broj 2

omot K4_K1 (Converted)-32 12/15/09 1:34 PM Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

STRAST OÆUJAK 2004 MAGAZIN TVRTKE EUROline, GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite

3 oglas Daimler (Converted)-34 12/15/09 1:46 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

STRAST KAZALO IzdavaË

EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb

EUROLINE

McLAREN MERCEDES

VeËer prijateljstva Punom brzinom u i Strasti novu sezonu 6 26

HACIENDA BENAZUZA

MistiËan put od farme do prestiænog hotela 46

Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr SMARTVILLE

Glavna urednica Branislava MalviÊ

POVIJEST Redakcija Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

Lektura Irena DrpiÊ

Ime nastalo iz ljubavi 9

Tamo gdje se raa smart 29 ROBBIE WILLIAMS

Stvoren da nas Obavijeni zraËnim zabavlja 32 πalom

©KOLA TERENSKE VOÆNJE

Avantura na snijegu 52

MERCEDES SLK Odjel marketinga i prodaje oglasnog prostora Dario MateËiÊ, Angela Paleka strast.marketing@euroline.hr

Dinamika izlaæenja Ëetiri puta godiπnje

Oblikovanje i prijelom Robert Rebernak REBER design Zelenjak 64, Zagreb tel. 01/46 36 846 reber@reber.hr

Tisak GIPA d.o.o.

Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111

12

JEEP RESCUE

Spasi me...

54

MERCEDES GST

Za putovanja stvoren 14 RAZGOVOR: IVICA TODORIΔ, AGROKOR

Kad se spoji posao i strast 16 CITARO

Tajna autobusa br. 52 21 VANNA

DjevojËica s mikrofonom 22

4 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

LIFESTYLE REPORT ME 4 -12

Fantomski Chrysler 37 CROSSFIRE ROADSTER I PT CABRIO

Spremni za ljeto 40 WALTER P. CHRYSLER MUSEUM

Revija stoljetnog naslijea 42 DODGE

Uhvati æivot za rogove 44

Ivan Enjingi: Kralj Zlatne doline 58 PUTOPIS

Virtualno putovanje Lijepom Naπom 62 KOLUMNA

Julijana MatanoviÊ: Tko bi bio mladiÊ u crnoj limuzini?

66

UVODNIK

Pretproljetni uredniËki impromptu

U

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

svojoj radnoj agendi imam registrirana dogaanja koja se javljaju na automobilskim horizontima u nacionalnim

i globalnim relacijama. TraæeÊi ih na zemljopisnoj karti, moram prelaziti mreæom paralela i meridijana kako bih toËno locirala manifestacije. Detroit (Auto-show, a moæete li i zamisliti bogatstvo ponude takve priredbe), Berlin (PR-seminari), Sevilla (PT Cruiser Cabrio, Voyager najprodavaniji monovolumen), Rim (novi model smart forfour uz koji se vezuju svojstva inovativnosti, funkcionalnosti, æivotne radosti), Palma de Mallorca

Zanoπenje vozilima na Ëetiri kotaËa traje i sveudilj raste

(Mercedes C-klase - joπ dinamiËniji i elegantniji, SLK

u nama i oko nas tako intenzivno da se moæe bez straha od

Roadster - koji postavlja sasvim nove standarde u klasi

pretjerivanja govoriti o automobilskom kultu kao o

sportskih roadstera), Geneva (ne signalizira, uzdajuÊi se u

karakteristiËnom znaku vremena u kojemu æivimo:

svoj renome elitne priredbe), Zagreb, Le Beausset (πto se

mnogobrojne izloæbe koje su i sajmovi, velike

tiËe Francuske, tradicionalno najcentraliziranije europske

spektakularne utrke, kolekcioniranje automobila, interes za

zemlje kuriozno je zapaziti da je sjediπte prezentacije Le

oldtimere, muzeji automobila... dokazuju da je u svijesti i

Beausset, a ne Pariz. Meutim Chrysler 300C- povratak

podsvijesti ljudi zanimanje za automobile dosegnulo razinu

korijenima - i Crossfire Roadster - topless verzija

automobilskog kulta u najpunijem smislu te rijeËi.

sportskoga kupea ArtDeco dizajna - posjeduju toliko

Automobilizam ima svoje velike i male sveÊenike, svoje

privlaËnosti da Êe ih ljubitelji i novinari sigurno pronaÊi)...

hramove, okupljaliπta, hodoËaπÊa, svetkovine, sveËanosti,

Jedan mali intermezzo: spomenuvπi mreæu paralela i

svoje brojne, vrlo brojne, vjernike... Ima i svoje simbole,

meridijana, sjetila sam se dragog i vrijednog Kreπe

zastave, tisak... Jedan od prvih velikih sveÊenika svjetskog

DolenËiÊa, istaknutoga zagrebaËkog redatelja koji je u

automobilizma oËito je posjedovao proroËke sposobnosti.

Pekingu reæirao grandioznu izvedbu Verdijeve Aide, zatim u

Stari Karl Benz u stanju je pozitivnoga nadahnuÊa 1886.

Zagrebu obavljao tekuÊe poslove svojega zanata, a sada

godine rekao:

danonoÊno s rijeËkim umjetnicima priprema Shakespeareova

Strasno vjerujem da ljubav prema izumu nikada neÊe

Hamleta. RijeËki HNK, teatarska kuÊa koju vodi famozna

prestati.

Mani Gotovac, nastoji, uzdajuÊi se u suradnju s Kreπom DolenËiÊem, ostvariti veliku predstavu za pamÊenje.

Evo, i moj je zapis naπao poantu u izreci iz koje je nastao naziv za naπ magazin: STRAST- PASSION. / STRAST / OÆUJAK 2004 / 5

EUROline VE»ER S PRIJATELJIMA

27. studenog proπle godine proslavljena je deseta obljetnica tvrtke EUROline, a tom je prilikom promoviran i prvi broj magazina Strast. Kao i obiËno, veËer u EUROline centru pretvorila se u noÊ umjetnosti, glazbe, uæivanja u gastronomskim delicijama te srdaËnog susreta starih prijatelja...

VeËer

prijateljstva i

Strasti

1 1) Priredbu je sigurnim glasom vodila naπa poznata glumica Mila ElegoviÊ 2) Ugodno s prijateljima iz EUROlinea: dr. Mario ZuboviÊ sa suprugom 3) Nastup ansambla “Lado” ponovno je bio senzacionalan 4) Redatelj priredbe Kreπimir DolenËiÊ uæivao je za upravljaËem skupocjenog Mercedesa SL 300 iz 1954. godine

2

4

3

6 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

1) 2) 3) 4)

Ljepota bez premca: ljepotu automobila mogu zasjeniti samo EUROlineove hostese Dobro raspoloæenje: Julius Pevalek, Branko Mikπa i Robert JeæiÊ Najbolja s najboljima: Vanna u svakoj prilici dokazuje kako je pjevaËica bez premca Mali æenski razgovori: Morana PalikoviÊ-Gruden, dopredsjednica Skupπtine grada Zagreba i Nada MatasoviÊ iz Hrvatskog autokluba 5) Gosti iz Stuttgarta: Eckhart von Sass i Peter Mink 6) Automobilski znalci i sportaπi: Braco RadovanoviÊ u druπtvu starih prijatelja EUROlinea, Davora ©ukera i Nike PuliÊa 7) Fotograf Ivan BaliÊ-Cobra u zagrljaju supruge Mile ElegoviÊ

1

2

4

3 5

6

7

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 7

8 oglas SUNSEEKE (Converted)-35 12/15/09 1:49 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

POVIJEST MARKE MERCEDES-BENZ

Ime nastalo iz

ljubavi Mercedes, jedno od najslavnijih automobilskih imena u svijetu, nastalo je kao pseudonim koji je - po imenu vlastite kÊeri Daimlerovu trkaÊem automobilu nadjenuo bogati trgovac iz Nice

Povijesti velikih kompanija, pa tako i Mercedes-Benza, prepune su razliËitih legendi, anegdota, zapanjujuÊih priËa, ali i nedosljednih, netoËnih ili iskrivljenih Ëinjenica. Tako je i s priËom o roenju imena “Mercedes”. Rijetki znaju kako je to ime postalo sinonim za jedinstvene automobile najviπe tehnoloπke razine i vrhunskih performansa mnogo prije no πto je uopÊe osnovana kompanija koja je temelj danaπnjeg Mercedesa. / STRAST / OÆUJAK 2004 / 9

POVIJEST MARKE MERCEDES-BENZ

Gottlieb Daimler

Karl Benz

Benz Patent-Motorwagen 1886.

U biti, priËa poËinje joπ 1853. kada se u Leipzigu rodio Emil Jellinek. Bio je to svojeglav djeËak, s “glavom u oblacima”, koji je toliko mrzio πkolu da se veÊ sa 17 zaposlio kao dræavni Ëinovnik u BeËu. Pravila sluæbe, ali i njegov avanturistiËki duh, s navrπenih tek 20 godina odveli su ga najprije u Francusku, a ubrzo u Alæir koji je tada bio francuska kolonija. Mladi je Emil tamo radio kao 10 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

konzularni sluæbenik, ujedno razvijajuÊi profitabilni posao trgovine tipiËnom sjevernoafriËkom robom. Oæenio se s Francuskinjom Rachel i dobio dva sina, Adolpha i Fernanda. Obitelj Emila Jellineka 1889. vratila se u BeË, a iste je godine dobila prinovu, ljupku i æarko oËekivanu kÊerkicu koja je dobila i prigodno ime - Mercedes, πto na πpanjolskom znaËi milost.

Avanturi sklon Jellinek, sada i vrlo bogat, odluËio je s obitelji preseliti u mondenu Nicu. S obzirom na njegov karakter ne Ëudi da se ubrzo zarazio “virusom” automobilizma; naprije je kupio Dion-Bouton tricikl, a slijedio je trokotaËni Léon-Bollée Voiturette. I njega je ubrzo zamijenio Ëetverosjednim Benzom. Meutim, oduπevio se tek nakon novinskog Ëlanka o tvrtki Daimler-Motoren-Gesellschaft te je 1893. otputovao u Cannstatt kako bi kupio svoj prvi Daimler: dvocilindraπa sa 6 KS i pogonom na remen. Meutim, maksimalnih 24 km/h bilo je premalo za Emila i veÊ sljedeÊe godine naruËuje dva automobila Daimler Phoenix sa sprijeda postavljenim ËetverocilindriËnim motorom, πto je bio svjetski novitet. S tim je automobilom odluËio i nastupiti na tada slavnoj utrci NicaMagagnon - Nica. 21. oæujka 1899. pobijedio je imenujuÊi Daimlerov automobil tada uobiËajenim pseudonimom.

Njegov je odabir bio ime oboæavane 10godiπnje kÊeri Mercedes.

Sposobni je trgovac ubrzo uvidio vrijednost Daimlerovih automobila i poËeo ih prodavati. Godine 1900. preko njega isporuËeno je Ëak 29 automobila, a “Monsieur Mercedes”, kako su ga zvali, odluËio je iskoristiti i svoju slavu za poboljπanje prodaje. Dogovorio je da novi Daimlerov model nosi ime Mercedes i odmah naruËio 36 automobila u

Daimlerova zvijezda Danas planetarno poznata trokraka Mercedesova zvijezda ideja je sinova Gottlieba Daimlera. Naime, takvom je zvijezdom on, na jednoj razglednici koju je poslao supruzi, oznaËio kuÊu u kojoj je stanovao u gradu Deutzu te napisao: “Jednog Êe dana ova zvijezda zasjati na moj posao.” Ta se reËenica svidjela njegovim sinovima koji su ionako traæili simbol kojim bi zaokruæili tri vrste prijevoza: na zemlji, u vodi i zraku. Trokraka zvijezda bila je idealno rjeπenje i od 1909. godine ona sjaji na svakome mercedesu.

Mercedes Jellinek

Vila “Mercedes” u Nici Emil Jellinek

vrijednosti od 550 tisuÊa DEM (πto je danas 2,5 milijuna eura). Prvi je mercedes razvio Wilhelm Maybach, a radilo se o pravom remek-djelu s niskim teæiπtem, ËeliËnim okvirom, motorom snaænim Ëak 35 KS... Naravno, Jellinek je nizao pobjede i prodaja je cvjetala, a ime Mercedes postalo je sinonim za vrhunska vozila te je 1902. i sluæbeno registrirano. Udruæivanje Daimlera i Benza 1924. stvorilo je tvrtku DaimlerBenz AG, ali oko imena proizvoda dvojbe nije bilo: svi automobili, baπ kao i danas, s ponosom nose ime Mercedes-Benz.

InaËe, Emil Jellinek je joπ 1902. prezimenu i sluæbeno dodao “Mercedes”, postao je iznimno bogat, ali se godine 1909. povukao iz biznisa i postao austro-ugarski konzul u Monacu. Umro

je u Æenevi 1918., a pokopan je u Nici.

Moæda vas zanima πto je bilo s Mercedes?

1910. godine Mercedes Adrienne Manuela Ramona Jellinek udala se za beËkog baruna Karla Schlossera u Nici.

1912. rodila je kÊer Elfriede, a 1916. sina Hans-Petera. Brak je 1923. godine zavrπio razvodom, Mercedes je napustila obitelj i udala se za beËkog kipara, baruna Rudolfa Weigla. Brak je zbog smrti baruna bio kratka vijeka. Do 23. veljaËe 1929. godine æivjela je u BeËu, kada je sa samo 39 godina preminula. Barunica Mercedes Weigl poËiva u miru na beËkome srediπnjem groblju. Paradoksalan je podatak da æena Ëije je ime obiljeæilo svijet automobilizma nikada nije posjedovala automobil. / STRAST / OÆUJAK 2004 / 11

NOVITETI

Obavijeni zraËnim

MERCEDES-BENZ SLK

πalom

Kada se pojavio 1996. godine, onako sportski, lagan i kratak, auto je bio pravo utjelovljenje svog imena - SLK (na njemaËkom sportlich, leicht, kurz). Ujedno, bio je to prvi roadster coupé u jednom automobilu - sportski dvosjed s pomiËnim Ëvrstim krovom. Kupci su bili priliËno oduπevljeni novitetom pa je od 1996. do danas prodano 308.000 primjeraka toga vozila. Nakon Ëetiriju godina Mercedes je proveo lagano zatezanje bora i SLK je osvjeæen. U meuvremenu su u Detroitu prvi put prikazali studiju “vision SLA” a mnogi su u tom automobilu vidjeli nasljednika SLK. I nisu se prevarili. Barem ne jako. Otprilike u vrijeme 12 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

ovogodiπnjeg salona u Detroitu Mercedes je prikazao prve fotografije novog SLK koji Êe premijeru doæivjeti poËetkom oæujka u Æenevi. Iz njih je vidljivo da se automobil vizualno pribliæio novom SLR-u, odnosno upravo konceptnom SLA. U Mercedesu naglaπavaju da je novi SLK joπ atraktivniji, joπ snaæniji i sportskiji nego ikad. Novi model donosi

kupcima izbor triju motora - u osnovi je tu dvolitreni kompresor sa 120 kW/163 KS, model SLK 350 pokreÊe novi V6 koji istiskuje 200 kW/272 KS, a top izvedbu SLK AMG 55 pokreÊe V8 s 265 kW/360 KS. To je prvi put da se u automobile te klase ugrauje V8 agregat s toliko snage. Povrh toga, joπ nije zabiljeæeno ni da se u auto ove klase ugrauje sedmostupanjski automatski mjenjaË, a

Novi SLK, osim πto je vizualno atraktivniji, donosi i mnoπtvo tehniËkih novosti od sedmostupanjske automatike pa do toplog zraËnog πala - sustava airscarf koji jamËi ugodnu voænju s otvorenim krovom Ëak i zimi...

upravo je novi 7G-tronic dostupan kao opcija u SLK-u.

Osim motorizacije i sustava prijenosa, Mercedes je poboljπao joπ mnogo toga. Tako se kod 2. generacije SLK krov mnogo bræe spuπta i podiæe. Za pretvorbu iz kupea u kabriolet ili obrnuto sada su potrebne samo 22 sekunde. Osim prednjih dvostupanjskih zraËnih jastuka,

sada su tu i boËni koji πtite i glavu i prsni koπ, a dodatno su fino ugaanje proπli i ovjes, upravljaË te ruËni mjenjaË.

Potpuna je novost tzv. airscarf, sustav grijanja zrakom u visini vrata vozaËa i suvozaËa. Kako pojaπnjavaju u Mercedesu, putem tog sustava topli zrak izlazi iz naslona za glavu omoguÊavajuÊi putnicima da se voze sa spuπtenim krovom i

kad je vani priliËno prohladno. Za to je potrebno tek pritisnuti prekidaË i struja toplog zraka omotat Êe se oko vrata poput toplog πala.

S obzirom na motorizaciju takva bi vam opcija mogla i zatrebati jer SLK 350 do stotke stiæe za 5,6 sekundi, a AMG izvedba za 4,9 sekundi. Maksimalne su brzine dakako ograniËene na 250 km/ h. Koliko vozilu u ubrzanju moæe pomoÊi dobar mjenjaË, pokazuje primjerice podatak o ubrzanju modela SLK 350 sa sedmobrzinskim 7G-tronicom. Tako auto iz mjesta do 100 km/h stiæe za 5,5 sekundi, a meuubrzanje od 60 do 120 km/h odrauje za 5,1 sekundu (s ruËnim mjenjaËem 8,7 sekundi).

To je otprilike sve πto je proizvoaË od podataka ponudio “za prvu ruku”, a prije sluæbenog predstavljanja automobila. Meutim, veÊ je i to dovoljno da nas Ëarolija koju SLK stvara privuËe da istraæujemo i dalje. I to obavijeni zraËnim πalom... / STRAST / OÆUJAK 2004 / 13

NOVITETI - GRAND SPORTS TOURER

Fascinantna kombinacija jednovolumena, karavana i SUV-a s hibridnim dizelsko-elektriËnim pogonom pokazala se viπe nego uspjeπnim rjeπenjem za putovanja na “duge pruge”...

Za putovanja stvoren Uæivati u putovanjima i u svakom pojedinom putovanju, istraæivati nova podruËja, obiËaje i to u pratnji obitelji ili prijatelja, osnovna je pretpostavka i misao vodilja onih za koje je Mercedes napravio Viziju GST. SudeÊi prema istraæivanjima, mnogo je ljudi koji sanjaju o takvu automobilu, a sada im tvrtka iz Stuttgarta joπ jednom ispunjava snove.

GST, poËnimo od imena, predstavlja potpuno novu klasu. “Grand” tu oznaËava veliËinu, prostranost, funkcionalnost i visoku razinu sigurnosti, “Sports” predstavlja jamstvo dinamiËnosti, snage, visokih performansa i uæitka u voænji dok rijeË “Tourer” opisuje kvalitete ove nove klase vozila kao automobila dizajniranog za duga putovanja.

I to je to. Auto je veÊ proπao prvi evolucijski korak od osnovnog koncepta do vozila spremnog za serijsku proizvodnju koja poËinje 2005. godine.

Upravo je tu potonju verziju Mercedes prikazao u Detroitu podiËivπi se i brojnim tehnoloπkim novitetima koji ovaj automobil Ëine savrπenim sudrugom na putu.

Prvi zahtjev svih korisnika vozila svakako je prostranost. GST, kaæu u Mercedesu, nudi prostranost bez konkurencije. Od ukupnih 513 centimetara u duæinu, Ëak 44 posto zauzima iskoristivi dio putniËkog prostora, Ëime se GST svrstava Ëak i iznad prostranih limuzina viπe klase. Na taj je naËin dobiveno do-

14 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

voljno mjesta za Ëak πest putnika koji Êe uæivati u udobnosti prve klase. Inovativna rjeπenja u unutraπnjosti, kaæu u Mercedesu, jamËe putnicima maksimalnu slobodu pokreta πto je iznimno bitno za dugaËka putovanja.

MoguÊnost zabave, a za GST kaæu da je “kino na kotaËima”, takoer je vaæan Ëimbenik udobnosti na duge staze. U ovom novom automobilu koriste dva odvojena sustava zabave koji unose raznolikost u vrijeme provedeno u voænji.

Putnici u drugom redu sjedala koriste dva LCD ekrana u boji promjera 20 cm, integrirana u naslone za glavu prednjih sjedala koji su povezani s CD-DVD plejerom te digitalnim TV prijamnikom.

Putnici u treÊem redu sjedala mogu odabrati glazbu ili film po svom izboru, neovisno od onih u drugom redu, a monitor je instaliran na straænji dio srediπnje konzole u kojoj je dovoljno mjesta za joπ jedan CD-DVD plejer.

No, dosta o unutraπnjosti. Bitno je i ono πto pokreÊe ovaj fascinantan automobil, a za to je Mercedes odabrao svoj prestiæan V8 CDI turbodizelski agregat koji razvija 184 kW/250 KS udvojivπi ga s elektriËnim motorom koji razvija 50 kW. Dva pogonska sustava zajedno, dakle, razvijaju

264 kW te impresivnih 860 Nm okretnog momenta. Na taj se naËin jamËi dinamiËnost voænje, πto potvruju i brojke.

GST iz mjesta do 100 km/h stiæe za 6,6 sekundi, a maksimalna mu je brzina elektroniËki ograniËena na 250 km/h.

Snaga se, da ne bi bilo zabune, prenosi na sva Ëetiri kotaËa. Ovaj je dizelski hibridni pogonski sustav i iznimno ekonomiËan zahvaljujuÊi elektronici koja ima unaprijed razraen predloæak kad se koristi dizelski, a kad elektriËni pogon. Prema prvim istraæivanjima auto je oko 20 posto πtedljiviji od izvornog dizelskog agregata iz kojeg je stvoren.

Iako su ga tek rijetki imali prilike isprobati, nema dvojbe da je GST automobil koji svojom tehnoloπkom superiornoπÊu izaziva znatiæeljne, a istodobno pruæa pravi odgovor za mnoge snove.

Stoga ne treba prestati sanjati i ne treba prestati putovati.

15 oglas Hugo Bo (Converted)-36 12/15/09 1:50 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

»ak i da nikada nismo Ëuli za Agrokor, bez te bi tvrtke danas u Hrvatskoj, a i πire, bilo vrlo teπko æivjeti. Prepoznatljive i jake marke sjedinjene pod kapu koncerna, tiho se ali snaæno uvlaËe u naπ svakodnevni æivot osvajajuÊi nas kvalitetom. Iako Êe uvijek istaknuti izvrsnu ekipu ljudi kojima upravlja, za sve je to ipak najviπe zasluæan Ivica TodoriÊ, Ëovjek koji je strasno povezan uz svoj posao, πto ga kvalificira kao idealnog sugovornika za magazin STRAST. •Gospodine TodoriÊu, koncern Agrokor raste iz godine u godinu snaænim tempom, gdje ste sada?

Agrokor je danas jedna od najveÊih regionalnih kompanija u tranzicijskim dræavama. Naπ biznis dijelimo u dvije poslovne grupe - prehrambenu industriju i maloprodaju. U tim smo poslovima lideri na hrvatskom træiπtu. Prisutni smo u Bosni i Hercegovini, Srbiji, u Sloveniji, poneπto u Maarskoj... I tu se ne namjeravamo zaustaviti. I dalje Êemo ulagati u svoje poslovanje na regionalnoj razini.

16 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

Ivicu TodoriÊa, prvog Ëovjeka Agrokora, tvrtke koja se ustoliËila kao regionalna sila u prehrambenoj industriji, strast prema poslu i odgovornosti za 11.000 zaposlenih kojima upravlja Ëini idealnim sugovornikom za STRAST. Jer, spojiti posao i strast malo tko umije izvesti tako dobro…

U prehrambenoj industriji imamo velike træiπne udjele i to posebno u podruËju sladoleda, mineralnih voda, margarina i ulja, koje smo uspjeli saËuvati, Ëak i poveÊati unatoË snaænoj inozemnoj konkurenciji.

•Moæete li nam veÊ sada dati konkretnije brojke vezane uz proπlu

Kad se spoji

RAZGOVOR: IVICA TODORIΔ, AGROKOR

poslovnu godinu? Naime, najave nakon prvih πest mjeseci bile su iznimno povoljne…

Iako se sluæbeno Godiπnje izvjeπÊe upravo privodi kraju, mogu reÊi da konaËne brojke za ovu godinu pokazuju oko 35 postotno poveÊanje ukupnog prihoda u odnosu na godinu prije, koja

nam je takoer bila iznimno uspjeπna.

DostiÊi Êemo otprilike promet od 9,2 milijardi kuna πto nas svrstava na drugo mjesto po ukupnom prihodu u dræavi..

Kontinuirano rastemo i imamo ambiciozne planove i u ovoj godini i to u svim segmentima poslovanja. Stalno poveÊavanje voznog parka i narudæbe novih Mercedesovih kamiona potvruju da imamo ambicije i dalje se πiriti na træiπtu, ulagati ...

•Kad oËekujete poziciju broj jedan?

U iduÊe dvije, tri godine oËekujem da bi Agrokor mogao biti najveÊa kompanija u Hrvatskoj po ukupnom prihodu, te jedna od najveÊih regionalnih kompanija.

•Maloprije ste spomenuli nove kamione, kako je poËela i kakva je suradnja s EUROlineom?

U segmentu distribucije i know-howa vezanog uz distribuciju poËinje i naπa dobra suradnja s EUROlineom, Mercedesom, odnosno koncernom DaimlerChrysler. Do sada smo kupili oko 650 Mercedesovih kamiona razliËitih veliËina i za razliËite potrebe. ZahvaljujuÊi odliËnoj specijalizaciji vozila toËno prema potrebama uspjeli smo racionalizirati

troπkove. NajveÊim dijelom, naπ je vozni park vezan uz Hrvatsku, ali osvajanjem træiπta BiH i tamo smo prisutni s vozilima Mercedesa. Tako smo i za BiH træiπte kupili oko 150 kamiona. Osim toga, u ovom kratkom razdoblju od godinu, godinu i pol dana, mislim da smo kupili i oko 100 kamiona za poslovanje u Srbiji.

Posebno bih htio naglasiti da je jedan dio uspjeha naπih kompanija upravo u sustavu prodaje i distribucije… Mislim da je to jedna od velikih prednosti Agrokora na ovom regionalnom træiπtu, a upravo u tom segmentu dobro suraujemo s EUROlineom i koristimo Mercedesove kamione.

•Vratimo se malo na poslovne rezultate. Brojke upuÊuju i na porast izvoza. U Hrvatskoj pak mnogi kukaju kako je izvoz nestimuliran, kako su oko toga sami problemi…, a vi izvozite sve viπe. Isplati li se, na kraju, ili se ne isplati izvoziti?

U Hrvatskoj uopÊe nije pitanje isplati li se ili se ne isplati izvoziti. Mi moramo izvoziti. Mala smo dræava i malo træiπte i svakako moramo izaÊi na veÊa træiπta.

Ako se æeli pravilno ukljuËiti u Europu i na svjetsko træiπte, Hrvatska mora pro-

naÊi prave izvozne proizvode. Kod nas svakako ima potencijala za konkurentan izvozni proizvod, ali zbog raznih razloga - od ekonomske politike u bivπoj dræavi do problema nastalih u tranziciji, nitko se tom izvoznom proizvodu nije mogao dovoljno posvetiti. Agrokor je svjestan da se s proizvodom koji je konkurentan na europskome i svjetskom træiπtu moæe i regionalno bolje pozicionirati. Stoga i mi puno ulaæemo u konkurentnost i razvoj novih proizvoda, od kojih neki imaju dobre preduvjete za iskorak na πire træiπte.. Moram istaknuti da Êemo u tome nastojati iskoristiti naπ dobar kontakt s EUROlineom, odnosno DaimlerChryslerom. Jer DC je jedna od najutjecajnijih svjetskih kompanija i mislim da i oni mogu pomoÊi da se jedan priznato kvalitetan proizvod bolje plasira na træiπtu. Stoga uskoro namjeravamo pokrenuti razgovore o tome kakve su nam moguÊnosti u tom podruËju.

•Kad smo veÊ kod ulaganja, Agrokor je i veliki ulagaË i to kako u Hrvatskoj tako i u tranzicijskim zemljama u regiji. Moæete li i iz te perspektive usporediti Hrvatsku i uvjete kod nas sa zemljama u tranziciji…

posao i strast / STRAST / OÆUJAK 2004 / 17

RAZGOVOR: IVICA TODORIΔ, AGROKOR

Ulaganja, posebice strana, vrlo su zanimljivo i sloæeno pitanje. Naravno da bi svi æeljeli imati πto viπe greenfield investicija, ali je pitanje koliko su one isplative na træiπtu kao πto je naπe. Dat Êu vam jedan primjer. Slovenija, kao jedna od uspjeπnijih tranzicijskih dræava koja se sada i prikljuËuje EU, ima vrlo malo stranih ulaganja. Ne zato πto bi Slovenija bila neatraktivna ili zatvorena, nego zato πto je vrlo malo træiπte i zato πto je prometno i infrastrukturno pozicionirana tako da nije previπe zanimljiva.

To isto vrijedi i za Hrvatsku, koja je træiπte od svega 4,5 milijuna stanovnika, a Dubrovnik nam je puno dalje nego Budimpeπta, BeË, Milano - πto poveÊava troπak logistike i distribucije.

U takvom odnosu prometnih veza i pozicije unutar Europe ulaganja u velike tvornice kod nas nemaju osnova, takva velika greenfield investicija jednostavno nije isplativa.

Uzmete li kao primjer Budimpeπtu situacija je drugaËija. Maarska je sama po sebi veliko træiπte, a BeË, Prag, Zagreb

18 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

i pripadajuÊa træiπta nisu daleko. To je princip centra koji jednostavno privlaËi ulagaËe, a mi smo izvan tih pravaca. Jer poËetak su i kraj te priËe træiπta i kupac.

Ovdje nema puno potencijalnih kupaca i to je razlog slabijih investicija. Za razliku od Maarske, Hrvatska nema sa svih strana kopnenu granicu i velike dræave te time i velika potencijalna træiπta. Naπe more, koje nam je s jedne strane velika prednost, s druge je ograniËavajuÊi faktor vezano uz strane investicije. Nema tu puno politiËkih ili nekih drugih Ëinitelja. U ovoj igri treba stvari sagledavati realno, a ekonomski nam Ëimbenici ne govore u prilog kad je rijeË o velikim inozemnim investicijama.

•Dakako, druga je priËa u maloprodaji. Svi veliki maloprodajni lanci πire se i na mala træiπta, pa i na træiπta gdje su mjeseËni prihodi po kuÊanstvu iznimno niski…

Koliko god da smo, vezano uz greenfield investicije, priËali o prometnoj slici i malim træiπtima, toliko, kad je rijeË o πirenju maloprodajnih lanaca, treba u vidu imati i neπto drugo. Jer maloprodaja je, u NjemaËkoj primjerice, zasiÊena.

Sve je izgraeno, ureeno, konkurencija je iznimno jaka, maræe su male… i trgovci se moraju negdje πiriti, pronaÊi mjesto gdje mogu prodavati. I onda dolaze i tamo gdje je kupaca malo, ali ih ipak ima i æeljni su novih proizvoda i novog naËina kupnje. Osim toga, veliki brandovi, bio to Mercedes, Mars ili Nestle, jednostavno moraju biti prisutni svugdje.

Njihovi kupci migriraju, dolaze na more i moraju imati priliku kupiti proizvode na koje su navikli.

•A Konzum, ima li ideja o πirenju?

Naravno da Konzum ima u planu i regionalno πirenje i u tom smislu veÊ su poduzeti i neki konkretni koraci. I naravno da Êemo, kao i s naπom prehrambenom industrijom, i maloprodajnom aktivnoπÊu uËiniti sve da se regionalno dokaæemo.

•Uspjeπno ste povezali proizvodni dio i maloprodaju. Moæete li nam reÊi neπto viπe o πirenju na træiπta naπih najbliæih susjeda?

Kao koncern smo se, prije svega, logiËno razvijali. Prvo smo naπe poslovanje morali stabilizirati kod kuÊe i tu postiÊi konkurentnost da bismo onda

mogli napraviti iskorak u regiju. Æeljeli smo i sebi potvrditi da neke stvari znamo raditi bolje od drugih. U drugom smo koraku naπ know-how poËeli πiriti i dalje.

Prvo, πto nam je najbliæe i najlogiËnije, bio je izlaz na træiπte Bosne i Hercegovine. Agrokor je prva hrvatska kompanija koja je u Bosni i Hercegovini pokrenula vlastitu proizvodnju i najveÊi je hrvatski investitor. Na træiπtu BiH danas smo prisutni sa svim naπim prehrambenim markama. Napravili smo odliËan posao i zadovoljni smo s time kako se stvari razvijaju. Dokazali smo da imamo ispravnu strategiju i naravno da sada idemo i korak dalje. Tako smo sad u Sloveniji i Srbiji, idemo i prema Maarskoj i regionalno se dalje πirimo.

U iduÊe dvije, tri godine oËekujem da bi Agrokor mogao biti najveÊa kompanija u Hrvatskoj po ukupnom prihodu, te jedna od najveÊih regionalnih kompanija •Doduπe, najavili ste da Êe Agrokor i prije nego πto Hrvatska ue u EU “pokoriti” Europu vodom, a i sladoledima…

Mogu ponoviti da Agrokor uz razvoj svojih vjeπtina i znanja, radi i na stvaranju konkurentnog izvoznog proizvoda koji moæe konkurirati brandovima na svjetskom træiπtu. To Ëinimo na razne naËine, razvojem vlastite marke, marketinga… unapreenjem proizvoda, pronalaæenjem novih proizvoda i tako dalje.

Jana je sigurno jedan od ozbiljnih, svjetski konkurentnih proizvoda i trebat Êe nam joπ neko vrijeme da je potpuno optimaliziramo i predstavimo svjetskom træiπtu. No, ona nije jedini proizvod koji ima predispozicije za proboj na globalno træiπte. Hrvatska svakako ima πanse u primarnoj proizvodnji, pa tako smatram da naπa mandarina iz doline Neretve moæe biti uspjeπan izvozni proizvod. Na koncu, uloæili smo velik novac da pri-

premimo taj proizvod za izvoz. Nadalje, i dio povrtlarske proizvodnje Hrvatske apsolutno predstavlja odliËan izvozni proizvod. I u poljoprivrednoj proizvodnji imamo niz proizvoda koji mogu biti konkurentni u svijetu, ali moramo poveÊati i optimalno rasporediti primarnu proizvodnju u svim segmentima poljoprivrede. Uvjeren sam da time moæemo promijeniti ovaj snaæan trend uvoza poljoprivrednih namirnica, a zatim i krenuti u jaËi izvoz. Naravno, u to treba joπ dosta ulagati.

•Za kraj, moæete li reÊi neπto viπe o tome πto veseli Ivicu TodoriÊa u poslu, privatno… Kakav je vozaË? ©to voli, a πto ne voli kod automobila? U kakvom se automobilu najbolje osjeÊa?

Moæda Êe ljudi teπko i razumjeti osobe koje su u poziciji u kakvoj sam ja, a pogotovo u tranzicijskim dræavama poput naπe u kojima veÊina ne razumije trendove globalne ekonomije. Na neki smo naËin ærtve. Radimo 24 sata na dan, muËimo se s brojnim problemima i radimo teæak i odgovoran posao. Naravno, moæe se isto tako kazati da Ëovjek to ne voli, ne bi ni radio. Najmanje se radi zbog novca, odnosno stvaranja neke osobne imovinske dobiti. Prije sam mislio da Êu doÊi do jedne razine, napraviti neke stvari i stati. Meutim, naπao sam se u globalnom poslovnom svijetu, koji je okrutan i nezaustavljiv te stoga

treba stalno traæiti pravi put, snalaziti se i brzo reagirati na svakodnevne probleme kako bi se odræao na povrπini i povukao najbolje poteze.

Preπao sam 50 godina, imam troje djece i dvije unuËice i dakako, najveÊe mi je veselje moja obitelj. Ali, ne bih bio iskren kad kao veselje ne bih spomenuo i tu svoju odgovornost prema poslu, Ëinjenicu da zapoπljavam velik broj ljudi te tako i za naπu dræavu radim priliËno odgovoran posao.

Kad je rijeË o veselju… Pa, gledajte.

Mi koji se bavimo ovakvim poslom, æivimo u svojim problemima u toj mjeri da Ëak i kad te neπto boli ne osjeÊaπ da te boli jer imaπ toliko briga da ne znaπ od koje bi krenuo. Jednako tako ni ono πto Ëovjeka jako veseli ne osjeÊaπ kao veliko veselje. SjeÊam se da smo nekad, kad smo kupili prvoga fiÊu, pa drugi ili treÊi automobil, imali veliko obiteljsko veselje. Zamjena automobila, neπto novo u kuÊi… svi su gledali, uæivali i priËali o tome danima. No, danas je moja stvarnost takva da viπe ne poimam u Ëemu se vozim, niti osjeÊam je li mi udobno ili ugodno. Mogu reÊi da sada uopÊe nisam optereÊen vozilima. Nekad sam, kao klinac, razmiπljao o porπeima, ferarijima…

Nisam nikada imao priliku takvo πto nabaviti i voziti i odavno sam to prerastao.

InaËe, mnogo sam u æivotu vozio automobile, mislim da sam napravio oko

dva milijuna i 800.000 kilometara i to najviπe u VW bubi, imao sam neke citroene, pa BMW-e, pa sam preπao na Mercedes i ostao vjeran toj marki.

Osobno, sada vrlo malo vozim. Uæivao sam u voænji i mislim da sam dobar vozaË, ali i voænja je kao i svaki drugi posao, treba biti utreniran. Naime, ako πto æeliπ dobro obavljati, moraπ puno vjeæbati. Tako je i s voænjom, pa buduÊi da veÊ nekoliko godina rijetko vozim, ne mogu reÊi bih li mogao odraditi duæe voænje.

Ipak, ono πto mi je kod automobila vaæno, a na to sam posebno pazio i prije, je urednost. Jer, ako ste puno u automobilu u kojem je sve praπnjavo, ako nije Ëisto, onda zapravo æivite u groznom ambijentu i zato sam uvijek nastojao auto dræati urednim i Ëistim bez obzira na broj kilometara koji sam prevaljivao.

Mnoge sam automobile promijenio i kad bih morao reÊi koji mi je najdraæi, teπko bih se odluËio. Na automobile se moæe razliËito gledati ali je sigurno da je mercedes, ne zato πto razgovaram za Strast, jedno od najboljih i najprestiænijih vozila u svijetu.

•Niste spomenuli lov, a znam da vas to takoer veseli. Osim toga, kako gledate na terenske automobile…

Da, jesam lovac. Lov volim, i kad god imam vremena posvetim se πumi, uzgoju divljaËi… Biti u prirodi omoguÊava opuπtanje i prikupljanje energije za nove poslovne pothvate. Naravno, kad se naete u prilici biti na takvim terenima, jasno je da vam je terenski automobil nuæan. I u toj sam kategoriji vozila trenutno privræen mercedesu s kojim sam jako zadovoljan.

RazliËiti tereni traæe razliËite automobile, a terenski je mercedes za svakodnevnu voænju malo previπe tvrd, ali zato prolazi tamo gdje drugi staju.

Baπ kao i Agrokor.

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 19

20 oglas Mobil (Converted)-37 12/15/09 1:52 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

CITARO S ΔELIJAMA GORIVA

Madrid je jedan od centara u kojima prometuju Mercedesovi autobusi s pogonom na vodik. Jedan od njih vozi na liniji 52

Tajna autobusa br. 52 Svakog dana u 4.30 poslijepodne, baπ uoËi najveÊe guæve Jose Luis Morado zapoËinje svoju smjenu za upravljaËem autobusa javnoga gradskog prijevoza.

Lagano je startao pogon, pregledao brojËanike da bi vidio da je pritisak u spremnicima goriva ugodnih 317 bara, πto znaËi da je koliËina plinovitog vodika u spremnicima na idealnoj razini u odnosu na dopuπtenih 350 bara. On je jedan od 30 vozaËa madridske tvrtke EMT koji je proπao trening za upravljanje jednim od najsofisticiranijih autobusa danaπnjice - Mercedesovim Citarom s pogonom na plinoviti vodik. Uz pomoÊ

Êelija goriva, vodik se razbija i stvara elektriËnu energiju koja pokreÊe 200 kW elektromotor, a nusproizvod je vodena para. Time se Citaro svrstao u najËiπÊa vozila na svijetu.

Autobus s rednim brojem 9053 jedan je od triju koliko ih je u Madridu na praktiËnim ispitivanjima u realnim prometnim uvjetima. Prvih tri tisuÊe kilometara nije zabiljeæen ozbiljniji problem, a autobus su dobro prihvatili i putnici. Miguel Munoz, 45-godiπnjak koji se ukrcao na stanici Principe de Vergara dobro je upoznat s tehnologijom. “Da, ovo je posljednja generacija autobusa s pogonom na vodik. Oni koriste vodik dobiven iz prirodnog plina i stvarno su super. Doduπe, moæda ne bi πkodilo da su pogonski agregati malo snaæniji.”

Mercedes Salgado, 50-godiπnjakinja koja se ukrcala neπto kasnije, a vozit Êe se do okretiπta na Puerto del Sol kaæe da ne zna toËno o Ëemu je rijeË, ali da

zna da je rijeË o “Ëistom pogonu na vodik i da nema πtetnih ispuπnih plinova”. “To je dobro za okoliπ i naπ grad, a i iznimno su tihi”, zakljuËuje Salgado.

MehaniËari zaduæeni za odræavanje naglaπavaju kako su im najviπe glavobolje zadavali preosjetljivi senzori koji reagiraju i na najmanju promjenu i odstupanje od zadanih parametara te sklopovi koji nisu izravno vezani uz tehnologiju vodika kao goriva. “Pumpe su otkazivale, filteri se zaËepljivali… to su stvari koje su se dosad dogaale iako smo oËekivali da Êe Êelije goriva biti naπ najveÊi problem”, istiËe Ricardo Moreno, jedan od tehniËara zaduæenih za odræavanje autobusa 9053.

Osim Madrida, ispitivanja s istim ovakvim autobusima provode se u joπ 10 europskih gradova. Joπ godinu i pol i bit Êe dovrπena, a nakon toga, bude li spremna i infrastruktura za pripremu goriva (dakle plinovitog vodika), ovakve Ëiste autobuse vjerojatno Êemo i ËeπÊe susretati po velikim europskim gradovima. Jer, ova napredna tehnologija jamËi manje oneËiπÊenje, a to je neπto πto nam svima treba.

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 21

IVA, IVANA RANILOVIΔ, VANNA VRDOLJAK Jedna dobra podravska mama zauvijek Ëuva Ëudesni papir iz djetinjstva svoje mlae kÊeri, papir iz nekih dalekih dana koprivniËkoga djeËjeg vrtiÊa, papir na vrhu kojega je neka njeæna i vrijedna teta teËnim rukopisom napisala zadatak svojim maliπanima: ”Kad odrastem æelim biti...”. Tri obiËne toËkice jedna bistra curica, poput ostalih svojih vrπnjaka, ustreptala srca, a sigurne ruËice, nije trebala i morala, veÊ je htjela pretvoriti u ono πto nerijetko ne uspijeva mnogim gimnazijskim maturantima, Ëak ni nekim diplomantima fakulteta dugih i dobrih tradicija, u odreenje vlastite buduÊnosti. Plavokosa je mudra glavica, svijetu i ljudima πirom otvorenih znatiæeljnih prelijepih modrih oËiju, sebe nacrtala s dugom æutom kosom, u lijepoj haljini i cipelama visokih peta, s mikrofonom u ruci... »etvrt stoljeÊa poslije toga sin prvoroenac negdaπnje samosvojne koprivniËke djevojËice u zagrebaËkom je engleskom vrtiÊu, odgovarajuÊi na jednaki engleski upit, jednako iskrenim djeËjim crteæem odgovorio majËinom snagom vjerovanja u se, nacrtavπi sebe sa πtafelajem, sebe slikara.

Dodir s boæanstvom I tako bi, moæda, mogla poËeti priËa o maloj Ivi, Ivani RaniloviÊ, a davnaπnjim podrijetlom zapravo HraniloviÊ, Vanni Vrdoljak, priËa o jednom podravskom sretnom djetinjstvu, o koprivniËkom πkolovanju sestara odlikaπica, od kojih je starija viπe od svega voljela rukomet, a mlaa, Ivana, glazbu, propjevavπi na sceni, kao solistica tamburaπkog orkestra, veÊ u jedanaestoj godini. PriËa o πest godina uËenja klavira, o pohaanju solfea, pjevanju u zboru, sanjanju studija stranih jezika, ali i sjaju estrade kojom Êe joπ kao zagrebaËka studentica zavladati ne samo Ëudesnom ljepotom svoga glasa i iznijansiranom, duboko uæivljenom interpretacijom, Ëas vulkanske moÊi, Ëas blagoslovljenog smiraja, uroenom slobodom na sceni, veÊ i snagom svoje osobnosti, iskrenoπÊu

22 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

Piπe Miπo CVIJANOVIΔ-CVIJO

DjevojËica s predavanja glazbi i sluπateljima, æeleÊi im prije i iznad svega darovati razumijevanje, spoznavanje glazbe, vjerujuÊi da je sposobnost osjeÊanja, doæivljavanja glazbe dodir s boæanstvom.

U Vanni, kao u rijetko kome, bukti duπa koja æeli i hoÊe, umije nositi sebe u svim izazovima æivota, ali i biÊe pripadajuÊe koje, iako mu posao kojim se bavi nudi i blagoslovljene koncertne trenutke u kojima se osjeÊa onako kako je o tome æarko sanjalo s Ëetrnaest ljeta - ni u jednom Ëasu, ni u primislima, ne natkriljuje iskonsku dobrotu obiteljskog æivota. Nije to hinjena idila veÊ stvarno zajedniπtvo, mozaik ponaosobnih odreenja i htijenja, kojem svaki kamenËiÊ daje ljepotu, ne gubeÊi osobnost. Zato njezin Andrija jest i moæe biti sav u filmu, ostraπÊeno, kao i ona u glaz-

bi, a Luka i Jana u svojim nesputanim djetinjstvima, snujuÊi svoje snove, a ne snove svojih roditelja, imajuÊi uz zajedniËku sreÊu i neke svoje sreÊice. Kao i svi umjetnici i Andre i Vanna, viπe bolno ranjivi nego taπti, govoreÊi jedno o drugome, u filmu, na glazbenoj sceni, Ëine to s odmakom, u pravom trenutku, s paænjom, kad proe adrenalin ne bjeæeÊi od istine. Svjesni da uvijek daju sve od sebe, ali im, kao i svima nama, nije uvijek dano ne ovisiti o drugima.

VoleÊi se kao onoga prvoga dana, kada im je u samo nekoliko stotina metara voænje automobilom, i u Ëudesnoj ustreptalosti, sve postalo jasno.

Hrabra kao prije Vanna je vrhunski profesionalac, a vrhunski profesionalac moæe postati, biti i ostati samo Ëovjek koji neizmjerno ljubi

posao kojim se bavi. Vanna se na sceni daje bez ostatka, ali nikada ne podilazi publici, zato je vrlo brzo u glazbi kojoj pripada i uspjela dosegnuti olimpske vrhunce, ono πto pripada istinski najboljima - vole je oni koji je i cijene, ali je poπtuju i uvaæavaju i oni koji je ne oboæavaju fanovski bezuvjetno. Vanna je, koliko god se to u suvremenosti pod kapom agresivnog marketinga i prijetvorne propagande Ëini nevjerojatnim, cijele svoje karijere, zapravo, sama vodila i nosila sebe. Jurnuvπi u izazove pod svjetlima velegrada bez kompleksa provincije, jer provincija, ako jest, nije u mjestu Ëovjekova djetinjstva veÊ u njemu samome, mladalaËki samouvje-

reno, drsko i hrabro, svjeæe, noseÊi u sebi nove ideje i boreÊi se za njih, Vanna u svom svijetu glazbe nikada nije traæila menadæere nego glazbene istomiπljenike, od Ilana Kabilja i deËki iz E.T.-ja do skladatelja i pjesnika.

Proπla je svojim putem, od Ilanova podrumskog studija na ©alati i prvih demo-pjesama i zajedniËkog æicanja vlasnika zagrebaËkih diskoklubova za barem petnaest prijeponoÊnih minuta pjevanja, makar i pred pedeset ljudi, preko groznoga rata i blagoslovljene “Molitve za mir”, turbohita “Tek je dvanaest sati”, zbog kojega je i u krleæijanski krvavu piru boga Marsa oboæavana i u svim nama susjednim zemljama,

mikrofonom

nezaraÊenim i zaraÊenim, preko trijumfa na “Dori” i samouvjerenog nastupa na “Pjesmi Eurovizije” do ovih vremena, u kojima je, baπ kao na svjeæem CD-u, hrabra kao prije.

Lavica i Djevica Kao πto je imala hrabrosti doÊi, upornoπÊu opstati u poslu u kojem je muπkarcima neusporedivo lakπe, snage razbiti stereotipe i predrasude pa, s odobrenjem lijeËnika, naravno, na “Dori” pjevati u najviπoj trudnoÊi, ponosno istiËuÊi svoje materinstvo, koje ju je i usreÊilo i oplemenilo, uËinilo potpunom, Vanna veÊ sada zna kada Êe otiÊi sa scene. UËinit Êe to dostajanstveno, ljudski, svjesna da Êe, poput nje i njezine generacije u sudbonosnom prijelazu osamdesetih u devedesete, najproturjeËnijeg od svih stoljeÊa, opet doÊi neki novi mladi ljudi, drski, samouvjereni i baπ zato privlaËni na svoj naËin. Moæda Êe, reËe mi, napisati knjigu o svom svijetu i ljudima koji su, okruæujuÊi je, dali peËat zajedniËkom im vremenu... A do tada, horoskopska Êe Djevica, zahvaljujuÊi svom podznaku, i dalje i u obitelji i na glazbenoj sceni biti lavica, boreÊi se za svoje, Luku, Janu i Andru, i sebe, za svoje poimanje æivota i glazbe, pjevajuÊi kao πto to samo ona umije.

Uostalom, tek je dvanaest sati.

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 23

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

Nove funkcije nano-boje Nano-tehnologija sve je prisutnija u svakodnevnom æivotu, a struËnjaci MercedesBenza tvrde da su moguÊnosti njezine primjene u automobilskoj industriji iznimno πiroke. Nano-boja, primjerice ima sjajan potencijal buduÊi da je zbog svoje posebne strukture iznimno otporna na ogre-

botine. Naime, uobiËajena se boja sastoji od organskih molekula s dugim ugljiËnim lancima. Nano-boja, naprotiv,

sadræi anorganske silikonske Ëestice koje se dræe zajedno uz pomoÊ organskih polimera. Zbog nano veliËine, anorganske se Ëestice mogu mnogo guπÊe stisnuti πto rezultira veÊom ËvrstoÊom i otpornoπÊu na ogrebotine.

Osim πto moæe zaπtititi karoseriju od fiziËkih ogrebotina, silikonsko-organska nanoboja moæe pomoÊi i u borbi protiv korozije. Naime, te Ëestice mogu stvoriti barijeru protiv vodene pare i kemikalija, a povrh toga ta se barijera moæe unaprijed prilagoditi æeljenim potrebama.

Primjerice, uporabom izrazito hidrofilnih, odnosno hidrofobnih nano-Ëestica mogu se stvoriti boje i premazi koji se izrazito lako Ëiste. Ubrzo Êe, najavljuju u Mercedesu, nano -boje biti opcionalna oprema na gotovo svim modelima.

OdliËna prodaja autobusa DaimlerChryslerov odjel autobusa dodatno je ojaËao Ëelnu poziciju na træiπtu u proπloj godini, istaknuo je Wolfgang Diez, direktor tog odjela. Prema njegovim rijeËima, træiπni udio porastao je za 15 posto u segmentu do osam tona bruto

nosivosti, a u ukupno gledajuÊi statiËnom træiπtu DaimlerChrysler uspio je ostvariti porast prodaje od 13 posto.

Tako je zapravo prodano viπe od 28.300 vozila, a i prihodi su porasli za devet posto na ukupno 3,3 milijarde eura.

Stiæe M-klasa Final Edition Uspjeh M-klase, odnosno modela ML, Mercedes-Benz obiljeæava posebnim modelom nazvanim Final Edition, odnosno “posljednja serija”.

Osim vizualnih dotjerivanja, navode u Mercedesu, ovaj posebni model kupcima donosi uπtedu od oko 1900 eura u dodatnoj opremi. MoÊi Êe se prepoznati po dvama nabubrenjima na poklopcu motora, koja naglaπavaju njegovu dinamiËnost i agresivnost, aluminijskim krovnim nosaËima, kromira-

Nenadmaπna vrijednost rabljenih mercedesa Prema istraæivanju Auto Bilda i tvrtke specijalizirane za analitiku u automobilskoj industriji EurotaxSchwacke, Mercedesova osobna vozila u samom su vrhu po odræanju cijene na træiπtu rabljenih.

Naime, mercedesi A, C, CLK, SLK i S-klase imaju i do 12

24/ STRAST / OÆUJAK 2004 /

nim kvakama, posebno zatamnjenim staklima, 17 colnim naplacima od lake legure s niskoprofilnim gumama dimenzija 275/55 R17.

U unutraπnjosti su dodatna pogodnost elektriËno namjestiva sportska sjedala vozaËa i suvozaËa s presvlakama u kombinaciji Alcantare i koæe.

Svojom dinamiËnom pojavom i ekskluzivnom unutraπnjoπÊu M-klasa Final Edition udovoljit Êe i najzahtjevnijim kupcima, a u prodaji Êe se naÊi od travnja ove godine.

posto niæi otpis nakon dvije godine u odnosu na prosjek za sve procijenjene automobile. Pravi je rekorder C-klasa koja nakon dvije godine u karavan izvedbi zadræava Ëak 78 posto cijene novog vozila.

Ni ostali modeli ne zaostaju i dræe oko 70 posto cijene.

STI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI •

Sa stilom uz SLK ediciju Aktovke, satovi i joπ mnogo toga na træiπtu se pojavilo paralelno uz promociju novog SLK. Naime, kod veÊine ekskluzivnih roadstera proizvoaË usporedno uz automobil u prodaju stavlja i seriju ekskluzivnih kofera i putnih

torbi, koji se idealno slaæu u prtljaæni prostor toga automobila jer su dizajnirani u skladu s dimenzijama upravo toga prtljaænika. Tako su i u ovom sluËaju nastale nova torba za odjela te torba za cipele. Meutim, kako time ne

SLK 55 AMG novi F1 safety car

bi skuËili ponudu, u Mercedesu su odluËili ponuditi sve od ekskluzivne i ograniËene serije satova preko koπulja i

kapa do minijaturnih modela ovog automobila. Tako Êe svatko moÊi odabrati neπto πto ga veseli.

SLK 55 AMG demonstrirao je maksimalnu stabilnost i naglaπenu dinamiËnost. Ovaj srebrni dvosjed iz mjesta do 100 km/h stiæe za neπto manje od pet sekundi zahvaljujuÊi dotjeranom V8 agregatu koji isporuËuje 265 kW/360 KS. Auto je 100 kg lakπi od serijskog modela, a da bi se osigurala pouzdanost i pri najteæim vremenskim uvje-

tima, auto ima pojaËano vodeno hlaenje, dva hladnjaka ulja te veliki hladnjak ulja mjenjaËa, a vlastiti sustav hlaenja ima i straænji diferencijal. InaËe, Mercedes AMG ponudio je πest generacija “safety car” vozila od 1996. do danas. Bili su to C 36 AMG, CLK 55 AMG, CL 55 AMG, SL 55 AMG i CLK 55 AMG.

Na salonu u Æenevi svjetsku je premijeru imao i SLK 55 AMG koji Êe svoju ulogu odmah pronaÊi i kao sluæbeni “safety car” nove runde utrka Formule 1. Premijeru je imao na utrci u Melbourneu 7. oæujka, a zahvaljujuÊi modifikacijama koËnog sustava, podvozja, sustava hlaenja i ispuπnog sustava kao i uπtedi u masi, // SS TT RR AA SS TT // OO ÆÆ UU JJ AA KK 22 00 00 44 / 2 5

FORMULA 1

Punom brzinom u U jubilarnoj 10. godini suradnje i nakon 150 zajedniËkih utrka Mercedes i McLaren spremni su ponovno biti meu najboljim momËadima “velikog cirkusa” Sezona i nije poËela osobito dobro, ali sigurno je kako Êe stvari sjesti na svoje mjesto. Mercedes i slavna britanska momËad McLaren ove godine slave puno desetljeÊe bogate i plodne suradnje

26 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

tijekom koje su zajedno startali na viπe od 150 utrka i osvojili jednu konstruktorsku (1998.) te dvije vozaËke titule (Mika Hakkinen 1998. i 1999.). Stoga su ambicije ponovno velike. Novi bolid MP4-19 prvi je put protutnjao stazom joπ 25. studenog proπle godine; nakon toga odvoæeno je viπe od 14.000 testnih kilometara. Ipak, vrlo temeljite promjene pravila oteæale su posao dizajnerima i inæenjerima. Podsjetimo se, najtemeljitija je promjena ona da jedan motor mora “izdræati” cijeli F1 vikend: nesluæbene treninge, kvalifikacije i utrku. Prob-

lem aerodinamiËarima nova su pravila koja se tiËu straænjeg spojlera, ograniËenog na samo dva vodoravna elementa, te obvezno poveÊanje pokrova motora. Nije lako ni vodstvu momËadi jer brzina je u “pit-laneu” poveÊana na 100 km/h πto umnogome mijenja strategiju odlazaka u boks. Rad na razvoju bolida odvijao se u trima centrima: Mercedes-Ilmoru u Brixworthu, MercedesBenzu u Stuttgartu i McLaren Racingu u Wokingu. Svi su oni tijekom zime radili vrlo naporno kako bi bolid uËinili konkurentnim, a konaËna je izvedba u rukama dvaju iskusnih i kvalitetnih pilota.

Iako je David Coulthard pravi F1 veteran, prva je zvijezda momËadi zasigurno Kimi Raikkonen. Od 2001. godine kada je debitirao za momËad Sauber, mladi Finac neprestano napreduje; proπle je sezone bio jedini dostojni protivnik

Kimi Raikkonen i David Coulthard

Michaelu Schumacheru. Nevjerojatno hladnokrvan, tehniËki potkovan i siguran u sebe, zasigurno Êe i ove sezone biti jedno od najznaËajnijih imena. Britanac David Coulthard, iako je tek navrπio 33 godine, veÊ je dugogodiπnja konstanta Formule 1. Nastupio je na 157 utrka, 60

puta bio na pobjedniËkom postolju i trijumfirao 13 puta. Jednom je bio drugi a Ëak Ëetiri puta treÊi u ukupnom poretku vozaËa, πto znaËi da mu iskustva ne nedostaje. Dakle, vozaËka je postava ugledna, potrebno je samo “posloæiti kockice” za æeljeni uspjeh.

novu sezonu Kalendar F1 2004.

07/03/2004 21/03/2004 04/04/2004 25/04/2004 09/05/2004 23/05/2004 30/05/2004 13/06/2004 20/06/2004 04/07/2004 11/07/2004 25/07/2004 15/08/2004 29/08/2004 12/09/2004 26/09/2004 10/10/2004 24/10/2004

Australija Malezija Bahrain San Marino ©panjolska Monte Carlo Europa Kanada USA Francuska V. Britanija NjemaËka Maarska Belgija Italija Kina Japan Brazil

Melbourne Sepang Sakhir Imola Barcelona Monaco Nurburgring Montreal Indianapolis Magny-Cours Silverstone Hockenheim Hungaroring Spa Monza Shanghai Suzuka Interlagos / STRAST / OÆUJAK 2004 / 27

28 oglas Jadrans (Converted)-38 12/15/09 1:55 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

PROIZVODNJA, SMARTVILLE

tamo gdje se raa smart smart nije samo jedinstvena marka koja proizvodi jedinstvene automobile - on to radi i na jedinstven naËin u jedinstvenoj tvornici Departman Moselle u francuskoj regiji Lorraine doslovno je u srediπtu Europe.

Ako iz njega πestarom na karti povuËemo krug promjera 600 kilometara, jasno Êemo vidjeti savrπenost toga zemljopisnog poloæaja - unutar zamiπljenog kruga æivi 200 milijuna ljudi koji ostvaruju Ëak 50 posto ukupnog bruto proizvoda Europske unije. Kroz Moselle

prolazi autocesta A4, jedna od francuskih æila kucavica koja povezuje Strasbourg s Parizom, a pokraj nje - u mjestu imena Hambach - nalazi se smartville.

Grad smartova netipiËna je tvornica, izgraena u samo godinu i pol dana i napravljena tako da zadovolji najstroæe norme zaπtite vode, zemlje, zraka i okoliπa. InaËe, priËa o smartvilleu

/ / STRAST / OÆUJAK 2004 / 29

PROIZVODNJA, SMARTVILLE

zapoËela je joπ 1993. traæenjem idealne lokacije za tvornicu. VeÊ sljedeÊe godine struËnjaci tvrtke izabrali su Hambach i potpisali memorandum s lokalnim vlastima. U ljetu 1995. poËeli su zemljani radovi, a kamen temeljac postavljen je 14. listopada iste godine. Za toËno dvije godine tvornica je bila spremna za montaæu strojeva, a prvi su primjerci s proizvodnih traka siπli 1. srpnja 1998. godine.

Kompleks se proteæe na 68 hektara, a “pod krovom” je 150 tisuÊa Ëetvornih metara u kojima radi 1800 ljudi.

Posebnost je Ëinjenica da je od njih Ëak1100 djelatnika nekog od sedam partnera koji u zasebnim pogonima unutar kompleksa proizvode elemente od kojih se sastavljaju smartovi automobili. Ti se sklopovi proizvodnim linijama transportiraju u tvornicu gdje se, uz svega 6 posto dijelova koje proizvodi sama tvrtka, sklapaju gotova vozila.

Takav je odnos dobavljaËa/proizvoaËa koristan prije svega za kupca; svaki od partnera dijeli svoj dio odgovornosti πto pridonosi kvaliteti konaËnog proizvoda, a uska suradnja motivira partnere da svojim idejama i inovacijama sudjeluju u uspjehu i ostvarenju poslovnih ciljeva.

Kada sklopovi jednom dou u tvornicu, aktivira se joπ jedna posebitost: smart-Plus sustav proizvodnje u obliku kriæa koji omoguÊuje maksimalnu fleksibilnost uz vrhunsku kvalitetu. U skladu

30 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

s leprπavim imidæem marke, tako i svaka faza proizvodnje ima i jedinstveni naziv.

Prva faza nosi naziv “zaruka”: tamo se zaπtitni okvir spaja s kokpitom. Tako “zaruËeni” automobil kreÊe na “vjen-

Ëanje” s ovjesom i pogonskom grupom.

SljedeÊa je faza “kuÊa opreme” gdje se automobil oprema karoserijskim panelima, staklima i sjedalima. VeÊ skoro gotov smart tada kreÊe u “atelijer naki-

ta” gdje se ukraπava detaljima interijera, a u “duÊanu dizajna” oprema se vanjskim ukrasnim detaljima. Naposljetku, automobil kreÊe u “fitness studio” gdje prolazi test-voænje i konaËnu kontrolu kvalitete. Sve navedeno koordinira se iz “bistroa”, odnosno srediπnjeg operativnog ureda u kojem uz struËnjake smarta rade i predstavnici dobavljaËa razliËitih elemenata. Kompletan proces traje svega 4,5 sata.

Najmlai proizvoaË automobila na svijetu svoj je inovativni duh zaista utjelovio i u svojoj tvornici - njezina uËinkovitost i osebujna arhitektura, ali i potpuna ekoloπka kompatibilnost s okoliπem, Ëini je u potpunosti jedinstvenom.

smartville u brojkama 68 hektara - povrπina kompleksa 150.000 m2 - povrπina pod krovom 20 - broj zgrada 1,5 km - duæina test-staze 1800 - broj radnika 400 - proizvedenih automobila dnevno 2500 - proizvedenih automobila tjedno

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 31

ROBBIE WILLIAMS

stvoren da nas

zabavlja

DISKOGRAFIJA ALBUMI flfl flfl flfl flfl flfl flfl

LIFE THRU A LENS / 29. 09. 1997.

I’VE BEEN EXPECTING YOU / 26. 10. 1998.

SING WHEN YOU’RE WINNING / 28. 08. 2000.

SWING WHEN YOU’RE WINNING / 19. 11. 2001.

ESCAPOLOGY / 18. 11. 2002.

LIVE AT KNEBWORTH / 29. 09. 2003.

DVD/VHS flfl LIVE IN YOUR LIVING ROOM / 16. 11. 1998. flfl WHERE EGOS DARE / 13. 11. 2000. flfl ROBBIE WILLIAMS LIVE AT THE ROYAL ALBERT HALL / 03. 12. 2001. flfl NOBODY SOMEDAY / 08. 07. 2002. flfl THE ROBBIE WILLIAMS SHOW / 31. 03. 2003. flfl WHAT WE DID LAST SUMMER / 24. 11. 2003.

Mnoge automobilske tvrtke koriste slavne osobe kao “lica” svojih proizvoda, ali veza smarta i Robbieja Williamsa jedna je od najuvjerljivijih. Naime, 30godiπnji Britanac slobodnog duha prava je personifikacija smartove filozofije: æivotne radosti, nekonvencionalnosti, opuπtenosti... ali ujedno i uspjeπnosti i 32 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

profesionalnog pristupa poslu. Veza je pop-zvijezde i smarta otpoËela 2002. nakon lansiranja modela crossblade; “otkaËenost” tog automobila idealno se poklapa s karakterom Robbieja Williamsa, ali i s imidæem smarta kao marke koja misli na ljude oko sebe. Prvi crossblade, oznaËen serijskim brojem 0001 i

originalnim potpisom pjevaËa, prodan je na internetskoj aukciji 19. lipnja 2001. godine za 51.049,99 eura. Cjelokupan je prihod uplaÊen humanitarnoj organizaciji “Giv It Sum!” koju je osnovao sam Williams, a kojoj je cilj omoguÊiti bolje æivotne uvjete najugroæenijem dijelu puËanstva. Organizacija djeluje na

moÊne medijske maπinerije kakvu je imao Take That.

Meutim, krenulo je. Uhodanim stilom pozornost je javnosti privukao “cover” verzijom negdaπnjeg velikog hita Georgea Michela “Freedom”, da bi veÊ njegov prvi samostalni album iz 1997.

“Life Through a Lens” postigao velik uspjeh u Velikoj Britaniji. Na krilima tog uspjeha veÊ je sljedeÊe godine izdao album “I ve Been Expecting You”, a kompilacija “The Ego Has Landed” - izdana samo u SAD-u - predstavila je britansku zvijezdu i golemom ameriËkom træiπtu.

Album “Sing When You re Winning” iz 2001. joπ je jednom potvrdio Robbieja Williamsa kao najveÊu europsku popzvijezdu, ali i konaËno uvjerio njegovu

britanska je pop-zvijezda, baπ kao i smart, personifikacija æivotne radosti, nekonvencionalnosti, opuπtenosti...

podruËju engleske pokrajine Staffordshire gdje je 13. veljaËe 1974. u gradu Stoke on Trent roen Robbie Williams.

Svoju je glazbenu karijeru zapoËeo kao Ëlan “boy banda” Take That, jedne od mnogih “fabriciranih” vokalnih grupa vrlo popularnih poËetkom 90-ih godina.

Iako nije bio najveÊa zvijezda u tom

sastavu, koji je tijekom godina postigao planetarnu slavu, godine 1995. odlazi iz grupe sa æeljom da uspije u solo karijeri.

Nije sve iπlo glatko; cijelu je godinu Robbie Williams bio ËeπÊe gost traËerskih no glazbenih rubrika i mnogi su poËeli sumnjati u njegovu sposobnost da djeluje kao samostalan umjetnik, bez

izdavaËku kuÊu Virgin da je krajnje vrijeme za uspjeh na svjetskoj razini. I to se dogodilo. U oæujku proπle godine izaπao je fantastiËan album “Escapology” koji je Britanca utvrdio kao ultimativnu svjetsku pop-atrakciju Ëiji su koncerti rasprodani mjesecima unaprijed.

Pojavio se na naslovnicama najutjecajnijih glazbenih (i ne samo glazbenih) tiskovina, dok mu se albumi prodaju u milijunskim nakladama.

Upravo zato, povjerenje smarta u Robbieja Williamsa pokazalo se kao fantastiËan poslovni potez posebice i stoga πto Êe zvijezda sudjelovati u promociji modela forfour, iznimno vaænog za cjelokupnu marku. Pozornost je automobilu zajamËena, a kada se otkriju i svi njegovi sjajni detalji, uspjeh neÊe izostati. / STRAST / OÆUJAK 2004 / 33

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJES

fortwo i-move

CLS ide u proizvodnju

Ako koja tvrtka svojim karakterom i proizvodima odgovara smartu, onda je to Apple. Inovativnost u pristupu i dizajnu, kombinirana s visokom tehnologijom, osobina je obiju

SkraÊenica SUV dobiva novo znaËenje: za dvije godine na træiπte dolazi smart utility vehicle pod imenom formore.

Tako Êe nakon ulaska u kompaktnu klasu modelom forfour smart uÊi i u novi segment, i to onaj s najveÊim rastom proteklih godina. smart formore Êe znaËiti i konaËni ulazak smarta na najveÊe automobilsko træiπte na svijetu, ono u SAD-u. Iako pobliæi detalji o vozilu joπ nisu poznati, zna se kako Êe formore imati stalni pogon na sve kotaËe, atraktivni vanjski izgled i inovativnu arhitekturu unutraπnjosti. Naravno, sve to uz adrenalinski uæitak u voænji kako na cesti tako i izvan nje. Novi Êe se smart proizvoditi u DaimlerChryslerovoj tvornici Juiz de Fora u Brazilu, a predvie-

tvrtki. Upravo su zato dvije kompanije ostvarile suradnju Ëiji je prvi proizvod ograniËena serija smarta fortwo pod nazivom i-move. Jedinstveni bijeli fortwo cabrio sa srebr-

nim tridion okvirom ima integriran Apple i-pod pomoÊu kojeg vlasnici mogu uæivati u 10.000 pjesama u MP3 formatu i u automobilu i izvan njega. InaËe, i-pod se nalazi i

formore dolazi 2006.

na je proizvodnja od 60.000 komada na godinu. Pola od toga prodavat Êe se upravo na træiπtu Sjeverne Amerike.

34 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

u popisu smartove dodatne opreme te se moæe naruËiti u kompletu s telefonom i telefonskom konzolom za 549 eura.

STI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI •

cijene za forfour Poznate su i cijene za novi smart forfour, najvaæniji model u dosadaπnjoj povijesti marke. Osnovna Êe verzija pulse (s opremom koja sadræi ESP, Ëetiri zraËna jastuka, servoupravljaË, elektriËne podizaËe prozora, srediπnje daljinsko zakljuËavanje...) s motorom 1,1 (75 KS) stajati 13.499 eura do registracije.

Verzija s motorom 1,3 (95 KS)

Nagrade pljuπte

stoji 14.655, a s motorom 1,5 (109 KS) 15.669 eura.

Doplata za bogati paket passion (srebrni tridion okvir, koæni upravljaË, panoramski stakleni krov, automatski klima ureaj, aluminijski naplaci...) iznosi svega 1.707 eura. Naravno, uz sve su modele dostupni razliËiti paketi dodatne opreme za potpuno individualiziranje ovoga posebnog modela.

BRABUS roadster Model roadster dobio je i najprestiæniju verziju pod imenom slavne tunerske kuÊe BRABUS. U skladu s ugledom tog imena automobil je dobio motor sa 101 KS te sada ima odnos snage i mase od svega 9,6 kg/KS πto ga Ëini pravim sportskim automobilom respektabilnih performansi. U skladu s time, ubrzanje do 100 km/h iznosi 9,5 sekundi uz maksimalnu brzinu od 195 km/h (190

km/h za verziju roadstercoupé). Automobil je jedinstven i izvana: dostupan je samo u crnoj boji, s aerodinamiËnim spojlerima i aluminijskim naplacima promjera 17 cola, s gumama 205/40 sprijeda, odnosno 225/35 straga. Naravno, u BRABUS roadster i roadstercoupé serijski se ugrauje kompletna luksuzna oprema ukljuËujuÊi i grijana crna koæna sjedala.

roadster affection S dolaskom ljeta poveÊava se zanimanje i za model roadster, te je smart pripremio i posebnu izvedbu naziva affection. Posebni Êe model imati jedinstveni crni tridion zaπtitni okvir i crna sjedala, uz izbor od πest atraktivnih boja karoserijskih obloga. Pogonski je

agregat onaj s 82 KS, a bogata serijska oprema sadræi tvrdi krov i aluminijske naplatke s gumama 185/55 R 15.

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 35

36 National Geog (Converted)-39 12/15/09 1:56 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

NOVITETI

Fantomski Chrysler Pripadnost eliti svjetske autoindustrije Chrysler je potvrdio na jedinstven naËin - stvarajuÊi najbolji i najbræi sportski automobil danaπnjice

U prirodi je ljudi dokazivati se radeÊi posebne stvari. Tek jedinstvena postignuÊa izazivaju divljenje, donose priznanje, pokazuju sposobnost... Jednako je i kod automobila. Napraviti “obiËan” automobil, zbroj najrazliËitijih kompromisa, uopÊe nije lako. Stvoriti beskom/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 37

NOVITETI

promisno vozilo koje je ujedno dizajnersko, tehniËko i tehnoloπko remek-djelo joπ je teæe i tog se posla prihvaÊaju samo najbolji. Meutim, priznanje je zato joπ slae. U kuloarima uoËi prvog dana detroitskog automobilskog salona πaptalo se kako Chrysler priprema neπto osobito. Svi su se prisjeÊali jedinstvenog Tomahawka, “motocikla” s Ëetiri kotaËa i V10 motorom, i tvrdili kako je gotovo nemoguÊe napraviti neπto joπ dramatiËnije. Meutim, dogodilo se.

Na pozornici Cobo centra, poput kakva prikazanja, pojavio se On: supersportaπ krπten imenom ME Four Twelve.

Ime je otkrilo osnovnu tehniËku postavu

38 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

automobila, πto je po drugi put toga dana izazvalo uzdah prisutnih. ME je skraÊenica za “Mid Engine”, odnosno srediπnji postav motora. “Four” oznaËuje Ëetiri turbopunjaËa koji zrak nabijaju u 12-cilindriËni stroj, πto je otkrilo i tajnu posljednje rijeËi u nazivu “Twelve”. TreÊi je uzdah izazvalo objaπnjenje onoga πto takva arhitektura omoguÊuje: okruglo 850 KS i enormni okretni moment od 1150 Nm u rasponu izmeu 2500 i 4500/min. Kada ovu snagu stavimo u odnos prema teæini automobila od svega 1310 kg, ispada da svaka konjska snaga mora pokretati svega 1,54 kg. Naravno, sve navedeno

znaËi samo jedno - gromovite performanse. Ubrzanje do 100 km/h za 2,9 sekundi i maksimalna brzina od 400 km/h! Snagu na cestu prenosi Ricardo 7-brzinski elektronski kontrolirani mjenjaË sposoban promijeniti brzinu u svega 200 milisekunda. ToËka na “i” bila je zahvala ekipi koja je pomogla u konstrukciji - Ëarobnjaci Mercedesova “kuÊnog tunera” iz tvrtke AMG podijelili su s Chryslerovim struËnjacima svoju ekspertizu pa se njihova znaËka istiËe na glavi motora.

Dizajn je, pak, u cijelosti djelo Chryslerova dizajnerskog tima. Namjera je bila stvoriti atraktivni supersportski

ME Four Twelve istiËe se priliËno prostranom unutraπnjoπÊu - barem u usporedbi s ostalim supersportskim automobilima.

Uostalom, dugaËak je viπe od 4,5 metra i πirok Ëak 199 cm. Jedinstven je i dizajn interijera: struktura je od laganih karbonskih vlakana, a sjedala teæe tek 12,3 kg.

Sportske performanse ne znaËe smanjenje komfora: sjedala su presvuËena koæom, a sastavni su dio opreme automatski klima ureaj i “hi-end” audiosustav.

automobil koji ima prepoznatljive detalje Chryslerove “πkole”, ali ujedno i dizajnom potpomoÊi da ME Four Twelve ima i vozne karakteristike dostojne pogonske grupe. KonaËni je produkt fantastiËan. Automobil djeluje kao da je “isklesan iz jednog komada”, a dizajn u potpunosti poπtuje sve norme koje su naloæili struËnjaci za aerodinamiku.

Recimo tek kako su svi otvori na automobilu naËinjeni tako da omoguÊe dovoljan ulazak zraka potrebnog za hlaenje razliËitih sklopova, ali i da djeluju kao faktor stabilnosti pri visokim brzinama. Kompjutorski upravljani

straænji spojler pri brzini od 300 km/h poveÊava “down-force” na 421 kg, istodobno omoguÊavajuÊi koeficijent otpora zraka od 0.358.

Tajna je uspjeha svakog sportskog automobila redukcija teæine; tako je karoserija automobila napravljena od karbonskih vlakana i postavljena na “monocoque” πasiju kombiniranu od karbona i aluminija. Za ËvrstoÊu i krutost brine struktura od aluminija s krommolibdenskim okvirima. Ovjes se sastoji od dvostrukih popreËnih ramena s aluminijskim nosaËima i vodoravno postavljenim elektronski kontroliranim

amortizerima, dok su stabilizatori u obliku oπtrice napravljeni od kromiranog Ëelika. UpravljaË ima odnos 16:1 sa samo 2,4 okreta od jedne do druge krajnje toËke. KoËnice su diskovi promjera 381 mm od kompozita karbona i keramike s aluminijskim “monoblock” koËnim cilindrom i sa πest klipiÊa. Sve navedeno leæi na masivnim kotaËima promjera 19 cola sprijeda i col viπe straga i Michelinovim gumama dimenzija 265/35 ZR 19 sprijeda, odnosno 335/30 ZR 20 straga.

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 39

NOVITETI

Spremni za Nema dvojbe kako su kabrioleti “πlag na torti” u paleti svakog modela. Oni su uvijek vizualna atrakcija, posebni automobili koji izazivaju pozornost gdje god se naπli. Meutim, oni su i znak dizajnerske i inæenjerske sposobnosti jer napraviti lijep i siguran kabriolet koji ujedno ima i zavidne dinamiËke karakteristike uopÊe nije jednostavno. Najbolji primjer za to “topless” je verzija PT Cruisera. Naime, on je od prednjeg nosaËa krova prema natrag potpuno nov iako izgleda gotovo identiËno kao “zatvorena” verzija. Meutim, originalni PT Cruiser limuzina je s pet vrata pa se za kabriolet izvedbu nije samo mogao “otpiliti” krov.

Iako su u trendu tzv. kupe-kabrioleti

Svoju je ponudu Chrysler proπirio predstavljanjem kabriolet verzija svojih dvaju iznimnih modela PT Cruisera i Crossfirea

40 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

ljeto

sa sklopivim tvrdim krovom, konstruktori u Chrysleru odluËili su se za meki viπeslojni krov koji je tako dobro konstruiran da se ne napuhuje ni pri najveÊim brzinama sjajno izolirajuÊi vanjsku buku.

Jednako tako, pri brzini od oko 120 km/h moguÊe je voziti bez krova, a da istodobno u kabini nije suviπe veliki propuh, pa Ëak ni na straænjim sjedalima. Prije svega, to treba zahvaliti posebno oblikovanom “roll-baru” koji uz sigurnosnu ima i ulogu zaπtite od vjetra.

Ovaj je kabriolet idealan za prijevoz pet osoba, jer i straga ima dovoljno mjesta i za koljena, ali i za glavu. »ak i kad je krov podignut, prostora za glavu putnicima na straænjoj klupi ima jednako kao i u obiËnom PT Cruiseru. PraktiËna strana PT Cabrija ogleda se i u brzini “presvlaËenja”. Naime, za podizanje ili spuπtanje krova dovoljno je desetak sekunda πto je viπestruko bræe od konkurenata. Osim toga, za podizanje i spuπtanje krova ne treba stajati, veÊ je to moguÊe uËiniti i u kretanju do brzine 10 kilometara na sat.

U ponudi su dva motora: 2,4 litreni benzinac sa 150 KS te motor istog obujma s turbom koji razvija impresivnih 223 KS. Potonji je motor dostupan samo s petobrzinskim ruËnim mjenjaËem, dok je slabiji moguÊe opremiti i Ëetverostupanjskom automatikom. Bogata je i oprema: Ëetiri zraËna jastuka, ABS, klima ureaj, koæom obloæeni servoupravljaË, elektropaket, srediπnje daljinsko zakljuËavanje, audioureaj s CD-om...

Za razliku od opisanog modela, Crossfire je bio idealan za pretvaranje u kabriolet. ToËnije roadster, jer upravo je to ime koje ovaj automobil nosi. Najdojmljiviji detalj dva su “roll-bara” u srebrnoj boji, smjeπtena iza vozaËkog, odnosno suvozaËkog sjedala koji, osim estetske, imaju i zaπtitnu funkciju u sluËaju prevrtanja.

Svi ostali tehniËki detalji ostaju identiËni kao kod coupé verzije: vrhunske vozne karakteristike zahvaljujuÊi dinamiËnom ovjesu i visokoj torzinskoj ËvrstoÊi, 3,2 V6 motor s izborom ruËnog ili automatskog mjenjaËa, snaæne disk-koËnice na svim kotaËima... Novost je SRT-6 verzija s kompresorskim motorom snage 330 KS koja Crossfire Roadster pretvara u pravu zvijer s ubrzanjem do 100 km/h za manje od 5 sekunda i maksimalnom brzinom od 255 km/h.

41 oglas Cro Air (Converted)-40 12/15/09 1:58 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

Revija stoljetnog naslijea

Ponositi se vlastitom proπloπÊu znaËi i biti uvjeren kako je put bio ispravan.

Tradicija marke Chrysler moæda nije najduæa, ali je jedna od najvrjednijih u povijesti automobilske industrije. Zato ne Ëudi πto se ta tradicija slavi i muzejem koji nosi ime osnivaËa marke Waltera P. Chryslera, otvorenim 1999. godine.

Muzej je smjeπten u prekrasnoj zgradi od crvenoga granita i crnog stakla, koju su projektirali struËnjaci glasovite tvrtke Giffels, a nalazi se u blizini sjediπta marke u Auburn Hillsu. Nije velik i pretenciozan, ali svojim paæljivo izabranim postavom - prezentiranim na informativan naËin - najbolje priËa o slavnoj povijesti marke od nastanka pa do 42 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

stvaranja korporacije Daimler-Chrysler.

Muzejem se prolazi po toËno utvrenom redoslijedu koji prati razvoj kompanije kroz vrijeme. Zanimljivo, ali vodiËi su volonteri: umirovljeni djelatnici Chryslera koji i svoje penzionerske dane sa zadovoljstvom provode uz drage automobile kojima su posvetili cijeli radni vijek. Volonterski rade i recepcioneri, prodavaËi u prodavaonici s memorabilijama, restauratori doniranih automobila...njih viπe od 190-ero.

Prizemlje muzeja posveÊeno je Chryslerovim najranijim godinama. Vjerne scenografije s voπtanim likovima najvaænijih osoba iz povijesti, mnogi dokumenti i fotografije, Ëak i tonske snimke najpoznatijih izjava osnivaËa tvrtke, vrlo plastiËno doËaravaju vrijeme s poËetka proπlog stoljeÊa kada je i osnovan danaπnji Chrysler. Tamo se nalaze i prvi automobili tvrtke, vozila neprocjenjive vrijednosti, ukljuËujuÊi Rambler iz 1902. (najstariji automobil u kolekciji), Hudson

iz 1909. te model Six - prvi automobil koji je nosio ime Chryslera. U prizemlju se nalaze i ostali modeli koji su obiljeæili prvu polovinu 20. stoljeÊa.

Prvi je kat muzeja posveÊen zlatnim 50-im godinama kada je automobil zaista postao strast i potreba Amerikanaca te razdoblju do danaπnjih dana.

Ondje posebno istiËemo Willys Overland, Chrysler 300 C Sport Coupe, Cordobu Hardtop Coupe... Posebna je poslastica prvi Voyager Minivan iz 1984. te prototip Jeepa Grand Cherokee iz 1993. Takoer, tu je i koncept Lamborghini Portofino iz 1987., vremena kada je Chrysler bio vlasnikom slavnoga talijanskog proizvoaËa sportskih automobila. Na prvom se katu nalazi i multimedijalna dvorana u kojoj se projeciraju filmovi iz povijesti tvrtke.

Posebno oduπevljava tzv. garaæa smjeπtena u podrum muzeja. U okruæenju koje podsjeÊa na mehaniËarsku radionicu nalaze se legendarni Chry-

Svijetla tradicija marke Chrysler najbolje se moæe osjetiti u muzeju koji nosi ime osnivaËa marke Waltera P. Chryslera

slerovi sportski automobili, slavni “muscle cars” koji su vladali ameriËkim cestama od kraja 50-ih pa sve do velikih naftnih kriza 70-ih godina: 1964. “Color Me Gone” Dodge Ramcharger 300, 1969. “Roadrunner”, 1970. Plymouth Hemi ‘Cuda i 1969. Dodge Charger Daytona...

Uglavnom, Chryslerov muzej izvrsna je i sjajno postavljena izloæba koja na najbolji naËin pokazuje dugu i svijetlu tradiciju tvrtke. Upravo zato, ako ikada posjetite Motor City, obavezno u svoj itinerar ukljuËite i posjet ovom muzeju neÊete poæaliti.

Efektna scenografija Ono πto u muzeju Walter P. Chrysler posebno oduπevljava inovativna je postava izloæaka.

Tako su na nekoliko mjesta postavljene sjajne scenografije s voπtanim figurama koje automobile smjeπtaju u originalno okruæenje. Primjerice, Willys Overland postavljen je u scenografiju πto vjerno doËarava vrijeme iz 2. svjetskog rata i proboj ameriËke vojske kroz Europu, Dodge Custom Royal iz 1956. nalazi se u prepoznatljivu okruæenju ameriËke “middle class” kuÊe, dok je Dodge Challenger iz 1970. “parkiran” ispred tipiËnog “fast food” restorana. / STRAST / OÆUJAK 2004 / 43

Uhvati æivot za rogove Dodge postaje treÊa marka grupe Chrysler koja Êe se prodavati i na træiπtima izvan Sjeverne Amerike

Bila je to senzacionalna vijest: slavni Dodge bit Êe treÊi brand grupe Chrysler koji Êe se prodavati izvan træiπta Sjeverne Amerike. Tako je ova tipiËna ameriËka marka izabrana da uz Chrysler i Jeep predstavlja korporaciju πirom svijeta, odnosno svojom ponudom pokrije i posljednje segmente gdje grupa Chrysler do sada nije bila prisutna.

Odluka nije donesena napreËac: “Dodge je poznat kao proizvoaË snaænih i smjelih automobila po dostupnoj cijeni i sigurni smo kako Êe to prihvatiti i kupci πirom svijeta”, rekao je predsjednik Chryslera Dieter Zetsche, dodajuÊi kako je model Viper SRT-10 idealan predvodnik toga novog vala.

PriËa o marki Dodge zapoËela je joπ potkraj 19. stoljeÊa gdje su u radionici za proizvodnju bicikala svog oca prva mehaniËarska iskustva skupljali John i Horace Dodge. Godine 1901. iz kanad44 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

skog Windsora braÊa sele u Detroit gdje su osnovali mali pogon za proizvodnju bicikala i automobilskih dijelova, koji je ubrzo prepoznat kao najbolji u poslu.

Naravno, poduzetni su mladiÊi odmah zapeli za oko velikom Henryju Fordu koji je braÊi predloæio da proizvode motore za Ford, nudeÊi im zauzvrat desetinu svoje tvrtke. Oni su pristali i stvoreno je partnerstvo koje je trajalo sljedeÊih 12 godina. Ipak, zajednica je bila sve samo ne idiliËna. Godine 1914. braÊa se povlaËe iz Forda, Ëiji su automobili doslovno bili sastavljani iskljuËivo od dijelova sa znakom Dodge, i otvaraju vlastitu tvrtku.

Na pitanje zaπto su krenuli takvim neizvjesnim putem, John je odgovorio: “Jednom Êe vlasnici Forda æeljeti i automobil.” Iste godine predstavljaju pouzdani i robusni “Old Betsy” i prodaju 249 komada. SljedeÊih godina tvrtka Dodge postaje jedan od najveÊih proizvoaËa automobila u SAD-u, poznata po inovacijama kao πto je bila prva potpuno ËeliËna πasija iz 1916. Meutim, u sijeËnju 1920. umire John, a u prosincu iste godine Horace Dodge.

Imali su 56, odnosno 52 godine.

1923. za tada enormnih 146 milijuna dolara tvrtku od udovica Dodge kupuje banka “Dilon, Read and Co.”. Bankari su bili vlasnici svega pet godina; 1928. marku je Dodge kupila manja, ali probi-

taËnija tvrtka Waltera P. Chryslera.

Svjestan vrijednosti te akvizicije, genijalni biznismen nastavlja proizvoditi automobile pod imenom Dodge. Tijekom godina slijedili su mnogi fantastiËni modeli i jednako fascinantne tehniËke inovacije sa znakom ovna: preteËa klase “pick-up” Power Wagon iz 1945., hemisferiËni motor 426 Hemi iz 1964. te Ëitav niz “muscle cars” modela iz 60ih i 70-ih, od kojih posebno pamtimo 505 Charger Daytona.

Od tada pa sve do danaπnjih dana marka Dodge sinonim je za snaæne, pouzdane i robusne automobile, mogli bismo reÊi za prava “muπka” vozila.

Takav je i model Viper RT10, prvi Dodge dostupan u Europi, ali i aktualna ameriËka paleta proizvoda. Nju Ëine osobni automobili Intrepid, Neon i Stratus, minivani Caravan i Grand Caravan, SUV Durango te posebno popularni “pick-upovi” - kompaktna Dakota i moÊni Ram dostupan i u 500 “konja” snaænoj SRT10 verziji.

Do 2006. godine, kada Êe Dodge postati ravnopravan ostalim markama grupe, bit Êe predstavljena potpuno nova paleta proizvoda temeljena na osobnim automobilima. Ipak, svi Êe ti modeli njegovati slavni karakter marke poznat kroz dugogodiπnji slogan “Uhvati æivot za rogove.”

45 oglas Vip (Converted)-41 12/15/09 1:58 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

HACIENDA BENAZUZA

MistiËan put od farme Povijest Haciende Benazuze traje stoljeÊima. Nekad maurska farma danas je prestiæni hotel s pet zvjezdica, dio lanca Najboljih malih hotela na svijetu. Tradicija i raznolika povijesna zbilja ovog hotela, smjeπtenog u mjestu Sanlucar La Mayor nedaleko od Seville, izbija iz svakog kamena, a gost se u svakom trenutku osjeÊa kao car. Upravo je to mjesto Chrysler izabrao za predstavljanje PT Cruisera u kabriolet izdanju.

46 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

ˇ do prestiænog hotela Najbolji hoteli svijeta ne moraju nuæno biti najluksuzniji i najmoderniji. Najbolji su oni s duπom. Hoteli Ëiji je svaki dio prepun povijesti i romantiËnih priËa, koji goste oduπevljavaju kako uslugom, tako i Ëinjenicom da vam u snove ulaze povijesni junaci i priËaju sjetne uspavanke prepune snaænih osjeÊaja, ljubavi, ratovanja… Jedan je od takvih hotela, Ëija povijest poËinje u 10. stoljeÊu kao stare maurske farme, i Hacienda Benazuza.

VeÊ je ime ovog malenog hotela sa sve-

ga 44 sobe dovoljno intrigantno i upuÊuje na nezaboravno iskustvo.

I prvi susret, prije nekoliko godina, i posljednji posjet bili su jednako snaæni i ugodni, a svaki smo put u hotelu, odnosno u sobama, vrtovima i hodnicima te klasiËne haciende osjetili neπto novo, neπto drukËije. To je imanje Maurima preoteo πpanjolski kralj Ferdinand III tijekom ponovnog osvajanja Seville i prepustio ga svomu sinu kao ljetnikovac. Tijekom stoljeÊa i brojnih / STRAST / OÆUJAK 2004 / 47

HACIENDA BENAZUZA previranja u Andaluziji imali su ga i grofovi Benazuze (po kojima je hacienda dobila i ime), crkveni red Svetog Jakova te bogata obitelj Pablo-Romero, poznata po najboljem uzgoju bikova u ©panjolskoj. Svi su oni utisnuli svoj peËat, a tvrtka El Bulli koja trenutno upravlja hotelom uspjela je saËuvati taj patinirani sjaj i pretvoriti ga u uspjeπan posao.

Jer, tvrdnja da je rijeË o jednom od najËarobnijih hotela na svijetu izvire iz Ëinjenice da je preobrazba iz stare farme u moderan hotel izvedena s maksimalnom paænjom te da osim iznimnog smjeπtaja, πarmantne arhitekture nude i uzbudljive i harmoniËne okuse Andaluzije na tanjuru. Izvrstan spoj modernog kulinarstva i tradicije gosti mogu isprobati u jednom od triju restorana Haciende Benazuze u kojima dirigentsku palicu dræi glavni kuhar Rafa Morales.

Vrhunski gastronomski doæivljaj svakako Êete iskusiti u restoranu “La Alquería” koji nudi mediteransku i kreativnu kuhinju. Zatim je tu otvoreni restoran “La Alberca”, odmah do bazena te tapas bar “La Abaceria”. Svemu se tu posveÊuje posebna paænja i to do u najsitnije detalje, za svakog se sprema posebna Ëarolija. Dodamo li kako se sve odigrava u vrlo mirnom, diskretnom i romantiËnom okruæenju nije teπko pogoditi da veÊina gostiju ostaje zavedena Andaluzijom.

Na putu do soba gosti mogu pogledati mnogobrojne antikvitete i umjet-

DoruËak u raju Gotovo uvijek konaËnu ocjenu o nekom mjestu mogu donijeti i najmanji detalji. Da o tome vode raËuna, u Haciendi su nam dokazali pripravom doruËka. Zasnovan na voÊu, domaÊim dæemovima i marmeladama, svjeæe iscijeenim sokovima jagode, kivija, naranËe i posluæenih u savrπenim malenim Ëaπama mutnog stakla, osim slasti za nepce predstavlja i vizualni doæivljaj. Harmoniju okusa popunit Êe i paleta kravljih i kozjih sireva, prπuta koji je dozrijevao dvije godine ili mirisnih i paprikom bogatih salama. Opuπtanje tako poËinje veÊ doruËkom jer ovakvi okusi privlaËe i traæe dulje druæenje, πto je prvi korak prema odbacivanju stresa i pravila da umjesto doruËka u æeludac samo istresemo kavu…

48 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

niËka djela smjeπtena u brojnim hodnicima, na terasama i u dvoriπtima Haciende Benazuze. Tu su i stari alati za preradu maslina i vina, konjuπnice…

Same sobe iznimna su kombinacija luksuza kakav zahtijevaju danaπnji gosti i povijesnih detalja. Internet TV, brza modemska veza… dio su tehnologije danaπnjice u prostoru opremljenom kao da Êe u nj svaki tren uÊi grofica Benazuza. Ili njezina kÊi… Svaka je soba u ovom hotelu drukËija i dotjerana na poseban naËin, mnoge imaju i privatni vrt, pogled na stabla naranËi i andaluzijska prostranstva.

Da je rijeË o modernom hotelu, potvruje i Ëinjenica

da hotel ima prekrasan bazen i jacuzzi, vlastiti helidrom, tenis i mini golf terene, ugodnu bilijar sobu, bogatu knjiænicu te nekoliko soba stvorenih za poslovne sastanke, opremljenih najmodernijim ureajima.

Gostima koji zahtijevaju i πtogod viπe u Haciendi Êe ponuditi posebne programe poput jahaËkog popodneva, organizirani izlet i posjet Sevilli, lovne programe, posjet Nacionalnom parku “doñana”, obilazak poznatih podruma s degustacijom sherryja, let balonom na topli zrak…

Ukratko, u ovom malenom i povijeπÊu nabijenom hotelu sve je moguÊe.

Dovoljno je samo poæeljeti…

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 49

50 oglas Sova (Converted)-42 12/15/09 2:02 PM Page 1 C

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

JEEP ©KOLA TERENSKE VOÆNJE, 2. DIO

Avantura na snijegu

Iako snjeæna meÊava nije ni blizu idile, mnogo je romantiËnija i toplija ako se kroz nju probijate kakvim dæipom.

Uistinu, u tim sluËajevima, a pogotovo ako je uz vas i dobro druπtvo, brojne snjeæne pahulje noπene vjetrom ne izgledaju tako straπno. Naravno, ako poπtujete neka osnovna pravila terenske i zimske voænje.

Na snijegu treba na pameti imati nekoliko stvari, a osnovna je da se sve radnje izvode smireno, polako i bez / STRAST / OÆUJAK 2004 / 51

JEEP ©KOLA TERENSKE VOÆNJE, 2. DIO

Zima je doba kad mnogi proklinju Ëinjenicu πto nisu kupili terenac.

Jednako tako, za one koji ga imaju, to je prilika da provjere πto im terenac moæe omoguÊiti te kolike su uistinu razlike izmeu pogona na sva Ëetiri i onoga na samo dva kotaËa…

naglih i trzajuÊih pokreta. Drugo je pravilo da se u zimu i na snijeg ne kreÊe bez neke osnovne opreme. Koliko god uæivali u svom dæipu i koliko god vas njegov pogon na sva Ëetiri kotaËa Ëinio sigurnim, na snijeg se ne ide bez zimskih guma. Dobre su zimske gume na snijegu od presudne vaænosti, baπ kao πto gume za blato jamËe probojnost u obiËnoj terenskoj voænji u proljeÊe ili jesen. Iako se takve gume mogu Ëiniti idealnima za snijeg, one to nisu. Stoga, prije odlaska u snjeænu avanturu auto treba primjereno obuti.

U prtljaæniku bi uvijek trebali biti lanci, lopata, rukavice, ruËna lampa…, a ovisno o duljini puta i terenima po kojima se planira voziti nije zgorega imati rezervno gorivo, veÊu dizalicu ili Ëak i zraËnu balon-dizalicu, tople deke, vodu te πto je moguÊe preciznije karte terena. Sve to nije teπko nabaviti, a moæe vas poπtedjeti veÊih nevolja.

Osim toga potrebno vam je samo dobro druπtvo, dobra volja i hladna 52 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

glava. Vrlo Ëesto se, naime, u dobrom druπtvu mnogi poæele pohvaliti svojim vozaËkim vjeπtinama, a to u terenskoj voænji (posebno zimi) moæe dovesti do precjenjivanja vlastitih moguÊnosti i moguÊnosti vozila te zaglavljivanja u snijegu. Upravo je zato presudno dobro procijeniti put i znati toËno za πto je vaπe vozilo sposobno. Snijeg skriva mnoge tajne rupe, a vjetar moæe napraviti nanos koji skriva neugodan vrh tako da “nasanjkavanje” vozila nije rijetkost. To posebno vrijedi ako vozimo po

nepoznatom terenu i pretjerujemo s brzinom.

Nije loπe prije odlaska na teren na ravnom, snijegom pokrivenom podruËju isprobati ponaπanje vozila i guma. Treba startati s klasiËnim pogonom na dva kotaËa i vidjeti πto i kako auto svladava te kada zapinje, kamo klizi, proklizava li boËno i na koju stranu… Kad se kotaËi poËnu vrtjeti u prazno, treba odmah prestati voziti da se ne biste sami dalje sve viπe ukopavali. UkljuËivanje pogona na sva Ëetiri kotaËa moglo bi pomoÊi.

Meutim, u terenskoj voænji uvijek, a posebno u zimskim uvjetima, vrijedi pravilo “bolje sprijeËiti nego lijeËiti”. To znaËi da prije prelaska na teren na kojem bi moglo biti problema valja ukljuËiti pogon na sva Ëetiri kotaËa, a prema potrebi i reduktor. Jer, dok se auto kreÊe sve je OK, kad stane obiËno poËinju nevolje. Zbog toga se treba pripremiti i uËiniti maksimum da auto ne stane. Kretati se polako, a dovoljno

brzo da se sve prepreke mogu svladati glavna je vjeπtina koju treba svladati.

Steknete li taj osjeÊaj, malo je toga πto Êe vas zaustaviti.

Na posebno zahtjevnim terenima suvozaË mora izaÊi iz vozila, provjeriti put i navoditi vozaËa. Primijeti li kakvu teπku prepreku za koju posumnja da bi je vozilo moglo svladati to treba signalizirati i pronaÊi bolji put. Oni koji postupaju na taj naËin mogu biti sigurni da Êe druæenje na snijegu biti ugodno i zabavno, a ne neugodno i naporno. Jeep stil æivota promovira upravo to - druæenje, zabavu, odlazak u prirodu, ali za to svakako treba biti pripremljen. Obvezna oprema i izbjegavanje brzopletosti osnovni su preduvjet za viπestruko uæivanje, kako u voænji tako i u zajedniËkom druæenju. U suprotnom, dobra ideja i potencijalno nezaboravan provod mogu zapeti u snijegu. Jer, Ëak ni dæipovi, bez dobre obuÊe i osnovnih znanja, neÊe proÊi baπ svuda. / STRAST / OÆUJAK 2004 / 53

JEEP RESCUE

Spasi OdgovarajuÊi na trendove i Jeep se odluËuje napraviti megaterenac. Iako joπ uvijek samo koncept, model Rescue pokazuje kako o superterencima razmiπljaju tvorci jedne od ameriËkih ikona… Time je stih Spasi me…, s tobom Êu do kraja, iz pjesme Parnog valjka dobio novo znaËenje…

Ima li boljeg vozila za razne specijalne sluæbe, od onih u vojsci do vatrogasaca, gorskih sluæbi spaπavanja, medicinara, policije, od onog koje apsolutno prolazi svim terenima, a opremljeno je i najmodernijim tehniËkim dostignuÊima koja mu omoguÊavaju stalno praÊenje stvarne pozicije, konstantnu i neometanu komunikaciju… Teπko. Upravo su 54 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

zato u Jeepu osmislili konceptno vozilo Rescue.

RijeË je o megaterencu po svim mjerilima. Automobil je to koji gotovo plaπi svojim mjerama, a oduπevljava prodornoπÊu i tehniËkim inovacijama koje su primijenjene. “Rescue je kao stvoren za sve spasilaËke sluæbe, ali smo ga radili ponajprije zbog nas samih. Æeljeli smo,

prvo sebi, a zatim i drugima, pokazati πto doista moæemo i do kuda nas je tehnologija uistinu dovela”, rijeËi su Trevora Creeda, izvrπnog potpredsjednika Chrysler grupe zaduæenog za dizajn, koji je bio jedan od voditelja projekta Rescue.

Iako mnogi “optuæuju” Jeep da je ovim modelom kopirao Hummer, u Jeepu odgovaraju kako je teπko “originalu kopirati kopiju”. A poznato je da su upravo Jeepovci stvorili terenske automobile te da je stari Willys bio prvo praktiËno i nenadmaπno dokazano terensko vozilo. Vozilo koje se dokazalo i u akcijama spaπavanja.

Rescue je napravljen za najzahtjevnije situacije i uvjete koji ne opraπtaju ni jednu pogreπku i dokaz je koliko prodorno vozilo Jeep moæe napraviti za teπke terene od planina do pustinja.

Vizualno, pri tome nisu napuπtene tradicionalne stilske vrijednosti ove tvrtke, atraktivnost i pratkiËnost. Iako ima Ëvrsti krov, Rescue se u trenu moæe pretvoriti u vozilo gotovo potpuno “otvo-

me… reno”, s preklopljenim vjetrobranom, pomiËnim staklenim krovom sprijeda te sklopivim platnenim krovom straga, a moguÊe je potpuno skinuti i sva Ëetvera vrata. No, to su tek sitnice…

U Jeepu su se odluËili za modificiranu

klasiËnu πasiju, hidropneumatski ovjes koji je prilagodljiv i namjestiv po visini 10 centimetara, 37 colne gume koje imaju i sustav nadzora pritiska i moguÊnost prilagodbe pritiska tijekom voænje kako bi se postigla najbolja trakcija u

odnosu na podlogu, a tu je i sposobnost voænje potpuno probuπenih guma… Za pogon je prilagoen Cumminsov turbodizel najveÊe snage 325 KS koji tom vozilu daje jamstvo nezaustavljivosti.

Usto, tu je i brojna dodatna oprema poput agregata koji moæe stvarati 10 kW energije, trodimenzionalne topografske satelitske navigacije, zatim su tu dvije kamere ispod podvozja kako bi vozaË stalno mogao vidjeti i ispod vozila da ne bi negdje zapeo, pasivne infracrvene kamere za pretraæivanje i spaπavanje, satelitski telefon, VHF radio, digitalni videorekorder s moguÊnoπÊu satelitskog prijenosa slike, dodatni reflektori za pretraæivanje terena, vinË s daljinskim upravljanjem i sprijeda i straga…

Idealno vozilo za kakvog superheroja, ali i za praktiËan rad u raznim spasilaËkim organizacijama. Sada konceptno vozilo, nije iskljuËeno da Êe Rescue postati i serijski model. Zanimanje za to veÊ postoji, a ne nedostaje ni onih kojima je ultimativni Wrangler premali… / STRAST / OÆUJAK 2004 / 55

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI •

The Wild Side Of The Sky “Ptice grabljivice oduvijek su opËinjavale Ëovjeka, a sokolarenje je kao vjeπtina lova sa sokolom staro koliko i najstarije kulture naπeg planeta” uvodna reËenica promidæbenog letka Sokolarskog centra samo nam daje naslutiti tra-

dicionalne i stare vjeπtine koje povezuju ljudski rod s divljom prirodom svijeta ptica grabljivica. U modernom, urbanom druπtvu u kojem æivimo sokolarenje ponovno doæivljava svoju renesansu zahvaljujuÊi malobrojnoj πaËici

strastvenih zaljubljenika u prirodu i njezinu divljinu. U gustoj borovoj πumi πibenske Dubrave, smjeπten je za naπe podneblje jedinstven Sokolarski centar - prvi centar takve vrste za zaπtitu ptica grabljivca. U sklopu Centra nalaze se utoËiπte i bolnica za sve ptice grabljivice kojima trebaju lijeËenje i njega te poseban program za obuku ptica i njihovu pripremu za lov. Za pomoÊ radu tog iznimno vaænog projekta u oËuvanju prirodne raznolikosti i posebnosti Hrvatske, organizirana je prezentacija lova sa sokolima u KraπiÊu u podnoæju ÆumberaËkoga gorja.

EUROline Jeep Team s veseljem je prihvatio poziv i ukljuËio se u dobrotvornu akciju prikupljanja novca za nabavu prijeko potrebne opreme za rad bolnice. Jeep Team predstavio je svim okupljenima originalna Jeep vozila te za svaku donaciju

pruæio posebnu test voæ-nju uz Jeep kapu na poklon.

Prikupljena sredstva od test voænji te dodatni novac EUROline je uplatio za pomoÊ pticama grabljivicama i za pomoÊ radu Sokolarskog centra. Za sve zainteresirane koji bi æeljeli iskusiti Ëari sokolarenja i upoznavanje æivota nebeskih lovaca, Sokolarski centar otvoren je tijekom cijele godine u Dubravi kraj ©ibenika.

“Band of Brothers”

Kad su ameriËke vojne snage zatraæile vozilo kojim bi mogle bræe napredovati u II. svjetskom ratu, Willys Overland ponudio je pravo rjeπenje. U samo 60 dana razvili su specijalno vozilo koje je gotovo pola stoljeÊa poslije prozvano jednim od 10 najvaænijih automobila 20. stoljeÊa, prema istraæivanju “Time” magazina. Jeep, kako je poslije nazvan, ponudio je dotad nevienu izdræljivost, snagu i sposobnost svladavanja svih terena i uvjeta voænje. U 2001. Jeep je ponovno dokazao svoje ameriË-

ke junaËke korijene sponzorstvom serije “Band of Brothers” koju smo imali prilike gledati i na HRT 2 (prijevod naslova “Zdruæena braÊa”). “Band of Brothers” priËa je o elitnoj jedinici pod nazivom EASY (E company), 506. pukovnije 101. zraËne divizije ameriËke vojske.

Serija prati jedinicu od rigorozne obuke u Georgiji 1942. preko zraËnog desanta nad Francuskom u akciji poznatoj

5 6 / S T R A S T / OÆUJAK 2 0 0 4 /

pod nazivom “Dan - D” sve do osvajanja Hitlerova bunkera. Oskarima nagraivanu seriju snimili su Tom Hanks i Steven Spielberg prema istoimenoj knjizi Dr. Stephena E. Ambrosa, a s budæetom od 120 milijuna dolara postala je i najskuplji ikad snimljen serijal.

Viπe informacija o tome dobivate na: http:// www.hbo.com/band/ landing/currahee.html.

Najbolji sada i najpovoljniji Jeep Cherokee, proglaπen najboljim terenskim automobilom u 2003. godini, dobio je i novu cijenu koja ga Ëini i najpovoljnijom ponudom u segmentu. Naime, model s 2,8 litrenim CRD motorom i automatskim mjenjaËem te Sport paketom opreme koji sadræi klima ureaj, ABS, elektriËni paket, Ëetiri zraËna jastuka, audiosustav s CDom... stoji 30.300 eura do registracije.

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V

UËlanite se u Jeep klub Hrvatska Tvrtka EUROline inicirala je osnivanje joπ jednog kluba ovaj put ljubitelja marke Jeep.

UËlanjenje u Jeep klub najjednostavniji je naËin upoznavanja ljudi istih interesa. Zato ako volite marku, putem Kluba upoznajte Jeep lifestyle i otkrijte avanturu zapoËetu prije viπe od 60 godina. Ekskluzivni paket i posebne pogodnosti rezervirane samo za Ëlanove toga kluba samo su dio privilegija koje se stjeËu

uËlanjenjem u Jeep klub Hrvatska. Za sve Ëlanove Jeep kluba organizirat Êe se odlasci na izlete i druæenja u prirodi - Jeep Tour te moguÊnost odlazaka na najveÊe svjetske susrete poput Jeep Camp Europe ili Jeep Jamboree. Za sve one koji Êe æeljeti unaprijediti svoje znanje i sposobnosti terenske voænje, organizirat Êe se struËna Jeep akademija i dodatne aktivnosti za cijelu obitelj.

UËlanjenjem u Jeep klub do 1. 5. 2004. automatski ulazite u nagradnu igru s kojom moæete postati Ëlan Hrvatske Jeep ekipe koja odlazi na Euro Jeep Camp. Ove se godine Euro Jeep Camp odræava u Faaker See u Austriji i moæda Êete baπ vi osvojiti odlazak svojim vozilom na tradicionalni najveÊi europski susret Jeep obitelji. Sve informacije moæete dobiti na adresi: Jeep klub Hrvatska, EUROline Kovinska 5, 10 090 Zagreb, na internet adresi www.jeep.com.hr/jeepclub ili putem e-maila jeepclub@euroline.hr.

Redizajnirani Voyager

Chrysler je predstavio novu generaciju svoga najprodavanijeg automobila u Europi, koji titulu najprodavanijeg u segmentu dræi i u Hrvatskoj Voyagera. Izvana je novi Chryslerov “putnik” promijenjen tek laganim faceliftom, popunjen je opremom, a dobio je i novi turbodizelski agregat s common-rail sustavom ubrizgavanja. Time je i simboliËno obiljeæena 20. obljetnica prvoga jednovolumena na svijetu koji je prodan u viπe od deset milijuna

primjeraka. Izvana su tu prednja svjetla u obliku suze s kristalno Ëistim staklom, elegantnijom maskom i laganim redizajnom po bokovima. U unutraπnjosti su i dalje besprijekorno udobna sjedala, gomila prostora, a potpuna je novost sustav πina s kliznim pretincima na stropu (overhead rail system) koji nudi praktiËno rjeπenje problema za automobile s tri reda sjedala. Pretinci se, naime, mogu pomicati po πinama i prilagoavati aktualnim potrebama putnika u vozilu. Sigurnost je poveÊana boËnom zraËnom zavjesom koja πtiti putnike na svim sjedalima i proteæe se od prednjeg do straænjeg nosaËa krova. Novi 2,8 litreni turbodizelski motor razvija 110 kW/150 KS. U prosjeku troπi oko 8,5 litara dizela na 100 kilometara, a maksimalno moæe pojuriti do 182 km/h.

SRT: snaga bez kompromisa

Samo dvije godine nakon osnutka, Chryslerov odjel Street and Racing Tehnology veÊ je postao glavna tema. Pruæiti maksimalne performanse za razumnu cijenu njihov je moto, a konaËni produkti oduπevili su entuzijaste πirom svijeta. Prvi model koji je izaπao iz radionica odjela trenutno je postao zvijezda u Americi: Dodge SRT-4 napravljen na bazi modela Intruder s 230 KS najsnaæniji je automobil u cjenovnoj klasi ispod 20.000 dolara. SljedeÊi je model uπao u Guinnesovu knjigu svjetskih rekorda - Dodge Ram SRT-10 s 500 KS najsnaæniji je ikad proizvedeni “pick-up”. U Detroitu je predstavljen Dodge Viper SRT-10, automobil koji Êe predvoditi nastup te marke na

izvanameriËkim træiπtima.

Napokon, ovdje su dva nova modela predstavljena na netom zavrπenom salonu automobila u Æenevi: Chrysler Crossfire SRT-6 s 330 KS dostupan u coupé i roadster verziji.

Zadovoljni uspjehom odjela u SRT-u najavljuju prerade i ostalih modela Chryslera, Dodgea i Jeepa sa samo jednom vizijom: maksimalne performanse za prihvatljivu cijenu uz potpunu sigurnost i kredibilitet u preradi serijskog automobila.

STRAST

NeupuÊenima neÊe biti jednostavno pristiÊi do doma Ivana Enjingija. Do Poæege joπ nekako, a poslije poËinje prava avantura protkana spominjanjem odgovornih za vertikalnu signalizaciju...

Meutim, staro naËelo "kartu Ëitaj, seljaka pitaj" svoju je ispravnost pokazalo i ovaj put, jer u kutjevaËkom kraju nema Ëovjeka koji ne zna gdje æivi kralj hrvatskih vinara. Doduπe, Ëak i precizna uputa da skrenemo kod ploËe s natpisom Hrnjevac nije bila dovoljno dobra. "Netko je nedavno skinuo ploËe. Vjerojatno kao suvenir", s blagim osmijehom kaæe Ivan Enjingi. To πto svatko u dijelu Hrvatske koji su joπ stari Rimljani nazvali Zlatnom dolinom ili Valis Aurea zna za Ivanja Enjingija ne Ëudi: njegova plemenita vjeπtina pretvaranja loze u groæe, a groæa u vino uËinila ga je slavnim diljem naπe zemlje, ali i daleko izvan njezinih granica. On je naπ najpoznatiji vinar i jedan od najzasluænijih za to πto je na prestiænoj vinskoj karti svijeta i Hrvatska upisana velikim slovima.

Prezime vrlo precizno otkriva obiteljsko podrijetlo; nakon kraÊih puteπestvija hrvatskom banovinom tadaπnje AustroUgarske carevine, godine 1890. maarska se obitelj odluËila skrasiti upravo u Zlatnoj dolini. Svoje ime Poæeπka dolina nije dobila samo zbog svoje izvorne ljepote, veÊ i zbog idealnih uvjeta za proizvodnju vinove loze najviπe kvalitete.

Tako je i poËela vinogradarska priËa obitelji Enjingi, koju je nastavio mladi Ivan. "PoËeo sam s dvije tisuÊe Ëokota.

58 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

Danas ih imam 350 tisuÊa", kaæe s ponosom, preraËunavajuÊi tu brojku u mjere povrπine. ToËno 43 hektara vinograda.

"Premalo", tvrdi Enjingi, jer najveÊi problem s kojim se susreÊe u svom poslovanju nemoguÊnost je zadovoljavanja træiπta dovoljnom koliËinom vina, πto je glavni preduvjet za uspjeh na velikim i bogatim træiπtima.

Koja je tajna, pitamo ga. "Nema je, samo ima pravila. Prvo je da nema dobrog vina bez dobrog vinograda", kaæe maestro odmah dodajuÊi kako je "tajna dobrog vinograda - ne mijeπati se u prirodne procese". "Priroda je najbolji vinogradar, a vino se stvara u vinogradu", kazuje. Takva filozofija koje se Enjingi

Kralj

LIFESTYLE REPORT, IVAN ENJINGI

Koja je tajna dobrog vina - upitali smo Ivana Enjingija. Nema tajni, rekao nam je, ima samo nekoliko pravila. Prvo je da nema dobrog vina bez dobrog vinograda, a tajna je dobrog vinograda - ne mijeπati se u prirodne procese.

Priroda je najbolji vinogradar. A vino?

Vino se stvara u vinogradu, a ne u podrumu, kaĂŚe Enjingi.

Zlatne doline

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 59

STRAST LIFESTYLE REPORT, IVAN ENJINGI bezuvjetno dræi donijela mu je joπ jedan kompliment - mjesto prvaka u ekoloπkoj proizvodnji. Njegovo groæe, a onda i vino, diËi se najviπim ekoloπkim standardima, i danas kada je takva vrsta proizvodnje jedino perspektivna, njegove vinograde dolaze gledati i od njega uËiti ljudi iz zemalja u kojima su vinogradarstvo i podrumarstvo mnogo slavniji no u Hrvatskoj, iz Francuske, NjemaËke, Italije... Botricidi, insekticidi, pesticidi - sve je to za Enjingijeve vinograde nepoznanica. Tamo priroda Ëuva lozu, a loza to nagrauje iznimnom kvalitetom roda.

Blagodati zemlje i sunca, uz znanje i iskustvo stjecano naraπtajima i godinama rada, lozu pretvaraju u groæe koje se u podrumima obiteljske kuÊe prerauje u najbolja hrvatska vina. "»isto-

Êa, razumijevanje procesa, minimum intervencija," joπ je jedan πtur, ali istinit savjet Ivana Enjingija. Moderna tehnologija koristi mu tek za zaπtitu vina od "ultimativnog neprijatelja" oksidacije i to u trenutku kada se ono toËi u boce. Moπt se pretvara u vino u ËeliËnim cisternama da bi punoÊu i plemenitost vinu podarile baËve od izvorne slavonske hrastovine.

"Kupujem samo hrvatske baËve.

Apsurd je da jeftino izvozimo svoju hrastovinu, a onda uvozimo skupe baËve", kaæe vinar. DomaÊe su proizvodnje i boce, veÊ slavne "vitke" butelje sa stiliziranim listom vinove loze iznad etikete.

A na etiketama diËe se imena sorta Ëije se kakvoÊe hrvatsko vinarstvo ne treba sramiti ni u najoπtrijoj svjetskoj konkurenciji: slavna vrhunska Graπevina, pitki Rizvanac, osebujni Sivi Pinot, osvjeæa-

Na kvaliteti se ne πtedi "Iskustvo me nauËilo da na dobrim stvarima nikad ne treba πtedjeti i zato kupujem samo najbolje. To je razlog i zaπto sam se odluËio za mercedese", rijeËi su Ivana Enjingija koji se u isplativost automobila s trokrakom zvijezdom uvjerio priliËno davno. Danas, uz dva laka dostavna vozila koja se isplaÊuju kvalitetom i praktiËnoπÊu, u voznom je parku slavnog vinara i prestiæni Mercedes ML 400 CDI. "To je fantastiËan automobil, jednako sposoban kako za voænju u vinograde Ëak i po najdubljem snijegu, tako i za duga putovanja. Osim toga, jednostavno sam oduπevljen njegovom fenomenalnom snagom i performansama", napominje, priznajuÊi kako je iznimno dinamiËan (katkad i prebrz) vozaË.

Osim πto moÊni turbodizelski V8 stroj daje pregrπt snage, stalni pogon na sve kotaËe jamstvo je mobilnosti i pri najteæim uvjetima na cesti, a sam je automobil i svojom pojavom dostojan ugleda svog vozaËa.

60 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

vajuÊi Chardoney, karakterni Zweigelt...

Kasne berbe i barique "verzije" doslovno su demonstracija moÊi, simfonija okusa koja zorno pokazuje zaπto je vino piÊe bogova. Kralj bijelih vina æeli dokazati da zna raditi i crna. Tako je u njegovim vinogradima sve viπe Cabernet Souvignona, Merlota, Crnog Pinota... ©to dalje? Moæe li se u poslu postiÊi viπe? "Uvijek moæe", kaæe Enjingi. Rad na promicanju vinske kulture u Hrvatskoj i hrvatskog vinarstva u inozemstvu proces je koji Êe trajati joπ godinama.

Planira i nove vinograde, joπ 20 ili 30 hektara. "Podrumarskih kapaciteta imam, bilo bi πteta da ne budu iskoriπteni." Tu je i obitelj koja nastavlja posao i onda se sve isplati. Posla joπ ima i previπe, jer od kralja se Zlatne doline oËekuje da uvijek bude najbolji.

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 61

EUROline

Virtualn

PUTOPIS Ako je virtualno ono πto joπ nije ostvareno, ali je ostvarivo u buduÊnosti, valja u svojem duhu, aktivirajuÊi moÊi uma i maπte, funkcionalno manipulirati raspoloæivim obavijestima i smisleno izgraivati i izgraditi æeljenu stvarnost (virtual reality, teleprisutnost u prostoru, u vremenu). PriËini li nam se pritom da simuliramo informatiËku tehnologiju (interface ) animiranja i vizualiziranja informacijama, priËin moæemo ocijeniti kao znak da je naπe postupanje pravilno, smisleno utemeljeno. Da bih u ovoj situaciji u koju sam sâm sebe stavio, potaknut dvjema publikacijama kojima EUROline obiljeæava poËetak (sretne, vjerujemo u to...) 2004. godine (blistavi zidni kalendar Utisci iz Hrvatske) i plavi (toliko elegantan koliko praktiËan) rokovnik, mogao sroËiti stvarni (doæivljeni) putopis koji bi obgrlio Lijepu Naπu na temelju virtualnog (imaginarnog) putovanja, potreban mi je vodiËprevozilac toliko hitar da se kretanje obavi u jednom dugom dahu i toliko zaljubljen u vozila πto ih potencijalnim klijentima u Hrvatskoj nudi EUROline da mu ne dosadi priËati mi o njihovim svojstvima. I naoh ga. Preda mnom je,

nasmijan i siguran u sebe, najbræi mladiÊ u Hrvata. BoraveÊi u Dubrovniku (stvarno ili virtualno, to za nas, zar ne, nije vaæno...) susreo sam ga na Stradunu (volite li moæda njegovo drugo prvo ime - Placa). Sigurno ste, po oznaci ‘najbræi u Hrvata’, odmah zakljuËili da je moj vodiË Niko PuliÊ. Hrvatski automobilistiËki as zadivljeno promatra jedan automobil. Zar automobil na StradunuPlaci, u prostoru koji je zamisliv samo kao πetaliπte u flanerska kretanja zaljubljenih πetaËa koji u besciljnom vrzmanju izmeu Vrata od Pila i onih od PloËa nalaze za sebe osmiπljeni cilj? Da, upravo na ovoj slavnoj blistavo poploËenoj πetnici, uokvirenoj gosparskim palaËama, zaustavljeno je, kao neki plemeniti trkaÊi konj izmeu dvaju galopa, skladno oblikovano vozilo (njegova se snaga mjeri brojem konja u nj ugraenih) katalogizirano kao smart roadster (prema The Merriam-Webster Dictionaryju driving horse; open automobile).

BuduÊi da za mene figuriraju kao informatiËka data base spomenute EUROlineove edicije, pogledajte PuliÊeva “konja za jahanje” na velikom fotosu kojim je u Impressions of Croatia

putovanje Piπe Miroslav »ABRAJEC

Lijepom Naπom slijedeÊi eurolineovske

znakove

62 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

obiljeæena veljaËa 2004., a Niku PuliÊa morate si sami zamisliti kao BegoviÊGotovËeva Eru u modernom izdanju (valja parafrazirati Erin spjev ©to su, Ero, konji za jahanje: ©to su, Niko, auti za voæenje... SjeÊam se svog ulaska u Grad iz veÊ daleke 1974. kada sam jedinstvene dubrovaËke prostore doæivljavao posredstvom festivalskih priredaba; Stradun, ravan, bijel, blistav, vidio sam tada kao svjedoËenje o bitnosti dubrovaËke ljepote - skladnost koja se superiorno izvija iz profinjene jednostavnosti i iz sigurnog osjeÊaja za mjeru.

“Perspektiva Avenije Champs-Elysées (zapisak u tadaπnjem putopisu) pompoznija je, veliËanstvenija, ali nije ljepπa”. Kada je gospar Nikπa spoznao da sam zaljubljenik u njegov zaviËaj, ne samo da je prihvatio biti mi hitrim vodiËem u kretanjima tragovima πto su precizno odreeni u plavom rokovniku, nego me pozvao na ritualnu πetnju svojim Gradom (susreli smo i legendarnu Terezu). ©etnja je bila zakljuËena izlaskom kroz Vrata od PloËa. Sa zaljubljenim ponosom domaÊina pozivao me da se okrenem prema Gradu, da se zagledam u moÊnu siluetu mira i tvrava, u tamno zelenilo Lokruma, u bezbroj plave puËine. Razgovor s Nikom postajao je sve prisniji, sve slobodniji; priopÊio mi je kako mu je stalo da mi pokaæe svoj zaviËaj u najuæem, najintimnijem smislu, zaviËaj koji on posvuda u srcu nosi kao svetinju.

Obradovala me je pomisao da Êu uÊi u prostore na rubu kojih Lijepa Naπa ima svoje najjuænije granice, u prostore u koje sam zavirio tek gledajuÊi s ruba Porporele u nizu pitomih, ljupkih naselja na uzmorskim podnoæjima strmih brda Æupe dubrovaËke i Konavala. Niko je kao domaÊin bio sretan πto smo se susreli baπ u nedjelju, dan kada stari i dobri puk odijeva svoje sveËane haljine; misa u crkvi i ples pred crkvom dva su prastara blagdanska obreda u kojima se objavljuje duhovnost narodna kao osjeÊaj za ljepotu ljudski osmiπljenog postojanja.

PoËnimo, dakle. Roadster je ostao kao skupocjeni izloæak na Stradunu, a mi smo se ukrcali u njegov (pod dubrovaËkim mirima parkiran) Chrysler Crossfire.

Umjereno brza i vjeπta voænja omoguÊavala je nezaboravna vienja slikovitih krajolika iz kojih izranjaju idiliËna naselja; u nekima su blagdanski sveËano odjeveni puËani tek izlazili iz svojih kamenih kuÊa, u nekima su stajali okupljeni pred vratima crkvenim, u nekima su iz crkava izlazili poslije odslavljenih misa, u jednom su djevojke i momci sa zanosom plesali lino, ples pun radosti i osebujne otmjenosti. PromatrajuÊi djevojke i æene, mlade momke i zrele muæeve, djevojËice i djeËake, pa i starce i starice kako se kreÊu, kako stoje, kako rade, kako pleπu... odjeveni u kostime koji svjedoËe krojem i bojama o jednom istanËanom ukusu, spoznao sam da istinska gospodstvenost nikako nije monopol takozvanih viπih slojeva; Konavoke i Konavljani to potvruju stilom svojega bivstvovanja. Rekao sam Niki PuliÊu da me je ovaj boravak u njegovu zaviËaju uËvrstio u tvrdnji da je stari narod Hrvata, u puËkom, etnografskom, folklornom smislu, najbolje odjeven narod u Europi. ObeÊao sam mu da Êu to

zorno pokazati i dokazati na jednoj od etapa naπega putovanja.

Da ne opteretim ovo putopisanje πkolniËkim dociranjem, preπutjet Êu asocijacije πto bujaju u dodiru s Dubrovnikom (reÊi Êu i ja da je on hrvatska Atena) i dubrovaËkim krajem (reÊi Êu i ja da je on hrvatska Arkadija). Meutim, za ovu πutnju valja se na ovom mjestu iskupiti na naËin koji je primjeren i preπuÊenim kulturalijama i oproπtaju od prevrijednog i prelijepog najjuænijeg dijela domovine u pohvalu kojeg je tijekom stoljeÊa πto prohujaπe izreËeno mnogo uznesenih rijeËi hvale “...grad svitli i slavan radosti... svud on slove, hrvatskih ter kruna gradov se svih zove” - tako u πesnaestom stoljeÊu zbori korËulanski pisac Ivan Vidal. U spomenutom putopisu iz 1974. godine naslovio sam i ja prvo poglavlje ritualnom tradicionalnom sintagmom “U pohvalu grada Dubrovnika”. Sada, vrludajuÊi izmeu stvarnog i virtualnog, dodajem stihove iz dubrovaËke trubadursko-petrarkistiËke baπtine, stihove u kojima nalazim primjereni modus da se oprostim od hrvatske Atene, od hrvatske Arkadije. Za znaËenjski kompleks odjeljivanja, odlaæenja, opraπtanja, rastajanja (oproπtaja, rastanka), stari dubrovaËki pisci imaju rijeË ‘odiljanje’. Za svoje odiljanje (i za ono virtualno Nike PuliÊa) usuujem se posuditi stihove Dæore DræiÊa.

Odiljam se, moja vilo, Bog da nam bude u druæbu...

Odiljam se, a ne vijem, komu ostavljam liËce bilo...

ZatomljujuÊi plaË i suze i tuæbu zbog odiljanja, moleÊi Boga da nam bude u druæbu, ukrcavam se s gosparom Nikπom u smart roadster; ciljevi naπe hitre voænje, dostojne najbræeg u Hrvata, nalaze se negdje gore, u sjevernijim dijelovima Lijepe Naπe. Odiljamo se...

/ STRAST / OÆUJAK 2004 / 63

EUROline

VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJE

Damir HræiÊ - EUROlineov djelatnik 2003. godine 2003. godina bila je godina velikih izazova za EUROlineov servis. Stoga je uprava EUROlinea osobni angaæman i doprinos Damira HræiÊa nagradila vozilom smart fortwo coupé cdi 30 kW passion. “Drago nam je πto s gospodinom Damirom HræiÊem u EUROlineu imamo struËnog i iskusnog djelatnika”, rekao je glavni direktor Paul Kennedy.

Voditelj servisa Ferdo PoËuËa predaje kljuËeve smarta.

Damir HræiÊ (35) u EUROlineu je zaduæen za servisne usluge Mercedes-Benza od 1. listopada 1995. godine. Ponosan otac dviju kÊeri i jednoga sina u slobodno se vrijeme opuπta baveÊi se najradije tenisom i skijanjem. Kada mu to vrijeme dopuπta, sudjeluje kao ovlaπteni sudac na meunarodnim auto, moto i cross utrkama.

“EUROline Rally Dubrovnik - Konavle 2004.”

Od 30. 4. do 1. 5. u organizaciji AK Dubrovnik Racinga i pod generalnim pokroviteljstvom tvrtke EUROline, odræat Êe se reli za Prvenstvo Hrvatske pod nazivom “EUROline Rally Dubrovnik - Konavle 2004.”

Alfa i omega prvog relija koji se odræava na krajnjem jugu

zemlje, te prvog u ovogodiπnjem kalendaru Prvenstva Hrvatske, najpoznatiji je naπ automobilist Niko PuliÊ, koji Êe i sam nastupiti na natjecanju. Kvalitetu relija koji Êe se sastojati od πest brzinskih ispita πto Êe se voziti kod luke Gruæ i u zaleu Konavala, osigurava iskusna organizatorska ekipa iz AK Delta predvoena direktorom relija Matom ©ebaljem.

OËekuje se nastup 60-tak posada, od kojih i nekoliko iz inozemstva, a zanimanje Êe natjecatelja zasigurno privuÊi i jedinstvena nagrada. Naime, najbræem relijaπu pripast Êe novo vozilo marke smart.

64 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

Mercedes-Benz Vito Lako gospodarsko vozilo godine Na sveËanosti povodom izbora HR Auto 2004.

Mercedes-Benz Vito proglaπen je lakim gospodarskim vozilom godine. Æiri su tog uglednog izbora Ëinili Ëlanovi HUAN-a (Hrvatske udruge automobilskih novinara).

SveËanosti izbora automobila godine nazoËili su mnogi novinari koji prate

automobilsku struku te PR osobe i predstavnici svih zastupljenih automobilskih marki na hrvatskom træiπtu.

Za Mercedes-Benz transportere to je veÊ druga nagrada ove godine nakon izbora Mercedes-Benz Viana za transportera godine u izboru struËnog æirija Hrvatske automobilske udruge.

ESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJE

Tri Sprintera za ZET kao i dogradonaËelnik Milan BandiÊ. Investicija za sva tri vozila iznosi oko 850.000,00 kn. Sredstva za nabavu osiguralo je Poglavarstvo

grada Zagreba. Vozni park za prijevoz osoba s invaliditetom sada sadræi ukupno 7 vozila Mercedes-Benz.

IsporuËena tri vozila prva su s domaÊom nadogradnjom Autobusne radionice Zagreb.

PISMA »ITATELJA Poπtovanje, ËitajuÊi prvo izdanje “Strasti” uoËio sam da su oni πto nas svrstavaju na Balkan sasvim u krivu.

Naime, EUROline je ovim izdanjem uËinio velik iskorak pred

ZagrebaËki elektriËni tramvaj preuzeo je u veljaËi ove godine tri nova vozila MercedesBenz Sprinter 313 CDI/3550 kombi za prijevoz osoba s invaliditetom. Uz predsjednika Uprave ZET-a Juliusa Pevaleka predaji su vozila bili prisutni i gradonaËelnica grada Zagreba Vlasta PaviÊ

konkurencijom kojoj je, Ëini se, vaænija kvantiteta, a ne kvaliteta. Tim je Ëinom joπ viπe potvrdio svoj status na træiπtu, plemenitost marki koje zastupa. Kao osoba koja respektira lijepo, moram naglasiti pozitivnu strast

Otvorenje novoureenog EUROline Centra rabljenih vozila

kojom je pokrenut ovaj projekt kako bi svi

EUROline Centar rabljenih vozila poËeo je poslovati 15.

4. 2002. godine. VeÊ je tada EUROline sebi zadao zadatak da Centar rabljenih vozila bude dostojan markama vozila koje tvrtka zastupa na træiπtu Republike Hrvatske te da kupcima pruæi najviπi standard usluge.

EUROline Centar rabljenih vozila prostire se na povrπini od 3.400 m2 . Od toga zatvorenom prostoru pripada 1.800 m2 i vanjskom izloæbenom prostoru 1.600 m2. Povrπina izloæbenog salona iznosi 370 Ëetvornih metara, a povrπina uredskih

ljubitelji i korisnici imali uvid u sadaπnjost, uz viziju buduÊnosti. Moj je prijedlog posjet nekima od centara za tuning, jer je upravo to odrednica buduÊnosti, kada Êe vrlo vaæna biti πira ponuda popratnih sadræaja. Stoga preporuËam rubriku prostora 240. U sklopu zatvorenog prostora nalaze se servisni dio s dva radna mjesta, autopraonica i skladiπni prostor. U EUROline

Centru rabljenih vozila radi devet profesionalnih visokomotiviranih djelatnika.

EUROline Centar rabljenih vozila u svom poslovanju ima zamjenu vozila po sistemu rabljeno za novo, prodaju vozila s domaÊeg træiπta, prodaju vozila iz uvoza te tzv. godiπnjaka svih zastupanih marki: Mercedes-Benz osobna, dostavna, teretna vozila i autobusi, Chrysler/ Jeep osobna i terenska vozila i smart.

“tuning” koja Êe kupcima omoguÊiti uvid i u tu granu autoindustrije. Ako ovaj prijedlog smatrate prihvatljivim, bit Êe mi Ëast pomoÊi vam u realizaciji i kreiranju ovoga projekta. Hvala.

DALIBOR PATA»IΔ 32214 Antin P. Zrinskog 1

STRAST KOLUMNA

Tko bi bio

mladiÊ u crnoj limuzini?

J

ednom sam davno, u jednoj lijepoj knjizi proËitala reËenicu za kojom posegnem redovito u situacijama kada naslutim da bih njome mogla utjeπiti osobu uz sebe ili sebe samu. VjeËno ostane mlad, pouËava nas govornik, onaj koji cijeli æivot misli πto bi bilo da je bilo ono πto bilo nije. Bismo li danas bili radosniji da smo prije dvanaest godina upisali neki drugi fakultet, da smo rekli ne, baπ onda kada su baπ svi, odjeveni u skupa odijela, oËekivali radosno da. Moæda bi bilo bolje. Ali onda moæda ne bismo imali potrebu podcrtavati mudre reËenice i imali bismo koju boru viπe.

Dok listam povijesti naπe literature, Ëesto se zapitujem kako bi izgledala hrvatska knjiæevnost da GunduliÊevu “Osmanu” ne nedostaju dva pjevanja, da se ©enoa u najboljim stvaralaËkim godinama nije razbolio i umro ne dovrπivπi “Kletvu”, da je Sudeta æivio barem joπ dva desetljeÊa i da je Marija JuriÊ Zagorka u Budimpeπti pristala na ministrovo podmiÊivanje te primila kuvertu s kojom je mogla osigurati egzistenciju i kupiti trokatnicu, kao πto su joj predlagali. Kada je odbila prijedlog, savjetovali su joj πutnju. Ministar je bio najopasniji tip monarhije, s brojnim ljubavnim aferama iza sebe, spreman razglasiti kako je ona luda za njim. A saloni su i onda, baπ kao i danas, bezupitno vjerovali u priËe moÊnih. U sluËaju GunduliÊa, ©enoe i Sudete, knjiæevnost bi bila bogatija, zakljuËujem, promatrajuÊi se u ogledalu iznad kojeg se ispisuje, samo mojim oËima vidljiva i svakim danom drukËijom bojom ispisana, ona pouËna reËenica. Bi li, meutim, ta punina mogla nadjaËiti prazninu koja bi u srcima mnogih Ëitateljica ostala da velika novinarka, ili kako je struËnjaci opisuju rado Ëitana i uvijek osporavana hrvatska spisateljica, nije napisala romane u kojima Êe se vidjeti mnoge i po Ëijim Êe likovima davati imena svojoj djeci. Zasigurno, ne bi. Svoju je “GriËku vjeπticu”, “Republikance”, “Gordanu”, “Vitez slavonske ravni” pisala, sluπajuÊi poniæavanja svojih muπkih kolega, samo zbog toga da bi dostojanstveno mogla preæivljavati. U jednom je svom ispovjednom tekstu priznala da je sto puta proklela Ëas kad je pristala na pisanje povijesnih romana, kad se dala onako upreÊi u ta kola, sve za koricu kruha da je zasluæi u poπtenju. Nije imala svoju kuÊu, meu osobama iz struke nije imala prijatelja. U najteæe politiËko vrijeme preuzela je slavne novine, ali to je nije spasilo od zajedljivih primjedbi autora knjige “Pod starimi krovovi”, koji ju je uspreivao, gledajuÊi je u lice, sa svojim kmetovima i nije æelio s osobom Ëiji mozak ne proæima plemiÊka krv sjesti za isti stol. Njezini su urednici u “Obzoru” uvjeravali publiku da izvjeπtaje iz Budimpeπte piπe muπkarac, a ne æena. I kad je za 10-godiπnjicu Sindikat inozemnih dopisnika iz peπtanskoga parlamenta priredio proslavu u njezinu Ëast, u Zagrebu su kolege upitali svoje malo Ëudoviπte æurnalistiËkoga talenta Tko ste vi da vama prireuju proslave?

66 / STRAST / OÆUJAK 2004 /

Julijana MATANOVIΔ

Uspjeli su je uvjeriti da nije ni æenstvena, ni simpatiËna i da joj je vanjπtina propisno neugledna. Njezin je honorar iznosio polovicu honorara kakav se isplaÊivao autorima Ëije se ime sklanjalo u muπkome rodu, a u novinama u kojima je radila objavljivali su negativne prikaze njezinih djela. Priznavali su joj da bi oni i romane najboljega knjiæevnika, u sluËaju da bi bili potpisani njezinim imenom, proglasili πund-literaturom. Za sebe je govorila da je novinar, a ne pisac. I pri tome nije folirala. Ogluπili su se na njezin samoopis i iskljuËili je iz Druπtva novinara. Poslije su priznali pogreπku i zabunu prebacili na lea mlaega, neupuÊenog kolege.

Naravno - svjedoËila je sama poslije toga dogaaja - na Ëelu druπtva bili su knjiæevnici i πefovi, i vaæno je bilo za njih da me se ne tretira kao novinara - jer me kao takvoga ipak ne mogu napadati, poπto sam imala u rukama priznanje svjetske πtampe za vrijeme mojega rada u inozemstvu. Ali kada me proglase knjiæevnikom - bila je u pravu - onda me mogu napadati koliko ih volja, a πto me viπe napadaju, to je moja ovisnost od poslodavaca veÊa, moje ropstvo i njihova tiraæa - osigurani. Ali, u isto to vrijeme, nastavke njezinih romana Ëitateljice su Ëekale praveÊi duge redove.

Naæalost, bila je suviπe ogorËena da bi se mogla radovati. Sa svojim stavovima prema novinarstvu, poπtenju, feminizmu i ljudima oko sebe nije mogla πarmirati ljude s kojima je dijelila istu proπlost.

Danas kada iznova Ëitam njezine autobiografske tekstove i kada njezino ime, godinama zatajivano, pronalazim na stranicama novih povijesnih pregleda nacionalne knjiæevnosti, Ëesto se prisjetim reËenice vezane uz mladost onoga koji je cijeli æivot spreman na jeziËnu igru nagaanjem. Jer da je bila drukËija, nikada ne bi bila prisiljena pisati romane. Knjiæevna scena i onda, ali i sada, bila bi bitno razliËita. U tim priËanjima svojih moguÊih drukËijih povijesti, u koje su ukljuËene i nenapisane i nedovrπene knjige pa i mladalaËko πto bi bilo da je bilo ono πto bilo nije, nerijetko iskrsne pitanje: A da su je kolege uvaæavali? Onda bi zasigurno pristala biti pisac - odgovaram nepoznatomu - i mi bismo danas ocjenjivali njezine prave talente. Nekoliko minuta kasnije, u svojoj æenskoj razigranosti poËinjem se upuπtati u ilustririranje knjiæevnopovijesne stranice na kojoj se o njoj govori kao o velikoj knjiæevnici. U nju ugraujem fotografiju na kojoj se vidi u druπtvu Ksavera ©andora Gjalskog. Iz njegova pogleda prepoznaju se simpatije i divljenje upuÊeno Mariji. Stoje jedno uz drugo, na ulaznim vratima dvorca u Gredicama. Nedaleko je parkirana crna limuzina za Ëijim upravljaËem sjedi ljepuπkasti mladi muπkarac. Ispod fotografije ispisujem tekst: Slavna knjiæevnica, nakon primanja znaËajne nagrade, u trenutku odlaska. Ali, tako to nije bilo. VraÊajuÊi se u zbilju, æalim πto se i ona prerano usudila doÊi na svijet. Jer, tako je to bilo.

2_75 omot za tis (Converted)-94 12/15/09 1:43 AM Page 1 C

10 godina partnerstva

Naπa prodajno-servisna mreæa nagrauje Vaπe desetogodiπnje povjerenje najboljim ponudama!

EUROline d.o.o., glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Ovlaπtena prodajno-servisna mreæa: GRADAC n/m, AutokuÊa PeciÊ, Tel. 021/69 75 47, Fax 021/69 72 07 • MATULJI, AutokuÊa ©op, Tel. 051/74 21 53, Fax 051/27 75 79 • OSIJEK, Automobili ©kojo, Tel. 031/22 00 00, Fax 031/22 00 01 • RIJEKA, EUROline, Tel. 051/21 37 57, Fax 051/33 16 96 • SPLIT, AutokuÊa Vrdoljak, Tel. 021/32 10 70, Fax 021/32 38 53 • VARAÆDIN, AutokuÊa BuniÊ, Tel. 042/30 58 10, Fax 042/30 58 11 • VELIKA GORICA, Auto GaπpariÊ, Tel. 01/63 79 318, Fax 01/63 79 331 • ZADAR, Contus d.o.o., Tel. 023/34 32 22, Fax 023/34 32 23 • ZAGREB, AutokuÊa BolËeviÊ, Tel. 01/20 01 600, Fax 01/20 03 595, EUROline, Tel. 01/34 41 111, Fax 01/34 41 113 Ovlaπtena servisna mreæa: KARLOVAC, AutokuÊa Bajac, Tel. 047/63 42 08, Fax 047/63 44 99 • SESVETE, AutokuÊa Habek, Tel. 01/20 46 370, Fax 01/20 48 344 • SLAVONSKI BROD, AutokuÊa JerkoviÊ, Tel. 035/21 77 00, Fax 035/21 77 01 • SUHOPOLJE, AutokuÊa Kratofil, Tel. 033/77 12 23, Fax 035/77 12 23 • STOBRE», AutokuÊa RavliÊ, Tel. 021/32 46 50, Fax 021/32 66 48 www.mercedes-benz.hr

Composite

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

omot K4_K1 (Converted)-32 12/15/09 1:34 PM Page 1 C

M

Y

CM

MY

CY CMY

K

STRAST OÆUJAK 2004 MAGAZIN TVRTKE EUROline, GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU

Composite