broj 18

LIPANJ 2008 BROJ 18 MAGAZIN TVRTKE EUROline

korice.indd 1

12/9/09 9:53:04 AM

korice.indd 2

12/9/09 9:53:19 AM

4

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

6

Glavni zastupnik Daimler AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

64

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo, Mia RajkoviÊ strast.urednistvo@euroline.hr

6

AUTOLINE CENTAR U SPLITU

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ, Ivana Sutlar,

64

26

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM

Autocentar za 21. stoljeÊe

33

70

Razgovor: naËelnik opÊine Dugopolje Zlatko Æevrnja

REBER design tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK GIPA d.o.o.

Magazinska 11, Zagreb

NAKLADA 21.000 primjeraka

74

JEEP

36 Renato BaretiÊ o Splitu: ‘Ko to more platit

76

GASTRO - KAMENICE

Formula za drugu mladost

42

LIFESTYLE

Seks i grad uz novi Mercedes GLK

46

NOVITETI

82 90

52

98

SPECIJALNA VOZILA

G-klasa koja spaπava æivote

NAUTIKA

Hrvatska na Atlantiku - svjetski festival mora i mornara u Brestu

Nova A i B-klasa: Prvaci ekoloπke svijesti

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Lijepi SpliÊanin

Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

SMART

1000 razloga za kupnju smarta

Kada Jeep troπi kao upaljaË

Robert Rebernak Degenova 7, Zagreb

PUTOPIS

Kalifornija s Mercedesom SL: I can’t drive 55

Goran MomËiloviÊ strast.marketing@euroline.hr

FORMULA 1

Snagom do pobjede

Zvijezda je roena

LEKTURA Irena Miloπ

58

54

PARTNERI

Pirotehnika Mirnovec: Gospodari vatre

S T R A S T

U V O D N I K

5

„Vrpca je prerezana. AUTOline je otvorio svoja vrata. Hvala.“ Upravo bi tako mogao glasiti telegrafski ili esemesovski izvjeπtaj odaslan iz Dugopolja, sasvim nedavno, u kasnu veËer 30. svibnja.

Vama bi, dragi Ëitatelji, i te tri sasvim kratke reËenice govorile sve jer pripremajuÊi naπ novi veliki centar, mi smo vas u nekoliko prethodnih brojeva Strasti obavjeπtavali o svojim planovima i pripremama. »inili smo to ne samo zbog toga πto smo osjeÊali da u velikom projektu æelite biti s nama, nego i zbog toga πto smo se i mi sami jaËali vaπom potporom. Koraci su nam morali biti i hrabri, i strpljivi, i odvaæni, i dosljedni. U trenucima najveÊe sveËanosti koja je na isti naËin plijenila sve naπe uzvanike, o Ëemu vam svjedoËi naπa Ëasopisna reportaæa, najËeπÊe se moglo Ëuti „to je svjetski“.

Razumjeli smo to i primili kao najveÊu pohvalu jer svjesni smo da se o zemljopisnim ljepotama naπe zemlje, o naπoj gostoljubivosti i domaÊinskom osmijehu, naπim znanjima i nadarenostima Ëesto ne Ëuje dovoljno jasno. Podariti nam ocjenu “svjetski“ znaËilo je odati nam priznanje, ali i izreÊi vlastito iznenaenje.

Istina, bili smo svjetski, a ipak svoji. Dugopoljska noÊ nije bila samo slavlje naπim vozilima i djelatnicima. Centar AUTOline postao je srediπte svega lijepoga: u glasovima, mirisima, pogledima, prijateljskim zagrljajima. I dok smo s radoπÊu primali pohvale, u

Svjetski, a ipak svoji Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

L I P A N J

2 0 0 8

duπama nam je titrao onaj ponosni stih „to je tvoja zemlja“. Uvjereni smo, i to zahvaljujuÊi svima koji su podupirali naπe korake, da smo tih dana bili dobri veleposlanici.

Pravi domaÊini, tako su nas uËili naπi stariji, goste ispraÊaju darovima. A da bi dar bio lijep, on uza se mora nositi priËu. Palac na lijevom stopalu monumentalnog kipa Grgura Ninskog, πto ga je 1929. naËinio naπ veliki kipar Ivan MeπtroviÊ, sjajan je i bljeπtav.

Ulaπten dodirima ljudskih prstiju i dlanova. Uz njega se zatvaraju oËi i zamiπljaju æelje, od njega oni koji su doπli noseÊi sumnju i nadu odlaze odvaæni i sigurni.

Legenda vezana uz palac biskupa koji se dvadesetih godina desetoga stoljeÊa borio za staroslavenski jezik, narodno pismo glagoljicu i glagoljsko bogosluæenje, govori da se æelje zamiπljene u trenutku dok se dodiruje palac ostvaruju. Nije Ëudno πto se priËa veæe uz Grgura kojemu je narod, æeleÊi razumjeti se meusobno, vjerovao. PriËa osim njegova ne upisuje nijedno drugo ime. Samo tako moæe postati svaËija. BiÊa moæda ne razumiju nesreÊe drugih, ali znaju kako se traga za sreÊom.

Naπi su gosti Split napustili sretni. Sa sobom su ponijeli mali predmet, suvenir, stopalo Grgurovo. I na njemu, vjerujemo, upisanu svoju æelju. Nadamo se da su dodirujuÊi legendu prepoznali u njoj i ono Ëemu smo svi mi u danima prije otvorenja teæili - da u svom novom prostoru i pred drugima i pred sobom samima budemo svjetski. „Vrpca je prerezana. AUTOline je otvorio svoja vrata. Hvala.“ Takvu smo poruku mogli ponosno odaslati MeπtroviÊevu kipu Ëiji je palac pod odbljeskom dugopoljskog sveËanog vatrometa svijetlio joπ jaËe…

6

A U T O L I N E

Spektakularno - jedino se tom rijeËju najbolje moæe opisati sveËanost otvorenja novog prodajno-servisnog centra AUTOline u Dugopolju. Viπe od tisuÊu uzvanika koji su pristigli iz svih krajeva Hrvatske i Europe uæivalo je u dosad nevienoj priredbi kojom je obiljeæen poËetak rada najveÊeg i najmodernijeg automobilskog centra u naπoj zemlji.

VeÊ letimiËan pogled na popis uglednih gostiju koji su pohodili otvorenje daje naslutiti vaænost postojanja ovog centra na jugu Hrvatske: kao izaslanik predsjednika Republike bio je nazoËan njegov πef kabineta Hrvo-

Bila je to veËer automobila, glazbe i dobrote: slavlje u povodu otvorenja novog AUTOline prodajno-servisnog centra u Dugopolju pokraj Splita - najveÊeg i najmodernijeg takvog zdanja u Hrvatskoj - dosad joπ nije vieno

Ta divna splitska noÊ Foto V. BaπiÊ

S T R A S T

A U T O L I N E

L I P A N J

2 0 0 8

7

8

A U T O L I N E

Braco RadovanoviÊ s uglednim gostima: dr. Mario ZuboviÊ, Vera Niefer, dr. Dragan Primorac, Hrvoje CvitanoviÊ i dr. Joachim Schmidt Nadaleko poznatu splitsku ljepotu predstavljala je hostesa Jelena

Foto Gec

je CvitanoviÊ, u ime Vlade stigao je ministar Dragan Primorac, æupaniju je predstavljao sam æupan Ante Sanader, a opÊinu Dugopolje njezin agilni naËelnik Zlatko Æevrnja. Bio je tu i predsjednik Odbora za vanjsku politiku

Legendarni Mercedesovi modeli u modernom okruæenju

Sabora RH dr. Mario ZuboviÊ, dok je SR NjemaËku predstavljao otpravnik poslova Veleposlanstva SR NjemaËke dr. Bernd Fischer.

O ugledu tvrtke u Daimlerovoj centrali u NjemaËkoj najbolje govori popis visokih

gostiju koji su svojom nazoËnoπÊu uveliËali dogaaj: bili su tu Ëlanovi Uprave Daimlera dr. Joachim Schmidt (zaduæen za træiπta srednje i istoËne Europe te Afrike i Azije) i Andreas Renschler (prvi Ëovjek kamionskog S T R A S T

A U T O L I N E

Dragi prijatelji iz Stuttgarta: dr. Alfred Storz, Uwe Brodbeck, Lucia Marshall, Nina Lindemann i Elman Holderer Trenutak prije rezanja vrpce: Andreas Renschler, Braco RadovanoviÊ, ministar Dragan Primorac i Joachim Schmidt

L I P A N J

2 0 0 8

Zaduæeni za zdravlje i razvoj Dalmacije: ravnatelj KBC-a Split dr. Dujomir MarasoviÊ i æupan splitsko-dalmatinski Ante Sanader

9

10

A U T O L I N E

Centru je blagoslov dao dugopoljski æupnik don Mirko Bitunjac

Foto Gaukler Studios

Uzvanici su s pozornoπÊu sasluπali rijeËi iz Svetog pisma koje je uputio don Bitunjac

U dobrom raspoloæenju: Soheyla Samu Bremer, Laleh Jonscher, Daniela Wilhelmer te Klaus Kienle i Jochen Mass S T R A S T

A U T O L I N E

11 Foto Gaukler Studios

Kao uspomenu na ovaj poseban dan, Braci RadovanoviÊu posebne trkaÊe cipele poklonio je Roland Gaistlinger iz AMG-a Foto Gaukler Studios

Dr. Schmidt u druπtvu dr.

Bernda Fischera iz njemaËkog veleposlanstva (sa suprugom) te direktora Daimler Leasinga Horsta Wolfarta Faye, Sonja i Ron RadovanoviÊ uz elegantne oldtajmere ispred AUTOlinea Gospodin Uwe Brodbeck osnivaË je World Mobility Foruma

programa Daimlera), zatim Hubertus Troska (Ëelnik Mercedes-Benzovog Truck odjela), Günther Egle (potpredsjednik globalne divizije rezervnih dijelova) i direktor MercedesBenz muzeja Max-Gerrit von Pein. Posebna je goπÊa bila Vera Niefer, udovica Wernera Niefera koji je potkraj 80-ih godina proπlog stoljeÊa bio predsjednik Mercedes-Benza i koji je u povijesti kompanije zapisan kao jedan od najzasluænijih za poziciju πto je ova marka ima i danas.

L I P A N J

2 0 0 8

Foto Gaukler Studios

12

A U T O L I N E

Bilo je tu i drugih uglednih gostiju iz inozemstva. Primjerice, Uwe Brodbeck (osnivaË svjetski poznatog World Mobility Foruma), Klaus Kienle (vlasnik najpoznatije radionice za restauraciju oldtajmera), poznati Mercedes-Benzov fotograf Hans-Peter Gaukler i mnogi drugi.

S T R A S T

A U T O L I N E

13

Pod velikim πatorom zabavljalo se gotovo tisuÊu uzvanika, a ritam je priredbi davao Big Band Hrvatske radiotelevizije L I P A N J

2 0 0 8

14

A U T O L I N E

Braco RadovanoviÊ nije zaboravio zahvaliti najzasluænijima za realizaciju projekta AUTOline centar u Splitu: Kreπi KureËiÊu i izvoaËu radova Ljubi MarasoviÊu Posao zahtjevne organizacije sveËanosti profesionalno i poærtvovno odradile su djelatnice EUROlinea: meu ostalima Dijana ©utalo, Antonela Butigan, Ivana PrliÊ i Mia RajkoviÊ

Sjajan voditeljski dvojac: Danni Matijaca i Ivan BlaæiËko

Nije nedostajalo ni slavnih Hrvata. Tako su sportski Split predstavljali bronËani vatreni Igor ©timac, koπarkaπka legenda Æeljko Jerkov, slavni alpinist Stipe BoæiÊ i poznati

sportski novinar Edo Pezzi, uz uvijek i svuda dobrodoπlog “trenera svih trenera” Miroslava Δiru BlaæeviÊa te najboljeg hrvatskog automobilista Niku PuliÊa. Jaku estradnu postavu

predvodili su veÊ provjereni prijatelji EUROlinea: Gibboni, Vanna i Tedi Spalato.

Atraktivno je bilo Ëak i prije poËetka sluæbenog otvorenja. Akrobacije helikopterom S T R A S T

A U T O L I N E

15

Dr. Mario ZuboviÊ i arhitekt Jerko Roπin u prestiænom sportskom druπtvu: Niko PuliÊ, Igor ©timac i Æeljko Jerkov

Predstavljen trkaÊi forfour Jedno od iznenaenja veËeri bila je objava da je ekipa inæenjera Zlatka KvoËiÊa, koji je izvrsno odradio posao za EUROline Truck Racing Team, napravila novo tehniËko Ëudo. RijeË je o smartu forfouru predvienom prije svega za brdske utrke, a vijest o tome da je automobil spreman za utrkivanje objavio je Niko PuliÊ koji je, naravno, i najveÊi kandidat za preuzimanje upravljaËa tog mini-bolida. Iako tehniËke karakteristike automobila joπ nisu sluæbeno objavljene, saznalo se da vozilo ima viπe od 600 KS te Êe u svojoj klasi biti iznimno konkurentno - na europskim brdskim utrkama.

L I P A N J

2 0 0 8

16

A U T O L I N E

EC 130 B4, koji su za potrebe otvorenja osobno doveli direktor marketinga tvrtke Eurocopter Massimo Vilardi i testni pilot Gilbert Schweitzer, zaustavile su dah prisutnima. Ipak, kako i priliËi, sveËanost otvorenja zapoËela je blagoslovom veleËasnog don Mirka Bitunjca iz Dugopoljske æupe, da bi vlasnik tvrtke EURO-

S T R A S T

A U T O L I N E

17

Nadahnuti duet: Maya Azucena i Gibonni pjesmom ‘Oprosti’ zagrijali su atmosferu u πatoru

L I P A N J

2 0 0 8

18

A U T O L I N E

BronËani zlatnog sjaja: trener svih trenera Miroslav Δiro BlaæeviÊ i njegov ‘sin’ Igor ©timac

S T R A S T

A U T O L I N E

19

line Braco RadovanoviÊ uz pomoÊ ministra Primorca te gospode Schmitda i Renschlera prerezao vrpcu i tako sluæbeno proglasio AUTOline centar otvorenim.

Slijedio je program koji je osmislio redatelj Andrija Vrdoljak i koji je jednostavno oduπevio sve nazoËne. Sve je poËelo instrumentalom klasika Janis Joplin „Mercedes-Benz“ u izvedbi Big Banda HRT-a pod ravnanjem maestra Silvija GlojnariÊa, a nastavilo se prvim od viπe izlazaka na pozornicu izvanrednih umjetnika ansambla Lado

Ansambl Lado svojim je nastupom joπ jednom pokazao da je dragulj hrvatske umjetnosti Ravnateljica EUROlineove humanitarne zaklade Vanna blistala je kako na pozornici, tako i uz vjeËni Mercedes 300 SL

L I P A N J

2 0 0 8

20

A U T O L I N E

Sanitetski Sprinter za KBC Firule Jedan od najljepπih trenutaka sveËanosti bila je donacija vozila KBC-u Firule. U ime EUROlineove humanitarne zaklade Braco RadovanoviÊ i Andreas Renschler predali su ravnatelju KBC-a dr. Dujomiru MarasoviÊu kljuËeve najmodernijeg Mercedes-Benzovog Sprintera opremljenog svim ureajima za reanimaciju. Ovo vozilo, koje s pravom nosi naziv ‘bolnica na kotaËima’, vrijedno je viπe od milijun kuna.

InaËe, gospodin Renscher je pokazao veliku humanost privatnom donacijom za buduÊe humanitarne aktivnosti Zaklade u visini od Ëak 10.000 eura.

Miroslav RoæiÊ sa suprugom

Prisutnima se obratio i naËelnik Dugopolja Zlatko Æevrnja S T R A S T

A U T O L I N E

21

Uvijek rado vieni gosti: Nenad Korkut, Damir Skelin, Stipe BoæiÊ, Igor BagariÊ, Neda MakjaniÊ KuniÊ te Robert PauletiÊ sa suprugom Riom Srodne umjetniËke duπe: Tedi Spalato i Maya Azucena

koji su oduπevili sve, a ponajviπe goste iz inozemstva.

Pozornicom su se redali nastupi zvijezda: vrhunska ameriËka pjevaËica Maya Azucena zagrijala je atmosferu svojom iznimnom interpretacijom Gershwinove pjesme “Summer L I P A N J

2 0 0 8

time”, a na pozornici ju je zamijenio neponovljivi Gibonni. Naravno, publika je poËaπÊena i njihovim jedinstvenim duetom, pjesmom “Oprosti”. Slijedio je nastup nepopravljivog romantiËara Tedija Spalata te vrhunske mlade sopranistice Valentine FijaËko.

22

A U T O L I N E

Nakon prvog dijela zabavnog programa, koji je sigurnim nastupom vodio πarmantni voditeljski par Danni Matijaca i Ivan BlaæiËko, vlasnik tvrtke EUROline Braco RadovanoviÊ predstavio je centar i ljude zasluæne za njegovu izgradnju, a prisutnima su se obratili i gosti iz NjemaËke dr. Joachim Schmidt i An-

dreas Renschler te naËelnik opÊine Dugopolje Zlatko Æevrnja. U drugom dijelu zabavnog programa ansambl Lado je gostima pokazao svu ljepotu starih splitskih plesova, Valentina FijaËko oduπevila je arijom Marice iz TijardoviÊeve operete “Splitski akvarel”, da bi sve kulminiralo jedinstvenom glazbenom su-

Sopranistica Valentina FijaËko vrhunski je izvela ariju iz operete ‘Splitski akvarel’

radnjom Vanne i izvrsnih pjevaËa iz mjeπovite klape Elektrodalmacija. Iznenaenje veËeri bio je veliËanstveni vatromet koji je doslovno zapalio nebo iznad AUTOline centra. Uz „iÊe i piÊe“ zabava je u novom centru potrajala do kasno u noÊ, ili bolje reËeno - do ranih jutarnjih sati.

Lijepe hostese i ‘Rimljani’ doËekivali su i otpraÊali mnogobrojne goste

Foto Gaukler Studios

S T R A S T

A U T O L I N E

23

Dr. Joachim Schmidt dobio je, kao uspomenu, dres hrvatske nogometne reprezentacije s potpisima svih igraËa Pogled na savrπeno posloæene oldtajmere svakomu je zaustavljao dah

L I P A N J

2 0 0 8

24

A U T O L I N E

ZRAK, MORE I KOPNO

Hrvatska u najljepπem svjetlu Veliki ljubitelj naπe zemlje i prijatelj tvrtke EUROline, Peter Mink

6-mjeseËni Chester bio je zvijezda dana - na slici s Ronom i Faye

Samom otvorenju AUTOline centra prethodilo je i cjelodnevno dogaanje u kojem su gosti iz inozemstva imali priliku doæivjeti Hrvatsku u najljepπem svjetlu - na moru, u zraku i na kopnu. Tako su gosti iz marine hotela Lav Le Meridien krenuli na pravo minikrstarenje flotom jahti marke Sunseeker. Na

njima su - nakon piÊa dobrodoπlice - krenuli put povijesnoga grada Trogira, da bi nakon kraÊeg razgledavanja imali priliku vidjeti Dalmaciju iz ptiËje perspektive - helikopterom tvrtke Eurocopter kojim je upravljao ponajbolji europski testni pilot Gilbert Schweitzer iz ©vicarske. InaËe, on je ujedno gostima

otvorenja priredio i jedinstveni aero-show iznad samog AUTOline centra u Dugopolju.

U kasnim poslijepodnevnim satima gosti su se natrag u hotel vratili besprijekorno restauriranim i uvijek atraktivnim oldtajmerima - naravno, sve redom povijesnim MercedesBenzovim modelima.

S T R A S T

A U T O L I N E

25

Polazak flote Sunseekera ispred hotela Lav Le Meridien na put prema Trogiru ©etnja Trogirom

L I P A N J

2 0 0 8

U voænji brodom uæivao je i dr.

Alexander Hollerbaum

26

A U T O L I N E

U svega godinu dana izgraen je najveÊi i najmoderniji automobilski prodajno-servisni centar u Hrvatskoj koji Êe zadovoljavati potrebe Dalmacije i njezina zalea

Foto Gec

Nedavno sveËano otvoren prodajno-servisni centar AUTOline u Dugopolju najveÊi je i najmoderniji centar te vrste u Hrvatskoj. Izniman nije samo po veliËini, veÊ i po mnogim drugim kriterijima: ureenju, opremljenosti, ekoloπkoj prihvatljivosti…

KonaËna odluka o gradnji centra koji treba zadovoljavati potrebe Splita, drugoga najveÊega hrvatskoga grada, ali i drugih dijelova Dalmacije te dalmatinskog zalea, donesena je joπ 2006. godine, a za lokaci-

ju je odabrano veoma zanimljivo podruËje gospodarske zone Dugopolje za koju se veÊ tada pretpostavljalo kako Êe biti gospodarsko srediπte Splitsko-dalmatinske æupanije. Kao mjesto nastanka buduÊeg centra odabrano je zemljiπte veliËine 31.050 Ëetvornih metara, a izgradnja je polaganjem kamena temeljca sluæbeno poËela 1. travnja 2007. godine.

U arhitektonskom smislu centar je napravljen tako da zadovolji najstroæe kriterije korporacije Daimler koja se istiËe modernom

industrijskom arhitekturom u kojoj metalna konstrukcija ispunjena aluminijskim panelima i staklom djeluje lagano, otvoreno i transparentno, ali istodobno snaæno i impozantno.

Ukupna bruto razvijena povrπina centra iznosi 8500 Ëetvornih metara, a ono πto odmah privlaËi pozornost prestiæni je prodajnoizloæbeni salon za vozila Mercedes-Benz, smart, Maybach, Chrysler, Jeep i Dodge, koji se prostire na tisuÊu Ëetvornih metara. I saS T R A S T

A U T O L I N E

27

Autocentar za 21. stoljeÊe

Ukupna je bruto razvijena povrπina centra 8500 Ëetvornih metara

L I P A N J

2 0 0 8

28

A U T O L I N E

Informacijski pult na kojem Êe se doËekivati svi posjetitelji AUTOlinea

lon je, kao i sve ostalo u centru, napravljen prema svim arhitektonsko-graevinskim standardima Daimlera. Atraktivnost salonu daje razigranost staklenih stijena proËelja s aluminijskim detaljima, a posebno su odabra-

ni i keramika i kamen u kojima se ocrtavaju refleksi triju prepoznatljivih boja MercedesBenza: plava, naranËasta i æuta. Sveukupno, interijer je moderan, funkcionalan te ugodan za ljude koji u njemu borave.

U servisu predvienom za 30 djelatnika nalazi se ukupno 18 autodizalica

S T R A S T

Stipic 12/9/09 11:04 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

30

A U T O L I N E

Prestiæni salon automobila proteæe se na tisuÊu Ëetvornih metara

Jednako je i s uredskim prostorima: u centru se nalazi 25 uredskih prostorija, dvije konferencijske sobe te kantina s kuhinjom predviena za sve djelatnike. InaËe, iza centra je i ureeno, natkriveno parkiraliπte s 40 parkiraliπnih mjesta.

Posebna je priËa dio centra namijenjen servisu osobnih i gospodarskih vozila te autobusa. Osim velikog prostora za aktivni prijam vozila, na 740 Ëetvornih metara prostranom servisu osobnih vozila nalazi se 18 autodizalica, a servis je predvien za rad 30 djelatnika. Sva radna mjesta meusobno su povezana komunikacijskim mreænim oæiËenjem πto omoguÊava dijagnosticiranje i servisnu uslugu s bilo kojim ovlaπtenim servisnim centrom u Hrvatskoj ili u svijetu. U dijelu namijenjenom komercijalnim vozilima, S T R A S T

A U T O L I N E

31

U servisu za komercijalna vozila nalazi se pet kanala pojedinaËne duæine 30 metara

Prostor namijenjen limariji i lakirnici velik je 750 Ëetvornih metara

koji zauzima 840 Ëetvornih metara, nalazi se pet tehniËki najmodernijih kanala za servis kamiona i autobusa, pojedinaËne duæine 30 metara, te jedan kanal za dijagnostiku, odnosno aktivni prijam - sve je napravljeno u skladu s posljednjim zahtjevnim standardima Mercedes-Benza.

Prostor namijenjen limariji i lakirnici prostiL I P A N J

2 0 0 8

re se na Ëak 750 Ëetvornih metara: u sektoru lakirnice nalaze se tri plenuma, komora za lakiranje potpuno usklaena sa svim ekoloπkim normama te komora za poliranje vozila u skladu s propisima proizvoaËa vozila. Na Ëak 600 Ëetvornih metara i tri etaæe proteæe se regalno skladiπte originalnih rezervnih dijelova i opreme za vozila iz cijele

Komora za lakiranje potpuno je usklaena s najzahtjevnijim ekoloπkim normama

proizvodne game s viπe od 10.000 pozicija πto omoguÊava trenutaËnu reakciju servisa na zahtjeve kupaca. Garancijski se dijelovi nalaze u posebnom skladiπtu u podzemnoj etaæi gdje je smjeπtena i kompletna tehnologija samog centra. Sve kompletira moderna autopraonica za osobna i laka gospodarska vozila, takoer prilagoena najstroæim ekoloπkim normama.

Solidum 12/9/09 11:03 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

S T R A S T

33

NekoÊ jedna od najslabije razvijenih opÊina u Dalmatinskoj zagori - opÊina Dugopolje u deset se godina uspjela preobraziti i svrstati meu najrazvijenije u cijeloj Hrvatskoj sa stopom nezaposlenosti manjom od 3,5 posto, za πto velike zasluge ima upravo njezin naËelnik Zlatko Æevrnja

RAZGOVOR: ZLATKO ÆEVRNJA, NA»ELNIK OPΔINE DUGOPOLJE

Projekt - Dugopolje

Foto Gec

OpÊina Dugopolje danas je prema koncentraciji poslovnih subjekata, proraËunu, razvojnim moguÊnostima te s viπe od 2000 zaposlenih na oko 3500 stanovnika jedna od L I P A N J

2 0 0 8

najrazvijenijih opÊina u Hrvatskoj. Zasluga je to nekolicine Dugopoljaca meu kojima se svakako istiËe diplomirani ekonomist Zlatko Æevrnja, naËelnik opÊine, koji je prije neπto

34

S T R A S T

RaËunalna simulacija izgleda novog nogometnog stadiona Dugopolje noÊu: uskoro se planira ureenje Ëetiriju stambenih zona

Danas je u poduzetniËkoj zoni Dugopolje izgraeno Ëak 65 objekata

viπe od 10 godina uoËio potencijal, izdvojio Dugopolje u samostalnu opÊinu te pokrenuo glavni projekt - gospodarsku zonu Podi.

- U deset godina, sve do dan-danas, obnovljena je ili izgraena sva mjesna infrastruktura pa je uz investiciju od 30 milijuna kuna sada 95 posto svih prometnica u opÊini temeljito obnovljeno i asfaltirano, izgradnjom magistralne i sekundarne vodovodne mreæe uspjeli smo 95 posto svih kuÊanstava opskrbiti pitkom vodom, 85 posto naselja pokriveno je vanjskom rasvjetom, opremili smo djeËji vrtiÊ i πkolu, izgradili πkolsku dvoranu, informatizirali πkolu u πto je uloæeno 20 milijuna kuna, rekonstruirali Dom kulture i opremili Narodnu knjiænicu..., mirno pojaπnjava Zlatko Æevrnja, dodavπi kako se za sve to opÊina S T R A S T

S T R A S T

nije trebala zaduæivati. Iako je sve krenulo od poduzetniËke zone Podi, ubrzo se pokazalo potrebnim proπiriti poduzetniËke zone zbog velikog interesa investitora.

- Danas u poduzetniËkim zonama imamo 166 poznatih investitora, 65 izgraenih objekata i to kako iz trgovaËko-distribucijskog tako i iz proizvodno-servisnih te usluænih djelatnosti, gradi se na 25 poduzetniËkih parcela, a 15-ak investitora je u postupku ishoenja graevinskih dozvola. Do sada se ulaganje procjenjuje na viπe od tri milijarde kuna, kaæe naËelnik Æevrnja.

Nakon definiranja i ureenja gospodarskih zona, OpÊina Dugopolje izradila je detaljan plan ureenja za Ëetiri stambene zone s 250 parcela za obiteljske kuÊe, a Ëinjenica L I P A N J

2 0 0 8

je da uoËivπi mnogobrojne prednosti sve viπe stanovnika Splita izraæava æelju za doseljenjem u Dugopolje. Od ostalih sadræaja spomenimo da se trenutaËno gradi hotel s Ëetiri zvjezdice te joπ jedan sa zdravstvenim centrom, ali da se ni tu ne staje.

- Prije dvije godine izgradili smo pomoÊno nogometno igraliπte s umjetnom travom, vrijedno πest milijuna kuna, a nakon ishoenja graevinske dozvole i provedenog javnog natjeËaja za izgradnju glavnoga nogometnog stadiona vrijednog 57 milijuna kuna, poËinjemo izradu projekata za olimpijski bazen, mali djeËji bazen te za devet teniskih terena od kojih Êe jedan moÊi primiti 1000 gledatelja, veÊ iduÊe godine kreÊemo u izgradnju polivalentne gradske dvorane s 2000 sjedeÊih

35

mjesta, a na dijelu gospodarske zone Podi-zapad planira se izgradnja velikog aquaparka, najavljuje Zlatko Æevrnja. »injenica je da je u deset godina ovaj kraj doæivio snaæan preobraæaj, da je opÊinsko zemljiπte iskoriπteno na najbolji moguÊi naËin te da je sav novac uloæen u poboljπanje uvjeta æivota i daljnji razvoj gospodarstva. Iako je put od vizije do realizacije ponajËeπÊe dug, opÊina Dugopolje pokazala je da ga je moguÊe maksimalno skratiti i priliËno brzo steÊi povjerenje velikih investitora. Prepoznavπi da je za velike investicije ponajprije potrebno rijeπiti infrastrukturu i pruæiti pravnu sigurnost, opÊina Dugopolje veÊ je postala primjer kako se potencijal nekog podruËja brzo moæe staviti u sluæbu njegovih stanovnika.

36

S T R A S T

ZagrepËanin roenjem, SpliÊanin vlastitim izborom: novinar i pisac u 'najlipπem gradu na svitu' u kojem se æivi drukËije...

Piπe Renato BaretiÊ Foto Gec

U kratku priËu o Splitu moæda je najbolje uÊi uz pomoÊ najpoznatije ovdaπnje uzreËice: Ko ovo more platit?! Njome se SpliÊani podjednako sluæe i kad bez imalo kritiËnosti hvale svoj grad, i kad ga bez imalo milosti ironiËno kude - a Ëine to, i jedno i drugo, najËeπÊe po nekoliko puta u istome danu...

I doista: zamislite da vas potkraj, recimo, sijeËnja nazove prijatelj iz maglenog i bljuzgavog Zagreba. Njemu je gablec ilitiga lanËbrejk, a vama marenda i upravo ste se fino zavalili za neki osunËani stol na otvorenom i raskopËali kaput, na desetak koraka od mora... Za koje biste se novce u tom trenutku pristali zamijeniti s prijateljem? Licitacija bi, uvjeren sam, mogla potrajati do ozbiljno visokih svota, ali, da se vratimo na poËetak, tko bi uistinu toliko mogao platiti?!

Nije, dakako, stvar samo u klimi i ljepoti krajobraza, premda i u njima zacijelo ima poneπto. Jer da nema, vjerojatno onda ni Dioklecijan ne bi, baπ ovdje, punih deset godina gradio vikendicu za svoje umirovljeniËke dane. Vikendicu? Da, za drugu komponentu famozne splitske “nenaplativosti” kriva je baπ ta palaËa i njezina namjena: unatoË voluminoznosti i grandioznosti, ona je ipak graena za opuπtanje, uæivanje i svijest o tome zacijelo je u nju ugraivana sa svakim postavljenim kamenom. Ta svijest ubrzo je iznjedrila i genius loci ovoga grada: ovdje se zaista moæe æivjeti leæernije nego drugdje.

Neπ ti KukoËa...

Osjetio sam to i na vlastitoj koæi prije petnaestak godina, kad sam iz rodnoga Zagreba odluËio (mislio sam privremeno) preseliti ovamo. U Zagrebu sam tada paralelno radio tri posla (sva tri za SpliÊane, takva karma!) i sva tri u istoj ulici, na deset minuta hoda od stana do redakcije, a svejedno, od uæurbanosti i napetosti, nisam znao tko mi glavu nosi...

Preselivπi se u Split, unajmio sam stan na Mertojaku, na jugoistoËnom izlazu iz grada, a redakcija je bila u centru; nastavio sam raditi ista tri posla, ovisio sam o gradskom prijevozu (autobus svakih pola sata, ako!), ali sam svejedno svaki dan u podne bio vani na kavi i svaku veËer izlazio u grad barem na sat vremena! A poslove sam ipak uredno stizao obavljati, gotovo bez imalo stresa. Kao i svi ostali ovdje, uostalom. Pa recite sami: Ko to more platit?!

Takvo ozraËje, s nepisanim, ali imperativnim i opÊeuvaæenim ljudskim pravom na sebe i svoje vrijeme, ovdje postoji veÊ viπe od tisuÊljeÊa i pol. U njemu onda zacijelo treba traæiti i razloge zbog kojih je Split (dakako, s cijelom gravitirajuÊom regijom, od otokâ do Zagore) nevjerojatni rasadnik zabavljaËkih, dokoliËarskih talenata. Pogledajte samo sport: ima li igdje u svijetu koji toliko jasno odrediv teritorij, tako malen, a s toliko vrhunskih sportaπa po hektaru povrπine? Pa onda glumci, glazbenici, likovnjaci, pisci... nepregledan je niz talenata roenih i stasalih na ovome malom prostoru, pa odaslanih u svijet - bilo preko mora, bilo samo iza brda.

Iz tog svijeta rijetki se vraÊaju. VeÊina onih koji nepovratno odu govori kako u Splitu ne postoje uvjeti kao drugdje. Ne postoje, naravno, ovdje postoje uvjeti za raanje i stasanje, ali ne i za zvjezdani status. Duh Splita, naime, ne trpi nikakve veliËine i traæi dlaku u svakom jajetu, Ëim je malo veÊe od prepeliËjeg. SjeÊam se: kad je Toni KukoË s “Chicago Bullsima” osvojio treÊi prsten prvaka NBA, nakon πto su se u Americi i po frankfurtskom aerodromu Ëak i bakice hrvale s predπkolcima zbog toga tko Êe prije dobiti njegov autogram, Toni je sasvim mirno hodao centrom Splita, znajuÊi da Êe se u njegovu rodnom gradu veÊina praviti da pojma nema tko je on, neπ ti KukoËa, pa πta... Barem pola S T R A S T

S T R A S T

Ko to more platit?!

L I P A N J

2 0 0 8

37

38

S T R A S T

Holivuana, izluenih paparazzima i inim nametnicima, duπu bi vragu prodalo za to blaæeno ignoriranje... Ko to more platit?

Smisao za tumor Split je poput æene koju bezuspjeπno nastojite osvojiti: u isto vrijeme i koketan i arogantan, i privlaËan do bola i odbojan do bijesa. Ali ne brinite se mnogo, on je takav i sam sa sobom, bez vas. Govorimo, naime, o gradu koji nikoga ne zna voljeti bez mrænje,

niti mrziti bez beskrajne naklonosti. U toj se teπko razluËivoj, oksimoronskoj dihotomiji vjerojatno kriju i korijeni neusporedivog splitskog humora, blagonaklono okrutnog i bezosjeÊajno humanog u isto vrijeme. Bezbroj je anegdota πto svjedoËe o tom humoru, a promatraËu sa strane pritom nude samo jedno pitanje: boæe dragi, kako im se dade ulagati toliko vremena i truda samo u to da nekoga nasamare?! Naravno da je dobro raditi i zaraditi plaÊu, naravno da je vaæno biti

S T R A S T

S T R A S T

39

dobar supruænik i roditelj, naravno da je silan guπt isploviti u ribolov ili zaigrati na male branke, ali nasamariti prijatelja, prodati mu dobru bazu, ej, ljudi, ko to more platit? Jedan dragi prijatelj iz mojeg najuæeg druπtva tim je humorom (naime, svojim proklamiranim smislom za tumor) uspio pobijediti i gadno metastazirani karcinom. LijeËnici tvrde da je u njegovu sluËaju odluËujuÊa bila pojaËana kemoterapija, ali naπa ekipa zna da je za prijateljevo ozdravljenje presudno ipak bilo njegovo bezgraniËno sprdanje s vlastitom boleπÊu, surovo i neumjereno, toliko smijeπno da smo se i svi mi, koliko god bili zabrinuti, s veseljem ukljuËivali u njega. Smijati se nekomu zato πto ima rak - to svakom normalnom mora zazvuËati jezivo, ali ako je to jedini preostali naËin za pobjedu nad boleπÊu, onda je Split pravo mjesto za takvu terapiju!

More bez soli Jedan drugi prijatelj, znatno ozbiljniji, veÊ godinama tvrdi kako je za upoznavanje Hrvatske dovoljno doÊi samo u Split. Jer, kaæe, ovdje se na malom prostoru i za vrlo kratko vrijeme moæe prepoznati i sve najbolje i sve najgore u cijeloj dræavi. Kako vrijeme prolazi, tako sam i ja sve skloniji toj tvrdnji. Ne znam je li to moæda zbog jaËeg sunca i ËiπÊeg zraka, ali ovdje se sve vidi jasnije i izravnije, od prelijepih æena do bespravne gradnje, od L I P A N J

2 0 0 8

40

S T R A S T

humanosti do lopovluka, od silnog bogatstva do krajnje bijede. Sve πto u Hrvatskoj valja i sve πto nimalo ne valja, sve se ovdje nekako zbilo, okupilo i javno izloæilo, uoËljivije no igdje. Na jakom suncu crte su oπtre, vrlo je malo mutnih prijelaza izmeu svjetla i sjene. Mi ovdje toËno vidimo tko su dileri, tko πverceri, tko prekupci na ribarnici, tko graevinski mafijaπi, a tko njihovi jataci. Znamo, ali ne poduzimamo niπta jer onda ne bismo imali na koga i na πto grintati. A æivot bez grintanja je kao more bez soli.

jelu se mladost seljakao malo u Zagreb, malo u Split, prvo zbog oËeve profesure, onda zbog svojega studiranja i posla. Sad je veÊ gotovo dva desetljeÊa usidren u Zagrebu i kroz cijelu mi godinu, sve to vrijeme, dojavljuje kako mu je stvarno dosta, kako mi zavidi i kako Êe se definitivno vratiti. A onda doe ljeto i njegov godiπnji, i ja znam da Êemo se vidjeti tek predzadnjega dana, da Êemo sjediti na nekom πtekatu i da Êe mi on ponavljati: “Ovo je grozno, ja ne mogu shvatit kako si ti ovoliko dugo ovdje izdræao”.

Odlasci i povraci

Neki sam dan u novinama proËitao da se sve viπe mladih SpliÊana, odmah nakon diplome, joπ i prije promocije, odluËuje na povratak u rodni grad. Ne samo zbog sentimenata i materine spize, nego zato πto ovdje za njih napokon ima posla, istoga kao i u Zagrebu, za istu plaÊu. Donesu li sa sobom samo ono najbolje od Zagreba, i uz uvjet da na studiju iz glave nisu izgubili ono najbolje od Splita, uskoro bi se mogli steÊi uvjeti za ozbiljnu kompeticiju izmeu naπih dvaju najveÊih gradova. Kad kaæem ozbiljnu, mislim na neπto malo viπe i malo smislenije od rivalstva u, naæalost, sve slabijem nogometu.

A kad se to dogodi, vjerujte mi, i Milan BandiÊ Êe vrlo brzo preseliti u Split! Jer, k vragu sve, budimo realni - ko ovo more platit?!

Dva moja draga prijatelja, Ivo i Zlatko, prije tridesetak su godina, kao splitski maturanti, otiπli studirati u Zagreb. Ivo je od prvog dana govorio kako Êe se vratiti Ëim diplomira, a Zlatko ga je uvjeravao da nema glupljega plana od toga. Pet godina poslije, Zlatko je bio taj koji se vratio, a Ivo je zauvijek ostao “gore”. Koliko god suprotne poËetnim planovima, bile su to Ëvrste i nepokolebljive odluke. Naravno, Zlatko otad vreba svaku priliku da skokne do Zagreba, dok Ivo ne moæe doËekati da se, barem na dva dana, opet spusti “doli”. Obojica savrπeno funkcioniraju u svojim sredinama, ali neki ih vrag stalno vuËe “onamo”, da bi ih istog trenutka tjerao natrag “ovamo”. TreÊi prijatelj Vedran kroz ci-

S T R A S T

Versace 12/9/09 11:05 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

42

M E R C E D E S - B E N Z

Uz Carrie, Samanthu, Charlotte i Mirandu glavni je lik s nestrpljenjem oĂ‹ekivanog filma ‘Seks i grad’ novi Mercedesov kompaktni SUV

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

43

pratili su ga posebni predstavnici MercedesBenza. Prije nego πto je trebao biti postavljen u prvu scenu, koja se odvija na mondenom Rodeo Driveu na Beverly Hillsu, automobil je bio Ëuvan na posebnom tajnom mjestu u Mercedesovom tehniËkom centru u Long Beachu.

Razlog je taj πto se prvo javno predstavljanje automobila oËekivalo tek za tri tjedna, na salonu automobila u Detroitu, stoga slike novog GLK nikako nisu smjele „procuriti“. Tako je prvi Mercedesov kompaktni SUV bio pokriven sve do trenutka kada je scena bila spremna i kada je trebala pasti prva klapa, jer zanimanje je javnosti bilo golemo. Znatiæeljnike je od automobila odvajalo Ëak 12 zaπtitara, a posebno se pazilo na to da se ne fotografira prednja konzola koja se potpuno razlikuje s obzirom na dosadaπnju Mercedesovu dizajnersku praksu.

Naravno, kombinacija snimanja vaænog i medijski eksponiranog filma na prometnoj ulici Ëini zadatak skrivanja dizajna automobila gotovo nemoguÊim. Kada su Rodeo Drive zaposjeli paparazzi, od kojih su neki zauzeli pozicije na krovovima zgrada naoruæani superjakim objektivima, znalo se da Êe neke fotografije ipak „procuriti“. Tako je i bilo, ali sveukupno gledajuÊi, posao ljudi zaduæenih za osiguranje ocijenjen je izvrsnim.

Meutim, zabiljeæene su i druge zanimljive priËe. Kako se na snimanju holivudskog blockbustera niπta ne prepuπta sluËaju, tako je sve bilo pod kontrolom i u vezi s automobilom. Glasovita kostimografkinja serije „Seks

Ako itko na svijetu ima stila, onda su to Ëetiri slavne dame iz serije „Seks i grad“. Carrie, Samantha, Charlotte i Miranda - koje glume izvrsne Sarah Jessica Parker, Kim Cattrall, Kristin Davis i Cynthia Nixon - veÊ godinama u mnogobrojnim epizodama ove popularne serije otvoreno progovaraju o snaænim æenama danaπnjice i njihovu æivotu u velikom gradu. Zabavno, izravno i hrabro, ali Ëesto sjetno i melankoliËno, priËaju priËe o ljubavi, karijeri, skrivenim i otvorenim æeljama, predrasudama i, naravno, seksu. RazliËitog pogleda na svijet, slavnoj je njujorπkoj Ëetvorki L I P A N J

2 0 0 8

jedno ipak zajedniËko: vrhunski stil. ©toviπe, danas ga one uvelike i diktiraju.

Stoga, kada je odluËeno da ova sjajna serija dobije i svoju filmsku verziju nije bilo dvojbe koji Êe automobil imati glavnu ulogu: iako joπ nije ni sluæbeno promoviran, novi Mercedes GLK veÊ je postao institucija modernog æivotnog stila, a kao takav odabran je za nastup u najintrigantnijem filmu ovog ljeta.

PriËa o Mercedesu GLK na setu na kojem se snimao film „Seks i grad“ posebna je. Prije svega, za potrebe snimanja koristio se prototip dovezen izravno iz tvornice u Stuttgartu, a

44

M E R C E D E S - B E N Z

i grad“ Patricia Field unaprijed je preporuËila idealnu boju automobila kako bi on odgovarao scenografiji i odjeÊi koju je nosila glavna zvijezda navedene scene Kim Catrall. Kako je automobil u originalu bio crn, u æeljenu ga je boju prije odlaska na put obojila Mercedesova tvorniËka lakirnica.

Takoer, jedna od scena u filma snimljena je na Mercedes-Benz Fashion Weeku, a nakon gledanja dobiva se osjeÊaj da je sve snimano tijekom odræavanja tog dogaaja i na originalnoj lokaciji. Ipak, nije: scenografi su uzeli originalni πator, pozornicu, grafike… s Fashion Weeka odræanog 2007. godine te su, posebno za tu scenu, stvorili potrebno okruæenje. To je posebno iznenadilo NjujorËane koji znaju kako je vrijeme odræavanja tjedna mode veljaËa i rujan, a ne studeni kada je set montiran u srediπtu grada. InaËe, u toj je sceni u ulozi statista sudjelovalo i sedmero djelatnika Mercedes-Benza koji su izvuËeni u posebnoj nagradnoj igri. Naravno, kao i svaka filmska zvijezda imali su VIP-tretman: svoje frizere, πminkere, garderobijere… Takoer, za jednu scenu u filmu iskoriπten je i Mercedesov salon na Manhattanu. Doduπe, i on kao glumac: scenografi su njegovu atraktivnu arhitekturu iskoristili kao proËelje noÊnog kluba.

INTERVJU: KIM CATRALL

Mercedes je za strastvene ljude Kim, kako je bilo imati u filmu uza se kao zvijezdu i novi Mercedes GLK? - Dok smo snimali na Beverly Hillsu i u New Yorku stalno je oko nas bilo mnogo fotografa. Bila sam ponosna i sretna jer sam mislila da ih zanimam ja, a tek sam onda shvatila da ih zapravo zanima novi Mercedes GLK. Svi su htjeli slikati ploËu s instrumentima, koja je potpuno nova, samo da bi prvi imali fotografiju, uglavnom, zasjenio me automobil (smijeh).

Vozite li Mercedes u privatnom æivotu?

- Upravo sam naruËila novi SL. Niz sam godina imala samo romantiËnu vezu s Mercedesom, posebice kada sam joπ bila glumica u usponu sada sam sretna jer sam dovoljno uspjeπna da mogu imati svog.

Zaπto baπ Mercedes - zbog stila ili tehniËkih detalja?

- Znate, mislim da je Mercedes za vrlo, vrlo strastvene ljude. VeÊ dugo glumim strastvene likove i mislim da Mercedes s time dobro ide ruku pod ruku - i sa mnom osobno, i sa mnom kao glumicom. Osim toga, veoma mi je vaæno kakav je taj “Ëelik” oko mene, vaæno mi je da se u njemu osjeÊam sigurno. Æivim u New Yorku, gradu u kojem se izmjenjuju razliËiti vremenski uvjeti - nije uvijek sunËano kao u Kaliforniji. Stoga je veoma vaæno kakav automobil vozite. U Mercedesu se uvijek osjeÊam sretno i sigurno.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

45

Carrie (Sarah Jessica Parker) i Faca (Chris Noth), napoznatiji ljubavni par serije i filma ‘Seks i grad’ L I P A N J

2 0 0 8

46

M E R C E D E S - B E N Z

Pomlaena, atraktivnija i ekoloπki prihvatljivija - to su glavne osobine obnovljene Mercedesove A i B-klase

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

47

Prvaci ekoloπke svijesti

Ono najvaænije je ostalo: jedinstvena forma koja omoguÊuje prostranu unutraπnjost, elegancija oblika, inovativnost ureenja, jednostavnost uporabe, vrhunska sigurnost...

Meutim, kako se i najbolje stvari mogu uËiniti joπ boljima, tako su i Mercedesove A i B-klasa temeljito obnovljene kako bi joπ bolje odgovarale zahtjevima modernih kupaca.

L I P A N J

2 0 0 8

48

M E R C E D E S - B E N Z

Interijer A-klase napravljen je od vrhunskih materijala i djeluje joπ profinjenije nego prije

A-klasa, od svog predstavljanja 1997. godine prihvaÊena kao najinovativniji predstavnik kompaktnog razreda, obnovila je izgled koji je sada Ëini joπ izraæajnijom: preraeni su prednji odbojnik i svjetla, reπetka hladnjaka, vanjska ogledala... SliËno je i s interijerom koji je napravljen od joπ boljih materijala, ima viπe korisnih pretinaca te, ovisno o tome radi li se o verziji Avantgarde ili Elegance, nove ukrasne detalje. Naravno, kao i do sada, Aklasa dostupna je u dvije verzije: s trima i s peterim vratima.

Prednji je kraj redizajniran i na B-klasi, predvodniku segmenta sport tourera, a kompletan izgled sada je joπ atraktivniji i dojmljiviji. Okviri vanjskih ogledala, kvake na vratima i boËni spojleri u boji su vozila, a napravljena je i kompletno nova linija aluminijskih naplataka koja odgovara karakteru vozila. Kao i kod A-klase, interijer B-klase izveden je od joπ kvalitetnijih materijala, s tim da su sportske verzije serijski opremljene koæom Artico. Meutim, prava se poboljπanja nalaze ispod lima, a u potpunosti su veza-

na za poveÊanje ekonomiËnosti i ekoloπke prihvatljivosti. Tajna se skriva u oznaci BlueEFFICIENCY koju Êe nositi po tri modela iz svake klase: A 160 CDI, A i B 150, A i B 170 te B 170 NGT. Navedena oznaka skriva niz tehnoloπkih detalja kojima je cilj reducirati potroπnju do najmanje moguÊe granice.

Zasigurno najzanimljivija funkcija nosi ime ECO Start/Stop: kako joj sugerira i ime, rijeË je o sustavu koji u trenutku kada vozaË stavi ruËicu mjenjaËa u „ler” i koËi, automatski se iskljuËuje motor, a oznaka na instrumentu o S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

49

ZahvaljujuĂŠi jedinstvenom sustavu preklapanja sjedala u B-klasi moĂŚe se dobiti potpuno ravna podnica

L I P A N J

2 0 0 8

50

M E R C E D E S - B E N Z

Sportski atraktivna verzija A-klase s trojim vratima

tome obavjeπtava vozaËa. Istog trenutka kada vozaË ponovno pritisne papuËicu spojke, motor se gotovo neprimjetno i u djeliÊu sekunde ukljuËi. Sustav je u posljednjoj fazi testiran na 175 automobila kojima je prijeeno 1,2 milijuna kilometara, a iskustva su izvanredno pozitivna. Uglavnom, moæe se oËekivati smanjenje potroπnje od 0,4 litre na 100 kilometara πto je, s danaπnjim cijenama goriva, velika uπteda. Konkretno, kod modela A 150 CDI (95 KS) prosjeËna je potroπnja svega 5,8 litara na 100 kilometara.

BlueEFFICIENCY, uz sustav ECO Start/ Stop, znaËi i optimiziranje aerodinamike, 10 milimetara niæi ovjes radi smanjenja otpora zraka te promjenu elektriËnog sustava koji sada troπi znatno manje energije motora za proizvodnju elektriËne energije potrebne za pokretanje razliËitih sustava u vozilu.

Posebno valja izdvojiti model B 179 NGT koji je tvorniËki prilagoen za voænju na benzin, odnosno prirodni plin. Osim spremnika goriva tu je i pet spremnika za plin s kojima automobil moæe napraviti oko 300 kilometara, πto radijus kretanja vozila poveÊava na viπe od 1000 kilometara. Odabir na koje Êe

gorivo voziti prepuπten je vozaËu koji to radi pritiskom na gumb postavljen na multifunkcijskom upravljaËu, Ëak i tijekom voænje.

Naravno, redizajnirane A i B-klasa dobile su i mnoge druge korisne detalje: sustav

Parktronic za pomoÊ prilikom parkiranja, ESP s funkcijom pomoÊi prilikom kretanja uzbrdo, nove sustave zabave, komunikacije i navigacije, πto Êe ih i dalje Ëiniti predvodnicama svog razreda.

S T R A S T

Continental 12/9/09 10:58 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

52

M E R C E D E S - B E N Z

NaËin na koji se ozlijeeni ili bolesni pacijent transportira do medicinske ustanove Ëesto je pitanje æivota ili smrti. To posebice postaje vaæno u trenucima kada do ozljeivanja ili ranjavanja dolazi na neprohodnim ili negostoljubivim terenima - vozilo koje tada mora obaviti svoj prijevozniËki zadatak ne samo da mora biti vrhunski opremljeno za pruæanje prve pomoÊi, veÊ i iznimno sposobno u svladavanju terenskih uvjeta jer to je osnovni preduvjet da se u najkraÊem moguÊem roku doe do najbliæeg medicinskog centra.

ImajuÊi to u vidu EUROline je Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske isporuËio iznimno sanitetsko vozilo koje je zahvaljujuÊi svojim karakteristikama jedinstveno u svijetu. Pitanje sposobnosti samog vozila rijeπeno je na idealan naËin: ovaj supersanitet utemeljen je na modelu Mercedes-Benz G 280 CDI, a G-klasa je joπ od 1979. godine pojam ultimativnog terenskog vozila za koje prepreke gotovo da ne postoje. Vozilo pokreÊe moÊni trolitreni V6 turbodizelski

motor snage 135 kilovata, a snaga se na sve kotaËe prenosi putem automatskog mjenjaËa s pet stupnjeva prijenosa. Upravo kao i svaka G-klasa tako je i ova opremljena 100-postotnim prednjim, srednjim i straænjim zatvaraËem diferencijala πto vozilu omoguÊuje suverenost na svim vrstama putova. Kvaliteta sklopova i zavrπne obrade (koja se radi ruËno) superiorna je kao πto to i dolikuje najslavnijem terenskom automobilu na planetu.

Meutim, ono πto ovo konkretno vozilo Ëini jedinstvenim jest nadgradnja. Posao za to prepuπten je poznatoj slovenskoj tvrtki Medicop iz Murske Sobote te joπ nekim hrvatskim tvrtkama. Posebna je namjera bila napraviti nadogradnju koja, za razliku od mnogih sliËnih vozila, svojim gabaritima neÊe izlaziti izvan mjera samog vozila jer i to osigurava znatno bolju agilnost vozila na teπkim terenima.

Nadgradnja, odnosno tzv. kontejner, napravljen je od izoliranih aluminijskih sendviË-elemenata, sa zaπtitnim staklima de-

Hrvatskom MUP-u isporuËen je vrhunski opremljen sanitetski Mercedes G-klase koji je svojim karakteristikama jedinstven u svijetu

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

53

G-klasa koja spaπava æivote

Foto Gec

bljine 5 milimetara. Kontejner je opremljen elektriËnim i klimatizacijskim instalacijama, dodatnim svjetlima, posebnim vratima sa sigurnosnim mehanizmima, stepenicama za ulaz te protukliznim oblogama na krovu.

Posebna je priËa oprema samog kontejnera. Srediπnji dio zauzimaju glavna nosila s odvojivim podvozjem Ferno Flex uz koja postoje i dodatna platnena nosila za izvlaËenje. Tu je i kardioloπka stolica, a za lijeËnika ili pratitelja tu su stalno te priruËno boËno sklopivo sjedalo. U pregradnoj su stijeni montirani ormariÊi za pohranu medicinskog materijala, dok su u stropu ugraeni nosaËi za infuziju.

U vozilu su dvije boce kisika od po 10 litara s kompletnom opremom, set za imobilizaciju kraljeænice i set za opekline, vakumirane L I P A N J

2 0 0 8

udlage, oksimetar za mjerenje pulsa uz joπ mnogo korisne opreme. Za ugodu pacijenta brinu klima-ureaj Diavia, snage 4,5 kW, koji odgovara standardima NATO-a, te grijaÊi sustav Eberspacher koji koristi samostalno napajanje dizelskim gorivom.

KonaËno, na automobil su montirana i plava signalna svjetla, signalni ureaj s LEDdiodama te elektronska sirena sa zvuËnikom, dok je u unutraπnjost automobila stavljena kompletna instalacija za komunikacijsku opremu marke Motorola. Nakon πto je automobil apliciran u nagradama ovjenËan dizajn hrvatske policije, ovaj je specijalac meu sanitetima bio spreman za posao. I to najvaæniji posao na svijetu - za spaπavanje ljudskih æivota.

54

S T R A S T

Foto Gec

OËaranost vatrometom nikada ne prestaje: nebo proπarano eksplozijom boja i oblika oduπevljava u svako vrijeme i na svakome mjestu te nema atraktivnijeg finala lijepog dogaaja - od vjenËanja do rok-koncerta.

Hrvatska se moæe pohvaliti da ima pionira umjetnosti zabavne pirotehnike i izvoenja vatrometa te regionalnog lidera u toj djelatnosti, tvrtku Mirnovec d.o.o. Osnovan u Samoboru prije 15 godina Mirnovec je izrastao u poduzeÊe respektabilno u svakom smislu: suvlasnici su dvije manufakture za proizvodnju

zabavne pirotehnike u Kini, vlasnici sestrinskih poduzeÊa u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji, a svoje proizvode i usluge izvoze i u Maarsku, Rumunjsku, Bugarsku…

- Ovdje u centrali poduzeÊa zapoπljavamo 30-ak djelatnika, a njihov se broj u najjaËoj sezoni, a to je potkraj kalendarske godine, poveÊava do 150, s ponosom govori inæenjer Franjo KoletiÊ, direktor Mirnovec pirotehnike. Napominje kako tvrtka ima tri osnovne djelatnosti: proizvodnju i distribuciju konzumne robe, odnosno pirotehnike kojom se

koriste graani za svoje zadovoljstvo, zatim profesionalnu pirotehniku u koju se ubrajaju sve vrste vatrometa te scensku pirotehniku kojom se koristi filmska umjetnost, a u koju ulazi i proizvodnja “atmosferalija” za potrebe filma: kiπe, snijega, magle… Usto, πirom Hrvatske tvrtka ima i lanac od 20-ak „piroshopova“ u kojima posljednjih 15 dana svake godine, kada je dopuπtena prodaja pirotehniËkih sredstava, vladaju iznimno velike guæve.

Inæenjer KoletiÊ nije samo voditelj tvrtke, ujedno je i sam fasciniran vatrometom te S T R A S T

S T R A S T

55

Mirnovec d.o.o., vodeÊa regionalna tvrtka u podruËju zabavne pirotehnike, povjerenje za prijevoz svojih proizvoda dala je Mercedes-Benzu

osobno projektira one najveÊe. Navodi nam samo neke od brojki: - Godiπnje na oko 350 dogaanja „ispalimo“ viπe od milijun projektila. Radili smo ogromne vatromete za koje smo dobivali i nagrade: na festivalu u Italiji napravili smo vatromet koji je trajao 18 i pol minuta, a lansirano je 3000 projektila. Samo u posljednjih 30 sekundi vatrometa nebo je pokrilo viπe od 220 tzv. bombi, a za taj vatromet osvojili smo prvo mjesto i naslov prvaka svijeta. Pozivali su nas na festivale vatrometa u Englesku, L I P A N J

2 0 0 8

56

S T R A S T

Francusku, NjemaËku, Rusiju… i uvijek smo bili meu najboljima, kaæe KoletiÊ.

Kao i svaki drugi posao, tako je i ovaj sa zabavnom pirotehnikom prepun malih tajni Ëije poznavanje Ëini razliku izmeu uspjeπne i neuspjeπne tvrtke. Franjo KoletiÊ otkrio nam je neke od njih. Primjerice, izrada je pirotehniËkih sredstava i dan-danas manufakturnog tipa i samo se rijetki proizvodi rade strojno ruËni rad teπko se moæe zamijeniti. Takoer, iako je Kina domovina baruta i pirotehnike svih vrsta, za najzahtjevnije projekte projektili se nabavljaju u NjemaËkoj i SAD-u, a iz tih dræava dolazi i moderna raËunalna oprema za paljenje vatrometa.

- Potrebno je stalno pratiti razvoje tehnologije i znati tko proizvodi robu najbolju

za odreenu namjenu. Samo se tako uvijek moæe kreirati najbolja usluga, odnosno najatraktivniji vatromet, istiËe KoletiÊ.

Vaæna je i tehniËka opremljenost pa Mirnovec posjeduje viπe od dvadeset tisuÊa cijevi kalibra od 75 do 400 milimetara, pontone za vatromete s vode te vlastiti prijevoz. Ovdje je tvrtka svoje povjerenje dala MercedesBenzu: viπe od 20 lakih gospodarskih vozila tipa Sprinter te dva kamiona, od kojih jedan Axor opremljen 15-metarskom mehaniËkom „rukom“ za prenoπenje pontona, brinu se za siguran prijevoz ljudi i robe πirom regije.

- Mislim da je odluka jasna: Mercedes je uvijek Mercedes, a nama je vaæno da tijekom cijele godine, a posebice od studenog do sijeËnja kada naπi vozaËi rade desetine

tisuÊa kilometara prevozeÊi robu distributerima, imamo najpouzdanija vozila. Osim toga, koriπtenje samo jedne marke znatno nam olakπava i odræavanje voznog parka koji sukcesivno mijenjamo - svake godine nabavimo po nekoliko novih vozila, a stara ili predamo svojim kÊerinskim tvrtkama ili rashodujemo, kaæe direktor Mirnovca Franjo KoletiÊ.

Mirnovec pirotehnika ide dalje, a svoja Êe plamteÊa umjetniËka djela ubrzo ponovno pokazati i u Hrvatskoj. Naime, svake godine tvrtka organizira festival vatrometa, a ove Êe se godine, uz sudjelovanje gostiju iz Maarske, Italije i Francuske, festival odræati u Zagrebu, toËnije od 20. do 24. lipnja na jezeru Bundek. To nipoπto nemojte propustiti.

S T R A S T

Hotel 12/9/09 11:01 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

58

M E R C E D E S - B E N Z

Formula 1 prije svega je tehniËki sport. Bolidi su mehaniËki dragulji stvoreni tehnologijom sutraπnjice i u njima je svaki dio napravljen tako da omoguÊi maksimum potencijala. Jednako je savrπena i organizacija unutar momËadi u kojoj sve mora funkcionirati poput πvicarskog sata.

Meutim, automobili su samo alat koji mora proizvesti æeljeni rezultat, kao πto je i organizacija momËadi samo stvaranje uvjeta

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

59

F1 momËad McLaren Mercedes za ovu se sezonu pripremala ne samo na stazi, veÊ i u glasovitom institutu Kuortane u Finskoj: fiziËka forma cijele momËadi ondje je izbruπena do savrπenstva

za uspjeh. U svemu je ipak najvaæniji ljudski faktor jer ljudi dizajniraju, grade, odræavaju i voze te automobile. Naravno, u srediπtu su pozornosti prije svega piloti koji su najodgovorniji za to da rad kompletne momËadi - stotina vrijednih djelatnika - pretvore u rezultat na stazi. Kako bi to postigli, uz vozaËki talent i znanje trebaju biti i savrπeno fiziËki pripremljeni jer danaπnja je Formula 1 jednako zahtjevna i za ljude i za strojeve. Aki Hintsa,

L I P A N J

2 0 0 8

Ëovjek zaduæen za „ljudske performanse“ u momËadi McLaren Mercedesa, tvrdi: „Optimalno fiziËki pripremljenom vozaËu popravlja se koncentracija, izdræljivost i otpornost na stres.“ ImajuÊi to u vidu razvijen je poseban McLaren Lab Training Programe kojem je zadatak najprije izmjeriti zdravstveno stanje te fiziËku i mentalnu razinu vozaËa, a zatim i poboljπati ih do najviπe moguÊe razine te tako

60

M E R C E D E S - B E N Z

Lewis Hamilton: niπta bez snage

postiÊi maksimalne uËinke.

Program se koncentrira na pet osnovnih podruËja: kardiovaskularni fitnes, biodinamiËke Ëimbenike (kao πto su ravnoteæa, fleksibilnost i snaga muskulature), prehranu, mentalnu snagu te na kraju maksimiziranje opÊeg zdravstvenog stanja pilota. I ne samo njih: programu u odreenom stupnju pristupaju i inæenjeri, mehaniËari te ostali Ëlanovi momËadi jer istraæivanja pokazuju kako optimizirana forma svakog Ëlana momËadi poveÊava njegovu koncentraciju i izdræljivost,

πto je vaæno u trenucima kada samo sklad napora cijele momËadi moæe donijeti æeljeni rezultat. Napokon, dobro fiziËki pripremljeni Ëlanovi momËadi lakπe podnose stres mnogobrojnih putovanja te ubrzavaju oporavak organizma oslabljenog zbog promjena vremenskih zona ili dugih radnih sati.

Mjesto gdje snagu prikupljaju vozaËi i Ëlanovi McLaren Mercedesa je Kuortane Sports Institute na zapadu Finske. Upravitelj centra, nekadaπnji bacaË koplja Tapio Korjus, objaπnjava: „VeÊ 30 godina naπ institut dono-

si znanstveni pristup treningu, a Ëudilo nas je kako se, gledajuÊi opÊenito, u automobilistiËkom sportu malo razmiπlja o fiziËkom fitnesu. Sve je promijenio Mika Hakkinen koji je prije deset godina poËeo dolaziti, a sada mogu reÊi da su neki vozaËi, posebice Lewis Hamilton, postavili potpuno nove kriterije fiziËke spremnosti.“ Boravak u tom institutu zapoËinje intenzivnim testiranjem sposobnosti svakog sudionika programa. Snaga se testira serijom vjeæbi kao πto su trbuπnjaci, dizanje utega S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

61

Boravak u Finskoj nije bio vaæan samo radi fiziËke spremnosti, veÊ i radi stvaranja duha zajedniπtva unutar momËadi

Na posebno izraenoj spravi treniraju se miπiÊi koji su pod naporima tijekom utrke L I P A N J

2 0 0 8

62

M E R C E D E S - B E N Z

s ramena, potisak utega nogama, a stanje kardiovaskularnog sustava pomoÊu bicikla s praÊenjem broja otkucaja srca. Slijedi dan testiranja biodinamiËkih sposobnosti te medicinski pregledi krvi i EKG. „Ti nam testovi omoguÊuju da svakom sudioniku programa odredimo potpuno individualni program vjeæbanja i prehrane“, kaæe Hintsa koji je godinama radio kao glavni lijeËnik finske olimpijske reprezentacije.

Nakon testiranja i jednog dana oporavka sudionici treninga zapoËinju viπednevne pri-

preme s popriliËno uobiËajenim programom: doruËak, individualni trening, ruËak, oporavak (hidroterapija, sauna…) te nakon veËere zajedniËke aktivnosti za opuπtanje: nogomet, odbojka, streljaπtvo, penjanje, kuglanje, pa Ëak i voænja kartingom. „Raditi u centru veoma je korisno: stvara se duh zajedniπtva, svi su usredotoËeni na svoj zadatak, a sve se aktivnosti dogaaju pod potpunim nadzorom naπih trenera koji su i viπe nego kompetentni“, tvrdi Tapio Korjus nabrajajuÊi imena i rezultate samo nekih:

Svi su vozaËi proπli i test izdræljivosti

tu su aktualni svjetski prvak u bacanju koplja Tero Pitkamaki, olimpijski plivaËki viceprvak na 200 i 400 metara mjeπovito Jani Sievinen, finska nacionalna prvakinja u sprintu Petra Stenman…

Treneri su impresionirani fiziËkim moguÊnostima vozaËa, posebice Lewisa Hamiltona, Pedra de la Rose i Garyja Paffeta.

S druge strane, Kuortaneom su zadivljeni i Ëlanovi momËadi: „Ovo je fantastiËno iskustvo. NauËili sam iznimno mnogo o fiziËkom i mentalnom fitnesu te gdje se joπ moæemo

Bez muke nema rezultata Pedro de la Rosa i Lewis Hamilton

popraviti i razviti. Vjeæbanje je katkad teπko, ali je zabavno, a predavanja o prehrani bila su izvrsna“, govori Pete Vale, πef mehaniËara.

Koristi ima i institut Kuortane: „Poznati smo u atletskom svijetu, ali rad s inæenjerima i mehaniËarima pokazao nam je kako moæemo pomoÊi i onima koji nisu sportaπi. Od 4000 testova koje Êemo naËiniti ove godine njih 3000 bit Êe za nesportaπe, πto Êe nam omoguÊiti znanje zahvaljujuÊi kojem Êemo svoje usluge moÊi ponuditi i drugim tvrtkama. Spremni i zdravi zaposlenici uvijek rade bolje, sretniji su i koncentriraniji na posao, a rad u grupi poboljπava i timski duh“, kaæe Korjus. S druge strane, Hintsa naglaπava: „San mi je napraviti neπto πto prije nije postojalo u Formuli 1.

McLaren Mercedes oduvijek je bio pionir koji je traæio nove naËine za poboljπanje i razvoj, a sada vjerujem da smo pronaπli joπ jedan naËin koji je vrijedan truda. Drago mi je πto su momci zadovoljni i πto su se zabavili, iako to nije razlog treninga. Razlog je postizanje cilja, a naπ je cilj pobjeda.“ S T R A S T

Tag Heuer 12/9/09 11:04 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

64

M E R C E D E S - B E N Z

Iz Santa Monice i Palm Springsa: Mirko VUKOTIΔ - Glas Slavonije

Pubertet, to ludo doba koje raspiruje maπtu na sve strane, donijelo mi je i ljubav prema motociklima i putovanjima. Od tada mi je jedan od æivotnih snova bio prokrstariti motociklom Sjedinjene AmeriËke Dræave od istoËne

do zapadne obale. Sve one beskrajne ravne ceste koje samo krivudaju gore-dolje imale su neku magiËnu privlaËnost, opijale su i dozivale. Sve to u proπlom, svrπenom vremenu jer sam sada, kada prema nekima pokazujem

zabrinjavajuÊe znake drugog puberteta, potpuno promijenio listu æelja. Meu ostalim, zahvaljujuÊi i Mercedesovom SL-u, jednom od Mercedes-Benzovih automobila koje toplo preporuËam konzumirati prije pedesete godiS T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

65

Svaka Ëast Americi, ali imati pod desnim stopalom 525 konjskih snaga i voziti samo 55 milja na sat (88,51 km/h) je svetogre. SreÊom, vratio sam se brzo u dobru staru Europu, no na nesreÊu bez SL-a

ne æivota. I nikako ne na tlu SAD-a jer bi to bilo kao da rasnog trkaÊeg konja rastrËavate u fitnes centru. Jasna je bila namjera vodstva Mercedes-Benza da se glamur Los Angelesa i njegove okolice poveæe s novim SL-om, da L I P A N J

2 0 0 8

se prisjetimo svih celebrityja koji su ponosno upravljali modelima s trokrakom zvijezdom, ali temeljito smo se namuËili u poπtovanju ameriËkih zakona. OgraniËenja brzine koja graniËe sa zdravim razumom nerijetko se spuπtaju i do 10 milja na sat. Sve je propisano, ispisano, oznaËeno i svi su u strahu od policije. Da smo testirali neke slabije modele, ne bi to ni bio problem, ali SL, pa joπ AMG! E, to se

zove muËenje. Ipak, odabir rute bio je briljantan pa smo si na brdskim cestama za koje smo procijenili da su nenadzirane (ako takvih u Americi uopÊe ima) dali oduπka i uæivali u vrhunskim voznim performansama, zdravom zvuku motora i posebno u simfoniji ispuπnih topova nalik onoj u vrhunskih motocikala.

Zapravo, nerazjaπnjeno je Ëudo kako me nisu stavili s onu stranu zatvorskih reπetaka. Uvje-

66

M E R C E D E S - B E N Z

Atraktivan SL u atraktivnoj Kaliforniji

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

ren sam da su u mom pogledu veÊ u Zagrebu vidjeli da ne mogu voziti 55 mph i izdali mi vizu samo na tri mjeseca s toËno navedenom lokacijom i razlogom posjeta. Da ima viza na pet dana, sigurno bih dobio baπ tu, da budu sigurni da su me vratili na europske ceste.

Nakon slijetanja, putovnicu mi je pregledao

Portorikanac, do hotela me vozio Ukrajinac, u hotelu doËekao Meksikanac, a veÊ nakon sat vremena na kalifornijskom tlu Ëuo sam prvu soËnu balkansku psovku. Pomislio sam kako u takvoj mjeπavini kultura mora biti malo mjesta i za mene i za moju æelju za slobodom.

No, veÊ na nekoliko koraka od hotela, prije pa-

Svega se zanimljivoga nae na ameriËkim reklamama

67

cifiËkih valova zapljusnula su me upozorenja.

Ovdje nemojte ovo, tamo nemojte to, strogo je zabranjeno, najstroæe je… Nije to svijet za mene, za moju ovnovsku rogatost. Na plaæi naËiËkane kuÊice spasilaËke sluæbe, stalne Baywatch i policijske ophodnje, upozorenja, putokazi, pa ponovno upozorenja, upozorenja... Mitch Bucannon (David Hasselhoff) nalazi se negdje na temeljitom trijeænjenju, ali se zato mnoge dame trude dostiÊi CJ (Pamelu Anderson) i na legendarnoj plaæi Santa Monice uloviti pogled koji slavu znaËi. Neπto dalje, glazbenici raznih vrsta od neotkrivenih, preko neshvaÊenih do propalih, na istom su æivotnom zadatku. Uz njih prodavaËi na-

OgraniËenja Interstate: 55-65 mph State road: 45-55 mph Country road: 35-55 mph Naselja: 15-35 mph

Naπ suradnik uz omraæeni znak za ograniËenje brzine L I P A N J

2 0 0 8

68

M E R C E D E S - B E N Z

Plaæa je prepuna zanimljivih detalja

NostalgiËna proπlost i uzbudljiva sadaπnjost

oËala, slikari, zabavljaËi, bogata galerija fascinantnih likova Ëije oËi priËaju zanimljive priËe. Svi u obeÊanoj zemlji traæe ispunjenje svog pubertetskog ili nekog drugog sna. Los Angeles je idealno mjesto za to jer nudi nebrojene moguÊnosti, no ne treba pritom zaboraviti da niste jedini. Naime, populacija Los Angelesa raste nevjerojatnom brzinom i od poËetka proπlog stoljeÊa narasla je sa stotinjak tisuÊa na viπe od Ëetiri milijuna. Dodate li tomu gusto naseljenu okolicu i sve one koji su ilegalno svladali imigracijske vlasti, brojka se utrostruËuje. I svi su uvjereni kako Êe pronaÊi neπto za sebe. Od kosilice za πiπanje besprijekornih travnjaka do redateljske stolice u holivudskim studijima.

Taj smo vikend imali zanimljivu ulogu: voziti se SL-om ulicama Los Angelesa, Hollywooda, Beverly Hillsa i okolnih dobro znanih „zaselaka“ te uæivati u suprotnostima suvremene Amerike. Od toga da se potpuno nezamijeÊeno vozite meu predimenzioniranim limuzinama i sliËnim “in” vozilicama, do toga da se prolaznicima uËini da ste netko jako vaæan, netko koga bi moæda trebali fotografirati.

Ipak, jedno je sigurno - europski automobili, a

Osebujna umjetnina u Santa Monici

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

69

Mercedes SL jamËi odmak od prosjeËnosti

osobito oni s trokrakom zvijezdom, u Americi su uvijek “in”, uvijek cijenjeni i uvijek æeljeni.

S obzirom na koliËinu vienih mercedesa i na sve filmske uloge koje su imali, uz viπe od 2000 bronËanih zvijezda s pet krakova na ploËnicima Hollywood Boulevarda i Vine Streeta trebalo bi svakako ugraditi i jednu trokraku. Naime, od 630.000 proizvedenih SL-a dobar ih je dio zavrπio upravo na ameriËkom kontinentu, a veÊ i iz klimatskih razloga Florida i Kalifornija prirodno su mu okruæenje. Uz njih i drugi su mercedesi Ëesti na losaneleskim ulicama i ulicama okolnih opÊepoznatih destinacija jer jednostavno jamËe odmak od prosjeËnosti. Upravo je prosjeËnost jedna od rijeËi koju ne moæete upotrijebiti opisujuÊi novi SL. Jednostavno, sve je iznad prosjeka. Od motora Ëija se snaga kreÊe u rasponu od 231 do 612 KS, upravljaËkog sustava koji ni milimetra ne odstupa od vozaËevih æelja ili koËnica koje traæe uvjeæbavanje unutarnjih organa na izrazite G sile. Odaberite bilo koji i neÊete pogrijeπiti jer vam veÊ SL 280 nudi 231 KS i 300 Nm iz trolitrenog V6 motora, πto je dovoljno za 7,8 sekundi do 100 km/h i 250 L I P A N J

2 0 0 8

km/h najveÊe brzine. ©lag na torti je SL 600 s V12 twin turbo motorom obujma 5513 ccm, 517 KS i 830 Nm okretnog momenta. Iako uz njega ne ide, Ameri bi rekli, prokleto brzi i prokleto precizni 7-stupanjski automatski mjenjaË, ipak je i uz 5-stupanjsku automatiku granicu ubrzanja spustio na 4,5 sekundi. Da bi torta bila dostojna jednog Mercedes-Benza, na πlag dolaze i dvije viπnje, a zovu se SL 63 AMG i SL 65 AMG. Volio bih upoznati onoga tko ima dodati πto na radni obujam 6208 ccm, 525 KS, 630 Nm okretnog momenta i 4,6 sekundi do 100 km/h, aktivni ovjes, koËniËke diskove od kompozita, ESP i svu silu elektronike kao i na savrπeni 7-stupanjski automatski mjenjaË AMG Speedshift. Vrhunska vam je zabava zajamËena. SL 65 AMG oznaka je za V12 twin turbomotor obujma 5980 ccm sa 612 KS, okruglih, gotovo brodskih 1000 Nm okretnog momenta i s 4,2 sekunde do 100 km/h. Nakon ovih brojki sva pitanja i nedoumice prestaju.

Uostalom, sluæbeni je safety car Formule 1 SL 63 AMG, s pogonskim i mjenjaËkim sklopom poput onoga u naπim testnim automobilima.

Neosvijeπteni Êe moæda pitati i za potroπnju, ali to je kod ovakvih automobila potpuno

besmisleno. Besmisleno je i nabrajati opremu jer je ugraeno sve. Sva dostupna elektronika, najsuvremenija inteligentna biksenonska svjetla, sva sila zraËnih jastuka, sustav zaπtite pri prevrtanju, harman kardon audiosustav te klimatizacijski sustav koji omoguÊava da i pri temperaturama s negativnim predznakom uæivate u blagodatima voænje bez krova. Do kojih se detalja iπlo potvruju i grijaËi s dvostrukim ventilatorima smjeπteni u naslonima za glavu koji se brinu za to da na kraju voænje nemate ukoËen vrat.

Kada sve zbrojite: performanse motora, izvrstan mjenjaË, uËinkovite koËnice, stabilan i uvjerljiv ovjes te izniman komfor u unutraπnjosti, dolazite do spoznaje da su vremena u kojima se kupovalo vozilo Mercedes-Benz tek poslije pedesete godine æivota davna proπlost. Era je zapoËela prije desetak godina predstavljanjem CLK i od tada se Mercedes uspjeπno okrenuo mladim, aktivnim obiteljima i njihovim potrebama. Jedna je od takvih potreba i da se pater familias nekad malo ispuπe ili da njegova ljepπa polovica izazove zavist meu kolegicama. Za to nema boljeg alata, naravno, od novog SL-a.

70

S M A R T

Andreja RezniËek, RezniËek moda d.o.o.

Mladoj poduzetnici Andreji RezniËek, Ëija tvrtka uvozi i u svom butiku Eminent Fashion u zagrebaËkom Importanne centru prodaje vrhunsku robu kanadske modne kuÊe „Joseph Ribkoff“, smart fortwo bio je jednako emotivna i poslovna odluka. “Oduvijek sam bila oduπevljena smartom jer je drukËiji od svih ostalih automobila, ali otkad ga vozim, vidim da je to potpuno nova, bolja dimenzija voænje.” Kako veÊinu svojih kilometara provodi u gradu Andreja je oduπevljena smartovom okretnoπÊu. “Prvih dana obrazi su me boljeli od stalnog smijeπka koji sam imala vozeÊi svoj smart“, kaæe Andreja, napominjuÊi kako se njezin maleni ljubimac jednako dobro snalazi i na otvorenoj cesti. Meutim, priznaje Andreja, znaËajan razlog za odluku o kupnji bili su i povoljni uvjeti financiranja, kao stvoreni za njezino tek sedam mjeseci „mlado“ poduzeÊe.

“Vaæno je kontrolirati troπkove, a uz smart fortwo to se moæe bez odricanja zadovoljstva u voænji.”

EUROline je pripremio iznimnu akciju financiranja nabave smarta fortwo...

Foto Gec

Osobine koje smart fortwo Ëine jedinstvenim automobilom poznate su veÊ i vrapcima na grani: izvanredan dizajn koji se svia jednostavno svima, kompaktne dimenzije koje ga Ëine vladarom gradskih ulica, πtedljivi motori zahvaljujuÊi kojima je ekoloπki najprihvatljivije vozilo na cesti… Tu su joπ i agilnost, temperament, opremljenost, vrhunska aktivna i pasivna sigurnost i joπ mnogo toga. Meutim,

rijetko se govori o ekonomskom aspektu posjedovanja smarta koji je danas - kada se fortwo definitivno afirmirao kao ultimativno gradsko vozilo - vrlo povoljan.

Naime, kombinirajuÊi izvrsnu cijenu samog automobila s kvalitetnim financiranjem te uzimajuÊi u obzir Ëinjenicu da smart fortwo iznimno dobro dræi vrijednost, EUROline je pripremio posebnu akciju 1000. U suradnji S T R A S T

S M A R T

Robert Rebernak, Reber Design d.o.o.

Akademski slikar i glasoviti grafiËki dizajner Robert Rebernak, zasluæan za dizajn ovog magazina, ali i mnogobrojnih poznatih dizajnerskih rjeπenja kao πto su, meu ostalim, logotip Atlantic Grupe i sendviËa Montana, smart fortwo je odabrao iz viπe razloga. “Naravno, kao dizajner moram cijeniti sjajan izgled ovog automobila Ëija su forma i funkcija u idealnom skladu, ali jednako sam svjestan praktiËnosti i ekonomiËnosti ovog vozila.” U svakodnevnom radu Robert i njegova ekipa imaju mnogo razloga za voænju gradom - obilazeÊi tiskare ili poslovne partnere - a tu je smart fortwo u svom elementu. “Kupnja automobila kroz akciju 1000 nije bila preveliko optereÊenje za tvrtku, a ja sam iznimno zadovoljan i imam Ëistu savjest jer znam da se moji djelatnici voze sigurno i udobno.”

L I P A N J

2 0 0 8

71

72

S M A R T

Aleksandar Acko BoæoviÊ, Euroalp d.o.o.

Proslavljeni hrvatski automobilist Aleksandar Acko BoæoviÊ, vlasnik tvrtke Euroalp, takoer se odluËio za kupnju smarta fortwo putem akcije 1000. Meutim, njegovi su razlozi za takvu odluku ekoloπko-marketinπkog tipa. “Prije svega, oduπevljen sam Ëinjenicom niske potroπnje te tako i ekoloπke prihvatljivosti ovog vozila, πto sam dodatno poboljπao i ugradnjom plinske instalacije u svoj smart. Takoer, iskoristit Êu ga i kao pokretni oglas za kavu San Giusto, jedan od najpoznatijih proizvoda koji prodaje moja tvrtka.” Naravno, Acko naglaπava i ostale prednosti smarta kao πto su okretnost, moguÊnost jednostavnog parkiranja te, πto mu kao bivπem automobilistu posebno znaËi, zadovoljstvo u voænji.

S T R A S T

S M A R T

s DaimlerChrysler Leasingom napravljen je poseban financijski paket idealan za ljude slobodnih profesija, obrtnike ili vlasnike malih i srednjih poduzeÊa..

Kao πto ime akcije sugerira, sve je u znaku broja 1000: udio 1000 eura, mjeseËna rata 1000 kuna (+PDV).

Valja naglasiti kako su modeli obuhvaÊeni u ovoj akciji - a radi se o verziji opreme pure s motorima snage 45, odnosno 52 kilovata izvrsno opremljeni. Svaki automobil ima automatski mjenjaË, klima-ureaj, elektroniËki sustav stabilnosti ESP, set zraËnih jastuka, elektriËne podizaËe prozora i srediπnje daljin-

sko zakljuËavanje, metalik boju, audiosustav (ili pripremu za njega) i joπ mnogo zanimljivih detalja. Takva opremljenost, uz karakter samog automobila, jedan je od razloga dugog odræavanja visoke vrijednosti vozila.

O tome da je akcija pogodila „u sridu“ govore i izvrsni rezultati prodaje. Iako se glas o njoj πirio „usmenom predajom“, jer nije se ni stigla napraviti prava marketinπka kampanja, svoju su raËunicu za kupnju ovoga gradskog maliπana naπli veÊ mnogi. NajveÊim dijelom radi se upravo o vlasnicima manjih i srednjih poduzeÊa koji su brzo izraËunali beneficije ovog πestogodiπnjeg aranæmana: razumna

73

akontacija, vrlo niske mjeseËne rate (PDV se ionako izuzima, a i najamnina ulazi u troπkove poslovanja), mali troπkovi zahvaljujuÊi niskoj potroπnji i velikim servisnim intervalima te odliËna vrijednost automobila nakon isteka najma… Meutim, uz povoljnu matematiku tu su i neke druge raËunice. Tako Êe mnogi iskoristiti smart i kao pokretni oglasni medij (jer istraæivanja su pokazala da je smart fortwo automobil koji privlaËi najviπe pozornosti na cesti) pa Êe se vrijednost leasinga gotovo u potpunosti kompenzirati. Naravno, tu je joπ jedan veoma vaæan motiv - veÊ legendarno zadovoljstvo voænje u smartu.

Ronald PetroviÊ, Petroni d.o.o.

Tvrtka Petroni godinama je jedan od vodeÊih hrvatskih distributera motornih autodijelova, ali je u posljednje vrijeme posebno poznata po djelatnosti prodaje i iznajmljivanja kampera renomiranih poduzeÊa kao πto su Giottiline, Rimor, Bürstner, Challenger, Possl i Sterckerman. Njezin vlasnik Ronald Roni PetroviÊ cijeni smart fortwo zbog njegove okretnosti i ekonomiËnosti. “Teπko je pronaÊi bolji gradski automobil, kako u smislu agilnosti, tako i moguÊnosti lakog parkiranja. Naravno, sve to kombinirano s niskom potroπnjom.” I Roni PetroviÊ Êe iskoristiti Ëinjenicu da smart lako privlaËi pozornost prolaznika. “smart je zaista idealan i kao oglasni prostor jer nema Ëovjeka koji ga ne primijeti. S marketinπke strane to je idealno.”

L I P A N J

2 0 0 8

74

J E E P

Nastojati postiÊi rekorde u niskoj potroπnji nije niπta novo. Meutim, usuditi se to napraviti s velikim SUV-om vrlo je hrabro, a moæda se moæe Ëiniti i pomalo uzaludno - takvi su automobili gutaËi goriva i tomu nema pomoÊi, misle mnogi.

Meutim, tako ne misli braËni par John i Helen Taylor koji su, kako sami kaæu, entuzijasti ekonomiËne voænje. Oni su æeljeli dokazati da kombinacija vrhunske tehnologije i pravilnog stila voænje moæe uËiniti ekonomiËnim izborom Ëak i velike SUV modele kao πto su Jeep Compass i Jeep Patriot. Odabrali su izvrstan naËin za to dokazivanje: s jednim Êe spremnikom goriva napraviti 1059 kilometara dug put od Londona do Berlina. Naravno, automobili su bili potpuno standardni, opremljeni dvolitrenim turbodizelskim motorima, a u svakom su vozilu bile dvije osobe i njihova prtljaga. Dakle, potpuno objektivne okolnosti.

Nakon πto je u spremnike utoËena 51 litra goriva supruænici su krenuli na put od jedne S T R A S T

J E E P

75

BraËni par John i Helen Taylor krenuli su na put od Londona do Pariza s jeepovima Compass i Patriot, odluËni potroπiti manje od jednog spremnika goriva

do druge europske metropole koji je trajao 21 sat. Kao jamstvo poπtenja u Johnovu je automobilu bio policajac Stephene Driver iz West Midlandsa. Driver je, kao πto mu i prezime sugerira, vozaË policijskog automobila, a bio je zaduæen za kontrolu peËata na spremniku goriva, ali i kao svjedok stila voænje. Poslije je rekao: „Vozili smo po normalnim cestama oËekivanim brzinama, a moram napomenuti da odreenim dijelom puta stanje u prometu i vremenske prilike nisu bili na naπoj strani, bilo je hladno uz popriliËno zastoja. Koristili smo se jednostavnim metodama ekonomiËne L I P A N J

2 0 0 8

voænje koje moæe replicirati svaki vozaË.“ U trenutku kada su doπli u Berlin tankovi dvaju velikih terenaca nisu bili ni blizu praznog. Stoga je karavana nastavila put koji ih je odveo sve do Poljske, a konaËni je obraËun rekao sljedeÊe: napravljen je ukupno 1124,1 kilometar, a Helen je s Compassom postigla prosjeËnu potroπnju od 4,25 litara na 100 kilometara. John je bio joπ efikasniji i njegov je joπ veÊi Patriot troπio u prosjeku svega 4,18 litara na 100 kilometara. Izvanredan uspjeh i joπ jedan dokaz da voænja u velikom SUV-u i ekoloπka svijest mogu iÊi ruku pod ruku.

76

S T R A S T

GASTRONOMIJA - KAMENICE

Formula za

S T R A S T

S T R A S T

77

U restoranima obitelji Kralj favoriziraju se i nude domaÊi proizvodi, specijaliteti malostonskog zaljeva, domaÊe maslinovo ulje koje sami proizvode, povrÊe iz vlastita vrta, peljeπka vina. Ovo je bogomdana zemlja, πto god posadiπ, raste. Mi znamo πto jedemo, kaæe Lidija Kralj

drugu mladost

Piπe Marijana MikaπinoviÊ JambroviÊ

U Malostonskom zaljevu, posebnom rezervatu prirode, svoje parkove imaju i kamenice, kako i priliËi tom ekskluzivnom plodu. Cijeli je zaljev posveÊen πkoljkarstvu, veÊinom kamenicama i dagnjama. Pogodna boÊata voda, jer kroz vapnenaste stijene s okolnih planina u Stonski zaljev dolazi Ëista voda bogata mineralima, i veliko strujanje omoguÊuju da kamenice diπu i æive kako treba, da su slae od atlantskih ili pacifiËkih, zdrave i nakon trogodiπnjeg rasta spremne da u njima uæivate. Kamenica dnevno filtrira 250 litara mora: osjeti li da hrana, fitoplankton, nije idealno Ëista, zatvara se i “gladuje” dok ne procijeni da nema opasnosti.

Blagdan sv. Josipa 19. oæujka na stonskom se podruËju obiljeæava i kao dan ili festa od kamenica, kako kaæu domaÊi, jer su one tada najpunije i najukusnije - tada ima i primjeraka “za doktore i prijatelje”, kaæu nam u πali, dodajuÊi da su i ostali savrπeni.

Kamenice, za razliku od dagnji, vole hladno more, pa su najbolje u mjesecima koji u latinskom nazivlju imaju slovo “r”, od oktobra do aprila. Sve do XIX. stoljeÊa mnogi od onih kojima su uopÊe bile dostupne jeli su ih preraene - kuhane ili præene su se, primjerice, sluæile s prijelaza XVII. na XVIII. stoljeÊe na dvoru Luja XIV., jer je tako savjetovao njegov lijeËnik. Danas u njima uæivamo na mnogo naËina, no gurmani daju prednost sirovima, posebno kad je rijeË o malostonskoj kamenici ostrea edulis.

Foto Gec

L I P A N J

2 0 0 8

Druga mladost, to su kamenice. Nema niËega ljepπeg od njihova bogomdana okusa, kaæe Lidija Kralj, roenjem Podravka iz Ludbrega, a danas prvo ime restorana Kapetanova kuÊa u Malom Stonu, gradu na malom moru, kako ga mjeπtani i danas zovu, jer je rijeË o malom zaljevu.

“Sve πto vidite obiteljski je posao”, priËa Lidija Kralj o hramu uæitaka obitelji Kralj u kojem su Kapetanova kuÊa, hotel Ostrea i restoran Mlinica koji baπtini ime od mlinice za masline, a kamene posude u kojima se ulje Ëuvalo danas Ëuvaju cvijeÊe i eteriËno bilje.

Dvorska poslastica Kapetanova kuÊa nekad je bila stan kapetana malostonske straæe zaduæene za Stonski zid kojim su bili opasani Veliki i Mali Ston.

Zid prozvan i europskim kineskim zidom, dug 5,5 kilometara, graen je 10 godina, polovicom XIV. stoljeÊa, na sjevernoj granici DubrovaËke Republike radi obrane od Turaka.

Imao je 40 kula i sedam tvrava, a danas se obnavlja i otvara turistima. Njime je DubrovaËka Republika, braneÊi svoje granice, branila i devet bazena Stonske solane iz rimskog doba, koja radi i danas. Iz tih se bazena vadila najËistija sol i slala na beËki dvor, kamo su putovale i malostonske kamenice. Car Franjo Josip ih je, kaæu, oboæavao, pa su kamenice do dvora putovale do Rijeke brodom, onda prugom, u lozovu pruÊu i pijesku da bi ostale svjeæe.

78

S T R A S T

S oËeva na sinove Mato FranuπiÊ, jedan od dobavljaËa obitelji Kralj, odveo nas je na more da bismo vidjeli gdje i kako rastu kamenice. Svojedobno predsjednik Sekcije πkoljkara pri ObrtniËkoj komori Dubrovnik, objaπnjavajuÊi da je kamenica mekuπac, dvospolac i tumaËeÊi kako se uzgaja, æali se da su mu nedavno lovrate, pobjegle kao male iz nekog uzgajaliπta, u 10 dana pojele 10 tona dagnji. To su Ëudne ribe, jedu redom stup po stup dagnji.

Morat Êe se odluËiti hoÊemo li ovdje imati ribu ili πkoljke, a trebat Êe joπ dosta posla da bi naπe kamenice mogle u Europsku uniju, zakljuËuje.

Za uzgoj πkoljaka ima koncesiju, kao i ostalih viπe od 150 obitelji koji se tim poslom bave generacijama. I on je samo nastavio ono Ëime mu se bavio otac.

Nezaobilazna postaja sladokusaca Kapetanova kuÊa otvorena je 1986. godine.

StoljeÊima se obitelj Kralj, Ëiji su korijeni bili poznati i u XVI. stoljeÊu, bavila stoËarstvom, zemljoradnjom i ribarstvom, a onda se okuπala i u turizmu. “Hotel je otvoren 1998. i oko njega su angaæirani svi Ëlanovi naπe obitelji”, kaæe Lidija Kralj, koja je u serijalu “Kruπke i jabuke” osvojila titulu hrvatskog kuharskog viteza. Viteza koji, eto, ima i svoje kraljevstvo. Godine 2005. proglaπena je kuharom godine u izboru i struke i potroπaËa.

U restoranima obitelji Kralj se, kaæe, favoriziraju i nude domaÊi proizvodi, specijaliteti malostonskog zaljeva, domaÊe maslinovo ulje koje sami proizvode, povrÊe iz vlastita vrta, peljeπka vina. “Mi znamo πto jedemo i znamo to cijeniti. U Mali Ston ljudi dolaze po drugu mladost.”

Svi rade sve Æivi se, priËa nam dalje, od domaÊih gostiju: “Svaka Ëast strancima, ali domaÊi dou i

uæivaju - ne dou samo da bi se najeli i otiπli”.

A uæivati zaista imaju u Ëemu: kamenice s limunom, carpaccio od hobotnice, kokteli od rakova, juha s motrom, gratinirane ili pohane kamenice, crni riæoto, biftek s kamenicama, “jer moramo se prilagoditi gostima”. Torta od makarula, znamenita peljeπka vina... sve je to na trpezi. Nije moguÊe samo pojesti i otiÊi.

Hotel ima 30 leæajeva, restoran 60 mjesta, ukupno je 36-ero zaposlenih. Svi rade sve, uz smijeπak Êe Lidija, koju kolege pitaju kakav to softver ima u glavi i koliko ruku ima. “Mnogo”, jednostavno kaæe, “jer to je obiteljski posao, brinemo se svi o svemu.”

Kamenice, pjenuπac, jagode, kavijar i losos vrh su kulinarike, pripovijeda naπa domaÊica, jer nisu dostupni svima. No kamenica ne mora nuæno s pjenuπcem, uz nju izvrsno ide i Ëaπa dobrog crnog vina, dingaËa ili postupa. Porcija kamenica 12 komada, iako kaæu da ih je Casanova jeo mnogo viπe, a moæe i tri slane srdele - formula su druge mladosti.

S T R A S T

S T R A S T

79

Lidija Kralj: “U Mali Ston ljudi dolaze po drugu mladost�

L I P A N J

2 0 0 8

80

S T R A S T

Hrana je moÊ, moæe nadahnuti, zaprepastiti, πokirati, uzbuditi, ushititi i impresionirati, napisao je ameriËki kuhar francuskih korijena Anthony Bourdain. Do toga je zakljuËka doπao kao tinejdæer, kuπajuÊi na jugozapadu Francuske tamoπnje sirove kamenice i zakljuËivπi da je taj trenutak bio jedno od njegovih najboljih æivotnih iskustava. ©to bi tek bilo da je kuπao malostonske kamenice koje su na Svjetskoj izloæbi 1936. u Londonu dobile grand prix - zlatnu medalju...

Glas o crnom riæotu “Kapetanova kuÊa” pronio se daleko, tko god ga je kuπao kaæe da je najbolji na svijetu. Tajna je u dobrom maslinovom ulju, dagnjama, sipama, lignjama, svjeæim πkampima, brbavicama i gamborima te domaÊem crnilu. Recepata za riæoto ima bezbroj, ali je “kapetanov riæot” jedinstven i treba ga kuπati ondje. Zato, dok nas put ne nanese na Peljeπac, moæemo pripremiti neπto drugo. Evo dvaju prijedloga.

S T R A S T

S T R A S T

81

RECEPTI

Torta od makarula Za tijesto: jedno jaje prstohvat soli malo πeÊera 1/2 kg braπna

Krem-juha od kamenica s motrom Zovu je motar, matar, petrovac, πÊulac, a rijeË je o trajnici iz porodice πtitarki, Ëestoj na naπoj obali: raste u blizini mora, iz stijena i u pijesku. Biljka se od davnina upotrebljava kao lijek, povrÊe i zaËin bogat eteriËnim uljem i vitaminom C. Lidija Kralj spojila je motar s hranjivim kamenicama u juhu koju mogu kuπati i “poËetnici”, dakle i oni koji na svjeæe πkoljke sumnjiËavo vrte glavom.

L I P A N J

2 0 0 8

Sastojci: 1 l ribljeg temeljca meso osam kamenica 1 dl vrhnja za kuhanje dva reænja sitno sjeckanog Ëeπnjaka dvije æliËice sjeckane trave motar sol i papar sjeckani perπinov list kockice præenog kruha Motar se desetak minuta prokuha u ribljem temeljcu, dodaju se vrhnje i πkoljke, zaËini Ëeπnjakom, solju i paprom. Joπ se malo prokuha i ostavi da malo odstoji. Juha se pospe sitno sjeckanim perπinovim listom i posluæi uz kockice kruha.

Za nadjev: 300 g mljevenih badema 100 g mljevenih oraha 600 g πeÊera 50 g kruπnih mrvica 1 vanilin-πeÊer, cimet korica 2 limuna 10 razmuÊenih jaja 250 g margarina skuhana πuplja tjestenina Zamijesiti vuËeno tijesto. Skuhati πupljikavu tjesteninu, pravokutni ili okrugli kalup zamastiti margarinom, pokriti vuËenim tijestom i na njega u slojevima slagati kuhanu tjesteninu, nadjev, zaliti razmuÊenim jajima i tako dok se ne potroπe svi sastojci. Pokriti ostatkom vuËenog tijesta i peÊi oko sat na 180°C. KolaË se vadi ohlaen te posipa πeÊerom i sjeckanim bademima.

82

N A U T I K A

SVJETSKI FESTIVAL MORA I MORNARA U BRESTU

Hrvatska na Atlantiku

Falkuπa Comesa - Lisboa na Regati storici u Veneciji

NajveÊi festival te vrste u Europi odræava se poput Olimpijade svake Ëetvrte godine, uz najveÊu svjetsku regatu od Bresta do Douarneneza u kojoj sudjeluje viπe od dvije tisuÊe povijesnih jedrenjaka iz tridesetak zemalja, Ëak 17 tisuÊa mornara i milijun posjetitelja iz cijeloga svijeta. Njima Êe Hrvatska ponosno predstaviti svoju povijesnu flotu koju Ëine falkuπe Comesa - Lisboa i Molo, bracera Gospa od Mora, neretvanska laa i neretvanska trupica, leut Dalmacija, hvarska gajeta Mociguzica, viπki guc Pol oriha, betinska gajeta Kurnatarica, Condurra croatica, batana Fiamita i lovranski guc.

Nastup te flote u Brestu osmislio je tim kul-

turne ustanove Ars Halieutica. Sve je poËelo u Komiæi godine 1975. s profesorom Joπkom BoæaniÊem. U tom je ribarskom mjestu na otoku Visu do danas saËuvan drevni obiËaj pogreba broda. Zato se na Dan svetoga Nikole, zaπtitnika pomoraca, ispred mjesne crkve svake godine zapali brod kao ærtva za spas svih brodova koji plove.

- Ritual spaljivanja Ëetvrti je element kojim se zatvara arhetipska tetrada u simbologiji broda: voda, vjetar, zemlja i vatra, objaπnjava hrvatski pjesnik i jezikoslovac dr.

Joπko BoæaniÊ.

Uronjen kobilicom u vodu, a jedrom u vjetar, brod mora udovoljiti zahtjevu balan-

sa. TreÊi arhetipski element ove identifikacije Ëovjeka i broda jest zemlja. Brod je nikao iz zemlje iz Ëijega je praha i Ëovjek sazdan. Æilje borova i Ëesmina sisalo je najdublje sokove zemlje, a vjetrovi su oblikovali krivine njihovih grana od kojih vjeπte ruke meπtra teπu madire i korbe broda. DijeleÊi sudbinu Ëovjeka brod najËeπÊe umire sa svojim gospodarom. Tu se zatvara krug: i æivot broda poËinje krπtenjem, a zavrπava pogrebom.

PriËa o gajeti falkuπi poËela je 30. kolovoza 1986. kada je nevera u uvali Porat potopila tri barke. Meu njima je bila i posljednja gajeta falkuπa - Cicibela.

- Jednog poslijepodneva, sjeÊa se BoæaniÊ, S T R A S T

N A U T I K A

Leut Slobodna Dalmacija

Na spektaklu pomorske kulture - Svjetskom festivalu mora i mornara, koji Êe se odræati u francuskom Brestu na Atlantskoj obali od 11. do 17. srpnja 2008., Hrvatska Êe, u statusu jednog od pet poËasnih gostiju, predstaviti svojih 11 autohtonih povijesnih brodova i hrvatsko maritimno selo Piπe Mladen Gerovac

koji se 1975. vratio na rodni Vis kao mlad profesor knjiæevnosti, sreo sam ribara Ivana VitaljiÊa Guslu. Zaustavio me na æalu pred svojom kuÊom i rekao: “Vi komiπki intelektualci bit Êete krivi ce Êe se zaboravit da je Komiza naπe mladosti bila centar ribarstva na ovemu moru. Bilo je to vrime kal su Taljoni uËoli od komiπkih riborih lovit ribu, a danas su ostale somo uspomene koje mi stori nimomo komu pripovidat”.

Tako je nastao istraæivaËki projekt koji Êe poslije biti institucionaliziran pod nazivom Ars Halieutica. Latinska rijeË ‘ars’ u nazivu obuhvaÊa vjeπtinu zanatstva i umjetnosti, a rijeË ‘halieutica’ latinska je transkripcija L I P A N J

2 0 0 8

Hvarska gajeta Mociguzica

83

84

N A U T I K A

Pepe BoæaniÊ i Dalibor Fotak vraÊaju æivot gucu Pol oriha

C:98 M:85 Y:0 C:27 M:0

K:0

Y:27 K:73

Font: VALKEN (Italic)

Viški guc «Pol oriha» BREST 2008.

izvornog naslova Opinijanova epa o ribolovu Ëija etimoloπka veza s grËkom rijeËi ‘háls’ znaËi ‘sol i more’. Ars Halieutica obuhvaÊa istraæivanja, uËenja i predstavljanja iskustva æivljenja s morem. Projekt se poËeo ostvarivati upravo 1986. rekonstrukcijom komiπke gajete falkuπe. Na vijesti o potonuÊu posljednje komiπke gajete falkuπe projektu se prikljuËuju profesor ZagrebaËkog sveuËiliπta brodski arhitekt dr. Velimir Solomon i inæenjer Nikola BogdanoviÊ.

Tako je nastala falkuπa Comeza - Lisboa, replika povijesnoga ribarskog broda iz Komiæe.

Naime, obnovljena komiπka falkuπa prvi je puta svijetu pokazana na svjetskoj izloæbi u Lisabonu 1998. godine, a zatim i u Brestu prije Ëetiri godine. Tada su domaÊini uputili Hrvatskoj pozivnicu da kao poseban gost predstavi svoju bogatu pomorsku tradiciju.

S T R A S T

N A U T I K A

85

Betinska gajeta Kurnatarica

Stari meπtar - kalafat Kalafati su majstori gradnje drvenih brodica, u nas i u ostalim mediteranskim zemljama. Ovaj je naziv izveden iz nama najbliæeg talijanskog izvora rijeËi ‘calafataggio’, πto znaËi brtvljenje spojeva drvenih dijelova broda kudjeljom i katranom tako da su nepropusni za vodu. Francuski izraz za to je ‘calafatage’, πpanjolski ‘calafateria’, pa su Ëak i Nijemci to preuzeli sa: Kalfatern! Naπ izraz za ‘kalafatanje’ je πuperenje, ali ime za meπtra koji zna sagraditi dobru drvenu brodicu oduvijek je - kalafat.

U staro doba kada su se brodovi gradili preteæno od drva, taj je zanat bio vrlo raπiren uz naπu obalu prepunu malih brodogradiliπta. Govorilo se: „Dok je drva u gori, i broda je u moru!” Bez kvalitetne gajete, leuta, guca i kaiÊa æivot je uz more bio nezamisliv.

Danas su kalafati rijetki, a najpoznatiji su oni na Krku, Loπinju, Murteru, KorËuli...

Brinu se za to da stari drveni brodovi joπ plove i povremeno grade njihove replike.

Jedna je od najpoznatijih novih gradnji betinska gajeta, koju je sagradio betinski kalafat Ante Ljubomir Fræop u svom brodogradiliπtu Marin da bi na njoj mladi murterski πkolarci nauËili veslati i jedriti kako se to nekad Ëinilo. Bila je to zamisao udruge Latinsko idro Murter -Betina, koja veÊ deset godina organizira i regate tradicionalnih brodica.

Dovrπena betinska gajeta bila je izloæena u veljaËi na ZagrebaËkom velesajmu. To je upravo ona gajeta Kurnatarica koja Êe u srpnju biti u floti starih hrvatskih brodova na Svjetskom festivalu mora i mornara u Brestu. Graena je od hrasta, crnike, brijesta, smreke i mendule, odnosno od drva najveÊe izdræljivosti. Crnika se 7-8 godina moËila i sazrijevala u moru. Gajeta ima sve πto to drevno kornatarsko prijevozno sredstvo za ovce, koze, masline, groæe, ljude, pa i magarce treba imati: pajol, jarbul, orce, kastanjolu, bragu, brac, banket, maπkul, imbroj, πtorat, jargolu, poæu, temun... Takva brodica duga πest i pol i πiroka dva i pol metra mogla je ponijeti i do osam tona maslina.

Meπtri kalafati danas imaju i strojeve, ali se joπ uvelike sluæe nezamjenjivim ruËnim alatima koji se nisu mijenjali stoljeÊima: raznim blanjalicama, Ëitavim arsenalom raznovrsnih dlijeta, drvenim ËekiÊima i maljevima od hrastovine okovanim ËeliËnim prstenima te raznim drugim alatkama osebujnih naziva, meu kojima ‘koturica’ i ‘gavranov kljun’ ulaze u razumljivije.

L I P A N J

2 0 0 8

86

N A U T I K A

Tonka AlujeviÊ: Kako je nastala pjesma Maleπan brod koju je uglazbio Tedi Spalato Maleπan brod

Maleπan brod. Ma isto gre.

Pari ka tanker od milijun tona Kad se najidi, on se raπiri.

More mu ej puvat nosaË aviona.

Nad Brestom je kiπilo tog dana. Bila sam radosna, nasmijana... I mi smo se sreli u ulici Siama. Ne, ne u ulici. Sreli smo se na splitskoj Pjaci. Nakon puno vremena.

Tedija Spalata Alen i ja dugo poznajemo.

Jednom je u naπ brodski dnevnik napisao kako smo mu mi svjedoci da Êe mu Marijan Ban napisati pjesmu. I onda se dogodila. To vam je ona “More snova”. Ali od onda pa do danas Tedi je pjevao, a mi smo putovali. I onda je stvarno poËelo kiπiti nad Splitom toga dana. A mi puni ideja. IspriËali smo mu na brzinu kako imamo novi brod, jedno dæepno izdanje dugo svega 289 centimetara. Radi se o tradicionalnom drvenom brodu koji se zove guc.

Napravljen je 1936. godine na Visu. Rekli smo mu da smo jedan od deset sudionika projekta Hrvatska na Atlantiku, i kako jedini imamo namjeru doploviti do Bresta.

O tome veÊ snimamo dokumentarac.

Meni se to svia, reagirao je Tedi, ali molin te napiπi mi par reËenica o tome, pa bi ja, od toga moga moæda izvuÊ pismu. Ne piπem pjesme, naravno, to se zna. Ali baπ me nije iπla proza, nego stihovi. Pisala sam, Ëitala na glas Alenu. Nije ga se dojmila moja poezija.

Mene joπ manje. A onda me krenulo:

Za Dan Hrvatske u Brestu odreen je 15. srpnja, kada Êe pomorsku “olimpijadu” posjetiti i predsjednik Stjepan MesiÊ.

Osim nastupa u Brestu 2000. i 2004. sudjelovala je i na meunarodnim festivalima mora i na izloæbama: EXPO ‘98. u Lisabonu, Promediterrania 1998. u Palamosu i na Regati storici u Veneciji 2005. i 2006. godine. Na suhih 1700 Ëetvornih metara u samom srcu francuskog grada na obali Atlantika bit Êe smjeπteno hrvatsko maritimno selo, u kojem

Êe se javnosti predstaviti hrvatska pomorska kultura s autentiËnim primorskim proizvodima, enotekom i izborom najpoznatijih hrvatskih vina, folklorom i zanatima, a u restoranu od 200 Ëetvornih metara posjetitelji Êe moÊi kuπati dalmatinske specijalitete kuhara Æeljka Radmana. U svom Êe kutu Hrvatska turistiËka zajednica biti zaduæena za predstavljanje turistiËkog odrediπta, a na platnu Êe u sklopu “kinorame” biti prikazani filmovi o hrvatskoj maritimnoj kulturi. Svih πest dana

Veliko sve je. Takvo je vrime.

Svak oÊe jahtu, ka svemirski brod.

Veliki iri. Velika priπa.

More je luksuz. Bonjur glamour.

Lani san naπa maleπni brod U æep ga staviπ i moπ di oπ Nemaπ di leÊ ni sist ni jist Al glavno je srce. Vaæno je poÊ.

Stare nan riËi izili miπ.

More je zadnja na svitu stvar U niËemu viπe nema soli.

Jezik je suv. Adieu l’amour.

Kad se odriπin, svi Êedu plakat.

O majko moja di partije sad?

Okrenit Êu glavu, stisnit srce.

Zatvorit Êu oËi i da Êu in ba.

Refren: Maleπan brod. A isto gren.

Na Biskaj. U daleki Brest.

Vrimena iman, bedra jon pipan Makni se, rekla je, daÊu ti pest.

Tonka AlujeviÊ i Alen KrstuloviÊ

Veliko sve je. Takvo je vrime.

Svak oÊe jahtu, ka svemirski brod.

Veliki iri. Velika priπa.

More je luksuz. Bonjur glamour.

Normalno, kao πto sve u Splitu poËinje tako je i ova pjesma morala prvi stih posvetiti ruganju i kritici. Iako smo odgojeni na otocima, Alen na Visu, a ja na Hvaru, genetski po oËevima pripadamo mentalnim manirama staroga Splita. A one nisu baπ osobito obzirne i njeæne, ali ipak nalaze opravdanje kao reakcija na stanje koje sve ËeπÊe susreÊemo na moru. Na vrijeme u kojem se zvanje kapetana nikada nije srozalo kao danas i u kojem upravljanje brodom ignorira svu tradiciju i znanje i

festivala pjevat Êe dvije klape - splitska “Via Dalmacija” i rovinjska “Batana”, uz folklorne nastupe KUD-a “Jedinstvo”. Tamara Obrovac s istarskim Êe bendom “SvetvinËenat” pjevati hrvatski etno-jazz, iz Salija na Dugom otoku dolazi “TovareÊa muæika”, a iz Imotskog puhaËki orkestar “Glazba Imotski”.

Ono πto prof. BoæaniÊ napominje kao posebnu zanimljivost hrvatskog nastupa je “baby” falkuπa, verzija broda namijenjena pribliæavanju teme djeci, a ona Êe u naπem S T R A S T

N A U T I K A

ovoga grada. Nekada je ta luËica direktnom avionskom linijom bila povezana s Pragom. Naπa obitelj od davnina ima ovdje svoj vez, ali dogodilo se proπle godine da smo prvi put, nakon viπe stoljeÊa, ostali bez broda. Jednostavno se od starosti raspao. Alen i traæili smo jedan novi brod, nipoπto plastiËni. I tako smo na Visu pronaπli ovaj mali maleπni, manji od tri metra. Sitan, nekonforan, ali ima svoju priËu. Narod ga je zvao Pol oriha, πto znaËi pola orahove ljuske. A Shakespearov Hamlet kaæe: “O Boæe, ja se mogu smjestiti u orahovu ljusku i smatrati se kraljem beskrajnog prostora”.

Stare nan riËi izili miπ.

More je zadnja na svitu stvar U niËemu viπe nema soli.

Jezik je suv. Adieu l’amour.

87

ni patetike. Majke su preko toga prelazile bez rijeËi. Alen je svoj otok napustio s 14 godina, ja sa 16. Otac mi je na rastanku rekao samo jedno: Govori kako te mater nauËila! A Mediteran je ionako nauËio æivjeti s fotografijama svojih roenih i sjeÊanjima na posljednji ba, na posljednji poljubac. Te emotivne praznine viπe nitko i nikada nije mogao ispuniti. Tedi je zamislio da bi stih “O majko moja di partije sad”, odnosno, gdje odlazi sad, u studiju na snimanju pjesme, morala izgovoriti teta Lepa Smoje. Pristala je. Bilo je za najeæiti se. Rekla je poslije: “E, svak ima svoje. Kad san to govorila, vidila san svoju Renatu, moga Smoju, brata, mater i oca”.

Refren: Maleπan brod. A isto gren.

Na Biskaj. U daleki Brest.

Vrimena iman, bedra jon pipan Makni se, rekla je, daÊu ti pest.

svodi se na turiranje i πofiranje. I zato se rugam epizodi u maritimnoj povijesti, u kojoj godiπnji odmori bivaju upropaπteni ako se sluËajno u luci pojavila, za centimetar veÊa jahta od vaπe. Cilj je iduÊe godine taj jedan centimetar svakako nadoknaditi.

Piπem dalmatinskim jezikom. Na njemu sam objavila knjigu “Samo moru virujen”.

On je moj materinski jezik. Na njemu sanjam. Ljutim se i beπtiman. Volim. On izumire, njega grickaju miπevi, posebno one maritimne rijeËi. Njih nitko ne moæe zamijeniti. A hrvatski knjiæevni jezik potpuno je nemoÊan prenijeti svu nesagledivu emotivnost naπeg svijeta od soli. Naπeg svijeta od pjene, koji je veÊini vaæan samo ljeti za godiπnjih odmora i bonaca. Tu zainteresiranost druπtveno-politiËke javnosti za najmodrije more svijeta prestaje.

Lani san naπa maleπni brod U æep ga staviπ i moπ di oπ Nemaπ di leÊ ni sist ni jist Al glavno je srce. Vaæno je poÊ.

Kad se odriπin, svi Êedu plakat.

O majko moja di partije sad?

Okrenit Êu glavu, stisnit srce.

Zatvorit Êu oËi i da Êu in ba.

Nas dvoje æivimo na legendarnoj Matjeuπki, splitskoj luËici, gdje se nalazi naπa stara kuÊa. Ovdje su æivjeli Roko i Cicibela. Tu je pisao Smoje. Dolazio UjeviÊ.

Tu su se kreirali gotovo svi sportovi

Rastanci su najgori momenti dalmatinske sudbine. Bilo da odlazimo u »ile ili s otoka u grad ili iz grada na πkolovanje u Padovu, Prag ili Zagreb, ili navigavati na brod. U njima nikad nije bilo naricanja, teatralnosti

Dakle, taj naπ mali brodiÊ poËetkom lipnja odlazi za Brest. Ima volju. Namjera je tu. Ali tko zna hoÊe li uspjeti. U njemu se dogaa ljubav. On mi pokuπava priÊi, u tom malom prostoru dotaknuti bedra. Odgovaram onako kako Dalmatinke inaËe reagiraju, dat Êu ti pest, potegnit Êu te πakon, udrit Êu te, majmune jedan, kretenu, ali sve to zapravo znaËi: poljubi me, dotaknni me, ne ostavljaj me, Ëuvaj me i pazi. I taj maleπni brodiÊ poprima naπe karaktere.

On tako mali, ranjiv, ugroziv, nezaπtiÊen, ali se isto brËi, pravi se vaæan, prijeti tankerima, napada nosaË aviona. Brani svoj mali veliki svijet kojeg zapravo viπe ni nema.

selu moÊi izraivati i makete brodova. Tri puta na dan za njih Êe glumac Æeljko Vukmirica, majstor za tjelesni teatar koji nadilazi jeziËne barijere, nastupati s predstavom “Ala falka”, a Tahir MujiËiÊ i Joπko BoæaniÊ izvodit Êe lutkarsku predstavu “Mali sviÊor”.

Zagrijavanje za spektakl poËinje veÊ u Splitu, na koncertnom ispraÊaju tradicionalnih brodova. Tedi Spalato otpjevat Êe stihove Tonke AlujeviÊ nastale u Ëast viπkog guca Pol oriha u kojem Êe s Alenom KrstuloviÊem

otploviti do Bresta, i uz to snimiti dokumentarac. I on je dio projekta Ars Halieutice za oËuvanje hrvatske maritimne baπtine od izumiranja.

Guc Pol oriha od hraste, murve i bora sagradio je 1936. TonËi MilardoviÊ. Opremio ga je jedrom, baπtunom i flokom. Godine 1943. otkupio ga je za 10 kvintala cementa Pavao TomiÊ. Jedno je vrijeme plovio, a posljednje je 33 godine guc proveo - u konobi. Odatle su ga izbavili Tonka i Alen, dali ga obnoviti i,

πtoviπe, odluËili na njemu odjedriti na Atlantik - do Bresta. Guc je tako doπao u majstorske ruke „kalafota” Pepea BoæaniÊa i Dalibora Fotaka, inaËe graditelja glazbala i Ëasnika HV-a.

Guc tako dobiva nova tri rebra i novi jarbol, palubu i razmu od ariπa, imat Êe soπno jedro, dvije lantine i dva floka s baπtunom, a prednju Êe klupu krasiti Tonkino umjetniËko djelo - antiËki dupin u mozaiku od murana. Bit Êe to ponovno æivahni guc u kakvu su Viπani hedonisti plovili - za zabavu. S njima su iπli

L I P A N J

2 0 0 8

Maleπan brod. Ma isto gre.

Pari ka tanker od milijun tona Kad se najidi, on se raπiri.

More mu ej puvat nosaË aviona.

City Life 12/9/09 10:57 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

N A U T I K A

na lignje i na mali ribolov. Imao je i feral na pramcu za „iÊ’ pod osti”. U takvu su gucu iπli na kupanje, na „ite”, obilazili su uvale. Bio je to prvi svojevrsni jahting na Visu. Za razliku od Komiæana, koji su svoje guceve koristili iskljuËivo za teæak rad, za ribarenje.

Uz bok viπkom gucu Pol oriha pred Brestom Êe u hrvatskoj povijesnoj floti ploviti i betinska gajeta, Ëisti dragulj brodograditeljskog umijeÊa, Ëvrste i robusne grae radi prijevoza poljoprivrednih proizvoda, ovaca i magaraca za rad na poljima, te kamena i pijeska za gradnju kuÊa. Repliku povijesne barke kornatskog arhipelaga ove je godine sagradila udruga Latinsko idro iz Murtera.

Neretvanska je laa arhetipski brod delte ri-

jeke Neretve, a takoer je sluæila za prijevoz tereta. Na svojih je osam metara duæine i 3,4 metra πirine mogla ukrcati 3,5 tone. U novije vrijeme, od 1998. godine lae se utrkuju na Maratonu laa, koji se svake godine, druge subote u kolovozu, odræava na Neretvi.

Ninska kondura joπ je jedan brod povijesne hrvatske flote. OtkriÊe datira iz godine 1966. Tada su na ulazu u ninsku luku sluËajno pronaeni ostaci dvaju brodova, koji su 1974. izvaeni i preneseni u Zadar na restauraciju. Metodom radiokarbonske datacije pomoÊu ugljika C 14 utvreno je da su brodovi plovili potkraj XI. i poËetkom XII. stoljeÊa.

Znanstveno i sluæbeno nazvani su condura croatica jer se pretpostavlja da odgovaraju

PriËa o gucu Mate Balote Sredinom lipnja u TehniËkom muzeju u Zagrebu bit Êe prireena izloæba tradicionalnih brodica hrvatskog Jadrana. Na njoj Êe biti predstavljeno sedam tipova brodica, a najljepπi i jedini izvorni eksponat meu njima bit Êe obnovljeni guc Kalavojna, kojim je sve do smrti 1963. godine ribario istarski pjesnik, znanstvenik i akademik Mijo MirkoviÊ - Mate Balota. Drevnu drvenu barku TehniËkom muzeju ponudio je Balotin najmlai sin Ante Tone MirkoviÊ za stalni postav i izvorno svjedoËanstvo o malom ribolovu u hrvatskom Jaranu.

Obnovljen je u istom brodogradiliπtu u Malinskoj u kojem su mu 1934. godine kalafati sagradili novi pramac. Utroπeno je 560 sati kalafatskog rada da se tom osamdesetogodiπnjaku, vjerojatno najstarijem gucu na Kvarneru, vrati mladost. Tako je Balotin guc u Zagreb stigao s veslima, L I P A N J

2 0 0 8

jedrom, dvama motorima, mreæama, parangalom, pa Ëak i s Balotinim izumom - zatvorenom barkom s izbuπenim dnom, u kojoj je teglio ulovljenu ribu za brodom kako bi ostala svjeæa do dolaska u hotel “Slavija” u Malinskoj gdje ju je prodavao.

PriËa o gucu Mate Balota poËinje 1934. godine kada pjesnik stiæe iz Subotice, gdje je bio profesor na Pravnom fakultetu, prvi put na Krk, gdje je za ljetovanja svoje obitelji odabrao maleno selo VantaËiÊe, blizu Malinske. Tu je iznajmio stan kojim se koristio sve do 1960. godine kada je u susjedstvu sagradio kuÊu uz koju je zasadio vinograd.

Tog je proljeÊa 1934. LuËka kapetanija izmeu Krka i Cresa zaplijenila guc bez posade i registracije, koji se sigurno bavio kontrabandom, kazuje o brodu najmlai Balotin sin: «U dokumentima je navedno da je guc sagraen u Rabu, πto nije toËno, dobri po-

89

kondurama koje car Konstantin Porfirogenet spominje kada govori o starohrvatskoj ratnoj mornarici.

Brodovi su dugi 7-8 metara, klasiËno graeni s rebrima i oplatom spojenom drvenim i æeljeznim Ëavlima. Nemaju kobilicu, veÊ se na krmi i pramcu nalaze ojaËanja u obliku krmene i pramËane statve. PlitkoÊa krme i te dvije paralelne gredice dokaz su izvlaËenja kondura krmom na kopno.

Tako su u svako vrijeme bile spremne za pokret. Kondure su brze veslarice, a imale su i Ëetvrtasto jedro, pa bi tada paralelne gredice na dnu sluæile kao stablilizatori broda.

Godine 1998. izraene su originalne replike obiju kondura.

znavaoci tvrde da je to loπinjska gradnja i to negdje oko 1920. godine, a moæda je i stariji.

Otac ga je kupio u brodogradiliπtu obitelji KraljiÊ i odmah mu produljio provu. Dao mu je ime Kalavojna, po naljepπoj istarskoj uvali ispod njegova rodnog Raklja, u kojoj je i poznati kamenolom. Kalavojna je grËki naziv za dobro vino. Guc je imao izvanredne plovidbene sposobnosti, Ëesto smo se natjecali i sa sportskim kuterima. Na vesla i u pomoÊ jedra oplovili smo mnogo puta Krk pa i po nevremenu...”

Mate Balota njime je jednom vozio i Krleæu u Malinsku da ne zakasni na brod za Susak. Balota je bio poznat kao vrstan ribar, a za Drugog svjetskog rata, kad je i Krk bio pod talijanskom okupacijom, pobjegavπi pred NediÊevim reæimom inkognito je profesionalno ribario. Potrajalo je to sve dok se jedan mjeπtanin nije karabinjerima pohvalio kako u druæini imaju sveuËiliπnog profesora za najboljeg ribara. Nakon toga je uhiÊen.

O Kalavojni je napisao i pjesmu, a poslije rata, 1946. dok je u New Yorku boravio kao ekspert za razgraniËenje s Italijom, od uπteevine kupuje za guc prvi izvanbrodski motor Evinrude sa samo dvije konjske snage. Tri godine poslije nabavlja jaËi Scott at water, s pet konjskih snaga. Izmislio je prilagodbu nevelike drvene barËice s rupama i posebnim poklopcem u koju je stavljao ulovljenu ribu i vukao je za Kalavojnom. U njoj bi se naπli kantari, arbuni, zubaci... Poznata je i angedota kada se njegov sin Vladimir pohvalio da je iz Kalavojne na jednu udicu uhvatio 14 riba. Nitko mu nije vjerovao, ali se pokazalo da priËa nije bila „ribarska”: najprije se na udicu uhvatio arbun, a zatim je arbuna zgrabio morski pas, a kada su ga izvukli na barku, iz utrobe mu je izaπlo 12 mladunaca...

90

V I J E S T I

Sixt uveo u ponudu Mercedes-Benzova vozila NajveÊa rent-a-car kompanija u Hrvatskoj SIXT, koju zastupa tvrtka Atlas d.d. i koja u floti ima izmeu 1000 i 1500 vozila razliËitih marki, uvela je kao prva u naπoj zemlji u svoju ponudu vozila Mercedes-Benza.

NastavljajuÊi tako na lokalnoj razini veÊ postojeÊu globalnu strateπku suradnju, EUROline je SIXT-u isporuËio 22 mercedesa E-klase te ML, C-klasu i Viano.

Vaæno je spomenuti da je uvoenjem Mercedes-Benza

Saπa Bitterman i Marko Arbutina prigodom preuzimanja vozila

kao premium-branda u svoju ponudu SIXT pokazao kako Êe u buduÊnosti osim na „ljetni“ rent-a-car svoje aktivnosti proπiriti i na cjelogodiπnji poslovni turizam te ostale usluge poput dugoroËnog najma, limo-servisa i sliËnog. Takoer, najavljena je i moguÊnost proπirenja suradnje dviju tvrtki nabavom automobila kao πto su smart i mercedesi A i S-klase jer su usluge najma tih vozila u naπoj zemlji sve traæenije.

S T R A S T

V I J E S T I

91

Sprinter na zemni plin U svjetlu sve skupljeg benzina i dizela izvrsno je odjeknula vijest da je poËela serijska proizvodnja Sprintera 316/516 NGT s pogonom na zemni plin. Procjene govore da su troπkovi poslovanja ovog Sprintera do 30 posto niæi nego kod dizelskog pogona. Osim toga, novi Sprinter NGT s bivalentnim pogonom na zemni plin, snage motora od 115 kW odnosno 156 KS, ima i niæe emisije ispuπnih plinova, a odlikuje ga i znatno tiπi rad. Kao i ostali Sprinteri, tako je i ovaj dostupan u mnogostrukim izvedbama.

15 Citara za splitski Promet d.o.o.

Splitski gradski prijevoznik Promet d.o.o. preuzeo je deset niskopodnih zglobnih gradskih autobusa Mercedes-Benz Citaro O 530 G i 5 niskopodnih solo gradskih autobusa O 530. To su prva vozila ne samo u Dalmaciji, nego i u cijeloj Hrvatskoj koja u javnom gradskom prijevozu zadovoljavaju normu EURO 4. Potpuno redizajnirani autobusi (nova maska), proizvedeni u Mannheimu, prilagoeni su osobama s invaliditetom - imaju ugraenu rampu na drugim vratima, a prostor za vozaËa i putnike potpuno je klimatiziran. Novi autobusi Mercedes-Benz Citaro ujedinjuju putniËku udobnost i ekonomiËnost koje zadovoljavaju i najzahtjevnije, o Ëemu svjedoËi i podatak da europskim gradovima prometuje viπe od 15.000 Citara. Promet Split d.o.o. u svom voznom parku za putniËki prijevoz sada ima Ëak sedamdeset autobusa marke Mercedes-Benz.

Mercedesu priznanja J. D. Powera Prema posljednjem istraæivanju poznate ameriËke kuÊe J. D. Power automobili Mercedes-Benza dobili su najviπe ocjene kupaca. »ak su tri Mercedesova modela meu najboljih deset: CLK, E i S-klasa, a u ukupnom se poretku Mercedes-Benz pomaknuo za jedno mjesto prema gore i sada je Ëetvrta po redu tvrtka u svijetu prema jednom od najvaænijih kriterija - zadovoljstvu kupaca. Takoer, pogon u Sindelfingenu proglaπen je tvornicom koja proizvodi najkvalitetnije automobile na svijetu.

L I P A N J

2 0 0 8

92

V I J E S T I

Muπki izazov: ML Atraktivno natjecanje za muπkarce æeljne akcije i zabave pod nazivom Men’s Challenge, koje je tvrtka P&G organizirala diljem Europe i svijeta, zahuktalo se i u nas. Tri hrvatska sudionika koja nakon prijave na www. mens-challenge.com.hr osvoje najviπe glasova u

javnom glasovanju od travnja do srpnja, putuju na finalno natjecanje u Marakeπ. Ondje Êe u tri kruga natjecanja morati odgovoriti na izazove kao πto su reli, jet-ski i Texas hold’em poker, a samo Êe jedan od njih osvojiti glavnu nagradu - vrijedan Mercedes-Benz ML.

AUTOline darovao koπeve gradu Zadru Na svoju drugu obljetnicu poslovanja zadarski AUTOline po drugi je put darovao gradu Zadru koπarkaπku ploËu u sklopu sportsko-humanitarne akcije “1000 koπeva za Hrvatsku”.

Koπeve su prvi isprobali juniori i seniori KK Zadra. Tom su se prigodom koπarkaπi provozali igraliπtem malim vozilom iznimnoga komfora - smartom.

Naime, akcija “1000 koπeva za Hrvatsku” podudara se s EUROlineovom akcijom “smart 1000” koja obuhvaÊa iznimno povoljne uvjete nabave vozila marke smart.

S T R A S T

Jadransko 12/9/09 11:01 AM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

94

V I J E S T I

Mercedes-Benz poveÊao prodaju za 10 posto U prvih pet mjeseci 2008. godine odjel Mercedes-Benz Cars, koji sjedinjava marke Mercedes-Benz, AMG, smart i Maybach, prodao je 548.800 vozila i time za deset posto u odnosu na isto razdoblje proπle godine poveÊao prodaju. Od te brojke samo je Mercedes-Benz prodao 468.400 vozila πto je novi rekord marke.

NajveÊa je zvijezda palete i dalje C-klasa, s isporuËenih 350 tisuÊa, a rekordne rezultate biljeæi i nova generacija prestiænog

sportskog SL-a. Takoer, prodajom se izvrsno plasirala i nova, proπle godine predstavljena generacija smarta fortwo.

Kada je rijeË o træiπtima, izdvajamo iznimne rezultate na ameriËkom træiπtu gdje je prodano 20.800 vozila s oznakom Mercedes-Benza, a poseban se rast biljeæi na azijsko-pacifiËkom træiπtu. Tu prednjaËi Kina gdje je samo u svibnju isporuËeno 39 posto viπe automobila nego u istom razdoblju proπle godine.

Mercedes-Benzov Viano Klinici za traumatologiju

dr. sc. Ante MuljaËiÊ, ravnatelj Klinike za traumatologiju, preuzima kljuËeve doniranog Viana

EUROline je donirao suvremeno transportno vozilo Mercedes-Benz Viano Klinici za traumatologiju u Zagrebu, vodeÊoj ustanovi u Hrvatskoj za zbrinjavanje najteæih ozljeda i trauma. Klinici koja, meu ostalim, ima jedini specijalizirani odjel za opekline u zemlji te banku tkiva za proizvodnju ljudske koæe, bilo je prijeko potrebno moderno i komforno vozilo za brze intervencije, ali i za prijevoz lijeËnika na struËna usavrπavanja izvan zemlje, kao i za tehniËko poslovanje.

I na taj se naËin podupire i osuvremenjuje rad Klinike, a Mercedes-Benz je, kao jedan od najveÊih svjetskih proizvoaËa automobila, ujedno i najjaËi inovator u razvoju sigurnosnih tehnologija predvienih za voænju bez nesreÊa.

S T R A S T

V I J E S T I

Voyageru priznanje za pasivnu sigurnost

U novom prodajno-servisnom centru AUTOline pokraj Splita hrvatskoj je javnosti prvi put predstavljen Mercedes-Benzov CLC Sportcoupé, najmlai Ëlan obitelji kupea s Mercedesovom zvijezdom. Kako ga krasi iznimna osobnost koja se obraÊa mladim vozaËima u potrazi za sportskim i dinamiËnim vozilom, mnogima Êe zasigurno otvoriti vrata uzbudljivog svijeta kupea. Sportskog dræanja i elegantne linije, u unutraπnjosti se vozilo moæe usporediti s modernim odijelom skrojenim po mjeri, udobnim i atraktivnim.

Poseban sportski paket ukljuËuje sportski, spuπteni ovjes, 18-colne naplatke od lake legure s niskoprofilnim gumama, farove sa zacrnjenim unutarnjim dijelovima, koæni sportski upravljaË te detalje od bruπenog aluminija. Standardni je dio sportskog paketa novi DSS sustav izravnog upravljanja koji dodatno poboljπava agilnost voænje, a istodobno i sigurnost.

Novi Chrysler Town & Country i Dodge Grand Caravan, koji se u Europi prodaju pod imenom Chrysler Voyager, dobili su najbolju ocjenu u zaπtiti putnika u sluËaju frontalnog i boËnog udarca u istraæivanju poznatog ameriËkog Osiguravateljskog instituta za sigurnost na cestama (Insurance Institute for Highway Safety ili IIHS). „Minivani su jedni od najsigurnijih automobila na cestama, a u naπ model ugraeno je viπe od 25 godina iskustva“, rekao je Larry Lyons, potpredsjednik produktnog tima za automobile i minivane u Chrysleru, naglaπavajuÊi kako Voyager u standardnoj opremi nudi napredne prednje te boËne zraËne jastuke za sva tri reda sjedala uz ESP, elektroniËki sustav stabilnosti vozila.

Hrvatska premijera CLC-klase

Zlatni sponzor Dana planeta Zemlje i Dana »istoÊe EUROline veÊ tradicionalno podræava obiljeæavanje Dana »istoÊe i Dana planeta Zemlje. Tako su 18. travnja 2008. na zagrebaËkom Cvjetnom trgu graani, udruge za zaπtitu okoliπa, osnovne i srednje πkole, tvrtke, estradni umjetnici i politiËari istaknuli svoju pozitivnu ekoloπku orijentaciju. Naime, svake godine, i to veÊ gotovo Ëetiri desetljeÊa, milijuni ljudi diljem svijeta upozoravaju, meu ostalim, na oneËiπÊenost zraka i vode, radioaktivno zraËenje te na potrebu ekoloπke svijesti i djelovanja. Tako se i koncern Daimler AG odavno ukljuËio u stalnu brigu o ekoloπkoj svijesti, ponajprije smanjivanjem emisija CO2, ali i raznim projektima i tehnoloπkim inovacijama, primjerice najmodernijom tehnologijom BlueTEC i hibridnim vozilima koja postavljaju viπe standarde u oËuvanju planeta. OËuvati prirodnu baπtinu Ëistom i zdravom za æivot, takoer je jedan od prioriteta tvrtki kojima se pribraja i EUROline.

L I P A N J

2 0 0 8

95

96

V I J E S T I

Vito i Viano na dar SpliÊanima

Pod motom “Dobro se vraÊa dobrim”, splitskoj podruænici Centra za autizam doniran je Mercedes-Benzov Vito 111 CDI s devet sjedala. RijeË je o vozilu impresivnog sigurnosnog koncepta s ËetverocilindriËnim dizelskim motorom s direktnim ubrizgavanjem, vrijednim 300.000 kuna. Usto, kljuËevi Mercedes-Benzovog Viana 2.2 CDI Trend predani su PlivaËkom klubu PO©K koji Êe ovo prostrano vozilo za prijevoz osam osoba, veoma udobno i sigurno, koristiti za Ëesta putovanja i voænju vezanu za sportske aktivnosti.

Vozi sad! Canter Kao potpora prodaji dobro prihvaÊenog Mitsubishi Fuso Cantera, novog proizvoda u paleti vozila Daimlera AG u Hrvatskoj, zahvaljujuÊi suradnji s EU, KfW bankom i CEB-om DaimlerChrysler Leasing pripremio je posebne uvjete financiranja nabave tog vozila za male i srednje poduzetnike. Tako su u sklopu posebne ponude besplatno obvezno osiguranje za prvu godinu (u suradnji s Allianz osiguranjem), smanjen udio, besplatna registracija za prvu godinu, besplatan tehniËki pregled, a sve na rok financiranja do 84 mjeseca. Valja naglasiti da je akcija namijenjena poticanju malog i srednjeg poduzetniπtva, bez obzira na starost firme, odnosno obrta.

S T R A S T

V I J E S T I

1,2 milijuna kilometara bez kvara

97

Obitelj Waltera Hoffmana iz grada Nohna u njemaËkoj regiji Eifel ima prijevozniËku tvrtku joπ od davne 1898. godine. Najprije koËijama konjskim, pa motornim, te od 1957. godine i autobusima tvrtka prevozi na tisuÊe ljudi dnevno. Stoga pohvala 72-godiπnjeg vlasnika jednom od 18 autobusa u floti, 11 godina starom Mercedes-Benzu Integro, ima posebno znaËenje: “Ovo je najbolji autobus na svijetu. Ne πtedimo ga, samo ga dobro odræavamo. Ulje, filtri i to je to.” Ovaj je autobus bez ijednog kvara preπao 1,2 milijuna kilometara, svaki dan svaka dva sata po 120 kilometara na liniji od Dauna do Bernkastela i natrag. Iako je visinska razlika na toj cesti Ëak 400 metara, napori uopÊe ne smetaju 250 KS snaænom OM 447 hLA motoru koji troπi svega 27 litara na 100 kilometara.

Actros u Guinnessu najekonomiËniji kamion na svijetu

Mercedes-Benzov Actros mase 40 tona ostvario je na 12.728 kilometara dugoj testnoj voænji na talijanskoj stazi Nardo rekordnu potroπnju od samo 19,44 litre na 100 kilometara, L I P A N J

2 0 0 8

πto je ekvivalent od 0,8 litara po toni na kilometar. To je postignuÊe pratila i komisija Guinnessove knjige svjetskih rekorda te je Actros i sluæbeno priznat kao najekonomiËniji

40-tonski kamion na svijetu.

Na sedmodnevnoj testnoj voænji potpuno serijski Actros, optereÊen s 25 tona tereta, vozio je prosjeËnom brzinom od 80 kilometara na sat, a posebno je

vaæno spomenuti kako je emisija πtetnog CO2 bila tek 20,5 grama po toni na kilometar. Tek za usporedbu, danaπnji hibridni automobili postiæu vrijednost od 297 grama po toni na kilometar.

98

S T R A S T

»ovjek s razglednicama, tako su zvali visokog i tamnoputog mladiÊa koji je s crnom, govorili su da je bila koæna, torbom jedanput mjeseËno baπ te godine kada sam zavrπavala Ëetvrti razred osnovne - posjeÊivao naπu πkolu. »inio je to dva do tri dana nakon πto bi naπi oËevi kuÊama donijeli platne vreÊice s ispisanim brojkama raznih novËanih obustava; najËeπÊe iznosa rate za zimnicu i rate sindikalnog kredita zahvaljujuÊi kojem su proπle jeseni kupljene nove biljeænice i πkolske knjige, laæne Adidasove trenirke i tenisice koje Êe se raspasti prije nego πto na naplatu pristigne πesti od ukupno dvanaest obroka. Na platnim vreÊicama znali su se naÊi i podaci o koliËini novca odbijenog za djeËje ljetovanje u tvorniËkom odmaraliπtu nadomak Splita; na nekim vreÊicama za proπli, a na nekima za dolazeÊi raspust. Moj otac nije volio ni more, ni putovanja. Volio je samo rodnu ravnicu, uπorenu pradjedovu kuÊu i lijenu rijeku πto je tekla nadomak nje. ΔaÊa je bio uvjeren da sam nasljeujuÊi jakost njegove kose i æelju za prepriËavanjem svega πto se meni i drugima dogodilo, naslijedila i ljubav prema istim krajolicima. Zbog toga svoju platnu vreÊicu nije dodatno praznio nepotrebnim troπkovima za zrak omirisan lavandom i borom, za slanu vodu u Ëijim pliÊacima mokre bogati stranci i za nekakav poseban ugoaj koji se prelijeva Ëovjekovom duπom dok ona svjedoËi o dodiru uæarenog sunca s mirnim plavetnilom nepregledne vodene povrπine horizonta. Nijedan se zalazak, a prema zemljovidnim oËevim spoznajama, nije mogao usporediti s onim koji se odigrava u ljubljenu zrelog æita i vatrene kugle koja klasje svakog Ëasa moæe, ali ne æeli, pretvoriti u plamen. I dok su moji πkolski drugovi proplivavali na

Lijepi SpliÊanin najrazvedenijoj obali na svijetu - baπ je tom rijeËju ta naπa obala ocjenjivana u udæbenicima iz prirode i druπtva - ja sam nevoljko ævakala slabo peËenu rijeËnu ribu koja se joπ do prije pola sata æivahno brÊkala blizu brane, omiljenom mjestu domaÊih ribiËa. Koæa mi je bila osuta crvenkastim oteklinama prosjeËne πirine pet para. Je li to bila alergija na svakodnevno ponavljanje istog jelovnika ili posljedica pune tjelesne forme odebljalih udomaÊenih komaraca, bilo je posve nevaæno. Da je crvenilo znaËilo i povratak davno iskorijenjene zarazne bolesti, koja bi u sljedeÊa tri dana mogla gore na raËun poslati najmanje treÊinu mjeπtana, nitko ne bi prepoznao nadolazeÊu opasnost. Naime, ljeti se u naπem malom mjestu raspravljalo samo o tome tko je veÊ bio i tko Êe joπ otiÊi na more. Pitanje poput “HoÊe li se joπ æivima zvati oni koji Êe osunËane turiste moÊi doËekati i uveseliti im povratak kuÊama”, bilo bi suviπno i u vremenu opasnijem od ovog kojeg se sada sjeÊam.

Otac je toga dana vreÊicu stavio na lakirani stoliÊ u dnevnoj sobi.

Evo, rasporedi, rekao je majci koja je u kuhinji zvecala beπtekom.

Znaπ da hoÊu, odgovorila je spremno i u nastavku reËenice izvijestila o ruËku koji se veÊ poËeo hladiti. Otac se put objeda uputio prije mene. Ostala sam sama u dnevnoj sobi. Pribliæila sam se vreÊici i iz nje izvadila kovanicu. Stavila sam je u papuËu. Kad sutra doe »ovjek s razglednicama, kupit Êu si jednu. Najljepπu. Neku s mora, pomislila sam, ne sluteÊi kojom paænjom moja majka prebrojava i najsitnije novËiÊe donesene poËetkom mjeseca. NaveËer sam kovanicu iz papuËe premjestila pod jastuËnicu, a ujutro je spustila u drvenu pernicu, meu olovke i miriπljavu roza gumicu.

»ovjek s razglednicama uπao je u uËionicu odmah nakon prvog jutarnjeg zvona. Pokucao je glasnije nego ikad. I bio je ljepπi nego ikad.

Na uËiteljiËin je stol poloæio crnu torbu, veÊu nego ikad. Iz nje je vadio razglednice i u strojnim ih redovima slagao na ono πto se, saznat Êu tek puno kasnije, zove katedrom. Kad ih je poredao, taj put urednije nego ikad, uËenici su, jedno po jedno, dolazili do izloæbenog prostora i ogledavali πarene zgrade, nebodere, procvjetale livade, drvene barke, prekooceanske brodove i smreke prekrivene snijegom. ©ta ti ideπ, Ëime Êeπ platit, viknuo je, Ëim je vidio kako se odiæem sa svoje klupe, sin direktora regionalnog nogometnog kluba. Neka i ona pogleda, nema veze, ne mora kupiti, uπutkao ga je »ovjek s razglednicama. ©akom sam znojila ukraden dinar.

Kad sam priπla prodajnom mjestu, prvo sam ugledala nju: s palmama, πetaliπtem i kamenim starim zgradama. Iz njezina je pravca zamirisao ponos koji sam odmalena znala prepoznati, ali ga ni u godinama koje Êe uslijediti nisam uspjela posvojiti. Imaπ ukusa, splitska riva, nekada, moj omiljeni dio svijeta, roen sam dvije ulice iza, rekao mi je »ovjek s razglednicama i prostom pokazao koordinate na kojima je njegova majka njihala kolijevku. Nakon toga mi je pruæio odabranu sliËicu. Kad sam otvorila πaku, u dlanu se, u slankastoj vodi vlastite nelagode, kupao novËiÊ. Ja te Ëastim, dodao je i pogladio me po glavi.

Zatim mi je zatvorio πaku.

Na povratku kuÊi kupila sam Kanditovu minijaturnu Ëokoladnu slasticu s ljeπnjacima. I pojela je veÊ na izlaznim vratima samoposluge.

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

Majka je stajala u dnevnom boravku, desnom nogom prislonjena uz lakirani stoliÊ. Daj torbu, da prekontroliram, zapovjedila je. Ljutito je podigla kopËu i sadræaj istresla na stol. Razglednica je i u ovoj situaciji zadræala ponos. I πto je ovo, odakle ti, pitala je. Poklonio mi je »ovjek s razglednicama, odgovorila sam. Nije vjerovala. Radovala se πto je pronaπla krivca. Pljusnula me. I joπ je pri tome zaæalila πto, barem nakratko, nije vila koja bi razglednicu mogla pretvoriti u kovanicu i zatim je teleportirati u muæevu platnu vreÊicu. Htjela sam joj priznati sve, spomenuti Ëak i da je Kanditova Ëokoladica bila neobiËno gorka, ali su me u tome sprijeËili tragovi majËinih prstiju na mom obrazu. ©uti, i ona ima svoju muku, πaptao mi je najcrveniji meu njima. Glasom savjetnika. »ovjek s razglednicama viπe se nikada nije pojavio u naπoj πkoli.

UËenice viπih razreda Ëesto su ga spominjale. Joπ su dugo govorile da Êe se udati za muπkarca lijepog kao SpliÊanin. Iako mi je bilo samo deset godina znala sam da je »ovjek s razglednicama otiπao u onom trenutku kad je netko prepoznao ono πto je njegovoj duπi oteto.

Razglednica stare splitske rive, odakle se vidi mjesto gdje je roen »ovjek s razglednicama, ostala je - nakon πto sam iselila iz uπorene kuÊe svojih predaka - leæati u ladici sjajne mahagonij vitrine kupljene u kompletu s lakiranim stoliÊem koji je jednoga dana, ne zna se da li jako davno ili tek nekoÊ, odglumio sudnicu u Ëijem je prostoru, a bez prava na obranu, optuæena jedna djevojËica. Samo zbog toga πto je znala prepoznati ljepotu.

S T R A S T

korice.indd 2

12/9/09 9:53:19 AM

LIPANJ 2008 BROJ 18 MAGAZIN TVRTKE EUROline

korice.indd 1

12/9/09 9:53:04 AM