Mladen Kolossa, direktor prodaje gospodarskih vozila. Prema njegovim rijeËima, u Hrvatskoj je tomu pogodovala blaga zima koja je omoguÊila kontinuitet graevinskih radova, a graevinarstvo gura cijelo gospodarstvo naprijed. Stoga je doπlo do velikog porasta interesa za gospodarska vozila. “Osim toga, Ëinjenica je da na træiπtu nema dovoljno rabljenih kamiona. Naime, neke bliskoistoËne zemlje i Indija praktiËno su povukle sve πto

Od listopada i se povuÊi dalo iz Europe, πto je poËelo dizati cijene rabljenim vozilima. Rabljeni su se po cijeni pribliæili novima i kupci su se u takvoj situaciji ipak odluËivali za nova vozila. AnalitiËari smatraju da Êe se takav trend nastaviti iduÊih tri do pet godina i jasno je da smo morali poduzeti odreene mjere”, naglaπava Kolossa. Naime, i sami proizvoaËi zbog poveÊane potraænje, vozila radije plasiraju na razvijenija i bogatija træiπta na kojima mogu postiÊi viπe cijene, pa su kvote za kamione po narudæbi ograniËene i teπko promjenjive. “Takve promjene na træiπtu i æelja da kupcima uvijek pruæimo najbolju moguÊu uslugu potaknuli su nas na formiranje lagera vozila na kojem Êe uvijek biti najmanje tridesetak tipskih vozila i to tegljaËa 1844 LS te trostranih kipera 3344 K, odnosno 4144 K. Lager poËinje funkcionirati od listopada i do sijeËnja Êemo ga stalno dopunjavati vozilima

Mladen Kolossa, direktor prodaje gospodarskih vozila, najavljuje agresivniji træiπni nastup

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Unikati za najam Novost iz odjela gospodarskih vozila svakako je i ponuda najma unikatnih vozila Actrosa iz serije Black Edition. To su unikatna vozila kakvih je napravljeno samo 350 za cijeli svijet, a u EUROlineu su dva. RijeË je o posebno opremljenim Actrosima 1861 s V8 motorima najveÊe snage 612 KS, koji od opreme imaju sve s popisa pa i viπe od toga. Za tim unikatnim kamionima koji su bili zaduæeni za prijevoz EUROline Racing Teama i prije je bilo potraænje buduÊi da su ih mnogi htjeli unajmiti ili izloæiti na specijaliziranim sajmovima ili posebnim dogaanjima u regiji, a sada Êe svoje æelje moÊi i ostvariti.

vozila s lagera ©tedljiva voænja uz Actros U suradnji s tvrtkom Marani, Ëija su temeljna djelatnost vozaËki treninzi - od baznih do specijaliziranih, EUROlineov odjel gospodarskih vozila opremio je jedan Actros posebnim mjernim ureajima koji omoguÊavaju praÊenje ekonomiËnosti voænje. Tako opremljen Actros bit Êe polaziπte za πkolovanje vozaËa brojnih hrvatskih prijevozniËkih tvrtki koje Êe moÊi i na praktiËnim primjerima nauËiti kako najekonomiËnije iskoristiti moguÊnosti svoga kamiona. Naime, ovisno o vozaËkim navikama, stilovima… uvelike variraju troπkovi vezani uz odræavanje i potroπnju goriva. ©kolovanjem vozaËa postiæe se i pravilno koriπtenje moguÊnosti vozila, Ëime prijevoznici dodatno poveÊavaju isplativost svog ulaganja u Mercedesove kamione. R U J A N

2 0 0 7

kako bismo kupcima mogli odmah i isporuËiti kupljeno”, rekao je Kolossa istaknuvπi kako “zbog dobre procjene træiπta EUROline joπ uvijek ima neπto od kvota, tako da moæe udovoljiti i kupcima s posebnim narudæbama.” Prema procjenama, ove bi godine EUROline na træiπte trebao plasirati oko 420 vozila nosivosti veÊe od 7,5 tona, a 2008. oko 500 vozila. Planira se i dodatno ekipiranje prodajnog tima kako bi se moglo udovoljiti poveÊanoj træiπnoj potraænji. “JaËanje turizma poveÊat Êe potraænju u dostavnom segmentu, a Ëinjenica je da hrvatski meunarodni prijevoznici, æele li spremno doËekati konkurenciju iz EU-a, moraju pojaËati, modernizirati i poveÊati svoje flote. Usporedimo li situaciju u nas sa zemljama iz regije, kod nas je u ukupnoj prodaji udio vozila za meunarodne transporte ispod prosjeka spomenutih zemalja”, zakljuËio je Kolossa.

M E R C E D E S - B E N Z

FORMULA 1 VN MONZE

Foto: Hans-Peter Gaukler i Dijana ©utalo

Formula 1 jedinstveni je sport: spoj je to atrakcije, vrhunske tehnologije i glamura koji veÊ desetljeÊima oduπevljava stotine milijuna ljudi πirom svijeta. Meutim, i ovdje se iza sjajne fasade nalaze samo ljudi - talentirani, sposobni i emotivni. Upoznati ih i vidjeti kako rade posao Ëijem rezultatu svjedoËi javnost cijelog svijeta posebno je iskustvo. Poziv iz Mercedes-Benza bio je jedan od onih koji se nipoπto ne smiju odbiti: provesti vikend na Velikoj nagradi Italije u Monzi kao Ëlan slavne momËadi McLaren Mercedes. Iako je Monza veÊ tradicionalno Ferrarijevo gnijezdo, McLaren Mercedes se pobrinuo da i tamo, baπ kao i na svim drugim utrkama, ima svoj topli dom: Brand Centre. RijeË je o jedinstvenoj montaænoj zgradi s tri kata, R U J A N

2 0 0 7

McLarenova strast u Ferrarijevu gnijezdu Bojana Kennedy, EUROlineova direktorica Mercedes-Benza i smarta, i Dijana ©utalo, EUROlineova PR menadæerica, bile su posebne goπÊe MercedesBenza na ovogodiπnjoj Velikoj nagradi Italije u Monzi. Ekskluzivno za Strast piπu o svom prvom iskustvu „velikog cirkusa“. U Monzi su se osobno uvjerile u to da uz savrπenu organizaciju moæe iÊi i maksimalni zanos

M E R C E D E S - B E N Z

Fernando Alonso pobjedniËki je pjenuπac odmah podijelio s mehaniËarima

πirokoj 18, dubokoj 14 i visokoj gotovo deset metara, koju na svaku utrku za Veliku nagradu dovozi konvoj od 17 πlepera. Kompletna se struktura od aluminija i stakla podigne za 48 sati i postaje srediπte svih zbivanja u momËadi McLaren. Iako se sve momËadi trude na svakoj utrci priuπtiti najbolji dom

svojim vozaËima, cijeloj momËadi i gostima, sjediπta ostalih momËadi nisu ni blizu McLarenovom. Pri tome ne mislimo samo na prostranost i vrhunski dizajn, veÊ njihovu savrπenu usklaenost s najnovijim tehnologijama. Baπ kao πto je to savrπeno “uglazbljeno” i u bolidu. No, krenimo redom. U prizemlju se nalaze restoran i bar, ured za odnose s javnoπÊu, soba za audiovizualnu opremu te prostor za relaksaciju oba pilota. Tamo se i ugoπÊuju novinari te organiziraju tiskovne konferencije... Na prvom je katu otvoreni prostor rezerviran za VIP goste i Ëlanove momËadi. Tu su i uredi Rona Dennisa i Norberta Hauga te uredi marketinπkog odjela McLarena i Vodafona. Takoer, na tom se katu nalaze i sobe za sastanke. KonaËno, na treÊem katu nalaze se prostorije dijela momËadi koja se bavi iskljuËivo utrkom, a koji ne ukljuËuje samo sluæbene prostorije, veÊ i one za njihov odmor i relaksaciju. Teπko je vjerovati, ali ova „de luxe“ montaæna zgrada, koja na svakoj lokaciji “æivi” maksimalno Ëetiri dana, ima Ëak i lift. Baπ kao i svi drugi Ëlanovi momËadi, i mi smo ondje provele veÊinu naπeg vikenda. Usto, imale smo posebnu sreÊu πto nam je domaÊinom bio glasoviti fotograf Hans-Peter Gaukler, Ëovjek kojem su otvorena sva vrata i koji vrlo dobro osobno poznaje najvaænije ljude momËadi McLaren Mercedes. Da komplet-

na momËad funkcionira poput najpreciznijeg πvicarskog sata, neπto je o Ëemu se priËa, πto si svatko pokuπava doËarati, a upravo to je jedna od najfascinantnijih Ëinjenica s kojomsmo se odmah suoËile i Ëiji je dojam duboko promijenio naπe poimanje ovog velikog poslovnog pothvata zvanog Formula 1. Na TV ekranima vidimo tek djeliÊ momËadi koja ima Ëak 135 Ëlanova i u kojoj svatko, do u detalje toËno zna πto mu je zadatak i obnaπa ga s nevjerojatnom preciznoπÊu. Svoj obol dobroj atmosferi i smanjenju stresa daju doslovno svi: glavni Êe kuhar, tako, sa zadovoljstvom πefove momËadi oduπeviti pripremajuÊi im najomiljenija jela - Nijemcima njemaËke specijalitete, Britancima ono πto oni vole, a πto bismo mi teπko nazvali specijalitetima... Posebno je zanimljivo u samom boksu, odnosno garaæi. Ona je Ëista poput apoteke, a svaki je mehaniËar zaduæen iskljuËivo za jedan segment i radi ga savrπenom preciznoπÊu. Niπta se ne prepuπta sluËaju, nema zbrke ili panike, svaki kotaËiÊ ovog mehanizma radi svoj posao na najbolji moguÊi naËin. VozaËi momËadi, Fernando Alonso i Lewis Hamilton, unatoË svom zvjezdanom statusu otvoreni su i vrlo simpatiËni mladi ljudi koji plijene svojom hladnokrvnoπÊu. Tako nas je nemalo zaËudilo kako je aktualni prvak svijeta Fernando Alonso, samo nekoliko minuta prije starta utrke, vrlo opuπteno sjedio do nas u Brand Centru pijuckajuÊi limunadu i πaleÊi

Lewis Hamilton imao je veliku potporu: ova je grupa u Monzu doπla iz Velike Britanije S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Iz naπeg fotoalbuma

U druπtvu s dvjema legendama : slavnim Nikijem Laud om i glasovitim njema Ëkim fotografom i velikim prijateljem EUROlinea Hansom-Peterom Gauklerom koji nam je otvorio sva vrata Formule 1

Fernandu Alonsu d onijele smo sre Êu : prvi na treningu, prvi na utrci

Ova z vijez da nema dvije noge , nego Ë etiri kota Ëa : p obje dni Ëki b olid

Lewis Hamilton bio je presretan πto se moæ e slikati s nama

G ost Merce d esa bio je i Luis Figo, najve Êa z vijez da milanskog Intera

R U J A N

2 0 0 7

Norb ert Haug sa z animanjem je prelista o najnoviji broj naπe Strasti

M E R C E D E S - B E N Z

©ef Mercedes Motorsporta Norbert Haug slavio je u druπtvu s ocem Lewisa Hamiltona (dolje)

Ovo je znanost, a ne fikcija, ali bez prave i istinske strasti niπta od ovoga πto Ëinimo ne bi bilo moguÊe. RijeËi su to Rona Dennisa, prvog Ëovjeka momËadi McLaren Mercedes, uoËi utrke koja je njegovim vozaËima donijela dvostruku pobjedu

se sa svojim inæenjerima i ostalim Ëlanovima momËadi. OËekivali smo da Êe svakog trenutka otiÊi u neku prostoriju pripremati se posebnim tehnikama za utrku, ali njemu je oËito najbolja priprema - biti u okruæenju ljudi s kojima mu je ugodno. Iako je Formula 1 veliki biznis, atmosfera nipoπto nije napeta: πtoviπe, vrlo je relaksirajuÊa i prijateljska te smo u nekim trenucima imale osjeÊaj kako sjedimo s dragim nam ljudima u njihovoj dnevnoj sobi. Vjerojatno je i takvo ozraËje zasluæno za Ëinjenicu kako u impresivnoj McLarenovoj zgradi rado borave i mnoge druge zvijezde. Tako je stalni posjetitelj viπestruki svjetski prvak Niki Lauda, a - baπ kao i mi - gost je Mercedesa bio i proslavljeni portugalski nogometaπ Luis Figo koji trenutaËno igra za milanski Inter. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Teπko je i povjerovati kako je ova trokatnica montaæna: s utrke na utrku prevozi je 17 πlepera, a u njoj je sve potrebno za ugodan boravak Ëlanova momËadi, gostiju i novinara. U njoj se odræavaju i tiskovne konferencije, te rukovodi kompletnom utrkom zahvaljujuÊi uporabi najmodernije tehnologije

MomËad McLaren Mercedesa u Monzi je dominirala: naπi su vozaËi bili najbræi na svim treninzima i kvalifikacijama, a utrku su odvozili u suverenom stilu ostvarivπi dvostruku pobjedu. Ipak, mala je sjena na kompletnom vikendu bila afera u kojoj su neki McLarenovi inæenjeri optuæeni za koriπtenje nelegalno prikupljenih podataka. Vjerojatno upravo stoga, pobjeda je - kao najbolji odgovor na optuæbe - primljena vrlo emotivno, a πef momËadi Ron Dennis slavio ju je u suzama. MomËad McLarena veÊ je desetljeÊima, bez obzira na rezultate, poznata kao najorganiziranija u cijeloj Formuli 1 i biti njezin dio barem na jednoj utrci predivno je i jedinstveno iskustvo. Predanost i strast ovih ljudi vidljivi su u svakom detalju i nema dvojbe kako je Mercedes-Benz u McLarenu odabrao pravog partnera. R U J A N

2 0 0 7

Skulptura Juan-Manuela Fangia i njegova Mercedesa toliko je popularna da se u automobilu s radoπÊu fotografiraju Ëak i najzagriæeniji navijaËi Ferrarija

M E R C E D E S - B E N Z

Kako bi postigao glavni cilj svoga sigurnosnog koncepta - izbjeÊi nesreÊe - Mercedes-Benz razvija vozila koja je manje stresno voziti, a opremljena su i najmodernijim sustavima pomoÊi vozaËu. Razvoj je novih tehnologija stalan, ali neke se stvari ne mijenjaju. Sve poËinje i zavrπava na - Ëovjeku. A Ëovjek je podloæan raznim utjecajima i ono πto najlakπe zaboravi ili ono πto najmanje primjeÊuje jest vlastita spremnost, sposobnost koncentracije, odmornost... za voænju. U Mercedesu se veÊ

udobnosti od utjecaja ovjesa, klimatizacije, sjedenja, razine buke… a ukljuËuje i razvoj inteligentnih sustava pomoÊi koji tijekom voænje obavljaju posebne zadatke. Ta mudro kombinirana brojna individualna tehniËka rjeπenja Ëine “DNK” Mercedes-Benza dajuÊi mu neponovljiv i jedinstven karakter. Svako od tih rjeπenja rezultat je viπegodiπnjeg istraæivanja i konstantnog usavrπavanja. Mercedesovi struËnjaci razvili su brojne metode koje im omoguÊavaju objektivnu

u kabini, neprimjereno prozraËivanje, loπa pozicija sjedenja, loπa vidljivost ili neudoban ovjes. Upravo zato, a radi postizanja visokog stupnja fizioloπke sigurnosti, ti su Ëimbenici u srediπtu pozornosti Mercedesovih struËnjaka. Za njih je fizioloπka kondicija mnogo viπe od obiËne fiziËke kondicije i sposobnosti obavljanja zadataka. Njihova definicija ukljuËuje i emocionalne znaËajke kao πto su ukupno raspoloæenje, napetost i motivacija, koji

Izbjegavanje nesreÊe moguÊe je dobrom interakcijom vozaËa i vozila. Na temelju ispitivanja u Mercedesu dokazuju kako je fizioloπka sigurnost preduvjet za sigurnu i opuπtenu voænju, a razvijaju se i sloæeni sustavi prepoznavanja umora za upravljaËem

»OVJEK I VOZILO

Bez stresa za upravljaËem 25 godina bave pojmom nazvanim ‘fizioloπka sigurnost’. Naime, samo vozaË koji je mentalno i fiziËki spreman ima dovoljne “rezerve performansi” kako bi brzo i ispravno reagirao u kritiËnim prometnim situacijama. Mercedesova osobna vozila dizajnirana su tako da odræe, a u odreenim sluËajevima i poboljπaju, vozaËevu fizioloπku kondiciju πto je Ëini ravnopravnim elementom aktivne sigurnosti zajedno s vozaËkom, operativnom i perceptivnom sigurnoπÊu. Fizioloπka sigurnost poËinje s konceptom unutraπnjih dimenzija, ukljuËuje sve aspekte

procjenu razine fizioloπke sigurnosti koju nudi vozilo. To ukljuËuje biljeæenje podataka o brzini vozila, koËenjima i usmjeravanju upravljaËa uz fizioloπka mjerenja tipiËnih pokazatelja stresa meu kojima je najizraæeniji brzina otkucaja srca, odnosno puls. Puls je pouzdan, nesvjesni indikator stresa i moguÊe ga je stalno nadgledati. PoveÊanje broja otkucaja srca mogu uzrokovati razliËiti Ëimbenici - uæurbani raspored, loπe emocionalno stanje, prometno optereÊenje… »imbenici vezani uz samo vozilo takoer imaju veliku ulogu, primjerice visoka razina buke

takoer utjeËu na vozaËevu pripremljenost i sposobnost reagiranja i izvoenja odreenih radnji. Oni su odreeni tijekom psiholoπkih razgovora prije i nakon svake voænje te putem on-line upitnika provedenog u samom vozilu. U intervalima od po pola sata ispitanici su zamoljeni da odgovore na osam pitanja o svom trenutaËnom raspoloæenju, a njihovi se odgovori biljeæe putem ekrana osjetljivog na dodir. To je omoguÊilo znanstvenicima koji se bave fiziologijom da ocjene jesu li stresne situacije zabiljeæene tijekom voænje iskustveno pozitivne (‘eustress’) ili negativne (‘distress’). Naime, S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

takve su spoznaje vaæne buduÊi da fizioloπki podaci poput srËanog ritma istraæivaËima ne mogu reÊi niπta o tipu stimulacije ispitanika ili o vozaËevoj spremnosti na reakciju, a koja se mijenja odreenim podraæajem. Kao πto pokazuju rezultati dugotrajnog testiranja sa S-klasom, inteligentni ukupni dizajn promovira najviπu razinu fizioloπke sigurnosti. ProsjeËan broj otkucaja srca na dvadeset ispitanika bio je ispod onog zabiljeæenog u odgovarajuÊim modelima konkurencije.

se pojavljuju u mozgu vozaËa. Te slike opisuju karakteristiËan uzorak moædanih valova vozaËa na temelju kojih znanstvenici mogu procijeniti koliko je paæljiva osoba tijekom voænje ili pod kakvim je stresom u danom trenutku. Na taj naËin elektroencefalografska mjerenja (EEG) u tzv. alfa podruËju moædanih valova u realnom vremenu otkrivaju koliko je neusredotoËen ili umoran vozaË. Ne manje zanimljivo je pitanje koliko su Ëesto vozaËi izloæeni stresu na temelju speci-

inæenjeri postavili su cilj da mnogobrojne funkcije, kao i njihovu uporabu, uËine kristalno jasnim vozaËu, jamËeÊi time da im te kontrole i funkcije ne skreÊu pozornost s prometne situacije u bilo kojem trenutku. Ispitivanja na autocesti i u vozaËkom simulatoru, u kojem je testirano viπe od sto ispitanika, potvrdila su prednosti novoga nadzornog sustava. Trajanje tipiËne operacije u novoj C-klasi smanjeno je u prosjeku na 44 sekunde ili oko 40 posto manje nego πto je izmjereno trajanje

fiËne situacije u voænji i kakve su moguÊnosti da im se u takvim situacijama pomogne. Prikupljena praktiËna iskustva koriste se u razvoju novih sustava pomoÊi vozaËu. Operativna sigurnost takoer je dio cijelog niza zadataka koji ulaze pod zajedniËki nazivnik aktivne sigurnosti. Naposljetku, jasan raspored upravljaËkih kontrola, prekidaËa, instrumenata i lako shvatljiva struktura menija smanjuju odvlaËenje vozaËeve pozornosti i poveÊavaju sigurnost u voænji. Tijekom razvoja koncepta novih kontrola i ekrana za C, CL i S-klasu, Mercedesovi

prosjeËne operacije u drugim vozilima. Prepoznavanje umora joπ je jedno podruËje vaæno za prevenciju nesreÊa. Cilj je znanstvenika iz Sindelfingena razviti sustav pomoÊi koji na vrijeme prepoznaje znake umora i upozorava vozaËa na to da ne bi trebao nastaviti s voænjom. Razvoj ovog potpuno novog sustava poËeo je prije nekoliko godina mnogim testovima u vozaËkom simulatoru u Berlinu. Nakon toga slijedio je program noÊne voænje autocestama u kojem je do danas sudjelovalo viπe od 250 ispitanika koji su preπli viπe od 400.000 kilometara.

Razina stresa i sposobnost koncentracije biljeæe se u realnom vremenu u realnim prometnim situacijama

Primjerice, u brzoj voænji autocestom prosjek u S-klasi bio je 79,6 otkucaja u minuti πto je i do πest posto (ili pet otkucaja u minuti) manje od zabiljeæenog u ostalim limuzinama te klase. Dodatno, vozaËev stres istraæivan je i uz pomoÊ pokretnog istraæivaËkog laboratorija koji omoguÊava snimanje i biljeæenje elektriËnih impulsa u vozaËevu mozgu pri razliËitim vozaËkim situacijama. Projekt je nazvan Mind-Lab, a njegovo je osnovno naËelo da elektrode postavljene na glavu ispitanika znanstvenicima prikazuju sliku procesa koji R U J A N

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

Prema sluæbenim statistikama, u NjemaËkoj je premorenost uzrokovala oko pola posto svih prometnih nesreÊa s teæim posljedicama. Proπle godine policija je pripisala umoru oko 3000 prometnih nesreÊa ukljuËujuÊi gotovo 1800 nesreÊa s ozlijeenima. StruËnjaci vjeruju da je prava brojka mnogo veÊa. Razne znanstvene studije procjenjuju da se Ëak izmeu 10 i 20 posto teæih prometnih nesreÊa moæe pripisati pospanosti. Prema jednom istraæivanju koje su provela osiguravajuÊa

se rizik sudjelovanja u prometnoj nesreÊi u sluËaju da vozaË vozi umoran poveÊava od Ëetiri do Ëak πest puta. Studija o umoru za upravljaËem provedena u Kanadi utvrdila je da Ëak jedan od pet vozaËa nakratko zadrijema tijekom voænje. Brojnim praktiËnim istraæivanjima koja mogu pouzdano i na vrijeme otkriti vozaËev umor u Mercedesu se bavi velika ekipa inæenjera, kibernetiËara, matematiËara, raËunalnih struËnjaka, psihologa… Jedna

aktivirati alarm ako vozaË u odreenom razdoblju ne pomakne upravljaË. Rezultati ispitivanja koje su inæenjeri dobili upuÊuju na to da promatranje samo individualnih kriterija ne omoguÊava pouzdano otkrivanje umora. Umor je visoko sloæen fenomen koji se moæe oËitavati na mnogo razliËitih naËina. Upravo Êe se zato Mercedes-Benz za otkrivanje umora koristiti velikim brojem razliËitih nadzornih sustava koji ukljuËuju osobni

od tehnika koju razvijaju jest promatranje treptanja. Infracrvena kamera usmjerena u vozaËevu glavu stalno nadzire ritam treptaja omoguÊavajuÊi otkrivanje “mikrospavanja” u sluËaju da kapak ostane spuπten odreeno, unaprijed definirano, razdoblje. To potiËe na reakciju upozoravajuÊeg zvuka u kokpitu koji bi trebao odmah probuditi vozaËa. Kako bi se doπlo do objektivnih pokazatelja umora, rabe se i ostala fizioloπka oËitanja poput EEG-a. Joπ jedna metoda kojom se koriste vezana je uz analizu dinamiËkih podataka o voænji kao πto su podaci o usmjeravanju vozila upravljaËem te o koËenju. Naime, jedan od sustava moæe

vozaËki stil, trajanje putovanja, doba dana te konkretnu prometnu situaciju. Kontinuirano usporeujuÊi te podatke s pohranjenim, iskustvenim vrijednostima sustav Êe moÊi sloæiti individualni vozaËki profil i prema raËunu vjerojatnosti odrediti pokazuje li vozaË prve znakove umora. Krajnji je cilj ovog projekta otkriti postupni prijelaz iz stanja potpune budnosti do umora, odnosno od pune koncentracije do popuπtanja pozornosti te upozoriti vozaËa prije nego πto postane premoren i time uËini ceste manje sigurnima za sebe i ostale sudionike u prometu.

Kako mozak radi u prometu, struËnjacima otkriva elektroencefalogram

druπtva u NjemaËkoj, umor je kriv za jednu od Ëetiriju prometnih nesreÊa sa smrtno stradalima. Tako je moguÊnost pogibije u prometnoj nesreÊi uzrokovanoj umorom i do dva i pol puta veÊa nego kod svih ostalih uzroka prometnih nesreÊa. Te rezultate potvruju i istraæivanja izvan NjemaËke. AmeriËka Uprava za sigurnost prometa na autocestama (NHTSA - National Highway Traffic Safety Administration) procjenjuje da vozaËki umor svake godine uzrokuje viπe od 100.000 prometnih nesreÊa u SAD-u, u kojima pogiba oko 1500 osoba, a oko 70.000 osoba biva ozlijeeno. NHTSA tvrdi da

S T R A S T

S M A R T

smart kao medij

Isporuka prvih 10 automobila tvrtki SmartMedia

KlasiËni su tipovi “outdoor” oglaπavanja, poput jumbo-plakata ili city-lightsa, veÊ uobiËajeni i tako brojni da ih, pokazuju to istraæivanja, ljudi sve manje uoËavaju. Stoga se pronalaze nove metode, a jedna od najnovijih i najatraktivnijih jest kreiranje mobil-

nih oglasnih prostora u kojima glavnu ulogu imaju automobili smart fortwo. Taj je posao u Hrvatskojh pokrenula tvrtka SmartMedia, a njezin direktor Bruno RavliÊ objasnio nam je zaπto su odabrani upravo smartovi: “Istraæivanja velikih svjetskih agencija

dokazuju kako smartovi automobili imaju izniman postotak tzv. vizualnog kontakta. Naime, u gradu od milijun stanovnika oslikani Êe smart fortwo primijetiti barem 14 tisuÊa ljudi, dok najbliæi pratitelji ne mogu ostvariti ni 9000 vizualnih kontakata.” S T R A S T

S M A R T

Niki Lauda najbolji je promotor svog novog biznisa

Marketinπka agencija SmartMedia pokreÊe koncept oglaπavanja putem mobilnog oglasnog prostora, a vidljivost takve reklame osiguravaju automobili smart fortwo Nema dvojbe da je smart urbana ikona koja veÊ samom svojom pojavom plijeni pozornost. Upravo stoga, reklamna poruka na automobilu iznimno je uËinkovita, a zahvaljujuÊi efektivnosti i inovativnosti izravno utjeËe na svijest potroπaËa, a to se podsvjesno projicira R U J A N

2 0 0 7

i na konzumerske navike. “Projekt koji smo zapoËeli u Hrvatskoj nije originalan. Sustav brandiranja automobila smart, koji se kreÊe odreenim rutama po æeljama klijenta, veÊ postoji u Francuskoj, a model rent-a-car brandinga poznat je po Nikiju Laudi koji je

taj posao razvio u Austriji i NjemaËkoj”, kaæe RavliÊ, napominjuÊi kako je odluËio samo kompilirati te dvije izvrsne ideje. Prva ideja, tzv. extreme branding, veÊ je realizirana. U takvom se projektu automobili oslikavaju po æeljama klijenta (partner je

S M A R T

Trener svih trenera kupio fortwo Svoju nevjerojatnu vitalnost i æivahnost duha Miroslav Δiro BlaæeviÊ, najbolji hrvatski trener svih vremena, dokazuje i izborom automobila. Dok ljeti Zagrebom juri na skuteru, u zimskim Êe mjesecima Δirino prijevozno sredstvo biti najbolji gradski automobil na svijetu: smart fortwo. InaËe, meu mnogobrojnim isporukama smarta u posljednje vrijeme izdvajamo i onu tvrtki rent a smart koja se specijalizirala za iznajmljivanje automobila upravo ove marke, a ima poslovnice na otoku BraËu (kod plaæe Zlatni rat) te u Dubrovniku.

SmartMediji tvrtka Vades Folia System), a hostese voze automobile minimalno πest sati na dan po toËno odreenim rutama koje klijent zahtijeva. “Ovim projektom pokrivamo cijelu Hrvatsku, veÊ prema æeljama klijenta odnosno njegovoj ciljnoj publici, a prvi nam je projekt bio vezan za NK Dinamo gdje se reS T R A S T

S M A R T

Prva akcija tvrtke SmartMedia bila je povezana s NK Dinamom

klamirala nogometna utakmica Lige prvaka s Werderom.” Druga je verzija iste ideje Full branding koji se od prvog modela razlikuje po Ëinjenici da se vozila brandiraju i izdaju bez hostesa. Meutim, moæda je i najzanimljiviji dio projekta rent-a-car branding. Naime, posebno bi se brandirana vozila izdavala R U J A N

2 0 0 7

graanima po cijeni od svega 1,99 kuna po danu: Ëinjenica da je klijentov komintent i promotor - najbolja je strana ove ideje. Ovim projektom obuhvatit Êe se gradovi Dubrovnik, Split, Rijeka, Zagreb i Osijek, a otpoËet Êe u bliskoj buduÊnosti. InaËe, ovakav projekt vrlo uspjeπno radi kompanija Nikija Laude s

motom “Jedan dan, jedan euro, jedan smart.” Do kraja godine u floti Êe tvrtke SmartMedia biti 20 automobila smart fortwo, a Boris RavliÊ vjeruje kako je to samo poËetak: “Ako sve bude u skladu s naπim planovima, naπa bi flota trebala imati 300-tinjak automobila. “

S T R A S T

Kad godina stane u 4 sekunde S T R A S T

S T R A S T

FOTO: ARHIVA SLOBODNE DALMACIJE

Ovogodiπnji je jubilarni, deseti po redu maraton neretvanskih laa dokazao kako je rijeË o jedinstvenom spektaklu koji na poseban naËin simbolizira vitalnost ljudi iz neretvanskog kraja

Mnoπtvo je velikih, glasovitih sportskih suparniπtva: izmeu nogometaπa Dinama i Hajduka, Barcelone i madridskog Reala, Boca Juniorsa i River Plate ili Glasgow Celtica i Rangersa. Sjetimo se i rivalstva veslaËa Oxforda i Cambridgea, koπarkaπa Cibone i Zadra ili hokejaπa »eπke i SlovaËke… Meutim, sva su ta rivalstva gotovo smijeπna u usporedbi s rivalstvom mjesta doline Neretve kada se radi o maratonu laa: pobijediti ondje znaËi mnogo viπe od Ëinjenice da si na cilj stigao prvi. Povijest maratona nije duga, ove se godine veslao tek deseti, ali je u tom relativno kratkom razdoblju ta priredba postala poznata πirom Hrvatske te prvorazredni turistiËkosportski spektakl koji privlaËi pozornost cijele zemlje. Pravila su jednostavna: jedanaest veslaËa (deset ih vesla, jedan je u priËuvi) i kormilar u tradicionalnoj neretvanskoj lai moraju πto prije proÊi 22,5 kilometara dugaËak put od MetkoviÊa preko Opuzena do PloËa. U Opuzenu je dopuπtena promjena do πest veslaËa, ali neke momËadi to ne prakticiraju - gubitak je vremena prevelik. Od ove godine lae su svih momËadi identiËne, a radili su ih brodograditelji BakiÊi iz Trogira. Razlog je tomu Ëinjenica πto su na dosadaπnjim maratonima neke momËadi „frizirale“ svoje lae jer i sasvim mala modifikacija moæe imati presudnu vaænosti za konaËni rezultat. VeÊ se u tom detalju vidi ono πto je mnogim gledateljima maratona nepoznato: ozbiljnost kojom se laari pripremaju za ovaj dogaaj, a koja katkad izgleda gotovo bizarno. Naime, nekoliko mjeseci prije maratona (a kod nekih momËadi pola godine, pa i viπe) poËinju treninzi koji se mogu usporediti gotovo s onima olimpijaca. Mnogi muπkarci zanemaruju svoje dotadaπnje hobije, posao, pa Ëesto Ëak i najbliæu obitelj kako bi se πto kvalitetnije pripremili za utrku. U pripremama se koriste sva oruæja: poslovno uspjeπni sumjeπtani ne πtede novca kako bi svojoj R U J A N

2 0 0 7

S T R A S T

Impresivan start 33 lae u MetkoviÊu Do posljednjeg atoma snage: pobjeda je pitanje ponosa

momËadi osigurali optimalne uvjete za trening koji im moæe osigurati borbu za sam vrh. ©toviπe, ove se godine dogodio i senzacionalni „transfer“ u kojem je iz momËadi Rogotina u Komin - kao trener - preπao proslavljeni kanuist Ivan ©abjan, olimpijac iz Atlante 1996. i svjetski prvak u kanuu jednokleku na svjetskom prvenstvu 1997. godine. Glasine govore kako oni najbolji imaju proraËun i od pola milijuna kuna! Meutim, Ëak i s bogatim proraËunom, volja i æelja veslaËa ono je najvaænije. Stanovnici delte Neretve prepriËavaju brojne priËe o supruænicima Ëiji je brak doveden u pitanje zbog muæeve pretjerane zaluenosti laarenjem, o mladiÊima koji trening bez razmiπljanja pretpostavljaju radu na polju ili o brojnim (vrlo pozitivnim) sluËajevima kako su se cigareta odrekli Ëak i najstrastveniji puπaËi, samo da bi imali dovoljno „daha“ odveslati svoju dionicu. U desetogodiπnjoj povijesti maratona laa tri su momËadi upisane zlatnim slovima: RoS T R A S T

Strast CV 1-1 12/8/09 1:03 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

gotin, Komin i Donjani Donji, unatoË Ëinjenici da dvije posljednje momËadi nisu ni sudjelovale na svim maratonima (to su, uz Rogotin, bile i momËadi BaÊine, ©ariÊ Struge, Torcida PloËe te Gusar Komin). Prethodno spomenute momËadi podijelile su izmeu sebe sve pobjede, s tim da je Rogotin do ovogodiπnjeg natjecanja bio slavodobitnikom Ëetiri puta, jednom su pobjedu podijelili s Kominom koji je sam trijumfirao dvaput, a dva je puta najbræa bila laa Donjana Donjih. Te su tri momËadi dominirale i na ovom, jubilarnom maratonu. Doduπe, Kominjani su startali najbræe, ali vodstvo su izgubili veÊ kod Kule Noriske (neπto viπe od pola puta izmeu MetkoviÊa i

NavijaËi lae prate cijelim putem od MetkoviÊa do PloËa dijelom i posebnom kompozicijom Hrvatskih æeljeznica

Ekipa Torcide na prolasku kroz Komin

S T R A S T

Opuzena) kada ih je pretekla silovita momËad Rogotina koja je zapela na startu. Borba se vodila do posljednjih metara: od Opuzena do ulaska u Crnu Rijeku Rogotin je odbio tri kominska napada, joπ jedan tik ispred cilja u Stablini, a niπta Komin nije mogao ni u sprintu u ploËanskoj luci. Uz navijanje mnoπtva Rogotin je do velikog Domagojeva πtita - koji im je kao pobjednicima tri utrke uzastopce pripao u stalno vlasniπtvo - stigao sa samo Ëetiri sekunde prednosti ispred Komina. O brzini toga dvojca najbolje govori podatak da su izvrsni Donjani Donji na cilj stigli Ëak Ëetiri minute kasnije. O vaænosti maratona najbolje govori i podatak

FOTO: IVO VERAJA

Povijest duga Ëetiri stoljeÊa U knjizi “Iz povijesti donjeg poneretavlja” autor Trpimir Macan govori o povijesti neretvanskih laa, genezi njezina imena te o tome kako su se koristile. Naime, puËko je ime lae „trupa“ πto vjerojatno potjeËe od naziva priprostih, iz jednog komada drva izdubljenih Ëamaca. Kasnije, trupom se nazivala kobilica lae. Drugo je narodno ime „Ëopula“ ili „copula“, a ime se biljeæi u hrvatskim i mletaËkim izvorima joπ u 17. stoljeÊu. KonaËno, dulja i πira „trupa“ nazivala se „lajac“ ili „laac“ πto je oznaËavalo Ëamac u kojem se moglo prevoziti πest ili viπe ljudi. Macan govori i o koriπtenju lae: „Laa se upotrebljava u najraznovrsnije svrhe: za prijevoz trave, volova, krava, konja, groæa nakon berbe, gnojiva, æita, sijena, slame, povrÊa, krumpira, pijeska (kaæe se: “Æalo izide trupu”), drva, sluæi za prijevoz namjeπtaja, mobilije prilikom udaje, prijevoz ljudi do mjesta posla, zabave ili derneka, prijenos mrtvaca i njegove pratnje, svatova na lai okiÊenoj hrvatskom zastavom i borovom granom uz pjesmu i harmonikaπku pratnju, za lov na jegulje na velikim jarugama, kod poplava za najraznovrsnije prijevoze i prijenose i tako dalje. Laa u ukupnom R U J A N

2 0 0 7

broju moæe prevesti od 30 do 35 ljudi i velike terete izmeu 25 i 35 metriËkih centi. Teret laom znaju prebacivati do Peljeπca, Hvara, Makarske i do druge bliæe okolice na moru, ali samo kada je na moru tiπina - bonaca. Veliki teret laa moæe ponijeti zbog svojih velikih bokova i velike razvraÊenosti strana. Laa se koristi tijekom Ëitave godine, a najviπe u doba poljskih radova. Vijek trajanja lae veoma je dug jer je graena od dobra drva (luËevine) i jer se zbog svoje vrijednosti bolje Ëuva pa zna dosegnuti starost Ëak izmeu 80 i 100 godina. Iznajmljivanje lae naplaÊuje se u visini teæaËke dnevnice.“

S T R A S T

Na cilju u PloËama: ekipa Rogotina u cilj je uπla svega Ëetiri sekunde ispred Komina i ostvarila treÊu uzastopnu pobjedu

Nekoliko zanimljivosti • I ove su godine nastupile dvije ekipe iz inozemstva: »eljevo iz Bosne i Hercegovine te ekipa hrvatske zajednice iz Molissea (Italija), odnosno moliπki Hrvati uz ekipe koje nisu iz neretvanskog kraja: Zagreb, Sisak, Vatrogasna zajednica Grada Bjelovara te Ærnovski galijoti iz Ærnova na KorËuli. • Pobjedniku maratona laa pripadaju nagrade - veliki, 28 kilograma teπki prijelazni πtit kneza Domagoja, mali πtit u trajno vlasniπtvo i zlatne medalje za veslaËe, uz novËanu nagradu od 30.000 kuna. Drugoplasiranoj ekipi pripada srebro i 20.000 kn, a treÊoj bronca i 10.000 kuna. • Ove su godine nastupile i dvije æenske posade: Metkovke i Neretvanke. Iako su dame zavrπile na dva posljednja mjesta, bile su izvrsne, a Neretvanke su konaËno bile bræe od Metkovki za manje od minute i pol. • Najbolje pobjedniËko mjereno vrijeme do sada ostvarila je ekipa Rogotina 2006. godine: 2 sata, 6 minuta i 50 sekundi. Ove im je godine za pobjedu trebalo 2 sata, 9 minuta i 13 sekundi. • ProsjeËan je broj zaveslaja oko 55-60 u minuti (na startu i viπe od 60), a jaËina potiska iznosi cca 30-50 kilograma. • Najstarija su laarska udruga Domagojevi gusari iz Vida koji imaju i najstariju lau sagraÐenu 1895. godine, s kojom su sudjelovali na treÊem maratonu laa 2000. godine osvojivπi 11. mjesto.

FOTO: ZDRAVKO SRZENTIΔ

o broju gledatelja, ali i ugledu gostiju. Procjenjuje se kako je ispraÊaju u MetkoviÊu, zatim uz rutu maratona (πto na brodovima ili obali) i na doËeku u PloËama bilo viπe od pedeset tisuÊa gledatelja. Utrku su pratili hrvatski premijer Ivo Sanader, general Josip LuciÊ (osobni izaslanik predsjednika Stjepana MesiÊa), bili su tu i mnogi ministri, saborski zastupnici, najvieniji politiËari iz æupanije… Maraton laa, koji je „osmislio“ opuzenski fotograf Milojko GlasoviÊ, ujedno i direktor utrka, a koji organizira Udruga laara Neretve na Ëelu s Nenadom KovaËeviÊem, nesumnjivo je jedan od najoriginalnijih hrvatskih dogaaja koji ima sve πto je potrebno za uspjeh: atrakciju, vezu s tradicijom, zanimljivu priËu, pozitivnu borbenost… Stoga nema dvojbe da Êe maraton laa biti i ostati - unatoË organizacijskim problemima koji su razumljivi u trenutku kada neki dogaaj prerasta granicu u kojoj se moæe kontrolirati voluntaristiËki - dogaaj koji Êe se Ëekati s nestrpljenjem i pratiti s velikim zanimanjem. S T R A S T

S T R A S T

GASTRONOMIJA - SOL

Kristali civilizacije PovezujuÊi zemljinu utrobu i more, sol je jedan od temelja ËovjeËanstva Piπe Marijana MIKA©INOVIΔ JAMBROVIΔ

Danas smo toliko razmaæeni da se u njoj opuπtamo, toliko bahati da njome Ëistimo mrlje ili praznovjerni da je bacamo preko lijevog ramena da otjeramo zle sile. A nekad se zbog nje ginulo, njome se plaÊalo ratnike, kilogram soli vrijedio je kao kilogram zlata. R U J A N

2 0 0 7

PovezujuÊi zemljinu utrobu i more, sol - njezina moÊ da hranu odræi svjeæom, jedan je od temelja civilizacije. Otkrivπi je, ljudi se viπe nisu morali seliti s mjesta na mjesto u potrazi za sezonskim namirnicama, a opet, s usoljenom se hranom moglo putovati i na

dulje relacije. Sve do poËetka XX. stoljeÊa sol je bila pokretaË nacionalnih ekonomija, a od XX. stoljeÊa pr. Kr. u Kini i oporezovana, kako pokazuju neka istraæivanja. U starom Rimu, sol je bila valuta: latinska rijeË salarium znaËi ‘plaÊati solju’. Danas se njome viπe ne plaÊa,

S T R A S T

ali u anglosaksonskom govornom podruËju plaÊu i dalje nazivaju salary. Vrijednost soli poËela je padati otkriÊem da se, osim iz rudnika, moæe vaditi i iz mora. Tu se u priËu uklapa i devet bazena Stonske solane, izgraÐenih u doba DubrovaËke Republike, kojoj je ta namirnica bila jedan od strateπkih interesa. Solana potjeËe iz rimskog doba, 2000 godina pr. Kr., otkad se sol na stonskom podruËju bere i eksploatira. Bazeni u toj solani, koja i danas radi, nazvani su po svecima: Frano, Nikola, Baltazar, Marija, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao. Za DubrovaËke Republike upotrebljavali su se i bazeni Vlaho te Lazar s granitnim dnom, iz kojeg se vadila najËistija sol i slala na beËki dvor. Sol se u Stonu bere i danas, a kako je to teæak posao u muzeju na otvorenom mogu iskusiti i turisti, Ëija su nadnica hrana i spavanje. SliËno su napravili i u Ninu. ZvuËi lijepo, iako bi priËa o hrvatskim solanama, a tu je joπ i paπka, kao i mnoge druge gospodarske priËe, morala biti mnogo bolja. Naæalost, sol se viπe isplati uvoziti, Ëak i iz Kine, nego proizvoditi. Lani je, na primjer, uvezeno 193.911 tona jestive soli vrjednije od 11 milijuna dolara. Sve tri naπe solane proizvode oko 20.000 tona soli godiπnje, a to je dovoljno samo za

U staro je vrijeme sol bila valuta - i dan danas plaÊa se na engleskom naziva salary prema latinskoj rijeËi salarium

S T R A S T

Ljudi su od davnina sol koristili kao sredstvo za konzerviranje hrane, primjerice plave ribe

Glasovita Margarita: sol ovom koktelu daje poseban okus

PogaËa posuta zaËinima i solju

πestinu domaÊih potreba. Kaæu da sanjati sol i solanu znaËi vedru buduÊnost, s Ëime bi se sigurno sloæili u Francuskoj, Portugalu i dijelu sjevernoafriËkih zemalja. U pariπkoj Ëetvrti Marais, na primjer, meu brojnim πarmantnim prodavaonicama, jedna je priËa samo o Sredozemlju. Masline, njihova ulja i sve πto se od toga, uz mnogo maπte, moæe napraviti, uz hrpice, vreÊice i boËice soli stvaraju mirisan ugoaj. Naæalost, Hrvatska nije zastupljena. Francuzi su od soli, kao i od mnogo toga drugoga, napravili brend, pa paketiÊ fleur de sel, cvijeta soli, tamo stoji i viπe od stotinu kuna. Prva, ruËna æetva samo gornjeg sloja ima svoju cijenu, naravno. Za razliku od S T R A S T

S T R A S T

RECEPTI

Slana dobrodoπlica PiÊe, pogaËa, jednostavna piletina ili riba, krumpir kao prilog ili samostalno jelo. Sve ih povezuje sol, ali nije nuæno sve isprobati u jednom danu…

Margarita (za 2 osobe) 4 Ëaπice tekile 2 Ëaπice cointreaua (ili nekog drugog likera od naranËe) 2 Ëaπice svjeæeg limetina soka Sve promijeπati u shakeru i uliti u Ëaπe za martini Ëiji su rubovi ukraπeni solju i kriπkom razrezane limete.

LiËka pogaËa sa sirom

sivkastih francuskih iz Bretanje i Normandije, portugalski bijelo-ruæiËasti kristaliÊi flor de sal iz pokrajine Algarve iste su ili bolje kvalitete i upola jeftiniji - pola kilograma stoji oko 80 kuna. I dalje mnogo za sol, dok se ne proba… Savjet i sol se, kaæu, ne daju dok od vas to netko ne zatraæi. Soli o kojima raspredamo to svakako potvruju, jer su zaista slane. Jest tautologija, ali se, osim po obliku, krupnoÊi i boji kristala, razlikuju i po slanoÊi, a znalci Êe dodati i po slatkoÊi. Posute po svjeæoj rajËici s listiÊima bosiljka, stvorit Êe sokove u kojima Êe i sir uæivati. Dodane veÊ peËenom mesu, presijavat Êe se poput duge. Nekoliko zrnca R U J A N

2 0 0 7

3 jaja 1 Ëaπa kiselog mlijeka 1 vreÊica praπka za pecivo 1 dl ulja 300 g ribanog liËkog sira 250 g braπna sol

Pile u soli 1 kg braπna 1 kg morske soli 1 pile 1 bjelanjak ruæmarin lovor sol i papar Pomijeπati braπno, sol i bjelanjak. OËiπÊeno pile iznutra posoliti, popapriti, dodati granËicu ruæmarina i list-dva lovora. Pile staviti u posudu za peËenje i prekriti pripremljenom smjesom. PeÊi oko sat i pol (ovisi o veliËini pileta) na 180°C. Pile se prvih sat vremena moæe prekriti folijom. Kad je gotovo, koru razbiti batiÊem, a meso izrezati na komade. I riba se moæe pripremiti na sliËan naËin - prekrije se debelim slojem krupne soli i peËe tako da se sol oko nje doslovce stali. Soli treba otprilike koliko je teπka i oËiπÊena riba. Kad se skine oklop, skida se i ljuska.

Mladi krumpir sa solju i ruæmarinom (za 4 osobe) 1 kg mladog krumpira maslinovo ulje morska sol ruæmarin

U umuÊena jaja dodati sol (koliËina ovisi o slanoÊi sira), kiselo mlijeko, ulje, praπak za pecivo i sve dobro izmijeπati. Umijeπati ribani sir i braπno, tijesto prebaciti u nauljen i pobraπnjen pleh. PeÊi u zagrijanoj peÊnici na 180°C oko 30 minuta.

Krumpire oprati i kuhati 10-15 minuta. Zatim ih treba osuπiti, dodati tri, Ëetiri ælice maslinova ulja, ælicu morske soli i listiÊe ruæmarina. PeÊi u peÊnici jedan do drugoga dok ne poæute, oko 25 minuta na 200°C.

u rastopljenoj Ëokoladi promijenit Êe okus kreme. Da, sve to moæe sol koja je danas toliko uobiËajena namirnica da gostoprimstvo koje

se iskazivalo pogaËom i solju, πto potvruje i Cervantesova reËenica kako s prijateljem moraπ podijeliti sol da bi ga upoznao, zvuËi nestvarno.

J E E P

JEEP CHEROKEE

Klasa za sebe

Novi kuÊni dizajn “pogodio” je i novu generaciju Cherokeeja. Moderno uglatiji, s farovima skupljenim u jedan modul te tradicionalnim Jeepovskim obiljeæjima poput prepoznatljive, gotovo ikonske, reπetke hladnjaka, trapezoidnih blatobrana, zaobljene πkoljke poklopca motora i Ëvrstom pojavnoπÊu, Cherokee grabi u klasu iznad. Osim vizualnog dotjerivanja, vozilo je temeljito obnovljeno i poboljπano kako u klasiËnim terenskim moguÊnostima, tako i u cestovnim sposobnostima. Upravo se na posljednjem posebno radilo kako bi vozaËima πirom svijeta njihov Jeep pruæio dodatnu udobnost i rafiniranost u voænji, a da se

istodobno sposobnost svladavanja prepreka na terenu ni u kojem sluËaju nije umanjila. DapaËe. Tako u novitete nove generacije Cherokeeja moæemo ubrojiti potpuno novi Selec-Trac II stalni pogon na sva Ëetiri kotaËa, redizajnirani ovjes, sustav upravljanja s nazubljenom letvom… Sve to Ëini Cherokee sigurnijim, mirnijim, upravljivijim i ugodnijim u cestovnoj voænji. Meutim, ono na πto proizvoaË posebno stavlja naglasak vezano je uz ureenje unutraπnjosti koja je prostranija, opremljenija i primjerenija zahtjevnijem europskom kup-

cu. “Novi Cherokee predstavlja snaæan udarac za træiπte srednje velikih terenaca donoseÊi revolucionaran sustav pogona na sva Ëetiri kotaËa, potpuno novi i dosad nevieni Sky Slider pomiËni platneni krov pune veliËine te gomilu noviteta u unutraπnjosti poput paketa luksuznog koænog ureenja, MyGiG multimedijskog srediπnjeg sustava sa ili bez navigacije, senzora za kiπu, sjedala s memorijom koja ukljuËuju i postavke retrovizora, dotjeranijeg teretnog prostora…”, istaknuo je prilikom predstavljanja novog modela Thomas Hausch, potpredsjednik za meunarodnu prodaju Chrysler Grupe. S T R A S T

J E E P

Europska premijera u Frankfurtu poËetkom rujna i zatim u osvajanje Starog kontinenta. To je bio plan za potpuno novi Jeep Cherokee koji bi na træiπte trebao u prvom polugodiπtu iduÊe godine, a koji svojim novostima i tradicijom dugom 65 godina i dalje Ëini klasu za sebe Terenske odlike novog Cherokeeja dodatno su osnaæene R U J A N

2 0 0 7

J E E P

Kupce, oËito je, treba razmaziti na sve moguÊe naËine. BuduÊi da su vozne odlike Cherokeeja i njegove terenske sposobnosti ostale neupitne, trebalo je dodatno razmaziti vozaËa i putnike i uËiniti vozilo joπ praktiËnijim. Krov Sky Slider idealan je poËetak za to buduÊi da omoguÊava iskustvo voænje pod otvorenim nebom dostupno samo u Jeepu. Krov je izraen od ojaËane akrilne tkanine i moæe se otvarati u nekoliko pozicija - prema naprijed, prema natrag, u sredinu… Poseban program pazi da se otvaranje ili zatvaranje krova zaustavi pri nailasku na bilo kakvu prepreku, Ëime se onemoguÊavaju potencijalno opasne situacije za djecu. Paket luksuzne koæe bit Êe dostupan samo na europskom træiπtu i ukljuËuje joπ finiju koæu s posebnim ukrasnim porubima na svim sjedalima, ali i na upravljaËu, ruËici mjenjaËa, ruËnoj koËnici, ruËkama za pridræavanje ispred suvozaËa, poklopcu srediπnje konzole te oblogama prednjih vrata. Paket upotpunjuju posebni, deblji i finiji tepisi. Za informacije vozaËu i zabavu brine se sustav MyGiG koji ukljuËuje opcionalnu navigaciju s moguÊnoπÊu dojave o prometnim guævama u realnom vremenu, 20-gigabajtni hard disk, audiosustav koji moæe primati i CD i DVD i MP3 formate s osam zvuËnika i subwooferom. Stadnardnu opremu i u Sport i Limited izvedbama novog Cherokeeja Ëini novi automatski klimatizacijski sustav s funkcijom filtriranja zraka u kabini. U prtljaæniku je novost poseban “bazen” dubok deset cen-

timetara i obloæen Ëvrstom plastikom koja se lako Ëisti, a sluæi za odlaganje predmeta koji bi mogli zaprljati tapecirani dio prtljaænoga prostora. S tehniËke strane, promjene ispod lima bile su jednako opseæne kao i one naoko vidljive. Uz poznati benzinski 3,7-litreni V6 agregat (205 KS uz 314 Nm momenta) novi Cherokee pokretat Êe i dotjerani 2,8-litreni DOHC 16-ventilski turbodizel. Ovaj motor razvija 177 KS uz iznimnih 460 Nm momenta pri 2000 okretaja u minuti, a zahvaljujuÊi promjenjivoj geometriji turbine te uvoenjem elektroniËkog aktuatora vozilo brzo i ugodno reagira na gas te ima bolje performanse prilikom hladnog starta. Novi je motor lakπi i ekonomiËniji od prethodne generacije i s punim spremnikom goriva jamËi doseg od 725 kilometara. VeÊ spomenuta novost je i Selec-Trac II sustav stalnog pogona na sva Ëetiri kotaËa koji predvia i spreËava proklizavanje kotaËa i prije nego do toga doe. Napravljen je da idealno funkcionira na brojnim podlogama ukljuËujuÊi i makadam. VozaË u pravilu sustav postavlja u automatski naËin rada, prilikom kojeg se sustav koristi senzorima kako bi prilagodio i preusmjerio moment izmeu prednje i straænje osovine i to u realnom vremenu, jamËeÊi apsolutno najbræi odgovor na promjene u trakciji kotaËa i podloge. Za bolje performanse na uzbrdicama i nizbrdicama ili na veoma teπkom terenu, mjenjaËki sustav treba prebaciti u 4WD Low naËin rada kada se moment motora poveÊa 2,72 puta. Dvobojna unutraπnjost dodatno poveÊava osjeÊaj prostranosti

S T R A S T

J E E P

MyGiG sustav odsad i u Cherokeeju

Atraktivni SkySlider krov jamËi jedinstven “samo u Jeepu” osjeÊaj voænje pod otvorenim nebom

R U J A N

2 0 0 7

InaËe, u Cherokeeju su na raspolaganju jedan ruËni i dva automatska mjenjaËa, ovisno o motoru. RuËni 6-brzinski mjenjaË standard je i kod benzinca i kod turbodizelske izvedbe. Za benzinski motor Jeepovi inæenjeri predvidjeli su Ëetverostupanjski, a za dizel 5-stupanjski automatski mjenjaË. Ono πto Êe razveseliti sve kupce koji nemaju previπe iskustva u terenskoj voænji jesu i sustavi poput HDC (Hill Descent Control), odnosno sustava pomoÊi pri voænji na nizbrdici, prenesen iz Grand Cherokeeja, koji je napravljen tako da oponaπa kontrolu voænje nizbrdo kakvu postiæe Wrangler Rubicon s reduktorom i odnosom 4:1. Tu je i HSA (Hill Start Assist), odnosno sustav pomoÊi pri kretanju uzbrdo koji odræava pritisak u koËnicama joπ dvije sekunde nakon πto je vozaË otpustio papuËicu koËnice kako bi mu dao vremena da bez æurbe i lagano pritisne papuËicu gasa a da vozilo ne klizne unatrag. Pritisak u koËnicama postupno se smanjuje kako bi kretanje proπlo glatko i bez zastajkivanja. Praksa prilikom testne faze novog Cherokeeja pokazala je da je ovaj sustav iznimno koristan na uzbrdicama kako u terenskoj tako i u gradskoj voænji, a dio je standardne opreme u svim modelima. »injenica je da su u Jeepu odluËili maksimalno odgovoriti izazovima konkurencije i svoj SUV srednje klase opremiti i dotjerati iznad standarda te klase. Pri tome su pazili da se ne odmaknu od bogate tradicije i 65godiπnje dominacije u segmentu vozila s pogonom na sva Ëetiri kotaËa. Prema prvim informacijama o vozilu, Ëini se da im je uspjelo stvoriti jednu novu klasu. Klasu samo za Jeep Cherokee. A koliko je to dobro u stvarnosti, uvjerit Êemo se veÊ iduÊe godine kad stigne i na naπe træiπte.

J E E P

Osvjeæena lika, elegantnijeg interijera i oplemenjen mnogim novim tehnoloπkim detaljima legendarni Grand Cherokee veliki Jeepov poglavica - nastavlja svoj uspjeπni pohod. Izvana, promjene su decentne: reπetka je hladnjaka produæena, a svjetla viπe okrugla, πto donosi ekspresivniji izgled prednjeg kraja automobila. Maglenke su takoer premjeπtene kako bi se omoguÊila njihova veÊa efikasnost. Ljubitelji terenske voænje bit Êe zadovoljni moguÊnoπÊu micanja kompletnog donjeg dijela dvodijelne prednje maske πto minimalizira rizik od πtete. Unutra su materijali joπ kvalitetniji, s instrumentnom ploËom u dvije boje te novim obruËem upravljaËa. Model Limited ima upravljaË presvuËen dvobojnom koæom, a detalji u verziji Overland napravljeni su od plemenitog drva. Dojam pojaËavaju instrumenti koji imaju bolju iluminaciju te su okruæeni kromiranim prstenima kao i nove obloge vrata s ergonomiËno projektiranim naslonima za ruke. Komfor i eleganciju automobila podcrtavaju i mnogi detalji opreme. Grand Cherokee sada je dostupan s multimedijskim sustavom MyGig koji ujedinjuje funkcije navigacije, zabave i komunikacije. Osim zaslona osjetljivog na dodir kao jedinstveni dio sustava izdvajamo tvrdi disk kapaciteta 20 gigabajta na koji se moæe spremiti do 1600 pjesama, odnosno 100 sati glazbe. Takoer, automobil je dobio i nova HID (High-intensity Discharge) prednja svjetla triput jaËa od konvencionalnih svjetala πto automatski reguliraju visinu snopa ovisno o optereÊenosti vozila. Takoer, na izbor su vozaËima Granda i drugi iznimno korisni detalji kao πto su kamera za voænju unatrag, sustav senzora za pomoÊ prilikom parkiranja, automatsko ukljuËivanje brisaËa, sjedala s memoriranjem pozicija, moguÊnost prikljuËenje iPod ureaja i mnogi drugi. Perjanica Jeepove ponude ima i motore odgovarajuÊe ugledu: za naπe je træiπte najzanimljiviji sjajni Mercedes-Benzov trolitreni V6 common-rail dizel, a ljubitelje benzinskih motora oduπevit Êe 4,7-litarski V8. Standardni motor u elitnom Overlandu je 5,7-litarski V8 HEMI. Onima koji u smislu performansi ne trpe kompromise namijenjen je 6,1-litreni HEMI V8 u modelu SRT8. InaËe, valja posebno izdvojiti potpuno novi 4.7 V8 agregat koji sada razvija Ëak 227 kW snage i 453 Nm okretnog momenta, a sve to uz joπ uglaeniji rad te reduciranu potroπnju.

Novi Grand Cherokee ima viπe inovativne tehnologije, poboljπane motore, prestiænije detalje i osvjeæeni izgled vanjπtine i unutraπnjosti

Za uæitak na terenu Jeep ne bi bio Jeep da u novoj generaciji Grand Cherokeeja nije poboljπao i terenske znaËajke automobila. Posebno je dizajniran Hill Descent Control, odnosno sustav za asistenciju prilikom voænje na jakim nizbrdicama koji „oponaπa“ reducirani prijenos kakav radi, primjerice, u beskompromisnom Wrangleru Rubiconu. HDC kombinira redukciju stupnjeva prijenosa i koËenje motora tradicionalnih sustava, ali nudeÊi vrlo mekanu tranziciju izmeu stupnjeva prijenosa te omoguÊavajuÊi vozaËu uporabu gasa i koËnice bez iskljuËivanja sustava. Sustav se automatski aktivira, odnosno deaktivira prepoznajuÊi topografiju terena, a automatsko mijenjanje stupnjeva prijenosa tijekom spuπtanja omoguÊava poveÊanje brzine. InaËe, sustav funkcionira i prilikom voænje unatrag. Za asistenciju se prilikom polaska na velikim uzbrdicama brine sustav Hill Start Assist koji odræava pritisak koËnice dvije sekunde nakon πto se otpusti papuËica. Takoer, za one koji Ëesto vuku prikolicu tu je i Trailer Sway Control, sustav koji prepoznaje opasnost od zanaπanja prikolice te aplicira koËnicu i smanjuje okretni moment motora sve do trenutka potpune stabilnosti automobila i prikolice.

S T R A S T

J E E P

Novo lice poglavice

R U J A N

2 0 0 7

E U R O L I N E

Kvaliteta na prvome mjestu Foto GEC

S T R A S T

E U R O L I N E

Jurica Vrban na rotacijskoj brusilici

Limari i lakireri iz EUROlineova servisa stekli su toliki ugled da im automobile u ruke daju Ëak i klijenti iz Austrije i Italije Dovoljan je samo trenutak i na automobilu nastaje πteta: bez obzira na to radi li se tek o ogrebotini nastaloj radi nepaænje ili o veÊoj nezgodi, metalni je dio automobila - Ëvrsti Ëuvar sigurnosti vozaËa i putnika - ono πto prvo nastrada. Stoga, valja ga i popraviti na najbolji moguÊi naËin. Posao autolimara i lakirera iznimno je vaæan i odgovoran. Prije svega, limari moraju automobil vratiti doslovno u prvobitno stanje: on nakon popravka mora biti uravnoteæen i Ëvrst baπ kao i u trenutku kada je izaπao iz tvornice. O tome ovise vozne karakteristike vozila te, prije svega, sigurnost putnika u njemu u godinama πto slijede. Naravno, besprijekorno se mora urediti i s estetske strane jer je svaka, pa i najmanja moguÊnost da se moæe zamijetiti neki oæiljak neprihvatljiva. S druge strane, lakireri se moraju pobrinuti za to da lim automobila bude potpuno zaπtiÊen od svih negativnih utjecaja atmosferskih prilika, baπ kao i nakon tvorniËkog lakiranja, a popravljene ili zamijenjeR U J A N

2 0 0 7

Svaki automobil u EUROlineovoj lakirnici ima VIP tretman

E U R O L I N E

Anelko Vargek veteran je EUROlinea: u tvrki je od, sada veÊ davne, 1995. godine

E U R O L I N E

Marijo DragπiÊ, voditelj limarije i lakirnice, vrhunski je struËnjak viπestruko nagraivan u svojoj struci

Stjepan DragπiÊ (na slici lijevo) mijeπa ekoloπke boje serije 90, bazirane na vodi

ne dijelove istodobno uËiniti identiËnim ostalim dijelovima na automobilu. Tvrtka EUROline punu pozornost pridaje limarskoj i lakirerskoj radionici. Pod vodstvom voditelja servisa Mire BaÊka te poslovoe Marija DragπiÊa u radionici je zaposleno dvanaest djelatnika (πest limara i isto toliko lakirera), a u svakom se trenutku radi na najmanje osam do ukupno dvanaest automobila. Muπterijama se tako isporuËi najmanje πest, a katkad i dvostruko viπe dovrπenih vozila na dan. Izvrstan glas koji prati EUROlineove limare i lakirere zasluæan je πto R U J A N

2 0 0 7

muπterije dolaze iz svih krajeva Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, Slovenije, pa Ëak i Italije i Austrije. To nije sluËajno - svi djelatnici radionica permanentno se πkoluju i usavrπavaju, a radionice su opremljene svim potrebnim, najmodernijim alatima pri Ëijoj se nabavi ne πtedi. Sustav je rada, objaπnjava Marijo DragπiÊ, sljedeÊi: nakon πto automobil doe u radionicu, u suradnji s osiguravateljima radi se prva procjena πtete. Automobil se tada rastavlja kako bi se vidjele i one skrivene πtete te se ukupna πteta ponovno procjenjuje. „Kod nas

E U R O L I N E

je ‘krpanje’ nepoznat pojam“, tvrdi DragπiÊ napominjuÊi da se svaki malo jaËe oπteÊeni dio bez ikakve sumnje zamjenjuje novim, naravno originalnim rezervnim dijelom. Voditelj servisa Miro BaÊak, inaËe πkolovan za mehaniËara zrakoplova, kaæe kako se u radu koristi istim naËelima koji vrijede i u zrakoplovnoj industriji: „Sigurnost je glavni prioritet“. Lakiranje je priËa za sebe: unatoË kodu koji definira boju automobila, svaka boja ima tri nijanse - razlika je mala i mnogi je ne bi ni primijetili, ali EUROlineovi je lakireri primjeÊuju i stoga ne æale vremena pri potrazi za nijansom koja 100-postotno odgovara onoj na automobilu. Vjeπtina se dobiva iskustvom, ali i πkolovanjem u BASF-u koji je dobavljaË boja za vozila DaimlerChryslera. Valja napomenuti kako lakireri vladaju Ëak i najnovijim tehnologijama u lakiranju, kao πto je nanolak, a svi lakovi koje rabe na bazi su vode i tako u potpunosti ekoloπki prihvatljivi. Starost automobila limarima i lakirerima ne predstavlja problem: „Isto prilazimo popravku i lakiranju svakog automobila, bez obzira na njegove godine. Kod nas nema starih i novih automobila“, kaæe DragπiÊ spominjuÊi kako nisu rijetke muπterije koje, zadovoljne obavljenim poslom, od EUROlineovih djelatnika traæe da poprave i neki njihov automobil druge marke. „Takvim zahtjevima, naæalost, ne moæemo iziÊi u susret. Mi smo specijalizirani za vozila Mercedes-Benza, smarta, Chryslera, Jeepa i Dodgea i za njih moæemo jamËiti najviπi stupanj kvalitete obavljenog posla i sigurnosti. Sve bi drugo bila avantura.“ KonaËno, nakon obavljenog popravka svaki se automobil strpljivo testira kako bi

Kada je rijeË o lakiranju, pedantnost je na prvome mjestu

Limarska i lakirerska radionica uredne su poput apoteke

svi bili sigurni u to da je savrπeno napravljen prije nego πto se isporuËi muπteriji. Sluπa se svaki πum, gleda svaki detalj, pomno provjerava kvaliteta obavljenih radova jer ona je na prvome mjestu. Tek se tada automobil, s punim povjerenjem isporuËuje klijentu. A broj klijenata - zbog kojeg su kapaciteti radionice veÊ davno premaπeni - istinski je dokaz da je posao obavljen na najbolji moguÊi naËin. S T R A S T

Strast PC 1-1 12/8/09 1:19 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

KORALJI

Crveno zlato Sredozemlja Od mora do dekoltea koralji prelaze dug put

Foto GEC

Ljepota podmorja skrivena u koralju dodatno se uzdiæe pretvorena u nakit. Meutim, osim istinske ljepote, u naπim krajevima oduvijek se vjeruje i u Ëarobnu moÊ jadranskih koralja. Tako se, primjerice, vjeruje da crveni koralj πtiti trudnice i neroeno dijete, kao i od raznih zaraza, bolesti krvi i uroka. Bijelomu koralju pripisuje se uloga Ëuvara od koπtanih oboljenja, rahitisa i zubobolje, dok ruæiËasti oslobaa tijelo od otrova… S T R A S T

S T R A S T

Crven poput krvi, strastven poput æene koja ga nosi. Koralj. Prirodan i neuniπtiv znak postojanosti. Joπ su stari EgipÊani, Grci i Rimljani cijenili i koristili koralje, vadili ih iz pliÊina, obraivali, a zidove palaËa ukraπavali crteæima koralja. Prema grËkoj legendi crveni je koralj nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more. Morske alge prekrivene krvlju iz Meduzine glave okamenile su se i prema priËi postale koralj. U krπÊanstvu, pak, crvena boja koralja bila je simbol Isusove krvi i njegove ærtve. Takvo boæansko porijeklo koralju je dalo Ëarobnu snagu u zaπtiti od zla, nevremena, mrænje i uroka. Stoga je, samljeven u prah i davan u hrani, navodno πtitio od epidemija raznih bolesti.

Vjerovanja su samo jedan dio priËe koja se poput algi uvija oko Ëudesnih grana ove morske æivotinje toliko cijenjene u industriji nakita. Uisitinu, odmaknemo li se od priËa i Ëiste ljepote, koralj je zapravo æivotinja s polipima koja pripada æarnjacima i kojoj su roaci meduza, vlasulja, zelena hidra… Za Sredozemno more tipiËna je vrsta Corallium rubrum, odnosno crveni koralj koji je uz japanski Corralium japonicum i najcjenjeniji. Iako ga je moguÊe naÊi u pojasu od tek nekoliko metara pa sve do 300 metara ispod mora, koralji su u pliÊim dijelovima prisutni rijetko zbog izlovljenosti i mogu se naÊi unutar spilja ili podmorskih rupa sa smanjenom svjetloπÊu. Na veÊim dubinama, pak, nalaze se priËvrπÊeni na klifovima ili na samome

Debljina i razgranatost koralja uvjetuju i cijenu

R U J A N

2 0 0 7

dnu. Za rast i razvoj samog koralja vaæno je da se temperatura mora kreÊe od 17 do 28 stupnjeva Celzija te da su godiπnje promjene saliniteta i temperature relativno male. »istoÊa mora takoer je jedan od preduvjeta buduÊi da su istraæivanja pokazala odumiranje kolonija i nestanak crvenog koralja na mjestima gdje je zabiljeæeno veÊe oneËiπÊenje mora. Svoju crvenu boju, koja mu daje toliku vrijednost, koralj moæe zahvaliti karotenoidnom pigmentu u spikulama (zrnca kalcijeva karbonata) i osnom skeletu, a ne æeljezu odnosno æeljeznim solima kako se dugo smatralo. Sam skelet koralja sastavljen je od organskih tvari i kalcita πto ga Ëini i do deset puta ËvrπÊim od betona! Koraljarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. VeÊ s kraja 14. stoljeÊa postoje zapisi iz Zlarina o vaenju crvenog koralja iz mora. Prvi naπ “sluæbeni” koraljar bio je ©ibenËanin Mihajlo SinkoviÊ, koji je dozvolu za ulov i obradu koralja dobio 1687. godine, a dvadesetak godina poslije dopuπtanja za lov na koralje dobivaju i Zlarinjani. Za vrijeme MleËana Zlarinjani su s rive ispraÊali i do 16 laa u lov na koralje, to raskoπno crveno blago drago oku svake æene. Bila je to velika feπta koja je okupljala sve æivo, a koraljari nisu mogli na more bez ispovijedi i blagoslova laa. Zatim su uslijedila darivanja koraljara u siru, luku i kvasini, dok su koraljari æenama darivali kolaËe. U lov se odlazilo tek kad se dobro smraËi, da ih “zle oËi ne pogode”, naime nisu ih smjeli vidjeti MleËani jer je kazna za utaju ulova katkad bila i odlazak na galiju, a prvi zaveslaj nije mogao uslijediti dok æena gospodara broda ne odrijeπi konopac od lae i ne pomokri se po njemu - za dobar ulov koralja. Naravno, da se tada i pjevalo, igralo kolo, sve u svemu bio je to velik dogaaj jer se na moru ostajalo dugo, a bilo je i sluËajeva da se neko od koraljara ne vrati s mora. Postoje zapisi da je u neko vrijeme na Zlarinu bilo i do 300 udovica, meutim, nijedna se od njih nije ponovno udavala u znak vjernosti pokojnom suprugu. Ovu su tradiciju ispraÊaja koraljara na Zlarinu poËeli obnavljati prije nekoliko godina ËuvajuÊi sve muke, radosti i znanja povijesnog koraljarskog naslijea za buduÊe naraπtaje te napravivπi posebnu, malo gdje u svijetu vienu turistiËku atrakciju. Za izlov koralja nekada se koristila sprava nazvana “inæenj”. RijeË je o kriæu sv. Andrije napravljenom od drva ili metala na kraju kojeg je priËvrπÊena kudjelja ili mreæa. VuËen brodom po dnu ili okomito uz stijene, kriæ je lomio crvene koralje Ëiji su se dijelovi zapet-

S T R A S T

ljavali u kudjelju, odnosno mreæu. Na taj su se naËin uniπtavale i mnoge druge morske æivotinjske vrste, a samo se mali postotak koralja vadio, a veÊi dio ostao je uniπten na dnu. No, drugog naËina nije bilo. Tijekom 18. stoljeÊa porodica Galbiani dræi pod svojom upravom sva loviπta koralja, koja su bila pod upravom Italije, a poslije Austrije. Od 1868. lov na koralje proglaπen je slobodnim i osloboen nameta dræavi, ali koraljarstvo u Dalmaciji sve viπe propada, jer se zalihe neobraenog koralja sve slabije prodaju, a nitko se ne bavi izradom koraljnog nakita. U Zlarinu su od 1923. godine koralje poËeli vaditi i ronioci, a osam godina poslije osnovana je na otoku “Koraljsko-spuævarska zadruga” s ciljem oæivljavanja tradicije skupljanja koralja i otvaranja brusionica za obradu koralja i izradu nakita. Naime, kroz povijest se s hrvatskog dijela Jadrana koralj samo vadio i izvozio u Italiju gdje su od sirovine radili nakit. Stoga je 1932. godine angaæiran jedan talijanski brusaË kako bi u Zlarinu nauËio 20 uËenika vjeπtini bruπenja i obrade koralja. Danas o zlatnim danima zlarinskoga koraljarstva svjedoËe izloπci Zlarinskog muzeja koralja, uz koji se nalazi i koraljarnica, gdje posjetitelji mogu vidjeti postupak obrade sirovih koralja i izradu nakita, te prodavaonica u kojoj ga mogu i kupiti. Zlarin zaista ima πto pokazati gostu i prava je πteta da su Velike dubine zahtijevaju i posebnu opremu koraljara

I kao termometar Koralj je prisutan u narodnoj noπnji Lastova i Mljeta, a po proizvodnji nakita ukraπenog koraljima najpoznatiji je otok Zlarin kod ©ibenika. InaËe, postoji priËa o neobiËnoj primjeni koralja. Naime, u doba kad joπ nije bilo termometra, roditelji su svojoj djeci oko vrata stavljali koraljne ogrlice kao prirodne analizatore tjelesne temperature. Kad bi temperatura bila poviπena, koralj bi mijenjao boju iz crvene u ruæiËastu. S padom temperature koralj bi vraÊao svoju crvenu boju.

S T R A S T

Na Zlarinu se tradicija koraljarstva Ëuva i spaπava od zaborava. Koralji su se nekad vadili napravom zvanom 'inæenj' (gore desno). Nakon prvog ËiπÊenja i suπenja te sortiranja, koralji se ruËno bruse i pripremaju za izradu nakita (desno sredina i dolje)

Rukom do savrπenstva Nakon ulova, koralje je najprije trebalo razvrstati po boji i debljini grana, zatim su se rezali na manje komade pa ponovno razvrstavali, a onda je uslijedilo bezbroj poteza turpijicom kako bi se dobio savrπeno okrugli oblik zrna. Nakon bruπenja kuglice bi se stavljale u vreÊice s prahom od kamena plovuËca gdje su se neprestano okretale otprilike pet, πest sati kako bi nestao trag turpije. Kuglice bi se zatim stavljale u tekuÊi sapun pomijeπan s praπkom zvanim “jelenji rog” i tako “brusile” sve do konaËnog sjaja, do nakita kakvomu se nitko ne usudi poreÊi istinsku ljepotu. Ljepotu kojoj kroz povijest nisu mogle odoljeti ni kraljice, a koja sada svojom posebnoπÊu Ëeka da je u modne visine podignu neke nove, moderne princeze. S T R A S T

S T R A S T

U moru su vidljivi i polipi uz pomoÊ kojih se ova æivotinja hrani

desetljeÊa izgubljena i da se tek danas od zaborava pokuπava spasiti πto se spasiti dade. PriËa o koraljarima i koraljima viπe je nego zanimljiva turistima kao i zlarinske æivopisne narodne noπnje koje krase koraljne ogrlice. Bogatstvo tradicije i danas se moæe ogledati u crkvici svetog Fortunata, gdje se Ëuva kostur svetog Fortunata, ali i ostaci zavjetnih darova - koralja. Naime, prije odlaska u lov koraljari bi se zavjetovali svetom Fortunatu ili svetom Nikoli da Êe mu, ako se sretno vrate, s mora donijeti najbolju koraljnu granu. No, trendovi i povijest na stranu, koraljni nakit oduvijek je bio cijenjen ukras æene, osobito u sveËanim prigodama poput boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana, svadbi te u ostala vremena prikladna za pokazivanje nakita. Osim toga, u naπim krajevima oduvijek se vjeruje i u Ëarobnu moÊ jadranskih koralja. Tako se, primjerice, vjeruje da crveni koralj πtiti trudnice i neroeno dijete, kao i od raR U J A N

2 0 0 7

znih zaraza, bolesti krvi i uroka. Bijelomu koralju pripisuje se uloga Ëuvara od koπtanih oboljenja, rahitisa i zubobolje, dok ruæiËasti oslobaa tijelo od otrova, ublaæuje bolove kostiju i zglobova. Tako je damama koje su i stilski i ekoloπki uzdignute iznad prosjeka i koje Ëarima koralja nisu i ne mogu odoljeti, uz oku ugodne dekoltee, zajamËeno i dobro zdravlje.

N A U T I K A

Brod s duπom umjetnika

Vrlo bistro moæemo zamisliti scenarij naπeg imaginarnog filma o Ocu Liboriju, predivnom 15-metarskom brodu koji sada u dubrovaËkoj marini mirno i ponosito Ëeka na svoju predzimsku njegu. Prva bi scena, vjerojatno, bila sljedeÊa: predivni Doggersbank 50, remekdjelo glasovitog nizozemskog konstruktora

Dicka Boona i originalno napravljen u njegovu brodogradiliπtu 1978. godine, reæe valove juænog Jadrana, negdje oko Lastova ili Mljeta. Za komandama je broda, na prostranom leteÊem mostu, on: Ante KolendiÊ. Umjetnik, brodograditelj, skiper. Svejedno kojim redom jer sve su tri uloge odredile njegov æivot. U

dramatiËnom rezu tada bi bljesnuo sljedeÊi kadar: mnoge od tisuÊa topovskih granata koje su 1991. godine zasipale Dubrovnik padaju na brodove u luci, a u plamenu, nemoÊno, u sivilo luke Gruæ tone i lijepa, nevina jahta. Gledatelji bi, u tom crno-bijelom flashbacku koji simbolizira patnju Hrvatske s poËetka S T R A S T

N A U T I K A

Brod tek nakon πto je izvaen iz gruπke luke

PriËa o Ocu Liboriju, gotovo tri desetljeÊa starom Doggersbanku 50, dostojna je filma: to je priËa o prijateljstvu, ljubavi, upornosti i strasti Foto GEC

90-ih godina proπlog stoljeÊa, prepoznali konture broda iz prve scene. Ipak, prava priËa poËinje prije, 80-ih godina. Najvjerojatnije onda kada je Ante KolendiÊ postao skiper na jahti bogatog austrijskog biznismena Ferdinanda Goldmanna. Tiskarski je mogul oboæavao Hrvatsku provodeÊi baR U J A N

2 0 0 7

rem tri mjeseca godiπnje na Jadranu. S mladim skiperom Austrijanac nije imao poslovni odnos: bio je to viπe odnos oca i sina, pun prijateljstva i meusobnog uvaæavanja. Bila je 1990. godina kada je vlasnik poæelio veÊi brod: odluka je njegova i skiperova pala na nizozemski brod tipa „troler“.

Meutim, nakon samo jednog ljeta uæivanja u novoj jahti avet se rata nadvila nad Hrvatsku. Granate su poËele padati i na Dubrovnik. Antin bijeg s brodom iz dubrovaËke marine, pod agresorskom vatrom, samo je odgodio neizbjeæno: sudbina stotina plovila zadesila je i ovaj, samo neπto kasnije i u gruπkoj luci. Nakon osloboenja gospodin Goldmann bio je jedan od prvih koji je doπao u Dubrovnik. Na pitanje svog skipera πto uËiniti s potopljenom jahtom, tuæan zbog sudbine grada koji toliko voli, odgovorio je: “Æao mi je πto nisi uspio izvaditi πeπir moje pokojne supruge i brodski dnevnik. S brodom radi πto æeliπ.“ Nakon toga mu je izgorjeli brod i sluæbeno, s peËatom austrijskoga javnog biljeænika, darovao. Majka Ante KolendiÊa iz poznate je stonske brodograditeljske obitelji DuæeviÊ. Kod svog je djeda Ante i zavrπio zanat, a to ga je znanje ohrabrilo da donese sudbonosnu odluku - izvadit Êe brod i, za inat onima koji su ga potopili, obnoviti. Godinu dana nakon potapanja brod je, „ruæinav“ i prekriven πkoljkama, izvuËen iz dubine. Taj je Ëin znaËio poËetak posla dugog Ëak sedam godina. Metalni je dio broda otegljen u splitsko brodogradiliπte Vranjic, a tada je uzde u svoje ruke uzeo Ante. Uz pomoÊ prijatelja inæenjera Davora Ogreste, Jadrana Gamulina, braÊe Nikπe i Marija

N A U T I K A

Stahora, Joπka Leha, –ura Bajurina i ostalih - Doggersbank je mijenjao svoj lik. TisuÊe radnih sati uËinilo je brod pravim draguljem. Da, joπ mu je trebalo dati i ime. Brod Antina oca zvao se Otac Mato, po djedu. Stoga dvojbe nije bilo: ime Êe mu biti Otac Liborio. Jahta je impresivna u svakom detalju. TehniËki podaci kaæu kako je dugaËka 15 i πiroka 4,2 metra s gazom od 1,3 metara. PokreÊe je marinizirani Fordov motor sa 135 KS πto mu omoguÊuje skromnu, ali dostatnu brzinu od 9 Ëvorova uz potroπnju od 15 litara Ante KolendiÊ na leteÊem mostu

goriva po satu. Izvana se Otac Liborio gotovo do neprepoznatljivosti razlikuje od originala. Umjesto straænjeg jarbola sada je tu velika krmena terasa, a svi su drveni detalji od vrijedne burmanske tikovine i okovani u krom visokog sjaja. Doslovno je sve Antin ruËni rad - gotovo da nema niËega πto je kupljeno u trgovini. SliËno je i u interijeru koji u tri gostinjske i jednoj skiperskoj kabini udobno prima kapetana i pet gostiju, dok dva gosta mogu spavati i u komfornom brodskom salonu. Svima su na usluzi i dvije kompletno ureene kupaonice. U svakom je detalju interijera vidS T R A S T

N A U T I K A

Interijer broda ruËni je rad napravljen od najfinijeg drva

Slikarstvo kao strast Slikarstvo je danas najveÊa strast Ante KolendiÊa. Iako samouk, ali podræavan i usmjeravan od veliËina kao πto su prof. Miπo BabiÊ i Josip ©kerlj, stvorio je svoj specifiËan figurativni stil, a slikarska mu je tehnika fascinantna. ZnalaËka uporaba boja Ëini ga vrsnim koloristom, a njegove slike - najveÊim dijelom dalmatinski pejzaæi, ali i sjajne mrtve prirode ili gotovo fotografskom preciznoπÊu uhvaÊene slike detalja iz okoline - jednostavno su neodoljive. Najpoznatiji i najcjenjeniji u BeËu, gdje posjeduje i galeriju Art Prima (u prvom beËkom becirku, na elitnoj adresi Borse Platz 3) Ante KolendiÊ zasad joπ nije poznat πiroj hrvatskoj umjetniËkoj javnosti, ali nesumnjivo Êe to postati. ©toviπe, uskoro se jednom izloæbom predstavlja i zagrebaËkoj publici. Njegova djela krase zidove domova austrijske poslovne i politiËke elite, a takav je poslovni uspjeh Anti bio iznimno vaæan i kada je u pitanju Otac Liborio. Naime, kako kaæe, slike su izgradile „pola broda“. S T R A S T

N A U T I K A

ljiv umjetniËko-mornarski dodir kapetana. Sve je izvedeno besprijekorno i u estetskom, i u uporabnom smislu. Doslovno se niπta nije prepuπtalo sluËaju. Brod je, unatoË klasiËnom izgledu, u smislu opreme apsolutno moderan. Posjeduje sve detalje luksuzne jahte - od jakog generatora i ekoloπkih spremnika otpadne vode do radara, plotera i autopilota. Napravljen je tako da ga s lakoÊom moæe opsluæivati samo jedan Ëlan posade, iako je Ante tu ulogu rijetko prepuπtao nekom drugom. ToËnije, jedine dvije osobe koje su bez Ante samostalno plovile Ocem Liborijem njegovi su prijatelji Andro Tolja i naπ automobilistiËki as i stari morski vuk Niko PuliÊ. Jahta se danas bezbriæno ljuljuπka u sigurnosti dubrovaËke marine, a Ante odræava ravnoteæu u ostvarivanju slikarskih ambicija i obnaπanju obveza u beËkoj galeriji te posjedovanju jednog tako zahtjevnog broda. Ante je dio Oca Liborija: strast nastajanja ovog remek-djela osjeÊa se u svakom trenutku provedenom na brodu.

R U J A N

2 0 0 7

Umjesto drugog jarbola na krmi je broda velika terasa

S T R A S T

TAG Heuer Monaco - ikona motorsporta Prestiæna utrka u kalendaru Formule 1 poseban je dogaaj za vozaËe i gledatelje. Davne 1969. godine u Ëast jedine preostale Grand Prix gradske utrke, TAG Heuer je, svoj sad veÊ legendarni chronograph, nazvao jednostavno Monaco. Jedinstvenog pravokutnog dizajna TAG Heuer Monaco bio je prvi automatski chronograph kojeg je pokretao mikrorotor - tada Ëudo urarske umjetnosti. Danas je model Monaco dostupan u viπe razliËitih boja i s veÊim izborom narukvica, od posebno izraene gume preko poliranog metala do prave zmijske koæe. Jedinstveni Monaco i danas predstavlja sinonim orginalnosti, prestiæa i avangardnog duha koji pokreÊe TAG Heuer. Cijena ovog modela poËinje od 15.225,00 kuna. www.p-grupacija.hr

Bicikli s trokrakom zvijezdom Oni koji se Mercedesa ne æele odreÊi Ëak ni kada se rekreiraju, mogu nabaviti bicikle s trokrakom zvijezdom. Mountain bike savrπen je off-road pratitelj: to je impresivni bicikl koji nudi vrhunsko dræanje ceste i optimalne moguÊnosti za uspinjanje Ëak i na najveÊe uzbrdice. Model Automatic Bike dizajniran je za udobnu i sigurnu voænju. Stupnjevi su prijenosa u potpunosti automatizirani, a stalno usporeivanje stupnja prijenosa i ritma okretanja pedala osiguravaju biciklistu voænju u uvijek prikladnoj brzini. Ovaj model redefinira voænju biciklom: manje kretanja, viπe opuπtanja. www.mercedes-benz.com S T R A S T

S T R A S T

DVD za S-klasu Mercedese S-klase iz serije W/V 220 moguÊe je opremiti DVD ureajem. On se sprema u pretinac za rukavice, a slika se projicira na zaslonu Command ureaja ili na posebnim zaslonima koji se mogu ugraditi u straænji dio automobila. DVD ureaj radi s formatima DVD-video, video-CD i audioCD, a opremljen je najnovijom tehnologijom ublaæavanja vibracija πto omoguÊuje komforno gledanje Ëak i na loπim cestama. www.mercedes-benz.com

Novi Sony Ericsson P1i Sony Ericsson predstavio je novi P1i - petu generaciju P-serije pametnih telefona, dosad najbogatiju dodatnim moguÊnostima. Ovaj telefon dæepne veliËine ima tipkovnicu s dvojnom funkcijom (potpuni alfanumeriËki unos teksta (npr. QWERTY) u kombinaciji s moguÊnoπÊu uporabe telefona jednom rukom), push email (ukljuËujuÊi podrπku za Exchange ActiveSync™ i BlackBerry Connect 4.0), integrirani WLAN i VoIP, 3,2 megapikselnu kameru sa skenerom poslovnih posjetnica te veliki, 2,6inËni zaslon osjetljiv na dodir s transflektivnim zaslonom za bolju vidljivost pri jakom svjetlu. „U odreenom smislu Sony Ericsson P1 predstavlja evoluciju pametnih telefona P-serije jer pomiËe granice i unapreuje najbolje atribute svojih prethodnika“, izjavio je Steve Walker, direktor marketinga proizvoda u Sony Ericssonu. „Istodobno, znaËajno su usavrπeni dizajn, brzina i izdræljivost baterije.“ www.sonyericsson.hr

PisaÊi pribor za vesele ljude Mora li vrhunski pisaÊi pribor uvijek biti u sivim ili crnim tonovima? Ne, naravno, istiËu u kompaniji Caran d’Ache. Pogledate li novu Leman kolekciju te ugledne tvrtke otkrit Êete jedan novi, πareni svijet vrhunskog pisaÊeg pribora. U kolekciji naliv pera, penkala i tehniËkih olovaka nazvanoj Les Couleurs du Léman svatko moæe pronaÊi ono πto Êe savrπeno pristajati njegovom osobnom stilu, ne odriËuÊi se vrhunske kvalitete i ugode pisanja. Penkale u crvenoj boji jasno Êe izraziti temperamentnost, nalivpera u plavoj boji oπtroumnost dok Êe naranËasta jasno pokazati potrebu da budete drukËiji od drugih. Svaki Caran d’Ache pisaÊi pribor s posebnom je pozornoπÊu izraen u æenevskim radionicama te s pravom nosi natpis “Swiss Made”. Upotreba odabranih materijala poput platine, srebra i rodija svakoj Caran d’Ache olovci osigurava dugotrajnost, preciznost i sjaj. www.p-grupacija.hr R U J A N

2 0 0 7

Trace Vue u upotrebi Sustav nadzora trudnoÊe i poroda OB Trace Vue, za Ëiju je kupnju novac donirala Zaklada EUROline, veÊ je instaliran i koristi se 24 sata dnevno u rodiliπtu bolnice Sestara milosrdnica u Vinogradskoj ulici u Zagrebu. Sustav upozorava na izvanredne situacije, pohranjuje sve podatke vezane uz rodilju i dijete te ispisuje kljuËne podatke kardiotokografa.

Luka u bolidu Red Bulla Naπ uspjeπni mali kartingaπ Luka Grobenski dobio je priliku veÊ sada doæivjeti osjeÊaj kako je to sjediti u bolidu Formule 1. Luku su, naime, u njegovoj osnovnoj πkoli u Koprivnici pohodili djelatnici Red Bull Racinga: agenti ove F1 momËadi veÊ neko vrijeme prate njegove uspjehe te postoji velika moguÊnost da s navrπenih 10 godina poËne pohaati njihovu vozaËku akademiju. A onda, samo je nebo granica…

Pola milijuna Actrosa Ovih je dana u Mercedes-Benzovoj tvornici u Wörthu s proizvodne trake siπao 500-tisuÊiti Actros. Polarnobijeli tegljaË 1841 LS isporuËen je francuskoj πpediciji Star’s Service. Actros je prvi put predstavljen javnosti prije jedanaest godina, a posljednja generacija tih kamiona na træiπtu je od 2003. S 22 posto træiπnog udjela u zapadnoj Europi 2006. te s kupcima u viπe od stotinu zemalja diljem svijeta Actros je pravi globalni kamion koji obavlja savjesno svoju duænost od Sibira do Afrike. Usto, pola milijuna prodanih vozila potvruje uspjeh toga vozila. S T R A S T

Jeep uz udrugu Leptir PokazujuÊi svoju veliku humanost i spremnost da uvijek budu na pomoÊi potrebitima, Ëlanovi Jeep kluba Hrvatska udruæili su se s drugim hrvatskim off-road klubovima i odazvali se kampanji udruge Leptir pod nazivom „U SVIJETU TI©INE NISI SAM“. Kampanja je usmjerena prema senzibiliziranju javnosti za djecu s teπkoÊama u razvoju te upozoravanju na nuænost prihvaÊanja i integracije djece s teπkoÊama u razvoju u svakodnevno druπtvo. Humanitarna karavana sastojala se od 70-ak terenaca koji su poveli djecu na obilazak Istre zaustavivπi se pritom u mjestu Blatna Vas, Motovunu i naposljetku u Pazinu gdje je odræan koncert popularne pjevaËke zvijezde Jacquesa Houdeka. Osim uistinu ugodnog izleta i druæenja, sudionici karavane te mnogobrojni sponzori prikupili su novac za kupnju dvaju vrijednih ortopedskih pomagala te za opremanje igraonica udruge Leptir. Svi koji bi æeljeli pomoÊi i ukljuËiti se u ovu hvalevrijednu akciju neka kontaktiraju udrugu Leptir: www.leptir.hr FOTO: HOYKA

U 10 godina 1,6 milijuna A-klasa smart u bojama MUP-a Djelatnicima Ministarstva unutarnjih poslova isporuËen je na probu novi smart fortwo. Ekoloπki prihvatljiv te iznimno okretan Ëak i u najveÊim gradskim guævama smart bi mogao postati zahvalan izbor kao policijsko vozilo u veÊim gradovima, a kakvim se zaista pokazuje u svakodnevnoj uporabi, najbolji Êe odgovor dati policijski djelatnici kojima je i dan na uporabu.

R U J A N

2 0 0 7

ToËno deset godina nakon predstavljanja revolucionarne A-klase, proizvedene do danas u 1,6 milijuna primjeraka, Mercedes obljetnicu slavi posebnim, ekskluzivnim modelom nazvanim Edition 10. ProizvoaË najavljuje da kupci tog posebnog modela ostvaruju dobit od oko 30 posto u opremljenosti vozila uz vrlo visoku razinu standardne opreme. Povrh toga Edition 10 ima dodatno sportske 16-colne naplatke od lake legure, panoramski krov te masku hladnjaka sportskog, “rupiËastog dizajna”. U unutraπnjosti je dojam podignut kvalitetnom koæom i umecima od bruπenog aluminija. Ono πto se nije promijenilo veÊ deset godina brojne su prednosti koje A-klasu obiljeæavaju veÊ cijelo desetljeÊe - neizmjerna iskoristivost i prozraËnost unutraπnjeg prostora, iznimna praktiËnost i moguÊnost prilagodbe najrazliËitijim potrebama, beskompromisna sigurnost putnika te agilnost i upravljivost kompaktnog automobila.

Veliki brodolomi Jadrana na HTV-u Na HTV-u je poËelo emitiranje πest epizoda serijala Veliki brodolomi Jadrana - prve domaÊe produkcije o najpoznatijim nesreÊama i brodolomima na Jadranu. RijeË je o najopseænijem i najambicioznijem dokumentarnom projektu o hrvatskom Jadranu u posljednjih 30 godina. Podvodne snimke s te ekspedicije najatraktivniji su materijali ikada snimljeni pod vodom u

Hrvatskoj jer su se ronioci s kamerama spuπtali Ëak do 70 metara dubine. Uz dokumentaristiËki pristup, u serijalu se koriste i igrane sekvence koje rekonstruiraju povijesne dogaaje, kao i atraktivna animacija. InaËe, u realizaciji je projekta - ustupanjem automobila - pomogao Chrysler.

Josipa Lisac posebna goπÊa-umjetnica kazaliπta Ulysses Ulysses, posveÊena Miroslavu Krleæi, zavrπena je 24. kolovoza Josipinim koncertom. U ovom njezinom koncertnom debiju na Malom Brijunu pratili su je prijatelji glazbenici Gojko TomljanoviÊ (klavijature), Josip Grah (truba, harmonika), Borna ©ercar (bubnjevi), Davor IveliÊ (bas gitara), te posebni gost Elvis StaniÊ (gitara), a na pozornici joj se pridruæio i Rade

Josipa Lisac svoje je radno ljeto provela na Brijunima, gdje je kao posebna goπÊa-umjetnica nastupala u predstavi „Pijana noÊ 1918.“ kazaliπta Ulysses u reæiji Lenke UdoviËki. Predstava je sjajno prihvaÊena

©erbedæija koji je s mnogo emocija govorio pjesmu „»ekaj me“. Na koncertu je Josipa Lisac predstavila i otpjevala, kako je sama rekla, sve ono πto ona ima i πto jest - glazbu koja doËarava sve emocionalne trenutke πto su obiljeæili njezin æivot. Viπe od 600 posjetitelja, koliko ih tvrava Minor moæe primiti, ispratilo je Josipu s pozornice ovacijama.

i od publike i od kritike. Devet ovosezonskih izvedbi vidjelo je oko 5000 gledatelja, koji su na pozornicu tvrave Minor na Malom Brijunu stizali brodom iz Faæane. Ovogodiπnja vrlo uspjeπna sezona kazaliπta

Sprinter s ECO-start sustavom

smartovi u bojama Vulca

Motor koji ne radi ne treba ni gorivo. Ta opÊepoznata istina pomaæe Mercedes-Benzovu Sprinteru uπtedjeti gorivo kao i πtititi okoliπ od oneËiπÊenja. Stoji li vozilo viπe od tri sekunde izvan brzine, motor se automatski iskljuËuje. Pritiskom na kvaËilo motor se opet ukljuËuje. Pritom je πtednja goriva enormna. U pojedinaËnim su sluËajevima vozaËi mogli, ovisno o naËinu voænje i gustoÊi prometa, Ëak s dvadeset posto manje goriva doÊi do zadanog odrediπta dok je prosjeËna πtednja goriva izmeu pet i osam posto. ECO-start sustav bit Êe najkorisniji za gradsku voænju s uËestalim fazama Ëekanja u guævi ili pred crvenim semaforima.

Lanac brzih servisa Vulco svojim Êe klijentima uskoro nuditi vrlo zanimljivu uslugu: dok su njihovi automobili na servisu, oni Êe vrijeme moÊi korisno iskoristiti vozeÊi zamjenski automobil smart fortwo. Tako je partnerima ovog lanca nedavno isporuËeno 14 smarta fortwoa.

Niko PuliÊ u GL-u Naπ najbolji automobilist Niko PuliÊ preuzeo je kljuËeve svog novog metalnog ljubimca: rijeË je o prestiænom SUV-u Mercedes-Benz GL 320 CDI 4motion koji je bogato opremljen mnogim detaljima dodatne opreme iz kolekcije AMG-a. Podsjetimo se, GL je predstavljen na salonu automobila u Detroitu 2006. godine, a nakon πto je pokorio ameriËko træiπte - inaËe najvaænije i najveÊe za automobile toga segmenta - sve je popularniji i u Europi. S T R A S T

Compass za Tedija Popularni splitski kantautor Tedi Spalato sljedeÊih Êe se mjeseci druæiti s novim Jeepom: nakon Cherokeeja, kilometre Êe ubuduÊe nizati za upravljaËem novog Compassa. KljuËeve Compassa, koji pokreÊe benzinski motor te opremljenog automatskim mjenjaËem i bogatim paketom opreme Limited, Tediju je predao Marko GnjidiÊ, direktor Chryslera Jeepa i Dodgea u EUROlineu.

Trening za presretaËe

Zaklada EUROline uz Terry Fox Run Ove je godine u Hrvatskoj po osmi put odræana humanitarna utrka Terry Fox Run, nastala u spomen na mladog Kanaanina koji se borio s rakom, te je u æelji da prikupi novac za istraæivanje ove opake bolesti pretrËao pola Kanade. Nekoliko je tisuÊa graana sudjelovalo R U J A N

2 0 0 7

u utrci, a njihovi Êe prilozi biti donirani djeËjem onkoloπkom odjelu bolnice ©alata. EUROline je uz Terry Fox Run od poËetka, a ove se godine ovoj velikoj humanitarnoj akciji pridruæio putem Zaklade EUROline Ëija je ravnateljica Ivana Vrdoljak Vanna i odræala koncert.

Za one koji u prometu moraju paziti na najneodgovornije vozaËe, dakle na vozaËe presretaËa EUROline je uz pomoÊ struËnjaka πkole dobre voænje Marani, sredinom rujna organizirao u Varaædinu i Novom Marofu cjelodnevni prezentacijsko-edukativni trening. Na treningu su sudjelovala 22 vozaËa iz policijskih uprava πirom Hrvatske koji u obavljanju svojih duænosti svakodnevno koriste posebno opremljena vozila Mercedes-Benz C 320 CDI. Nakon uvodnog teoretskog predavanja o vrhunskim karakteristikama i ugraenoj opremi za aktivnu i pasivnu sigurnost pri voænji u vozilima Mercedes-Benz C 320 CDI, polaznici su se s njima upoznali prvo na poligonu sigurne voænje AP Varaædin, u uvjetima simuliranih brzina pri oteæanim uvjetima voænje, a u poslijepodnevnim satima i na poligonu Novi Marof pri realnim brzinama. Policajci, koje nije lako oduπeviti, na kraju dana nisu skrivali zadovoljstvo odræanim treningom. Vjeruju kako Êe im prezentirane i isprobane kritiËne situacije pomoÊi u svakodnevnom obavljanju njihovih zadataka. EUROline svim polaznicima zahvaljuje na sudjelovanju uz æelje za sigurnu voænju i uspjeh u njihovu poslu.

S T R A S T

I. je bio posvema drukËiji od svojih roaka. „Kao da nije naπ“, komentirale su dotjerane tetke gledajuÊi kako djeËak budno promatra dvoriπne igre djece iz susjedstva; raduje im se, podræava ih, ali se vrπnjacima ne pridruæuje. I. je bio omiljen, unatoË tome πto nikada u potpunosti nije pripadao skupini ili timu. U ranoj mladosti naglo je izrastao pretekavπi jedno ljeto i najviπeg prastrica koji je visinom, ljepotom i snagom, u bakinim lakonoÊnim priËama, nadmaπivao Ëak i bajke vrijednoga princa. S jednom jedinom, ali presudnom razlikom. Prastric, po kojem je I. i nosio ime, nikada nije ni upoznao, a kamoli probudio jednu princezu. „Nije on za to imao vremena“, odgovarala bi baka Ëim bi netko izgovorio i prvo slovo buduÊe reËenice koja se mogla pretvoriti u upit o razlozima prastriËeva doæivotnoga momaËkog statusa. Dotjerane tetke gledale su visokog neÊaka, podizale glave, popravljale svilene ukrasne marame oko vrata i πaputale: „Ko’ jablan je, ko’ da nije naπ“. A kad je mladiÊ navrπio tridesetu, ne predstavivπi ocu i majci do tada baπ ni jednu moguÊu simpatiju ili odabranicu, najhrabrija oËeva sestra skupila je snage i upitala ga misli li si on srediti svoj æivot. „Nemam ja za to vremena“, odgovorio je I., oslobodio fotelju, sjeo u auto i izjurio na cestu. Tim je trenutkom I. postao nekomu nalik. „Novi prastric“, sloæile su se s miπljenjem tetke i ostale dvije njezine neudane sestre. Nakon toga gledale su ga joπ zabrinutijim oËima, bojeÊi se da Êe uskoro poËeti neveselo starjeti; kao πto su starjele one; u propitivanjima onoga πto je proteklo iza njih i u nagaanjima o broju i zanimljivosti godina koje su im joπ preostale.

Vrijeme Poznavala sam i voljela I. Plakala sam zbog njegovih odluka koje sam razumijevala i mrzila podjednakim grËem. I bjesnila na sebe zbog toga πto sam prihvaÊala sve ono πto je stizalo iz sadræajnoga i bogatog kataloga Ëudesnih postupaka Ëudesnog I. Susrela sam ga u njegovim ranim Ëetrdesetima. Tijelo mu je bilo veÊ lagano pogrbljeno. „Posljedica voænje“, znao je reÊi obrgljujuÊi vlastitu reËenicu smijeπkom koji je imao snagu uspravljati ramena. I. je uæivao u razgovorima o filmu. Bio je zaljubljen u one s priËama iz nekih drugih vremena. „Roen sam nekoliko desetljeÊa prije i roen sam star.“. Tom je reËenicom pojaπnjavao svoj neobiËan ukus. Omiljene reæisere gledao je samo noÊu, najËeπÊe kleËeÊi. „Pred ovim se treba pokloniti“, rekao mi je prvog dana novog milenija kad je primijetio kako zapanjeno, tek probuena iz kreveta, stojim iza njega i u Ëudu se pitam zaπto mu se tijelo odluËilo za takav poloæaj. Umjesto odgovora, poËeo je analizirati scenu s crvenim mravima i molitveno hvaliti talent Ëovjeka kojemu je uspjelo snimiti neπto takvo. „Nisi umoran?“, pitala sam ga zijevajuÊi. „Vrijeme je spavanja proπlo, zakasnio sam“, odgovorio je ne gledajuÊi me. Danas viπe nisam sigurna je li I. volio mene, ili samo naËin na kojim sam s njim satima znala raspravljati o vremenu, pokazujuÊi pri tome spremnost za prihvaÊanje njegova snalaæenja meu kazaljkama sata. „Imaπ pravo, nismo mi propovjednici“, znao je reÊi nakon πto bi strpljivo odsluπao moj monolog sastavljen od slijepljenih kratkih priËa inspiriranih autoritativnim reËenicama roditelja, skrbnika, profesora, kumova i briænih susjeda. „Sve u svoje vrijeme“, slaæu se oni misleÊi pri tome da se zaljubiti treba s petnaest, poloæiti vozaËki s dvadeset, za-

ruËiti s dvadeset i dvije, diplomirati s isto toliko ili godinu viπe, oæeniti se nekoliko mjeseci nakon πto se dobije posao na neodreeno vrijeme i kupi prva garsonijera, postati roditelj do tridesete, zatim upisati doktorski studij i specijalizaciju. Sve u svoje vrijeme; na vrijeme voljeti, na vrijeme spavati, na vrijeme jesti, na vrijeme portretirati svoje potomke, na vrijeme odlaziti na posao, na vrijeme osigurati smjeπtaj u umirovljeniËkom domu. I pri se tome nitko iz kategorije istih govornika i æivotnih mudraca ne usuuje spominjati vrijeme razbolijevanja, vrijeme suza, vrijeme razvoda, vrijeme poplavnih kiπa, vrijeme ovisnosti i vrijeme umiranja. I. je u mojim priËama prepoznavao otpor æene na Ëijoj bi se biografiji mogao izvjeæbati pojam pobunjene kronologije, ali i njezinu zabrinutost za one sate, dane i godine o kojima drugi πute, ali se usuuju povrπno ocjenjivati i opisivati æivote duπa Ëije strune ne uspijevaju dotaknuti svojim prstima. Njihove jagodice za njih su pregrube i predebele. I. se svijetom kretao uz pomoÊ dva sata. Na onom zaduæenom za privatni æivot, kazaljke su uvijek kasnile. U danu jedan sat, u tjednu jedan dan, u mjesecu tjedan, u godini mjesec. „Dolazim na kavu poslijepodne“, znaËilo je da Êe stiÊi pred samu noÊ, „Posjetit Êu te u srijedu“, prevedeno je glasilo da Êe se susret dogoditi u Ëetvrtak… Roaci i prijatelji godinama se nisu naviknuli na njegovo poimanje prvog vremena. Uvijek su se iznova ljutili i govorili mu: “I na svoj Êeπ pokop zakasniti.“ Drugi je sat, zaduæen za kretanje u profesionalnim koordinatama, brzao baπ onoliko koliko je prvi kasnio. Stres se po-

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

jaËavao u danu sat viπe, u tjednu dan viπe, u mjesecu tjedan suviπe, u godini mjesec previπe. I tako iz prve ratne godine, Ëetrnaest sljedeÊih. Kad bi se zbrojilo vrijeme privatnog kaπnjenja s vremenom radnog uranjivanja pa se dobiveni broj podijelio na dva, I. se mogao opisati kao Ëovjek koji poπtuje vrijeme; i svoje, i tuÐe. S ocjenom bi se sloæili i oni koji govore nauËenim, tuim, reËenicama. Pridruæili bi im se Ëak i oni pred kojima je I. znao ponavljati da se rodio nekoliko desetljeÊa prije i da se rodio star. U studenom dvije tisuÊe i pete, na rukama moga I. promijenili su se satovi. Onaj privatni poËeo je oponaπati profesionalni. Iznenada je krenuo brzati. Svojim je kazaljkama ugurao I. u ordinaciju. Prestao je otkucavati u trenutku kad je lijeËnik dijagnosticirao neizljeËivost. „Preostalo mi je joπ πest mjeseci, malo vremena“, rekao mi je I., pognuvπi se joπ jaËe. Zajecao je. Viπe nikada nismo spomenuli propovjednika; „Svemu ima vrijeme“ ili „Svatko ima svoje vrijeme“. Brinuo se za svoju majku. Znao je da se ona ne moæe miriti s Ëinjenicom da postoji i vrijeme u kojem se sahranjuju vlastiti sinovi. I. je preminuo toËno sto i osamdeset dana poslije. Pokopan je sa satom koji ga je godinama nagovarao kaπnjenju. Moæda je njegovim godinama na kraju pripisao nekoliko desetljeÊa viπe. “Kao da se rodio onda kad je mislio da se trebao roditi“, pokuπavala sam tjeπiti njegove roake. Oni su kleËali uz njega i podsjeÊali me na tijelo koje u novogodiπnjoj noÊi izgovara molitvu divljenja. Bili su pognuti. Samo su prijatelji gledali u nebo i stidjeli se reËenice „I na svoj Êeπ pokop zakasniti, I.“ S T R A S T

Vozi sad! Financiranje lakih gospodarskih vozila za male i srednje poduzetnike. Kampanja Vozi sad! odnosi se na financiranje novih i rabljenih vozila Mercedes-Benz Vito, Viano i Sprinter. Financiranje je osigurano u suradnji sa EU, KfW bankom i CEB-om, a sredstva su namijenjena poticanju malog i srednjeg poduzetniπtva bez obzira na starost firme, odnosno obrta.

Ostale pogodnosti: smanjeno uËeπÊe rok financiranja produljen do 84 mjeseca besplatni integrirani servisni paket (ISP)*

besplatna registracija za 1. godinu besplatan tehniËki pregled za 1. godinu besplatno obvezno osiguranje** za 1. godinu

* Besplatni ISP odnosi se na nova vozila Mercedes-Benz Vito i Viano sa dizelskim motorom, ne odnosi se na rabljena vozila, kao ni na Vito Basic i modele sa automatskim mjenjaËem. Besplatni ISP limitiran je na 5 godina ili 150.000 km, πto se prije ispuni. ** Besplatno obvezno osiguranje za 1. godinu realizira se u suradnji sa Allianz osiguranjem. Uvjet: potpisivanje ugovora o viπegodiπnjem kasko osiguranju sa Allianzom.

DaimlerChrysler Leasing Hrvatska d.o.o., Kovinska 5, Zagreb, www.daimlerchrysler-leasing.com.hr, na tel. 01/34 41 250 Prodajni kontakti: GRADAC n/m, AutokuÊa PeciÊ, tel. 021/69 75 47 • MATULJI, AutokuÊa ©op, tel. 051/74 21 53 • OSIJEK, Automobili ©kojo, tel. 031/22 00 16 • PAZIN, AutokuÊa Etradex, tel. 052/62 22 22 • RIJEKA, EUROline, tel. 051/21 37 57 • SPLIT, AutokuÊa Vrdoljak, tel. 021/32 10 70 • VARAÆDIN, AutokuÊa BuniÊ, tel. 042/30 58 13 • VELIKA GORICA, Auto GaπpariÊ, tel. 01/63 79 318 • ZADAR, AUTOline, tel. 023/49 40 05 • ZAGREB, AutokuÊa BolËeviÊ, tel. 01/20 01 600 • ZAGREB, EUROline, tel. 01/34 41 217

96_1 OMOT 12/8/09 9:10 AM Page 1 C

Composite

CY CMY