broj 19 by Digitalni klik d.o.o.

RUJAN 2008 BROJ 19 MAGAZIN TVRTKE EUROline

Ã§*45* -6,46; +FFQ (SBOE $IFSPLFF LSBMK UFSFOBDB 4 EPTUVQOJN NPÃ¦OJN 7 $3% NPUPSPN J 2VBESB 5SBDLÂ&#x2020; ** 8% QPHPOPN TBEB NPxFUF JÃ¦J LVEB IPÃ¦FUF J VxJWBUJ V QSJSPEJ LPKB 7BT PLSVxVKF "MVNJOJKTLJ OBQMBDJ "#4 &41 #"4 UF QSFEOKJ J CPÃ¨OJ [SBÃ¨OJ KBTUVDJ QSVxJU Ã¦F 7BN QPUSFCOV TJHVSOPTU 6OVUSBuOKPTU TBESxJ KPu WJuF MVLTV[B p HSJKBOB LPxOB QSFEOKB TKFEBMB T NFNPSJKTLPN GVOLDJKPN p BVUPNBUTLJ EWP[POTLJ LMJNB VSFÃªBK p .Z(*(t .VMUJNFEJB &OUFSUBJONFOU TVTUBW T .8 '. TUFSFP SBEJPN p $% .1 QMBZFS T (# )% p LPOUSPMV QSJUJTLB [SBLB V HVNBNB p TFO[PS [B LJuV p UFNQPNBU p TVTUBW 1BSLUSPOJD [B QPNPÃ¦ QSJ QBSLJSBOKV p XXX KFFQ DPN IS p /PWJ (SBOE $IFSPLFF WFÃ¦ PE LO 1%7 Â&#x2020;

Jeep Grand Cherokee, kralj terenaca. %PEBUOB PQSFNB +FFQ J .Z(*( TV SFHJTUSJSBOJ J [BuUJÃ¦FOJ [OBLPWJ $ISZTMFS --$ B

korice.indd 1

12/9/09 3:19:14 PM

A Daimler Brand

/FLPÄ TV OBN [WJKF[EF QPLB[JWBMF QVU .BMP UPHB TF QSPNJKFOJMP /PWB HFOFSBDJKB . LMBTF 4OBHB V QMFNFOJUPN PCMJLV

korice.indd 2

12/9/09 3:19:43 PM

S T R A S T

R U J A N

2 0 0 8

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo Mia RajkoviÊ Ivan DragπiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

LEKTURA Irena Miloπ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ Ivana Sutlar Goran MomËiloviÊ strast.marketing@euroline.hr

DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

TISAK GIPA d.o.o.

NOVI GLK

Kreativnost bez kompromisa

M-KLASA

Detalji Ëine razliku

MERCEDES-BENZ I MODA

Veza uËvrπÊena ljepotom

POVIJEST

Bertha Benz: Voænja kao zalog ljubavi

TROPHY 722 GT

Gospodo, pokrenite motore!

FORMULA 1

Pobjeda u sjaju dijamanata

VIP INTERVJU

Marko Arbutina: Rent-a-car premium klase

PUTOPIS

AUTOMOBILI I SATOVI

Actros u akciji: Tehnoloπki snovi pretvoreni u stvarnost

Kolekcija potaknuta straπÊu

Deset mu je godina tek

Smokva: voÊe koje je ljude uvelo u civilizaciju

SMART

CHRYSLER

GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

NAUTIKA

Automobili stvoreni za strastan æivot

Festival mora u francuskom Brestu

TRANSPORTERI

Sprinterovo rodno mjesto

CENTAR RABLJENIH VOZILA

Pouzdana kvaliteta

LIFESTYLE

Filozofija ljepote Seke ZebiÊ

EUROLINEOV TIM

Oni grade uspjeh

DOGA–ANJE

Rabska fjera - Jedrenjak koji plovi u proπlost

94 98

DIZAJN INTERIJERA

Udobnost i estetika

VIJESTI

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Sidro

Magazinska 11, Zagreb tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

NAKLADA 22.000 primjeraka

S T R A S T

U V O D N I K

Djetinjstvo i mladenaπtvo ne pristaju na Ëinjenicu da sva Ëetiri godiπnja doba traju jednako dugo. Uzaludno ih je uvjeravati u suprotno, uzaludno je pitati ih kada zapoËinje, a kad zavrπava proljeÊe; kada je poËetak, a kad kraj jeseni. Ljeto, prema njihovu doæivljaju, ima neusporedivo viπe dana i sati od preostala tri dijela iste cjeline. Mlade su generacije sigurne u to da ono po danima i satima nadmaπuje svoje godiπnje partnere. »im se dan produæi i prime zavrπne svjedodæbe, πkolarci pomisle kako ih do poËetka rujna dijeli Ëitava vjeËnost. Stariji su, iz godine u godinu, skloniji zakljuËku da ljeto trËi puno bræe, sve bræe i bræe, i da vremensku stazu svladava neusporedivo uspjeπnije i od jeseni, i od zime, i od proljeÊa. Postoji ipak neπto zajedniËko u onih koji vjeruju da ljeto traje i traje, i u onih koji strahuju da najtoplije doba iz godine u godinu munjevitije leti. Svi Êe oni u posljednjim danima kolovoza, kad se kolone vozila stanu slijevati, u smjeru prema unutraπnjosti, ispred tunela i naplatnih kuÊica, reÊi Zar je veÊ kraj? Smokve su skinute sa stabala i stavljene na suπenje, odgovorit Êe im netko tko po tom Ëarobnom voÊu odreuje poËetak i kraj ljeta i o kojem naπ Rene BakaloviÊ - u πto Êete se i sami uvjeriti zna mnogo viπe. U drugoj polovici lipnja, dok joπ zbrajamo sve πto smo uËinili od posljednjeg dolaska s godiπnjeg odmora i brojimo dane do novog odlaska, zamiriπu petrovaËe, najjasniji znak poËetka. Onda nas one prepuste rano jesenskima, onima koje kroz srpanj rastu, a s kolovozom dozrijevaju, pa nam onako ukusne i prepune soËnosti oprezno i na vrijeme priopÊe da Êe uskoro kiπe i da je ljetu naπem, baπ kao u Arsenovoj pjesmi „KuÊa pored mora“, doπao kraj. Ljeto je vrijeme odlazaka i povrataka, oæivljavanja starih uspomena, upoznavanja, planiranja, okrepljivanja, festivala, ugodnih melodija, Ëitanja novina, ljeto je i vrijeme ispijanja dugih kava, ali ono je i vjera da Êe osobe koje smo u nekoj ljetnoj luci ostavili i dogodine Ëekati upravo nas. Do tada Êemo, radeÊi svoje poslove i brinuÊi se za to da ne iznevjerimo ljude oko sebe, katkad kuπati suhe smokve. I nepcima, neovisno o naπim godinama, topiti tugu πto je ljeto uistinu tako brzo proπlo.

I ljetu je kraj… Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes GLK u potpunosti je iznenadio træiπte: dok su svi oËekivali klasiËnu metodu „kloniranja“ modela kojom za klasu manji SUV postaje tek umanjena kopija veÊeg i na træiπtu etabliranog modela, struËnjaci iz Stuttgarta stvorili su suvereni primjerak novog SUV-a Piπe: Edi Prodan - Novi list

Kreativnost S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Jedan od veÊih problema πkolskih sustava zapadnog druπtva viπe nije kako reformama pratiti brz razvoj znanosti, veÊ kako se pribliæiti uËenicima koji su pak, zahvaljujuÊi prije svega najnovijim elektroniËkim komunikacijskim tehnologijama, znaËajno pobjegli „gradivu“ propisanom cjelokupnim obrazovnim sustavom. I ne samo to - πkolski su sustavi, zbog nemoguÊnosti hvatanja koraka s razvijenim uËenicima, krenuli u sasvim drugom smjeru: u samoobranu. Ne da se ne liberaliziraju, veÊ postaju represivniji. Sve se viπe temelje na zabranama i tjeranju uËe-

nika na beskrajno memoriranje. Usto, tu se ponajviπe radi o materijalu koji uËenici nakon viπe ili manje uspjeπno poloæenog ispita ili napisanog kontrolnog trenutaËno zaboravljaju. Dakle, uz to πto uvelike beskorisno troπe vrijeme na uËenje neËega πto im neÊe ostati kao trajna vrijednost, gube i samopouzdanje, a specifiËne vrijednosti koje nose u sebi, jer apsolutno je svatko talentiran za neπto, neprestano potiskuju te ih se Ëak poËinju i sra-

miti. Premda se svjesno prezire takav naËin uËenja, odgovaranja i svladavanja pojedinih razreda ili studijskih godina, nesvjesna je posljedica cijelog procesa i apsolutna nesposobnost izraæavanja svoga stava, miπljenja, pogleda na ma koju granu ljudske djelatnosti - odnosno iskazivanje svoje osobnosti. Gdje Mercedes pronalazi svoje kadrove? U kojim je toËkama πkolski sustav, ma koliko se povrπnom promatraËu Ëinio razliËitim, sliËan

bez kompromisa R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Elegantan interijer dostojan limuzine visoke klase

i u Hrvatskoj i u NjemaËkoj? Naime, sudimo li prema kompaktnom SUV-u GLK, najnovijem automobilu koji na maski ponosno nosi srebrnu trokraku zvijezdu, sasvim sigurno najpoznatiji simbol kada je automobilska industrija u pitanju, njegovi su dizajneri, konstruktori, inæenjeri i tehniËari nesumnjivo ljudi slobodna duha. Ljudi koji su se naviknuli hrabro i ponosno izraæavati svoje miπljenje, koji iznad svega imaju sposobnost u poslu pokazati svoju osobnost. A Mercedesov ih menadæment podræava jer upravo je podrπka temelj samosvijesti, sigurnosti u sebe, pa i onda kada im konaËna rjeπenja nisu u skladu s vladajuÊim trendovima. Na temelju Ëega stvaramo takve prosudbe? Na temelju izgleda, mehanike i opreme SUV-a GLK. Oπtri bridovi. Pravilni rezovi izmeu pojedinih dijelova automobila. Kabina izrasta iz postamenta tako da precizno daje do znanja gdje poËinje, a gdje zavrπava svaki volumen.

Jasno je, neovisno o tome koliko ih dijelila desetljeÊa, da su konstruktori GLK svoj uzor pronaπli u G-klasi. Mitski Mercedesov terenac dogodine Êe proslaviti puna tri desetljeÊa neprekidne proizvodnje, a do dana je danaπnjeg ostao nedodirljiv vladar bespuÊa, automobil koji posjeduje baπ svaka ozbiljnija vojska ili policija bez obzira na to o kojoj se dræavi i s kojeg kontinenta radilo. I dok veÊina velikoserijskih proizvoaËa pri razmiπljanju o pokretanju proizvodnje kompaktnog SUV-a polazi od toËke da to zapravo trebaju biti samo banalne mimikrije terenskih automobila (klasiËni kompakti s vizualnim efektima πto trebaju tek oponaπati elemente nezaobilazne kod terenaca, poput vidljive, naglaπene zaπtite podvozja), Mercedes je krenuo suprotnim smjerom. On, naime, nije iπao oponaπati, on je krenuo u proizvodnju apsolutno suverenog, sveobuhvatnog, moÊnog i nadasve poπtenog SUV-a koji se ne treba libiti Ëak ni koriπtenja S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Novi GLK ima impresivne terenske karakteristike

odrednice „terenac“. ©to mu, uostalom, i sam naziv (Gelände - terenski, Luxus - luksuzni, Kompakt - kompaktni) govori. MoÊna maska. Velika, naglaπena reπetka, jasno istaknuta zvijezda koja sasvim sigurno priziva i odreenu dozu retro nostalgije. Pravilno oblikovana svjetla takoer slijede naglaπenost maske, ali i opÊi vizualni kôd automobila. BoËna linija lagano uzdiæe ramena, no bez nakane stvaranja nekih novih podvrsta, nekih neobiËnih kriæanaca koji su na kraju upitni s estetske i funkcionalne strane. Peta vrata, ravno, gotovo okomito rezana, automobilu Ëije su dimenzije inaËe sasvim uobiËajene u svijetu SUV kompakata (duæina 4528 mm, πirina 1840 mm i visina 1698 mm uz meuosovinski razmak od 2755 mm) naglaπavaju dizajn koji onima πto ostanu iza GLK poruËuje da ih je prestigao jedan moÊan, snaæan, sasvim suveren proizvod giganta iz Stuttgarta. GLK takvim „krojem“ R U J A N

2 0 0 8

vanjπtine nije samo apsolutno iznenaenje na træiπtu (svi su, naime, oËekivali „klasiËnu metodu“ prilikom kloniranja modela kada za klasu manji SUV postaje tek umanjena kopija veÊeg i na træiπtu etabliranog modela - u Mercedesovu sluËaju to bi bio ML), veÊ je pokazao da i oni kupci kojima goleme dimenzije vozila nisu potrebne imaju pravo na suvereni primjerak SUV-a. A ne da se spuπtanjem klase gube napredna tehnoloπka rjeπenja ili, jednostavno, sposobnost voænje na teπkim terenima. Kad smo veÊ ovog trenutka zaπli u dio priËe posveÊen GLK-ovoj mehanici, moramo istaknuti da kod ovog automobila nema opcije „pogon samo na prednju osovinu“, veÊ je u igri iskljuËivo dokazani, napredni integralni pogon naziva 4MATIC. Sustav je to koji ekstremno brzo reagira na potrebe pojedinih kotaËa za dodavanjem ili oduzimanjem snage, πto je posebno bilo uoËljivo prigodom zahtjevnih terenskih ispita organiziranih na

M E R C E D E S - B E N Z

Rijeko Êe koji vlasnik GLK isprobati granice svog vozila

Naπ reporter Edi Prodan, novinar Novog lista

poligonu smjeπtenom u brdima izmeu Kölna, Düsseldorfa i Solingena. Jasno je svakako da pogon koji i u najekstremnijim situacijama moæe reagirati brzo i pouzdano Ëini to joπ mnogo jednostavnije u uobiËajenim prometnim situacijama - kada je kolnik mokar, sklizak zbog nanesenog blata ili liπÊa kojim jesen tako izdaπno obljepljuje ceste, da o snijegu i njegovim nuspojavama ni ne govorimo. Ono Ëime se Mercedes takoer istaknuo, jer „svim mojim buduÊim vlasnicima samo najbolje“, izvrstan je, automatski mjenjaË 7GTRONIC. Da, rijeË je o jednom od najbræih,

GLK Êe se jednako dobro snaÊi ispred kazaliπta i u πumi

najnaprednijih i svakako najkvalitetnijih mjenjaËa na træiπtu klasiËnih automobila (bolji se, naime, nalaze samo u bolidima πto Êe juriti pistama, a ne cestama) koji funkciju promjene stupnjeva prijenosa i optimalnog koriπtenja snage obavlja vrlo brzo i bez ikakvih trzaja. Ni kod ponuenih agregata nije bilo dvojbi. Benzinske su opcije 280 i 350. KlasiËni su to Mercedesovi strojevi Ëiji je radni obujam 3 i 3,5 litara. Voluminozni motori s lakoÊom postiæu snagu od 231, odnosno 272 KS, a i dinamika im je zavidna: Model 280 do 100

km/h stiæe za 7,6 sekundi uz maksimalnu brzinu od 210 km/h dok najsnaæniji benzinac u ponudi ima apsolutno sportsku narav: od 0 do 100 km/h treba mu samo 6,7 sekunda, a krajnji mu se brzinski domet zaustavlja na 230 km/h. Ma koliko, dakle, bila rijeË o izvrsnim motorima, jasno nam je da su stvarani u prvome redu za træiπte Amerike i Japana. Ono πto Êe posebno zanimati europskog kupca jest dizelski CDI proizvod oznake 320. I opet je jasno kako se radi o beskompromisnom rjeπenju jer kada vas automobil Ëija je aerodinamika ærtvovana namjeni, pa i speciS T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Svakom kupcu maksimalno Okrenemo li se dizajnu unutraπnjosti, razini opreme, sigurnosti, i dalje ostajemo u zoni superlativa. Oprema: opet maksimalistiËki. Nema segregacije. Svaki kupac dobiva maksimalno. Usporedimo li opremu u 220 CDI ili modelu 350 uoËit Êemo da im je serijska potpuno jednaka, dok se u doplatnoj sferi (a tu je rijeË prije svega o ponudi moguÊnosti kako bi svaki kupac mogao personalizirati svoj automobil, a ne da ga se tjera na doplatu kako bi upotpunio funkcionalno-sigurnosnu stranu automobila) paketi razlikuju tek za poneki euro. Svaki primjerak tako ima po sedam zraËnih jastuka, ABS, ESP, indikator tlaka zraka u gumama, maglenke, stup upravljaËa namjestiv po visini i dubini, vanjske retrovizore namjestive i preklopive elektromotorima pomoÊu kojih se pokreÊu i sva stakla na automobilu, otvaranje prtljaænika uz pomoÊ daljinskog upravljaËa, izvrstan audiosustav... Upravo sve ono πto se ima brinuti za vaπe zadovoljstvo i sigurnost u voænji. Estetika unutraπnjosti na tragu je onoga πto pronalazimo u svim Mercedesovim limuzinama. Bilo da je rijeË o trovolumenskoj klasici oznaka C i E ili pak o modernim inaËicama s monovolumenskim teænjama poput A i B-klase. Vrlo ergonomiËno, pregledno, lako opsluæivo, moderno i s dozom klasike. Bez ikakvih pretjerivanja ili izleta u nepotrebno tehniciranje koje za posljedicu ima nesnalaæenje i potrebu da se proe kraÊi „kurs“ kako bi se plaÊeno moglo i koristiti. Voluminoznost kabine takoer je uzorna, a posebno je ugodno biti voæen na straænjoj klupi. Mjesta u izobilju (iskusnije je oko to i moglo pretpostaviti kada je proËitalo da je meuosovinski razmak velikih 2755 mm) ima kako za tijelo tako i za noge.

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

fiËnom stilu, k tome teæine od 1880 kilograma sa svojih 220 KS do brzine od 100 km/h katapultira za samo 7,5 sekunda, nudeÊi vam maksimalnu brzinu od 220 km/h, dodavati, komentirati ili pisati ne treba viπe niπta. Treba tek ostati zadivljen pa i zaËuen sposobnostima danaπnje „tehnike“. Moramo, ipak moramo, nastaviti. Da, rijeË je o potroπnji. U ovom posljednjem, dizelskom sluËaju prosjeËna je potroπnja samo 7,9 litara. I tu se pojaπnjava zbog Ëega Amerikanci, kojima je unatoË stalnim poskupljenjima gorivo joπ uvijek povoljno, biraju benzinske agregate, a Europljani dizelaπe. Ne, nije rijeË o rastroπnosti ili πirokogrudnosti Amerikanaca i πkrtosti stanovnika brojnih dræava Staroga kontinenta, veÊ o „sitnici“ da se u Europi litra dizela plaÊa Ëak i do 1,5 eura. I ne samo to. Europljani su spoznali da klimatske promjene nisu tek prolazni hir, veÊ su trajno, kataklizmom prijeteÊe stanje. Kako milijuni i milijuni automobila πto se kotrljaju planetom zbirno ulaze u red najveÊih zagaivaËa, zakonski su, ali i etiËki, pokrenute mnogobrojne akcije kojima je cilj smanjiti oneËiπÊenje πto izlazi iz „auspuha“. Hvalili smo tako 320 CDI, ali u Mercedesu nisu stali na tome, veÊ su konstruirali joπ jedan dinamiËan, ali i iznimno Ëist dizelski agregat. RijeË je o modelu 220 CDI s dodatkom blue efficiency koji veÊ neko vrijeme pokazuje nakanu Mercedesa da se svrsta u red najekoloπkijih proizvoaËa automobila. Motor koji je u Ëetiri cilindra smjestio obujam od 2148 kubika ima dovoljnih 170 KS te emisiju CO2 koja ga u ovoj klasi vozila sa svojih 183 grama po kilometru svrstava u red najËiπÊih proizvoda te vrste. Bez straha - dinamika je i dalje uzorna jer GLK s tim motorom od 0 do 100 km/h ubrzava za svega 8,8 sekunda, a i maksimalna mu je brzina iznad 200 km/h. Moæda su njemaËke prometnice, a Düsseldorf i njegova okolica gdje smo skupljali prve vozaËke dojmove o GLK-u svakako pripadaju najrazvijenijim dijelovima - kada su promet i prometnice u pitanju, moæda i najrazvijenije u europskim dræavama, „nekompetentne“ za procjenu voznih osobina nekog SUV-a. No ako je tomu Ëak i tako, GLK se moæe apsolutno sigurno dokazati svim konfiguracijama; na veÊem dijelu njemaËkih autocesta ne postoje ograniËenja brzine, a u njegovoj je kabini tiho i mirno - ne kao da motor dolazi do svog maksimuma, veÊ kao da je ugaπen, te precizno kada se od njega traæi svladavanje oπtrih zavoja Ëak i neprimjerenom dinamikom. Posebno smo bili zadovoljni na poligonu koji je sjedinjavao sve zapreke na

»ak i u GLK udobnost je imperativ

Skriveni pretinac u prostranom prtljaæniku

koje se moæe naiÊi u svladavanju bespuÊa. Sasvim je sigurno da kraj nas nije sjedio instruktor koji je dopuπtao prolaske kroz niz uzastopnih rupa ili postavljanje automobila na ekstremne kosine, sami se tako neπto ne bismo usudili odvoziti. Ma koliko iskusni u takvim ispitima bili. Nije, naime, svojstveno ljudskom biÊu da na ekstremnom, blatnjavom nagibu, na Ëijem se kraju, gotovo pod pravim kutom, nalazi most od naslaganih balvana ili neπto πto bismo u sluËaju promaπaja bez pretjerivanja mogli nazvati provalijom, prepusti svoju sudbinu neËemu πto se naziva „downhill activity control“, odnosno ureaju koji Ëak da niπta ne dirate, dakle, ni koËnicu ni spojku, brzinu vozila ograniËava na 6 km/h i sasvim vas sigurno dovozi do podnoæja. Pa

i preko onog naizgled nesigurnog mostiÊa. Osnovna zadaÊa πkolskih sustava buduÊnosti ili, zaπto ne, sadaπnjosti, morala bi biti kako od uËenika izvuÊi maksimum osobnosti, talenta koji sasvim sigurno svatko od nas nosi u sebi. Kako ih, dakle, ne stjerati u zonu besmislenog naprezanja mozga memoriranjem gomile podataka upitne korisnosti i sasvim sigurno vrlo kratkog roka trajanja, veÊ potaknuti da se oslobode do te mjere da postanu kreativni pokretaËi druπtvenog napretka. Otprilike na naËin kako to Ëini Mercedesov „board“ sa svojim dizajnerima, konstruktorima, inæenjerima i tehniËarima. S timom koji je, bez kompromisa, apsolutno maksimalistiËki kada su u pitanju originalnost i tehnoloπka suverenost, napravio kompaktni SUV GLK. S T R A S T

Continental 12/9/09 4:36 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M E R C E D E S - B E N Z

Popularni Mercedes M-klase doæivio je niz poboljπanja zahvaljujuÊi kojima i dalje ostaje najpoæeljniji luksuzni SUV na træiπtu Mercedesova M-klasa priËa je o uspjehu. Od lansiranja njezine druge generacije, u travnju 2005. godine, diljem svijeta isporuËeno je viπe od 300 tisuÊa primjeraka ovog modela. Ipak, nakon tri godine doπlo je vrijeme za obnavljanje luksuznog SUV-a koji je postao jedan od najuspjeπnijih modela u tom brzo rastuÊem segmentu. Preinake nisu male, osobito na estetskoj razini: potpuno je nov prednji dio automobila s redizajniranim odbojnikom, novim prednjim svjetlima te dominantnom reπetkom hladnjaka koja terencu daje posebnu markantnost. Proπireni straænji blatobrani naglaπavaju πirinu vozila i sugeriraju stabilnost, dok estetski doæivljaj pojaËavaju nova straænja svjetla. Dio su standardne opreme sada i krovni nosaËi, a izgled vozila komple-

Detalji

tiraju poveÊana osvrtna ogledala, korisna za jasnu preglednost s vozaËke pozicije. Preraen je i interijer automobila, no ovdje je naglasak bio na stilu, πto je postignuto joπ kvalitetnijim materijalima ugodnima oku i dodiru, dok svjeæinu dizajnu daje interijer u dvije boje. Naravno, znatno je poveÊana i koliËina standardne opreme. Jedinstveni PRE-SAFE i NECK-PRO sustavi zaπtite putnika ugrauju se u sve modele, baπ kao i multifunkcijski upravljaË koji pojednostavnjuje i olakπava voænju. Potpuno su nova i sjedala koja se mogu opremiti i funkcijom za namjeπtanje lumbalnog dijela. Posebno se mislilo na sustave komunikacije i zabave. Dio opreme je sustav hands-free kojim se mobilni telefon vlasnika Bluetooth

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Ëine razliku tehnologijom veæe za audiosustav u automobilu, a on ima i poseban konektor za ureaje poput iPoda. Kao opcija moæe se naruËiti poboljπani Linguatronic sustav koji vozaËu omoguÊuje da glasovnim naredbama upravlja telefonom ili audioureajem. Naravno, nije se zaboravilo ni na poboljπanja tehniËke prirode. Snaæni i ekonomiËni V6 i V8 benzinski ili dizelski motori troπe manje goriva, a snagu na sva Ëetiri kotaËa 4MATIC sustava automatski prenosi 7G-TRONIC mjenjaË optimiziranih karakteristika. Vrh ponude ostaje ML 63 AMG Ëiji atmosferski V8 motor razvija Ëak 510 konjskih snaga.

Nova se generacija ML-a istiËe mnogim atraktivnim detaljima

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Veza uËvrπÊena

ljepotom

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes-Benz i visoka moda u neraskidivoj su vezi veĂ&#x160; godinama - ono Ď&#x20AC;to su Armani, Chanel ili Dior u modi to je Mercedes-Benz meďŁżu automobilima

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Ljepota i snaga glavni su aduti dviju Mercedesovih zvijezda: CLS-a i novog urbanog SUV-a GLK

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

VeÊ je generacijama Mercedes-Benz pojam europske luksuzne marke automobila. Upravo kao Armani, Chanel ili Dior za modu, Tiffany za nakit ili IWC za ruËne satove, tako je i Mercedes-Benz pojam proizvoda vrhunske, premium klase. Takav je ugled stekao joπ poËetkom proπloga stoljeÊa. OslanjajuÊi se na Ëinjenicu πto sama rijeË ‘mercedes’ u πpanjolskom jeziku oznaËava pojam ‘πarma’ ili ‘gracioznosti’, veÊ je prvi automobil koji je nosio ime Mercedes 1901. godine postao poznat po svom dizajnu. U godinama koje su slijedile Mercedes-Benz samo je utvrivao svoju poziciju meunarodne luksuzne marke. Upravo stoga Mercedes-Benz podræava modu: baπ kao i automobili, tako je i moda ekspresija æivotnog stila. Ljudi od mode oËekuju isto πto i od automobila - da prezentira njihovu individualnost i naËin æivota. Kako nekoga definira izbor automobila, tako ga definira i moda - te dvije stvari nepogreπivo

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

odreuju neËiji imidæ. Usto, i kod automobila i kod mode dizajn ima odluËujuÊu ulogu. Dizajneri jednog i drugog osjeÊaju duh vremena, odreuju i mijenjaju trendove, a njihov konaËni proizvod mora to reflektirati. Zaista, u odnosu automobila i mode kao da postoji simbiotska veza: i sam proces dizajniranja automobila, odabira materijala i opreme podsjeÊa na kreiranje odreene modne kolekcije. Uza sve to, Mercedes-Benz i visoka moda dijele inovativnost i stil, perfekciju i kvalitetu… KonaËno, dolazimo do proizvoda koji ljudi mogu povezati sa svojim naËinom æivota. Stoga ne Ëudi πto su moda i Mercedes-Benz veÊ godinama neraskidivo vezani, a fotografije koje slijede samo su jedan od dokaza te neraskidive veze.

KlasiËna ljepota i klasiËna moda uz klasiËni automobil - Mercedes 300 SL

S T R A S T

Versace 12/9/09 4:38 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M E R C E D E S - B E N Z

Stara je izreka da iza svakog velikog muπkarca stoji velika æena. Dokaz je tomu i dogaaj otprije 120 godina, toËnije iz kolovoza davne 1888. godine. Bertha Benz od prvog je dana nepokolebljivo podupirala svoga supruga Karla Benza u njegovim pionirskim pokuπajima da u stvarnost pretvori svoje æivotno remekdjelo: 1886. godine patentirani „motorni automobil“. »esto doËekivan s podsmijehom, prvi se automobil stalno morao dokazivati, a toga je bila svjesna i Bertha koja je od prvog dana vjerovala u uspjeh izuma svoga supruga. Kako bi javnosti dokazala da automobil zadovoljava zahtjeve pouzdanosti te da moæe prijeÊi znatnu udaljenost, u veÊ spomenutom kolovozu 1888. godine odluËila se za pothvat: zajedno s djecom krenut Êe na put od svog

Kako bi svijetu dokazala veliËinu izuma svoga supruga, Bertha Benz u kolovozu 1888. odvaæila se na tada avanturistiËko putovanje Patent Motor Wagenom dugo Ëak 180 kilometara

Voænja kao

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

zalog ljubavi doma u Mannheimu do 180 kilometara udaljenog rodnog Pforzheima, gdje su joj æivjeli roditelji. O svom planu nije izvijestila supruga, bojeÊi se da joj iz emotivnih razloga neÊe dopustiti tu avanturu. Pravo je vrijeme doπlo kada su otpoËeli πkolski praznici njihovih sinova Eugena i Richarda. Majka i sinovi tiho su izgurali Model III Patent Motor Wagen iz radionice te ga pokrenuli tek kada su se popriliËno odmaknuli od kuÊe - da Karl sluËajno ne Ëuje brektanje motora. Sve πto je joπ uspavani otac zatekao bila je suprugina poruka na kuhinjskom stolu kako je krenula u posjet roditeljima - ni rijeËi o tome da se zapravo radi o „testnoj voænji“. Naravno da mu je sve postalo jasno kada je u R U J A N

2 0 0 8

radionici primijetio da nedostaje jedan automobil, ali tada je veÊ bilo kasno. Bertha i sinovi odmah su se susreli s dva problema tako tipiËna i za danaπnje vozaËe: navigacijom i potrebom za gorivom. OdluËna je Bertha prvi rijeπila koristeÊi se samo dobro poznatim (ne obavezno i idealnim) putovima te je krenula prema Weinheimu. Put ju je dalje vodio ka Wieslochu, gdje je rijeπen i problem goriva. Naime, u rasplinjaËu prvog automobila bilo je Ëetiri i pol litre goriva spremnika joπ nije bilo. Gorivo koje je pokretalo automobil, poznato kao Ligroin, prodavalo se u ljekarnama kao sredstvo za ËiπÊenje. Jedna takva u Wieslochu opskrbila je hrabre putnike, a zanimljivo je da ta ljekarna postoji i dan-danas te se opravdano hvali titulom

prve benzinske crpke na svijetu. InaËe, Ligroin je tijekom putovanja Bertha kupila i u Langenbrückenu te Bruchsalu. SljedeÊi je problem bio otvoreni sustav hlaenja. Svako malo morala je Bertha nadopunjavati sustav - vodu je dobivala iz kuÊa pokraj kojih je prolazila, ali i potoka koji su presijecali njihovu rutu ili barica uz cestu. Na sreÊu, barem nije bilo problema s gumama: straænji su kotaËi imali æeljezni obruË, a prednji su bili obloæeni tvrdom gumom. Toliko o udobnosti. Iz Wieslocha put je majku i sinove vodio preko Bruchsala i Durlacha u dolinu Rajne, πto je bila popriliËna muka za 2,5 KS „snaæan“ motor te su mu na jaËim uzbrdicama Ëesto morali gurajuÊi pomagati Eugen i Richard. Svoju je fiziËku snagu Bertha pokazivala na nizbrdicama snaæno poteæuÊi ruËnu koËnicu, jedinu na vozilu. Nije se prestraπila ni kvarova: kada je trun zaËepio dovod goriva, oËistila ga je iglom sa svoga πeπira.

M E R C E D E S - B E N Z

VeÊ se mraËilo kada je hrabra posada doπla do Pforzheima. Usput su ih na brdima kod Wilferdingena morali gurati lokalni seljaci (u Berthi i djeci viπe nije bilo fiziËke snage), a zabrinutog su oca o svojoj avanturi izvijestili telegramom. Nakon boravka kod Berthinih roditelja slijedio je i povratak koji je, zahvaljujuÊi Ëinjenici da je odabran idealan, gotovo ravan put, proπao znatno manje dramatiËno od prvog putovanja. Put do Mannheima preko Bauschlotta, Brettena, Bruchsala, Hockenheima i Schwetzingena bio je brz i ugodan, a javnost je uskoro doznala za pothvat hrabre supruge. Mnogi su skeptici tada morali priznati kako je buduÊnost u automobilima i neÊemo pogrijeπiti ako kaæemo da je uspon kasnije Benz & Cie. Rheinische Gasmotorenfabrik AG, Mannheim - a tako i samog MercedesBenza - otpoËeo velikim dijelom zahvaljujuÊi hrabrosti jedne supruge i majke.

Original je u Londonu Originalni Patent Motor Car je Model I koji je Karl Benz izradio 1886. godine. Slijedio je modificirani Model II koji je takoer imao tri kotaËa, ali je poslije konvertiran na Ëetiri kotaËa te je dobio i tzv. Ackermanov sustav upravljanja. Model III, koji je Berthu odveo na njezino povijesno putovanje, prvi je maloserijski automobil. Imao je Ëetiri sjedala i drvene kotaËe. Karlu Benzu nije bilo lako prodati neko od svojih vozila, sve dok Francuz Emile Roger iz Pariza nije prodao jedno u Englesku. Tada je svijet napokon imao priliku vidjeti taj genijalni izum. InaËe, upravo je taj prvi prodani automobil joπ uvijek izloæen u londonskom Science Museumu te je najstarije Benzovo vozilo u originalnom stanju. S T R A S T

TagHeuer 12/9/09 4:41 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

M E R C E D E S - B E N Z

Foto: Hans Peter Gaukler Gec

Veæite se Ëvrsto jer kreÊemo na putovanje kroz prostor i vrijeme. Godina je 1952., mjesec lipanj, a mi smo u francuskom Le Mansu. Mercedes-Benz je na slavna 24 sata doveo svoja tri 300 SL-a. Do tada je javnost ove automobile nevjerojatnog i za to vrijeme potpuno revolucionarnog dizajna vidjela samo triput: na predstavljanju u oæujku te na utrkama Mille Miglia (drugo mjesto) i Prix de Berne (pobje-

da). Konkurencija je i ovdje bila zaprepaπtena tehnoloπkim inovacijama. Vrata koja se otvaraju prema gore, „desmodromic“ ventili u motoru, zraËna koËnica na krovu? Oni su ludi. Moæda, ali su pomeli ostatak karavane: prosjeËna brzina pobjednika Hermanna Langa od 155,575 km/h bila je apsolutni rekord. Ostajemo u istoj godini, ali letimo preko oceana. Carrera Panamericana najteæa je

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Slavnu tradiciju utrkivanja gospode nastavlja Trophy 722 GT, s posebno pripremljenim Mercedesima SLR, u kojem boje Hrvatske brani vlasnik EUROlinea Braco RadovanoviĂ&#x160;

Gospodo, pokrenite motore!

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

utrka na svijetu - pet dana bezglave jurnjave meksiËkim pustinjama. Legendarni Mercedesov menadæer Alfred Neugebauer doveo je Ëetiri SL-a: dva kupea i dva roadstera. Pobjeuje Klaus Kling i postaje herojem poslijeratne NjemaËke. Nastavljamo putovanje: sada smo u 1954. godini, u New Yorku. Ondje je predstavljena cestovna verzija tada veÊ slavnog trkaÊeg automobila. Gullwing vrata, motor s izravnim ubrizgavanjem goriva snage 215 KS, limitiran na 1400 primjeraka… Automobilski novinari (niπta manje skeptiËni od ovih danaπnjih) nisu krili iskreno oduπevljenje: 300 SL Coupé proglaπen je automobilom stoljeÊa. Opet letimo - godinu unaprijed i preko oceana, u Europu. Mercedes-Benz predstavlja prvi 300 SLR, napravljen na bazi SL-a: ima pojaËan trolitreni motor snage toËno 300 KS Od Nike PuliÊa uvijek doe neki koristan savjet

Braco RadovanoviÊ u druπtvu s Mikom Hakkinenom i Borisom Beckerom, velikim ljubiteljima SLR-a S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Prije utrke niπta se ne prepuπta sluËaju ovaj stroj snaæan je gotovo kao Formula 1

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

i namijenjen je iskljuËivo utrkivanju. Mladi Englez Stirling Moss, s novinarom Denisom Jenkinsonom na suvozaËkom mjestu, prolazi rutu Mille Miglia od Brescije do Rima za senzacionalnih i pobjedniËkih 10 sati i 7 minuta prosjeËnom brzinom od 157,65 km/h. Krenuo je u 7 sati i 22 minute, πto objaπnjava broj 722

na njegovu automobilu. Legenda je roena. Naπ vremeplov leti gotovo pola stoljeÊa u buduÊnost. Nova legenda veÊ postoji i zna je cijeli svijet: Mercedes SLR McLaren odmah nakon predstavljanja 2003. godine prepoznat je kao izravni nasljednik legendarnog 300 SL-a. Jedinstven dizajn, gullwing vrata, AMG-

ov kompresorski 5,5-litreni motor sa 626 KS, urnebesne performanse, ultimativni luksuz… Sve πto je sredinom 50-ih godina proπlog stoljeÊa znaËio 300 SL danas je utjelovljeno u SLR-u. Meutim, nedostajalo je samo jedno: prvi je SLR roen na utrkama, Ëekao se SLR koji Êe nastaviti tu tradiciju. Prvi je korak

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

SLR u bojama EUROlinea na Ëelu kolone

napravljen kada je 11. srpnja 2006. godine lansiran 722 Edition: motor pojaËan na 650 KS, preraen ovjes, joπ veÊe koËnice, interijer napravljen u sportskom duhu… Ova cestovna raketa do 100 km/h sprinta za 3,6 sekundi, a 200 km/h s neopisivom lakoÊom postigne veÊ nakon 10 sekundi. Istom je prilikom objavlje-

R U J A N

2 0 0 8

na joπ jedna vaæna vijest: osniva se SLR.Club, zajednica vlasnika ovih iznimnih automobila. Meutim, SLR.Club je i viπe od toga: to je mjesto koje Ëuva slavnu tradiciju, mjesto koje odræava na æivotu davno proπlo doba utrkivanja gospode, mjesto koje slavi automobilizam kao civilizacijsku tekovinu…

Klub, sa sjediπtem na stazi Paul Ricard pokraj Le Casteleta u juænoj Francuskoj, organizator je mnogih dogaanja za vlasnike SLR-a. Primjerice, tu je trening nazvan „SLR Safety & Speed Academy“, u kojem su instruktori vozaËke veliËine poput Davida Coultharda, Jochena Massa, Klausa Ludwiga, Chrisa Go-

M E R C E D E S - B E N Z

NaÊi se na pobjedniËkom 0postolju uvijek je poseban doæivljaj

Najdraæa Ëestitka uvijek dolazi od najbliæih - u zagrljaju s kÊeri Faye

odwina ili Christine Surer. Takoer, iz kluba je doπla joπ jedna velika inicijativa - stvaranje trkaÊe verzije SLR-a 722 koja Êe odræati æivim duh pobjedniËkog SLR-a s Mille Miglia. I upravo je to napravljeno: u suradnji s poznatom britanskom tvrtkom RML Group stvorena je posebna kup-verzija 722. U usporedbi sa

standardnim modelom dodana je kompletna sigurnosna oprema, prilagodljiv ovjes, trkaÊe koËnice, a iz interijera je izbaËeno sve πto je inaËe zaduæeno za komfor. Naravno, promijenjen je i ispuπni sustav, a modifikacije su poveÊale snagu motora na 670 KS te okretni moment na 830 Nm. Masa je vozila smanjena S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Vaæan, Ëesto i odluËujuÊi segment uspjeha na utrkama je ekipa mehaniËara koji svoj posao rade besprijekorno

U kategoriji profesionalaca nastupa l legendarni Jochen Mass R U J A N

2 0 0 8

na samo 1390 kilograma, a rezultat je ultimativni trkaÊi stroj koji od vozaËa traæi preciznost i apsolutnu kontrolu. U sklopu natjecanja koje je dobilo ime Trophy 722 GT vozi se u dvjema kategorijama. U prvoj su vlasnici automobila, a u drugoj profesionalci poput Mike Hakkinena, Christiana Dannera, Jeana Alesija ili Jochena Massa. Boje Hrvatske u kupu brani vlasnik EUROlinea Braco RadovanoviÊ i, potkovan iskustvom nekadaπnjeg vozaËa trkaÊih automobila, Ëini to na ponos svima. UnatoË Ëinjenici da su mu konkurenti sve redom vozaËi s iskustvom u automobilistiËkom sportu, hrvatska je trobojnica redovito uzdignuta kao znak da je Braco RadovanoviÊ na pobjedniËkom postolju. ©toviπe, u posljednjoj je utrci na stazi Salzburgring - Ëetvrtoj od ukupno πest u kalendaru - ostvario i svoju prvu pobjedu sezone. Meutim, iako se svaki natjecatelj u trofeju itekako trudi kako bi napravio πto bolji rezultat, on tu nije u prvom planu. Ono zaista vaæno jest poπtovanje polustoljetne tradicije koja je Mercedes SLR s brojem 722 uvela u legendu. Da Êe takav, legendarni status ostati i novoj generaciji SLR-a nema nikakve dvojbe: jedinstvenost samog automobila i rad njegovih πtovatelja u SLR.Clubu jamstvo su toga.

M E R C E D E S - B E N Z

Pobjeda u sjaju dijamanata U prestiænom svijetu Formule 1 jedan je Grand Prix ipak vaæniji od svih ostalih: Velika nagrada Monaka u Monte Carlu viπe je od „joπ samo jedne“ utrke u kalendaru. Prva je utrka ovdje odræana 1929. godine, a staza je od tada tek neznatno promijenjena. Tu su pobjeivali Tazio Nuvolari i Rudolf Caracciola prije II. svjetskog rata, Stirling Moss u 50-im, Graham Hill u 60-im, Niki Lauda u 70-im, Alain Prost i Ayrton Senna u 80-im te Michael Schumacher u 90-im godinama proπlog stoljeÊa. Sve sami velikani Formule 1. Stoga i danas pobjednik jurnjave po ulicama ovog

Za najprestiæniju utrku u kalendaru, VN Monaka u Monte Carlu, vozaËi momËadi McLaren Mercedes dobili su najprestiæniji moguÊi ukras mondenog grada na Azurnoj obali ostaje upisan u povijest automobilistiËkog sporta te ne Ëudi πto svaka momËad Formule 1 toj utrci pridaje posebnu pozornost. Ove je godine heroj Monte Carla bio prvi pilot momËadi McLaren Mercedes Lewis Hamilton: startajuÊi s treÊe pozicije, nakon fantastiËne voænje ostvario je svoju prvu pobjedu u Kneæevini. Izvrstan dan za momËad kompletirao je osmim mje-

stom i osvajanjem jednog, ali vrijednog boda drugi pilot momËadi Heikki Kovalainen. Meutim, manje je poznato da su vozaËi McLaren Mercedesa, u skladu sa zvjezdanim i prestiænim statusom ove utrke, vikend u Monte Carlu proveli vozeÊi s kacigama ureπenima najfinijim dijamantima. Naime, dugogodiπnji je partner momËadi tvrtka Steinmetz koja je veÊ desetljeÊima S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Potpis u dragom kamenju - kaciga Lewisa Hamiltona

Uvijek dobro raspoloĂŚen dvojac McLaren Mercedesa

R U J A N

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z VN Monaca u Monte Carlu - najslavnija utrka Formule 1

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Lewis Hamilton

poznata kao kreator najfinijih dijamanata i najboljeg nakita s tim najdragocjenijim kamenjem na svijetu. Ova je tvrtka izrezala i polirala neke od najpoznatijih dijamanata u povijesti kao πto su De Beers Millennium Star, Steinmetz Pink i The Blue Empress. ZnajuÊi kako su kacige vrlo vaæne svakom F1 pilotu , i to ne samo zbog sigurnosnih, veÊ prije svega zbog estetskih razloga jer vozaËeva je kaciga dio njegova identiteta, Steinmetzovi dizajneri odluËili su izgled kacige oplemeniti potpisima vozaËa koji su izvedeni iz niza od viπe stotina tzv. forevermark dijamanata. Takav naziv mogu dobiti odabrani, posebno R U J A N

2 0 0 8

bruπeni dijamanti najveÊe ËistoÊe kakvi dolaze iz rudnika koji dræe najviπe standarde. Samo jedan posto dijamanata na svijetu moæe se diËiti oznakom „forevermark“, πto dovoljno govori o njihovoj finoÊi. Naravno, vozaËi su bili oduπevljeni: „Stvarno mi se svia ono πto su napravili struËnjaci i dizajneri Steinmetza, posebice jer svi znaju da sam priliËno osjetljiv kada je rijeË o mojoj kacigi. S dijamantnim potpisom kaciga izgleda odliËno i utrci Êe dati dodatni sjaj“, rekao je Lewis Hamilton, dok je Heikki Kovalainen naglasio: „Velika je stvar veÊ sudjelovati na ovoj prestiænoj utrci, a imati uz to

Heikki Kovalainen

i Steinmetzove dijamante na kacigi Ëini ovu utrku apsolutno jedinstvenom.“ Uz to, osim potpisa vozaËa, dijamantima je upisan i sponzorski logotip, πto je takoer jedinstven sluËaj u povijesti oglaπavanja. Doduπe, Steinmetzu ovo nije prvo takvo iskustvo. Prije dvije godine, takoer za utrku u Monte Carlu, dijamantima su uresili upravljaË bolida MP4-21 koji su tada vozili Kimi Räikkönen i Juan Pablo Montoya. Doduπe, tada su vozaËima donijeli neπto manje sreÊe jer je Montoya utrku zavrπio na takoer zavidnom drugom mjestu, ali zato je ove godine pogodak bio savrπen.

S T R A S T

Nije najveÊi, nema najveÊi promet ili najveÊu flotu vozila, ali Sixtu to previπe ne znaËi. U svijetu rent-a-cara ova se njemaËka tvrtka izdvojila po jednom drugom kriteriju - najbolja je. Mnogo je faktora koji opravdavaju taj epitet - od vrhunski ureenih poslovnica do automatiziranog postupka izdavanja vozila, ali jedan je od najvaænijih sastav flote vozila koji se u viπe od 50 posto sastoji od luksuznih automobila premium klase. Naravno, iznimka nije ni Sixt u Hrvatskoj, uz jednu dopunu: ta je kompanija u nas i vodeÊi davatelj rent-a-car usluga, s træiπnim udjelom veÊim od 30 posto. Tvrtka je u Hrvatskoj prisutna od 2000. godine, a od 2008. u sastavu je turistiËkog diva Atlas d.d., dijela grupe adriatica.net. Takva je sinergija logiËna, tvrdi izvrπni direktor Sixta Marko Arbutina: - Tvrtka adriatica.net dovodi u Hrvatsku viπe od milijun turista na godinu, a kao dio grupe moæemo dodatno proπiriti ponudu renta-car usluga te ponuditi nove proizvode, na primjer „fly and drive“. Kao πto mu ime sugerira, to je usluga u sklopu koje gosta veÊ u zraËnoj luci Ëeka njegov automobil.

Rent-a-car premium klase Foto: Gec

Meutim, Sixt, koji je prisutan u viπe od sto zemalja diljem svijeta, poznat je i po svojim uslugama izvan klasiËnog rent-a-cara. Vaæan su dio poslovanja poslovni najam automobila te upravljanje flotama, odnosno limuzinski servis. Ovdje u priËu ulazi Mercedes. - Ove smo godine u naπu flotu, kao prvi u Hrvatskoj, uveli prestiæna vozila Mercedes-Benza, i to iz dvaju razloga, istiËe Marko

Arbutina. Prije svega jer smo osjetili potrebu poslovnih korisnika koji æele automobile visoke klase u dugoroËnom najmu, ali i zbog dobrostojeÊih turista koji i na svom odmoru æele dræati najviπi standard kada je rijeË o automobilima koje voze. I, mogu to sada reÊi, napravili smo pun pogodak. Stopa je iskoriπtenosti Mercedesove flote izvrsna, automobili su stalno „vani“, pokazalo se kako je S T R A S T

S T R A S T

Kao πto meu automobilima postoje premium-marke, tako postoje i kod rent-a-car tvrtki - o vezi Sixta i MercedesBenza govori nam izvrπni direktor Sixta Marko Arbutina

R U J A N

2 0 0 8

S T R A S T

Stopa je iskoriĎ&#x20AC;tenosti Mercedes-Benzovih vozila izvrsna - istiĂ&#x2039;e Marko Arbutina

S T R A S T

Trenutak kada je Saπa Bitterman predao Mercedes-Benzova vozila direktoru Arbutini

pristup koji je Sixt uËinio najboljim u Europi apsolutno primjenjiv i u Hrvatskoj. Moderni rent-a-car biznis viπe se ne ograniËava tek na puko kratkoroËno iznajmljivanje vozila. Usluge dugoroËnog najma, odnosno operativnog leasinga, vrlo su vaæan segment poslovanja svih velikih rent-a-car kuÊa. Direktor Arbutina objaπnjava prednosti: - Mnogo ih je: potpuna kontrola troπkova, smanjenje administracije, fleksibilnost voznog parka unutar pojedine tvrtke, znatno reduciranje operativnih troπkova, moguÊnost koriπtenja zamjenskog vozila, potpuna briga za vozilo tijekom njegove upotrebe, πto ukljuËuje servise i zamjenu guma… Uglavnom, ugodnost koriπtenja vozila bez skrivenih troπkova vlasniπtva. Ipak, posao klasiËnog rent-a-cara i dalje je primarna aktivnost Sixta. Arbutina naglaπava kako je rast „low cost“ zrakoplovnih tvrtki omoguÊio turistima koji su manje platili let do svog odrediπta da potroπe viπe za unajmljivanje vozila. Danas Sixtova flota ima viπe od 1500 vozila s prosjeËnom popunjenoπÊu od osamdeset posto, πto je izniman rezultat. R U J A N

2 0 0 8

- ZahvaljujuÊi naπoj pripadnosti adriatica. net grupi mnogi su strani turoperatori postali naπi partneri, a u skladu s naπom filozofijom visoke kvalitete usluge usko suraujemo i s najboljim hrvatskim hotelskim kuÊama kao πto su hoteli Esplanade, Hilton i Kempinski, kaæe Marko Arbutina te skreÊe pozornost na joπ jednu naviku zahtjevne klijentele. - Sixt je poznat po tome πto u svojoj floti uvijek ima potpuno nove modele premium klase, a to se svia korisnicima naπih usluga jer ne samo da voze odliËan automobil veÊ imaju i moguÊnost isprobati neki novi model. Korisnici rent-a-car usluga vole birati koji Êe automobil voziti, a mi im dajemo tu moguÊnost. Stoga Êemo nastaviti naπu suradnju s tvrtkama kao πto je EUROline kako bismo i u tom segmentu dokazali svoju poziciju najbolje meu rent-a-car kuÊama. Planovi su Sixta veliki: rast prodaje i kvalitete usluga, otvaranje novih poslovnica, uvoenje novih usluga kao πto su limuzinski servis ili „low cost rent-a-car“, πirenje poslova u regiji… Naravno, sve to u suradnji i s trokrakom zvijezdom.

U floti je Sixta viπe od 25 vozila Mercedes-Benz

M E R C E D E S - B E N Z

Tehnoloπki snovi pretvoreni Eastern Europe Test Drive Mercedes-Benz Actros: Tallin - Sofija, 25. lipnja - 17. srpnja 2008. Piπe: Mirko VUKOTIΔ - Glas Slavonije

„Svijet je otiπao k vragu“ - tvrdi jedan od mojih kolega, svako malo popisu nelogiËnosti dodajuÊi novu. Nije mu jasno kako je najbolji golfer crnac, najbolji reper bijelac i joπ mnogo toga, a da je bio s nama u kabini Actrosa i putovao nedavno Maarskom i Rumunjskom sigurno bi popisu dodao Ëinjenicu da s Ëetrdeset tona moæete biti moæda ne najbræi, ali

u svakom sluËaju najsnaæniji i najsigurniji na cesti. Zanimljivo je bilo vidjeti sve suprotnosti Rumunjske, od sjaja pojedinih gradova do bijede i ruπevina nekih sela. Nama koji o Rumunjskoj znamo neπto viπe i u njoj smo veÊ bili osobito je bilo simpatiËno gledati lica naπih njemaËkih suvozaËa - Mercedesovih instruktora koji se nisu mogli naËuditi

vienom. Oni su istodobno sa zadovoljstvom promatrali naπa lica i nerijetko Ëuenje kako Actros radi i πto sve moæe. Sve je poËelo 25. lipnja u estonskom Tallinu, u zemlji u kojoj træiπte teretnih vozila raste za viπe od 20 posto na godinu, a Mercedes je Ëvrsto na Ëelu s 485 prodanih kamiona. Mercedes je na zahtjevnoj turi upravo kroz S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

europske tranzicijske zemlje odluËio predstaviti novu generaciju Actrosa i pokazati kako je s razlogom jedan od najtraæenijih. Iz Estonije put je vodio kroz Latviju i Litvu, koje biljeæe fascinantan rast, veÊi od 50 posto, a u pojedinim segmentima i iznad 75 posto na godinu, do Poljske, najveÊeg træiπta, s nevjerojatnim 19.241 kg teπkim kamionom registriranim u 2007. godini. Na putu prema Bugarskoj i Sofiji u dvodnevnim rutama za upravljaËima Actrosa smjenjivali su se specijalizirani novinari iz cijeloga svijeta pa su tako, nakon Poljske i »eπke, stigli do maarske prijestolnice, gdje su i Ëetvorica hrvatskih novinara imala priliku osjetiti savrπenstvo novog Actrosa. Moæda zvuËi kao pretjerivanje, ali novi je Actros doista doveden do savrπenstva i vozaË gotovo da je sveden na razinu „pridræavala“ koluta upravljaËa. Sve drugo, moglo bi se reÊi, Actros radi sam. Nova, treÊa generacija Mercedesove legende je ekonomiËnija, sigurnija i ekoloπki prihvatljivija. U prve dvije generacije prodan je u viπe od 550.000 primjeraka u viπe od 100 zemalja svijeta, a na europskim cestama jedan je od najËeπÊe susretanih tegljaËa. Na ruti kojom smo se kretali gotovo svaki drugi kamion bio je Actros, „pod zastavama“ raznih zemalja, od Skandinavije do Turske. Upravo je njihove vozaËe novi Actros privlaËio poput magneta na svim „kamiondæijskim“

u stvarnost Rabljena se vozila nude i iz polja - Mercedes je, bez obzira na godiπte, uvijek traæena roba

R U J A N

2 0 0 8

U listopadu 2005. godine tehnologije kao πto su Brake Assist, Distance Control i Telligent Lane Assistant bile su u fazi ispitivanja. Danas, u novom Actrosu, sastavni su dio najbogatijeg paketa opreme odmoriπtima na kojima smo stali. Uz blago dotjeran izgled, unaprijeena tehnika te joπ viπi komfor Actrosova su osnovna obiljeæja. Visoke standarde koje su postavile prve dvije generacije teπko je slijediti, no u Mercedesu kaæu kako su u tome uspjeli te da novi Actros Ëini æivot lakπim, kako vozaËima tako i vlasnicima. Nakon dva dana za njegovim upravljaËem to moæemo i potvrditi. Ono na πto su u Mercedesu s razlogom posebno ponosni zove se Mercedes PowerShift 2 - prvi 12-stupanjski automatski mjenjaË koji se kao dio serijske opreme ugrauje u neki kamion. Taj potpuno automatski prijenosnik oznaËava novo poglavlje kad je rijeË o rezanju troπkova, komforu i sigurnosti. Sve cestovne verzije novog Actrosa opremljene su PowerShiftom 2, Ëime se æeli uvesti obiËaj da takvi mjenjaËi

M E R C E D E S - B E N Z

postanu standard. Automatski reæim rada omoguÊuje vozaËu da bude koncentriraniji na voænju i uvjete na cesti, a tako i odmorniji, kako fiziËki tako i psihiËki. Tijekom dvodnevnog putovanja maarskim i osobito rumunjskim cestama to nam je jako dobro doπlo. U kombinaciji s dobro znanim motorima mjenjaË je radio brzo kao misao, baπ kada je tre-

balo. Koliko su motori moÊni i dobro odmjereni mogli smo se uvjeriti kada smo nakon ugodnog viπesatnog krstarenja autocestom od Budimpeπte prema Rumunjskoj krenuli u srce jedne od najzanimljivijih europskih zemalja. Karavana od deset Actrosa “napala” je rumunjska brda. Potpuno natovareni (za ovu priliku betonskim blokovima) Actrosi

su gutali kilometre, a bilo je zanimljivo gledati kako na pojedinim brdskim dionicama za sobom ostavljaju konkurente iste ili veÊe snage. Mercedes ne πtedi na razvoju i novim tehnologijama. U listopadu 2005. godine u njemaËkom Papenburgu sudjelovali smo u testiranju novih tehnologija koje je Mercedes namijenio dostavnim i teretnim vozilima.

Rijetko na benzinskoj crpki: novi Actros troπi joπ manje nego dosadaπnja generacija Budimpeπta je osobito atraktivna noÊu Naπ reporter Mirko VukotiÊ na radnome mjestu

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Na putu za Bukureπt

Nekad je dovoljna i jedna konjska snaga U Rumunjskoj se Ëesto moæe naiÊi na spomenike iz proπlih vremena

Nije McDonald’s, ali je reklama uoËljiva

Tada su Brake Assist, koji odreuje snagu koËenja ovisno o udaljenosti vozila ispred vas, Distance Control, koji ovisno o toj udaljenosti odreuje brzinu i korigira zapovijedi tempomata, i Telligent Lane Assistant, koji upozorava na nenamjerno prelaæenje crta na kolniku, bili u fazi ispitivanja. Danas, u novom Actrosu, sastavni su dio top-paketa opreR U J A N

2 0 0 8

me. VeÊ se sada razvijaju novi sustavi koji Êe voænju uËiniti lakπom i sigurnijom i, ma koliko se Ëinili nestvarnim, vrlo brzo moæemo ih oËekivati u serijskoj proizvodnji. Putovanje je nekoliko puta zaustavljano zbog radova na cesti koja od granice vodi do grada Sibiua te Pitestija i Bukureπta. Novcem Europske unije (rekoπe naπi instrukto-

M E R C E D E S - B E N Z

Karavana Actrosa izazvala je veliko zanimanje lokalnih medija

Zalazak sunca u Rumunjskoj

ri - njihovim nedavno poveÊanim porezom) obnavlja se ova æila kucavica Rumunjske, ali i cijele istoËne Europe, jer tone robe putuju ovuda kako bi se izbjeglo putovanje preko Transilvanijskih Alpa i poveÊanje ionako galopirajuÊih troπkova. Bila je to prilika da osjetimo udobnost novog Actrosa na raskopanim gradiliπtima, na neobnovljenoj, vidljivo uniπtenoj cesti, te na dionicama presvuËenim novim asfaltom. I ovdje je, kao i kod nas, jedan od najËeπÊih kamiona ukljuËenih u izgradnju cesta bio Actros. Znatno je poboljπan komfor u kabini, bolja je organizacija prostora, a i kreveti su bolji u odnosu na prethodnika, pa nude i moguÊnost regulacije nagiba. Za cjelovit doæivljaj naveËer smo mogli birati izmeu hotelskog i kabinskog smjeπtaja. Nude se tri paketa opreme, Comfort Pack Basic, Comfort Pack Classic i Comfort Pack Top, koji sadræi baπ sve πto bi vozaË i na najduljem putovanju poæelio. Koliko je tvrd i slan vozaËki kruh shvatili smo doπavπi kasno naveËer na odrediπte, nakon svih kilometara, odmoriπta, carinskih i policijskih kontrola. Strogih ograniËenja u pravilu smo se pridræavali, pa nismo imali problema s organima reda i zakona. S obzirom

Ova dva kamiona dijele desetljeÊa S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Snaæno i πtedljivo Nova generacija Actrosa pokretana je unaprijeenim dobro znanim motorima OM 501 LA i OM 502 LA sa πest odnosno osam cilindara u V-rasporedu. ©estocilindraπi su obujma 11,9 litara i razvijaju od 235 kW (320 KS) do 350 kW (476 KS), dok tri osmocilindraπa razvijaju snagu od 375 kW (510 KS) do 440 kW (598 KS). U viπe od 100.000 proizvedenih primjeraka potvreni su kao ekonomiËni i ekoloπki vrlo prihvatljivi. S Bluetec tehnologijom troπe oko tri posto manje goriva od motora Euro3 norme iste snage, a u odnosu na motore s EGR tehnologijom potroπnja je i do sedam posto manja. Svi motori na raspolaganju su i u normi Euro5, koja na snagu stupa tek na jesen 2009. godine, a zanimljivo je da su veÊ do sada Mercedesovi kamioni s Bluetec tehnologijom saËuvali oko 300 milijuna litara goriva i sprijeËili odlazak u okoliπ oko 700 tisuÊa tona CO2.

na brojnost kontrola ostaje krajnje nelogiËno ponaπanje rumunjskih vozaËa, koje katkad podsjeÊa na letove kamikaza. Na kraju smo zakljuËili da, uzmu li se u obzir stanje cestovne infrastrukture, stanje voznog parka, vozaËka kultura i intenzitet prometa na cestama, zapravo ima malo prometnih nesreÊa. U nekoliko situacija bili smo prisiljeni isprobati sva dostignuÊa Mercedesovih struËnjaka, od ABS-a do Brake Assista, i pokuπati zaustaviti Ëetrdeset tona prije sudara s nadolazeÊim vozilima. Poslije smo odustali i vozili svoju voænju jer izbjegavajuÊi njih ugrozili bismo sebe i skupocjeno vozilo, a gotovo je sigurno da se krivac nakon svega ne bi ni osvrnuo. Povjerenje je ulijevala bogata sigurnosna oprema i zapravo je Mercedesova politika vrlo razumna jer osnovne sigurnosne elemente ukljuËuje u serijsku opremu i onemoguÊava vlasnicima ugroæavanje æivota vozaËa radi smanjenja troπkova. Mercedes ih uËi kako se πtedjeti moæe i na drugi naËin, pa za kupce flota organizira i treninge πtedljive voænje. No oduvijek su vozaËke i vlasniËke æelje bile pomalo u suprotnosti, baπ kao i Actrosovo savrπenstvo i rumunjsko okruæenje.

Impozantna predsjedniËka palaËa bivπeg rumunjskog diktatora Nicolaeja Ceausescua

Veliki test - od pribaltiËkih zemalja do Bugarske

R U J A N

2 0 0 8

S M A R T

U biti, ideja je stara gotovo Ëetiri desetljeÊa. VeÊ je 70-ih godina proπlog stoljeÊa Mercedes-Benz poËeo dizajnirati superkompaktni „automobil buduÊnosti“, ali uvijek je bilo nekog preËeg posla. Meutim, stvar se promijenila 1989. godine. Nicolas G. Hayek tada je oduπevio svijet svojim satovima marke Swatch, a æelja da koncept utemeljen na kombinaciji „pouzdano, moderno, jeftino“ sa satova preseli na automobile dovela ga je do Mercedes-Benza. Velika tvrtka i genijalni inovator stvorili su poduzeÊe Micro Compact

Car AG, sa sjediπtem u πvicarskom Bielu, a rezultat zajedniËkog rada bio je koncept smart city coupé predstavljen na salonu automobila u Frankfurtu 1997. godine. Iste je godine u geografskom srcu Europe, francuskom gradu Hambachu, izgraena i jedinstvena tvornica popularno nazvana Smartville. I ona je svojim izgledom i konceptom bila revolucionarna baπ kao i omanji automobil Ëiji je prvi primjerak 2. srpnja 1998. siπao s proizvodne linije, dok je u listopadu te godine krenuo i u prodaju.

smart je bio prava automobilska revolucija: od tridion konstrukcije koja je manje od 2,5 metara dugom vozilu davala iznimnu ËvrstoÊu, preko termoplastiËnih karoserijskih obloga koje su se mogle, ovisno o æelji vozaËa, mijenjati tako da se gotovo svaki dan vozi „drukËiji“ automobil, pa do poluautomatskog mjenjaËa te efikasnih i πtedljivih turbomotora male kubikaæe… Sve je to smart Ëinilo Ëudom na cesti. Meutim, mora se priznati da javnost u poËetku nije prihvatila smart na oËekivani naËin. Mnogo je razloga: cijena je

10 mu je godina

S T R A S T

S M A R T

tek

»ini se da je s nama oduvijek, ali slavi tek desetljeÊe. Ipak, u tom je razdoblju smart zaradio kultni status, a o genijalnosti koncepta svjedoËi Ëinjenica da je, iako gotovo nepromijenjen, iz godine u godinu sve popularniji

Magnetizam izmeu zvijezda i maliπana nikada nije bio upitan - prekrasna Petra Nemcova R U J A N

2 0 0 8

S M A R T

Jon Bon Jovi uz smart koji se prodavao na aukciji za humanitarne svrhe

bila pretjerana, automobil se prodavao samo u posebno dizajniranim prodajnim centrima koji su mnogim distributerima bili prevelika i teπko isplativa investicija (pa nije bilo ni dovoljno prodajnih mjesta), bilo je i pitanja oko pasivne i aktivne sigurnosti samog vozila… U marketinπkom smislu svakako nije pomoglo to πto je od projekta odustao i sam Nicolas G. Hayek, koji je svoj dio prodao Daimleru. Iako, u tehniËkom smislu bio je to dobar potez jer je, primjerice, smart dobio ESP sustav kao dio standardne opreme, πto je potpuno eliminiralo sve dvojbe vezane uz aktivnu sigurnost. Ovisno o træiπtu, smart je postizao razliËite rezultate. U nekim je gradovima, primjerice Rimu, bio (i ostao) nevjerojatan hit: smatran mikromercedesom, πto zapravo umnogome i jest, postao je izbor i najimuÊnijih stanovni-

©armu smarta nije odolio ni “opasni” reper Snoop Dogg S T R A S T

S M A R T

smart Êe uskoro biti lansiran i na træiπtu Kine

ka VjeËnoga grada. PokuπavajuÊi privuÊi klijentelu kojoj koncept gradskog dvosjeda nije dovoljan ili pak dovoljno atraktivan, smart je 2003. lansirao sportski roadster i roadster coupé, a godinu poslije i izvrsni kompaktni forfour za Ëetiri osobe. Meutim, iako su i ti modeli dijelili mnoge detalje koncepta originalnog smarta, nisu bili posebno dobro primljeni. Naæalost nezasluæeno, ali takva je automobilska industrija. Stoga je najmlaa europska automobilska marka 2005. odustala od roadstera, godinu poslije i od forfoura te se usmjerila na ono πto je smart i uËinilo svjetski poznatim: model fortwo. Iz godine u godinu smart je prepoznavalo sve viπe kupaca: javnost je shvatila njegovu praktiËnost, ekonomiËnost i atraktivnost te je maleni automobil postao uobiËajena R U J A N

2 0 0 8

slika na cestama svih europskih gradova. Naizgled neznatno, ali ipak bitno promijenjena generacija lansirana proπle godine uËvrstila je poziciju smarta fortwo kao ultimativnoga gradskog automobila koji odreuje moderan æivotni stil. Na poËetku dostupan samo u devet europskih zemalja, sada se prodaje u Ëak 37 ukljuËujuÊi Juænu Afriku, Tajvan, Hong Kong, Meksiko, Australiju, Maleziju i Kanadu. Naravno, i SAD, gdje je lansiran tek ove godine, ali veÊ je osvojio srca tisuÊa Amerikanaca. ToËnije, njih 11.400. U danaπnje vrijeme naftne i ekoloπke krize smart je prepoznat kao idealan automobil: ekonomiËan i ekoloπki najprihvatljiviji na træiπtu. Od lansiranja nove generacija vlasnikom smarta fortwo postalo je Ëak 150.000 ljudi. Ujedno je time ukupan broj prodanih smar-

tova od samih poËetaka poveÊan na viπe od 900.000. A na cesti Êe ih, bez sumnje, biti joπ i viπe: poËekom sljedeÊe godine prodaja smarta poËinje i na træiπtu Kine, o Ëijim potencijalima zaista nije potrebno troπiti rijeËi. smart napreduje i u tehniËkom smislu: sada je dostupan kao benzinac i dizelaπ u verzijama snage od 45 do 98 KS, kao i u verziji mhd, odnosno micro hybrid drive sa smartstop sustavom koji automatski iskljuËuje motor kada se automobil kreÊe sporije od 8 km/h ili kada vozaË koËi, πto dodatno smanjuje potroπnju. Uz to, ulicama Londona veÊ vozi flota od 100 smartova na elektriËni pogon, a komercijalna se verzija na cestama oËekuje 2010. godine. Maleni automobil grabi u buduÊnost divovskim koracima. Zato, sretan ti roendan, mali.

C H R Y S L E R

Kada je sad veÊ daleke 1926. osnovana kompanija Chrysler, bilo je jasno da Êe njezini proizvodi imati dugoroËan uspjeh na træiπtu. Tako dizajn Chryslerovih vozila uz jedinstven spoj performansa i inovativnih tehnologija veÊ viπe od osamdeset godina oduπevljava vozaËe diljem svijeta. Bilo da je rijeË o odvaænom Chrysleru 300, elegantnom kabrioletu Sebringu, funkcionalnom „dnevnom boravku na kotaËima“ Grand Voyageru ili sofisticiranom novom Chrysleru Aspen HEMI s hibridnim pogonom, Chryslerova vozila svoje vlasnike nagrauju straπÊu, kreativnoπÊu i osjeÊajem prave slobode u voænji. U modelsku godinu 2009. Chrysler kreÊe s podosta novosti u prodajnoj paleti. Dvadeset pet godina nakon stvaranja prvog modernog monovolumena, Chrysler i dalje usavrπava svoju formulu uspjeπnog automobila. Tako Êe Grand Voyager, uz Ëak trideset dosadaπnjih sigurnosnih sustava, u 2009. godini dobiti i dva nova: za potpunu kontrolu nad mrtvim kutom (Blind Spot Monitoring) te za upozorenje pri nailasku vozila s boËne i straænje strane (Rear Cross Path). Naravno, sastavni dio svakog Grand Voyagera ostaje i Swivel’n Go inovativni sustav sjedenja koji pruæa do sada neviene moguÊnosti prilagodbe interijera specifiËnim potrebama svakog vozaËa. Sve to, naravno u kombinaciji s elegantnim dizajnom i visokom funkcionalnoπÊu, Ëini Grand Voyager savrπenim vozilom moderne obitelji. Chrysler 300, limuzina koja je obiljeæila povratak velikog ameriËkog automobila s pogonom na straænje kotaËe, u 2009. godini u elitnoj V8 HEMI verziji troπit Êe manje goriva zahvaljujuÊi uvoenju sustava koji u trenucima kada nema potrebe za veÊom snagom motora iskljuËuje rad polovine cilindara. Dio opreme postat Êe i Adaptive Cruise Control, odnosno inteligentni tempomat koji automatski usporava u trenutku kada se na kolniËkoj traci ispred vaπeg automobila nae neki drugi automobil. Sve ostale osobine ovog iznimnog modela, kao πto su otmjen interijer te mnogobrojni komunikacijski, zabavni i sigurnosni sustavi, viπe ni ne treba posebno isticati. Chrysler Sebring sedan zavodljiv izgled spaja s funkcionalnim interijerom, visokim stupnjem sigurnosti, uzbudljivim voznim performansama i smanjenom potroπnjom goriva. Cijena mu je iznenaujuÊe prihvatljiva pa omjer uloæenog i dobivenog preteæe u korist dobivenog, posebice kada je rijeË o verziji koju pogoni pouzdani dvolitreni turbodizelski motor snage 140 KS. InaËe, u ponudi su i snaæni benzinski motori - Ëetvero-

PT Cruiser

U novu modelsku godinu Chrysler kreÊe uvodeÊi nova tehniËka rjeπenja koja Êe samo naglasiti sve veÊ poznate pozitivne osobine vozila ove slavne marke

S T R A S T

C H R Y S L E R

Automobili stvoreni za strastan æivot cilindarski 2,4 sa 173 KS ili 2,7-litarski V6 sa 189 KS. Dok je limuzinska verzija Sebringa idealan poslovni automobil, za one slobodnog duha tu je Chrysler Sebring kabriolet koji je cijelo proπlo desetljeÊe gospodario svojim segmentom kao najpopularniji ameriËki kabriolet. U 2009. razmazit Êe vas luksuzom i prostranoπÊu, poveÊat Êe performanse, a zahvaljujuÊi preraenim agregatima smanjit Êe jedino - potroπnju goriva. KonaËno, u ponudi Chryslera ostaje legenda: PT Cruiser i iduÊe Êe godine ostati vjeran sebe, πto zapravo znaËi da nastavlja biti „drugaËiji od drugih“. Za snagu se brinu benzinski 1,6-litreni motor koji proizvodi 85 KS i okretni moment od 157 Nm i 2,4-litreni motor s 143 KS i okretnim momentom od 214 Nm te 2,2-litreni dizelski motor s 150 KS i okretnim momentom od 300 Nm. PT Cruiser predvodi segment svojim neporecivo originalnim dizajnom koji ukljuËuje i raznovrsne pakete interijera te superiornom kvalitetom. Sebring Cabrio 300C

Grand Voyager

R U J A N

2 0 0 8

M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z

Sprinterovo rodno mjesto Kada je 5. lipnja ove godine s proizvodne linije u Daimlerovoj tvornici u Düsseldorfu iziπao Sprinter 315 CDI namijenjen organizaciji specijalne olimpijade, velikog sportskog projekta mentalno i fiziËki hendikepiranih sportaπa, ta je tvornica postavila rekord koji valja zabiljeæiti - bilo je to trimilijunto vozilo napravljeno u njezinim pogonima. Tvornica u Düsseldorfu jedna je od najvaænijih u cijelom Daimleru, mjesto gdje se proizvode najuspjeπniji svjetski dostavnjaci, ali i mjesto u kojem se pisala povijest lakih gospodarskih vozila sa znakom Mercedes-Benza. Tvornica je osnovana davne 1889. godine kao dio kompanije Rheinmetall AG, da bi nakon Drugog svjetskog rata preπla u ruke tada novoosnovane kompanije Auto Union. Tvornica koja se prostirala na 170 tisuÊa Ëetvornih metara bila je gotovo potpuno uniπtena ratnim razaranjima, a prva vozila koja su iziπla iz obnovljenih pogona bili su trocilindriËni DKW-i. U najboljim godinama produkcija je bila veÊa od 60 tisuÊa primjeraka. Kada je 1958. godine Daimler-Benz preuzeo Auto Union, u pogonima u Düsseldorfu poËela je proizvodnja dostavnjaka oznake L 319 koja je trajala gotovo deset godina. 1967. doπao je nasljednik toga modela poznat pod oznakom T2 (L 406). Slava je tvornice bila tako velika da se taj model u javnosti jednostavno nazivao “Kombi iz Düsseldorfa”.

U Daimlerovoj tvornici u Düsseldorfu, u viπe od stoljeÊa postojanja pisala se povijest Mercedesovih dostavnih vozila

Nakon gotovo dva desetljeÊa proizvodnje tog izvanrednog dostavnog vozila doπlo je vrijeme i za novi model: tvornica u Düsseldorfu tada je poËela proizvodnju novog modela T2 koji je prethodio slavnom Variju. Tako je bilo sve do 1995. godine, kada je na træiπte uvedena prva generacija Sprintera. Model je ubrzo postao tako popularan da je u tvornici prvi put uvedena i treÊa smjena. U rekordnoj godini proizveden je Ëak 155.501 primjerak toga automobila. Napokon, 2005. godine tvornica se, nakon joπ jednog od mnogih proπirenja, pri-

premila za proizvodnju najnovije generacije Sprintera koji je svoju premijeru imao poËetkom 2006. Tvornica u Düsseldorfu, sa 7600 radnika, danas na godinu proizvodi oko 115 tisuÊa Sprintera i 40 tisuÊa VW Craftera u svim moguÊim karoserijskim oblicima, a nekoliko tisuÊa vozila nosi i znak Dodgea te se prodaje u Sjevernoj Americi. Ipak, zahtjevi træiπta za novim Sprinterom toliko su veliki da se oËekuje poveÊanje godiπnje proizvodnje na Ëak 168.500 vozila. Uglavnom, tvornica u Düsseldorfu ostaje povijesnim mjestom za Mercedes-Benzova dostavna vozila.

S T R A S T

Stipic 12/9/09 4:41 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

Filozofija ljepote Foto: Gec

S T R A S T

Kozmetika i auto stvari su koje vam daju sigurnost, ljepotu i samopouzdanje

Svaki Ëovjek u sebi ima mnogo neotkrivenih moguÊnosti. Kada te moguÊnosti poËnu stvarati i djela, nastaje osjeÊaj zadovoljstva koji nas ispunjava i Ëini da zraËimo dobrom energijom πto pomlauje: to se vidi iz oËiju, govora, dræanja… RijeËi su to magistre farmacije Seke ZebiÊ, æene koja je cijeli æivot posvetila ljepoti. Ne samo onoj vanjskoj, veÊ i unutraπnjoj ljepoti - jer bez duhovnog zadovoljstva nema ni fiziËke ljepote, ispravno tvrdi. Magistra ZebiÊ i sama je dokaz ispravnosti svoga profesionalnog miπljenja: u svojoj je bogatoj karijeri postigla mnogo poslovnih uspjeha okrunjenih i dvjema popularnim knjigama: „Gimnastika lica - moj prirodni lifting“ i „Kako zaustaviti starenje“, a o djelotvornosti metoda koje primjenjuje vidljivo govori i njezin izgled. Vitalna i vedra, djeluje barem dvadeset godina mlae od svojih veÊ

Mr. ph. Seka ZebiÊ, autorica knjiga 'Gimnastika lica - moj prirodni lifting' i 'Kako zaustaviti starenje', otkriva nam svoju æivotnu priËu te tajnu odræavanja vanjske i unutraπnje ljepote R U J A N

2 0 0 8

zrelih godina. Ipak, tajnu odræavanja mladenwaËkog izgleda ova iznimna æena podijelila je s nama, otkrivajuÊi nam mnoge detalje iz svog ispunjenog æivota. Ovo su njezine rijeËi.

uËitelji, ne samo u poslu nego i u pogledu na æivot. UËitelji za sve one koji moraju proÊi æivotnu πkolu, ali, naæalost, malo je takvih aka i takvih uËitelja.

UËitelji pogleda na æivot

Energija od najbliæih

Svaki je put prema cilju zahtjevan, a katkad i teæak. Ali, kada se doe do njega, uvijek smo jaËi, ispunjeni zadovoljstvom te uvjerenjem da sve u æivotu moæemo. Naπ se æivot sastoji od ispunjenih zadataka, ali i odreenih sadræaja koji vas ne moraju ispunjavati sreÊom. Nakon 33 godine rada s iskustvom u kozmetici smatram da mogu govoriti djelima: moje osvojene Himalaje prezentiraju se kao stalan rad, ali ne samo kroz posao veÊ i stvaranje obitelji, braka, djece, sretnih trenutaka dolaska unuka i brige da saËuvam prijatelje koji su tu kad se veselimo i kada ih trebamo. Tu je i briga kako bih saËuvala zdravlje jer se kroz ovu πumu æivotne borbe treba kretati s najmanjim gubicima. »ovjek s vremenom gubi energiju jer odlaze njegovi najbliæi, nema viπe ni jednaku energiju za rad, na kraju se malo i umori. Pitanje je πto trebamo Ëiniti kako bismo i dalje ostali sretni, kako povratiti izgubljenu energiju i postoje li ciljevi za neπto πto bi Ëovjeka Ëinilo i dalje sretnim. Uvijek jaËi, uvijek iskusniji, ovdje smo da prema svojim godinama postajemo

Uvijek sam voljela πkolu, uËila i diplomirala na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu 1973. godine, ali veÊ 1977. svoju aktivnost i volju prema kozmetici usmjerila sam otvaranjem kozmetiËkog salona, a zatim se πirila u smjeru proizvodnje kozmetiËkih preparata educirana mentoricom iz kemije. »esto sam bila na putu i obilazila seminare i konferencije u svijetu jer, podsjetimo se, to su bile godine kada se kod nas o kozmetici joπ uvijek znalo vrlo malo. Nije bilo preparata, aparata, razvijenih metoda... Sve je bilo na poËetku, ne samo kod nas veÊ i u svijetu, i zato se stalno uËilo i s nestrpljenjem Ëekalo πto donosi sutra. Posao, putovanje i uËenje stalno su se izmjenjivali, ali to nije stvaralo umor jer bi nada za novim “Ëudom” uvijek prevladala. Sve te novitete trebalo je primijeniti i na njih naviknuti klijente, a za to je trebalo strpljenja i godina. Proizvodnju i rad u salonu nisam vidjela kao zavrπetak svoga stvaranja jer sam shvatila da sve πto sam ja prolazila trebaju prolaziti i druge osobe koje se æele baviti kozmetikom. Trebalo je uËiniti novi zaokret da se ljudima koji se æele

S T R A S T

Kada se æivi brzim ritmom, vrlo je vaæna i sigurnost na putu, a suviπno bi bilo govoriti kako tu sigurnost i ugodnost lakπe svladavamo vozeÊi se u dobrom automobilu

baviti kozmetikom omoguÊe proizvodi, praksa i literatura na naπem jeziku te vanjska edukacija koja bi zadovoljila njihove potrebe. Dodatnu energiju i pomoÊ da ideje pretvorim u djelo dobila sam od svoj pokojnog supruga, sinova Tomislava i Mladena te roditelja koji su bili stalna pomoÊ u kuÊi. Tako je stvorena naπa zajedniËka tvrtka Biokozmetika. Preuzeli smo i postali distributeri vanjskih jakih kuÊa za kozmetiku, odradili smo tri kozmetiËka kongresa od kojih je posljednji odræan 2003. godine na Brijunima gdje je i promovirana moja prva knjiga „Gimnastika lica - moj prirodni lifting“. Nakon intenzivnog rada, nakon bolesti koje prirodno moraju doÊi, ali se teπko mogu prihvatiti kada se to vama dogaa, nakon izgubljenih najbliæih osoba poput tate, supruga i brata shvatite da morate dalje jer depresija moæe Ëak ubojito djelovati na vas i okolinu, a to nije rjeπenje - æivotne zadaÊe treba odraditi, a sami odabiremo kojim Êemo putem krenuti.

Dokaz vlastitim primjerom Sa æeljom prenoπenja znanja poËinjem intenzivnije educirati ljude u naπoj struci i to prema metodi Maria Galand. Po Ëetvrti put otvaram kozmetiËki salon, sada pod nazivom Biokozmetika Pet, gdje mi je i dalje æelja dati svojim klijenticama odreena rjeπenja u naπim, recimo to tako, æenskim problemima. Zna se da su to prije svega bore te problem suviπnih kilograma. Kako sam uvijek i od samog poËetka svako rjeπenje nazivala Ëu-

dom, tako sam nakon niza godina doπla do Ëuda u rjeπavanju problema masne i neËiste koæe - uporabom lasera u kombinaciji s najboljim proizvodima. Repliku svog æivota, od prehrane, preko gimnastike do optimistiËnog razmiπljanja stavljam pred javnost putem svoje nove knjige s DVD-om „Kako zaustaviti starenje“ koju smatram svojevrsnom poËetnom bazom svima onima kojima treba savjet kako postiÊi taj cilj. Usto, drago mi je da i vlastitim primjerom mogu pokazati kako se primjenom savjeta iz knjige godine mogu dobro nositi jer najveÊe mi je zadovoljstvo kada osobe s osmijehom gledaju svoje novo lice.

s korisnim. Pogotovo kada imate i djecu jer vam putovanja s njima - bilo skijanje ili izleti - daju vremena za cjelodnevno druæenje. Taj mi rad, to stvaranje, nije dopuπtalo vremena za kavice, πetnju s djecom kada sam ja to htjela i sada kad razmiπljam o tome, dolazim do zakljuËka kako Ëovjek treba imati dva æivota: jedan za rad, a drugi za razonodu. S ta dva æivota bili biste uvijek zadovoljni jer si nikad ne biste predbacivali da ste neπto propustili. Æivotom sam brzo hodala, ali doπlo je vrijeme kada mogu polaganije obavljati neke zadatke jer ne zahtijevaju odreene rokove.

Doba kada valja usporiti

Kako mogu opisati svoj æivot do sada? Po danu se radi, po noÊi se misli i donose se odluke, a izmeu toga dvoga, u veËernjim terminima, lijepo se opustiti u dobroj kazaliπnoj predstavi, glazbi ili filmu. To mi daje dobar osjeÊaj jer æivim u gradu koji vam daje i ispunjava vaπe kratke trenutke pa gledajuÊi i sluπajuÊi proæivljavam proπlost, sadaπnjost i buduÊnost. Ne gledam samo predstavu veÊ gledam ljude, sluπam i osjeÊam na koji naËin promiπljaju æivot kao πto to osjeÊam kroz najmilije koji su uz mene na mom æivotnom putu. Viπe mi se ne æuri i drukËije gledam i nadograujem svoju nutrinu. Zato je æivot lijep, a koliko ga dobro moæemo proæivjeti - ovisi o nama samima. I dok god postoje Ëekanja, nadanja i ostvarivanja Ëovjek Êe osjeÊati da æivi æivot bez mnogo umora, razoËaranja i osjeÊaja da ima puno godina.

Nisam mogla ni pretpostaviti kako Ëovjek u sebi ima toliko neotkrivenih moguÊnosti, a kad sve to poËinje stvarati i djela, osjeÊaj zadovoljstva toliko nas ispunjava da ponovno poËinjemo ispoËetka. Zato je æivot zanimljiv i zbog toga nisu toliko vaæne godine kao πto je vaæno kad Ëovjek raste u sebi. To ga Ëini da izvana zraËi dobrom energijom, a upravo ga ta energija i pomlauje. Vidljivo je to od samog pogleda iz oËiju, govora, hodanja, dræanja i svega onoga πto je potrebno da se odræi dobro zdravlje Ako se osvrnem na æivot iza sebe, imam osjeÊaj da je bilo puno rada i stvaranja jer i kad nisam radila, razmiπljala sam kako i na koji naËin ono zapoËeto mogu zavrπiti. Kako volim dinamiku i promjene, putovanja su mi dobro doπla kao rjeπenje tako da je posao uvijek zavrπavao kao spoj ugodnog

Æivot je lijep

S T R A S T

City Life 12/9/09 4:37 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

‘Rabska fjera’ ili srednjovjekovni ljetni festival izniman je prikaz svih segmenata æivota Rabljana u minulim stoljeÊima

S T R A S T

Jedrenjak koji plovi u proπlost

Piπe: Milena Grce Snimio: Ivica TomiÊ

Rab oduvijek podsjeÊa na stari usidreni jedrenjak sa svoja Ëetiri zvonika - jarbola i Ëini nam se da Êe svakoga trena razapeti jedra i krenuti na novu plovidbu. Za ‘Rabske fjere’ dogodi se upravo to: grad zaplovi u proπlost, u srednji vijek, zaæivi glazba, tanac, okusi i mirisi, duh minulih stoljeÊa. Upravo taj mistiËni doæivljaj ono je πto Fjeru Ëini nezaboravnom pa joj ne mogu odoljeti tisuÊe i tisuÊe posjetitelja iz mnogih zemalja svijeta, ali ni sve veÊi broj domaÊina koji se sa svojim obiteljima pridruæuju Fjeri ne æaleÊi ni trud ni vrijeme. Jer Fjera je posebna i samo je rapska. Iako danas gotovo svi krajevi naπe zemlje njeguju i oæivljavaju svoju tradiciju prezentirajuÊi pojedine segmente bogate hrvatske baπtine, Fjera je doista neπto drugo i neπto iznimno. To nije jedan ili neki izdvojeni segment srednjovjekovnog æivota otoka, Fjera je prikaz svih segmenata æivota i druπtvenih slojeva, normi, uzusa i mentaliteta pa stoga i prikaz svakodnevnog funkcioniranja otoËnog mikrokozmosa. Rabljani veÊ stoljeÊima æive za ‘Rabsku fjeru’, najveÊi otoËni blagdan u kojem slave svoga zaπtitnika sv. Kristofora. Za ove svetkovine koja se odræava od 25. do 27. srpnja, na blagdane sv. Ane, sv. Jakova i sv. Kristofora,

GradonaËelnik Raba Æeljko BarËiÊ prijavljuje svoje sudjelovanje na Fjeri R U J A N

2 0 0 8

S T R A S T

Na Fjeri su mnogobrojni gosti mogli kupiti i neki od lokalnih proizvoda

puËani iz svih sedam otoËnih mjesta tradicionalno se slijevaju u grad i izraæavaju svoju zahvalnost sv. Kristoforu. Kako se tada uvijek odræava i sajam, otoËani trguju i razmjenjuju plodove svoga rada. Tako je i danas - na Fjeri gledamo kontinuitet æivota i rada, tradiciju predstavljenu u nizu radionica starih srednjovjekovnih zanata. Prema legendi, sv. Kristofor je tri puta Ëudesno obranio grad, no povjesniËari joπ uvijek nisu rijeπili dvojbu o tome tko su bili prvi napadaËi - Normani ili Ugri. Uglavnom, kada su bili napadnuti, 70-ih godina 11. st., obranili su se tako da su na gradske zidine iznijeli moÊi sv. Kristofora (sveËevu lubanju), πto je izazvalo vraÊanje neprijateljevih projektila na brodovlje s kojega je ispaljeno te je grad Ëudom obranjen. Zbog toga je Veliko vijeÊe rapske komune joπ davne 1364. godine donijelo odluku da Êe se 25. srpnja slaviti dan roenja sv. Kristofora. Ova svetkovina trajat Êe, odluËilo je VijeÊe takoer, sedam dana prije i sedam dana poslije srediπnjega blagdana 25. srpnja. U tih se 15 dana smije slobodno trgovati, grad je otvoren svima i ne smiju se

Lubanja sv. Kristofora koja je, prema legendi, spasila grad od Normana ili Ugra u 11. stoljeÊu

S T R A S T

Solidum 12/9/09 4:40 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

proganjati duænici. Od srednjega vijeka do danas ta se tradicija odræala s povremenim odstupanjima i malim preinakama pa danas kao ‘Rabska fjera’ traje tri dana. A kada Fjera otpoËne, prelijepi romaniËki srednjovjekovni Rab pretvara se u otvorenu scenu na kojoj igraju kostimirani Rabljani pokazujuÊi svijetu ljepotu i jednostavnost otoËnog æivota, svoju kulturu, obiËaje, tradiciju uopÊe. U gradu osvijetljenom bakljama zavlada Ëudesna, pomalo mistiËna atmosfera u kojoj poput duhova iz proπlosti promiËu æive slike koje nam na oËit naËit pokazuju kako se nekada æivjelo, radilo, proizvodilo. Rapskim se ulicama πeÊu Veliko vijeÊe, knez, suci, plemstvo, vlastela, trgovci, zanatlije, obrtnici, kovaËi, kalafati, ribari, teæaci. U toj fascinantnoj manifestaciji ove je godine sudjelovalo gotovo 700 ljudi u 110 radionica starih zanata. Najvjerodostojniju sliku otoËnog æivota doËaravaju nam upravo puËani, mali ljudi - ribari, seljaci, koji su, uostalom, svojim radom i na svojim pleÊima kroz stoljeÊa odræali æivot na otoku. Jedna od tih slika koja æivi i danas je ribarenje na sviÊu i vesla, a odvija se na moru kraj najljepπe πetnice na svijetu, pod gradom. Lovi se pred gledateljima, vadi, Ëisti i priprema riba na tradicionalan naËin te odmah nudi posjetiteljima.

Procesija Rabljana odjevenih u originalne kostime iz 14. stoljeÊa

S T R A S T

Rapski vitezovi streliËari uz novi Mercedes-Benz C-klase 4MATIC

Meu mnogim ‘starim’ zanatima ovaj smo prepoznali - roπtilj se nije mijenjao stoljeÊima R U J A N

2 0 0 8

Uprizoren je i æivot seoske obitelji u kojoj svatko zna svoj posao i svoje mjesto: djeca rune kukuruz, muæevi ga u ærvnju melju u braπno, æene mijese i peku kruh pod pekom. U ovoj se radionici pripremaju i druga tradicionalna jela: kuha se soËivo, peku se bubice (uπtipci u ulju), suπena hobotnica, puæevi… Ovdje se moæe vidjeti i kako se prelo i plelo, izraivalo od brnistre grube radne materijale, vreÊe i prostirke nuæne u seoskom æivotu. U Gornjoj ulici, Kaldancu i na Trgu slobode smjestio se najveÊi broj radionica u kojima se gazi groæe za vino, peËe rakija, tijeπte masline, pletu koπare, vrπe i vrπice, krpaju mreæe, kuje æeljezo, obrauje drvo i kamen, kuje novac, izrauju baËve, maπteli i jedra, radi se rapska torta od gorkih badema prema receptu iz 1177. godine. Svi su sudionici Fjere kostimirani, svaka radionica ima svoju scenografiju i svi se sluæe tradicionalnim alatima i oruem pa grad æivi autentiËnim srednjovjekovnim æivotom 14. i 15. stoljeÊa. To nije samo druπtvena slika jednog davnog vremena koje

S T R A S T

Ljepotica i ljepotan - tradicija i Mercedes uvijek idu zajedno

je zauvijek proπlo, veÊ i podsjeÊanje na ljepotu, vrijednost i dostojanstvo rada Ëovjekovih ruku, na sve ono πto njima moæemo stvoriti, a πto je suvremeni svijet gotovo u potpunosti zaboravio. U Ëast sv. Kristofora odræava se i viteπki turnir u nadmetanju samostrelom pucanjem u metu i tuljak. I danas, kao i prije πest i pol stoljeÊa, od 1364. godine, pod gradskim zidinama ispod Kule smjelih i Kule sv. Kristofora nadmeÊu se rapski vitezovi koji se, uz talijan-

ske balestriere iz pobratimljenog San Marina, jedini na svijetu koriste specifiËnim oruæjem - samostrelom iz srednjeg vijeka. ‘Rabska fjera’ zavrπava sveËanom procesijom u kojoj svi njezini sudionici pronose gradom u srebrnom relikvijaru moÊi sv. Kristofora te misom u katedrali. Fjera je u ovom opsegu pokrenuta s idejom da se prezentira kultura i tradicija otoËnog æivota i tako obogati turistiËka ponuda, πto je u potpunosti i iznad svih oËekivanja ostvare-

no. Meutim, ono neoËekivano i nevjerojatno πto je Fjera donijela jest zateËenost samih Rabljana ljepotom i bogatstvom vlastite kulturne baπtine koje nisu svjesni u svakodnevnoj trci i zbrci suvremenog æivota u gradu starijem od 2000 godina. Fjera je vaæna ponajviπe zbog te osvijeπtenosti i ponosa koji je vratila domaÊinima, a upravo stoga i jest tako autentiËna, fascinantna, i na najboljem je putu, ako to veÊ nije, da postane prvorazredan prepoznatljiv brand. S T R A S T

S T R A S T

Grad Rab, u proπlosti nazivan Felix Arba (sretni Rab), jedan je od najljepπih jadranskih i mediteranskih gradova. Joπ 10. g. pr. Krista August Oktavijan dao je veÊ postojeÊoj predrimskoj liburnskoj zajednici i veÊ formiranom urbanom otoËnom centru municipalni status. Rimski graditelji dopunjavaju grad

antiËkim sadræajima pa imamo tri glavne ulice uzduæne osi i niz manjih koje se s vrha poluotoka spuπtaju prema luci. Na najjuænijem dijelu grada, u Gornjoj ulici, veÊ u kasnijoj antici, s pojavom ranoga krπÊanstva, grade se najznaËajnije i najbrojnije sakralne graevine. Stoga je Gornja ulica uvijek nosila predznak

Grad kao otvorena scena

Prekrasan pogled na rapsku obalu koja lagano tone u suton

Tradicionalno ribarenja na sviÊu i vesla R U J A N

2 0 0 8

kultnog i duhovnog. U njoj su smjeπtene najljepπe crkve: katedrala Uznesenja Blaæene Djevice Marije, crkva sv. Andrije, sv. Justine, sv. Kriæa, sv. Ivana, kao i Ëetiri zvonika. Upravo u Gornjoj ulici, na Trgu slobode i Kaldancu odvija se danas ljetni srednjovjekovni festival ili, kako ga Rabljani oduvijek zovu - ‘Rabska fjera’.

S T R A S T

StipiÊ Interart i Tapo opremili su izloæbeni prostor EUROlinea na zagrebaËkom Auto Showu

Zagreb Auto Show jedan je od najvaænijih gospodarskih dogaaja u Hrvatskoj, a slobodno se moæe reÊi i da zauzima vaæno mjesto na europskoj karti predstavljanja automobilske industrije. Svaka tvrtka koja izlaæe na Auto Showu æeli se predstaviti u najboljem svjetlu. Meutim, da bi se imidæ izlagaËa doæivio pozitivnim i prestiænim, nisu dovoljni samo njihovi izloæbeni primjerci. Tako misle i u tvrtki EUROline, koja je na Auto Showu predstavila svoj atraktivan program osobnih vozila, rad Centra rabljenih vozila, kao i mnoge druge zanimljivosti vezane uz marke koje zastupa

na hrvatskome træiπtu. BuduÊi da je izgled izloæbenih prostora iznimno vaæan pri prezentaciji izlagaËa i njihove ponude, u EUROlineu su prepoznali vaænost reprezentativnog namjeπtaja koji nenametljivo prati njihovu ekskluzivnu ponudu vrhunskih automobila. EUROlineov izloæbeni prostor od gotovo 1300 Ëetvornih metara u paviljonu 7 upotpunilo je osam modernih stolova i trideset i dva stolca iz kolekcije namjeπtaja hrvatske tvrtke Tapo. Tako su posjetitelji sajma i poslovni partneri tvrtke imali priliku, uz vrhunske automobile iz EUROlineove ponude, uæivati i u gostoprimstvu smjeπteni u jednako tako vrhunske, pouzdane i kvalitetne ergonomske stolce Ëija funkcionalnost obuhvaÊa i originalan dizajn te maksimalnu udobnost i estetiku. Naime, Tapo je na glasu kao najveÊi hrvatski proizvoaË kvalitetnih i modernih ergonomskih stolaca, a zastupljen je u ponudi StipiÊ Interarta, vodeÊe hrvatske tvrtke u S T R A S T

S T R A S T

Udoban kutak za odmor nakon napornog dana provedenog na Zagreb Auto Showu

Atraktivan VIP prostor dodatno je oplemenio πtand tvrtke EUROline

R U J A N

2 0 0 8

opremanju interijera. Time je zauzeo mjesto u katalogu najprestiænijih svjetskih imena u opremanju interijera, a koje zastupa StipiÊ Interart. Ono πto EUROline nudi kupcima automobila, to StipiÊ Interart nudi kupcima elemenata opremanja interijera: samo najbolje, prestiæno, s ukusom i kvalitetno. ©iroka paleta elemenata opremanja interijera u katalozima koji prikazuju ponudu StipiÊ Interarta podijeljena je u pet osnovnih skupina: kupaonsku opremu, sanitarije, keramiku, uredski i rezidencijalni namjeπtaj. Naravno, to ne znaËi da svaka funkcionira za sebe. Upravo je neograniËena moguÊnost kombiniranja raznih elemenata, vrhunskih u svim segmentima dizajna, izrade i funkcionalnosti, ono πto omoguÊuje StipiÊ Interartu da odgovori na zahtjeve i najizbirljivijih kupaca. Uostalom, mnogima Êe biti dovoljno proËitati imena proizvoaËa koje zastupa StipiÊ Interart...

S T R A S T

Hrvatski ambasadori TAG Heuera Ivana Vrdoljak Vanna i Niko PuliÊ

TAG Heuer predstavio je potpuno novu generaciju svog slavnog kronografa Carrera nadahnutu najmodernijim GT automobilima danaπ njice

Sve je poËelo joπ 1962. godine kad se Jack Heuer, mjeraË vremena na poznatoj utrci „12 sati Sebringa“, susreo s dvojicom mladih i nadarenih vozaËa, braÊom Rodriguez. Oni su mu opisali legendarnu cestovnu utrku Carrera Panamericana Mexico. Odmah ga se dojmio naziv Carrera koji je, kako je rekao, bio dinamiËan, elegantan, lako izgovorljiv na svim jezicima i nabijen emocijama. Godine

1964. svijetu je pokazao prvi sat s imenom Carrera. Sat je doæivio svjetsku slavu i jedna je od TAG Heuerovih legendarnih i najbolje prodavanih serija. Spojivπi neprolaznu eleganciju s vrhunskom funkcionalnoπÊu i najboljom ËitljivoπÊu, traæeni je kronograf, koji su nosile legende F1 poput Joa Sifferta, Jackyja Ickxa, Emersona Fittipaldija, Claya Regazzonija, Marija Andrettija, Carlosa ReS T R A S T

S T R A S T

Niko PuliÊ amabasador TAG Heuera Bio je to velik dogaaj viπestrukog znaËenja: u Splitu je odræana hrvatska promocija novih generacija Mercedes-Benzove A-klase i B-klase te predstavljanje najnovije TAG Heuerove kolekcije Grand Carrera. Ipak, tu je zabiljeæen joπ jedan izniman dogaaj: Niko PuliÊ postao je ambasador TAG Heuera, Ëime je, nakon naπe poznate pjevaËice Vanne, postao prvim Hrvatom koji nosi tu prestiænu titulu. Niki je prvi Ëestitao, ujedno mu darovavπi novu Grand Carreru Calibre 6, direktor TAG Heuera Kilian Müller, gost Planinka DekoviÊa, direktora tvrtke P-Grupacija koja je uvoznik i distributer TAG Heuerovih satova u Hrvatskoj. Naπ vrsni automobilist tako se pridruæio elitnom druπtvu najboljih svjetskih automobilista koji su takoer TAG Heuerovi ambasadori: danas su to dvostruki svjetski prvak Formule 1 Fernando Alonso, aktualni svjetski prvak F1 i vozaË Scuderije Ferrari Kimi Räikkönen, trenutaËno najveÊa svjetska automobilistiËka zvijezda i prvi pilot McLaren Mercedesa Lewis Hamilton, trostruki prvak Champ Car serije i aktualni pilot momËadi Torro Rosso Sébastien Bourdais, legenda Nascara Jeff Gordon te Bruno Senna, vrlo nadareni vozaË GP serije i neÊak nikad preæaljenog Ayrtona.

Niko PuliÊ uz SLR: ovom je iznimnom automobilu posveÊena posebna serija TAG Heuerovih satova R U J A N

2 0 0 8

S T R A S T

Direktor TAG Heuera Kilian Müller predaje novu Grand Carreru ambasadoru Niku PuliÊu

utemanna, Jodyja Schecktera i Nikija Laude, utjelovio TAG Heuerovu jedinstvenu kombinaciju avangardnog dizajna i tehnologije. S TAG Heuer Grand Carrerom πvicarska tvrtka prenosi naslijee i duh toga modela u 21. stoljeÊe te ga naglaπava sveobuhvatnom, smionijom i boljom kombinacijom dizajna i tehnologije nego ikad dosad. Nadahnut neprekinutim nizom tehniËkih i estetskih inovacija kod automobila, TAG Heuerov nagraivani tim za istraæivanje i razvoj na projektu Grand Carrere poËeo je raditi 2005. Cilj nije bio zamjena legendarne

Carrere, nego osvajanje novih i neistraæenih urarskih podruËja i tehnologija, usklaujuÊi ih sa suvremenim automobilizmom i performansama opÊenito, a posebice sa stilom GT automobila. Rezultat je nov rotacijski sustav nadahnut GT motorom, revolucionarna tehnologija koja vrijeme oznaËava na posve nov naËin, a pogonjena novom generacijom ekskluzivnih mehanizama. Tako TAG Heuer Calibre RS ima nekoliko „kalibara“, od jednostavnog i svevremenskog mehaniËkog sata do sloæenih mehaniËkih kronografa. Rotacijski sustav pokazivaËa izgleda izvrsno

u kombinaciji s luksuznim Côtes de Genève dekoracijama i poliranim obrubom. RijeË je o jednoj od najvaænijih inovacija nove kolekcije jer korisniku omoguÊuje lako, intuitivno i trenutaËno oËitanje malog sekundara, druge vremenske zone i/ili kronometarskog vremena, nudeÊi najbræi pristup potrebnim informacijama. Nova kolekcija TAG Heuer Grand Carrera izvanredan je primjer profinjenog stapanja neprolazne elegancije sa straπÊu za mehaniËke i tehniËke inovacije. S T R A S T

S T R A S T

»etiri verzije RS-a Kolekcija nove Grand Carrere RS ima Ëetiri osnovna modela. Onaj oznake Calibre 6 RS (πto je i ime mehanizma) klasiËan je elegantan sat promjera 40,2 mm sa srebrnim, smeim ili crnim brojËanikom i ËeliËnom narukvicom ili remenom od aligatorske koæe. Model Calibre 6 Steel and Gold, kako mu i ime sugerira - razlikuje se po rubu od 18-karatnog zlata te po narukvici od kombinacije zlata i Ëelika. Model Calibre 8 RS Grande-Date GMT promjera 42,5 mm savrπen je za svjetske putnike - ima automatski mehanizam s velikim datumom te rotacijski sustav koji pokazuje drugu vremensku zonu. Modeli imaju srebrni, smei ili crni brojËanik te ËeliËnu narukvicu ili remen od aligatorske koæe. Elitni je model Chronograph Calibre 17 RS: rijeË je o COSC certificiranom kronografu promjera 43 mm s crnim ili srebrnim brojËanikom, opremljenim dvama rotacijskim sustavima dekoriranim Côtes de Genève ukrasima i dijamantno poliranim fasetama. I on je dostupan s ËeliËnim remenom ili narukvicom od aligatorske koæe.

R U J A N

2 0 0 8

Jadransko 12/9/09 4:37 PM Page 1 C

Composite

CY CMY

S T R A S T

Nova istraæivanja dokazuju da je smokva prva biljka koju su ljudi poËeli uzgajati, Ëak i prije maslina ili æitarica. Fascinacija smokvom nije prestala sve do danaπnjih dana, a moguÊnosti uæitaka koje nam pruæa daleko su brojnije od uobiËajenih

voÊe koje je ljude uvelo u civilizaciju Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Jasminka Jug

Okruæeni izobiljem smokava, osobito sada dok im joπ traje sezona, skloni smo u njihovu plodu vidjeti neπto sasvim obiËno. Upravo suprotno: smokva je iznimna pojava povezana sa samim izvoriπtima ljudske civiliziranosti. Niz vrlo starih arheoloπkih iskopina potvruje tezu kako je upravo smokva prva biljka koju je Ëovjek kultivirao, Ëak i prije æitarica. Prethistorijski peÊinski crteæi govore o fascinaciji smokvom, elegantne staroegipatske hijeroglifske stilizacije bave se istom temom, smokva se uvukla u staroR U J A N

2 0 0 8

grËke mitove i legende i povezivala je bogove, polubogove, heroje i puk. Rimljani su je na velika vrata uveli u svoje prve kuharice koje i danas inspiriraju gastronome. U Bibliji je smokva ne samo obiljeæje blagostanja nego se i njezin list brine za Êudoree i Ëuva od posrnuÊa (doduπe, ne baπ uspjeπno). Njezin veliki πtovatelj Muhamed smokvu je slavodobitno uveo u Kuran. HodoËasnici su na putu do svetih mjesta obiËavali nositi suhe smokve kao “energetske bombe”, a sigurno su im i nesvjesno prijali povoljni uËinci koncentracije

S T R A S T

Smokva se s Bliskog istoka najprije raĎ&#x20AC;irila Sredozemljem S T R A S T

S T R A S T

minerala (osobito kalcija) i vitamina (najviπe A i C) u smokvama. Niz kljuËnih pretpovijesnih i povijesnih mjesta obiljeæavaju tragovi nazoËnosti smokve. NeobiËno privlaËan okus i jedna od najveÊih koncentracija πeÊera na koju je mogao naiÊi izravno kao skupljaË u biljnome svijetu natjerala je Ëovjeka na razmiπljanje kako bi smokvu oteo prirodi i njezinim hirovima, kako bi je sam uzgojio. Upravo ta prevratniËka ideja kojom je moguÊe ne samo prilagoditi se prirodi nego prirodu preurediti prema svojim potrebama otvorila je put pustolovini zvanoj civilizacija. A u njezinom se okrilju smokva iz svog prvobitnog bliskoistoËnog staniπta proπirila najprije Sredozemljem, a zatim i svim kontinentima s tropskom i suptropskom klimom. U pretoplim obalama tropa smokva

je u gorju traæila noÊna osvjeæenja. U najpovoljnijem okoliπu Latinske Amerike danas raa plodovima cijele godine, no u veÊini svijeta dva puta godiπnje (prvi, kasnoproljetni prinos obiËno je slabije kakvoÊe), dok se u nekim krajevima joπ uvijek samo jednom na godinu uæiva u zrelim plodovima smokve. No i to πto jedemo nije plod, πto potvruje tezu o jedinstvenosti smokve. Taj kvaziplod botaniËki gledano cvjetni je skup. I kada dozre moæe ostati zelen ili poæutjeti, a moæe postati zlatast, ruæiËast, sme, tamnocrven ili ljubiËast. Po tim se bojama najËeπÊe laiËki nazivaju sorte smokava. UzgajivaËi i struËnjaci razvili su nebrojene vrste, a jedna koja je dospjela sve do Australije i stekla velik ugled naziva se jadranskom (Adriatic) vrstom. Selekcija, razmnoæavanje i opraπivanje takoer su jedinstveni u sluËaju smokve. Genetska je baza izvorna “divlja smokva”, a za njezino je opraπivanje nuæna mala osa. Tako je i ovaj insekt zajedno sa svojim staniπtem krenuo kroz prostor i vrijeme globalnim stazama.

Mala smokva za velike guπte

Smokva se jede zrela, prezrela i suπena R U J A N

2 0 0 8

No uza svu globalizaciju smokve, danas se njezin najveÊi proizvoaË u svijetu, Turska, nalazi upravo u okruæenju prirodnih izvoriπta. Turci su i veliki poznavatelji sorti smokvi, a najviπe cijene jednu sitnoga, gotovo neuglednog ploda. Kult te smokve meu Turcima mogli su zamijetiti gosti u rezidenciji prvoga veleposlanika Turske u samostalnoj Hrvatskoj. Taj profinjeni intelektualac (pjesnik i slikar, meu ostalim) najveÊu bi poËast iskazivao pozivom na doruËak (ne baπ rani) na kojem bi uz sireve, Ëajeve i fina peciva posluæivao omiljenu tursku siÊuπnu smokvu. Univerzalnost smokve danas nije upitna: svjeæa se jede zrela, prezrela i suπena. Joπ dok je nezrela njezini se sokovi skupljaju i upotrebljavaju u farmaciji za najrazliËitije svrhe. Kada je prezrela, præi se i koristi kao nadomjestak kavi. Ta naglaπena aroma privukla je Ëak i duhanske ovisnike da njome aromatiziraju plemenite mjeπavine duhana za lule. Na drugoj su krajnosti iskoristivosti smokve domiπljati Indijci koji nakon berbe plodova poberu i liπÊe i upotrijebe ga kao vrlo izdaπnu stoËnu hranu. U carstvu uæitaka ipak je svjeæ, zreo plod smokve u srediπtu pozornosti. Moæda je upravo ta neodoljiva zavodljivost smokve u svom temeljnom izdanju zavela njezine poklonike u naπim krajevima pa u smokvi obiËno uæivamo na samo nekoliko naËina. Potpuno zanemarujemo, primjerice, fantastiËne kom-

S T R A S T

Dosjetka sa sladoledom Postoji zgodan naËin kako u kuÊnoj radinosti pripremiti voÊni sladoled (dakle, i sladoled od smokve), Ëak i bez kontejnera za pripravu sladoleda (cilindra ispunjenog tekuÊinom za odræavanje niskih temperatura). Smokve se zamrznu. Kada su optimalne zrelosti i tanke kore ne treba ih guliti, tada su i dovoljno slatke i nije im nuæno dodati πeÊer. Smrznutim smokvama u blenderu se dodaje ohlaeno slatko vrhnje i/ili æumanjci, takoer ohlaeni. Omjer je voÊa, vrhnja i æumanjaka otprilike ujednaËen, jedan naprema jedan, ali ovaj naËin priprave ne traæi veliku preciznost i prilagodljiv je osobnim afinitetima. Sastojci se kratko izmiksaju na veÊoj brzini i sladoled je gotov. Kao dodatne arome upotrebljavaju se razni likeri, dobra vanilija, pa Ëak i nekoliko zrna vrhunskog papra, svjeæe mljevenog. No s aromama treba postupati oprezno, tako da ostanu u drugom planu neupitno prepuπtajuÊi glavnu ulogu smokvama. S T R A S T

S T R A S T

Suhe su smokve vaæan dio raznih kulinarskih delicija

binacije koje veÊ i svjeæa smokva nudi kada se posluæi sa slanom hranom. U Italiji Êe vam zasigurno ponuditi prπut s dinjom, no profinjeniji znalci radije Êe odabrati najbolje zrele svjeæe smokve uz vrhunski prπut, a one probrane suhe uz sir posluæen na kraju objeda. Od antiËkih vremena do danas stanovnici Apeninskog poluotoka znaju kako se od svinjetine do vrhunske kuhinje moæe najlakπe uzvisiti uz pomoÊ smokve. Plemenita slatkoÊa smokve moæe se suptilnije povezati sa sokovima peËenke od uËinka koji se postiæe kada se koæica maæe medom.

NeoËekivana ukazanja smokve Na dvojbu smokve ili med uz vrhunsko meso francuski gastronomski genij odgovara: da! Njihovi su kulinari otkrili kako se poËast janjetini odaje koristeÊi svjeæe smokve. Recept cotelettes d’agneau aux figues et au miel, janjeÊi kotleti sa smokvama i medom, proslavio je kuhara Christianea Massiju i osigurao mu besmrtnost jer je upravo tu zamisao urednik Laroussea uvrstio u Ëuvenu gastronomsku enciklopediju (uz, primjerice, korzikansku pastu od usoljenih srdela i svjeæih smokava). U srednjoj je Europi srednjovjekovna gastronomska moda nalagala smokve kao R U J A N

2 0 0 8

sofisticiranu pratnju fazanu, a pomodnost je prerasla u standard koji se odræao do danas. I krupna divljaË rado Êe se i sretno druæiti sa smokvama koje za ove potrebe ne moraju nuæno biti svjeæe, to prije πto je zima glavna sezona uæivanja u jelima od krupne divljaËi. Za te se prilike suhe smokve obiËno rehidriraju, ali naravno ne u vodi, nego u portu. Kod nas nema nikakvog razloga da porto zauzima mjesto dobrom proπeku. Suhe smokve u slanim jelima zabiljeæile su neke najbolje obiteljske rukom pisane kuharice u Dalmaciji, primjerice u varijacijama paπticade. Takvi tragovi morali bi snaænije ohrabriti talente u naπim novim kuharskim generacijama. U okruæju slastica stanje je puno bolje. Rustikalni drevni recepti danas se sluæe u elitnim prigodama, kao πto je velebitska pogaËa od suhih smokava, smokvenjak, koja se u sloæenom procesu namaËe u moru i suπi na buri. U tom æanru najveÊi je preporod stekao viπki hib koji se redovito nudi na lokalnim trænicama i u delikatesnim duÊanima. Meunarodni uspjeh s autentiËnom slasticom od suhih smokava postigla je obiteljska tvrtka Stella Croatica. Melita PoliÊ rafinirala je tradicionalne recepte i dobila u konaËnici “salamu” od suhih smokava, a njezin je suprug Andrija osigurao proboj na najzahtjev-

nija træiπta bogatih zemalja Srednjeg istoka i sada je moæemo naÊi u delikatesnim trgovinama Dubaija, primjerice. Iz obiteljskih kuharica sve se uspjeπnije u manufakture i zahtjevnije segmente træiπta sele i razne mjeπavine pekmeza, marmelada i sliËnih proizvoda sa znatnim udjelom smokava. GrËki kompoti sa smokvama, odnosno smokve u medu u brojnim varijacijama zasluæuju paæljivije prouËavanje jer mogu i za nas biti poticajni. Hladne slastice poput semifreda i sorbeta od svjeæih i suhih smokava naÊi Êe se na jelovnicima naπih najboljih kuhara, ali zaπto sladoled od svjeæih smokava u naπim slastiËarnama nije standardna postava pitanje je bez jasnog odgovora (ako neinventivnost nije dovoljno objaπnjenje). U rakijama smokve se kod nas uglavnom pojavljuju kao aroma, rjee kao destilacijska baza. Uz smokovaËu, aquardente de figo, Portugalci uæivaju u svom figuetteu, napitku od suhih smokava i brinja (Ëije su bobice kod nas baza za brinjevac, kod Engleza za gin). Kada su naπi proizvoaËi shvatili da raπirenost maslina ne umanjuje njihovu izuzetnost u kratko vrijeme poËeli su proizvoditi najbolja maslinova ulja na svijetu. Paralela sa smokvama nameÊe se i bez komentara…

N A U T I K A

HRVATSKA NA SVJETSKOM FESTIVALU MORA I MORNARA

Avant Croate! Go, Go Croats! Naprijed, Hrvati!

Piπe: Mladen Gerovac

U Brestu je bilo tri tisuÊe brodova

Brest Êe romantiËare najprije asocirati na velikog francuskog pjesnika Preverta i njegovu Barbaru. Fanovi nogometa odmah Êe se sjetiti hrvatskog napadaËa Drage Vabeca koji je ondje pet godina igrao za tadaπnjeg prvoligaπa Stade Brestoist. A svi moreplovci svijeta znaju: Brest - to je skrovita luka iza dvaju lukobrana na obali Bretanje - to je Oltar Atlantika.

Foto: Jadran BabiÊ/ Cropix, Udruga laara Neretve i KuÊa o batani/Casa della batana

S T R A S T

N A U T I K A

peti susret, najveÊi dosad. Sudjelovalo je tri tisuÊe brodova i 20 tisuÊa mornara. Nevieno πarenilo barki i vesala, brodica i jedara, starih jedrenjaka, posada, tradicionalno odjevenih mornara i ribara, drevnih obiËaja sa svih strana svijeta privuklo je milijun posjetitelja. Bio je to spektakl nad spektaklima. Hrvatska je u Brestu bila jedna od pet zemalja sa statusom poËasnog gosta - uz Galiciju, Madagaskar, Norveπku i Vijetnam. Svaka zemlja imala je svoje selo. Hrvatsko je selo bilo na treÊem gatu, na povrπini od gotovo 1800 Ëetvornih metara. U luci je Hrvatska prikazivala svoju povijesnu flotu, a ovdje u selu na πtandovima replika πest dalmatinskih kamenih kuÊa posjetiteljima su se nudili specijaliteti primorske i dalmatinske kuhinje, hrvatska vina, pjesma i glazba. Hrvatski restoran sa ‘spizom’ Zlatka MarinoviÊa iz splitskog restorana “Noπtromo” bio je hit festivala. TisuÊe ljudi svaki su dan Ëekale u redu za ruËak ili veËeru. Bio je to cijeli obrok - od predjela i juhe do glavnog jela i deserta - sla vne roæate, spravljene s vodom od ruæa. Stajalo je to 15 eura, a na dan se prodalo i do 2000 obroka. Kuhalo se i gostilo i na drugim πtandovima. Neretvani su svakog dana kuhali golemi kotao neretvanskog brudeta i za sebe i za mnoge Francuze kojima nije smetala ljutina ovog drevnog specijaliteta s Neretve. Dok se tako jelo i pilo, na pozornici su nastupali folkloraπi Jedinstva iz Splita, kvinteti “Marinero” i “Dalmacija” i drugi naπi glazbenici i umjetnici, a kazaliπte lutaka s Dugog otoka izvelo je za najmlae predstavu o brodogradnji. Naπe ljude od brodova i mora pohodio je i hrvatski predsjednik Stjepan MesiÊ. U hrvatskoj povijesnoj floti bilo je deset tradicijskih brodova: najmanji je bio viπki guc, bile su tu hvarska gajeta, ninska condu-

Tri tisuÊe brodova, 20 tisuÊa mornara, milijun gledatelja. ©arenilo barki i vesala, brodica i jedara, starih jedrenjaka, njihovih posada, mornara i ribara u tradicionalnoj odjeÊi i drevnih obiËaja sa svih strana svijeta. Tako je izgledao Brest, francuska luka na obali Atlantika, od 11. do 17. srpnja, u vrijeme Festivala mora i mornara, na kojem je Hrvatska bila poËasni gost, a njezini povijesni brodovi i posade doæivjeli su prave ovacije Od davnina je Brest jedna od najpoznatijih francuskih luka na Atlantskom oceanu. I trgovaËka, i ribarska, i ratna. Tu se odavno prekrcavaju vino, voÊe, povrÊe, u novije vrijeme i nafta, tu su se oduvijek gradili i popravljali brodovi, tu su se πkolovali pomorci. Brest je idealno mjesto za spektakl pokrenut prije 18 godina - za odræavanje Svjetskog festivala mora i mornara. Ove godine bio je to R U J A N

2 0 0 8

ra, rovinjska batana, dvije komiπke falkuπe - Lisboa i Molo, korËulanski leut Slobodna Dalmacija, betinska gajeta, lovranski guc i metkovska tradicionalna laa iz doline Neretve. Upravo najveÊa atrakcija, prave zvijezde festivala, bili su Neretvani s laom i trupicom. Laa je stara 70 godina, jednako sluæi kao na poËetku, gotovo da se i nije promijeni-

N A U T I K A

la. Sudjelovala je i na prvome maratonu neretvanskih laara, priËa nam Marko MaruπiÊ, predsjednik Udruge laara Neretve, krovne organizacije svih sudionika maratona neretvanskih laara. Na festivalu sve se zapravo odvijalo u sigurnosti luke, iza dvaju redova visokih lukobrana. Najprije su se „vrtili“ u luci i prevozili mnoge posjetitelje. - Nije nam bilo teπko jer smo na naπu lau ponosni, kaæe MaruπiÊ. A onda smo odluËili na vesla iziÊi na otvoreno more, na Atlantik! Najprije nas je vratio remorker organizatora. Ali bili smo uporni. Neπ’ ti gusara koji se boje valova! Napokon smo iziπli u pratnji leuta Slobodna Dalmacija, Ëiji su reporteri zabiljeæili taj povijesni Ëin. Bilo je dosta valova, ali to

laarima nije smetalo. Vozili su lau nevjerojatnom brzinom, onako kako veslaju maraton na Neretvi, iz petnih æila. Jedrilice su prestizali kao od πale. Zatim su odluËili iziÊi na Atlantik i na jedro. Da pokaæu sve πto mogu. Imali su dva nova jedra, ali su namjerno uzeli staro, zakrpano, da atrakcija bude veÊa. Ovaj put u akciju su stupili æandari: Gdje vam je registracija - nemamo, gdje vam je motor - nemamo, gdje vam je dozvola - nemamo ni to. Intervenirao je voa puta, Francuz podrijetlom s Neretve. I ipak su iziπli. Problem je bio vratiti se. Ovdje su razlike izmeu plime i oseke 7-8 metara. Kod promjena morske su struje jake i do 10 Ëvorova. U vrijeme oseke more teËe iz luke, jaka struja vuËe na ocean. Ipak, uspjeli su se vratiti. Vrijedi zabiljeæiti imena

Rovinjska ekipa i posada batane u Brestu S T R A S T

N A U T I K A

Rovinjska batana Rovinjsku i istarsku pomorsku tradiciju u Brestu je predstavila rovinjska udruga KuÊa o batani/Casa della batana. Ekipu su predvodili dogradonaËelnik Marin BudiËin, predsjednik udruge Riccardo Bosazzi i voditeljica ekomuzeja Dragana Lucija RatkoviÊ. Za ribarsku tradiciju, izradu vrπa i krpanje mreæa bili su zaduæeni rovinjski ribari Gianpietro, Alessandro i Mauro Venier Suopa, a za gastronomske specijalitete Ëlanovi udruge Sergio Fearrarra, Fabio Cherin i Darvin Kliman. Svakoga su dana spravljali tipiËna rovinjska jela oplemenjena vinima Davora Vivode, Ivice MatoπeviÊa i drugih istarskih vinara. Za glazbu se brinula folk grupa „Batana“. Svakoga dana na Atlantik je po nekoli-

Baltana Calsanta

ko puta isplovljavala prelijepa batana Calsanta s posadom - Silvijem Brunellijem i Mauriziom Venierom Suopa. Ovu je ljepoticu 2006. na rovinjskoj rivi, ispred ekomuzeja, izgradio Mladen TakaË, a zatim je Calsanta predana na koriπtenje rovinjskoj ribarskoj obitelji Venier! Prema predaji, rijeË ‘batana’ povezuje se sa zvuËnim talijanskim glagolom battere (udarati, tuÊi, mlatiti), koji asocira na zvuk udaranja njezina ravna dna o valove. U rovinjskom dijalektu, pak, brodice koje su kadre iÊi u susret otvorenomu moru opisivalo se uzreËicom: “Bòne da bàti màr!” (Dobre da pobijede more!). Prema drugim miπljenjima, ime brodice potjeËe iz drevnog pomorskog naziva R U J A N

2 0 0 8

‘batto’. Tako se nazivala malena barka na vesla iz 14. stoljeÊa. Prema tom tumaËenju, naziv je posuenica stare anglosaksonske rijeËi ‘bat’, iz koje je poslije nastala engleska rijeË boat - Ëamac. Do dvadesetih godina proπlog stoljeÊa broj batana u Rovinju bio je relativno malen jer je ta brodica sluæila samo za pojedine vrste priobalnog ribolova. S petrolejskim svjetiljkama i upotrebom mreæa potegaËa ili trata za noÊni ribolov svjeÊaricom na srdele, njihov se broj znatno poveÊao. Svoje zlatno doba batana doæivljava 60-ih godina proπlog stoljeÊa, kada se kao pogon poËeo koristiti “Tomos”. Taj dvotaktni izvanbrodski motor snage Ëetiri konja proizvodio se u obliænjem Kopru, u Sloveniji. Batana s njime postaje bræa i okretnija te od ribarske brodice postaje omiljeno plovilo za zabavu i rekreaciju. Rijetke su bile obitelji u Rovinju koje nisu posjedovale batanu i rijetki su bili Rovinjani koji se nisu u ljetnim mjesecima njome vozili na kupanje. Zimi su, pak, bili rijetki oni koji batanom nisu iπli u ribolov i time popravljali kuÊni budæet. Pred Uskrs bilo je teπko izbrojiti batane kojima su njihovi vlasnici lovili lignje i sipe za tradicionalni blagdanski objed. Batana ima ravno dno koje je blago zakrivljeno prema pramËanoj statvi i prema zrcalu krme. VeliËina joj je izmeu Ëetiri i osam i pol metara, a danas su rijetko duæe od pet metara. U potpunosti je izgraena od drva, kostur je najËeπÊe od hrastovine, a oplata od jelovine, borovine ili smrekovine. Za zakivanje upotrebljavali su se samo pocinËani ili ruËno izraeni Ëavli od kovana æeljeza. Ne postoje dvije potpuno iste batane. Na svakoj se od njih moæe prepoznati ruka graditelja, lokalnog brodotesara i kalafata. Gradili su ih i u skladiπtima prizemlja svojih kuÊa, pa je Ëesto veliËina skladiπta odreivala veliËinu barke. Za duæa putovanja pokretalo ju je veliko oglavno jedro, a za ribarenja i manevriranje dva dugaËka vesla. Urez na krmenom zrcalu batane bio je namijenjen jednom veslu za rov. vùga in gòndula (veslanje na naËin gondole jednim veslom). Oglavno jedro batane Ëetverokutnog je oblika, a πilo se od pamuËne tkanine i zatim oslikavalo. Svaka obitelj imala je na jedru naslikan svoj znak po kojem su je na moru izdaleka prepoznavali.

N A U T I K A

PonoĂ&#x160;na parada u luci Brodovlje obasjano vatrometom dobrodoĎ&#x20AC;lice

S T R A S T

N A U T I K A

Falkuπa u punoj brzini

laara koji su izveli ovaj povijesni pothvat. Bili su to: Izvor ©kubolja, Goran Vuinac, Marko MaruπiÊ, Valerio JerkoviÊ, Slave VlahoviÊ, Nikola BartuloviÊ (vlasnik lae), Goran KovaË, Ivica Nikolac Koce, Stipe ParmaÊ, Jurica KatiÊ, Marin PetkoviÊ, pariÊar, i Ivica ©unjiÊ, bubnjar. Izvan lukobrana iziπao je i Ivan BuriÊ - s trupom. A u posadi pod jedrom bili su Marin PetkoviÊ, Goran KovaË, Goran Vuinac i Izvor ©kubolja. U dvije veËeri u sveËanom oplovljavanju luke pod snaænim reflektorima i uz najave vo-

ditelja laa atmosfera je dovedena do vrhunca. Svaki izlazak lae pratilo je bubnjanje. Deset tisuÊa ljudi pljeskalo je, klicalo, skandiralo na svim jezicima. Svom tom oduπevljenju mnoπtva pridonio je i jedan veliki dupin koji se poigravao njihovim veslima, okretao se da ga se moæe dodirivati i izvodio akrobacije ispred lae. Nije to radio ni pred jednim drugim plovilom, veÊ samo pred neretvanskom laom. Bit Êe da je bubanj shvatio kao poziv da se i on zabavi. Neretvanski su laari u Brestu pokazali sve πto su znali i umijeli. Vozili

Predsjednik MesiÊ s Murteranima R U J A N

2 0 0 8

su lau na vesla, pariÊe, na jedra. Preostalo je joπ „lancanje“, a za to u Brestu nije bilo uvjeta. Naime, to je joπ jedan naËin plovidbe laom po neretvanskim pliÊacima i rukavcima delte. Za jarbol bi se vezao konop (lancana) i laa bi se vukla pjeπice uz obalu. To su uglavnom radile æene, a muπkarci bi upravljali. Sve novine objavile su priËu o laarima s Neretve i njihove fotografije. Bili su junaci Bresta. I hrabra ËetveroËlana posada Condure Croatice isplovila je pod jedrom na Atlantik. Njihova avantura trajala je gotovo pet sati jer su otiπli predaleko, a struja i vjetar oteæavali su im povratak. Najbrojniji dio hrvatske flote doπao je s Visa. Uz mali trometarski guc s Tonkom AlujeviÊ i Alenom KrstuloviÊem, bile su tu manja falkuπa Molo te veÊa i poznatija i u ovim vodama - Lisboa. Viπka falkuπa ima doista bogatu povijest: nekada je ulovila najviπe srdela u Jadranu, doËekala je Papu na Palagruæi, s njom su Komiæani plovili i do Malte, a obnovljena je stigla i na Atlantik. Leut prikazan u Brestu izgradili su korËulanski kalafati prije 115 godina. Slobodna Dalmacija spasila ga je od propadanja i temeljito obnovila te danas nosi njezino ime. Leutom su u Brestu upravljali Jadran i Ljubo Gamulin, Dobre BioËin, Ivo KvesiÊ i Tiho Matulj. Betinsku gajetu opisao je u Brestu Murterin Æeljko Jerat: - Brod je dug 6,60 metara ili 22 noge, πirok je oko dva i pol metra, gazi 40 do 50 cen-

N A U T I K A

Viπki guc i falkuπa Lisboa

timetara, ovisno o teretu. Ovo je tradicionalni brod, tipiËan za podneblje murtersko-betinsko-kornatskog arhipelaga. Sluæi za obilazak kornatskih posjeda. Tu je viπe od 200 otoka, a posjedi su uglavnom na otocima, πto znaËi da je trebalo imati ovakav siguran brod. Gajetom se prevoze masline, drva, koze, ovce, magarci, a sluæi i za ribolov. Za ribolov sluæi i hvarska gajeta, takoer predstavljena u Brestu. Za razliku od betinske, njome se najËeπÊe lovi sitna plava riba. Tako i izgleda: niska, praktiËna za ribarenje, graena da brzo izlazi na more, i na vesla i na jedra. Nije pogodna za prijevoz tereta. Ovogodiπnji peti Svjetski festival mora i mornara zavrπen je spektakularnom regatom na Atlantiku od Bresta do 30 milja udaljenog Douarneneza. U njoj je sudjelovalo viπe od tri tisuÊe brodova, a meu njima i hrvatska povijesna flota. Rastanak je bio teæak jer do ponovnog susreta treba Ëekati pune Ëetiri godine.

“Gusari” s Neretve plove Atlantikom S T R A S T

N A U T I K A

STRAST: Povod za ovaj razgovor je vaπ nedavni povratak iz francuskog Bresta, s najveÊeg svjetskog festivala mora i mornara. Ondje ste sa svojih samo 289 centimetara duæine bili uvjerljivo najmanji brod. Kako ste se uopÊe odluËili tako maleni krenuti na tako dalek put? Nije vas bilo strah? GUC: Maleni se uvijek manje plaπe od velikih, koji imaju πto izgubiti, pa uvijek neπto kombiniraju i kalkuliraju. Mi mali imamo samo svoje korbe i madire, svoju ljusku, svoje tijelo koje na træiπtu ne vrijedi puno, pa ako se i dogodi πteta, ne poprima katastrofalne razmjere. STRAST: Nemojte tako. Ipak ste proglaπeni kulturnim dobrom i pod zaπtitom ste spomenika kulturne baπtine. GUC: Da, naravno, imam i ja svoju priËu. Uostalom, 74 su mi godine. Leut i ja bili smo jedini izvorni brodovi hrvatske flote u Brestu, ostalo su sve replike. No, mojim su vlasnicima bile potrebne godine da uvjere odgovorne kako i brod moæe biti kulturno dobro, a ne samo katedrale, slike, vaze, odjeÊa, kuÊe...

se mora osjeÊati jedan dalmatinski ribarski brod kad se nae, recimo to tako, u poziciji zvijezde? GUC: O, da. »udno, iznenadilo je to i mene, ali uistinu sam postigao taj status. Moje ime ‘’Pol oriha’’ napisano je na jednom boku broda, a na drugom je njegova francuska verzija ‘’La coque de noix’’, tako su dok sam bio u promenadi, po portu djeca vikala - Coque de noix, coque de noix, mama kupi mi, tata kupi mi ovaj brodiÊ! Drugim brodovima su dolazili do mene i nudili mi Ëokoladu. Pjevali su mi pjesme, mahali, dozivali me, pozdravljali. Da, i pogaali kakvo Êe vrijeme biti toga dana. Pitate se zaπto? Moji vlasnici su uvijek bili elegantno odjeveni. Alen je nosio tamnomodro Genino odijelo, a Tonka je bila u haljini s beæ suncobranom. Tako, kad bi vidjeli otvoren suncobran, glasno bi komentirali - aha, bit Êe sunca. U suprotnom, zakljuËili bi kako bi moglo kiπiti. STRAST: ©to vam je bilo najsmjeπnije πto ste tamo doæivjeli? GUC: Jednog dana doπao je do mene talijanski novinar sa Sicilije, toËnije iz Sirakuze,

Tonka AlujeviÊ: Intervju s gucom STRAST: Kakav je bio osjeÊaj uploviti u Brest i naÊi se meu viπe od dvije tisuÊe najljepπih tradicionalnih brodova na svijetu? GUC: To je bio najveÊi doæivljaj u mome æivotu. DoËek je bio veliËanstven. Na Ëetiri milje prije ulaska u luku doËekale su me mnogobrojne francuske jedrilice. Vrtjele su se oko mene. Ljudi su pjevali, nazdravljali, trubili, plakali... Tonka i Alen isto. Mi brodovi to ne radimo. Mi malo zaπkripimo od radosti. Pazimo da ne uzimamo vjetar jedan drugome i dostojanstveno nastavljamo svoj put prema cilju. STRAST: »uo sam da ste izazvali veliku pozornost medija, da su svakodnevno u novinama objavljivane fotografije ili priËe o vama te da su reportaæni prilozi emitirani na tri razliËite francuske tv-postaje. Kako R U J A N

2 0 0 8

i kazao da me vidio juËer kako prolazim i da bi me htio fotografirati. Alen je krenuo veslati, a Tonka je otvorila suncobran. A ne, ne tako, nego onako kao juËer, neka vesla ona, a on neka sjedi ispod suncobrana, kaæe Sicilijanac. I eto, udovoljili smo mu æelji. STRAST: U Murteru to, primjerice, nije Ëudno, ali na Visu, tamo odakle ste vi rodom, nije obiËaj da æene veslaju. Kako ste se navikli na æensku ruku? GUC: Priznat Êu, vrlo teπko. Muπka ruka je muπka ruka. S Alenom sam sigurniji. Bræi. Ona je stalno, dok smo 400 kilometara prolazili Canal du Midi, gledala neko cvijeÊe, patke, pejzaæe, a mene vam to pretjerano ne zanima. STRAST: Rekli ste mi da vam je velika æelja bila posljednjeg dana festivala sudjelovati u tradicionalnoj regati do Douarneneza, ali

vam nije bilo dopuπteno jer ne zadovoljavate propise. Manji ste od pet i pol metara i otvorene palube. Ali vi ste ipak pronaπli naËin kako da sudjelujete... GUC: Uvijek postoji naËin da ostvarite svoja maπtanja. Meni je bilo lijepo. Ovi su brodovi moja najuæa obitelj. Nikad nisam osjetio toliko bliskosti, ljepote, jednostavnosti ni toliko radosti. To se viπe nikad neÊe ponoviti. Æelio sam produæiti taj osjeÊaj. Htio sam biti joπ malo s njima. Kako bih mogao dulje pamtiti. Istina, nije bilo moguÊe, ali kapetan ruskog Kruzenshterna, najveÊeg πkolskog broda s Ëetiri jarbola, odluËio me ukrcati na svoj pramac. Mornari su me nosili na rukama i postavili na jedrenjak dug 114,5 metara. Tamo sam dignuo jedra i pravio se da i ja jedrim. Tako smo moj brat, najveÊi brod u Brestu, i ja, kao najmanji, skupa dojedrili do cilja. Eto, to vam je ta granica izmeu realnosti i sna koju malo tko æivi i razumije... STRAST: No, to nije bio kraj avanture. Kasnije ste, Ëujem, plovili po Seini, ispod Eiffelova tornja? GUC: Ma da, to su me njih dvoje Ëastili izletom u Pariz. Na sve sam dotad pristao, jedino im nisam dao da me spuπtaju u kanale Venecije. Najeæio sam se kad sam Ëuo da Êe Tonka i Alen noÊiti u hotelu Danieli i da bih ja morao biti vezan ispred hotela na Rivi degli Schiavoni. Tamo gdje su Dalmatince iskrcavali kao robove, galijote. Nije mi se dalo, nisam se htio ponovno prisjeÊati tih poniæenja. Radije sam ostao u garaæi u druπtvu Mercedesa koji me sutra odvukao kuÊi. I opet sam postigao rekord u brzini. 170 km na sat po cesti. Super, prst u uho, ne misliπ viπe na vjetar, morske struje, nevere, nego se samo prepustiπ s povjerenjem. Pa koji to joπ ribarski brod moæe? STRAST: Oko vas se okupio izvrstan tim umjetnika, glazbenika, kreativaca, kulturnjaka. Skrenuli ste pozornost na sebe i u naπoj javnosti. Koji je bio cilj? GUC: Bilo ih je viπe. I gotovo su svi postignuti. Nemojte zaboraviti da sam ja samo jedan mali skromni i siromaπni brodiÊ, a ne neki Galeb ili Nabila, a ipak sam postao znan. InaËe, roeni sam provokator. Volim se igrati, provocirati, inicirati nove situacije, istraæivati nove moguÊnosti... STRAST: Hvala vam na ovom razgovoru i æelim vam mirno more. GUC: Bilo mi je zadovoljstvo. I nadam se da Êe vam ovaj razgovor objaviti jer, znate kako je, ljudi kod nas joπ uvijek ne vjeruju da su brodovi æiva biÊa...

E U R O L I N E

Voziti Mercedes-Benz uvijek je neπto posebno. Ne samo zato πto je rijeË o izvanrednim vozilima Ëije su osobine uvijek vrhunac onoga πto moæe ponuditi automobilska industrija, veÊ i zbog ukupnog doæivljaja posjedovanja. Ista tvrdnja vrijedi kako za nova tako i za rabljena Mercedes-Benzova vozila. Meutim, da bi iskustvo posjedovanja bilo onakvo kakvo treba biti, vaæno je i svoj rabljeni Mercedes nabaviti na pouzdanome mjestu. Takvo je mjesto bez sumnje EUROline centar rabljenih vozila, inaËe Ëlan europske mreæe ovlaπtenih centara Daimlera AG, koji primjenjuje stroge standarde kvalitete usluga i “know-how” koncerna u ovom segmentu poslovanja. TrenutaËno Centar u svojoj ponudi ima viπe od sto vozila od kojih je veÊina doπla

U Centru je uvijek na izbor viπe od 100 kvalitetnih rabljenih vozila S T R A S T

E U R O L I N E

Pouzdana kvaliteta EUROline centar rabljenih vozila, Ëlan europske mreæe ovlaπtenih centara Daimlera AG, nudi viπe od 100 kvalitetnih vozila Foto: Gec

izravno iz europske mreæe ovlaπtenih centara Daimlera AG. Sva su ta vozila servisirana te se kupcu predaju u potpuno ispravnom stanju, prema strogim standardima koncerna, uz odgovarajuÊe jamstvo. Velik izbor kvalitetnih vozila i ostalih usluga znatno olakπava odluku o nabavi, a Ëinjenica da je vozilo doπlo iz pouzdanog izvora buduÊem vlasniku znaËi da Êe imati tretman kao i svaki drugi vlasnik Mercedesa, dakle - kraljevski. Osobito su zanimljiva vozila tzv. godiπnjaci. RijeË je o automobilima starima do godinu dana, najËeπÊe sluæbenim vozilima djelatnika Daimlera AG, za koja joπ vrijedi tvorniËko jamstvo. Takva vozila imaju znatno niæu cijenu od novih, redom su preπla malu kilometraæu te su pripremljena za prodaju prema svim visokim Daimlerovim R U J A N

2 0 0 8

standardima. Kako je broj takvih vozila ograniËen, svaki je godiπnjak izvrsna prilika koju ne treba propustiti. U istu skupinu ubrajamo i vozila iz voznog parka same tvrtke EUROline te vozila koja su koriπtena u demo svrhe. Nije potrebno posebno isticati da Centar rabljenih vozila za svako vozilo nudi kompletan program financiranja te otkupa rabljenog automobila koji se procjenjuje prema Eurotaxovim tablicama. Takoer, u ponudi su i automobili marke smart, Chrysler, Jeep i Dodge te dostavna vozila, kamioni i autobusi, πto znaËi da svatko moæe pronaÊi idealno vozilo za svoje specifiËne potrebe. Svoje novo rabljeno vozilo u ponudi EUROline centra rabljenih vozila moæete odabrati na internetskim stranicama www.euroline.hr/crv

E U R O L I N E

Kreπimir KureËiÊ i njegova mala ekipa iz odjela Investicijskih ulaganja i razvoja mreæe u nekoliko su godina odradili viπe iznimno zahtjevnih objekata - i to s punim uspjehom

S T R A S T

E U R O L I N E

Kreπimir KureËiÊ, Maja Kruljac i Alen Ilijaæ mala ekipa odgovorna za velike investicije

Oni grade EUROline Foto: Gec

U biti, naπa je glavna zadaÊa svim naπim sadaπnjim i buduÊim klijentima omoguÊiti stalno poboljπanje usluge, kako u prodaji, tako i postprodaji, jednostavno kaæe Kreπimir KureËiÊ, Ëelnik EUROlineova odjela Investicijskih ulaganja i razvoja mreæe. Ipak, odgovornosti ovog skromnog struËnjaka i njegovog malog tima, u kojem su joπ i diplomirani inæenjer Alen Ilijaæ te pravna savjetnica Maja Kruljac, iznimno su velike i slobodno moæemo reÊi kako uspjeh njihova rada odreuje buduÊnost ne samo EUROlinea, veÊ i korporacije Daimler u Hrvatskoj. KureËiÊ, inaËe diplomirani ekonomist, devet je godina R U J A N

2 0 0 8

djelatnik EUROlinea, u koji je veÊ doveo iskustvo u korporativnom inæenjeringu. Svoj posao, baπ kao πto i ime njegova odjela sugerira, dijeli na dva jednako vaæna segmenta. - Razvoj naπe prodajno-servisne mreæe vrlo je zahtjevan zadatak, bez obzira na to je li rijeË o EUROlineovim maloprodajnim centrima AUTOline ili o nekome od naπih vrijednih ugovornih partnera. Ukratko reËeno, naπ je zadatak konzultiranje mreæe oko uvoenja svih standarda Daimlera te kontrola implementacije tih standarda. Mi im moramo pomoÊi da u skladu sa standardima postignu optimalno stanje u svojim centrima

koje im onda moæe omoguÊiti da klijentima pruæe uslugu na najviπoj moguÊoj razini. Naravno, u skladu s tim, da ostvare i poslovne rezultate. KureËiÊ napominje kako je na prijelazu iz 2004. u 2005. godinu doπlo do prave evolucije standarda. Stupanjem na snagu „Uredbe o skupnom izuzeÊu sporazuma o distribuciji i servisiranju motornih vozila“ uvedeni su u nas standardi koji vrijede u cijeloj Europskoj uniji. Tada je KureËiÊev tim dobio zadatak da kompletnoj maloprodajnoj mreæi da kvalitativan poticaj koji je artikuliran u tzv. infopaketima, da se snimi stanje, sugeriraju promjene

E U R O L I N E

te kontrolira njihova provodba. Kao „auditori“ koje je ovlastio sam Daimler, KureËiÊ i Ilijaæ imaju sve ovlasti u provedbi ovih zahtjevnih standarda. I to vrlo πiroke: - Standardi su vrlo precizni i opseæni. Propisuje se sve: od izgleda objekta u smislu zadovoljenja arhitektonsko-graevinskih standarda do korporativnih oznaka, namjeπtaja, opreme i specijalnog alata. Navedeni standardi i oprema nisu sami sebi svrha, sve je to nevaæno bez adekvatne, potpune i neprestane edukacije naπih djelatnika, kao najvaænijeg standarda kvalitete usluge. Naravno, sve

samo s jednim ciljem - da klijenti naπih prodajno-servisnih centara dobiju unificiranu i vrhunsku uslugu ma gdje bilo. Meutim, Ëak je i ovaj dio odgovornosti Kreπe KureËiÊa i njegova tima relativno jednostavan u usporedbi s onim vezanim uz investicijska ulaganja. Taj dio definira kako Êe EUROline izgledati u godinama koje dolaze. Iza sebe KureËiÊ i njegov tim imaju dva golema projekta realizirana u svega Ëetiri godine - prodajno-servisne centre AUTOline Zadar i AUTOline Split-Dugopolje. Meutim, iako je AUTOline Split-Dugopolje u svakom smislu

veÊi projekt, KureËiÊ ne umanjuje sloæenost, odnosno zahtjevnost onog zadarskoga: - Zadar je za nas bio pravo vatreno krπtenje. Naime, tada smo se prvi put uhvatili ukoπtac sa znatnim problemima: kako uskladiti standarde Daimlera s hrvatskim zakonodavstvom, kako pomoÊi naπim graevinarima da realiziraju sve ono πto propisuju pravila, kako se provuÊi kroz πumu birokratske zavrzlame i dobiti sve potrebne suglasnosti i dozvole… Kada smo gradili AUTOline SplitDugopolje veÊ smo puno toga znali. U naËelu, centri sliËe jedan drugomu, samo je splitski u S T R A S T

E U R O L I N E

Alen i Kreπimir ispred svog najnovijeg projekta - proπirenja EUROline centra u Kovinskoj ulici u Zagrebu

odnosu na zadarski u znatno veÊem mjerilu. Usto, KureËiÊ posebno istiËe susretljivost nekih ljudi bez kojih realizacija takvog golemog projekta u samo 12 mjeseci ne bi bila moguÊa. Prije svega agilnog naËelnika opÊine Dugopolje Zlatka Æevrnju koji svojim primjerom pokazuje kako vlast i administracija mogu biti uËinkovite, samo ako postoji volja. Zatim, tu su tehniËki savjetnici koji su dokumentaciju pretvarali u konkretan posao za graevinare te vrhunska graevinska ekipa gospodina MarasoviÊa. Nadalje, tijekom rada na projektu u njega R U J A N

2 0 0 8

se ukljuËuju i ostale EUROlineove sluæbe. KureËiÊ naglaπava kako je uloga svih odjela nevjerojatno vaæna u realizaciji takvih projekata, u koje su ukljuËeni doslovno svi: od postprodaje i prodaje, preko informatiËke i pravne sluæbe, pa do financija i kontrolinga. Ako bilo tko zakaæe, sve pada u vodu, a samo uz njihovu pomoÊ jedan projekt moæe zaista poËeti æivjeti. Naravno, nakon uspjeπno odraenog posljednjeg projekta Kreπimir KureËiÊ, Alen Ilijaæ i Maja Kruljac nisu imali vremena za odmor. Upravo je u tijeku proπirenje prosto-

ra u Jankomiru, gdje se radi novi kamionski i autobusni servis koji Êe dodatno poboljπati ovaj vaæni dio poslovanja EUROlinea, a veÊ se zna kako je sljedeÊi veliki projekt izgradnja centra u Rijeci. Za taj se projekt veÊ sada poËinjemo pripremati. - Moja ekipa i ja radimo predivan posao, posao koji nas stalno izgrauje i nadopunjava. Na kraju svega, najljepπe je kad vidimo zavrπen projekt jer znamo da smo ostavili neπto za generacije poslije nas i to nas ispunjava velikim zadovoljstvom, zakljuËuje Kreπimir KureËiÊ.

V I J E S T I

EUROline zakladi i Gibonniju Oscari humanosti PoËetkom srpnja, u organizaciji Rotary kluba Split Plus, odræana je zavrπna veËer humanitarnog projekta „Dodir dobrote“, koji je ove godine realiziran uz potporu predsjednika Republike Hrvatske Stjepana MesiÊa i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. U srediπnjem dijelu veËeri skulpture „Dodir dobrote 2008.“ dodijeljene su tvrtkama i osobama koje su u proteklih godinu dana pokazale iznimnu kvalitetu humanitarnog djelovanja. Tema ovogodiπnjeg „Dodira dobrote“ bila je poticanje sustavnosti u humanitarnom djelovanju, poticanje donatora da najizravnije odluËuju komu i na koji naËin æele pomoÊi kao i prezentacija πto veÊe transparentnosti koriπtenja doniranih sredstava. Simbol koji su pokretaËi projekta kreirali u tu svrhu - „Knjiga

dobrote“ doista je jedinstven i iznimno jednostavan, a opet nadasve topao i ljudski. EUROline zaklada, na Ëelu s Ivanom Vrdoljak Vannom, na samom poËetku veËeri, kada su se proËitale priËe o teπkim zdravstvenim problemima osoba

u „Knjizi dobrote“, odluËila je sljedeÊih godinu dana uvelike olakπati æivot dviju osoba, omoguÊujuÊi im lakπu nabavu lijekova i medicinske opreme. Tom je prigodom uruËena i

posebna „emocionalna“ nagrada u kategoriji DobroËinstvo koje se æivi. Ove je godine to priznanje dobio Zlatan StipiπiÊ Gibonni, inaËe i sam dio neumornog tima EUROline zaklade.

Novi roman Julijane MatanoviÊ „Tko se boji lika joπ“, novi roman Julijane MatanoviÊ, nudi zanimljivu priËu o studentici hrvatske knjiæevnosti Sidoniji NediÊ, djevojci koja ne uspijeva poloæiti novu hrvatsku prozu samo zbog toga πto preispituje objektivni pristup knjiæevnom tekstu. Knjiga je zamiπljena kao njezina priprema za polaganje ispita. Preko stotinu likova, poznatih i manje poznatih, izlazi iz okvira teksta (Filip Latinovitz, Ivica KiËmanoviÊ, Slobodan Despot, Miljenkova uËiteljica, Maks Levenfeld…) i dekonstruira poziciju autora, antologiËara, kritiËara. Oni komentiraju i druπtvene devijacije i poremeÊene ljudske vrijednosti. Prema rijeËima uglednog profesora Viktora ÆmegaËa rijeË je o briljantnom djelu koje je æeljno svojih Ëitatelja, kao πto Êe poslije Ëitatelji biti æeljni njega. S T R A S T

V I J E S T I

Niko PuliÊ u gromovitom forfouru Iz majstorske radionice EUROline Racing Teama pod vodstvom inæenjera Zlatka KvoËiÊa izaπlo je joπ jedno trkaÊe remek-djelo: smart forfour namijenjen brdskim utrkama. Ovaj jedinstveni bolid veÊ je proπao prva testiranja koje je radio naπ proslavljeni automobilist Niko PuliÊ. Viπe o ovom posebnom trkaÊem automobilu te planovima kada Êe biti i u akciji, proËitajte u sljedeÊem broju Strasti.

Milijun proizvedenih smartova Iz proizvodnih pogona tvornice u Hambachu 3. rujna izaπao je milijunti smart fortwo. RijeË je o modelu s micro hybrid drive (mhd) pogonom i opremom passion, a bit Êe doniran u humanitarne svrhe. Vrijeme se proizvodnje milijuntog smarta izvrsno podudarilo s desetogodiπnjicom ovog posebnog automobila, koji je nakon europskih veÊ osvojio ceste SAD-a, a sredinom sljedeÊe godine dolazi i u Kinu.

Cherokee je napokon osvojen Uspjeπno je zavrπila nagradna igra Tiska i Slobodne Dalmacije „Jedan kupon tri πanse za dobitak“. U izvlaËenju glavne nagrade Jeepa Cherokeeja sudjelovalo je viπe od milijun i 800 tisuÊa kupona, a najviπe sreÊe imao je gospodin Borivoj OrizoviÊ iz Opatovca. Vrijedan Jeep Cherookee 2,8 CRD Sport i Ina karticu s benzinom u vrijednosti 14.000 kuna sretnom dobitniku ispred novog multimedijalnog centra Tisak Media uruËio je popularni reper Nered. R U J A N

2 0 0 8

V I J E S T I

Chrysler, Jeep i Dodge na træiπtu BiH U povodu uvoenja vozila Chrysler, Jeep i Dodge na træiπte Bosne i Hercegovine, tvrtka AUTOline d.o.o. predstavila je 6. rujna u Sarajevu paletu automobila tih marki. Kako naglaπavaju u AUTOlineu, træiπte putniËkih vozila BiH posljednjih godina biljeæi visoke stope rasta te samim time posjeduje i veliki potencijal za plasiranje vozila upravo ovih marki koje se istiËu brojnim prednostima, a posebno izvrsnim odnosom cijene i kvalitete. U sklopu City toura CJD u BiH, vozila Chrysler, Jeep i Dodge predstavljena su i u Banjoj Luci, Tuzli i Mostaru.

Mitsubishi Fuso poveÊao prodaju Korporacija Mitsubishi Fuso Truck & Bus (MFTBC) objavila je poveÊanje cjelokupne prodaje (inozemna træiπta i Japan) za 9,6 posto u prvoj polovici 2008. godine. Tako je u prvih πest mjeseci prodano 95.619 vozila (usporedbe radi, od sijeËnja do lipnja 2007. taj je broj obuhvatio 87.254 vozila). Rast se ponajprije temelji na velikoj inozemnoj potraænji i prodaji. Tako je od sijeËnja do lipnja 2008. godine kompanija prodala 75.038 vozila na inozemnim træiπtima, πto predstavlja veliki porast od 28,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani (od sijeËnja do lipnja 2007. prodano je 58.591 vozilo).

smartovi za Allianzov menadæment Allianz, veÊ godinama vjeran partner EUROlinea, nabavio je za potrebe menadæmenta pet vozila, atraktivnih i πtedljivih smart fortwoa. Vozila su oznaËena logotipovima Allianza koji nudi osiguranje svih vrsta motornih vozila, a Ëije usluge u svom portfelju pruæa i EUROline.

S T R A S T

V I J E S T I

Off-road utrka za pamÊenje U okolici Vrbovca, na poligonu off-road Teama Vrbovec, 30. i 31. kolovoza odræano je natjecanje u terenskoj voænji „Off-road kup Vrbovec 2008.“ Tvrtka EUROline sudjelovala je kao sponzor nagrada natjecateljima u trima kategorijama. Svi natjecateljski timovi bili su iznimno dobro raspoloæeni, a kako je zabava glavni dio spektakla ovakvih utrka, ona ni ovaj put nije izostala. Gledatelji su mogli vidjeti razne varijante terenaca u akciji. Najspretnijima su se pokazali natjecatelji u Jeepovim Wranglerima koji su poligon u utrci extreme prolazili s nevjerojatnom lakoÊom. ProlazeÊi kroz duboku vodu i blato te penjuÊi se na klizave uzbrdice, Jeepovi i njihovi vozaËi pokazali su duh pravog avanturizma. Kao i na veÊini ovakvih natjecanja, i ovom prilikom nije bilo vaæno pobijediti, veÊ sudjelovati i zabaviti se kako to samo ljubitelji off-road utrka znaju i mogu.

Jeep za Transparency International EUROline sudjeluje u akciji „Imam pravo znati!“ u organizaciji Transparency Internationala Hrvatska. Transparency International Hrvatska nevladina je organizacija posveÊena poveÊanju vladine odgovornosti i suzbijanju meÐunarodne i nacionalne korupcije. Akcija „Imam pravo znati!“ u mjesec i pol obiÊi Êe sve veÊe gradove u Hrvatskoj i educirati graÐane o πtetnosti korupcije, kao i o naËinima njezina suzbijanja. EUROline podupire akciju sponzorskim automobilom Jeep Cherokee kojim Êe se tijekom akcije koristiti Ëlanovi Transparency Internationala, a preuzeo ga je predsjednik udruge Zorislav Antun PetroviÊ.

Osamnaest Sprintera za hrvatske autoceste Hrvatske autoceste nastavile su s obnovom voznog parka te su u srpnju i kolovozu nabavile 18 novih Sprintera koji Êe sluæiti za ophodnje na autocestama. Sprinteri 315 CDI s tovarnim sandukom i dvostrukom kabinom uz bogatu serijsku opremu koja ukljuËuje ESP i zraËni jastuk za vozaËa opremljeni su i dodatnom svjetlosnom signalizacijom, a pokreÊe ih dizelski motor snage 110 kW, odnosno 150 KS. Vjerujemo da Êe novi Sprinteri pomoÊi u odræavanju i poveÊanju sigurnosti na hrvatskim autocestama. R U J A N

2 0 0 8

S T R A S T

Na srediπnjem dijelu rive jednoga malog sjevernodalmatinskog gradiÊa, tamo gdje se doËekuju brodiÊi, ugovaraju sastanci, pogledavaju treptaji obliænjeg svjetionika, kupuje najbolji sladoled i grickaju tek posuπjele tamne smokve, postavljeno je, na povisokom postolju, sidro. Snaæno, ogromno, crno, sigurno da mu najblistavije izloæbeno mjesto po zaslugama i pripada. Uostalom, ono ga je strpljivim æivotom i zasluæilo; osiguralo ga dugim plovidbama, ËeliËnom njeænoπÊu i, πto je najvaænije, roditeljskom brigom. Koliko se samo trudilo da oni koji su s njim na dugo putovanje krenuli, u nekoj dalekoj buËnoj luci, ne zaborave lica bliænjih i miris domaÊeg sapuna πto ga, prema kazivanju ÊaÊa i djedova, koæa Ëuva i nakon πto ocean ogrubi dlanove sinova roenih uz najljepπe, ali svijetu nepoznato more. Prolaznicima i promatraËima ulijeva povjerenje, posebno noÊu. U njegovoj se blizini, najjasnije u danima umiranja ljeta, mogu naslutiti reËenice koje je ono nakon posljednjeg usidrenja sloæilo u pouku. Stavite li uho uz njegov lijevi krak i prislonite li svoje grudi na mjesto gdje osjeÊate duπu sidrovu, sasvim Êete jasno Ëuti njegove rijeËi. Ne brinite, kaæe, svakoj je vaπoj biografiji darovan jedan moj, pa makar i daleki roak. Nema biÊa kojemu nije, nastavlja ono, dodijeljen prostor na koji Êe baciti to πto vi zovete mojim imenom. Samo mu nije napisan, pouËava, ni naziv odrediπta, a ni ime osobe s kojom Êe kroz æivot dijeliti zajedniËko æivotno mjesto. Nevolja je u tome, umiruje, πto se sami morate potruditi da pronaete ono πto vam odavna pripada. Je li to partner, pita se, ili

Sidro zaviËaj, vi znate bolje od mene. Ako niste strpljivi, zapovijeda, odustanite od potrage. Odustajanje Êe vas, savjetuje, uËiniti druπtveno prihvatljivima. Danju Êe vas, opominje, svi voljeti, a noÊu Êe vas sanjati samo oni koje nikada niste upoznali. Odgovorni ljudi gradiÊa iznad sidra su postavili svjetiljke. Ispod njegova postolja izlili su dvije betonske stepenice i obloæili ih æuÊkastim poljskim kamenom. Moæda donesenim sa zemlje u posjedu mornara koji je, prema pronaenom brodskom dnevniku, najviπe noÊi prosjedio uz sidro πto ga turisti danas doæivljavaju spomenikom. I uz njega se fotografiraju; kroz buru i kroz juæinu, uz ujutro i oko ponoÊi, tijekom veljaËe i pred kraj kolovoza. »ine to u odijelima, trenirkama, kupaÊim kostimima; Ëine to bosi, u salonkama, u japankama, mokre slane kose i frizure uËvrπÊene tvrdoglavim lakovima. Uvijek razliËito, a uvijek isto. S nategnutim smijeπkom na licu, u maski koja Êe se uskoro preseliti na fotografiju i u novoj se formi uloæiti u album izraen od ekoloπkog materijala. Netko Êe album potom, pridruæivπi osmijesima mjesta i datume, odloæiti na policu primaÊe sobe jednog doma isprojektiranog rukom nagraivanog arhitekta koji je u nacrt ucrtao Ëak i idealnu poziciju naslonjaËa iz kojeg Êe se Ëitati sentimentalni romani, ali je previdio naznaËiti koordinate s kojih Êe domaÊin, u sretnom danu useljenja, spustiti obiteljsko sidro. Ljetne veËeri provodim sjedeÊi na kamenu nedaleko od sidra. Promatram prolaznike. VeÊina ih prilazi ËeliËnom izloπku. Iz njihovih pokreta, iz naËina na koji prolaze kroz kosu ili se meusobno pogledavaju slaæem njihove kratke æivotopise; odreujem im godine,

ispisujem diplome, nagaam o njihovim meusobnim odnosima, odgonetavam koliko su kilometara preπli da bi ovdje oslobodili svoju ljubav. I usidrili vlastiti nemir. Slike nekih od njih odnosim u svoj apartman. Samo pod jednim uvjetom: moji zamiπljeni gosti ne smiju biti oni koji su se te veËeri ovjekovjeËivali uz sidro. Vrata otvaram iskljuËivo onima za koje sam sigurna da znaju kamo bi, a da mogu - i da smiju - spustili svoje sidro, onima koje budi strah, a na prvoj ih jutarnjoj kavi posjeÊuje glavobolja. Uspavljujem se traæeÊi detalje po kojima me oni koje smo sjeÊanje i ja poveli sa sobom podsjeÊaju na nekoga bliskog, poznatog, proËitanog, literarno okradenog. Zaspim, slutim, u trenutku kada me potraga dovede do sebe same. SinoÊ sam prekrπila, osobnim potrebama sroËen, pravilnik o ugoπÊavanju. Nisam se zbog toga ukorila. Odavna znam da jedino prekrπaji i nenadanosti daju smisao najvaænijim, ikada izgovorenim, rijeËima. Onoj æivot, primjerice, ili ovoj sidro, ili njima dvjema stisnutim u Ëvrsti zagrljaj; æivotno sidro kako to zvuËi ozbiljno i postojano. S rive sam povela sliku πezdesetogodiπnjaka koji je samo nekoliko minuta prije grlio sidro spomenik i smijeπio se u objektiv mlade æene, pa se samo lagano, prema njezinim uputama, pomicao desno, pa lijevo, pa opet lijevo, pa opet desno, i kesio se sve jaËe, joπ jaËe, nakratko pogledom preko ramena, nakratko pogledom prema otoËiÊu. Bio je to onaj muπkarac kojeg sam svako jutro zamiπljenoga, samoga i teπkog hoda susretala na trænici, gotovo nevidljivog, u tuzi prikrivenoj puninom i πarenilom prekrcanih plastiËnih vreÊica.

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

Koliko mu je bilo godina kada je izgubio svoje sidro? Je li ga ikada i posjedovao? Je li te veËeri, dok se onako blesavo i posluπno smijao, povjerovao da ga je baπ tada iznova pronaπao? Je li se bojao, ili se moæda nadao, da Êe fotografija ojaËana jasnim simbolom trajnog usidrenja biti nekomu pokazana? Sve sam se to pitala do dugo u noÊ, nasluÊujuÊi pri tom odgovore. Usput sam se hrvala s prikazama koje su izvirale ispod moje koæe i provocirale me: Zaπto se biÊa na fotografijama najËeπÊe neprirodno smiju, zaπto nikada, ili samo rijetko, plaËu?; Kakav bi to bio roman Ëiji bi likovi bili preslikani s fotografija poslaganih u lijepo dizajnirani fotoalbum?; Bi li njegovu piscu itko vjerovao? Borba je privedena kraju kad sam prikazama uzvratila protuudarcem: A hoÊe li promatraË fotografije naslovljene „©ezdesetogodiπnjak uz sidro“ povjerovati meni kad mu kaæem da sam tog istog nasmijeπenog glumca vidjela, u jutru Ëiji je datum ispisan ispod, umornog i zabrinutog. Ma, reci jasnije, reci nesretnog, naredile su prikaze, uvijek hrabrije od mene. I zatim zakljuËile: Samo oni koji ne pametuju puno, znaju da je neusporedivo mudrije potomcima u naslijee ostaviti albume nakrcane laænim osmijesima nego tjeskobne zapise predaka na temu sidra, onog πto su ga generacije i generacije, bliænjih i daljih njihovih roaka, spuπtale uz krive partnere i u puËine laænih zaviËaja. Nevoljko sam, ali æestoko, a sve u znak odobravanja, kimnula glavom. Jaka glavobolja, odjevena u moju najdraæu spavaÊicu, zamolila me da skoru jutarnju kavu ponovno popijemo skupa. S T R A S T

A Daimler Brand

/FLPÄ TV OBN [WJKF[EF QPLB[JWBMF QVU .BMP UPHB TF QSPNJKFOJMP /PWB HFOFSBDJKB . LMBTF 4OBHB V QMFNFOJUPN PCMJLV

korice.indd 2

12/9/09 3:19:43 PM

RUJAN 2008 BROJ 19 MAGAZIN TVRTKE EUROline

Jeep Grand Cherokee, kralj terenaca. %PEBUOB PQSFNB +FFQ J .Z(*( TV SFHJTUSJSBOJ J [BuUJÃ¦FOJ [OBLPWJ $ISZTMFS --$ B

korice.indd 1

12/9/09 3:19:14 PM