broj 16 by Digitalni klik d.o.o.

PROSINAC 2007 BROJ 16 MAGAZIN TVRTKE EUROline

4MATIC. Viπe pogona na Ëetiri kotaËa. S inovativnom 4MATIC tehnologijom Vaπ novi automobil izvrsno Êe se dræati ceste i jamËiti Vam sigurnost na svim podlogama bez obzira na to vozite li po suncu, kiπi ili snijegu.

korice 96_1.indd 1

Mercedes-Benz Vas, pritom, ne ograniËava u izboru jer se 4MATIC tehnologija ugrauje u Ëak sedam modela. Uvjerite se sami u njihove kvalitete.

12/8/09 5:41:15 PM

J E E P

S T R A S T

J E E P

Sve najljepπe za boæiÊne blagdane i sretnu novu 2008. godinu æele Vam djelatnici tvrtke EUROline i EUROline zaklada

P R O S I N A C

2 0 0 7

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik Daimler AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Mia RajkoviÊ, Tomislav JuriπiÊ strast.uredniπtvo@euroline.hr

LEKTURA Irena DrpiÊ Miloπ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr

6 MERCEDES-BENZ SUV-ovi

Poker kraljeva

McLarenova strast u Ferrarijevu gnijezdu

Pjenuπac - Ëarolija mjehuriÊa za kraljeve

OBLJETNICA

10 godina A-klase DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382

AMG TRENING VOÆNJE

Gentlemans, start your engines!

PREDSTAVLJAMO

Maybach Landaulet - najluksuzniji kabriolet na svijetu

reber@reber.hr

TISAK GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

VIP INTERVJU

Mislav GaliÊ, direktor Leda

TEHNIKA BUDUΔNOSTI

Diesotto: spoj rjeπenja dvaju genijalnih umova

NAKLADA 20.000 primjeraka

TVORNICA AUTOBUSA U TURSKOJ

BUS SHOW U KORTRIJKU

NOVO U EUROLINEU

LIFESTYLE

NAUTIKA

Mitsubishi Fuso - pouzdanost za uspjeπan biznis

Leut s Baleara - osvajaË Mediterana

NOVITET

AKCIJA

Chrysler Voyager - najbolji obiteljski prijatelj

Trening sigurne voænje za hrvatske vatrogasce

SEMA SHOW LAS VEGAS

Stvoreni za tuning

PUTOPIS

Sa smartom u San Franciscu

UMJETNOST POKRETA

Irena PasariÊ - redovnica baletne umjetnosti

LJUDI IZ EUROLINEA

DijagnostiËari - doktori za automobile VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Snjeæna fotografija

Najbolji autobusi dolaze s Bospora

S T R A S T

U V O D N I K

Ovih Êe dana mnogi reÊi kako je brzo proπla joπ jedna godina. Nakratko Êemo se zabrinuti nad vremenom i dogaanjima koji prolaze uz nas i kroz nas, a da ih mi sami nismo uspjeli dodirnuti i proæivjeti s najbliæim prijateljima. U prosincu se izdvajaju uspjesi, æali se za propustima, vjeruje da Êe iduÊi mjeseci - kada se na zidove postave novi kalendari - biti svjetliji, mirniji, zdraviji… Prosinac je najËudesniji mjesec godine. On podvlaËeÊi inventurnu crtu zbraja ono iza sebe, a istodobno otkriva roenje i navjeπtava radost. Kada mi u EUROlineu povuËemo crtu ispod naπih ovogodiπnjih aktivnosti, moæemo biti vrlo zadovoljni. Postigli smo rekordne prodajne i poslovne rezultate u gotovo svim segmentima, a Mercedes-Benz se joπ jednom dokazao kao vodeÊa premium-marka na hrvatskome træiπtu. Naπem centru u Zagrebu pridodali smo prodajni salon u Rijeci, a ponosni smo i na iznimne rezultate AUTOline centra u Zadru. Godinu 2007. pamtimo i po poËetku izgradnje velikog centra u Splitu, koji Êemo sveËano otvoriti u proljeÊe. Ova je godina bila vaæna i po lansiranju nove, druge generacije veÊ legendarnog smarta fortwo, za koji s ponosom istiËemo da je ekoloπki najprihvatljiviji automobil na svijetu. Takoer, doπla nam je i nova generacija Mercedes-Benzove C-klase koja je odmah postala bestseler. Jeep je predstavio najnovije izdanje svog Cherokeeja, Chrysler prezentirao potpuno novi Sebring, a ove smo godine etablirali i marku Dodge s jedinstvenim modelima snaænog dizajna i moderne tehnologije.

Tragovi godine 2007. Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

P R O S I N A C

2 0 0 7

Meutim, posebno nas raduje πto smo naπ poslovni uspjeh mogli podijeliti s drugima, posebice onima kojima je pomoÊ prijeko potrebna. Godinu 2007. zauvijek Êemo pamtiti kao godinu osnivanja Zaklade EUROline koja je svoj put zapoËela jedinstvenim humanitarnim koncertom u zagrebaËkom Lisinskom. Od nezaboravnih nastupa Revijskog orkestra HRT-a, Svetle Vassileve, Borisa MartinoviÊa, Josipe Lisac, Olivera DragojeviÊa, Vanne, Tedija Spalata i Lada, joπ je vaænije da smo prikupljena sredstva za nabavu posebnog CTG kardiotokografa donirali odjelu za porode KliniËke bolnice Sestara milosrdnica. Taj ureaj veÊ mjesecima radi na korist trudnica i njihovih beba. Pokuπali smo pomoÊi gdje god je bilo moguÊe. Uglavnom, uËinili smo sve πto smo mogli da svoj poslovni uspjeh podijelimo s drugima, a to Êemo Ëiniti i dalje. Ovih se dana nadamo snijegu. Njegova bjelina ima magiËnu moÊ smiraja. Bljeskave povrπine i nad njima magla, sve Ëisto i bez tragova. Samo ravnina na kojoj moæemo ispisati æelje i Ëestitke. U svakoj godini njezin je kraj ujedno i poËetak neËeg novog. Da proπlost ima buduÊnost, potvreno je prije viπe od dvanaest desetljeÊa. Tada, u zimski, sijeËanjski petak godine 1886. jedan je brend dobio svoj prvi sluæbeni naziv DRP-37435. Zvali su ga jednostavno i “automobil s motorom”. Za poËetak 2008. u bjelini dobrog koje oËekujemo i priæeljkujemo joπ Êe jedna Ëestitka zasigurno ostaviti trag - Mercedes-Benzu za njegov 122. roendan.

M E R C E D E S - B E N Z

Segment SUV-a u velikom je porastu u cijelom svijetu: kombinacija udobnosti limuzine i sposobnosti terenskog automobila neodoljiva je mnogima. Kada je rijeË o SUV-ovima visoke klase, Mercedes-Benz je uvjerljivi predvodnik: nudi izbor od Ëak trideset temeljnih modela podijeljenih u Ëetiri modelske linije, a

Poker kraljeva

Mercedes-Benz nudi najπiru paletu SUV vozila visoke klase koja se sastoji od Ëak Ëetiriju prestiænih modelskih linija: M, G, GL i R-klase

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

moguÊnosti kombiniranja motora, opreme pa Ëak i meuosovinskih razmaka Ëini Mercedesovu ponudu jedinstvenom. Na poËetku je palete veÊ poznata M-klasa, nedavno predstavljena u novoj generaciji, koja u novu modelsku godinu ulazi s novom elitnom motorizacijom: model ML 500 4MA-

P R O S I N A C

2 0 0 7

TIC sada ima 5,5-litarski V8 motor s Ëak 388 KS (ili 82 KS viπe nego kod prethodnika) te potroπnju reduciranu na razumnih 12,8 litara na 100 kilometara u kombiniranom ciklusu. Luksuzni terenac do 100 km/h ubrzava za svega 5,8 sekundi i postiæe maksimalnih 250 km/h. Za kupce neπto manjih ambicija, kada

M E R C E D E S - B E N Z

M-klasa najuspjeπniji je Mercedesov SUV za koji i dandanas postoji lista Ëekanja

je rijeË o motorizaciji, nudi se V6 u modelu ML 350 s 272 KS, dok elitna verzija ostaje ML 63 AMG s atmosferskim V8 motorom koji razvija Ëak 510 KS. Ipak, u ovoj su klasi joπ popularniji dizelski motori, a nova je top-ponuda ML 420 CDI s 306 KS i Ëak 700 Nm okretnog momenta. Njegove performanse mogu se usporediti s nekim sportskim automobilom: ubrzanje do 100 km/h za 6,5 sekundi i najviπih 235 km/h. ZahvaljujuÊi prosjeËnoj potroπnji od 11,1 litre te spremniku goriva od 95 litara autonomija je automobila gotovo 900 kilometara - dovoljno da se zaboravi kada ste posljednji put bili na benzinskoj postaji. Naravno, uz ovaj V8 motor i dalje Êe u ponudi biti poznate V6 verzije ML 280 CDI (190 KS) i ML 320 CDI (224 KS), koje nude vrhunske vozaËke uæitke uz ekonomiËnu potroπnju. Korak viπe od ML-a smjestila se GL-klasa. Na poËetku predviena prije svega za ameriËko træiπte sve je popularnija i u Europi. Odlikuju je velikoduπne dimenzije (duæina od 5088 mm, πirina od 1920 mm i visina od

GL-klasa napravljena je prije svega za ameriËku publiku koja voli “full-size” SUV vozila, ali je postala vrlo popularna i u Europi

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

1840 mm) te vrhunska udobnost. Naravno, tu su i vrhunski motori od kojih izdvajamo novi V8 s 340 KS u modelu GL 450. Valja naglasiti i vrhunske terenske osobine ovog modela: modificirani sustav zraËnog ovjesa AIRMATIC omoguÊuje poveÊanje razmaka od tla do 307 milimetara πto osigurava svladavanje vodenih prepreka dubokih 60 centimetara.

P R O S I N A C

2 0 0 7

Donji je postroj automobila dodatno zaπtiÊen, a moguÊnost redukcije prijenosa u odnosu 2,98:1 te blokade diferencijala provest Êe veliki automobil i preko najnegostoljubljivijih terena. Doduπe, kada govorimo o terenskim sposobnostima, kraljica ostaje legendarna Gklasa. Proizvodi se veÊ 28 godina i klasika

je svog segmenta. Model je nedavno lagano restiliziran kako bi bio joπ zanimljiviji novim kupcima (modificirana su straænja svjetla, moderniziran interijer…), ali su izvanredne osobine ostale iste. Top-ponuda motora jesu V8 benzinci u modelima G 500 (296 KS) i G 55 AMG (500 KS) koji se nude u luksuznoj izvedbi sa svim blagodatima automobila vi-

M E R C E D E S - B E N Z

soke klase. InaËe, na izbor se nude tri karoserijske verzije: dvije zatvorene s razliËitim meuosovinskim razmacima te ekstravagantni kabriolet s elektriËno-hidrauliËnim pokretnim krovom. InaËe, osnovna je motorizacija G 320 CDI s V6 dizelom snage 224 KS. G-klasa proizvodi se u pogonima tvrtke Magna Steyr u Austriji, a do sada je napravljeno 190 tisuÊa komada. Zaista jedinstveni model u Mercedesovoj ponudi SUV-a je R-klasa. Prije svega takoer namijenjena ameriËkom træiπtu za Europu se nudi u kraÊoj (i praktiËnijoj) verziji s manjim meuosovinskim razmakom. R-klasa pravi je SUV jer nudi permanentni pogon na sve kotaËe, ali ujedno i prostrana putna limuzina u koju se udobno moæe smjestiti, ovisno o verziji, pet, πest ili Ëak sedam osoba. U konfiguraciji s pet sjedala obujam je prtljaænog prostora Ëak 939 litara, odnosno 1118 litara u verziji s poveÊanim meuosovinskim razmakom. Izbor motora iznimno je bogat: poËinje od

Legendarna G-klasa klasika je koja jednostavno ne stari

R-klasa jedinstvena je kombinacija limuzine, karavana i SUV-a, a dostupna je u dvije duæine

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

R-klasa odlikuje se zaista impozantnim i ujedno veoma elegantnim izgledom

πtedljivog dizela R 280 CDI s 231 KS koji troπi manje od 9 litara nafte na 100 kilometara (ali ipak sprinta do „stotke“ za 9,6 sekundi) do R 500 Ëiji V8 benzinski motor razvija 388 KS i 530 Nm okretnog momenta. Sve su R-klase opremljene najmodernijim 7G-TRONIC automatskim mjenjaËem s ruËicom postavljenom pokraj upravljaËa, a elitne verzije i AIRMATIC zraËnim ovjesom sa sustavom adaptivnog amortiziranja. InaËe, valja naglasiti kako je R-klasa dostupna i samo s pogonom na straænje kotaËe - idealno za one kupce koji æele iskoristiti njezine osobine savrπene putne limuzine. Ono zajedniËko svim modelima iz Mercedes-Benzove linije SUV-a jest najmodernija oprema vozila uopÊe dostupna na danaπnjem træiπtu automobila. Dostupno je doslovno sve: od ultramoderne THERMATIC automatske klimatizacije, preko DISTRONIC tempomata koji sam odræava razmak u odnosu na vozilo ispred, sve do COMAND APS telematskog i PRE-SAFE sigurnosnog sustava. Meutim, ovdje priËa o Mercedesovim SUV-ovima ne staje. Uskoro Êe biti predstavljen i model u klasi kompaktnih SUV-ova oznake MLK. Automobil Êe u tehniËkom smislu biti oslonjen na aktualnu, novu generaciju C-klase i nema sumnje kako Êe privuÊi veliki broj kupaca jer je rijeË o najpopularnijem segmentu u SUV klasi. Stoga se priËa o uspjehu nastavlja.

BLUETEC za Ëisti okoliπ Jedina prava zamjerka modernim SUV-ovima njihova je ekoloπka neprihvatljivost. Radi poveÊane mase vozila i, shodno tome, potrebe za veÊim motorima Ëesto je njihova emisija πtetnih plinova popriliËno velika. Meutim, Mercedes-Benz aktivno radi i u tom smjeru. Prije svega, napornim se radom inæenjera znatno smanjila potroπnja na svim motorima dostupnim u Mercedes-Benzovoj paleti SUV-a, u ispuπne se sustave ugrauju najmoderniji filtri Ëestica i katalitiËki konverteri, a najnoviji je potez uvoenje BLUETEC tehnologije. RijeË je o konceptu koji prije svega reducira emisiju duπiËnih oksida, jedine komponente iz ispuha dizelskih motora koji ih Ëini ekoloπki manje prihvatljivim od benzinskih. U novoj generaciji sustava koristi se na vodi bazirana tekuÊina AdBlue koja se ubrizgava u ispuπni sustav motora i zajedno s katalizatorom razgrauje do 80 posto duπiËnih oksida na duπik i vodu. Takva je tehnologija omoguÊila proizvodnju najËiπÊih dizelskih motora u svijetu, koja Êe se ubrzo poËeti ugraivati u M, R i GL-klasu. S T R A S T

Ungaro 12/8/09 1:53 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M E R C E D E S - B E N Z

OBLJETNICE

A-iskorak

od 10 godina

Prije deset godina Mercedes-Benz povukao je hrabar potez predstavivπi svoj prvi mali automobil k tome joπ i s prednjim pogonom. Revolucionaran koncept, unatoË problemima i loπim predvianjima, ipak je preæivio dokazavπi inovativnost marke, uporabnu praktiËnost i potvrdio startni moto “A-klasa, veliki korak naprijed”

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Ovako je bilo i na poËetku: A-klasa uvijek dizajnerski inovativna i originalna

Kada je 1969. godine Neil Armstrong stao na Mjesec, izrekao je poznatu reËenicu: “Ovo je mali korak za mene, ali veliki za ËovjeËanstvo”. Godinama, pa Ëak i desetljeÊima poslije, jedan je proizvoaË automobila istaknuo kako je njihov novi model “veliki korak naprijed” u poimanju vozila i mobilnosti te marke. Bila je to 1997. godina, proizvoaË MercedesBenz, a automobil A-klasa. U doba kada se pojavila, A-klasa je πokirala mnoge. U prvome redu, Mercedes pa mali. Zatim, Mercedes pa prednji pogon da bi, nakon poËetnih problema, gotovo svi analitiËari ovom automobilu predvidjeli brzi kraj. Meutim, kad su prvi πokovi proπli, svi su morali priznati da je rijeË o iznimno inovativnom automobilu koji moæda nudi rjeπenje odræive mobilnosti u europskim gradovima. Automobilu koji dimenzijama moæda i jest mali, ali prostranoπÊu i praktiËnoπÊu odgovara mnogo veÊim automobilima. Ukratko, A-klasa svojom je sendviË-konstrukcijom premium klasu uvela i u segmente u kojima se o takvim vozilima nije ni sanjalo. P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

Od 2004. godine cestama kruæi 60 A-klasa s Êelijama goriva

Prva generacija A-klase (serija 168) na træiπte i u svoju klasu uvodi nekoliko novosti koje su promijenile mnogo toga. Prije svega, veÊ spomenuta sendviË-konstrukcija koja je omoguÊila da se, primjerice, dio motora, akumulator i spremnik goriva smjeste u dvostruki pod (sendviË) kako bi auto dimenzijama ostao kompaktan, a u unutraπnjosti pruæio doæivljaj mnogo veÊeg vozila. Nadalje, auto je standardno bio opremljen ESP sustavom stabilnosti, BAS sustavom pomoÊi pri koËenju, koji su dotad bili standard samo u mnogo veÊim vozilima. TreÊa velika novost bilo je roenje CDI motora. Upravo je prototip A-klase provezao prvi dizelski motor s inovativnim CDI sustavom ubrizgavanja otvarajuÊi put prema novoj generaciji dizelskih agregata. Posebnost je bilo i uvoenje “produæene” Aklase 2001. godine za koju su isticali kako u unutraπnjosti nudi prostora gotovo i viπe od E ili S-klase. Godinu poslije stigao je top-model A210 Evolution s motorom obujma 2,1 litru i sa 140 KS. Mala bomba na kotaËima. Raznolikost koja je ponuena kupcima, moæda je iznenadila i tvorce A-klase. I tako je bilo do 2004. godine kada je prvu A-klasu smijenila nova, serije 169. Taj je automobil ponovno donio neke novosti, poput Autotronica, automatskog sustava prijenosa s CVT tehnologijom (kontinuirani varijabilni prijenos, odnosno mjenjaË bez stupnjeva), paraboliËnu straænju osovinu za joπ preciznije upravljanje, naglaπenu uporabu recikliranih i prirodnih materijala… Inovativnost ovog vozila vidi se i u broju prodanih automobila. Naime, unatoË ne tako sjajnim poËetnim predvianjima, A-klasa je u deset godina svog postojanja, i u dvije serije, prodana u 1,5 milijuna primjeraka. Usto je, zbog svoje praktiËnosti i inovativnog koncepta koji je zapravo stigao prije svog vremena,

A-klasa oduvijek idealan poligon za ispitivanje novih tehnologija. Prije pet godina upravo taj automobil koriπten je kao studijski model za ispitivanje pogona buduÊnosti putem Êelija goriva. Tako je stvoren model A-klase F-Cell. Od 2004. godine 60 takvih A-klasa pogonjenih vodikom i Êelijama goriva te elektromotorom vozi po NjemaËkoj, Americi, Japanu i Singapuru kako bi se ispitala uporabljivost vozila u realnim uvjetima. U godinu dana flota tih A-klasa veÊ je nakupila 370.000 testnih kilometara. U priËu su se ukljuËile i velike tvrtke. Tako je πest modela kod BP-a, πest kod Lufthanse, Michelina te ameriËke Savezne

agencije za okoliπ. Upravo zbog sendviË-poda u A-klasi cjelokupna instalacija Êelija goriva i spremnika vodika moæe stati u pod. RijeË je o izvedbi s duljim meuosovinskim razmakom, a dva spremnika vodika omoguÊavaju radijus kretanja od 150 kilometara bez punjenja i uz prosjeËnu potroπnju koja bi kod dizelskih motora bila ekvivalentna potroπnji 4,2 litre na 100 km. Elektromotor razvija 88 KS i omoguÊava ovom testnom automobilu da do 100 km/h stigne za 16 sekundi i postigne maksimalnih 140 km/h. BuduÊi da su se i Êelije goriva u meuvremenu razvijale, sada bi svi ti pokazatelji bili joπ bolji, a Ëinjenica je da je ovaj automobil neutralan za okoliπ kada je o ispuhu rijeË. A-klasa je upotrijebljena u joπ jednom ispitivanju. RijeË je o HyPer projektu u kojem je stvaran hibridni pogon 1,7-litarskog CDI motora s 90 KS na prednjoj osovini i 26 kW elektromotora koji je pogonio straænju osovinu. Dakle, A-klasa s pogonom na sva Ëetiri kotaËa koja je uz to joπ i πtedljiva. Auto je u prosjeku troπio oko 4,9 litara goriva na 100 kilometara i do “stotke” ubrzavao za osam sekundi (standardnom A170 CDI za to je trebalo 13 sekundi). I sve to u samo 360 centimetara ukupne duljine, 172 πirine i 158 centimetara visine. Moæda je to 1997. godine bio mali korak, ali je iz njega svakako nastao veliki automobil.

S T R A S T

Stipic 12/8/09 1:48 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M E R C E D E S - B E N Z

Gentlemen, your Ove je godine Mercedes-AMG GmbH proslavio 40 godina svoga postojanja i 30 godina rada kao sluæbena Mercedes-Benzova tunerska kuÊa. Na poËetku je biti sluæbeni tuner znaËilo da Êe se, i to samo u toj tvornici, standardni Mercedesovi automobili preraditi u rasna trkaÊa vozila. Danas, zahvaljujuÊi sintezi sestrinskih tvrtki Mercedes AMG i Mercedes-Benz, posljednji u svojoj bogatoj paleti modela nudi AMG izvedbe gotovo svih svojih vozila, a naπi kupci svoj AMG mogu naruËi-

ti Ëak i izravno u tvornici. On Êe tada veÊ u „rodiliπtu“ biti proizveden od posebnih komponenti - poËevπi od karoserije preko motora, ovjesa, mjenjaËa, koËnica pa do elektronike i aerodinamiËnih detalja - koje su rezultat dugogodiπnjeg razvoja i praÊenja ponaπanja vozila na trkaÊim stazama. Ako vam niti to nije dovoljno i ako æelite dodatno individualizirati svoj automobil, tada Êe se vaπe vozilo odvesti u Affalterbach gdje Êe se doraditi na jedinstven naËin - kako god vi æelite.

Tako su hrvatski kupci AMG izvedbe Mercedesovih vozila, koji su svoje automobile naruËili bez limitatora s ograniËenjem brzine na 250 km/h, sredinom mjeseca studenog imali priliku prisustvovati AMG power & passion treningu u kojem su pod struËnim vodstvom iskusnih instruktora voænje, sve redom bivπih vozaËa utrka, nauËili kako upravljati svojim moÊnim vozilima. No EUROline je prije svega svoje goste poveo u smjeru Stuttgartova „satelita“ - mjestaπca po imenu Affalterbach u S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

AMG power & passion trening Zamiπljali ste Mercedes-Benzova vozila kao udobna, konzervativna vozila za muπkarce kasne zrelije dobi, performansi dostatnih za defenzivne vozaËe? Gospodo, grdno ste se prevarili! Vodimo vas na „AMG power & passion training“, putovanje proæeto snagom, straπÊu i emocijama

start

engines! kojem se raaju sportski automobili potpisani trima slovima: AMG. Fotografije iz AMG-ove tvornice, naæalost, ne moæemo objaviti buduÊi da je fotografiranje ondje zabranjeno, ali Êemo pokuπati rijeËima doËarati ono πto smo tamo vidjeli. U pogonu u kojem se sklapaju ovi veÊ kultni motori vlada takav sklad i harmonija da se jednostavno pitate proizvode li se ovdje automobilski motori ili je rijeË o urarskoj radionici. Na podu Ëistom kao u ljekarni, „high-tech“ P R O S I N A C

2 0 0 7

na Fotografija za uspomenu posjet AMG-ovoj tvornici je Prije izlaska na stazu bilo znanja potrebno steÊi i teorijska

M E R C E D E S - B E N Z

jednostavno vriπti - od alata koji visi sa stropa uvijek dostupan i pri ruci, a sam se podeπava i na moment zatezanja, do ispitivanja brtvljenja uz pomoÊ posebno dizajniranog pneumatskog stroja. Jednostavno fascinantno. Kada vidite s koliko ljubavi, pozornosti i lakoÊe zaposlenici AMG-a sastavljaju ove impresivne motore, poæelite skinuti kravatu i odmah se prikljuËiti poslu. Dok gledamo sastavljanje, na zidu primjeÊujemo ploËice s potpisima svih inæenjera koji sastavljaju motore. Naime, u jednom danu svaki inæenjer sastavi dva 6,3-litarska ili tek jedan 6,5-litarski motor, a zatim ploËicu stavlja na poklopac motora Ëime svojim imenom i prezimenom jamËi za njegovu trajnost i pouzdanost. Svatko od EUROlineovih kupaca ubrzo je na zidu pronaπao ime „svojeg“ konstruktora. Radionica u kojoj se odræavaju veÊ isporuËeni automobili i vozila poznata kao safety car, te u kojoj se odvijaju dorade, nalazi se preko puta. Tek ondje uistinu ne moæete doÊi do daha jer imate priliku vidjeti, primjerice, karizmatiËni bijeli G55 AMG, ili novi-stari SL 129 koji se po zahtjevu neke nostalgiËne osobe sastavlja „iz nule”. Napokon stiæemo i

na Hockenheim. Prva je na rasporedu teorija koja nas uËi ponaπanju u sterilnim uvjetima zatvorene trkaÊe staze, ali znaËi i mnogo, mnogo viπe u svakodnevnim uvjetima na cesti. Instruktor nam objaπnjava putanje, vaænost ispravnog poloæaja sjedenja u automobilu, kut gledanja, πto se dogaa s automobilom kod podupravljanja i predupravljanja te kako to izbjeÊi. Tek iduÊe jutro, nakon πto su informacije “odleæale”, spremni smo za praktiËni dio AMG treninga i „pravi“ Hockenheim poznat iz utrka Formule 1. Prva jutarnja vjeæba slalom Ëinila se bezazlenom, a ispala je priliËno zahtjevna. Slijedile su vjeæbe koËenja i izbjegavanja prepreka, pa vjeæbe prolaska kroz zavoj idealnom putanjom, a nakon ruËka kruæenje Hockenheimom iza instruktora u CLK 63 AMG safety caru koji je radiovezom davao upute svim vozaËima u koloni iza sebe. Taman kada smo pomislili da Êe kruæenje stazom imati samo „turistiËki“ predznak, instruktor je poËeo zahtijevati sve bræe prolaske. Nakon nekoliko krugova voænja je postala zaista zahtjevna i naπi su vozaËi trebali upotrijebiti sve vozaËko umijeÊe kojim raspolaæu. Putanje su postale

Krugove je predvodio slavni safety car prvenstva DTM

Mercedes -Benzova zvi jezda dominira i stazom Ho ckenhe

im S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Instruktori su iskoristil i svaki trenutak kako bi savjetovali naπ e vozaËe

toËnije i preciznije jer ako ste htjeli uhvatiti tempo koji vam je bio nametnut, uzbuenje i euforiju izazvanu glasnim reæanjem motora morao je potisnuti ubrzani i proraËunati rad mozga. Nakon desetak krugova uËinili smo stanku kako bismo dopustili dojmovima da se malo slegnu i prokomentirali vremena i pogreπke. Jedni smo drugima upadali u rijeË prepriËavajuÊi svoje dojmove sa staze. „Nismo niti znali kakve su moguÊnosti ovih vozila. Ovo je pravo okruæenje u kojem moæemo ispitati limite naπih automobila“, zakljuËili P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

iti idealne Najvaænije je nauË jima vo za linije prolaska

smo. Za to je vrijeme struËan tim AMG-ovih mehaniËara provjeravao istroπenost i pritisak u gumama, koËnice te rad motora i mjenjaËa. Dojmljivo je i to s kakvom su lakoÊom vozila u serijama od po deset krugova izdræala napor pod kojim su radila, bez ikakvih promjena performansi, ubrzanja i koËenja, zadræavajuÊi temperaturu rada motora kao da je „betonirana” u reæimu od 90 Celzijevih stupnjeva. Kao da se radi o gradskoj voænji. U stankama smo imali priliku biti premijerno voæeni u novom C 63 AMG, a dobro raspoloæeni instruktori pokazali su nam nevjerojatnu snaga noviteta iz AMG-ove garaæe i njegove tehnoloπke poslastice: AMG speedshift PLUS 7G-TRONIC koji na niæu brzinu posluπno „πalta“ s meugasom, 30-postotni zatvaraË diferencijala koji vam jamËi „ispucavanje“ iz zavoja i stalno odræavanje idealne linije te „3-stage“ ESP namijenjen hrabrijim i vjeπtijim vozaËima, a s kojim je postavljanje automobila prije zavoja i prolazak poprijeko prava zabava . U sljedeÊim krugovima, koje smo vozili i uz nekoliko korekcija i sugestija instruktora, naπi su kupci shvatili da su granice njihovih limenih ljubimaca - joπ dalje. Naravno, zadovoljni smo πto moæemo istaknuti da su hrvatski vozaËi oduπevili svojim vozaËkim

Izlet u proπlost Prije nego πto Êe svoje „monstrume” provesti po F1 stazi u Hockenheimu, naπi su vozaËi imali priliku posjetiti novi Mercedes-Benzov muzej. RijeË je o najveÊem muzeju na svijetu posveÊenom nekoj robnoj marki uopÊe. Zamiπljen kao vremenski stroj koji vas vodi u proπlost i susret s prvim automobilima, kao jedini zadatak ostavlja vam da se opustite i s noge na nogu propjeπaËite povratak u buduÊnost spuπtajuÊi se po ovalnim krugovima impresivne moderne graevine. Taj je put naπim gostima izmamio osmijeh oduπevljenja i izazvao nostalgiËne uzdahe uz eksponate koji su sa sobom donijeli neku sliku ili priËu iz proπlosti i svakako obiljeæili jedno razdoblje - od vozila kancelara Adenauera ili Genschera, po kojima su modeli dobili i nadimke, Papamobila ili SL-a princeze Diane (Lady Di ga je s velikom tugom morala vratiti jer joj je kraljevski protokol nalagao da vozi britanski auto) ili pak AMG-a 190 koji se odvaæio kupiti Ringo Starr. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

ortski je U AMG izvedbi sp put M- klase po V SU i il ob autom zi se Luksuzni CL na sta Ă&#x160;e ku d ko o osjeĂ&#x160;ao ka

P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

NajveÊu su ærtvu brze voænje podnijele gume

KlasiËan test izbjegava nja prepreke s CL 65 AMG-o m

vjeπtinama i pokazali kako su dorasli vozilima koja su odabrali. Nakon πto su nam uruËeni certifikati o zavrπenom treningu dinamiËne voænje, neki su sudionici najavili kupnju novih „igraËaka“, a svi su uglas poæeljeli da se ponovno druæe na ovakvim dogaajima - i joπ bolje poveæu sa sebi sliËnim ljudima pod velikim kiπobranom Mercedes-Benzove obitelji.

Diploma kao dokaz: zav rπio sam AMG-ov vozaËki tre ning S T R A S T

Erste 12/8/09 1:55 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M A J YE BE AP C H

S T R A S T

M A J YE BE AP C H

Jednostavno veliËanstveno: to je jedino πto se moæe reÊi pri prvom pogledu na Maybach Landaulet, predivnu studiju superluksuznog kabrioleta kojom Maybach joπ jednom demonstrira struËnost koja ga Ëini proizvoaËem najboljih automobila na svijetu. U biti, veÊ je koncept automobila jedinstven: crni mekani krov moæe se preklopiti samo na podruËju iznad straænjih sjedala, kako bi putnici dobili jedinstveni ugoaj voænje pod otvorenim nebom. Automobilu ostaje silueta luksuzne limuzine, a unutraπnjost je velikoduπnih dimenzija kao i u svakom drugom Maybachu S 62 na kojem se Landaulet i temelji. Elektro-hidrauliËni pokretani krov otvara, na zahtjev putnika, vozaË pritiskom na gumb postavljen na srediπnju konzolu. Krov, u kojem je integrirano pravo straænje staklo, njeæno se sprema u posebnu policu straga te ga je od pogleda moguÊe sakriti koænim pokrovom. Cijeli proces traje svega 16 sekundi, a putnici ga mogu gledati udobno zavaljeni u fotelje presvuËene najfinijom bijelom koæom. Bijelo je tema Landauleta. ToËnije, u toj je boji kompletan automobil, ukljuËujuÊi i 20colne naplatke. Bijeli su i tepisi na podu putniËkog dijela automobila, a bijelim je obloæena i unutarnja strana krova. Meutim, kao kontrast tu su umeci gotovo dramatiËnog izgleda

P R O S I N A C

2 0 0 7

lakirani u granitnu ili klavirsku crnu boju, s brojnim ukrasima boje zlata. InaËe, crna boja dominira i vozaËkim dijelom automobila. O komforu i udobnosti koji su na volji putnicima nije potrebno ni troπiti rijeËi: sjedala djeluju kao da su preuzeta iz prve klase najmodernijih zrakoplova, za stalnu se temperaturu u vozilu (Ëak i s otvorenim krovom) brine najmoderniji klima-ureaj posebno razvijen za Landaulet, automobil ima sve moguÊe sustave zabave ukljuËujuÊi i poseban hladnjak za pjenuπac. U smislu tehnologije ispod onog vidljivog nije bilo dvojbe: za taj se dio pobrinuo Mercedes-Benz i Maybachu Landauletu podario ono najbolje πto ima. Tu su V12 motor obujma πest litara doraen u AMG-u koji, uz pomoÊ dva turbopunjaËa, razvija 612 KS, zatim elektronski kontrolirani zraËni ovjes AIRMATIC, adaptivni sustav amortizacije, velike i iznimno efikasne elektro-hidrauliËne koËnice te kompletna najmodernija elektronika zaduæena za sigurnu voænju i visoke performanse. Joπ nije objavljeno kada Êe Maybach Landaulet iz studije prerasti u „pravi“ model. Naravno, ta je Ëinjenica, zasigurno, samo pitanje trenutka. I tada Êe, nema sumnje, postati najpoæeljniji i najprestiæniji kabriolet na svijetu.

Stil prije svega Maybach je predstavio Landaulet, studiju najluksuznijeg kabrioleta na svijetu, temeljenog na modelu 62 S

S T R A S T

AmeriËka priËa

pariπkog aka VIP RAZGOVOR: MISLAV GALIΔ, PREDSJEDNIK UPRAVE PREHRAMBENE KOMPANIJE LEDO D.D.

Nakon 13 godina æivota i πkolovanja u Parizu, Mislav GaliÊ se 1996. odluËio vratiti u Zagreb. Nakon povratka i nakon dvije godine rada u financijama Agrokora imenovan je predsjednikom uprave Leda d.d. Proπlo je gotovo deset godina u kojima je uspjeπno predvodio pretvorbu Leda u jednu od najjaËih regionalnih prehrambenih kompanija Foto GEC

S obzirom na veliËinu, znaËenje, uspjeπnost i profitabilnost kompanije koju vodi, Mislav GaliÊ je iznimno pristupaËan sugovornik, spreman vrlo sloæene poslovne aktivnosti predstaviti rjeËnikom koji svi razumiju. Mladi struËnjak, koji je znanja stjecao u Parizu proπavπi ondje srednju πkolu, fakultet te poslijediplomski studij, ubrzo nakon povratka u Hrvatsku dolazi na iznimno odgovornu poziciju. Da je to bio mudar potez gospodina Ivice TodoriÊa, vlasnika Agrokora, potvrdilo se relativno brzo, a puna potvrda stiæe i ovih dana, nakon gotovo deset godina iznimnog rasta tvrtke koja iduÊe godine slavi 50. obljetnicu. Poslovna strast i uspjeh, ljubav prema automobilima i sportu… dovoljan su razlog da ga zamolimo za razgovor. Æivjeli ste u Parizu, πto vas je potaknulo na povratak i kako ste zavrπili u Agrokoru? - Istina, trinaest godina svog æivota proveo sam u Parizu gdje sam zavrπio srednju πkolu, fakultet i poslijediplomski studij. Odradio sam praksu i bio pred zaposlenjem u golemoj bankarskoj instituciji BNP. Kako sam zavrπio u Zagrebu, viπe je splet okolnosti nego nekakva promiπljena odluka. Naime, te je godine gospodin Ivica TodoriÊ u Parizu primao nagradu za najbolji hotel u lancu Intercontinental, susreo se s mojim ocem i u

P R O S I N A C

2 0 0 7

razgovoru su doπli do toga kako u Agrokoru uvijek ima mjesta za mlade i obrazovane ljude te je poruËio da mu se javim nakon dolaska u Zagreb. OdluËio sam prihvatiti poziv. Doduπe, na prvi sam sastanak s gospodinom TodoriÊem Ëak i zakasnio, zbog Ëega mi je bilo priliËno neugodno, ali odluËio je dati mi priliku i tako sam poËeo kao pripravnik u odjelu financija. Brzo ste napredovali i ponuena vam je pozicija na kojoj ste i danas. ©to je Ledo danas, a πto je bio prije 10 godina? Jeste li se bojali tada? - »esto me pitaju jesam li se bojao i uvijek moram reÊi da mene, iako sam imao nepunih 26 godina, nije bilo strah. Ako je nekoga trebalo biti strah, onda je to gospodin TodoriÊ koji me odluËio postaviti na ovo mjesto. Njegovo povjerenje u mene donijelo mi je veliko samopouzdanje i pretvorilo cijelu priËu u jedan veliki izazov. GovoreÊi o poziciji prije deset godina i danas, treba reÊi da je Ledo uvijek bio velika kompanija i snaæan brend s dobrim potencijalom. Kada ga je 1994. preuzeo Agrokor, Ledo je imao 43 posto træiπnog udjela. Kad sam 1998. godine doπao ja, udio je bio 62 posto, a danaπnji pokazatelji govore o poziciji koja

S T R A S T

"Kako sam zavrπio u Zagrebu, viπe je splet okolnosti nego nekakva promiπljena odluka"

prelazi 80 posto træiπnog udjela. Meutim, najvaænija stvar vezana je uz Ëinjenicu da je Ledo od lokalnog proizvoaËa postao snaæan regionalni igraË, jedna od najjaËih regionalnih tvrtki u prehrambenom sektoru. Osim træiπnih udjela, prihodi su se do sada s 50 poveÊali na viπe od 250 milijuna eura, a oËekujemo da bi konaËan rezultat u ovoj godini mogao dostiÊi i 265 milijuna eura. Sami ste rekli da je Ledo i tada imao veoma visoke træiπne udjele, bilo je dakle vaæno ispravno postaviti osnovnu strategiju koja Êe jamËiti rast… - Brojke koje smo ostvarili pokazuju da je prostora za rast bilo. Meutim, naravno da bez redefiniranja strategije ne bismo uspjeli ostvariti gotovo peterostruki porast prihoda.

Najvaænije je, upravo zbog ograniËenja u veliËini domaÊeg træiπta, bilo da krenemo u internacionalizaciju, a uz to je vaæna bila i odluka da se proizvodnja πiri u segment smrznute hrane, odnosno ribe, povrÊa te polugotovih i gotovih jela. Prati li uspjeh ostvaren u Hrvatskoj i uspjeh na ostalim træiπtima na kojima ste prisutni? - Kad govorim o Ledu, uvijek zapravo govorim o cijeloj grupaciji jer Ledo doista smatram pravom regionalnom kompanijom, koja je to i postala u proteklih nekoliko godina πireÊi se u Sloveniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Maarsku. Prihod Frikoma danas je na razini 75 milijuna eura, a kad smo ga kupili, kretao se oko 20 milijuna eura.

U Hrvatskoj imamo 80 posto træiπta, a u Srbiji oko 65 posto. Kad smo preuzeli Frikom, njegov je udio bio 29 posto, prihod mu je padao i realno gledajuÊi bio je gubitaπ. U pet godina postali smo apsolutni træiπni lider koji Êe ove godine ostvariti oko 75 milijuna eura prihoda, s profitnim stopama na razini najboljih prehrambenih kompanija u Europi. Sve smo to uËinili iz drugog plana i uz postojanje jake konkurencije jer Nestle je teπko nazvati bilo kako drukËije. Iako je naπ konkurent veÊ prve godine ulaska na træiπte pokazao da æeli neke promjene i da ga æeli unaprijediti, mi smo krenuli s nizom marketinπkih i prodajnih akcija Ëime smo zasad uspjeli anulirati njihove pokuπaje. Sada imamo Ëvrste temelje, dvije treÊine træiπta i mislim da neÊemo imati problema s ostvarivanjem poS T R A S T

S T R A S T

"Ako je nekoga trebalo biti strah, onda je to gospodin TodoriÊ koji me odluËio postaviti na ovo mjesto"

slovnih ciljeva. U BiH je situacija sliËna kao i u Hrvatskoj, u Crnoj Gori takoer imamo oko 80 posto træiπta, u Sloveniji smo poËeli iz nule da bismo danas doπli do prometa od 12 milijuna eura, pri Ëemu samo Podravka u prehrambenom sektoru ostvaruje na tom træiπtu viπe od nas. U Maarskoj, nakon πto smo prije tri godine kupili jednu tvornicu sladoleda, stigli smo do treÊe pozicije i polako n apredujemo, ali rijeË je o priliËno krutom i definiranom træiπtu. S obzirom na sadaπnje træiπne pozicije, moæe li Ledo uopÊe raËunati na daljnji rast, osobito u Hrvatskoj? - I dok smo bili na manjim træiπnim udjelima, stjecao se dojam da je Ledo dominantan, gotovo bez konkurencije, a mi smo ipak

P R O S I N A C

2 0 0 7

u tom razdoblju gotovo udvostruËili udjel i za viπe nego dvostruke prihode. U sladoledima smo tu gdje jesmo, sposobni smo brzo reagirati na sve promjene na træiπtu, imamo vlastitu distribuciju… U podruËju smrznute hrane, odnosno ribe, povrÊa te posebno polugotovih i gotovih jela smatram da ima joπ prostora za rast. Tu moæemo i moramo naviknuti potroπaËe na naπe proizvode i mislim da smo na solidnom putu jer nudimo kvalitetu koja se sve viπe uklapa u naËin æivota u Hrvatskoj. Kada smo prije pet godina kupili daruvarsku Iridu, tvrtku koja se bavi preradom ribe, smrznuta je riba bila veoma malen dio naπih prihoda, a danas je, nakon sladoleda, druga po udjelu u prihodima. I tu smo napravili mnogo kako bismo priviknuli træiπte na naπe proizvode i - uspjeli. Dakle, prostora za rast

S T R A S T

imamo, a i dalje smatramo da nismo iskoristili sve πanse za jaËanje u regiji. Zaπto niste krenuli u osvajanje zapadnoeuropskog træiπta? - Træiπta zemalja Europske unije stabilna su i zrela, s ozbiljnim igraËima i jakim pozicijama, kanali su prodaje drukËiji i ulazi na ta træiπta nisu nimalo jednostavni. U ovom trenutku nemamo æelju skupo plaÊati ulaznice na ta træiπta kada postoji prostor u kojem se moæemo bræe i to kvalitetno razvijati. Kad se i pojavite u medijima, πto i nije tako Ëesto, istiËete da je Ledo distributer i proizvoaË smrznute hrane. ©to to konkretno znaËi i je li to komparativna prednost u odnosu na konkurenciju? - Nismo imuni na konkurenciju, ali imamo stvarna, velika specijalistiËka znanja i u proizvodnji i u distribuciji. »injenica je da Ledo viπe nije samo sladoled, a to ga Ëini priliËno posebnim i u Europi. Naime, nitko nema istodobno sladoled, smrznutu hranu i distribuciju. Kada bih birao πto je najvaænije u cijeloj toj priËi, prvo bih istaknuo marketing, a nakon toga distribuciju ne umanjujuÊi time vrijednost naπe proizvodnje. Svaki proizvod moguÊe je kupiti, a distribucija se mora graditi... Osim πto smo najveÊi proizvoaË, s godinama smo postali i pravi specijalisti za distribuciju smrznute hrane u regiji. To je, recimo, naπa golema prednost pred konkurencijom.

priliku druæiti se s brzinom i to me opËinilo, postalo je strast kojoj se i danas prepuπtam. Vaæno mi je kako automobil izgleda, vaæne su mi vozne osobine, sve viπe vaæna mi je i udobnost. Zbog posla sam Ëesto na putu i na cesti i nemam vozaËa, veÊ vozim sam, tako da sam u ovom automobilu spojio sve πto mi je vaæno - izgled, snagu i udobnost. Kad smo se veÊ dotaknuli privatnih tema, kako to da ste Pariz zamijenili Zagrebom? - Pariz je meni najljepπi grad na svijetu. Nema ljepπeg i æivljeg grada. Brojnost dogaanja, koliËina muzeja, kazaliπta, restorana… raznolikost i multikulturalnost teπko se mogu mjeriti s bilo Ëime. Meutim, Pariz je prekrasan za turiste i za one s iznimno debelim novËanikom koji ne moraju æivjeti prema nekakvom fiksnom radnom vremenu. Za sve ostale koji imaju redovan posao i nekakvo radno vrijeme, Pariz je teæak i iznimno naporan za æivot. U tom smislu uvjeren sam da je kvaliteta æivota u Zagrebu mnogo veÊa, a iz godine u godinu poboljπava se i “æivotna krvna slika” grada. »uli smo da gajite joπ dvije strasti - prema sportu, posebno tenisu, i prema satovima? - Satove volim iako ih posljednjih nekoliko mjeseci uopÊe ne nosim. Nemam

neke superekskluzivne primjerke, ali imam nekoliko lijepih satova koje si naæalost ne mogu svi priuπtiti. Volim njihovu profinjenost, preciznost, dio su tehniËkog nasljedstva ljudskog roda. Takoer, sport mi je iznimno vaæan i od malena sam se bavio raznim sportovima od nogometa, skijanja, plivanja, juda, ragbija pa sve do stolnog tenisa i tenisa. I uæivao sam u svemu. Dok sam bio neπto mlai, sport mi je bio i mjesto za ispunjavanje natjecateljskog duha. U tenisu sam se, tako, Ëesto nadmetao s bratom, i dok sam prije ËeπÊe dobivao, sada ËeπÊe gubim. On je vidljivo napredovao, a meni je posao malo „pojeo“ vremena i natjecateljskog duha. Sada tenis igram jednom, dvaput na tjedan i to viπe iz zabave, ne “grizem” viπe na terenu kao nekada. Moæda je natjecateljski duh maksimalno usmjeren na poslovne aktivnosti? - Ima i u tome neËega. »injenica je da u poslu i na træiπtu vlada veliko natjecanje i da ga kao takvog prihvaÊam. Iz toga i proizlazi moto kojeg se dræim i koji pokuπavam prenijeti i na svoje suradnike. Nisam ga izmislio, ali ga Ëesto ponavljam: “Ne prihvaÊamo prosjeËnost”. Jedino iz toga stiæe dobrobit kompaniji, a to je neπto od Ëega ne odustajem, tu “grizem” uvijek do maksimuma.

Spomenuvπi distribuciju, pri odabiru vozila oslanjate se na provjerene marke… - Tako je, za distribuciju koristimo iskljuËivo Mercedes-Benzove kamione. Isprobali smo i konkurenciju i pokazalo se da se poËetna cijena u startu isplati kroz eksploataciju. BuduÊi da nam je distribucija, kao πto sam rekao, priliËno vaæna, pouzdanost kakvu smo iskusili s Mercedes-Benzovim vozilima neπto je na πto se moæemo osloniti. Odmaknemo li se malo od posla, i privatno vozite mercedes, i to priliËno poseban. To upuÊuje na veliku ljubav prema autima… - Da, vozim CLS 63 AMG i moram priznati da πto sam stariji, to mi mercedesi viπe odgovaraju. Meutim, ljubav prema automobilima poËela je priliËno rano i moæda me zarazio brat blizanac Marin, a moæda sam u samim poËecima i ja njega. U svakom sluËaju, njemu su automobili i profesija jer je automobilski novinar, ali i hobi jer se natjeËe u reli prvenstvu. Uz njega sam tako imao prilike isprobati razne modele, prestiæne automobile, imao sam S T R A S T

S T R A S T

"BuduÊi da nam je distribucija, kao πto sam rekao, priliËno vaæna, pouzdanost kakvu smo iskusili s Mercedes-Benzovim vozilima neπto je na πto se moæemo osloniti"

P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

Spoj ideja dvaju genijalnih umova Rudolf Diesel i Nicholaus Otto bili bi oduπevljeni: inæenjeri Mercedes-Benza uspjeli su kombinirati najbolje osobine njihovih remekdjela: ekonomiËnost dizela s ËistoÊom benzinca

Zadatak zvuËi jednostavno, ali nije: „Naπ je strateπki cilj napraviti automobil s benzinskim motorom ekonomiËnim poput dizela, a dizelski automobil Ëistim poput benzinskog”, rekao je πef razvoja Mercedes-Benza dr. Thomas Weber. Naizgled neostvariv zahtjev, ali ne i za inæenjere Mercedes-Benza. Njihov odgovor zove se Diesotto, a rijeË je o motoru koji kombinira najbolje karakteristike benzinskog i dizelskog agregata. Kako bi to postigli, Mercedes-Benzovi inæenjeri odluËili su primijeniti novi, integralni pristup: smanjenje veliËine cilindara i obujma motora, ugradnju sustava prednabijanja zraka, izravno ubrizgavanja goriva, varijabilnu kontrolu ventila, automatsko paljenje smjese uz upotrebu hibridnog modula s integralnim „start-stop” generatorom. Uglavnom, od najmodernije tehnologije izrade benzinskih motora preuzet je princip „downsizinga” (smanjenja obujma motora), ugradnja turbopunjaËa, izravno ubrizgavanje goriva te varijabilna kontrola rada ventila. Dizelska je tehnologija podarila tzv. CAI, odnosno Controlled Auto Ignition. Radi se o tome da se mjeπavina goriva i zraka samozapaljuje tlakom unutar cilindra, a ne svjeÊicom kako je to uobiËajeno kod benzinskih motora. Takva vrsta zapaljenja smjese znatno reducira emisiju πtetnih plinova, posebice duπiËnih oksida, te smanjuje potroπnju goriva. Mercedesov konceptni automobil F700 ima u

sebi ugraen prototip Diesotto motora. On ima Ëetiri cilindra i obujma je 1,8 litara te je oplemenjen dvama turbopunjaËima. Onaj veÊi manjeg je pritiska i aktivira se na niæim okretajima, a manji je veÊeg pritiska i radi na viπim okretajima. Tako je dobivena ravnomjerna linija snage, a podaci su impresivni: najveÊa je snaga motora 238 KS, a okretni moment 400 Nm. Prilikom ubrzanja motoru pomaæe i elektriËni motor iz hibridnog modula koji omoguÊuje ubrzanje velike limuzine do 100 km/h za svega 7,5 sekundi. InaËe, hibridni modul ima zadatak i iskljuËivati motor u trenucima kada bi on radio u praznom hodu (na semaforima, u prometnim guævama ili sliËno), a ujedno pomaæe motoru malog obujma u trenucima kada je potreban najveÊi okretni moment - prije svega prilikom ubrzanja. Sustav izravnog ubrizgavanja goriva preuzet je iz nove generacije Mercedes-Benzovih CGI motora, ali se koristi tako da omoguÊava homogenu mjeπavinu goriva i zraka u cilindrima. Iako Diesotto motor joπ ima status prototipa, nema dvojbe kako Êe ubrzo postati uporabna stvarnost. Naime, Mercedes-Benz u svojim aktualnim modelima veÊ rabi mnoge inovativne tehnologije te sada samo preostaje test pouzdanosti sustava. Ipak, sustav Êe se uvoditi korak po korak: prvi je uvoenje izravnog ubrizgavanja goriva u sve serijske benzinske modele. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

MoguÊe Diesotto opcije Opcionalno izravno ubrizgavanje goriva u glave cilindara: Izravno ubrizgavanje omoguÊava smanjenje potroπnje

Opcionalni turbopunjaË: TurbopunjaË omoguÊava dobar odaziv motora na niæim okretajima, poveÊava okretni moment tijekom ubrzavanja i poboljπava performanse

Kombiniranje prednosti benzinskog i dizelskog motora Koncept pogonskog agregata radnog naziva Diesotto: istraæivaËi u Daimleru rade na benzinskom motoru koji kombinira prednosti konvencionalnog benzinskog (otto) i dizelskog motora. Rezultat razvoja trebao bi biti motor solidnih performansi sa znatno smanjenom potroπnjom goriva i odgovarajuÊe reduciranom emisijom ugljiËnog dioksida

P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

PoĂ&#x2039;etkom listopada EUROlineovi su klijenti imali priliku posjetiti najmoderniju tvornicu autobusa na svijetu, smjeĎ&#x20AC;tenu nedaleko od Istanbula U novoj tvornici proizvodi se i niskopodni Conecto Istanbul je nevjerojatan, kozmopolitski grad koji ĂŚivi 24 sata na dan

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Hrvatski gospodarstvenici imali su prilike vidjeti sustav rada u jednoj od najmodernijih tvornica na svijetu

POSJET: Mercedes-Benz Türk A.s., Hosdere

Hrvatski klijenti u najmodernijoj tvornici autobusa Prije dvije godine korporacija DaimlerChrysler u blizini Istanbula otvorila je proπirenu i obnovljenu tvornicu autobusa Hosdere, za koju se moæe reÊi da je jedna od najsofisticiranijih i najmodernijih u svijetu. Tvornicu koja po kvaliteti proizvoda i procesima proizvodnje nimalo ne zaostaje za bilo

P R O S I N A C

2 0 0 7

kojom tvornicom u Zapadnoj Europi, dapaËe. BuduÊi da je rijeË o tvornici iz koje stiæu proizvodi zanimljivi mnogim javnim prijevoznicima iz Hrvatske, EUROlineov odjel gospodarskih vozila organizirao je za svoje klijente posjet tvornici i pristup prvom proizvedenom modelu niskopodnog Conecta. Upravo taj autobus predstavlja optimalno rjeπenje za javni gradski prijevoz jer je rijeË o visokofunkcionalnom autobusu sposobnom za uporabu u svim uvjetima gradskog prometa, a ujedno i o autobusu koji se dobiva uz povoljan omjer cijene i kvalitete. Tako su se u Istanbulu naπli Ivan ToliÊ, glavni direktor ZET-a, Stjepan SmolËiÊ, voditelj autobusnog prometa u ZET-u, zatim direktor splitskog Prometa Igor VitiÊ, Edvin ©imunov, direktor zadarske Liburnije, njegov kolega Branko ValËiÊ, direktor autobusnog prometa te Marko MandiÊ, vlasnik agencije Mandi Tours. Valja istaknuti kako je posjet najmodernijoj tvornici autobusa i simboliËno povezan s Istanbulom, buduÊi da je rijeË o gradu koji izvrsno spaja tradicionalno i moderno, Istok i Zapad, koji nudi najbolje od Europe i Azije, i u kojem se proπlost i sadaπnjost isprepleÊu na tisuÊe mjesta. InaËe, tvornica u Hosdereu izgraena je 1995. godine, a modernizirana je i proπirena 2005. uz investiciju od 150 milijuna eura. Kapaciteti su znatno poveÊani, povrπina pod krovom sada je Ëak 115.000 Ëetvornih metara s kojih na godinu izlazi 4000 autobusa. U toj se tvornici proizvode turistiËki, meugradski i gradski autobusi, Ëak i glavna perjanica Mercedes-Benzove turistiËke ponude - Travego. Kako su se imali prilike uvjeriti i gosti iz Hrvatske, standardizirani procesi i najsuvremenija tehnologija prema zapadnoeuropskim standardima jamËe jednaku razinu kvalitete kao i u bilo kojoj drugoj Daimlerovoj tvornici u svijetu.

M E R C E D E S - B E N Z

Gostima je premijerno prikazan prvi primjerak novog autobusa koji se proizvodi u ovoj tvornici - niskopodni Conecto. RijeË je o vozilu koje bez dvojbe predstavlja optimalno rjeπenje za mnoge gradske prijevoznike. Cijena i moguÊnosti uz vrhunsku kvalitetu jamËe jednako tako vrhunsku uslugu korisnicima gradskog prijevoza, a ekonomiËnost i izdræljivost u agresivnoj eksploataciji operaterima u javnom gradskom prometu. Osim toga, vrhunski hrvatski struËnjaci za pitanja javnoga gradskog prijevoza imali su

se prilike na ulicama milijunskog Istanbula upoznati s moguÊnostima CapaCityja, atraktivnoga gradskog autobusa koji je upravo ove godine premijerno predstavljen javnosti. S 19,54 metra CapaCity je niskopodni visokokapacitetni autobus s Ëetiri osovine za prijevoz 193 putnika i moæe se reÊi da predstavlja jedno od prijevoznih rjeπenja za gradske potrebe u buduÊnosti. Njegov visoki kapacitet, lakoÊa manevriranja, niski troπkovi uporabe i Euro 4 motori Ëine ga idealnim za poveÊanu ekonomiËnost prijevoza velikog broja putni-

Sposoban, robustan i lijep: niskopodni Conecto

ka u gradovima, πto ima i povoljniji utjecaj na okoliπ zbog smanjene potrebe za dodatnim autobusima. Posjet je ispunio joπ jedan cilj. Gosti su se mogli uvjeriti u procese proizvodnje te u Ëinjenicu da se proizvodnja apsolutno moæe prilagoditi potrebama svakog pojedinog kupca bez obzira na to koliko sloæeni bili njihovi zahtjevi, a da pritom kvaliteta nimalo ne trpi. PomoÊ je cijelom sustavu kuÊni analitiËki laboratorij koji svakodnevno analizira ulazne materijale, ulja i ostale komponente πto se ugrauju u vozila pazeÊi da vanjski dobavljaËi jednako tako poπtuju visoke standarde Mercedes-Benza. U razvoju tvornice prije dvije godine dodana je i najmodernija oprema za razvoj i ispitivanje novih autobusa kako bi se oni maksimalno mogli prilagoditi zahtjevima kupaca. No, jedna od posebnosti na koju su u Hosdereu posebno ponosni jest antikorozijska zaπtita. Naime, nema u svijetu ni jedne tvornice koja moæe pruæiti bolju zaπtitu od korozije cijele karoserije autobusa od ove Mercedes-Benzove u Turskoj. A time se, uvjerili su se i gosti iz Hrvatske, vijek uporabe vozila moæe produæiti, odnosno moæe se postiÊi veÊa prodajna vrijednost rabljenih vozila. Iako je veÊi dio posjeta bio radni s mnogo prezentacija i upoznavanja s novim tehnologijama, hrvatska delegacija imala je vremena posvetiti se djelomice i Ëarima Istanbula, bogatoj povijesti grada u kojoj se isprepleÊu razliËite kulture, uputiti se u trgovinu na bazarima gdje je umjetnost pregovaranja dovedena do vrhunca te prepustiti se bogatoj gastronomskoj ponudi.

Pogled iz zraka na veliki kompleks u Hosdereu

S T R A S T

Nacional 12/8/09 1:49 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M E R C E D E S - B E N Z

SAJMOVI: BUSWORLD 2007.

»arobni svijet autobusa Piπe Goran KEKIΔ

NaizmjeniËno sa sajmom IAA u Hannoveru, gdje se predstavljaju i kamioni, Kortrijk je jedino europsko odrediπte za sve koji vole samo autobuse. U tom gradu umjetnosti i kulture iz razdoblja gotike i kasne gotike, srediπnjim gradskim trgom Grote Markt dominira gradska vijeÊnica i toranj-zvonik Belfried, pod zaπtitom UNESCO-a, a tijekom sajma ondje je svoje mjesto pronaπao i golem balon nalik na zemaljsku kuglu, u Ëijoj se unutraπnjosti smjestio kvalitetan nacionalni restoran. Busworld je godinama postajao mjesto za okupljanje proizvoaËa autobusa i zamjenskih dijelova, konstruktora, dobavljaËa, inæenjera i tehniËara, novih inovativnih tvrtki te svih ostalih vezanih uz svijet autobusa, πto u danaπnje vrijeme ima sve veÊe znaËenje. Danas sajam ruπi sve rekorde. Ove godine biljeæi se posjet 25.870 posjetitelja iz Ëak 110 zemalja! U Kortrijku se posjetitelji i gosti sajma osjeÊaju opuπteno, kao kod svoje kuÊe, za razliku od ostalih sajmova, a sve pod motom “Jedan za sve, svi za jednoga”. Bio je to najveÊi

izloæbeni prostor za bilo koju priredbu u Kortrijku dosad, sa πest dvorana, Ëetiri paviljona i dva hodnika, na ukupno 50.000 Ëetvornih metara. Izlagala su Ëak 54 proizvoaËa i 304 dobavljaËa dijelova i opreme, ukupno 358 izlagaËa iz trideset i triju zemalja svijeta. Na internetskoj adresi www.busworld.tv koja na interaktivan naËin omoguÊuje povremeni izravan pristup u sajamske dvorane, a putem snimke veÊ nakon 24 sata sveËanost otvorenja sajma pratile su 72.000 gledatelja. U dvorani 5, na veÊ uobiËajenom mjestu smjestili su se autobusi s dobro poznatim obiljeæjem - trokrakom srebrnom zvijezdom Mercedes Benza, koja jamËi visok standard, udobnost te sigurnost i πtedljivost. Poseban naglasak ove je godine bio usmjeren na BlueTec dizel Euro 4/5 tehnologiju, temeljenu na SCR naknadnom tretmanu ispuπnih plinova. Upravo spajanjem ekoloπkih zahtjeva i ekonomskih aspekata u proizvodnji, na træiπtu je joπ izraæenija meunarodna nazoËnost EvoBus (Mercedes-Benz i Setra) vozila.

Belgijski gradiÊ Kortrijk, smjeπten nedaleko od francuske granice, potkraj listopada je devetnaesti put bio domaÊin bijenalne sajamske priredbe Busworld, najveÊeg europskog sajma autobusa na kojem je trokraka srebrna zvijezda posebno sjala Bilo je to vidljivo i na izloæbenom prostoru na kojemu su Mercedes-Benz i Setra predstavili zapaæen spektar vozila za gradski, prigradski i turistiËki promet. Krenimo od najmanjih: veliku je pozornost privukla premijera minibusa Sprintera Travel 65, i joπ jedna novost - mobility Sprinter, vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom. Na takvim specijalnim vozilima obiËno su preinake obavljali karoseristi Auwerter, Binz, ili ostali, a sada se MB gigant prihvatio i prerade, tj. izrade cjelokupnog vozila. Kada smo veÊ u tom seS T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Sajam je privukao veliku pozornost javnosti

Novi CapaCity u gotiËkom okruæenju grada Kortrijka P R O S I N A C

2 0 0 7

gmentu, ne smijemo zaboraviti ni podatak da je MB Sprinter, nadograditelja BUSinessa, u Kortrijku osvojio priznanje kao vrlo prilagodljivo vozilo, pogodno za razgledavanje gradskih srediπta, s iznimno dobrom opremom za rad turistiËkog vodiËa - pratitelja. Busworld 2007. sasvim sigurno pamtit Êe i radnici Setre, koji su za svojih ruku djelo, tj. za autobus Setra S 415 HD postali dvostruki laureati osvojivπi zlatnu medalju Palmares za 2007. za najbolji putniËki autobus, prema svim kriterijima i rezultatima, te za najbolji autobus u podruËju inovacija i sigurnosti vozila. Daimlerove marke Setra i MercedesBenz osvojile su i Ëetiri nagrade u izboru Best Busa, odræanom u sklopu sajma. Oko 1000 vozaËa i vozaËica autobusa iz NjemaËke sudjelovalo je u tom izboru minhenskoga struËnog magazina Busfahrer, dajuÊi svoj glas u razliËitim kategorijama, poput izgleda, dizajna, sigurnosti, radnog mjesta vozaËa... »itateljima glasaËima na raspolaganju su bili autobusi 20-ak europskih proizvoaËa. Mer-

M E R C E D E S - B E N Z

Nova generacija Sprintera Travel 65

Idealno rjeπenje kada kapacitet nije u prvom planu

cedes-Benz Tourino pobijedio je u kategoriji minibusa i midibusa. U kategoriji prigradski, gradski, turistiËki autobus svoj je status potvrdila Setra. Za najbolji prigradski autobus izabran je S 415 UL, za najbolji gradski S 415 NF, oba iz serije MultiClass 400, dok je za najbolji turistiËki autobus odabran S 416 HDH, serije TopClass 400. Vratimo se natrag u dvoranu, gdje izmeu ostalih vozila nailazimo na nezaobilazni prvoklasno obnovljeni Travego - Mercedesovu perjanicu, zatim maleni, ali takoer ponovno uπminkani i nagraeni midibus Tourino, te obnovljeni Tourismo, Integro Intouro i proπlogodiπnji laureat, dobitnik prestiæne nagrada Bus of the year 2007. , MB Citaro K. Uπi i oËi javnosti bile su usmjerene vijestima o netom razvrgnutom “braku” Daimlera s Chryslerom, pa se veÊ na naπim materijalima za medije jasno isticalo samo - Daimler! Dakako, u Kortrijku su u prvom planu vozila, ali EvoBus je velik dio prostora posvetio postpro-

dukciji - uporabi originalnih zamjenskih dijelova, πkolovanju vozaËa, mehatroniËara i sliËnih zanimanja u odræavanju vozila, sve sa svrhom bolje i sigurnije uporabe vozila. Mnogi proizvoaËi autobusa danas proæivljavaju teπke trenutke, ali procjene EvoBusa govore da se ove godine oËekuju barem tako dobri rezultati kao i 2006., πto Êe biti golem uspjeh. GovoreÊi o kvaliteti, tehnologiji i uspjehu va-

Bluetec tehnologija veÊ se ugrauje u Mercedesove autobuse

lja spomenuti i podatak da se joπ od poËetka 2006. svi Mercedesovi autobusi nude s BlueTec 4 tehnologijom, a do kraja 2007. i s BlueTec 5 tehnologijom, za gotovo sve dostupne modele. SljedeÊi veliki korak prema strogim ekoloπkim zahtjevima i normama bit Êe za kraj ove godine predvieno predstavljanje hibridnog autobusa, modela Citaro, πto se oËekuje s nestrpljenjem. Spomenimo kako je sve zapravo poËelo u Belgiji... Bilo je to 1971. godine, kada mi u Hrvatskoj baπ nismo mislili na autobuse, na samo 500 Ëetvornih metara prostora, a od tada do danas sajam raste iz godine u godinu. »ovjek koji je izmislio Busworld vozeÊi se vlakom na povratku sa sajma automobila u Bruxellesu, æivuÊa legenda svijeta autobusa, mister Busworld, Luc Glorieux, bori se i danas za razvoj sajma u Kortrijku i za izgradnju barem joπ jedne velike dvorane. Naπa Ëetiri posjeta Kortrijku znaËila su i Ëetiri susreta s tom iznimnom osobom koja ove godine odlazi u zasluæenu mirovinu i bez koje niπta viπe neÊe biti isto. Luc je postavio izvrsne temelje πto Êe ih naslijediti Patrick Van Impe i asistentica Mieke Glorieux, Lucova kÊi koja je autobuse zavoljela uza svog oca. U prethodnom razdoblju ime Busworld ide dalje, na ostale kontinente, odnosno u gradove ©angaj, Bombaj, Lagos i Istanbul, a kao zadaÊa novog vodstva slijedi i novo πirenje obzora, moæda u Brazil ili Rusiju. Ovaj je Busworld bio vaæan i po prvom dolasku proizvoaËa s podruËja bivπe Rusije, odnosno sada iz Bjelorusije, Ukrajine i Ruske Federacije. Drugi se put pojavio i vodeÊi kineski proizvoaË autobusa King Long, sada na znatno veÊem prostoru. Turska, nova domovina proizvodnje autobusa zbog jeftine radne snage, predstavila je svoja Ëetiri proizvoaËa. I na kraju, ovogodiπnji sajam odræan je pod geslom “Coach is not a truck” (TuristiËki autobus nije kamion), kao reakcija na europsku direktivu o novome radnom vremenu profesionalnih vozaËa, Ëime su vozaËi, u prvom redu turistiËkih autobusa, svrstani u “isti koπ” s vozaËima kamiona. To je veÊ u startu izazvalo buru negodovanja i prosvjede pred Parlamentom u Bruxellesu. Ta je odluka zatekla vozaËe, ali i turiste koji su na pojedinim odrediπtima ostali bez prijevoza zbog katkad smijeπnih razloga. U svakom sluËaju, Ëarobni svijet autobusa omoguÊio nam je uvid u doista novi svijet, svijet u kojem se takoer veoma dobro zna πto znaËi sjajna trokraka zvijezda. Mnogo je autobusa, ali samo je jedan Mercedes-Benz. S T R A S T

M I T S U B I S H I

F U S O

U Hrvatskoj poËinje prodaja lakih gospodarskih vozila marke Mitsubishi Fuso, dijela korporacije Daimler, koja savrπeno dopunjavaju EUROlineovu ponudu komercijalnih vozila

Pouzdanost za uspjeπan biznis Nakon osvajanja mnogih europskih træiπta, poznat i pouzdan japanski proizvod tvrtke Mitsubishi Fuso imenom Canter, koji se sastavlja u Portugalu, putem EUROlineove prodajne i servisne mreæe kreÊe i u æestoku utakmicu na hrvatskome træiπtu lakih gospodarskih vozila. Do danas je proizvedeno viπe od 3,2 milijuna vozila s oznakom Canter od kojih su mnoga joπ uvijek u upotrebi, a svake

P R O S I N A C

2 0 0 7

se godine toj brojci pridoda joπ oko 120.000 vozila. Uvoenjem Cantera EUROline dopunjuje svoju veÊ ionako bogatu paletu lakih gospodarskih vozila kvalitetnim, pouzdanim i ekonomiËnim vozilom vrlo konkurentne cijene, namijenjenim kupcima kojima je, u prvome redu, zanimljiva i niæa cijena vozila. S Canterom dobivaju vrhunsko orue za svoj posao, a po najboljoj cijeni na træiπtu.

M I T S U B I S H I

F U S O

Laki kamioni iz serije Canter poznati su kao iznimno sposobni na terenu

Proizvodni program Canter ukljuËuje podvozja od 3,5, 5,5, 6,5 i 7,5 tona bruto mase vozila, Ëetiri tipa kabine i Ëetiri moÊna, ekonomiËna motora u skladu sa standardom Euro 4. Bez obzira na varijantu, Canterov koncept kabine iznad motora optimizira kapacitet tereta te kontaktnu povrπinu vozila odræava na minimumu. Pri samom spomenu rijeËi Canter, najprije se pomisli na gospodarsko vozilo predvieno za robusnu namjenu. Inæenjeri Mitsubishi

Fusa testiraju modele kroz kamenje i blato, ledom okovanim cestama Skandinavije, po afriËkim pustinjama i grubim terenima Azije, sve dok ga ne uËine pouzdanim, snaænim i sigurnim. Tada Êe vozilo i pod najveÊim teretom bez problema svladati i najzahtjevnije terene diljem svijeta i istodobno zadovoljiti poslovne zahtjeve. Svaki je Canter promiπljen do najmanjeg detalja. Laki kamion s velikim korisnim teretom, maksimalnim utovarnim kapacitetom

POVIJEST CANTERA

Sedam generacija uspjeha Prva generacija Cantera predstavljena je na træiπtu lakih kamiona u oæujku 1963. u obliku modela T720 s kabinom iznad motora i s utovarnim kapacitetom od dvije tone. Nazvan je Canter zbog svoje izdræljivosti i zadivljujuÊih performansi zahvaljujuÊi kojima se kretao poput brzog konja. Pet godina nakon roenja, u srpnju 1968. Canter je doæivio potpuni redizajn i postao serija T90. Tako je

stvorena druga generacija Cantera. Svi su kamioni bili opremljeni dinamiËnim i moÊnim motorima snaænih performansi: dizelskim od 75 KS te benzinskim motorom od 90 KS ili 95 KS, Ëime je Canter zauzeo vodeÊe mjesto u svojoj klasi po ubrzanju i maksimalnoj brzini. Godine 1973. dovrπena je serija T200 kojom je stvorena treÊa generacija Cantera sa znaËajnim promjenama na

i malom visinom podvozja ima ergonomski oblikovanu ploËu s instrumentima s integriranim mjenjaËem, upravljaË namjestiv po visini te raznovrsne moguÊnosti za odlaganje stvari u kabini. MoguÊe je nabaviti verzije s kabinom u kojoj se nalazi do sedam sjedala. Pouzdanost je posebna priËa: karoserija je pocinËana i obojena s Ëetiri sloja laka, pogonski je sklop trajan, a svi uporabljeni materijali kvalitetni su i izdræljivi. Uostalom, svako vozilo ima jamstvo tri godine ili 100.000

svim komponentama, ukljuËujuÊi prednju ploËu kabine. Oba klasiËna benzinska motora nadograena su za 5 KS, na 100 KS odnosno 95 KS, a istodobno je uveden MCA sustav za rjeπavanje problema ispuπnih plinova. Canteru, koji je veÊ postao poznat po πirokoj paleti modela, pridruæio se i model od tri tone s dizelskim motorom. Osim toga, novi je Canter privukao i posebnu pozornost svojom fleksibilnoπÊu Ëime je zadovoljio razliËite potrebe u smislu utovarnog kapaciteta i uvjeta primjene s opcijama s niskom platformom, visokom platformom, standardnom i dugaËkom karoserijom. S T R A S T

M I T S U B I S H I

F U S O

Velika nosivost, pouzdana mehanika i povoljna cijena: to su laki kamioni Mitsubishi Fuso

kilometara. Posebna je pozornost posveÊena sigurnosti. Sustav RISE (Realized Impact Safety Evolution) donosi dobru vidljivost u svim smjerovima, ojaËanu konstrukciju podvozja, zaπtitu od boËnog sudara, zraËne jastuke i zatezaËe sigurnosnog pojasa za vozaËa i putnike te robusne disk-koËnice na sva Ëetiri kotaËa s ABS-om u standardnoj opremi svih vozila. Na izbor su Ëetiri ekonomiËna motora sa 110, 125, 145 ili 180 KS, koji su jednostavni za odræavanje, nude izvrstan omjer cijene i performansi, a ujedno i smanjuju troπenje koËnica zahvaljujuÊi motornoj koËnici. Udobnost je takoer bio prioritet konstruktora Cantera. Stoga se u prostranu i dobro izoliranu kabinu s uËinkovitim sustavom grijanja i ventilacije ulazi kroz velika vrata s kutom otvaranja od Ëak 78 stupnjeva,

Kasnih 70-ih godina 20. stoljeÊa Canterov udio na træiπtu porastao je za viπe od 20 posto. Kamion koji je potaknuo ovu rastuÊu plimu bio je Canter Ëetvrte generacije, toËnije serije FE 1 i 2 s, lansiran u listopadu 1978. Serije FE 3 i 4, modeli Cantera pete generacije, roene su u listopadu 1985. Sa sloganom „Novi Canter danas, s teretom za buduÊnost“, ti su modeli prvi put u sedam godina potpuno redizajnirani te je tako nastalo vozilo koje je iza muæevnog eksterijera na gradskim cestama skrivalo udoban i suptilan interijer. U studenom 1993., tijekom 30. obljetnice Cantera, P R O S I N A C

2 0 0 7

na træiπte je lansirana πesta generacija ovog vozila. Sa sloganom „Dobar kamion“, modeli su se πeste generacije odlikovali zaobljenom kockastom kabinom s vrhunskim aerodinamiËnim svojstvima te su bili opremljeni visokouËinkovitim motorima, poput novorazvijenog motora s prirodnim usisom i direktnim ubrizgavanjem snage 140 KS, πto je motor s najveÊim kapacitetom u klasi. Ti su modeli Cantera takoer bili prvi u svojoj klasi opremljeni sigurnosnim funkcijama kao πto su reflektorska prednja svjetla. Godine 2001. Canter (TB) je doæivio „facelift“ s promjenama dizajna ukljuËujuÊi prednju masku i prednja svje-

tla. Zbog promjene europskih propisa uvedeni su i novi Euro 3 motori. Ponueni su i modeli s ABS-om u standardnoj opremi. Godine 2005. na europsko je træiπte lansiran Canter TD, potpuno izmijenjen novi model. TD pruæa znaËajna poboljπanja svojstava pouzdanosti, funkcionalnosti, uËinkovitosti, varijabilnosti te dodatno svojstava sigurnosti i udobnosti. Drugim rijeËima: svih Vaπih poslovnih potreba! Proπle je godine proizvodni program proπiren s Ëetiri ekonomiËna motora velikog okretnog momenta usklaena sa standardom Euro 4, snage 110, 125, 145 i 180 KS.

M I T S U B I S H I

F U S O

Broj moguÊnosti nadogradnje Cantera gotovo je neograniËen

a dio su serijske opreme elektriËni podizaËi prozora te (opcijski) pojedinaËno namjestiva, udobna sjedala marke Isringhausen. Sve kvalitete Cantera veÊ su viπe godina dokazane na cijelom nizu svjetskih træiπta. U Aziji to je vodeÊi brend na træiπtu, u GrËkoj ima træiπni udio od Ëak 19 posto, u Irskoj viπe od 21 posto, a u Portugalu (za Canter u Europi domaÊem træiπtu) i viπe od 29 posto. Uvoenjem Cantera posebna Êe se pozornost moÊi posvetiti kupcima koji do sada nisu mogli zadovoljiti svoje potrebe u sklopu ponude podvozja na træiπtu. To su prije svega oni kupci koji imaju potrebu za uæim podvozjima

od standardnih (moguÊe u podruËju 3,5 do 5,5 tona ukupne mase s razlikom πirine od oko 30 cm), zatim onih koji æele kabine i dvostruke kabine s ravnim podom za komforan prijevoz od tri do sedam osoba, odnosno onih koji imaju potrebu za vozilima s izrazito visokom korisnom nosivosti (u podruËju 7,5 tona to je Ëak do 800 kilograma viπe od konkurencije) i najveÊim kapacitetom optereÊenja prednje osovine. Canter odlikuje i mali krug okretanja i laka upravljivost na uskim cestama. Naravno, kvaliteta odræavanja i servisiranja osigurana je kroz veÊ poznatu mreæu Mercedes-Benzovih servisnih centara.

S T R A S T

Solidum 12/8/09 1:56 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

C H RJ EY ES PL E R

Chrysler Grand Voyager uz brojna originalna rjeπenja uskoro Êe biti dostupan kupcima. U svojoj petoj generaciji Grand Voyager postaje mnogo viπe od automobila, postaje obiteljski prijatelj

Obiteljski prijatelj Peta generacija Grand Voyagera, velikog jednovolumena iz kojeg je nastao cijeli segment, uskoro stiæe i pred hrvatske kupce. RijeË je o potpuno novom modelu, kako izvana tako i iznutra, u koji je ameriËka kompanija ugradila Ëak 35 novih, inovativnih detalja πto Êe ovaj model ponovno potvrditi liderom klase. RijeË je o detaljima koji ovo vozilo Ëine neizostavnim suputnikom, pravim obiteljskim prijateljem za one koji imaju brojniju obitelj i vole zajedno provoditi slobodno vrijeme. Ali ne bismo li svi trebali biti takvi? I uvijek kada je teπko izabrati od Ëega poËeti opis, jednostavno valja krenuti od poËetka. Stoga prije svega istiËemo praktiËnost pa recimo i to da Êe kupcima na izbor biti Ëak tri konfiguracije sjedala. Ona klasiËna s klupom u drugom redu gdje se mogu sklopiti sjedala u treÊem redu, zatim veÊ glasoviti Stow’n Go sustav kojim se drugi i treÊi red sjedala sklapaju u podnicu automobila, dok je potpuni novitet Swivel’n Go sustav koji omoguÊuje da se drugi red sjedala okrene za 180 stupnjeva S T R A S T

C H R Y S L E R

Iznimne moguÊnosti sustava Stow’n Go: stoliÊ izmeu dvaju redova sjedala oduπevit Êe djecu. Mnogo se toga moæe pospremiti i u spremiπta postavljena u podnicu izmeu sjedala

P R O S I N A C

2 0 0 7

tako da su ona nasuprot sjedalima u treÊem redu, a usto sadræi i stoliÊ koji se postavlja izmeu tih dvaju redova sjedala. Naravno, sjedala iz treÊeg reda moguÊe je preklopiti u podnicu, a to se moæe uËiniti i elektriËnim putem. ©toviπe, sustav Swivel’n Go ima i integriranu djeËju sjedalicu u drugome redu sjedala ispod kojih se nalaze i posebni otvori za odlaganje razliËitih predmeta, a straænju je klupu moguÊe preklopiti i parcijalno. Kakav bi to obiteljski prijatelj bio kada se ne bi brinuo o sigurnosti. Tu, naravno, kompromisa nema jer je obitelj najvaænija. Tako su sada uza sve klasiËne sustave aktivne i pasivne sigurnosti svi redovi sjedala zaπtiÊeni

C H RJ EY ES PL E R

zraËnim zavjesama, ESP s kontrolom proklizavanja i pomoÊi pri koËenju standardna je oprema, a stup upravljaËa amortizira silu u sluËaju frontalnog udara. Tu je i posebni sustav uËvrπÊenja djeËjih sjedalica. Za sigurnost se brine i posebna ParkView kamera za voænju unatrag, ali i ogledalo kojim se mogu kontrolirati „aktivnosti“ na straænjim sjedalima (πto Êe posebno cijeniti roditelji male djece).

PraktiËnost i udobnost moraju biti glavne osobine svakog obiteljskog automobila stoga je novi Grand Voyager i u tom smislu napravio veliki korak naprijed. Izmeu sjedala u prvom redu klizna je konzola (dovoljno velika da se u nju smjesti i najveÊa æenska torba), pretinac za rukavice dvostruk je, u drugom su redu sjedala posebni pokriveni otvori, a automobil je prepun dæepova i pretinaca za odlaganje.

Pioniri praktiËnosti Od 1983. godine tvrtka Chrysler proizvela je viπe od 11 milijuna minivanova i patentirala viπe od 60 rjeπenja za automobile toga segmenta. Stoga ne treba sumnjati u to da Êe novi Grand Voyager biti jedan od predvodnika u svom segmentu.

Detalja vezanih uz udobnost takoer je iznimno mnogo: za otkljuËavanje i startanje automobila nije se potrebno koristiti kljuËem (on komunicira radijskom vezom s vozilom), sjedala u prva dva reda grijana su i dostupna u koæi ili presvuËena tkaninom otpornom na mrlje, a u straænjem je dijelu vozila ambijentalno svjetlo koje se moæe izvaditi iz automobila i upotrebljavati kao ruËna svjetiljka. Naravno, boËna su vrata klizna s obiju strana, prozori se na prednjim i boËnim vratima otvaraju elektriËnim putem, a dostupan je dvozonski ili trozonski klimatizacijski sustav. O tome da putnici, posebice oni najmlai, imaju primjerenu zanimaciju tijekom voænje, brine se veliki izbor sustava za zabavu koji ukljuËuje dvostruki DVD sustav (moguÊe je istodobno gledanje dvaju programa). U boËnim su dæepovima otvori za iPod, a ondje su i inverteri napona ako dijete u automobilu æeli igrati Playstation. U konzole se bez problema mogu smjestiti sluπalice. Za nalaæenje pravog puta vozaËu je na usluzi navigacijski sustav s ekranom osjetljivim na dodir. VeÊ se sada zna kako Êe izbor motora biti izmeu benzinskog V6 konfiguracije obujma 3,8 litara koji razvija 193 KS i novog 2,8-litarskog turbodizelskog motora koji razvija 163 KS. Oba su motora kombinirana sa 6-brzinskim automatskim mjenjaËem. S T R A S T

Jadransko 12/8/09 1:51 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

SEMA SHOW LAS VEGAS

Stvoreni za tuning Svake godine u Las Vegasu na sajmu SEMA okupi se najveÊe druπtvo doraivaËa vozila, industrije koja u SAD-u “teæi” viπe od 36 milijardi dolara godiπnje. Chrysler i njegova divizija Mopar svake godine izloæe vozila dokazujuÊi kako su i Chrysleri i Jeepovi i Dodgevi idealna podloga za daljnje dotjerivanje

SEMA ili Specialty Equipment Market Association, odnosno Udruæenje trgovaca specijalnom opremom, svake godine na izloæbi u Las Vegasu okuplja najviπe doraivaËa, preraivaËa i proizvoaËa specijalne opreme za vozila. Bez obzira na to volite li supervelike kotaËe, savrπen zvuk u automobilu i izvan njega, terensku voænju bez granica ili se samo volite isticati pa Êete automobil uËiniti unikatnim, SEMA show potkraj listopada i poËetkom mjeseca studenog mjesto je koje ne smijete propustiti. Svake godine Chrysler i njegov kuÊni Mopar Underground dizajn tim, odnosno tim inæenjera, tehniËara, mehaniËara i automobilskih entuzijasta, predstavljaju moguÊnosti nadgradnje, dorade i prerade modela iz ponude Chryslera, Jeepa i Dodgea. I ove su godine, tako, pripremili zanimljivu paletu, a Chryslerov izloæbeni prostor popunili su i privatnici koji su odradili najbolji posao restauriranja ili prerade nekog od povijesnih modela ameriËke tvrtke. S T R A S T

S T R A S T

Chrysler Voyager T&C Black Jack inspiriran hotelom Luxor, simbolom Las Vegasa

Jeep Wrangler JT, pick-up verzija slavnog terenskog automobila

Moderan pristup dizajnu vozila oËituje se u naËelu kako “forma mora slijediti funkciju”, a u Chrysleru se vode i naËelom prema kojem “forma mora biti i fleksibilna kako bi omoguÊila prilagodbu æeljenoj funkciji”. U autoindustriji to znaËi proizvoditi vozila za kupce koji ne samo da su skloni prilagodbi, veÊ je i snaæno potiËu. Primjerice Jeep Wrangler proglaπen je vozilom koje je najpogodnije za dodavanje razne P R O S I N A C

2 0 0 7

dodatne opreme vezane uz funkcionalnost ili izgled vozila. No, kolika je zapravo sklonost kupaca da dotjeruju svoje automobile? Prema istraæivanju provedenom na proπlogodiπnjoj izloæbi, od 1700 vlasnika velikih terenaca viπe od 50 posto potroπilo je 500 i viπe dolara na dodatnu opremu u naknadnoj nadogradnji. Usto, viπe od 20 posto istaknulo je da se pri odabiru vozila vodi podloænoπÊu naknadnoj doradi i nadogradnji opreme.

S T R A S T

Jeep Wrangler Warrior Chrysler LLC i Mopar ukljuËili su se u prikupljanje pomoÊi udruzi koja se brine o teπko ozlijeenim ratnim veteranima iz sukoba u Iraku i Afganistanu “Wounded Warrior Project”. Doniravπi i preradivπi jedan Wrangler Unlimited, u Jeepu su odluËili prodavati “sreÊke” po 25 ameriËkih dolara; svi koji kupe sreÊku naÊi Êe se u bubnju za osvajanje automobila, a sav prikupljeni novac donirat Êe se Udruzi. Kad bude potpuno dovrπen, Wrangler Êe vrijediti oko 80.000 dolara, a oËekuje se da bi se putem sreÊki moglo prikupiti izmeu 500.000 i milijun dolara.

“Svake godine pomiËemo granice uobiËajenog pristupa i razmiπljanja o vozilima prilagoavajuÊi ih bez granica kako bismo kreativno iskazali slobodu i snagu imaginacije. Æelimo izgraditi posebna vozila za SEMA-u kako bismo pokazali fleksibilnost i potencijal naπih vozila i potvrdili da su vozila Chrysler, Jeep i Dodge stvorena za naknadne prerade”, istaknuo je Ralph Gilles, potpredsjednik zaduæen za dizajn terenaca u Chrysleru. U gradu kocke logiËno je da se barem jedna

od prerada dotakne i tog segmenta pa su u Chrysleru osmislili pokretni salon za kockanje i to u novom Grand Voyageru, odnosno u modelu Town & Country, kako se zove u SAD-u. RijeË je o izvedbi nazvanoj T&C Black Jack. Inspiracija je za to vozilo Mopar Underground dizajn timu bio hotel Luxor u Las Vegasu koji je dominantna figura na Stripu. Masivan, taman, jednostavan u osnovnom obliku i dizajnu, gradska ikona koja baca sjenu na sve okolne objekte. SliËno je i

S T R A S T

s Chryslerovim vozilom koje zasjenjuje sva ostala vozila u segmentu. Temelji su ovog Chryslerovog jednovolumena 20-colni kotaËi presvuËeni posebnom sjajnom bojom tvrtke Alcoa Forged, Brembove koËnice te prikladno namjeπtena visina vozila od tla. Cijeli je automobil presvuËen crnom bisernom bojom s naranËastim efektom, dodani su mnogobrojni kromirani detalji, a u unutraπnjosti je napravljen “lounge bar” uz posebno, priguπeno osvjetljenje LED diodama, s koænim sjedalima te osvijetljenim “black jack” stolom. Izvrsno

70 godina Mopara Kad je Chrysler kupio Dodge 1928. godine, potreba za proizvoaËem posebnih dijelova te dobavljaËem i distribucijskim sustavom koji bi potpomogao rastuÊu kompaniju dovela je do formiranja tvrtke Chrysler Motor Parts Corporation godinu poslije. Prvobitno upotrebljavana kasnih dvadesetih, træiπna marka Mopar (skraÊeno od MOtor and PARts) iskoriπtena je prvi put kao takva 1937. za træiπno lansiranje antifriz proizvoda. Snaæan rast i razvoj træiπne marke Mopar doæivljava πezdesetih godina proπlog stoljeÊa u vrijeme uliËnih jurnjava i “muscle” automobila, kada je Chrysler radio Dodgeve i Plymouthe spremne za utrke, a opremljene posebnim dijelovima koji su omoguÊavali bolje performanse. Danas Chrysler proizvede i na træiπte pusti oko 250.000 Moparovih zamjenskih dijelova, komponenti i dodataka za vozila Chrysler, Jeep i Dodge.

P R O S I N A C

2 0 0 7

Jeep Wrangler Ultimate, najluksuznija izvedba ovog moÊnog terenca

S T R A S T

Auti i gitare Cijenjeni rock i blues gitarist Kenny Wayne Shepherd gaji podjednaku i iznimno veliku strast za dvije stvari: gitare i automobile. Stoga su ga iz Mopara zamolili da svoj Plymouth Duster iz 1970. godine, koji je nedavno potpuno restaurirao, na SEMA-i izloæi upravo na Moparovom izloæbenom prostoru. Shepherdov Duster ima 6,6-litreni Mopar Performance Parts motor, karoserija je obojena posebnom zelenom bojom u dva tona, SSBC-ove koËnice, Nitrous II naplatke, Hydratechov pojaËivaË koËnog sustava, Bowlerov sustav prijenosa... uz iznimno mnogo paænje i ljubavi vlasnika koji je u restauraciji svog Dustera popriliËno sudjelovao.

Chrysler Windsor - Centerforce Clutches & Flywheels - stil 50-ih godina oplemenjen modernom tehnologijom S T R A S T

S T R A S T

ozvuËenje, tri skrivene kamere koje “prate” djelitelja i igraËe kao u pravom kasinu te 37inËni LCD u prtljaænom prostoru uz dva manja smjeπtena u stropu zaokruæuju priËu ovog “slow cruisera” stvorenog za laganu voænju lasvegaπkim Stripom. Neπto potpuno drukËije skriva se u adaptaciji vojne izvedbe Jeepa Wranglera u Jeep Wrangler JT pokazujuÊi zapravo fleksibilnost cijele te platforme. Na osnovi Wranglera Unlimiteda napravljena je pick-up izvedba nezaustavljivog terenskog vozila koje savrπeno odgovara na pitanje “Kako daleko moæeπ iÊi s novim Wranglerom”. Odgovor je, naravno, samo jedan - granice ne postoje. Kako prirodne, jer ovo se vozilo i na jednoj od najgorih offroad staza nazvanoj “Hell’s Revenge” (Osveta pakla) pokazalo nezaustavljivim, tako i one imaginarne vezane uz moguÊnosti prerade ovog vozila. To potvruje i prerada nazvana Wrangler Ultimate koja je krenula u sasvim drugom smjeru pa se ovo terensko vozilo pretvorilo u ultimativni luksuzni automobil prestiæne unutraπnjosti. Obilje koæe, zabavne elektronike, kombinacija terenskih i luksuznih dodataka... Sve to kako bi se doËarala druga krajnost, odnosno luksuzni potencijal novog Jeepovog ultimativnog terenca. Dodge je, pak, majstorima iz Mopar Underground Designa ponudio svoj novi Avenger. Oni su ga spremno prihvatili i pretvorili u agresivni Avenger Tuner - Stormtrooper. Vozilo pokazuje kako je odrasla tunerska publika æeljna dokazivanja u tehniËkoj superiornosti, vrhunskim performansama i nezauzdanom luksuzu. Eleganciju snage ovom vozilu jamËi digitalno tunirani 4-litreni V6 koji preko 6-brzinskog automatskog mjenjaËa snagu prebacuje na sva Ëetiri kotaËa. Osim velikih naplataka, StopTechovih koËnica, KW-ovog ovjesa, Avenger Stormtrooper temeljito je doraen i iznutra. Elegantna bruπena koæa samo prikriva prave novosti poput duplog mobilnog PC sustava s 1,8 GHz IntelCore Duo procesorima i po 2 GB RAM-a putem kojih se moæe upravljati baπ svime u vozilu ukljuËujuÊi i snagom motora. Naime, putem interneta s Moparovih se stranica moæe “skinuti” kalibracija motora i trenutaËno instalirati u sustav vozila. No, πto sve danaπnja tehnologija omoguÊava vlasnicima - najbolje pogledati izravno na SEMA-i gdje se svake godine okupi oko 2000 izlagaËa s najrazliËitijim idejama pokazujuÊi moguÊnosti dorada i prerada. Vaæno je ne izgubiti se u guævi meu viπe od 100.000 posjetitelja koji u dva dana protutnje izloæbenim prostorom. P R O S I N A C

2 0 0 7

Kupci restauratori Na SEMA-u je Chrysler pozvao i nekoliko osoba Ëiji su projekti proglaπeni najboljim restauratorskim projektima na desetak izloæbi odræanih ove godine. Meu najboljima su bili i Rob Lelakowski iz Arizone koji je restaurirao rijetki Dodge Coronet R/T iz 1967. te Don Petco iz Michigena koji je preradio joπ rjei Dodge Ramcharger 330 iz 1964. godine. Lelakowski je 1999. godine kupio Coronet od svoga prijatelja i uËinio maksimum ne bi li ga vratio u prvobitno stanje, kao da je upravo izaπao iz salona. Nakon dvije godine rada to mu je i uspjelo. Auto je temeljito rastavio, obiπao gotovo cijelu zemlju ne bi li pronaπao rijetke originalne dijelove za njega, a najviπe mu je vremena oduzelo traæenje originalnih bijelih plastiËnih pokrova motora brisaËa te odgovarajuÊih radijalnih guma. Automobil Dona Petca jedan je od samo 50 originalnih olakπanih modela Dodge 330 iz 1964. godine s 426 HEMI motorom kod kojih su prednji kraj i vrata napravljeni od aluminija kako bi auto bio πto lakπi i spreman za utrke. Nakon potpune restauracije, 1989. godine prodao je auto prijatelju i zatim ga jedanaest godina nagovarao da mu ga proda natrag. Njegov Ramcharger dugo je vozio s originalnim motorom obujma 6,9 litara, da bi ga nedavno zamijenio novim strojem obujma 8,6 litara sa zastraπujuÊih 820 KS.

S M A R T

Grad ljepote i ljubavi Sina Karli, glavna urednica tjednika Nacional, bila je goπÊa smarta na njegovoj premijeri u SAD-u. Posebno za Strast piπe o San Franciscu, najeuropskijem i najljepπem ameriËkom gradu

Pogled na Golden Gate Bridge, most koji je postao simbol grada

U San Franciscu sam Ëula priËu o tome da pustiπ li pjesmu “I left my heart in San Francisco” (“Ostavio sam srce u San Franciscu”) kad ueπ na most Golden Gate i voziπ propisanom brzinom, stiæeπ na kraj mosta toËno kad pjesma zavrπi. Taj veliki hit Tonyja Bennetta S T R A S T

S M A R T

iz 1962. godine postao je evergreen, a samo je jedna od cijelog niza pjesama posveÊenih tom posebnom kalifornijskom gradu koji nikoga, ni Amerikance ni Europljane, naravno ni sve druge turiste koji ondje dolaze u velikom broju, ne ostavlja hladnim. Nisam provjerila, prolazeÊi mostom, je li priËa o Bennettovu hitu i Golden Gateu toËna, no to nije niti vaæno. Dobro zvuËi, a most, jedan od najljepπih, najveÊih i najpoznatijih na svijetu i mene je ostavio bez daha. Bila sam u Kaliforniji tjedan dana poËetkom studenog na ameriËkoj medijskoj promociji smarta fortwo, koji Êe πirom SAD-a biti lansiran poËetkom sijeËnja. To je za njemaËki Daimler veliki poslovni i marketinπki pothvat, pa veÊ mjesecima traju razne vrste testiranja tog najveÊeg automobilskog træiπta u svijetu i kampanja kojom se najavljuje novi smart fortwo - u Europi kao i u Hrvatskoj u prodaji s dobrim rezultatima joπ od proljeÊa ove godine. Prvi sam put bila meu novinarima koji su sudjelovali u promociji nekog automobila. Moæda je upravo ta Ëinjenica πto se predstavljao najmanji automobil u zemlji u kojoj su se nekad preteæno vozile limuzine poput cadila-

ca, lincolna i drugih luksuznih “laa”, a danas veliki terenci, joπ viπe pridonijela uzbuenju i neobiËnosti tog dogaaja. To malo Ëudo od vozila izazivalo je iznenaenje pa Ëak i nevjericu meu vozaËima na autoputu sa πest traka dok smo u sklopu programa jurili od mjesta do mjesta pokraj ameriËkih automobila. Iako je novinarski program zapoËeo u San Joseu, srediπtu poznate Silicijske doline, gdje je poËela kompjutorska revolucija i gdje su danas smjeπtene najveÊe i najpoznatije kompanije visoke tehnologije na svijetu - od Applea, Ciscoa, Googlea, Hewlett-Packarda, Intela, Yahoo!-a, Oraclea, Adobea, da nabrojimo samo neke - prve kalifornijske dane provela sam u San Franciscu. Dugo sam æeljela vidjeti taj grad koji sam poznavala samo iz filmova, a za koji sam mnogo puta Ëula da ga nazivaju jednim od najljepπih gradova na svijetu. Moæda se to Ëini pretjeranim nama koji dolazimo iz Europe, no Ëinjenica je da je San Francisco najljepπi ameriËki grad upravo stoga πto u sebi ima i europski “πtih”. To je metropola Ëije πire podruËje ima viπe od sedam milijuna stanovnika, a sam „city” oko 700 tisuÊa. Osim po svojim strmim ulicama i tramvaju na sajlu (tzv. cable car) te

miksu viktorijanske i moderne arhitekture, San Francisco je poznat po mnogobrojnim znamenitostima i spektakularnim prizorima. Smjeπten je na poluotoku tako da je Tihi ocean na zapadnoj, zaljev na istoËnoj, a most Golden Gate na sjevernoj strani. To je jedno od najposjeÊenijih turistiËkih odrediπta na svijetu. Poznat je i po kozmopolitskom duhu kojem pridonosi njegova etniËka raznolikost, pa Ëak i seksualna orijentacija njegovih stanovnika s najveÊim postotkom homoseksualnih zajednica u odnosu na druge ameriËke gradove. Tvrde da ima mnogo viπe homoseksualaca nego lezbijki te da je svaki peti muπki stanovnik stariji od petnaest godina gay. Da stanovnici San Francisca imaju vrlo visoki standard æivota - uoËljivo je na svakom koraku. VeÊ prva πetnja cityjem u predveËerje prvog dana boravka u San Franciscu dala je naslutiti da je tu sve podreeno onima koji dobro zarauju. U uæem srediπtu uz hotele, restorane i urede smjestile su se najljepπe i najskuplje trgovine, poredane gotovo u nizu jedna blizu druge. Od Guccija, Louisa Vuittona, Prade, Chanela, Hermesa, do dobrih robnih kuÊa i naravno - Victorije Secret i Applea. Veliko bogatstvo i prilike za uspjeh stvoreni Mali smart izvrsno funkcionira na napuËenim ameriËkim ulicama i parkiraliπtima

P R O S I N A C

2 0 0 7

SS TMR AA RS TT

KuÊe za 3 milijuna dolara su upravo zahvaljujuÊi internetskoj revoluciji u Silicijskoj dolini koja je u San Francisco privukla iznimno mnogo obrazovanih i dobro plaÊenih profesionalaca. Nekadaπnji siromaπniji dijelovi grada postupno su nestajali i nastale su stambene Ëetvrti u kojima cijene nekretnina rastu do neba. U Ëetvrtima Embarcadero, South Beach i Mission Bay cijene stanova i kuÊa kao i obiteljski prihodi najviπi su u Americi. Kako su troπkovi æivota u San Franciscu jako visoki, obitelji srednje klase nisu izdræale i morale su se iz grada

Najljepπe viktorijanske kuÊe u San Franciscu, od kojih je danas svaka malo blago jer cijene poËinju od tri milijuna dolara naviπe, najbolje je pogledati na trgu Alamo. Poput milijuna turista, popeli smo se na travnati breæuljak parka nasuprot nizu raskoπnih proËelja kuÊa u kojima æive imuÊni stanovnici grada. To je, kako je rekao naπ vodiË, a bio je u pravu, jedan od najljepπih prizora jer se u daljini iza vila pruæa pogled na jedinstvenu panoramu velegrada. San Francisco nema mnogo starih kuÊa jer je veliki dio grada stradao u jakom potresu 1906. godine kada je izbio i veliki poæar koji je progutao cijele Ëetvrti. Joπ jedan jaki potres 1989. napravio je velike πtete, no manje u samom gradu, a viπe na autoputovima. Poznato je da je San Francisco trusno podruËje na kome Ëesto drhti zemlja, pa je u gradu relativno malo velikih nebodera. Danas je situacija drukËija jer najnovija tehnologija gradnje omoguÊava mnogo veÊu sigurnost nego πto je to prije bio sluËaj.

Autorica teksta na slavnom molu 39 gdje se odmaraju morski lavovi, a hranu “æicaju” brojni galebovi

preseliti u predgrae. San Francisco ima puno skrivenih Ëari, a mnoge su donijeli stranci - doseljenici iz Azije i Latinske Amerike. »ak 39 posto stanovnika San Francisca roeno je izvan Amerike. U gradu je golemi broj malih biznisa i institucija koje su otvorili doπljaci. Najzastupljeniji su Kinezi koji su se ubrzano naseljavali sedamdesetih godina i danas imaju svoj mali grad Chinetown, atraktivan turistima. Turizam je kljuËan u ekonomiji toga grada. Podaci otprije dvije godine govore da San Francisco godiπnje posjeti oko 15 milijuna ljudi i donese njegovoj ekonomiji oko 8 milijardi dolara. BuduÊi da ima golem broj velikih hotela i visoku restoransku infrastrukturu, San Francisco je uvrπten i u deset najboljih sjeverno-ameriËkih odrediπta za konvencije i kongrese. Za nekoga tko prvi put S T R A S T

S M A R T

posjeÊuje grad, vjerojatno je najbolje uplatiti jednu od viπesatnih turistiËkih tura gradom i okolicom. Ukrcala sam se na brod u luci San Francisca koji plovi dvadesetak minuta zaljevom do Sausalita, malog mjesta s velikom marinom i velikim brojem privatnih ljetnikovaca i stanova, draæesnog srediπta s mnogobrojnim

kafiÊima, restoranima i prodavaonicama svih vrsta. To je i jedno od mnogobrojnih nedjeljnih rekreativnih punktova stanovnika San Francisca. Na brodu je bilo mnogo biciklista koji oËito u Sausalitu obiËavaju voziti svoje biciklistiËke ture. U San Francisco, gdje smo obiπli sve ono πto

Fisherman’s Wharf - nekad mjesto gdje su se nalazili ribari danas je jedno od srediπta noÊnog æivota San Francisca s brojnim restoranima, trgovinama, barovima...

onaj koji dolazi u taj grad mora vidjeti, vratili smo se autobusom. Naπ sredovjeËni vodiË vrlo je profesionalno vodio grupu u kojoj je bilo najviπe Amerikanaca iz drugih dijelova zemlje. Naπ autobus zaustavljao se svako malo kako bismo pjeπice obiπli i razgledali atraktivne lokacije. Blizu mosta Golden Gate, πto je tipiËno za Amerikance, postoji i turistiËki punkt odakle se najbolje vidi i moæe snimiti most. Njime dnevno prolazi oko sto tisuÊa automobila. Otvoren je za promet nakon viπegodiπnje gradnje 1937. godine i dug je 2700 metara, s unutarnjim lukom od Ëak 1280 metara. Most je na konstantnom popravku za πto se brine pedesetak stalno zaposlenih ljudi - dvadesetak montera i tridesetak liËilaca. Njegova se boja neprestano obnava zbog korozije. Zanimljivo je πto je obojen u crveno, odnosno nijansu crveno-naranËaste boje, jer mostovi su obiËno crni ili sivi. Njegovi graditelji smatrali su da ta boja najbolje odgovara crvenkastoj boji zemlje na kopnu. Toga dana vidjeli smo izbliza i Coit Tower, Chineatown, prelijepe

Okretiπte poznatog tramvaja na kriæanju Powell i Market Streeta

P R O S I N A C

2 0 0 7

SS TMR AA RS TT

Otok pelikana San Franciscu posveÊene su pjesme, filmovi i popularna kultura pa ne Ëudi πto ga svi æele posjetiti. Osim Tonyja Bennetta koji je ondje ostavio srce, jedan je od poznatijih filmova “PtiËar iz Alcatraza” koji govori o æivotu zatvorenika, ljubitelja ptica u toj nekadaπnjoj zloglasnoj kaznionici na malom otoku pokraj grada. Alcatraz je bio federalna kaznionica samo 29 godina. Za to je vrijeme bilo Ëetrnaest neuspjeπnih pokuπaja bijega. Razdaljina je izmeu otoka i grada samo oko tri tisuÊe metara, ali oko otoka su tako jake morske struje da ih nitko nije u stanju svladati. Danas je Alcatraz, u kojemu su odleæali kazne najveÊi mafijaπi i kriminalci poput Al Caponea, jedno od najatraktivnijih turistiËkih mjesta do kojeg svakodnevno voze brodovi.

S T R A S T

S M A R T

smartovi pred hotelom Valencia u San Joseu

Lombard Street - vjerojatno najzavojitija ulica na svijetu danas je turistiËka atrakcija

vile u pastelnim bojama u dijelu koji se zove Presidio, nekadaπnjem sjediπtu πeste armije, a danas kompleksu filmskih studija slavnog Georgea Lukasa, maga Ratova zvijezda. Tu je i PalaËa umjetnosti najprije sagraena od gipsa za meunarodnu izloæbu, a poslije od cementa zahvaljujuÊi bogatom donatoru. Gledali smo i kako se automobili polako spuπtaju slavnom cik-cak ulicom Lombard, πetali po P R O S I N A C

2 0 0 7

ribarskoj luci Fisherman’s Wharf gdje je opet sve podreeno turistima, a u kojoj je i jedno od najposjeÊenijih mjesta Pier 39, gat gdje æivi stotinjak tuljana. Talijani koji su sredinom 19. stoljeÊa doπli u Kaliforniju u lovu na zlato i nisu uspjeli, bili su prvi ribari u zaljevu San Francisca. Oni su napravili i ribarsku luku u kojoj su s brodova prodavali ulov. Joπ i sada u Fisherman’s Wharfu ribari iskrcavaju najrazliËitije vrste riba i rakova, robu koja velikim dijelom zavrπava u dobro posjeÊenim restoranima. San Francisco ima i jedinstveno ureen park, omiljeno mjesto njegovih stanovnika za boravak u prirodi. To je Golden Gate Park kroz koji sam proπla nekoliko puta, najprije autobusom, a posljednji dan boravka i smartom jer je u San Franciscu zavrπavala smartova testna voænja zapoËeta u San Joseu. Teπko da se Golden Gate Park uopÊe moæe nazvati parkom jer pokriva golemo podruËje, na zapadnoj strani od Tihog oceana skroz na istoËnu stranu. Zbog njegove veliËine mnogi stanovnici San Francisca gledaju na πetnju parkom kao na odlazak na selo. »ovjek koji je zasluæan za raskoπ i ljepotu Golden Gate Parka zove se John McLaren, punih pedeset godina njegov upravitelj. KuÊa u parku u kojoj je on æivio danas je muzej i sjediπte uprave parka. McLaren je pjeπËane dine pretvorio u zelenilo, izgradio objekte za zabavu i slobodno vrijeme - od bazena, teniskih igraliπta,

staja za konje do boÊaliπta. U parku se nalaze i botaniËki vrt u drveno-staklenoj bijeloj kuÊi, japanski Tea Garden, jezero, arboretum. Na velikoj Ëistini 2005. godine dovrπen je i The de Young Museum, velika graevina s bakrenim tornjem, koju su projektirali slavni πvicarski arhitekti Herzog & de Meuron. Danas je San Francisco glavni bankarski, financijski i kulturni centar zapadne obale. Montgomery Street, ulica u financijskom dijelu grada, obiËno se naziva Zapadnim Wall Streetom, iako je to moæda veÊ i proπlo s obzirom na rast Los Angelesa i srediπta Silicijske doline. Naπ vodiË kroz znamenitosti grada posebno je upozorio na Haight Ashbury - dio San Francisca u kom su 60-ih godina “vladali” hippyji. Oni “zreliji” u autobusu nostalgiËno su uzdahnuli prisjeÊajuÊi se pokreta flower power, djece cvijeÊa, antivijetnamskih demonstracija i filmova, Yoko Ono i Johna Lennona, Scotta McKenzieja i njegova hita “If you go to San Francisco”. U tri minute koliko traje, pjesma je izvrstan rezime 60-ih: mir, ljubav, droga i glazba. Stihovi govore: “Doeπ li u San Francisco, svakako stavi neki cvijet u kosu. Doeπ li u San Francisco, srest Êeπ neke dobre ljude... Ljeto Êe proÊi u ljubavi”. Stoga nije sluËajno πto su se hippyji tada masovno skupljali u tom gradu posebne energije, kao ni to πto je San Francisco danas meka za mlade, obrazovane ljude - tehnoloπku elitu koja Ameriku vuËe naprijed.

Poslovni Savjetnik 12/8/09 1:54 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

Nacionalna prvakinja i primabalerina koja je na domaÊim i svjetskim pozornicama otplesala sve najvaænije uloge u klasiËnom baletu, stekla status meunarodne zvijezde i primila najprestiænije nagrade, danas je uspjeπna ravnateljica Baleta HNK u Zagrebu i kreatorica programa koji ispunjava gledaliπte Snimio Andrija ZelmanoviÊ

Irena PasariÊ

redovnica baletne umjetnosti

Podiæe se zastor, svjetla reflektora usredotoËena su na pozornicu, orkestar uvodnim taktovima navjeπÊuje glazbenu bajku, gledaliπte je obavijeno sveËanom tiπinom. Princeze i prinËevi plesnim korakom izlaze na pozornicu: upravo poËinje baletna priËa u kojoj, osim umjetnika, svojim suæivljavanjem i emocijama sudjeluje i baletna publika. Izvanjski svijet, obiljeæen prometnom guævom, nervoznim P R O S I N A C

2 0 0 7

S T R A S T

pogledima na sat, pretrpanim tramvajima, nesnosnom bukom ili prevelikim πoping-paketima, ostaje pred vratima hrama umjetnosti, na kojima je nevidljivim rukopisom ispisano “Stvarnom æivotu ulaz zabranjen”. U baroknoj pozlati Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu, u vibracijama koje se s pozornice prenose na gledaliπte, u sveËanom dekoru koji svojom dotjeranoπÊu, mirisnoπÊu i dobrim raspoloæenjem upotpunjuju ljubitelji teatra, u spomeniËkoj zgradi koja sjedinjuje veliËanstvenu proπlost i turbulentnu sadaπnjost, raa se svijet maπte uhvatljiv samo oku, nedodirljiv u fiziËkom obliku i prolazan kao i vrijeme u kojem æivimo. Na sceni je magiËnost i neponovljivost kazaliπnog Ëina: sada, ovdje, pred naπim oËima i - nikad viπe.

Religija umjetnosti Samo manji dio baletne publike, zagledane u bajku koja se dogaa na pozornici, ima uvid u ono πto prethodi zavrπnom Ëinu dugotrajnog procesa koji poËinje u baletnoj dvorani, nastavlja se na scenskim probama da bi u zavrπnici, u punom kostimografskom i scenografskom bljeπtavilu, bio predstavljen gledateljima. Baletni umjetnici pomalo podsjeÊaju na redovnike: æivot posveÊen (ærtvovan?) jednomu cilju, izdvojen iz stvarnosti u kojoj prevladavaju druga pravila æivljenja i ponaπanja, proæet vjerom u religiju umjetnosti, u scenski nastup u kojem Êe predstaviti “najbolje od sebe”, a zatim se opet povuÊi meu samostanske zidine, na dugotrajne i iscrpljujuÊe molitve tijelom, sve dok pokret usklaen s glazbom ne dostigne savrπenstvo - savrπenstvo kojim je jedino moguÊe ispriËati bajku... U te majstorske radionice bruπenja scenskog pokreta ulaze samo privilegirani: koreografi, balet-majstori, kostimografi i - direktorica baleta. Tko je ona? Donedavno je i sama bila Ëlanica te fanatizirane skupine duboko religioznih vjernika plesne umjetnosti, danas im je direktorica koja kreira programsku politiku, oËekuje od njih sve ono πto je do juËer zahtijevala od sebe, bodri ih u trenucima kriza, oduπevljava se njihovim uspjeπnim nastupima, podsjeÊa ih na zavrπni Ëin kojim Êe biti nagraen njihov trud. Katkad im prenosi vlastita iskustva i u plesaËicama prepoznaje sebe u mlaim danima, nastojeÊi im pruæiti potporu i ohrabrenje... Irena PasariÊ, nacionalna prvakinja, primabalerina proslavljena na domaÊim i svjetskim pozornicama, danas direktorica Baleta HNK u Zagrebu, zaklonjena neprobojnim zidovima svoje profesije, sasvim rijetko izlazi na medijsku pozornicu. Kao da strahuje kako

Êe bajka, kad jednom postane stvarnost, izgubiti aureolu tajanstvenosti i zauvijek pobjeÊi iz svijeta maπte.

Primabalerina Irena PasariÊ kao dvanaestogodiπnjakinja na fotografiji Marije Braut

Odlazak u baletnu πkolu Bila je poput druge djece, ni po Ëemu razliËita od svojih vrπnjaka, barem ne do devete godine kada je krenula u ©kolu za klasiËni balet u Zagrebu. Ne pamti neki poseban trenutak prije toga u kojem je sanjarila o tome πto bi æeljela postati kad odraste, barem ne na onaj naËin na koji djeËaci sebe zamiπljaju pilotima ili vozaËima Formule, a djevojËice lijeËnicama ili modnim kreatoricama. Iako su glazba i ples bili sastavni dio njezine djeËje svakodnevice, tek je odlazak u baletnu πkolu oznaËio istinsku prekretnicu u njezinu djetinjstvu: odjednom su i ona i njezini roditelji shvatili da Êe postati balerina i da viπe nema mnogo dvojbi o tome πto Êe joj biti buduÊa profesija. “Odmah sam osjetila da je to ono Ëime se æelim baviti, πto me veseli i za πto me roditelji neÊe trebati posebno nagovarati. Iako sam

se zreloπÊu razlikovala od svojih vrπnjaka, nisam odmah shvaÊala kako Êe mi tadaπnji odabir djeËjeg hobija, strasti jednake onoj kojom su moji vrπnjaci bili zaokupljeni loptom, crtanjem ili boravkom u prirodi, obiljeæiti cijeli æivot”, kaæe Irena. U tom razdoblju Irenina æivota na nju je sudbinski utjecala njezina profesorica baleta i pedagoginja Tatjana LuciÊ-©ariÊ, koja ju je s puno ljubavi vodila prema cilju kojem

je i sama teæila. Ugradila je u nju spoznaju kako se za velike ciljeve vrijedi ærtvovati, svojski potruditi i ne odustajati ni onda kad se zahtjevi Ëine nemoguÊim i neostvarivim. U tako iscrpljujuÊim disciplinama kao πto je balet ne moæe se uspjeti bez fanatiziranosti onime Ëime se baviπ, a najvaænija je uloga pedagoga da svomu uËeniku muku pretvori u ljubav, a sav napor u jasnu viziju cilja. Bez tog psiholoπkog drila nije moguÊe ni zamisliti S T R A S T

S T R A S T

S Robertom Tewsleyem u Labuem jezeru

U baletu Bajadera Ireni je partner bio Ronald SavkoviÊ

stasavanje, oblikovanje i usavrπavanje talentiranog plesaËa s jasno izraæenim predispozicijama za posao kojim se bavi.

Let prema cilju Na simboliËnoj razini to bi se moglo usporediti s napornim, dugotrajnim prekooceanskim letenjem u zrakoplovu: umjesto razmiπljanja o tome kako je u avionu tijesno i neudobno, mnogo je mudrije razmiπljati o cilju P R O S I N A C

2 0 0 7

koji se zrakoplovom dohvaÊa. A taj je cilj pozornica, udaljena destinacija na kojoj su okrunjeni svi napori dugotrajnih i iscrpljujuÊih uvjeæbavanja u baletnoj dvorani. “Ulagala sam veliki trud, katkad natopljen suzama, ali mnogo ËeπÊe zadovoljstvom postignutim, dosegnutim, otkrivaËkim... Tada sam sanjarila kako Êu jednoga dana otplesati jednog od Ëetiri mala labuda u “Labuem jezeru” na pozornici zagrebaËkog HNK...”, kaæe

Irena. Snovi su se ubrzo poËeli pretvarati u stvarnost. S nepunih πesnaest godina poËela je plesati u zagrebaËkom HNK. Godinu poslije, u rujnu 1975., kao najtalentiranija, najperspektivnija i najmlaa zaposlena balerina HNK, dobiva stipendiju Grada Zagreba za nastavak πkolovanja i usavrπavanja u MAHU (Moskovska akademija klasiËnog baleta) pri Boljπoj teatru, jednoj od najprestiænijih baletnih akademija u svijetu. Nakon audicije uvrπtena je u tzv. deveti razred, odnosno klasu za usavrπavanje nadarenih polaznika, koju je vodila direktorica akademije Sofia Nikolajevna Galofkina. Poslije godinu dana usavrπavanja u klasiËnom baletu stekla je diplomu MAHU. Boravak u Moskvi otvorio joj je nove vidike i nove spoznaje, i u mnogo Ëemu bio prijeloman za nastavak njezine baletne karijere.

S T R A S T

“U druπtvu s vrπnjacima, izabranima meu tisuÊama onih koji su teæili istomu cilju kao i ja - zablistati na sceni - u meni se razvijala potreba za samopotvrivanjem, za punu usredotoËenost na ono Ëime se bavim i u Ëemu æelim uspjeti. A to je znaËilo iz dana u dan biti sve bolji, nauËiti se boriti s vlastitim umorom, samoÊom i spartanskim naËinom æivota podreenog samo jednom cilju.” Kada se vratila u Zagreb, povjerena joj je uloga Odette/Odilije u “Labuem jezeru”. U to je doba bila najmlaa labudica europskog baleta. Otplesala je glavne uloge u “Giselli”, “Trnoruæici”, “Coppeliji”, “Don Quijoteu”, u modernim baletima koreografa Milka ©parembleka... Zvijezda je roena i prije navrπene dvadesete godine æivota. Postala je svjesna sebe i svojih vrijednosti, u Ëemu joj je nesebiËnu potporu i dalje pruæala njezina pedagoginja Tatjana LuciÊ-©ariÊ.

Odlazak u svijet “Nakon uspjeπnih nastupa u Baletu HNK, u kojem sam kao vrlo mlada balerina otplesala sve najvaænije uloge u svom baletnom opusu, odluËila sam krenuti u svijet i svoje sposobnosti provjeriti i na svjetskim pozornicama, u Engleskoj i Americi, ali i na mnogim europskim scenama, pleπuÊi s vrhunskim partnerima. Bila sam æeljna novih propitkivanja vlastitih moguÊnosti, htjela sam znati mogu li viπe, bolje, uvjerljivije, savrπenije. Testirala sam sebe u radu s razliËitim koreografima i plesaËima, jer sam bila uvjerena da samo ta raznolikost u umjetniËkom pristupu otvara vrata novih spoznaja. I nikad se nisam uljuljkivala u samozadovoljstvo, kritike su mi bile draæe od pohvala”, kaæe Irena. U Americi je, kao prvakinja Pacific North West Balleta u Seattleu i Atlanta Balleta u Atlanti, provela pet godina, od 1982. do 1987. Kada se vratila u Europu, njezin talijanski menadæer Marco Borelli organizirao joj je audiciju u English National Balletu u Londonu. S tom je kompanijom kao solistica nastupala po cijeloj Engleskoj. Gostovala je i u mnogim europskim gradovima - Veneciji, Napulju, Pragu, Bruxellesu, Münchenu, Kijevu itd. Nakon nekoliko godina, kao baletna zvijezda europskog ugleda, vratila se u Zagreb, propustivπi pritom priliku da od svoje meunarodne karijere napravi medijski i promocijski kapital. No, Irena se uvijek ponaπala kao antizvijezda, nesklona javno-estradno-glamuroznim ekshibicijama. Iako vesele i optimistiËne naravi, svijet “partyja i celebrityja”, kojem je po svom habitusu pripadala, nije je privlaËio. Njezin se æivot, u

Snimio Andrija ZelmanoviÊ

osnovi, uvijek sastojao od priprema za balet, baleta i odmora od baleta.

Vezanost za Zagreb “UnatoË Ëestim putovanjima i nastupima na gala-predstavama na svjetskim pozornicama, uvijek sam, kao pupËanom vrpcom, ostajala vezana uz matiËnu kazaliπnu kuÊu u kojoj sam poËela i stasavala u prvim baletnim nastupima. U zagrebaËkom sam HNK postala profesionalna balerina s nepunih πesnaest godina, i to me sudbinski obiljeæilo.” Partneri su joj na iznozemnim i domaÊim pozornicama bili neki od najveÊih plesaËa

danaπnjice: Roberto Bolle, Jose Carreno, Maurizio Bellezza, Gheorghe Iancuo, Maximiliano Guerra i mnogi drugi. KreÊuÊi se u umjetniËkim krugovima upoznala je Nataliju Makarovu, Mihaila Bariπnjikova i druge svjetske baletne zvijezde. Nakon predstava susretala se s mnogim uglednicima iz javnog æivota i umjetniËkog svijeta: u Londonu, primjerice, s Lady Dianom, koja je bila pokroviteljica English National Balleta i velika ljubiteljica te umjetnosti, u Zagrebu s Mstislavom RostropoviËem... “Balet mi je, osim radosti na sceni, omoguÊio da mnogo putujem, upoznajem svijet S T R A S T

S T R A S T

i zanimljive ljude i stjeËem iskustva posve nezamisliva u nekim drugim profesijama. U tom sam se pogledu osjeÊala vrlo privilegiranom”, kaæe Irena.

MinimalistiËki πik Protivno uobiËajenim predrasudama, Irena ne pazi posebno na ishranu, a svoju vitku liniju zahvaljuje genetici. Voli mediteransku kuhinju, ribe i plodove mora, jede mnogo voÊa i povrÊa, ali voli i maminu sarmu, ajvar i nemasni buncek... U Ireninoj kulturi odijevanja prevladava moderna klasika. Razvila je svoj osobni, vrlo rafinirani izvanvremenski modni stil, a u njezinom minimalistiËkom πiku prevladavaju tamni tonovi. Fetiπ su joj cipele i torbice, a perfekcionizam kojem teæi u baletu prenijela je i u æivotnu svakodnevicu: u svakom je trenutku dotjerana u svakoj pojedinosti. U njezinu æivotu, definiranom vrhunskom baletnom karijerom, bilo je iznimno teπkih trenutaka, tragiËnih gubitaka voljenih osoba, borbi s ozljedama iznimno Ëestim u baletu... Sve te traume uvijek je lijeËila na isti naËin: neumornim radom, potpunom predanoπÊu baletu, ali i svojom optimistiËnom naravi i vjerom u radost æivljenja Ëak i onda kad ne cvjetaju ruæe. Stjecajem æivotnih okolnosti, izostalo je majËinstvo. “Godine su prolazile, uloge su se nizale jedna za drugom, i naposljetku je istekao i bioloπki sat i ostala sam bez potomstva. Danas mi je æao zbog toga, ali to je valjda sud-

bina redovnica... Nekako vjerujem da je tako moralo biti.”

Dobitnica prestiænih nagrada Iako naoko krhkog stasa, Irena je iznimno izdræljiva, natprosjeËno otporna na bol, hrabra i tvrdoglavo uporna: jednu od svojih posljednjih “Bajadera” otplesala je sa slomljenim prstom na ruci, mnogo puta imala je nagnjeËene prste na stopalima i druge ozljede, ali nikad nije prekidala predstavu ni dopuπtala da to publika vidi i osjeti. Dobitnica je doslovce svih najprestiænijih nagrada koje se mogu dobiti u baletnoj struci: Nagrade grada Zagreba, Nagrade “Tito Strozzi”, Nagrade “Ana Roje”, Nagrade Hrvatskog glumiπta i mnogih drugih priznanja. “Danas, kao ravnateljica, nastojim usmjeravati mlae kolege i odgajati ih tako da u toj iscrpljujuÊoj profesiji svaki dan i svakim nastupom otkrivaju neku novu ljepotu. I da spoznaju sebe i svoje moguÊnosti koje Êe publika tada znati prepoznati i nagraditi. Kad u baletnoj dvorani lome svoja tijela i znojem natapaju parket, trebali bi osjetiti da su to trenuci u kojima se snovi postupno pretvaraju u stvarnost, a stvarnost je predstavljanje svojih profesionalnih dostignuÊa pred publikom.” Irena PasariÊ na pola je Ëetverogodiπnjeg mandata na mjestu ravnateljice Baleta HNK. Za to vrijeme premijerno su prikazane uspjeπne predstave klasiËnog baleta, u koreografiji Dereka Deana, struËnjaka svjetskog glasa: “Trnoruæica”, “Labue jezero”, “Pepe-

ljuga”, neoklasiËni balet “Pjesme ljubavi i smrti” u koreografiji Milka ©parembleka itd. U tim su predstavama gostovale velike svjetske solistiËke zvijezde. Baletne su predstave u HNK rasprodane, a publika razliËite dobi voli balet i smatra ga najljepπom scenskom umjetnoπÊu, koja upravo u proæimanju s vjernom publikom doseæe najviπe domete. No, da bi se u tome uspjelo, baletni umjetnici moraju biti spremni na odricanja nezamisliva u drugim profesijama. Prije kao balerina, danas kao direktorica Baleta, Irena je uvijek bila spremna na najveÊa odricanja, pa i ærtvovanja svega drugog na raËun baleta. Balet za nju nije samo profesija nego æivot, od najranije dobi do danas. Povremene praznine u tom æivotu popunjavala je baletom, tugu je lijeËila pozornicom, radost je izjednaËavala s pljeskom publike koja je njezine solistiËke nastupe redovito ispraÊala ovacijama.

Kad snovi postanu stvarnost “Ostati u toj profesiji svoj, a istodobno pripadati jednom umjetniËkom korpusu i publici koja cijeni umjetniËka dostignuÊa - to je, zapravo, pretvaranje jednog djeËjeg sna u stvarnost, ali i povratak iz stvarnosti u djeËje, dakle najljepπe snove”, kaæe Irena. Baletni umjetnici, suvremeni gladijatori koji se bore za naklonost boæice umjetnosti, kao da svijet vraÊaju u njegove prapoËetke: najprije bijaπe pokret, zatim rijeË. Plesnim se pokretom, kao univerzalnim jezikom koji razumije cijeli planet, moæe ispriËati svaka priËa. Danaπnjem, visokotehnologiziranom i ekstremno materijaliziranom svijetu katkad su potrebne bajke, i to ne samo zbog toga πto bajke najËeπÊe imaju sretan zavrπetak. Irena PasariÊ, u svojoj dugoj i plodnoj karijeri, ispriËala ih je na tisuÊe, uvjerena da je time i sebi i mnogima drugima uljepπala æivot.

Kao πto u baletu teæi savrπenosti, tako i od automobila oËekuje perfekciju: pronaπla ju je u Mercedesu A-klase P R O S I N A C

2 0 0 7

S T R A S T

»arolija mjehuriÊa za kraljeve

S T R A S T

©ampanjac je pjenuπac nad pjenuπcima, vino nad vinima koje je vrlo brzo steklo nevjerojatnu popularnost na francuskom i ostalim europskim dvorovima. PiÊe kraljeva sluæeno je pri krunidbi francuskih monarha, a tu su tradiciju slijedili i ostali "plave krvi". Pijeπ li πampanjac - uspjeπan si, poveznica je koja se odræala i do danaπnjih dana. Stoga neka i vama Ëarobni mjehuriÊi oplahnu nepce… Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

Kad bi se biralo najelegantnije piÊe na svijetu, unatoË teπkoj borbi, sigurni smo da bi jedno piÊe ipak na koncu samostalno izbilo na vrh. Prije svega, rijeË je o piÊu koje se osim bojom, mirisom i okusom konkurenciji nameÊe i elegancijom svojih mjehuriÊa, tajanstvenoπÊu svoje izrade i apsolutnim prestiæem prigoda u kojima se konzumira. Dakako, rijeË je o pjenuπcima, meu kojima su najpoznatiji πampanjci. Zbog Ëega spominjemo πampanjce i pjenuπce? Zbog toga πto su πampanjci iskljuËivo pjenuπava vina koja dolaze iz francuske regije Champagne devedesetak kilometara sjeveroistoËno od Pariza. To je kao Ëinjenica i propisano i kao takvu su je usvojili istinski poklonici uzbudljivog pjenuπavog piÊa odaπiljuÊi jasnu poruku onima koji se samo æele okititi tim laskavim

P R O S I N A C

2 0 0 7

nazivom, a na to nemaju pravo. Iako mnogi proizvoaËi pjenuπaca Ëak i poπtuju propisanu proceduru uzgoja i obrade groæa i soka sve do nastajanja pjenuπavog vina, mnogi ih prirodni elementi spreËavaju da se uspnu do vrhunaca rezerviranih samo za prave πampanjce. Iako su brojke iz godine u godinu drukËije, moæe se reÊi da je u regiji Champagne danas oko 170 uzgajivaËa groæa koje se koristi za proizvodnju vrhunskog πampanjca. Broj im je smanjen s nekadaπnjih 300 jer su se kriteriji Udruge za proizvodnju πampanjca, ali i samih proizvoaËa tog plemenitog piÊa, pooπtravali. Ti proizvoaËi groæa uzgajaju iskljuËivo osnovne πampanjske sorte - chardonnay, bijeli i crni pinot. Unutar regije podijeljena su podruËja na kojima se njeguje

Bogati za bogate Pribliæno 300 milijuna boca vrijednih oko 4,3 milijarde eura iz regije Champagne svake godine krene na put prema kupcima, a viπe od polovice (58 posto) ostane u Francuskoj. Ostatak proizvodnje odlazi najviπe u SAD, Veliku Britaniju i NjemaËku.

S T R A S T

Kako ga otvoriti Suprotno onome πto Ëesto viamo na filmu ili televiziji, prema posebnom πampanjskom bontonu veoma je nepristojno dopustiti da Ëep “pukne” ili, joπ gore, odleti. U pravilu, najprije treba odviti, ali ne i skinuti, metalnu mreæicu, Ëvrsto uhvatiti Ëep i laganim ga okretanjem osloboditi. Druga ruka dræi bocu pri dnu i do potpunog otvaranja dolazi laganim okretanjem boce. »im se Ëep oslobodi, on ostaje u ruci, a boca je odmah spremna za elegantno utakanje.

odreena vrsta groæa pod vrlo strogim propisima i nadzorom spomenute Udruge, a na temelju koriπtenja razliËitih omjera groæa iz odreenih vinograda, definira se okus buduÊeg πampanjca. VeÊ se u vinogradu, tako, definira osnova onoga πto Êe draæiti nepce uspjeπnih. Naime, πampanjac se ponajËeπÊe konzumira u trenucima slavlja. Tada je obavezan. A slave - uspjeπni. No, to je tek jedan od nekoliko tajnovitih postupaka koji na kraju urode ovim plemenitim pjenuπavim vinom. Nakon berbe groæe se preπa dva puta. Prvo je preπanje najvaænije jer se tom prigodom dogaa prvo stapanje groæa s razliËitih poloæaja unutar regije Champagne, a u drugom se izdvaja i koristi samo dio soka kako bi se dalje, ponovno u dva stupnja pretvorio u prvoklasni πampanjac. Tu poËinje upotreba “πampanjske metode”, odnosno “Methode Champenoise” koju je kao takvu smislio i razvio benediktinski redovnik Dom Pierre Pérignon. Iako se dugo pogreπno vjerovalo da je dotiËni redovnik prvi napravio pjenuπac, ta Ëast pripada britanskom znanstveniku Christopheru Merrettu koji je pjenuπavo vino napravio tridesetak godina prije Dom

Pérignona. I u “πampanjskoj metodi”, kao i kod “obiËnoga” vina, sok se prepuπta vrenju. Mnogi vrhunski proizvoaËi to Ëine u baËvama od inoksa koje jamËe dobru izoliranost od “vanjskog svijeta” i katkad neæeljenih utjecaja atmosfere. No, ima i onih proizvoaËa, spomenimo primjerice tvrtku Bollinger, koji se i dalje tradicionalno koriste drvenim baËvama. Nakon strogo kontroliranog prvog vrenja vino se pretaËe dva puta u razmaku od mjesec do dva. U drugom pretakanju dolazi do novog mijeπanja mladog vina s vrhunskim vinom koje je, kako bi se kreirao okus za pamÊenje, taj trenutak spajanja i mijeπanja Ëekalo u nekom podrumu i po tri godine. U ovom koraku kljuËnu i presudnu ulogu ima majstor podruma, koji u Francuskoj ima ljepπi i tajnovitiji naziv “chef de caves”. RijeË je o vrhunskim struËnjacima koji su svoja osjetila podredili samo jednom uzviπenom cilju - proizvodnji vrhunskog πampanjca. Ti virtuozi vinarske umjetnosti procjenjuju kvalitetu vina, njegovu boju i joπ mnoge druge elemente, pa mu poput kakvih vraËara s kristalnom kuglom proriËu buduÊnost. Odnosno, kako bi i loπije vinske godine “doS T R A S T

S T R A S T

Boce za πampanjac ©ampanjac najËeπÊe drugi put fermentira u klasiËnim bocama od 750 mililitara, odnosno u dvostruko veÊim “magnum” bocama. OpÊenito, vjeruje se da su πampanjci u “magnumima” kvalitetniji jer je u boci manje kisika, a odnos obujma i povrπine boce pogoduje kreiranju mjehuriÊa primjerene veliËine. Pravih dokaza za ovu priËu nema, ali ona potvruje da sa πampanjcem nikad nije dosadno i da se samo o njima moæe priËati satima.

veli u red”, definiraju omjere mijeπanja. Kad majstor kaæe svoje, dobiveno je temeljno vino koje mora proÊi joπ nekoliko faza da bismo ga smjeli zvati πampanjcem. U njega se dodaju saharoza i posebni vinski kvasac. Iznimno je vaæno definirati pravilne omjere saharoze i kvasca kako bi se u drugom vrenju dobio potreban pritisak ugljiËnog dioksida u boci i to je tajna koju vrhunski proizvoaËi Ëuvaju poput najdragocjenijeg blaga. PriËa se da vrhunski majstori proraËunatim omjerima P R O S I N A C

2 0 0 7

postiæu pritisak ugljiËnog dioksida od 6 bara u svakoj boci, πto je jedan od preduvjeta za kvalitetnu provedbu daljnjeg procesa. Jasno je da se zatim plemenita tekuÊina ulijeva u karakteristiËne πampanjske boce, koje su upravo zbog spomenutog pritiska mnogo jaËe i strukturno drukËije od “obiËnih” vinskih boca, i Ëepi se privremenim Ëepom. Slijedi odlaganje u vinske podrume gdje moraju odleæati od dva mjeseca do nekoliko godina. U tom se razdoblju odvija, za πampanjac izni-

mno vaæna, druga fermentacija vina. Neki od nas drugom fermentacijom vina dobiju ocat, a vrhunski majstori - πampanjac. Osim toga, tijekom cijelog tog razdoblja boce su posloæene tako da im je grlo malo niæe od zatka i svakog dana u tom razdoblju “leæanja” svaka se boca (a proizvode se milijuni) mora pomaknuti, okrenuti kako bi se vinski talog prisilio na prikupljanje u grliÊu boce, tik pod Ëepom. Nakon tog priliËno dugog i iscrpljujuÊeg postupka, a pred sam zavrπetak priËe o pro-

S T R A S T

Kako ga servirati ©ampanjac se uobiËajeno servira u “πampanjsku flautu”, odnosno u usku Ëaπu na visokoj nozi s elegantnim i uskim ustima. Nekad su se koristile i plitke πiroke Ëaπe na dugoj nozi, ali prema miπljenju struËnjaka takve Ëaπe ne mogu odræati mjehuriÊe i pravu aromu samog vina. InaËe, πampanjac se servira hladan, a najbolje ga je piti kada ima temperaturu izmeu sedam i devet stupnjeva. Nikako se ne smije hladiti u frizeru jer se time apsolutno ubija okus i struktura ovog delikatnog vina. Najbolje ga je hladiti u posebnim posudama s hladnom vodom i ledom, a dopuπteno je i dræati ga najmanje tri do Ëetiri sata u obiËnom hladnjaku.

izvodnji, slijedi “izvlaËenje” taloga iz grliÊa. Postupak nije niπta manje zanimljiv od dosad opisanog. Naime, kada za to doe vrijeme, smrzava se samo vrat πampanjske boce, skida se privremeni Ëep, a pritisak istiskuje zaleeni dio s talogom, da bi se zatim hitro stavio pravi πampanjski Ëep i zadræao CO2 u tekuÊini te oko vrha opleo æiËani pokrov i postavila metalna folija. Tek su tada pjenuπci i πampanjci, nakon viπegodiπnjeg kreativnog procesa, spremni za træiπte. I tako je to bilo od davnina, a vino iz pokrajine Champagne brzo se proslavilo na proslavama krunidbe francuskih kraljeva. Naime, tradicionalno se krunidba odvijala u Reimsu, i tradicionalno je servirano lokalno vino pa tako i πampanjac koji je svojom svjeæinom, posebnoπÊu, Ëarobnim mjehuriÊima oduπevljavao kraljeve i svitu... Vijest se o tom boæanstvenom piÊu vrlo brzo proπirila po europskim dvorovima. Od tada pa nadalje svi su se proizvoaËi maksimalno trudili poistovjetiti s luksuzom i uspjehom i od svog piÊa stvoriti Ëaroliju. A kada se priËa o πampanjcima, za mnoge je prva asocijacija Dom Pérignon. Krasi ga naslov “najboljeg vina na svijetu”. Njegovu neponovljivu osobnost i kvalitetu tvore jedinstveni kreativni elementi koji se neprestano nadopunjuju - uvijek prisutna nepredvidljivost, napetost izmeu osobina berbe pojedinog godiπta i bezvremenskog duha samoga imena, senzualnost i karizma uvjetovani lakoÊom, pjenuπavoπÊu i gipkoπÊu koja traje od prvog dojma do dugotrajnog okusa. Zbog svega toga πampanjac ima svoju cijenu, karizmu i uvijek je na stolu kada neπto treba proslaviti. Uspjeπni katkad to poæele i pokazati te uæivati u tome da im Ëarobni mjehuriÊi oplahuju nepce i zagriju krv. S T R A S T

Zimski paket Strast 12/8/09 1:40 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

Zimski paket Strast 12/8/09 1:40 PM Page 2 C

Composite

CY CMY

N A U T I K A

POVRATAK ISKONIMA

Leut s Baleara osvajaË Mediterana Drevne πpanjolske ribarske brodice pretvorene u moderne, privlaËne i komforne jahte postale su mediteranski hit - moæe li se uskoro to isto dogoditi s naπom jadranskom gajetom, logerom, bracerom…

Leut, guc, bracera, gajeta. Sve te iskonske drevne brodice s raznih obala Mediterana u mnogoËemu su sliËne. Trebale su biti lagane i za veslo i za jedro, Ëvrste da mogu odolijevati Ëudima mora i prevaljivati mnogo milja do udaljenih ribljih staniπta, da budu spretne u lovu na ribu. A opet tako pomno konstruirane da mogu prevaliti daleki put pod πto veÊim teretom lovine. I uza sve to da budu kolikotoliko udoban dom viπeËlanoj posadi ribara za njihova duga boravka na teæaËkom radu. Æivot tih ljudi uz more, na moru i od mora, bez obzira na kojoj obali æivjeli, odredio je kako te barke trebaju izgledati, i otud sliËnost. Nedavno je to potvrdio i doæivljaj posade naπe falkuπe koja se 2004. predstavila i na liP R O S I N A C

2 0 0 7

sabonskom EXPO-u i na najveÊem svjetskom festivalu mora i mornara u glavnome gradu Bretagne, Brestu. Jedrili su prema Lisabonu uπÊem rijeke Tejo boreÊi se s vjetrom i ususret jakoj struji. Mjesto je to velikih iskuπenja i za iskusne jedriliËare na modernim jedrilicama. Naπi “falkuπani” nisu æeljeli riskirati da ih u tim uvjetima uhvati mrak na moru te su uplovili u najbliæi zaljev na Ëijem se dnu nazirala luka. Bilo je to ribarsko mjesto Monti. Noπeni boËnim vjetrom s lakoÊom su se vezali uz drveni pristan. Bili su odjeveni u tradicionalnu noπnju, a okupljeni mjeπtani u Ëudu su gledali i brod i posadu. Kada su “falkuπani” sloæili jedra i pripremili brod za noÊenje, mjeπtani su ih odveli do ribarskog doma i pokazali im

svoj zaviËajni muzej. I tada im je postalo jasno zaπto su ih gledali u Ëudu. Bilo je tu sve isto kao na naπoj falkuπi: izgled broda, jedra, oprema, pa i odjeÊa. Naπ struËnjak, znanstvenik prof. dr. sc. Joπko BoæaniÊ, tada i sam na falkuπi, bio je sasvim u pravu: pomorci i ribari svih mediteranskih zemalja dijele zajedniËku kulturu æivota s morem. Naπli su to i ondje, izvan Mediterana, u Portugalu, jednoj od najpomorskijih svjetskih zemalja. Tako je to i s gajetom, s gucom i bracerom, i s leutom. Moderni brodograditelji posegnuli su za znanjem i umijeÊem drevnih virtuoza gradnje brodica i pretvorili ih u sredstvo za uæitak plovidbe, za vrhunski osjeÊaj u slobodi krstarenja. U æelji da stvore jedinstveno sred-

N A U T I K A

Menorquin 120

stvo za vrhunski odmor - daleko od guæve, buke i stresa suvremene civilizacije. Da su naπi zastali u Napulju ili na Siciliji, naπli bi tamo gozzo, odnosno naπ guc. Da su zastali na Balearima, naπli bi llaut, odnosno leut. Susreli bi i suvremene komercijalne nadograene i osuvremenjene replike tih starih brodica koje prizivaju romantiËne doæivljaje plovidbe i mora, Ëiji su graditelji sve njihove prednosti za olakπanje teæaËkog rada pretvorili u komfor za uæitak. Naiπli bi na sjajni trup Aprea Mare, na slavnu Calafuriju, na popularni Scialino i na joπ mnogo suvremenih izvedenica guceva, gajeta i leuta. Naπa se priËa tiËe modernih reinkarnacija tih drevnih brodica - leuta s Baleara, imenom Menorquin, po Menorci, jednom od bisera otoËne skupine uz πpanjolsku obalu. Njoj, uz Forementeru, Cabreru i Ibizu pripada i Mallorca koja je sa svojom Palmom epicentar sredozemnog jahtaπkog jet-set turizma. U tom mediteranskom raju prije 30 godina poduzetni Juan Sastre osnovao je brodogradiliπte Menorquin Yachts i zapoËeo, inspiriran starim tamoπnjim leutom, graditi najprije male brodice, a zatim i sve veÊe jahte. Bio je to pun pogodak - brodogradiliπte je ubrzo naraslo na 30 tisuÊa Ëetvornih metara operativnog prostora, Menorquinova je uskoro osvojila Mediteran, a danas veÊ plovi i atlantskim i paci-

fiËkim obalama SAD-a. Proπloga mjeseca na domaÊem terenu, na nautiËkom sajmu u Barceloni Menorquin Yachts pokazao se u svojoj punoj veliËini, od najmanjih: Menorguina 27, 31, 36 i 40 u otvorenim modelima “solarium” i zatvorenim “cabinado”, te ostalih posloæenih po veliËini Menorquina 100, 110, 120, 160 i 180 do najnovijeg modela, pravog osvjeæenja u gami - Menorquina 145. VeÊ je i prvi veÊi brod Menorquin 100 osvojio kupce svojim mediteranskim πarmom. Bio je to brod πirokog i stamenog trupa, s uzdignutom i oblom krmom, visoko izbaËenom pramËanom statvom, s palubnom kabinom Ëiji su prozori i vrata mamili poput toplog obiteljskog doma. Dizajnerski tim Hilla&Cardell u projektu luksuzne motorne jahte uspijeva zadræati ljepotu i funkcionalnost stare gradnje, s poludeplasmanskim koritom. Upravo je taj Menorquin 100, posebno njegova Open verzija, bio inovativna osnova za daljnju gamu. To je brod otvorene palube i prostrane kabine te izrazito velike krmene platforme. OblikujuÊi nadgrae dizajneri su pokazali odreenu smjelost odstupivπi od tradicionalne koncepcije. Postavili su luk, moderno reËeno roll-bar, na koji su smjestili navigacijska svjetla, sirenu, antene, jarbol za zastavu, radar i nosaË tende za vruÊe dane. Bio je to prvi veliki ustupak funkcionalnosti, koji ipak

nije naruπio dojam mediteranskog klasika. U estetskom smislu taj je brod dobio poklonike i u sportskom dijelu ljubitelja klasike. Velika krmena platforma i estetski je i funkcionalno zaπtitni znak Maenorquina. Osim πto je u maritimnom smislu podrπka poludeplasmanskom trupu zbog poveÊanja brzine, to je prava mala plaæa za æitelje broda. Na njoj se ulazi i izlazi iz mora, kupa, sunËa, tuπira, veæe gumenjak, lovi riba. S nje se kroz vrataπca ulazi u veliki kokpit, takoer pod tikovinom. Polukruæni krmeni dio kokpita osiguran je ogradom od inoksa obloæenom umjetnom koæom, a sve je popraÊeno polukruænom krmenom klupom od tikovine. I kolo kormila i zapovjedniËki most napravljeni su od drva u starobrodskoj maniri, ali su opremljeni displejima i instrumentima najsuvremenijih navigacijskih i komunikacijskih ureaja. Do pramca se dolazi preko πirokih boËnih prolaza takoer pod tikovinom, praÊenih sigurnom ogradom. Na vrhu je pramca sidro s elektriËnim vitlom, iznad njega je uzdignuta statva, takoer jedan od zaπtitnih znakova Menorquina, a sluæi i kao rukohvat za pristup brodu kroz otvorenu ogradu na pramcu. I unutraπnjost ima πarm starih brodskih interijera. Toplinu ugoaja pruæaju namjeπtaj, obloge i pod od egzotiËnih vrsta drva iroko S T R A S T

N A U T I K A

Menorquin 160

mahagonija i sapele iz juæne Afrike. Zapravo, pod je naËinjen od letava sapele izmeu kojih su umetnute pruge od bijeloga bora. U stotici je salon glavni prostor: ondje su dnevni boravak, kuhinja, blagovaonica i spavaonica za Ëetvero jer se πiroke debelo tapecirane klupe pretvaraju u dvije dvostruke

postelje. Brod je predvien za πestero jer je u pramcu joπ jedna kabina s dva leæaja. Kuhinja ima πtednjak s dva plamenika, sudoper s toplom i hladnom vodom, hladnjak sa πkrinjom i ormariÊima za posue. I ondje dominira plemenito lakirano drvo. S dva motora Volvo TAMD 41P od po 200 KS,

Pod jedrima llauta s Baleara Stari leut bio je duæine 7 do 12 m. ©irina mu je bila jedna treÊina duæine, imao je jarbol s latinskim jedrom. Trup mu je bio oπtra oblika. PramËana statva mu je bila zaobljena i izvuËena prema naprijed. Na pramcu je imao ugraeno tzv. skakalo da se moæe lakπe uskoËiti ili iskoËiti s barke na obalu. Bio je tu i mali kosnik, “πpirun” za prihvat prednjeg jedra. Latinskim se jedrom upravljalo s tri konopa. Moglo se iÊi i oπtrije uz vjetar. Kada bismo izvodili manevar prema vjetru, potpomogli bismo se veslom i promijenili stranu jedra. Leuti su upotrebljavani za ribarenje i prijevoz tereta. P R O S I N A C

2 0 0 7

Menorquin 100 Open postiæe maksimalnih 20 Ëvorova, πto je dovoljno i za vuËu skijaπa. InaËe, putna mu je brzina 15-ak Ëvorova. To je i najmanji u gami Menorquin jahti. VeÊ 120-ica ima viπe komfora, ali i ondje sve izgleda vrlo doraeno. Golema krmena platforma oduπevljava, no kokpit je neπto manji (kabina), ali ipak ima dovoljno mjesta za stol sa πest stolica. U kabinu bez saginjanja ulaze i oni viπi od 190 cm. Brod ima dvije spavaonice, u jednoj su postelje na kat, πto opet daje poseban πarm cijelom prostoru. I plovidba je poseban doæivljaj. Trup broda ostaje u istom poloæaju pri ubrzanjima, manje valove ni ne zamjeÊuje, a neki okretni manevri pri veÊoj brzini od ovakvog se broda ni ne oËekuju, veÊ udobno i mirno priobalno krstarenje. VeÊ Menorquin 160 ima kormilarnicu koja je ureena kao gornji salon, a moæe imati i gornji most. Tu je veliki stol od tikovine koji se moæe prenijeti i u kokpit. Kada se otvore Ëetverokrilna vrata izmeu kokpita i salona, stol moæe djelomiËno biti na obje strane. U potpalublju je joπ jedan salon zajedno s kuhinjom i spavaonicama. Gornji je salon ugodan, prozraËan i svijetao jer se uz boËne prozore moæe otvoriti i vjetrobran. U kuhinji je πtednjak s Ëetiri elektriËne ploËe te sudoper s velikom radnom plohom. U ormare,

N A U T I K A

spremiπta i ladice stane sve πto je potrebno za spremanje bogatog objeda za posadu i goste. I ovdje je, kao i u palubnom salonu 80-litarski friæider. VlasniËka kabina u pramcu ima kingsize postelju, dva ormariÊa s noÊnim lampama, dva garderobna ormara i veliki toaletni prostor s tuπem. Dvije dvokrevetne kabine za goste smjeπtene su s lijeve strane, a dijele velik toaletni prostor s WC-om i odvojenom tuπ-kabinom. Potpalublje je u bogatom πpanjolskom stilu, uz upotrebu iroko mahagonija, koji gamu prati joπ od najmanjeg Menorquina 100. Po tom bogatstvu dizajna razlikovat Êemo πpanjolske od jednostavnijih talijanskih interijera sliËnih klasika. Zato Êe poznati talijanski dizajner Tommaso Spadolini, kojega su u Menorquinu angaæirali da im pomogne pri dizajnu 145ice, to nazvati svojim velikim izazovom. Menorquin 145 duæine 14 m smjeπten je izmeu modela 120 i 160. Krase ga πarm klasika, obiteljski imidæ, starobrodski ugoaj i komfor koji mogu pruæiti sve blagodati suvre-

mene civilizacije i najnovija dostignuÊa nautiËke industrije. Uza sve to, Menorquin 145 prvi je brod sagraen najsuvremenijim materijalima i tehnologijom - infuzijom u vakuumu. Trup je sagraen iz jednog komada, materijala je manje, masa je homogenija i ËvrπÊa, brod je laganiji, time i bræi, ima i viπe “mjesta” za luksuzne dodatke; nema nepoæeljnih mjehuriÊa kao kod klasiËnog ruËnog postupka, novim se postupkom sprjeËava osmoza, tj. erodiranje i propadanje brodskog trupa, i povrπina je besprijekorno glatka pa nema potrebe da se naknadno “glanca” i lakira. Dakako, ustaljene zaobljene linije korita i mnogo svjetlosti unutar nadgraa i dalje su dio svakog, pa i ovog Menorquina, a isto tako i sustavno povezani salon i kokpit. Ono πto neki nazivaju diskretnim dodirom talijanskoga stila vidljivo je u interijeru novog Menorquina koji i dalje djeluje klasiËno, ali elegantnije od svojih prethodnika. Dizajnerski dvojac Tommaso Spadolini i Jose Manuel Cano, glavni menadæer brodogradiliπta Menorquin Yachts, ponosni su na to svoje djelo, a Spadolini Êe o tome

izjaviti: “Menorquin 145 bio je za mene pravi izazov jer sam u moderan izgled novog modela morao ‘upakirati’ πto viπe tradicije. MY145 najbolje se moæe opisati kao πminkerski udoban tradicionalan brod koji Êe se sjajno uklopiti u gamu kuÊe Menorquin”. Tommaso Spadolini nije sluËajno izabran za suradnika: projektirao je Fortunu, jahtu πpanjolskog kralja Juana Carlosa I, a iz njegova su studija izaπli i modeli jahti Drettman, Aprea Mare, Alalunga i mnoge druge. Kada je, pak, slavni Spadolini za sebe birao jedrilicu na kojoj Êe provoditi “ferrragosto”, u Splitu je naruËio naπu Salonu 45, naravno s posebnim zahtjevima za opremu. No, to je druga priËa, a ova balearska zavrπava ovdje u Jadranu - sve je viπe Menorquina u naπim marinama, lukama i luËicama, koje ne ostaju nezamijeÊene. Joπ kada im se doda tamnozelena boja trupa, malo je oËiju koje se neÊe zadræati na tim mediteranskim ljepotanima. Pravo je pitanje ako su balearski brodovi postali mediteranski hit, zaπto se nitko u nas nije sjetio isto uËiniti s jadranskim gajetama, logerima, bracerama…

Komiπka falkuπa najstarija saËuvana ribarska brodica na Mediteranu

Dok su drugi svoje drevne brodice pretvarali u moderne jahte za uæitak u krstarenju, naπi su graditelji radije Ëuvali tradiciju. Murterini su oæivjeli svoju betinsku gajetu, a s preæivljenim leutima i kaiÊima oæivljena je regata “Latinsko idro”. PoËeli su s tim zapravo Komiæani sa svojom poznatom falkuπom - gajetom. Posljednja falkuπa nestala je pod morem 25. kolovoza 1986. na Biπevu, ali je angaæmanom struËnjaka i muzeja u Komiæi izvaena i posluæila je kao podloga za rekonstrukciju. Stekla je meunarodnu slavu na svjetskoj izloæbi u Lisabonu 1998. godine kao i na meunarodnom festivalu

mora i mornara u Brestu 2000. godine, kada je izabrana meu 10 najzanimljivijih brodova svijeta. Falkuπa je posebna gajeta s jedrima i pet vesala kojima se pokreÊe za vrijeme bonace. Duga je devet metara, πiroka 2,90 m, a jarbol joj je visok koliko je duga. Od drugih je brodova nisu razlikovale samo dimenzije, nego i materijal. Falkuπa se gradila samo od borovine s eruptivnog otoka Sveca, gdje ima malo zemlje, a mnogo vjetra i valova. Kobilica je bila od hrastovine, a oplata od ariπa. Plitkoga gaza, pod velikim latinskim jedrom, falkuπa je mogla jedriti i do 12 Ëvorova. Naziv je dobila po falkama - boËnim stranicama koje se spuπtaju kada treba raditi s mreæama, a podiæu kako bi mogle ponijeti πto viπe tereta ili za velika mora.

Bila je dijelom pokrivena niskom palubom uz pokriveni dio na krmi s otvorom za kormilara. Srediπnji dio broda bio je slobodan, za jedrilje, vesla, mreæe, hranu, piÊe, gradele. Falkuπa je uvijek imala opremu bez koje se nije isplovljavalo. Na palubi su se nalazile drvene baËve za soljenje ribe te posude za vodu i vino, a bilo je pletenih koπara za ulovljenu ribu. Ribari su se prilikom lova koristili mreæom, kompasom i feralom (fenjerom), a falkuπom se aktivno plovilo sve do polovice 20. stoljeÊa. No, to ne znaËi da su hrvatski brodograditelji takozvanih plovila za razonodu ostali izvan svjetskih trendova gradnje classica. I oni grade moderne brodice slijedeÊi drevne ameriËke lovce na jastoge lobstere, i tradicionalne linije prilagoene Mediteranu - PiËuljanovi Rab i Eleven, splitski Marco Polo (po uzoru na talijanski guc Aprea Mare), najnoviji Monachus (po uzoru na lobster) iz Sinja, zadarski Scorpionero (sljedbenik talijanske Calafurije) itd. S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

TRENING SIGURNE VOÆNJE

Vatrogasci na “skliskom” ispitu Foto GEC

Osim nabave 210 novih vatrogasnih vozila preko projekta koji je poËeo 2003., vozaËi u vatrogasnim postrojbama kroz posebne su se treninge imali prilike upoznati s posebnostima voænje na terenu, a na poligonu su poËetkom prosinca uvjeæbavali aktivnosti pri moguÊim iznenadnim situacijama Zbog starosti i dotrajalosti vatrogasnih vozila, posebno u profesionalnim javnim vatrogasnim postrojbama, hrvatska je Vlada joπ 2003. pokrenula Projekt planske nabave 210 vatrogasnih vozila. Posebna je pozornost, pritom, usmjerena na kontinuitet nabave i kvalitetu izrade. U sklopu projekta do sada je preuzeto ukupno 143 novih vatrogasnih vozila Mercedes-Benz i Mercedes-Benz Unimog. Od toga je 38 vatrogasnih vozila za gaπenje poæara otvorenoga prostora (i za druge intervencije), 24 vozila namijenjena su za spaπavanje i gaπenje na visini (3 autoljestve 53 m, 5 autoljestvi 39 m, 12 autoljestvi visine 32 m, 4 zglobne hidrauliËne platforme 42 m), pet vozila kao kombinacija autoljestvi od 20 metara i navalnog vozila, 55 navalnih vozila za intervencije gaπenja poæara i manje tehniËke intervencije, πest autocisterni s 10.000 litara vode te 15 vozila za intervencije tehniËke prirode. IduÊe P R O S I N A C

2 0 0 7

M E R C E D E S - B E N Z

Nova vatrogasna vozila, prepuna moderne tehnologije, od vozaËa traæe i posebne vjeπtine

godine planira se preuzimanje daljnjih 36 vozila, a u 2009. godini preostalo 31 vatrogasno vozilo. Prilikom isporuke drugog kontingenta, a temeljem odredbi ugovora proveden je i trening - osposobljavanje u rukovanju vatrogasnom nadogradnjom i vatrogasnom opremom. Tijekom provedbe projekta uoËena je potreba za dodatnom obukom u pravilnom rukovanju i uporabi sustava vozila namijenjenih pomoÊi vozaËu u voænji. Tako je, nakon prve isporuke vozila za gaπenje poæara otvorenoga prostora, imajuÊi u vidu terene na kojima Êe se koristiti vozila, odraen prvi trening vozaËa za upotrebu vozila u terenskim uvjetima. Grupa od dvadesetak vozaËa iz vatrogasnih postrojbi je, tako, poËetkom prosinca na prostoru uz EUROlineov Centar rabljenih vozila

do maksimuma iskoristila priliku vjeæbati s Mercedes-Benzovim instruktorom koji je stigao iz NjemaËke te instruktorima tvrtke Marani, specijalizirane za provedbu ovakvih programa dodatne izobrazbe vozaËa. Valja naglasiti kako je, posebno kod srednje i starije generacije vozaËa u vatrogasnim postrojbama, uoËena potreba dodatne edukacije, odnosno pojaπnjenja uporabe sustava u danaπnjoj generaciji teπkih vozila. RijeË je o novostima u prijenosu snage, koËenju i drugim elektroniËkim sustavima koji su standard u modernim kamionima. Stoga je odluËeno da se vozaËima - buduÊim korisnicima ovih vozila neposredno, na poligonu, omoguÊi isprobavanje odreenih simuliranih potencijalno opasnih situacija u kontroliranim uvjetima na poligonu. RijeË je o situacijama s kojima se S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

vozaËi nemaju priliku prethodno upoznati, a moguÊe je da Êe, u svom daljnjem radu prilikom æurnih izlazaka na intervencije u svim vremenskim uvjetima i situacijama, na takve situacije stvarno i naiÊi. Stoga im je ovim posebnim treningom omoguÊeno da P R O S I N A C

2 0 0 7

osjete πto se moæe dogoditi i nauËe kako se u takvim situacijama ponaπati. PraktiËno svi su se vozaËi sloæili da im takav naËin rada savrπeno odgovara, koristi, a neki su istaknuli kako bi rado i proπirili broj postupaka koji se uvjeæbavaju.

E U R O l i n e

Prva instancija u rjeπavanju bilo kakvih problema u servisu specijalisti su dijagnostiËari - ljudi koji lociraju problem, rade strategiju popravka i brinu se za to da se automobil vlasniku vrati u idealnom stanju

Doktori za automobile Foto GEC

Stara inæenjerska izreka kaæe da se ne moæe pokvariti samo ono Ëega nema. A danaπnji automobili imaju svega napretek: elektronike, hidraulike, digitalne tehnologije, senzora, raËunalnih programa... Stoga, rizici uvijek postoje, a kada se neπto i dogodi, veoma je vaæno πto bræe i efikasnije pronaÊi i eliminirati svaku pogreπku. Upravo se u rijeËi „pronaÊi” krije najveÊa tajna efikasnosti. „U modernim je automobilima svaki kvar relativno jednostavno popraviti, ali je problem pronaÊi ga”, objaπnjava voditelj servisa tvrtke EUROline Miro BaËak predstavljajuÊi ekipu kojoj je upravo

pronalaæenje greπke glavni posao. Servisna EUROlineova sluæba ima Ëak πest struËnjaka dijagnostiËara specijaliziranih za odreene grupe vozila: osobna vozila Mercedes-Benz, smart, Chrysler, Jeep i Dodge, lakih Mercedes-Benzovih komercijalnih vozila te kamiona i EvoB us autobusa. Mladen ©imunec i Stjepan DrempetiÊ zaduæeni za MB osobna vozila, koji unatoË mladim godinama imaju veÊ bogato iskustvo rada na dijagnostici, objaπnjavaju proces svoga posla. Naravno, prvi je korak razgovor s vlasnikom vozila kojeg se moli da πto preciznije objasni problem te kaæe u kakvim se S T R A S T

E U R O l i n e

Voditelj servisa Miro BaËak takoer aktivno pomaæe u rjeπavanju zahtjevnijih problema

uvjetima koristi automobilom. Naime, Ëesto do problema dolazi samo u odreenim uvjetima uporabe vozila, pa nerijetko dijagnostiËari sami moraju „kreirati” takve uvjete kako bi dobili dovoljan broj informacija za pravilnu dijagnozu. Slijedi prikljuËenje elektronike automobila na poseban ureaj, toËnije raËunalo, na kojem se pokuπava πto preciznije locirati podruËje greπke. Kada se ono maksimalno reducira, moguÊe je uÊi u „dubinu problema” i

Mario Sirovina uz jednog od smartova za koje je zaduæen

P R O S I N A C

2 0 0 7

zapoËeti njegovo rjeπavanje. Kako bi se kvar otklonio, potrebno je poznavati funkcioniranje svakog pojedinog sustava do posljednjeg detalja. Da bi to mogli, dijagnostiËari se redovito πkoluju i stalno usavrπavaju znanje za svaki novi sustav koji se pojavi na træiπtu. Pritom treba znati da u proizvodnji vozila na jednom vozilu radi viπe od 30 inæenjera od kojih svaki razvija jedan sustav, a dijagnostiËari, na kraju, moraju znati sve. Takoer, danaπnji se dijagnostiËari ne bave samo dijagnosti-

kom, veÊ i dogradnjama pojedinih sustava, odnosno uËitavanjima novijih verzija softvera. Primjerice, znamo li da nova S-klasa ima viπe od 80 raËunala koja treba s vremenom nadograditi, moæemo zakljuËiti da je rijeË o sloæenom i odgovornom poslu. Kako tvrdi Æeljko Keserica, zaduæen za teπke kamione i autobuse, problem je u tome πto Ëesto isti simptomi ne znaËe i iste probleme. Takoer, iako je logika glavni naËin za smiπljanje strategije popravka, Ëak u 20-

E U R O l i n e

ak posto sluËajeva do rjeπenja se dolazi ne poπtujuÊi naËela logike. Tada vaæno postaje znanje i iskustvo. Znanje dijagnostiËari EUROlinea dobivaju πkolujuÊi se Ëak devet do deset tjedana godiπnje. Svaki novi automobil, svaki novi motor ili mjenjaË, svaki novi sklop... sa sobom donosi i intenzivno πkolovanje. Ili u centrali u NjemaËkoj ili putem EUROlineovih trenera Damira SoriÊa i Damira CvejiÊa. Naravno, tu je i stalna komunikacija s trenerima u πtutgartskoj srediπnjici ili s kolegama u servisnim centrima u okolnim zemljama - putem interneta ili telefona - Ëija su iskustva takoer jedinstvena i iznimno vrijedna. Svi dijagnostiËari, pa tako i Mario Sirovina zaduæen za smart i Ivica Soldo koji vodi raËuna o ameriËkim markama, tvrde kako je veoma vaæno biti koncentriran i usredotoËen na problem jer samo to jamËi pronalazak rjeπenja. Upravo stoga za dijagnostiËare nema norme: svejedno je koliko vremena potroπe, vaæno je da se problem rijeπi jednom zauvijek. »esto intervencijama na softveru posao dovrπe veÊ dijagnostiËari sami, a ako se pronae neki mehaniËki problem, o njemu se informira mehaniËar koji popravlja automobil. On tada ponovno ide u ruke dijagnostiËara koji kontrolira je li automobil opet u optimalnom stanju jer se samo takav, nakon probnih voænji, vraÊa vlasniku. Efikasnost je vaæna dijagnostiËarima, tako i Æeljku Keserici i Miroslavu HarmiÊu koji rade s komercijalnim vozilima. Svaki dan koji vozilo provede u servisu gubitak je za njegova korisnika te je misija dijagnostiËara πto bræe vratiti gospodarsko vozilo u uporabu. Biti dijagnostiËar odgovoran je posao

Za uspjeπno dijagnosticiranje potrebno je znati upotrebljavati najmoderniju tehnologiju

Uvijek je dobro, posebice kod starijih modela, pogledati i tiskani priruËnik

koji traæi i posebna znanja. Svi EUROlineovi dijagnostiËari govore njemaËki jezik, moraju biti spremni stalno se usavrπavati, ali imaju i privilegiju biti dio razvojnog procesa novih vozila. Naime, konstruktori vozila itekako uzimaju u obzir njihove opservacije pa je enormno poveÊanje kvalitete posljednjih godina i njihova zasluga. „Raduje me Ëinjenica S T R A S T

E U R O l i n e

Æeljko Keserica brine se za kamione

Ivan Soldo zaduæen je za ameriËke automobile : Chrysler, Jeep i Dodge

da su nove generacije vozila marki koje zastupamo sve pouzdanije i kvalitetnije, a broj se problema, unatoË kompleksnosti automobila, rapidno smanjuje”, kaæe Miro BaËak istiËuÊi kako je zadatak dijagnostiËara ne samo dijagnosticirati i popraviti kvar, veÊ pronaÊi i uzrok te rijeπiti moguÊe daljnje posljedice koje je kvar mogao skriviti. P R O S I N A C

2 0 0 7

Priznanja za Cherokee i C-klasu Na ovogodiπnjem izboru „Hrvatski automobil 2008. godine“ u organizaciji Hrvatske automobilske udruge, æiri struËnjaka i znanstvenika iz specijalistiËkih podruËja automobilske tehnologije i cestovnog prometa odluËio je Zlatnu plaketu za terenca godine dodijeliti novom Jeepu Cherokeeju, a nagradu za tehnologiju Mercedes-Benzovoj C-klasi. Na hrvatsko træiπte novi Cherokee u izvedbama Cherokee Sport i Cherokee Limited dolazi u veljaËi 2008. godine, kada Êe biti poznate i cijene pojedinih modela, dok se C-klasa prodaje u salonima EUROlinea i ugovornih partnera od travnja 2007. godine.

U sluæbi ËistoÊe U organizaciji splitske »istoÊe d.o.o. potkraj listopada je u gradu pod Marjanom odræan skup Grupacije odræavanja ËistoÊe pri HGK, koja okuplja sva poduzeÊa πto obavljaju djelatnost odræavanja ËistoÊe i odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj. EUROline je, kao tvrtka Ëiji su Mercedes-Benz kamioni prisutni u veÊini voznih parkova spomenutih poduzeÊa, imao Ëast biti sponzor ovogodiπnjem okupljanju. Tom je prigodom predstavio potpuna rjeπenja za tu djelatnost, a posebnost izlaganja bila je hrvatska premijera Mercedes-Benz Econica NGT - specijalnog vozila za komunalne djelatnosti s pogonom na prirodni plin i s nadogradnjom na elektriËni pogon. To vozilo predstavlja “najekoloπkije” vozilo na svijetu zahvaljujuÊi zadovoljenju EEV norme (standard razine πtetnih plinova u vozilima stroæi od EURO 5 norme) te veoma tihom radu πto je iznimno vaæno u velikim gradovima i turistiËkim srediπtima. Econic je postigao golemo zanimanje kod svih sudionika skupa.

Nastavljena suradnja EUROlinea i Castrola Castrol je veÊ godinama sinonim za prvoklasnu kvalitetu i vodeÊu tehnologiju u proizvodnji maziva. Prepoznavπi Castrolovu poslovnu filozofiju utemeljenu na ulaganju i istraæivanju njihovih proizvoda, EUROline je po peti put s Castrolom produæio ugovor o poslovnotehniËkoj suradnji, Ëime je potvren dosadaπnji uspjeπan rad dviju ambicioznih tvrtki u Hrvatskoj. Michael Weis, direktor Castrolove prodaje za juæne i istoËne europske zemlje, istiËe: “Znamo da upravo Mercedes-Benz pridaje veliko znaËenje prvoklasnoj kvaliteti, stoga i mi æelimo naπim partnerima osigurati upravo takav proizvod za cijelu gamu vozila te automobilske kuÊe.“ S T R A S T

50 centa u 100.000 eura Poznati ameriËki reper 50 Cent gostovao je u Zagrebu gdje je mladoj publici, ludoj za hip-hopom, priuπtio pravi spektakl. Naravno, u dobroj staroj tradiciji ameriËkih glazbenih zvijezda vozio se u Mercedes-Benzu. Za umjetnika kojem ime ne sugerira posebnu vrijednost EUROline je osigurao najnoviju S-klasu, a u automobilima MercedesBenza i Chryslera vozila se i njegova mnogobrojna svita prije svega osiguranje koje se moæe mjeriti s onim ameriËkog predsjednika.

Chrysler 300C joπ atraktivniji

Zaklada EUROline uz akciju “Budi mi prijatelj” Humanitarna udruga “RTL pomaæe djeci” i tiskara-galerija Kratis u sklopu akcije “Budi mi prijatelj” organizirales su prodajnu izloæbu umjetniËkih radova najpoznatijih hrvatskih slikara iz Zbirke KrajaËiÊ. U akciju se ukljuËila i Zaklada EUROline Ëija se ravnateljica Ivana Vrdoljak Vanna odluËila za kupnju slika Tihomira LonËara i Ratka JanjiÊa - Joba. Prodajom umjetnina i posebnom donacijom obitelji KrajaËiÊ prikupljeno je 100.000 kuna koje su donirane akciji “Budi mi prijatelj”.

P R O S I N A C

2 0 0 7

EUROline d.o.o. i dalje ima posebnu ponudu za vozila Chrysler 300C 3.0 CRD po cijeni veÊ od 293.450 kn (39.999 eura) + PDV. Chrysler 300C je najnagraivaniji automobil u povijesti Chryslera, a u Hrvatskoj je ponio i titulu poslovnog automobila godine (business.hr). Srce 300C-a je kvalitetan Mercedes-Benzov trolitreni V6 turbodizelski motor koji razvija 218 KS i golemi okretni moment od 510 Nm, πto mu omoguÊuje zalet iz mjesta do 100 km/h za samo 7,6 sekundi uz prosjeËnu potroπnju od oko 8,5 litara dizela na 100 kilometara. U atraktivnoj ponudi za ograniËeni broj vozila Chrysler 300C 3.0 CRD nalazi se i Integrirani servisni paket (ISP), odnosno pet godina besplatnoga redovitog odræavanja vozila ili 100.000 km te bogata serijska oprema koja ukljuËuje sve πto je potrebno za udobnu i bezbriænu voænju, poput ksenonskih svjetala, koænih sjedala, parkirnih senzora i aluminijskih naplataka 18”.

„Best Bus 2007“ nagrade za Daimlerove autobuse Daimlerove marke Setra i Mercedes-Benz poænjele su Ëak Ëetiri vrijedne nagrade u izboru „Best Bus”, odræanom u sklopu sajma Busworld od 19. do 24. listopada ove godine. Oko tisuÊu vozaËa i vozaËica autobusa iz cijele NjemaËke odabralo je kao najbolji Mercedes-Benzov Tourino u kategoriji minibusa i midibusa, odnosno autobusa male i

srednje kategorije. U kategoriji prigradski i gradski turistiËki autobus svoj je status potvrdila Setra. Za najbolji prigradski autobus izabran je S 415 UL, a za najbolji gradski S 415 NF. Oba pripadaju seriji MultiClass 400. StruËni Ëitatelji magazina za najbolji su turistiËki autobus u 2007. godini odabrali S 416 HDH generacije TopClass 400.

Gecov ekoloπki kalendar Naπ poznati fotograf Gojko Vukov-ColiÊ Gec, autor sjajno prihvaÊenog EUROlineovog kalendara za 2006. godinu i mnogih fotografija u magazinu Strast, izdao je jedinstveni ekoloπki kalendar za 2008. godinu. Kalendar, napravljen pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva zaπtite okoliπa, posveÊen je ekologiji, toËnije ideji o tome kako otpad nije smeÊe te kako se njegovom oporabom moæe stvoriti nova vrijednost. Gec je na poseban, umjetniËki naËin pokazao vezu izmeu otpada i predmeta za svakodnevnu uporabu podiæuÊi na taj naËin svijest javnosti o potrebi odgovornog ponaπanja s otpadom.

Joπ viπe Viperovog “otrova” Na sajmu automobila u Los Angelesu novi Dodge Viper SRT 10 ACR doæivio je svoju premijeru. Posljednji Ëlan Chryslerove SRT (Street and Racing Technology) obitelji, novi 600 “konja” jak Dodge Viper SRT 10 ACR dizajniran je kako bi dominirao pistom. Zanesenjaci utrka i brze voænje mogu svoj novi Viper voziti do trkaliπta, juriti po pistama i zatim ga odvesti kuÊi jer je ovo vozilo namijenjeno i

za cestovni promet. Srce i duπa Vipera SRT 10 ACR njegov je novi 8,4-litreni aluminijski V10 motor koji proizvodi 600 KS uz okretni moment od 760 Nm. Novi Viper vjerno ostvaruje pet kljuËnih vizija SRT-a: izvanredan motor, odvaæan vanjski dizajn, interijer inspiriran utrkama, koËnice koje postavljaju nove presedane te prvoklasna voænja uz upravljaËke karakteristike s trkaÊim performansama. S T R A S T

Mercedes SilverFlow Kako bi mogao izgledati automobil buduÊnosti, Mercedes-Benz je pokazao na losaneloskom Design Challengeu koji je odræan po Ëetvrti put u sklopu automo-

bilskog salona u Los Angelesu. Ideja je toga iznimnoga koncepta jedinstvena: SilverFlow moæe mijenjati formu ovisno o potrebi: pretvoriti se iz limuzi-

ne za autocestu u kompaktni gradski automobil, biti ekonomiËan jednosjed ili prostrani transportni automobil. Sve to zahvaljujuÊi elementima koji

se dodaju pomoÊu, vjerovali ili ne, magneta. »ini se neostvarivim, ali mnogo se toga Ëinilo neostvarivim joπ prije samo 20-ak godina, a gdje smo danas...

Veterani mlada srca Slavu hrvatskog vaterpola πirom svijeta ne pronose samo aktivni igraËi, veÊ i veterani. Joπ 1995. godine osnovan je Prvi zagrebaËki veteranski vaterpolo klub Stara Sava, sastavljen od bivπih igraËa HAVK Mladost i VK MedveπËak. Ovi vjeËni mladiÊi i dalje ostvaruju sjajne rezultate. Tako su nedavno osvojili drugo mjesto na meunarodnom veteranskom turniru u slovaËkoj prijestolnici Bratislavi, u konkurenciji osam momËadi iz SlovaËke, »eπke, Poljske i Hrvatske. Tvrtka EUROline sa zadovoljstvom je pomogla ustupivπi im na koriπtenje Mercedes R-klase.

Novi Actrosi za Lagermax Lagermax Autotransport d.o.o. vodeÊa je specijalizirana tvrtka za logistiku automobila i gospodarskih vozila u Hrvatskoj. Dugogodiπnja suradnja te tvrtke i EUROlinea rezultirala je obnovom Lagermaxovog voznog parka. ©est novih Mercedes-Benzovih Actrosa 1841 LNRA s nadgradnjama i prikolicama Kässbohrer sluæit Êe samo za prijevoz osobnih vozila te Êe tako dodatno omoguÊiti maksimalno iskoriπtenje transportnih kapaciteta. P R O S I N A C

2 0 0 7

JULIJANA MATANOVIΔ

Svi su æivoti vrijedni priËe

U druπtvu s prof. Krunoslavom PranjiÊem

I knjiga ima svoj roendan. Lijepo je kad se o njima govori kao da su objavljene juËer, a njezine stranice puπu veÊ u deset svjeÊica. Upravo 25. listopada, na imendan bosanske kraljice Katarine KotromaniÊ, o Ëijem kraju Julijana Ëesto piπe u svojim tekstovima, u Novinarskom domu proslavili smo 10. roendan knjige Zaπto sam vam lagala, ujedno i njezino novo, 13. izdanje. U svom obraÊanju mnogobrojnim prijateljima, Julijana je, meu ostalim, naglasila: „Zbog ove sam knjige 2004. pozvana da budem kolumnistica Strasti. ©treberski sam shvatila da moje S T R A S T

Umjetnici glazbe s umjetincom rijeËi: Julijana s Tedijem Spalatom, Josipom Lisac i Vannom

Knjigu su predstavili glavni urednik Mozaika Zoran MaljkoviÊ te glumica HNK Vlasta Ramljak

priËe moraju biti vezane uz automobile. Prvu sam naslovila Odsanjani poljubac. U njoj malu djevojËicu odvode iz rodnoga kraja. Opisuje se automobil na brijegu koji Ëeka na ukrcavanje. P R O S I N A C

2 0 0 7

U Laganju sam opisala svoj odlazak iz Bosne, bilo mi je tri godine, i putovanje se dogaalo vlakom. Nisam znala da su me nakon tri mjeseca vratili niti da je drugi definitivni odlazak

bio automobilom - bijelom Olimpijom. Dok sam pisala za Strast, opisujuÊi automobil zamiπljala sam Chrysler PT Cruiser, automobil koji se rijetko via na cestama, a koji je onako

Julijani je Ëestitao i akademik Nedjeljko Fabrio

staromodan kao i ja. Kad su tekst vidjeli moji bliænji, pitali su tko mi je to rekao. Tako su se Laganje i Strast nadopunili. U priËi se dogodilo ono πto je bilo proæivljeno, a da nisam ni znala.“

S T R A S T

Kad sam bila mala, snjegovi su bili bjelji od ovih danaπnjih. A ja sam se nadala da Êe naiÊi joπ blistaviji i joπ ËiπÊi. Ljudsko je biÊe, Ëak i onda kad bojama prekriva sjedine, sklono vjerovati da ga velike æivotne priËe joπ Ëekaju, da su se negdje skrile od neprijatelja i laæljivaca, i da Êe u jednom trenutku iskoËiti pred njega i svojom ËudesnoπÊu nadoknaditi propuπteno i poniπtiti krivo uËinjeno. I zato se ono Ëesto osjeÊa kao da je na poËetku, kao da Êe najznaËajnije do njega tek stiÊi, kao da Êe se joπ dogoditi ono o Ëemu je u djetinjstvu maπtalo. Za BoæiÊ ne posjeÊuje svoje starije jer Êe to uËiniti dogodine, na susret s prijateljima ne odlazi jer je njihov poziv za kavu stigao u obavezama prebukiranom danu. Ipak, biÊe vjeruje da Êe mu sljedeÊi tjedan sve nadoknaditi. Ono sluπa reËenice koje mu izgovaraju njegovi bliænji, njegovi susjedi i poznanici. Dok Êuli uπi, planira ih jednoga dana zapisati kako bi uveselilo vlastitu starost i potomku u naslijee ostavilo najvaæniji miraz; rijeË koja Êe pojasniti s Ëijeg su mu lica preslikani tjeskoba i nekoliko bora previπe. A onda, oni koji su trebali svjedoËiti nenajavljeno odsele, teπko se razbole, uπute u povrijeenosti. „Da sam bar njihove priËe zabiljeæio na vrijeme“, pomisli ljudsko biÊe, zaæali na trenutak, a zatim se dosjeti da je u dogaaju πto ga je namjeravalo uskoro zalediti tekstom, sudjelovao joπ jedan njegov roak, Ëak i vaæniji sudionik. Puπta da vrijeme ponovno prolazi. »eka poËetak pravog æivota; drukËijeg, predanijeg, sa svijeπÊu o sebi i onima prije. Vijest da je toga i toga dana preminuo planirani sugovornik, jedan od onih posljednjih koji su sudbonosna vremena gledali vlastitim oËima - a to je valjalo oteti zaboravu - ljudsko biÊe primi s gorËinom i kajanjem. I tako se sve iznova ponavlja, iz dana u dan, iz desetljeÊa u desetljeÊe; dok ljudsko biÊe, prepuno nadanja, nenajavljeno ne postane jedno od

Snjeæna fotografija onih za kojim Êe drugi æaliti jer ga nisu, opËinjeni padom dionica i medijskim spektaklima, stigli sasluπati i opisati slovima. Prolaznost se tiËe nekih drugih, a ne nas samih, tvrdnja je koja stoljeÊima struji istim bojama. Naivni smo kao πto to samo odrasli mogu biti. U ovom trenutku jedna sam od njih. Listam naslijeeni obiteljski album i ljutim se na pretke koji uz fotografije nisu ispisali imena snimljenih likova, nisu ostavili sitnu brojku koja Êe upuÊivati na godiπnje doba. Ljutim se iako slutim da su to namjeravali uËiniti, Ëim tiπinom usitne prve trenutke pravog æivota. Poslije su zaboravili, a onda priznali da se detalja viπe ne sjeÊaju. Nemam ih pravo kriviti jer i sama Ëinim isto. Svakodnevno zaustavljam kÊerin pogled, snimam prvi ruËak u vrtiÊu, prvi boravak u bolnici, prvi korak kroz vrata glazbene πkole, i pamtim, i Ëekam samo jedan poseban smiraj dana. Sigurna sam da Êu baπ tada sjesti i svakoj fotografiji dati pravu opremu; uz datum napisati i mali komentar. „Da bi malena, kad bude æeljela znati, mogla poticati maπtu, da ne polemizira sa mnom kao πto ja Ëinim s ovima koji se s neba smiju mojim drskim mislima“, poËinjem razmiπljati. Sve dok ne zaËujem telefon i sreivanje proπlosti ne prepustim buduÊem trenutku. Godinama sam tetu J. htjela pitati zaπto je s fotografije, na kojoj se ona onako radosno smijeπi, izrezala nekoga tko je stajao do nje. Bio je muπkarac, zakljuËila sam vidjevπi na njezinu desnom ramenu nisko opuπtenu veliku πaku. Bio je visok muπkarac. Njezin je zimski kaput bio prepun snijega. „Ziher te netko navaljao“, znala sam joj reÊi. Ona se pravila da ne razumije πto je æelim pitati. „Jesi li bila ljuta na njega?, Tko je bio on?, Tvoj muæ nije, kaæu da je bio niæi od tebe…“ pripremalo se u meni, æeljelo istrËati meu nas dvije. Fotografija je bila

zelenosivkasta. Na desnom donjem rubu stajalo je foto Varga, prezime uglednog fotografa naπega gradiÊa. U pozadini tetine figure vidjela se zgrada i okiÊena jelka. „To je RadniËki dom, tamo smo odlazili na ples, samo do mraka, Ëak i drugi dan Nove, bila su to poπtena vremena“, govorila je. „Baπ me briga za dom, daj reci“, molila sam je. U sebi. Svaki put kad bi teta J. zatvorila album, ja bih si dala u zadatak da Êu sljedeÊi put, Ëim me pozove da zajedno prelistavamo njoj drage uspomene, skupiti snage i postaviti uvjet: „HoÊu, ako mi kaæeπ koga si i zaπto iskruæila“. A zatim joj sasuti: „Zar ti stvarno misliπ da ja ne znam kako nas dvije ovaj debeli koæni album pregledavamo samo zbog te jedne osakaÊene slike?“ Doista, punina albuma bila je u praznini nastaloj liπavanjem drugog dijela snjeæne fotografije. Teta J. umrla je prije nego πto sam se ja usudila iπta reÊi. „O sebi je govorila malo, kao da su je zavjetovali πutnjom“, rekla mi je njezina jedina prijateljica kojoj sam se, drugoga dana J. ispraÊaja, usudila odaslati ono ukiseljeno, prastaro, umorno pitanje o nekome koga nema, a bio je tamo. „Mogla bih pitati staroga fotografa Vargu, moæda se sjeÊa“, bilo je to viπe molba za odobrenje poteza, nego upit upuÊen gospoi koju sam povrπno poznavala. „Tako je kad stvari pustimo. Mislimo da smo vjeËni. Mi i oni. I, preko noÊi viπe nemamo koga pitati“, izgovorila je i kao opomenu, i kao komentar, i kao istinu. „SjeÊam se, snimio sam gospou J. na snijegu“, stari Varga govorio je polako. Moj ga je dolazak obradovao. Odmah mi je priznao svoju nevjericu. „Zar postoje mladi koji æele sluπati staraËke priËe?“, ponovio je nekoliko puta. U reËenici je bilo skromnosti i blagosti. Pamtio je naoËitu gospou J., pamtio je da se s nekim ludala po snijegu, a je li

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

to bio muπkarac, to nije znao. Naglasio je da je fotografije mojoj teti J. poslao poπtom. Spominjao je teπka vremena, glad, komπije kojima se nije smjelo vjerovati, kradljivce πarana i nekvalitetnu menzu u kombinatu. U prvoj veÊoj stanki, pitala sam ga: „Poslali ste viπe fotografija?“. „Da, siguran sam“, odgovorio mi je tonom kakvim profesori zakljuËuju novu nastavnu jedinicu. Stari gospodin Varga prepoznao je moju æelju za odlaskom. Tajnu sam otkrila sama. Nekoliko mjeseci nakon smrti J., moja mi je majka, njezina sestra, dopustila da pretraæujem ladice u tetinu stanu. U psihi spavaÊe sobe stajala je plava kuverta. Bila je zalijepljena. Otvorila sam je. Njezin je sadræaj Ëinila samo jedna fotografija; zelenkastosivi snijeg, s kulisom RadniËkoga doma i krispanom u pozadini. Na fotografiji je bilo naπtampano foto Varga, a na poleini tetinim je rukopisom pisalo Silvestrovo 1955. U snijegu su se ocrtavale dvije figure. U djetinjstvu smo to zvali slikanjem u snijegu. Pustili bismo se na povrπinu snijega leima, raπirili pri tome ruke i noge. Nakon dvije, tri minute poËeli bismo se podizati. »inili smo to oprezno, da ne uruπimo sklad. Bilo je jasno da se teta J. slikala s nekim tko je bio puno viπi od nje. I da je ta fotografija nastala neposredno prije one albumske, unakaæene. Æivot tete J. doista je sliËio na trag ostavljen u snijegu. Bio je Ëist, a skrivao je puno toga. Njezini bliænji nisu imali snage donijeti u njega zatopljenje i otkriti sve ono πto je snjeæna blistavost prekrivala. Nisu znali Ëak ni da je one crne krojaËke πkare, koje je svima posuivala, J. upotrijebila samo jedanput, da s njima struæe ledenice s muπkarËeva kaputa, a zatim da muπkarca kiruπkim zahvatom odvoji od sebe. OsjeÊala sam da moram nastaviti traganje. Vjerovala sam da je druga polovica negdje skrivena u stanu. I da veÊ osjeÊa juæinu koja se πiri mojim dahom. S T R A S T

DC 12/8/09 1:57 PM Page 1 C

CY CMY

Vozi sad! Financiranje lakih gospodarskih vozila za male i srednje poduzetnike. Kampanja Vozi sad! odnosi se na financiranje novih i rabljenih vozila Mercedes-Benz Vito, Viano i Sprinter. Financiranje je osigurano u suradnji sa EU, KfW bankom i CEB-om, a sredstva su namijenjena poticanju malog i srednjeg poduzetniπtva bez obzira na starost firme, odnosno obrta.

Ostale pogodnosti: smanjeno uËeπÊe rok financiranja produljen do 84 mjeseca besplatni integrirani servisni paket (ISP)*

besplatna registracija za 1. godinu besplatan tehniËki pregled za 1. godinu besplatno obvezno osiguranje** za 1. godinu

* Besplatni ISP odnosi se na nova vozila Mercedes-Benz Vito i Viano sa dizelskim motorom, ne odnosi se na rabljena vozila, kao ni na Vito Basic i modele sa automatskim mjenjaËem. Besplatni ISP limitiran je na 5 godina ili 150.000 km, πto se prije ispuni. ** Besplatno obvezno osiguranje za 1. godinu realizira se u suradnji sa Allianz osiguranjem. Uvjet: potpisivanje ugovora o viπegodiπnjem kasko osiguranju sa Allianzom.

DaimlerChrysler Leasing Hrvatska d.o.o., Kovinska 5, Zagreb, www.daimlerchrysler-leasing.com.hr, na tel. 01/34 41 250 Prodajni kontakti: GRADAC n/m, AutokuÊa PeciÊ, tel. 021/69 75 47 • MATULJI, AutokuÊa ©op, tel. 051/74 21 53 • OSIJEK, Automobili ©kojo, tel. 031/22 00 16 • PAZIN, AutokuÊa Etradex, tel. 052/62 22 22 • RIJEKA, EUROline, tel. 051/21 37 57 • SPLIT, AutokuÊa Vrdoljak, tel. 021/32 10 70 • VARAÆDIN, AutokuÊa BuniÊ, tel. 042/30 58 13 • VELIKA GORICA, Auto GaπpariÊ, tel. 01/63 79 318 • ZADAR, AUTOline, tel. 023/49 40 05 • ZAGREB, AutokuÊa BolËeviÊ, tel. 01/20 01 600 • ZAGREB, EUROline, tel. 01/34 41 217

Composite

PROSINAC 2007 BROJ 16 MAGAZIN TVRTKE EUROline

korice 96_1.indd 1

Mercedes-Benz Vas, pritom, ne ograniËava u izboru jer se 4MATIC tehnologija ugrauje u Ëak sedam modela. Uvjerite se sami u njihove kvalitete.

12/8/09 5:41:15 PM