broj 20 by Digitalni klik d.o.o.

PROSINAC 2008 BROJ 20 MAGAZIN TVRTKE EUROline

KORICE 100_1.indd 1

12/9/09 11:21:46 PM

S T R A S T

LIPANJ 2008 BROJ 18 MAGAZIN

VELJA»A

TVRTKE

2008

EUROline

BROJ 17 PROSINAC 2007 BROJ 16

MAGAZIN TVRTKE EUROline

S T R A S T

RUJAN 2008 BROJ 19 MAGAZIN TVRTKE EUROline

PM 11/12/08 12:15:06

R U J A N

2 0 0 8

K A Z A L O

IZDAVA» EUROline d.o.o.

Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr

GLAVNA UREDNICA

Branislava MalviÊ

REDAKCIJA Dijana ©utalo Mia RajkoviÊ Paula KolendiÊ Ivan DragπiÊ strast.urednistvo@euroline.hr

LEKTURA Irena Miloπ

ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA Marina MaraviÊ Ivana Sutlar Boris JambroviÊ Goran MomËiloviÊ strast.marketing@euroline.hr

MERCEDES COUPÉ

Neuhvatljiv bezvremenski stroj

TEHNIKA

BlueEFFICIENCY: Ekoloπka jurilica

INTERVJU

Milan BandiÊ, gradonaËelnik Zagreba

PULLMAN

Mercedesi za kraljeve

FORMULA 1

DINAMIKA IZLAÆENJA

OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr

PUTOPIS

GASTRO RENEA BAKALOVIΔA

Stipe BoæiÊ: Osvajanje Dinare na 4 kotaËa

Bakalar: Kako je riba postala kult

POSLOVNI PARTNERI

NAUTIKA

ZumEx: Paketi pod sretnom zvijezdom

Utrka samaca: Sto dana adrenalina

DOGA–AJI

EUROLINEOV TIM

GLK na hrvatskoj turneji

Odjel teπke kategorije

DODGE

VIJESTI

Novi Journey: DinamiËni putnik U bojama Union Jacka

Ëetiri puta godiπnje

TROPHY 722 GT

Doæivljaj za pamÊenje

DTM

Bernd Schneider: Zbogom, Mr. DTM!

98 PROMET BUDUΔNOSTI

smart rjeπenje za prometne probleme

KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ

Naslijeene poruke

EUROline I SPORT

Jolliette kreÊu na europski vrh

URE–ENJE INTERIJERA

Ured za Jamesa Bonda

TISAK GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr

NAKLADA 22.000 primjeraka

S T R A S T

U V O D N I K

Moæda Êe uskoro netko napisati bajku u kojoj Êe zamiπljeni i osamljeni mudrac noÊima sjediti pred Ëarobnim raËunalom i neπto zbrajati, oduzimati i dijeliti. Nekoliko dana prije BoæiÊa razaslat Êe vijest. Iz nje Êe svaki pojedinac moÊi proËitati koliko je koraka, kroz godinu koja uskoro zavrπava, naËinio, koliko je kilometara provezao, koliko je uspona i koliko padova doæivio. Svi smo mi vlasnici takvih brojeva. U danima prosinca pitamo se jesmo li prilazili dovoljno blizu slabijima od sebe, jesmo li svladali sve kilometre putova πto dovode do osmijeha onih koji se mjesecima nadaju da Êemo jedno poslijepodne zakucati na nji-

Na putu do osmijeha

hova vrata. Prosinac je mjesec æelja, pokajanja, ispovijedi, darivanja, snijega, kiÊenja, oËekivanja, putovanja, πarenila, raanja, okupljanja, mirisa mandarina i blagovanja. O njegovoj posebnosti poËinjemo razmiπljati kada s kalendara otkidamo pretposljednji list i pogled zaustavljamo na njemu dvanaestom, njemu πto jedno kalendarsko vrijeme zakljuËuje i zaokruæuje. ShvaÊamo da on, mjesec koji je vanjskom temperaturom uobiËajeno najhladniji, u naπim srcima budi najviπe topline. Znamo i da on, u Ëijim se danima zbrajaju rezultati i oznaËava kraj, nosi u sebi sveËanost najveÊega roenja i poËetka. Prosinac nas i opominje. Naime,

Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI

kad on istekne, postajemo stariji i odgovorniji. Prosinac nas nagovara da se okrenemo i pogledamo πto smo uËinili u godini koju ostavljamo iza sebe. Savjetuje nam da Ëestitamo onima koji su, u prostoru naπih uæih djelatnosti, postigli najbolje rezultate. Prelistamo li mi u EUROlineu svoje biljeπke iz kalendarske 2008., podsjetit Êemo se na pregrπt humanitarnih akcija, bit Êe nam iznova drago πto smo naπim centrima u Zadru i Rijeci pridruæili i Split, πto smo svakodnevno bili otvoreni za svoje prijatelje i partnere. Ovaj je prosinac i obljetniËarski. U njemu objavljujemo dvadeseti broj naπega Ëasopisa. I kad sad prolazimo kroz sve te tiskane stranice, vidimo da smo Ëitateljima redovito pripovijedali o vrhunskim dostignuÊima i o ljudima koji stoje iza njih. Naπ slavljeniËki broj slijedi isti put i ponosi se priËom velikog Stipe BoæiÊa, Ëovjeka koji stiæe i pomaæe tamo gdje se drugi ne usuuju i gdje drugi ne mogu. I na kraju, zbrajajuÊi i ocjenjujuÊi vlastite korake, svima vama koji ste bili s nama i uz nas, æelimo lijepe i sretne Blagdane!

P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Neuhvatljiv bezvremenski

Piπe: Edi Prodan, Novi list

Zarobljeno u profinjene æenske, markantne muπke, klasiËne zidne ili plastiËne retro satove koji Ëesto imaju i opciju radiobudilice, vrijeme je naizgled izmjerljiva, realna ili shvatljiva vrijednost. Kada na πtoperici uhvatimo razdoblje za koje je netko pretrËao stotinu ili tisuÊu metara, spremni smo tvrditi kako je vrijeme opipljiva veliËina. A nije. U svojoj nemoÊi da ga uhvatimo, odnosno zaustavimo, vrijeme smo samo upregnuli u svoje, Ëesto neizmjerno lijepe i basnoslovno skupe mjeraËe, ali uËinili, zapravo, nismo niπta. Vrijeme se ne moæe vratiti, izvuÊi iz nekog ormara poput omiljenog komada garderobe za koji ne

dopuπtamo da ga brza izmjena modnih trendova gurne na kup s kojeg Êe otputovati put onih koji ga viπe trebaju od nas, rastroπnih i pomodnih. Kada pak razmiπljamo u kategoriji egzaktne znanosti, πto fizika neprijeporno jest, u suodnos dovodimo vrijeme i put. Izvodimo odreenu brzinu, kilometre na sat i onda opet mislimo da smo vrijeme uhvatili u zamku, pokuπavamo ga pronaÊi na tom putu, na toj brzoj cesti gdje je kretanjem stvorilo brzinu. Ali - opet ga nema. A onda je, ispred nas, snaæno reæuÊi zrak proletjelo neπto elegantno. Skladno. Sa zna-

kom Mercedesove srebrne zvijezde. I kad smo pomislili kako se opet radi o neËem naizgled stvarnom, a u zbilji nepostojeÊem zaustavio se, na decimetar od naπih nogu: CLS. Da, Mercedesov kupe. Istina, ne u klasiËnoj varijanti koja bi podrazumijevala samo vrata za vozaËa i suvozaËicu, nego s dva para vrata. Od poËetka 2008. pratimo ga u lagano redizajniranoj varijanti jer remek-djelo koje se pojavilo prije Ëetiri godine nije potrebno umnogome doraivati. Treba se jedino diviti beskrajno skladnom luku koji od svog poËetka, od prednjeg odbojnika pa sve do krajnje S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

stroj

toËke na straænjem dijelu automobila ima tek neznatno odstupanje u slijedu linija, tek izdignuÊe koje tvori kov. Znamo li da je ukupna duæina automobila 4,92 metra, a njegova visina svega 1,43 metra, i bez fotografije si moæemo predoËiti siluetu elegancije. Uostalom, jedan je od najvaænijih elemenata kupea - elegancija. Kod takvih su automobila dizajneri obavezni odgovarati jedino tom elementu dok je posao mehanike omoguÊiti eksplozivna ubrzanja i maksimalnu brzinu za koju kupci u pravilu uopÊe ni ne znaju kolika je. Zaπto? Pa iz banalnog, sigurnosnog razloga: P R O S I N A C

2 0 0 8

veÊina Mercedesovih kupea ima elektronsku blokadu na 250 km/h. Ali, mogu oni i znatno bræe jer je najmanji motor koji CLS ima u ponudi “πestak” 280 s 231 KS. Slijede joπ veÊa uzbuenja s benzincima 350 i 500 te naravno “Ëista poezija”: 63 AMG - osam cilinadara i 514 KS. Mogli bismo se joπ diviti varijaciji na temu omiljene E-klase no Mercedes ima obilje elemenata kojima upotpunjuje priËu o kupeima sa srebrnom zvijezdom, priËu πto traje niz desetljeÊa. Ne tako moÊno, ne tako silovito kao CLS, ali opet jednako elegantno cestama se ovih

dana poËeo kretati i novi CLC. U Mercedesu mu joπ tepaju kao “sportcoupeu”, πto on uistinu i jest. Ne toliko zbog karakteristika, premda je on i viπe nego brz, veÊ zbog kompaktne, koncentrirane karoserije koja upozorava kako bi, svakog Ëasa, ispod lima kojem osnovu daje sklad nove C-klase, mogli izviriti izrazito definirani miπiÊi. Pokrenuvπi prvu generaciju na milenijskoj prijelomnici u Mercedesu su æeljeli napraviti kupe koji ne zahtijeva nuæno mnogo novca - milijunima zaljubljenika u C-klasu jednostavno ponuditi neπto viπe. Naravno da se priËa itekako

M E R C E D E S - B E N Z

Coupé ili kupe Pojam kupe automobila danas se Ëesto pojednostavnjuje, dodjeljuje onima koji s njime jedva da i imaju ikakve veze. Ili, da budemo precizniji, pojam se kupea Ëesto - zloupotrebljava. Premda za takvo stanje moæda javnost nije kriva, veÊ trenutak koji je oznaËio poËetak bujanja masovne proizvodnje i konzumeristiËkog druπtva ranih pedesetih godina proπlog stoljeÊa. Mercedes je s druge strane ustrajan jer toËno zna πto je kupe i kakvim se vozilima smije nadjenuti takav naziv. VeÊ prijevod s francuskog izvornika jasno kazuje da se radi o neËem izrezanom, isjeËenom od osnove. ToËnije, kupei su se pojavili na samom poËetku automobilske ere, prvih godina proπlog stoljeÊa. Premda Êe nekima moæda djelovati kao pretjerivanje, prvi Mercedes Coupé, i jedan od prvih takvih automobila uopÊe, je Mylord iz 1901. godine. U modernom smislu fascinantni se kupei sa srebrnom zvijezdom raaju 30-ih godina 20. stoljeÊa. 500 K ili neπto kasnije 320 iz 1937. posjeduju eleganciju koja se nije mogla tako lako nadmaπiti. Naæalost, vrijeme koje je uslijedilo nije ni najmanje bilo sklono automobilima, pogotovo ekskluzivnim i skupocjenim kupeima. Povratak smo morali Ëekati petnaestak godina, sve do 1953. godine kada dolazi, s naglaπenim retro-lookom, model serije 187. Ipak prijelomnica i poËetak modernog doba zapoËinje 1958. s modelom 220 S, kupeom uz koji Êe vam veÊina poznavatelja, i to ne samo Mercedesovih zaljubljenika, istaknuti pridjev: bezvremenski. Kupe automobil do prije pedesetak godina bio je sinonim za luksuz, a njegova je forma nastajala “izrezivanjem” osnovne limuzinske forme pri Ëemu se naravno mijenjala boËna i straænja vizura dok je prednjica ostajala jednaka originalu. Automobil je imao samo prednja sjedala i jedan par vrata. Kasnije se priËa liberalizira pa se razvija forma “2+2”, πto znaËi da se i straga nalaze sjedala za dvoje putnika koji baπ i ne bi smjeli biti viπi od 1,75. Na kraju, javlja se i moguÊnost da automobil ima dva para vrata, a nakon toga nastaje prava poplava podvrsta autonomne klasifikacije, ovisne o dimenzijama i namjeni.

razvila, naravno da je taj automobil prigrlila mlaa i æenska publika, moæda Ëak i ne tipiËno ili tradicijski Mercedesova. Kod CLC-a i danas imamo jasnu konturu C-klase koju pratimo do diskretnog B-nosaËa, a onda se sve naglo mijenja, ramena se diæu, boËna vizura sugerira brzinu, a da su ti dojmovi ispravni, potvruje i straænji kraj. Visoko izdignut, s prepoznatljivim svjetlima, ali i s naglaπenim

nizom led-dioda ispod diskretnog spojlera. I tada shvaÊate: tko je ono govorio o “kupeu diskretnijih nakana”?! CLC starta s dizelskim agregatima 200 i 220 koji donose 122 ili 150 KS no i kod njih su ubrzanja od 0 do 100 km/h 11,3 sekunde, odnosno 9,3 sekunde, a i maksimalne su im brzine uredno iznad 200 km/h. Benzinci koji slijede izbor mogu uËiniti dodatno zamrπenim: 180 i 200 K, 230

te 350 koji do brzine od 100 km/h dolazi za svega 6,3 sekunde. Netko se moæda moæe i prenagliti te ustvrditi kako je automobilska industrija izmislila kupe kako bi od bogatih izvukla joπ viπe novca. U nemoÊi da osobno neπto posjedujemo Ëesto smo skloni materijalistiËkim pojaπnjenjima stvarnosti, koja, da se razumijemo, i jest Ëesto takva. No povezivati kupe S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

CLK DTM Kao jedan od zanimljivijih Mercedesovih kupea istiËe se CLK. Svoje prvo pojavljivanje vezuje uz 1996. godinu, svega tri godine nakon prvog primjerka C-klase. CLK tako nastaje na bazi te klase, no prema svim drugim karakteristikama, a jedna je od njih i cjenovni razred, pripada E-klasi; stoga se i tretira kao kupe izvedba upravo te klase. Uostalom, pojavljuje se s motorima 350, 500 i 63 AMG od kojih ovaj posljednji tada doseæe 481 KS. Svoju novu verziju doËekuje 2002. godine kada mu se joπ dodaju motori 320, 550 te 55 AMG, a svoje najnovije uprizorenje mogao bi imati najkasnije 2010. jer uskoro dolazi nova E-klasa. Ono po Ëemu posebno pamtimo CLK jest Ëinjenica da se taj automobil pojavio i u uzbudljivom njemaËkom natjecanju sportskih automobila - DTM-u (Deutsche Tourenwagen Master). Motor mu je bio 4-litarski V8 snage 500 KS, a u neπto drukËijoj verziji zavrπio je i na “obiËnom” træiπtu. Pojavilo se tako toËno 100 primjeraka s tvrdim krovom te 80 kabrioleta. Ti “obiËni”, ne DTM primjerci imali su motore obujma 5,4 litre (smjeπtene takoer u 8 cilindara), snage 582 KS s enormnih 800 Nm okretnog momenta. Maksimalna im je brzina bila 320 km/h, a ubrzanje od 0 do 100 km/h svega 3,9 sekundi. Meu ostalim, vlasnici ovog bombastiËnog rariteta bili su i nekadaπnji McLaren Mercedes F1 piloti Juan Pablo Montoya i Mika Häkkinen koji se Ëak i okuπao u DTM natjecanju.

izvedbe s Ëistim materijalizmom velika je pogreπka koja, zapravo, govornika prokazuje kao - zavidnika. Kupei su nastali kako bi saËuvali Ëistu esenciju automobila; kako bi odvojili njegove funkcionalne, racionalne obaveze moguÊnosti prijevoza veÊeg broja putnika i stvari. Kod tih ljepotana sa samo jednim parom vrata radilo se i joπ se uvijek radi o - emociji. Istina, oni jesu skuplji od P R O S I N A C

2 0 0 8

svojih izvornika no kako su im i serije znatno manje, pa i limitirane, razlika je sama po sebi razumljiva. Iako smo svjesni da ih Ëesto kupuju upravo oni koji æele privuÊi na sebe dodatnu pozornost, uspjeπni ljudi na vrhuncu svojih karijera koji se na taj naËin izdvajaju iz mase, moæemo biti i vrlo zadovoljni jer je Ëak i jako poznata osoba s takvim automobilom, CLK-om primjerice, “osuena” na - dijeljenje

slave. Kupei su i kreativni izlet, pa i odmor za dizajnere koji upravo u tim situacijama mogu do kraja razmahati svoju kreativnost, a da ih trgovaËki dio kompanije ne potapπa po ramenu s upozorenjem: “Pazi, u prtljaænik mora stati i osam putnih torbi!” Ne u te prtljaænike, premda oni niti nisu nuæno mali, ne mora stati niπta osim æelje za dinamiËnom voænjom. Naime, uz skladan izgled kupei moraju biti

M E R C E D E S - B E N Z

Nazivlje Mercedes u svojoj proizvodnoj strategiji ima tri klasiËna kupea: CLC Ëija je baza C-klasa, CLK koji nastaje “izrezivanjem” E-klase kao i prelijep, beskrajno luksuzan CL izveden iz S-klase. To su, dakle, modeli s Ëetiri sjedeÊa mjesta, jednim parom vrata, s diskretnim ili nikakvim B krovnim nosaËem i elegantnim straænjim zavrπetkom. Da ne bi bilo zabune, u grupaciju kupea ulazi i CLS koji se pak svrstava u skupinu “Ëetverovratni kupei”. Da, jasno nam je - zbunjuje vas nazivlje. Kratice ne daju naslutiti vezu s izvornikom premda i sada postoji “prijevod”: CL znaËi “comfort light” - Ëime se povezuje vrhunska udobnost S-klase s elegancijom i fluidnoπÊu linije. Problema s nazivima svjesni su i u Mercedesu pa se tako za najviπe dvije godine najavljuje nova sistematizacija nazivlja iz kojeg Êe odmah biti razvidno kojoj klasi koji kupe pripada.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

i vrlo brzi, s maksimalno preciznim podvozjem, Ëesto i s automatskim mjenjaËem. Naravno, 7G-TRONICOM. Da, vrijeme. S jedne strane, kad ne bi bilo njegova protoka, æivot bi stao. Sve bi nestalo. S druge strane, upravo je vrijeme krivo πto sve nastaje i nestaje. I ne da se uhvatiti. Ili - ipak moæe? I to onog trenutka kad se naglo zaustavilo ispred naπih nogu jer najljepπi su primjerci kupea izvanvremenski. Bezvremenski. Ili svevremenski. Mislili smo da to mogu satovi: lijepi, elegantni, markantni, s pomodnim simbolima ili optoËeni dijamantima. Mislili smo da oni, ruËni, stolni i zidni mogu izmjeriti i zaustaviti vrijeme. Ali, ne mogu. Na ovom stupnju razvoja tehnologije i civilizacije to mogu samo - kupei. Posebice ovi sa srebrnom zvijezdom jer su bili osnovom nastanka takvih automobila. Da, CL, CLK, CLC i svakako, iako imao dva para vrata - CLS.

P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Mercedes-Benzova je strategija poznata: do trenutka kada budu stvoreni tehnoloπki uvjeti za uvoenje potpuno alternativnih goriva, prije svega vodika, rjeπenje je razvoj ekstremno efikasnih, ekonomiËnih i Ëistih dizelskih motora. S tom miπlju vodiljom ove je jeseni lansiran potpuno novi, ultramoderni turbodizelski motor oznake 250 CDI. On Êe uskoro zamijeniti Ëak Ëetiri postojeÊa dizelska motora koji rade u razliËitim Mercedesovim modelima. Novi motor svoje iznimne karakteristike moæe zahvaliti dvjema tehniËkim naËelima: takozvanom downsizingu, odnosno smanjivanju obujma, te Ëetvrtoj generaciji common rail ubrizgavanja goriva s Piezo injektorima koji postiæu pritisak od Ëak 2000 bara. Takoer, tu je i turbopunjaË dvostrukog reæima rada uz joπ mnoge druge tehniËke inovacije. Rezultat je ËetverocilindriËni motor obujma svega 2,2 litre koji razvija Ëak 204 KS te nevjerojatnih 500 Nm okretnog momenta. Ugraen u Mercedesovu C-klasu motor omoguÊava ubrzanje do 100 kilometara na sat za svega 7 sekundi, najviπu brzinu od 250 km/h, a prosjeËnu potroπnju od svega 5,2 litre dizelskoga goriva na 100 kilometara. Emisija je ugljiËnog dioksida tek 138 grama po kilometru πto su do sada teπko postizali Ëak i automobili male klase. Uglavnom, motor bez ikakvih problema zadovoljava buduÊu ekoloπku normu Euro 5 koja na snagu stupa tek iduÊe godine, a moÊi Êe zadovoljiti i normu Euro 6 koja je najavljena tek za 2014. godinu. Meutim, u æelji da se reducira potroπnja nipoπto se nije zaboravilo na performanse. Sustav turbopunjaËa dvostrukog reæima rada omoguÊio je joπ viπe okretnog momenta na niæim okretajima, πto znaËi i bolje ubrzanje te bolju iskoristivost motora u, primjerice, gradskoj voænji. Takoer, modeli s novim dizelskim motorima koji su dobili oznaku BlueEFFICIENCY imat Êe niz detalja koji Êe im omoguÊiti smanjenje potroπnje bez utjecaja na performanse. Primjerice, aerodinamiËne dodatke, gume niskog otpora kotrljanju, πtedljive elektriËne potroπaËe u vozilu i sliËno. Motor Êe se kombinirati s novim ruËnim 6-stupanjskim mjenjaËem sportskih prijenosnih omjera. Novi Mercedes-Benzov dizel bit Êe dostupan u nekoliko verzija snaga, a veÊ je sada poznato kako Êe se ugraivati u C-klasu, ali i u novu generaciju E-klase te u nedavno predstavljen kompaktni SUV oznake GLK. ©toviπe, s obzirom na snagu motora koja nadilazi onu 6-cilindarskih agregata, razmiπlja se Ëak i o uvoenju tog motora u elitne modele kao πto je S-klasa.

Mercedes-Benz predstavio je potpuno novi ËetverocilindriËni dizelski motor obujma 2,2 litre velike snage i nevjerojatno niske potroπnje

Ekoloπka

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

jurilica

P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

Milan BandiÊ, zagrebaËki gradonaËelnik, posebno za Strast govori o prometnim problemima koji muËe graane te kakva rjeπenja nudi gradska uprava

Zaostajanja Êemo skupo platiti Foto: Gec

P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

Jedan i jedinstven - takav je zagrebaËki gradonaËelnik Milan BandiÊ. »ak i oni koji se ne slaæu s njegovim stilom vladanja hrvatskom prijestolnicom ili njegovi politiËki protivnici priznaju mu nadnaravnu energiju i rijetko vienu karizmu. ZagrepËani, s druge strane, cijene njegov neumoran rad i neupitnu ljubav

prema gradu, ljubav koju dokazuje na brojne naËine, a Ëinjenica da je veÊ tri puta pobijedio na gradskim izborima najbolji je dokaz njegova uspjeha. Milan BandiÊ definitivno nije salonski gradonaËelnik: rado Êe zaprljati cipele Ëak i u najudaljenijim gradskim predgraima, sam Êe kontrolirati izvoenje

radova na zagrebaËkim ulicama te sa zadovoljstvom popriËati sa svim svojim sugraanima, bez obzira na njihov poloæaj ili porijeklo. Svakog Êe radnog dana biti na desetak razliËitih mjesta, sam predstavljajuÊi najveÊi „problem“ upravo najbliæim suradnicima koji itekako imaju posla pratiti tempo energiËnoga gradoS T R A S T

S T R A S T

naËelnika. Ipak, vikendom ga se, kao svakog pravog ZagrepËana, moæe vidjeti optereÊenog vreÊicama s trænice ili opuπtenog na kavi s prijateljima. Kao i svaki stanovnik hrvatskoga glavnoga grada, i Milan BandiÊ trpi svakodnevne prometne probleme. Gospodine gradonaËelniËe, koliko vam automobil znaËi u privatnom æivotu i kako gledate na njega - kao na prijevozno sredstvo ili statusni simbol? - Bez automobila ne bih obavio ni pola svojih obaveza i onoga πto sam si zadao. Tako mi je automobil viπe potreba od nekog uæitka, iako je poznato da Ëesto sam vozim, posebno ispunjavajuÊi kasne noÊne obveze. InaËe, ne dræim puno do „πminkanja“, bez automobila jednostavno ne bih mogao funkcionirati kako treba. Na popisu vaπih prioriteta u funkcioniranju grada, gdje svrstavate promet i prometnu problematiku? - S obzirom na razvojne zaostatke u svim oblicima prometa, a posebno viπedesetljetni potpuni prekid gradnje uliËne mreæe te imajuÊi na umu niz razvojnih zaostataka Zagreba u ukupnom opremanju grada i gradskih podruËja odgovarajuÊom prometnom, komunalnom i urbanom infrastrukturom, zaostajanje u razvoju prometnog sustava ocjenjujem funkcionalno i financijski najdramatiËnijim. U prometu ukupno nedostaju prikladni koridori i garaæe koje su drugi europski gradovi izgradili joπ sedamdesetih godina. Manjak garaæa doveo je do neprihvatljivo velikog zauzimanja javnih prostora parkiranjem koje ne smanjuju ni relativno visoke cijene parkiranja na tim prostorima πto pripadaju svim graanima. Nedostaju i mostovi, zatim prikladna rjeπenja za ljude s posebnim potrebama, bolje veze s glavnim prometnim terminalima - posebno zraËnom lukom i autobusnim kolodvorom - na naËin da se zadovolje regionalne prometne veze i drugo. UnatoË velikim ulaganjima u poboljπanje autobusnog i tramvajskog prometa, jer na ulici Êe uskoro biti stoti niskopodni tramvaj, dijelom je potrebe morala kompenzirati i æeljeznica. S kime sve suraujete traæeÊi optimalna rjeπenja? - Na æalost, u stalnoj politizaciji svih tih problema premalo je odziva struke koju redovito angaæiramo u suradnji s naπim uredima a, usudio bih se reÊi, povijesni potezi Uprave grada kojoj sam na Ëelu - poput uklanjanja parkiranja s Markova trga i Deæmanova prolaza koji je svojevrsni „ventil“ u prelijepe zagrebaËke park-πume - proπli su posve neopaæeno. P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

Koje biste kapitalne investicije u prometnu infrastrukturu izdvojili kao najznaËajnije u proteklom razdoblju otkad ste na Ëelu Grada? - Prioritet svakako dajem proπirenju uliËne mreæe, pa i „malim“ akcijama poput produæenja Branimirove, SveuËiliπne aleje ili Miramarske. Tu su i rekonstrukcija Ëvora Slavonska - Ljudevita Posavskog s proπirenjem Slavonske, spojevi naselja Maleπnica i ©pansko prema srediπtu grada i drugo. Takoer, izgradili smo novi Jankomirski most i rekonstruirali postojeÊi te dovrπili Domovinski most. Koliko ste skloni uvoenju Ëak i neuobiËajenih prometnih rjeπenja koja bi mogla popraviti sliku prometa u Zagrebu? - Poznat sam po tome da sam spreman sasluπati svaki argumentirani i razuman prijedlog. »ekam ih. ©to je u smislu prometa prvi sljedeÊi investicijski prioritet Grada? - Trebaju nam i dva nova mosta, Bundek i Jarun s odgovarajuÊim produæenjem VrapËanske i Vatikanske prema mostu Jarun, DraπkoviÊeve prema mostu Bundek, produæena Vukovarska prema Sesvetama. Uz poboljπanje tramvaja, autobusnog prometa i æeljeznice moramo se odluËiti na novi, regionalno orijentirani sustav brze gradske æeljeznice. Posebnu vaænost vidim u podizanju æeljezniËke pruge na gornju razinu u

P R O S I N A C

2 0 0 8

srediπnjem dijelu grada. Realizacija projekata iÊi Êe tempom koji Êemo u ovim uvjetima i materijalno moÊi pratiti. Naπa je prednost πto smo za veÊinu zahvata priredili projekte i radimo na odgovarajuÊim dozvolama. Na æalost, zaostajanja Êemo vrlo skupo platiti. ©to vam najviπe smeta kod motoriziranih sugraana? - Radije Êu reÊi kakve vozaËe volim - strpljive i neagresivne, prije svega paæljive vozaËe. Koje je pravo rjeπenje za discipliniranje vozaËa: kazne ili ulaganje u njihovu edukaciju? - Mislim da ni jedna mjera ne iskljuËuje drugu u nastojanju da promet uËinimo sigurnijim, s manje ljudskih ærtava. S obzirom na to da je ovo Mercedesov magazin, recite nam kakve su vaπe konotacije na marku Mercedes-Benz? - Ona je pojam automobila, sigurnog i lijepog. Ipak, valja reÊi da u meuvremenu ni druge marke nisu mirovale, pa je moguÊnost izbora velika. I na kraju, kakvu biste poruku æeljeli prenijeti zagrebaËkim vozaËima, odnosno korisnicima javnoga gradskog prijevoza? - UËinit Êemo sve u okviru svojih moguÊnosti; saniramo naslijeene prometne probleme grada Zagreba. Mislim da smo uspjeπnost veÊ dokazali. Pomognite nam svojim prijedlozima i podrπkom.

M E R C E D E S - B E N Z

Predsjednici dræava i vlada te Ëlanovi kraljevskih obitelji svoju udobnost i sigurnost veÊ osam desetljeÊa povjeravaju dræavniËkim limuzinama Pullman

Mercedesi za

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Limuzine dræavnih poglavara uvijek su neπto posebno. One moraju biti ne samo luksuzne, veÊ i apsolutno sigurne kako bi putnike saËuvale od svih moguÊih loπih namjera. Mercedes-Benz veÊ punih osam desetljeÊa proizvodi posebne verzije svojih limuzina, namijenjene dræavniËkoj sluæbi. Sve je poËelo s posebnom verzijom Nürburg 460 (W08) iz 1928. godine, a poËetkom 30-ih godina proπlog stoljeÊa slijedio je model 770 (W07) Grand Mercedes koji je, meu ostali-

kraljeve

P R O S I N A C

2 0 0 8

ma, vozio i πtitio Ëak i japanskog cara Hirohita. Slijedili su i posebni blindirani modeli iz serija 500 (W08) i 770 (W150), da bi 60-ih godina proπlog stoljeÊa titulu ultimativnih dræavniËkih limuzina preuzela legendarna serija 600 koja je gotovo tri desetljeÊa bila sluæbeno vozilo njemaËke, ali i mnogih drugih vlada i kraljevskih kuÊa. Danas funkciju limuzina za najviπe dræavne duænosnike obnaπaju posebne verzije Mercedesa S-klase naziva Pullman.

InaËe, ime Pullman originalno se koristilo za luksuzne otvorene æeljezniËke vagone koje je proizvodila tvrtka American Pullman Palace Car Company, ali se 60-ih godina proπlog stoljeÊa taj pojam poËeo upotrebljavati za velike, komforne i prestiæne limuzine kod kojih je vozaËki prostor odvojen od putniËkoga. Takve su limuzine s poveÊanim meuosovinskim razmakom u kojima su putnici sjedili nasuprot jedni drugima u Mercedes-Benzu poËeli proizvoditi 1963. godine. Najnovija dræavniËka limuzina sa srebrnom zvijezdom nosi naziv Mercedes-Benz S 600 Pullman Guard. Baπ kao πto joj ime sugerira, temelji se na modelu S 600 Guard, a prva se velika razlika uoËava pri pogledu na meuosovinski razmak. On je 115 cm veÊi

M E R C E D E S - B E N Z

Dvije fotelje sa sustavom za masaæu

Unutraπnjost Pullmanna opremljena je poput ureda

nego kod klasiËne produæene verzije S-klase i iznosi Ëak 4315 mm, πto ukupnu duæinu automobila poveÊava na Ëak 6356 mm - uistinu kraljevske dimenzije. Naravno, kako bi se dobilo i dovoljno prostora u visinu, napravljene su odreene preinake na straænjem dijelu kabine, a cijeli automobil, unatoË veliËini, izgleda vrlo harmoniËno. Da poveÊane dimenzije automobila ne bi negativno utjecale na njegove vozne osobine i stabiln ost, struktura je vozila posebno ojaËana, a dizajnirana je i potpuno drukËija arhitektura ovjesa u odnosu na klasiËni S 600 Guard. Ogibljenje je, inaËe, zraËno, πto omoguÊava vrhunsku udobnost

i upravljivost vozila, a kako bi se poveÊana masa vozila bezbriæno zaustavljala, tu su i poveÊane koËnice. Istodobno sa strukturalnim pojaËanjima podvozja, uvjetovanima poveÊanim gabaritima automobila, napravljene su i efikasne mjere zaπtite u sluËaju napada. Automobil ima najviπi moguÊi stupanj zaπtite oznake B6/B7, πto znaËi da moæe zaπtititi svoje putnike Ëak i ako je na njega ispucan manji projektil standardnih vojnih oruæja, odnosno od eksploziva te krhotina ruËnih granata. Posebni sigurnosni sustavi ukljuËuju i neprobuπive gume (Michelinov PAX sustav), spremnik goriva koji S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

ne moæe eksplodirati te sustav za automatsko gaπenje plamena. Naravno, neprobojna su i sva stakla na vozilu (unatoË tome, ona su i grijana), a prozori se ne otvaraju elektriËnim, veÊ u energetskom smislu potpuno nezavisnim pneumatskim sustavom. Nije se zaboravilo ni na „klasiËne“ elemente sigurnosti: ESP sustav te komplet zraËnih jastuka, ukljuËujuÊi posebno razvijene zraËne zavjese pogodne za zaπtitu putnika u produæenoj kabini. Stil i luksuz u ovakvoj se limuzini podrazumijevaju, a kod novog su Pullmana dovedeni na nevjerojatnu razinu. Cjelokupan je interijer izraen u najfinijem drvu i koæi, a putniËka je kabina doslovno salon s Ëetiri sje-

P R O S I N A C

2 0 0 8

dala koja su okrenuta jedno nasuprot drugome. Film od tekuÊih kristala ugraen u staklo koje odjeljuje vozaËki i putniËki prostor moæe se pritiskom na prekidaË zatamniti Ëime se kabina potpuno odvaja od vanjskog svijeta. U automobil su ugraeni svi moguÊi sustavi za komunikaciju i zabavu, ukljuËujuÊi 19-inËni LCD monitor. Sustavima se upravlja pomoÊu malog zaslona osjetljivog na dodir. Dio je standardne opreme i hladnjak. Individualna sjedala, izmeu kojih se nalaze posebni pretinci za mobilne telefone te ispusni otvori snaænog klimatizacijskog ureaja, opremljena su sustavom za masaæu te posjeduju multikonturnu funkcionalnost,

πto znaËi da optimalno pridræavaju tijela tijekom voænje. Sjedala su i Ëimbenik sigurnosti jer su opremljena posebnim Neck-pro sustavom za zaπtitu kraljeænice u sluËaju sudara. KonaËno, da bi sve navedeno moglo i juriti cestom dostojnom brzinom brine se tehnoloπki dragulj: V12 biturbo motor obujma 5513 kubiËnih centimetara koji razvija Ëak 517 KS te impresivnih 830 Nm okretnog momenta. Ova Êe „konjica“ bez ikakvih problema u trenutku izvuÊi Pullman Ëak i iz najopasnije zone. Uglavnom, novi je S 600 Pullman Guard u svakom svom detalju dostojan prijevoza onih kojima je i namijenjen - najvaænijih ljudi u dræavi.

M E R C E D E S - B E N Z

U bojama Union

Jacka

SlaveÊi naslov prvaka svijeta, koji je za upravljaËem McLaren Mercedesa osvojio Lewis Hamilton, prisjeÊamo se najveÊih vozaËa iz slavne povijesti britanskog automobilizma

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Bila je to briljantna sezona za McLaren Mercedes i Lewisa Hamiltona, koji je s 23 godine, osam mjeseci i 23 dana postao najmlai prvak u povijesti ovog sporta. Mercedes je titulu Ëekao dugih devet godina - posljednji je put srebrna zvijezda osvojila titulu 1999.

P R O S I N A C

2 0 0 8

godine, kada je svjetskim prvakom postao Finac Mika Häkkinen. Meutim, svog je svjetskog prvaka joπ duæe Ëekala Velika Britanija, uz duæno poπtovanje svim ostalim nacijama koje su ostavile velik trag u ovom sportu, moæda ipak najvaænija zemlja kada je rijeË

M E R C E D E S - B E N Z

Detalj s izloﾃｦbe fotografija posveﾃ各ne velikanima Formule 1

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Stirling Moss, Damon Hill i Lewis Hamilton - tri generacije F1 pilota koji su obiljeæili povijest

o Formuli 1. Britanska je javnost svog novog svjetskog prvaka Ëekala joπ od 1996. godine, kada je, za upravljaËem Williamsa, ispred Michaela Schumachera trijumfirao Damon Hill. Britanska je tradicija automobilizma duga i izvanredna: prva je Velika nagrada odræana joπ 1926. godine u Brooklandsu, a utrka moderne Formule 1 1950. godine na stazi Aintree u nazoËnosti kralja Georgea VI i kraljice Elizabete. Nije proπlo dugo i Velika Britanija P R O S I N A C

2 0 0 8

dobila je svog prvog pobjednika neke Grand Prix utrke - bio je to Stirling Moss 1950. godine. Pobijedio je poslije Stirling Moss na joπ 15 utrka za velike nagrade, ali nikad nije postao prvakom svijeta. Ipak, veÊ je sada dio povijesti kao jedan od najveÊih automobilista svih vremena. Upravo je taj legendarni vozaË bio i poËasni gost dogaanja koje je organizirala glasovita marka vrhunskih satova TAG Heuer, veÊ

desetljeÊima usko vezana upravo uz Formulu 1. Naime, u Londonu je odræana izloæba najboljih fotografija iz viπe od pola stoljeÊa duge povijesti britanskog sudjelovanja u Formuli 1, a kuratori su izloæbe bile tri grandiozne zvijezde: veÊ spomenuti Sir Stirling Moss te dva posljednja britanska svjetska prvaka: Damon Hill i Lewis Hamilton. Bila je to jedinstvena prilika da se prebire po sjeÊanjima na brojne generacije prvaka zagrnutih „Union Jackom“.

M E R C E D E S - B E N Z

Povijesna fotografija koja slavi sportsku tradiciju Mercedes-Benza: Stirling Moss i Juan Manuel Fangio

Prvi je meu njima bio Mike Hawthorn koji je 1958. osvojio titulu ispred svog najveÊeg konkurenta i sunarodnjaka Stirlinga Mossa. Naæalost, Hawthorn je veÊ sljedeÊe godine tragiËno izgubio æivot u prometnoj nesreÊi. Novi se prvak Ëekao do 1962. godine, a onda je otpoËela Ëetverogodiπnja vladavina britanskih vozaËa: najprije Graham Hill, pa Jim Clark, onda bivπi motociklistiËki prvak John Surtees, pa opet Jim Clark koji je tek 1965. godine uπao u povijest kao prvi vozaË koji je iste godine pobijedio na slavnoj utrci Indianapolis 500, a poslije i prvenstvu Formule 1. Graham

Hill ponovio je naslov 1968. godine, a onda se pojavio veliki Jackie Stewart. Osvajao je naslove svake druge godine: od 1969. do 1973. SljedeÊi je vozaË titulu za Veliku Britaniju osvojio gotovo sluËajno: kako im je iz momËadi iznenada otiπao Emerson Fittipaldi, u McLarenu su 1976. godine potpisali ugovor s malo poznatim Jamesom Huntom iz propale momËadi Hasket Racing. KarizmatiËan i zabavan, sklon tulumarenju i lijepim æenama, trebao je biti tek podrπka velikom Nikiju Laudi. Meutim, nakon njegove nesreÊe u NjemaËkoj Hunt je osjetio priliku te je i izborio

titulu osvajajuÊi treÊe mjesto na VN Japana, posljednjoj utrci sezone. Hunt, πarmer i plejboj kakvih danas Formuli 1 itekako nedostaje, umro je s nepunih 47 godina. Na sljedeÊu titulu trebalo je Ëekati viπe od 15 godina. Tada, 1992. godine, u bojama Williamsa naslov je osvojio popularni prgavi brkonja Nigel Mansell, s 31 pobjedom najuspjeπniji britanski vozaË u povijesti, iako mu je to bila jedina titula u karijeri. SljedeÊa je britanska titula doπla Ëetiri godine poslije: Damon, sin dvostrukog svjetskog prvaka Grahama Hilla, za upravljaËem je Williamsa bio S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

James Hunt (krajnje lijevo) i Jackie Stewart ostat Êe zapamÊeni kao sjajni vozaËi i osebujne liËnosti britanskog automobilizma

P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

bræi od svog momËadskog kolege Jacquesa Villeneuvea (takoer sina slavnog F1 pilota Gillesa Villeneuvea, koji je tragiËno preminuo tijekom treninga za VN Belgije 1982. u Zoldenu) te nadolazeÊe superzvijezde Michaela Schumachera. Damon Hill uæivao je goleme simpatije javnosti jer je njegova obitelj, nakon zrakoplovne nesreÊe u kojoj je vraÊajuÊi se s treninga u Francuskoj 1975. godine poginuo njegov otac, ostala u financijskom smislu doslovno slomljena. Kako bi financirao svoje πkolovanje i bavljenje utrkama, Damon

je radio i najteæe poslove te je unatoË tome radiπnoπÊu i predanoπÊu - dogurao do titule svjetskoga prvaka. I tako dolazimo do najnovijeg heroja Lewisa Hamiltona. Kada je imao deset godina igrom sluËaja probio se do Rona Dennisa, πefa momËadi McLaren Mercedesa. TraæeÊi autogram, rekao mu je: „Ja sam Lewis Hamilton i jednom Êu voziti vaπe automobile.“ Dennis mu je u biljeænicu, uz potpis, napisao: „Nazovi me za devet godina, neπto Êemo smisliti.“ Meutim, samo tri godine poslije on je zvao

njega. Mladi je Hamilton, tada veÊ ponajbolji svjetski kartingaπ, uπao u McLarenov program razvoja mladih vozaËa. Baπ kao πto je Mercedes godinama podræavao mladog Michaela Schumachera, tako je putem McLarena prepoznao i Hamiltona. Slijedili su izvrsni nastupi u Formuli 3 i GP2 koji su Lewisu proπle sezone otvorili mjesto u F1 momËadi. Nakon sezone uËenja, koju je s Ëetiri pobjede apsolvirao na drugome mjestu, ove je godine doπla i kruna prvaka. Britanski je automobilizam dobio joπ jednu legendu.

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Rijetke su fotografije koje iskazuju emotivnost potaknutu pobjedom, kao ovaj zagrljaj Lewisa Hamiltona s ocem

P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

Kako je to upravljati posebno pripremljenim Mercedesima SLR kakvi nastupaju u kup-natjecanju Trophy 722 GT imali su prilike probati i Josip StojanoviÊ te Ivan TodoriÊ Foto: Gaukler Studios

Hladnokrvnost i oduπevljenje: Braco RadovanoviÊ i Ivan TodoriÊ

Posljednje pripreme za izlazak na stazu: Josip StojanoviÊ i Ivan TodoriÊ

Doæivljaj za pamÊenje

Ivanova voænja poslije se analizirala pomoÊu raËunala S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Prijatelji u poslu, prijatelji i na stazi

Voænja kartingom kao dobrodoπla relaksacija: Josip, Massimo Vilardi iz Eurocoptera i Antonela Butigan

Isprobati neki trkaÊi automobil san je svakog pravog vozaËkog entuzijasta i ljubitelja automobila. Meutim, kada je rijeË o MercedesBenzu SLR 722 Trophy, sve prelazi u potpuno novu dimenziju. Ovaj automobil - koji je za utrke Trophy 722 GT kupa posebno razvila britanska tvrtka RML Group - ima 670 konjskih snaga, 830 njutnmetara okretnog momenta, posebni podeπavajuÊi ovjes, trkaÊe koËnice te potpuno ogoljelu unutraπnjost zahvaljujuÊi Ëemu masa vozila iznosi tek 1390 kilograma. Kako je to biti za upravljaËem SLR-a na stazi Paul Ricard pokraj Le Casteleta u juænoj Francuskoj nedavno su, na poziv vlasnika tvrtke EUROline Brace RadovanoviÊa, iskusili i gospoda Josip StojanoviÊ i Ivan TodoriÊ - i sami

P R O S I N A C

2 0 0 8

osvjedoËeni ljubitelji automobila i dinamiËne voænje. Gosti su imali priliku iz prve ruke vidjeti kako izgleda priprema prije utrke, nauËiti mnoge tajne upravljanja trkaÊim automobilom te osjetiti uzbuenje voænje jedinstvenim SLR-om. I, mora se reÊi, pokazali su izniman talent te su vrlo brzo uspjeli izvuÊi maksimum iz moÊnog trkaÊeg stroja. Takoer, dogaaj na stazi Paul Ricard bila je i svojevrsna promocija novih boja natjecateljskog SLR-a na kojem Êe se promovirati Zakladu EUROline. Cilj je dodatno proπiriti krug potencijalnih donatora u Zakladu Ëijim bi se sredstvima njezine aktivnosti mogle dodatno intenzivirati.

M E R C E D E S - B E N Z

Bernd Schneider, najuspjeπniji vozaË DTM-a svih vremena, objavio je kako napuπta utrkivanje, a karijeru nastavlja kao testni vozaË, instruktor i ambasador AMG Mercedesa

Zbogom, Mr. DTM! NjemaËka je svijetu dala mnogo izvrsnih automobilista. Uz statistiËki najboljeg F1 pilota u povijesti Michaela Schumachera i fantastiËnog dvostrukog relijaπkog prvaka svijeta Waltera Rohrla (za kojeg mnogi tvrde da je najbolji vozaË koji je ikada hodao planetom), njemaËko sveto trojstvo bez ikakve dvojbe upotpunjuje najbolji vozaË DTM-a svih vremena Bernd Schneider. Potkraj ove sezone, u dobi od 44 godine, na stazi Hockenheimring Schneider je odvozio svoju posljednju utrku u nevjerojatno bogatoj sportskoj karijeri koju je najveÊim dijelom posvetio upravo Mercedes-Benzu.

Baπ kao i mnogi mladiÊi, tako je i on svoju karijeru otpoËeo u kartingu, gdje je 1980. godine postao juniorskim prvakom svijeta. Kao takav dobio je priliku natjecati se u Formuli Ford iz koje je, s naslovom njemaËkog prvaka, preπao u sada veÊ prestiænu njemaËku Formulu 3. Prvakom je postao 1987. te je veÊ sljedeÊe godine dobio priliku natjecati se u Formuli 1, za njemaËku momËad Zakspeed. Naæalost, u sljedeÊe dvije godine mala i siromaπna momËad nije mu dala moguÊnost da pokaæe talent pa, iako je 1990. godine bio angaæiran u momËadi Arrows te je u karijeri odvozio 34 utrke za velike nagrade, Bernd Schneider

Bernd Schneider u velikom je stilu odvozio i ovu sezonu S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Uzdignute ruke nakon jedne od mnogobrojnih pobjeda

odluËio je profesionalnu sreÊu pronaÊi u utrkama sportskih automobila. Godine 1990. i 1991. tvorniËki je vozaË Porschea, a iste 1991. zamjenjuje mladog Michaela Schumachera u DTM Mercedesu koji je pripremao njegov nekadaπnji poslodavac Erich Zakowski iz Zakspeeda. Tamo je njegov talent prepoznala momËad AMG-a, u koju prelazi 1992. godine i ostaje do samog kraja karijere. U proteklih 16 godina odvozio je 226 utrka u DTM i ITC seriji (ova posljednja neuspjeli je dvogodiπnji pokuπaj internacionalizacije DTM-a), a pobijedio u 43 utrke. Najbolju je startnu poziciju imao Ëak 25 puta, a 59 puta odvozio je najbræi krug na utrci. Bernd Schneider jedini je vozaË koji je dominirao u DTM-u u njegova dva razdoblja - onom ranijem (od 1984. do 1996.) te novom DTM-u koji je revitaliziran 2000. godine, a uspjeπno traje i danas. U meuvremenu, dok nije vozio DTM, nastupao je s Mercedes-Benzom na utrkama FIA GT kupa te osvojio naslov 1997. godine za P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

upravljaËem Mercedesa CLK GTR, da bi 1998. doπao do titule viceprvaka. Sveukupno, Bernd Schneider osvojio je Ëak pet DTM titula (1995., 2000., 2001., 2003. i 2006. godine), a bio je i prvi prvak ITC-a 1995. godine. Jedini je vozaË u povijesti toga natjecanja koji je uspio obraniti titulu, u sezonama 2000. i 2001. U posljednjih devet sezona u svakoj je pobijedio barem jednom, a na pobjedniËkom je postolju bio viπe od 100 puta. „Bavim se utrkama veÊ viπe od 30 godina i uvijek sam imao namjeru biti u sportu dokle god Êu uæivati u utrkivanju i dokle god Êu biti konkurentan. Sada je doπlo vrijeme da kaæem zbogom. Tuæan sam zbog mnogih prijatelja koje sam stekao u ovom sportu, posebice u posljednjih 17 godina, otkad sam s Mercedesom, ali sretan jer poËinjem novu karijeru“, rekao je Bernd Schneider objavljujuÊi svoju odluku o prestanku aktivnog bavljenja automobilizmom. Meutim, on ostaje dio Mercedes-Benzove obitelji. Postaje sluæbeni testni vozaË, instruktor voænje i ambasador AMG-

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Schneider je i uzoran obiteljski Ëovjek, otac troje djece

Bernd Schneider Roen: 20. srpnja 1964. u St. Ingbertu (NjemaËka) Obitelj: oæenjen, troje djece Prebivaliπte: Monte Carlo (Monako) Visina: 176 cm Teæina: 68 kg Hobiji: golf, skvoπ, stolni tenis Web: www.berndschneider.com

DTM karijera s Mercedes-Benzom Prva utrka: 8. rujna 1991., Nürburgring Ukupno startova: 226/10* Bodovi: 1767.5/ 31* Pobjede: 43/ 1* Pole positioni: 25/ 1* Najbræi krugovi: 59 * ITC

P R O S I N A C

2 0 0 8

Mercedesa koji Êe aktivno sudjelovati u razvoju novih AMG-ovih modela te educiranju kupaca ovih iznimnih modela. U AMG-u su oduπevljeni Schneiderovom odlukom da svoju profesionalnu karijeru nastavi kod njih jer rijeË je o iznimno pozitivnoj osobi za kojom se ne vuËe ni jedan neugodni „rep“. Baπ kao πto je uvijek bio pravi sportaπ na stazi, tako je Bernd Schneider uzoran i u svakodnevnom æivotu. Otac je troje djece, kÊeri Lisa-Marie i Lilly Sophie te sina Lucea Maximiliana, æivi u Monte Carlu te se u slobodno vrijeme bavi golfom i igra stolni tenis. Schneiderova nova uloga posebno moæe razveseliti kupce AMG-ovih vozila, meu kojima mnogi pohaaju trening sportske voænje. »injenica da Êe ih vozaËkim vjeπtinama uËiti velikan poput njega joπ je jedan dokaz da su donijeli dobru odluku.

M E R C E D E S - B E N Z

Stipe BoæiÊ, legendarni alpinist koji je osvojio tri najviπa vrha na svijetu, stajao na najviπim toËkama svih sedam kontinenata te skijama doπao na Sjeverni pol, ekskluzivno je za magazin Strast za upravljaËem Mercedesa ML osvojio najviπi hrvatski vrh

Dinare na 4 kotaËa

Napisao: Stipe BoæiÊ Foto: Vojko BaπiÊ

Nema viπe mnogo krajolika koji nisu vieni ni predjela kojima ljudska noga nije kroËila. Svejedno uvijek iznova otkrivamo zaboravljena mjesta skrivene iskonske ljepote koju prije nismo primjeÊivali. U danaπnje vrijeme mnogi se, potaknuti æeljom za pustolovnim istraæivanjem, odluËuju kupiti terenski automobil. Posljednjih nekoliko godina svjedoci smo prave najezde raznih modela terenaca - oni postaju i svojevrsni statusni simbol P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

U toplini ML-ove kabine ne razmiĎ&#x20AC;lja se o vremenskim uvjetima

Susret sa stadom koza i njihovim pastirom S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

danaπnjice. Ali, kako mi se Ëini, malo je onih koji nakon nabave skupog terenskog automobila siu s asfalta. Za mene je automobil, osim svakodnevne potrebe, i sredstvo za pribliæavanje vrhovima planina, pogotovo u iznenadnim akcijama potrage i spaπavanja. »ini mi se da je malo tko s terenskim automobilima proputovao viπe od mene. Vozio sam se kroz najdivljije krajeve svih kontinenata, preko planina i pustinja uglavnom po strmim praπnjavim putovima ili divljim ravnima. Kad sam spomenuo prijatelju Tediju Spalatu da se spremam Mercedesom ML na najviπu hrvatsku planinu, odmah me upitao: Mogu li i ja s tobom? Moæeπ , odgovorio sam mu, ali znadeπ li ti koja je to planina?

Na izvoru rijeke KrËiÊ P R O S I N A C

2 0 0 8

Dinara, odgovorio je spremno. Iznenadio me jer kad sam nedavno proveo anketu meu svojim poznanicima o najviπoj planini u Hrvatskoj, ostao sam malo iznenaen. Velika veÊina nije znala koji je naπ najviπi vrh. Mnogi su pretpostavljali da je to Velebit ili Biokovo. Malo ih je znalo da je najviπi vrh u Hrvatskoj 1832 metra visoka Dinara u planinskom masivu Dinarida. Masivom Dinare smatra se gorski predjel od prijevoja Vaganj na staroj cesti Sinj-Livno do prijevoja Strmica na putu Knin-Grahovo. Najviπi je vrh toga masiva 1913 metara visoki Troglav, ali on je nekoliko stotina metara u Bosni i Hercegovini, i to od 1730. godine, nakon tursko-mletaËkog sporazuma koji je na veÊem, ali niæem dijelu planine, s juæne

strane, dao pravo ispaπe Dalmatincima, a na viπem, ali povrπinom manjem dijelu Bosancima. Dalmatinci su bili mnogo zastupljeniji u planini, imali su viπe od 500 ljetnih stanova i 135 tisuÊa ovaca, a Bosanci samo 20 stanova i 15 tisuÊa ovaca. KreÊuÊi se hrvatskim planinama, katkad mi se Ëini kao da hodam kroz povijest. NekoÊ, u opasnim vremenima, kada su Europom harale ratniËke horde, planine i πume bile su Ëovjeku sigurna staniπta. Zbog toga su gotovo sve hrvatske planine bile naseljene, osobito u vrijeme turskih osvajanja. Mnogo je ostataka sela, ograda i putova i ovdje na Dinari. Danas, kao i na ostalim hrvatskim planinama, sve zarasta u πikaru i korov. Stoke na Dinari viπe gotovo da i nema, a mnogi su ljetni stanovi prepuπteni zubu vremena.

M E R C E D E S - B E N Z

ML suvereno je gazio obroncima Dinare

Odmor motoriziranih planinara - Stipe i Tedi S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Dinara je vrlo zanimljiva planina. S istoËne je strane krπevita i gotovo gola. S juga se strmo uzdiæu visoke stijene grebena Oπjak. Kada se krene s jugozapadne strane, od izvora KrËiÊ, Dinara izgleda posve drukËije. Gusta πuma stoljetnih autohtonih borova vodi sve do 1200 metara nadmorske visine, odakle poËinje tipiËna planinska klekovina. Poπli smo iz Splita preko Sinja do Kijeva, gdje smo skrenuli starim makadamskim putom prema izvoru rijeke KrËiÊ. NekoÊ je uz tu rjeËicu vodio glavni put iz Sinja u Knin. Uz rijeku je radilo nekoliko mlinica koje su dolaskom elektriËnih mlinova i iseljavanjem stanovniπtva zaboravljene i stoga propadaju. Neki me dijelovi doline KrËiÊa podsjeÊaju na najmaπtovitije opise raja, gdje se Ëini da svega ima u izobilju jer voda je osnovni preduvjet tom bogatstvu ugode i sklada u suæivotu Ëovjeka s prirodom. Nakon uskog kanjona dolina KrËiÊa malo se raπiri i pretvara u pravu oazu usred naoko neplodnog dinarskog krπa. Ova dolina ponovno me vraÊa sjeÊanjima na P R O S I N A C

2 0 0 8

ugodna sanjarenja u kojima sam se vidio kako æivim u nekoj skrivenoj zelenoj dolini poput one iz budistiËke legende o Shangri La. Pritoka Krke, rijeka KrËiÊ, zavrπava istoimenim slapom koji za vrijeme obilnih kiπa postaje jedan od najljepπih slapova u porjeËju jadranskog sliva. Malo je poznato da upravo pod 22 metra visokim slapom KrËiÊa izvire rijeka Krka Ëiji je dotok vode neovisan o KrËiÊu. Nedavno sam sudjelovao u istraæivanju tog fenomena te zajedno sa speleolozima i roniocima ulazio u suhu πpilju koja vodi do podzemnog toka Krke. Jedna je grupa istodobno zaronila u sam izvor Krke pod slapom KrËiÊ. Sastali smo se duboko u utrobi zemlje. Roniocima je bilo mnogo teæe jer su se morali boriti sa snaænom vodenom strujom i pritom paziti na orijentaciju. Pedesetak metara daleko i duboko u izvoru snimao sam kako ispod slapa KrËiÊ zaista teËe druga podzemna rijeka Krka. Obje ove rijeke izviru pod juænim stranama Dinare na koju se penjemo naπim ML-om prema nekadaπnjem vojnom poligonu Crvena zemlja i dalje na

sedlo Badanj ispod kojeg je planinska dolina Brezovac. A odatle poËinje prava pustolovina: strmi izlokani πumski put koji je devedesetih godina sluæio za vojne operacije. Nakon πto put izie iz bukove πume pruæa se nezaboravan pogled na moÊne istoËne padine Dinare. Put zatim nastavlja uskim livadicama izmeu strmih stjenovitih vrhunca nalik Alpama. Vrhunci dinarskoga gorskog lanca naizgled se ne mogu usporeivati s mnogo viπim alpskim visovima, ali svejedno su vrlo zanimljivi. Najvaænija su karakteristika dinarskih planina krπka graa i dinamiËne klimatske promjene. Na njima se u raznim godiπnjim dobima smjenjuju ljetne tropske vruÊine sa zimskim polarnim hladnoÊama. Nad grebenima dinarskoga gorskog lanca sudaraju se mediteranska i kontinentalna klima, πto uzrokuje Ëeste dramatiËne promjene vremena koje smo i mi iskusili vozeÊi se prema 1600 metara visokom sedlu Samar. Dinara je domovina bure, najhladnijeg vjetra kod nas, a snaga ove prirodne pojave na

M E R C E D E S - B E N Z

Prijelaz preko sedla Samar

dinarskim je kosama orkanska. Jedva smo odræavali ravnoteæu prilikom rijetkih izlazaka iz naπeg udobnog automobila. Nakon πto smo uπli u toplu kabinu Mercedesa govorim Tediju kako uvjeti za kretanje planinom nisu tako loπi jer joπ nije pao snijeg, a temperatura je tek oko nule. Zimi, kad padnu snjegovi i led sve okuje, æivot na ovoj planini postaje gotovo nemoguÊ. Svejedno, pokuπavam mu objasniti, za pravog alpinista to je pravi izazov. SjedeÊi u automobilu primijetio sam na jednom kamenu do nas fosil πkoljke. Gorski lanac Dinarida nekada je bio na dnu plitkomorskog podruËja nekadaπnjeg Tethys ocea-

S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

na. Ovo gorje pripada najmlaim planinama na Zemlji, a nastajalo je gotovo 220 milijuna godina. Kroz to je vrijeme istaloæeno viπe od 5 kilometara debljine stijena od karbonatnih naslaga raznih bioloπkih vrsta. Zbog pribliæavanja i kolizije euroazijske s afriËkom ploËom Zemljina kora ovdje se lomi, dezintegrira, saæima i uzdiæe pa tako nastaju planine. »ini se da je presudni utjecaj na danaπnji izgled krπkih Dinarida imala pleistocenska epoha razdoblja kvartara koja je poËela prije 2 milijuna godina kao izmjena hladnih i vlaænih glacijalnih razdoblja s relativno toplijim interglacijanim razdobljima. Zbog oslobaanja golemih koliËina vode iz ledenih

P R O S I N A C

2 0 0 8

pokrova i njezina dugotrajnog djelovanja na razlomljenu karbonantnu podlogu u to vrijeme poËinje gradnja najimpozantnijih krπkih fenomena: πpilja, podzemnih tokova, ponora, estavela, sifona, siga i πkrapa. Voltaire, kojega su smatrali najracionalnijim i najskeptiËnijim meu ljudima, joπ je prije 200 godina smatrao besmislenim stajaliπte svog prijatelja i znanstvenika grofa Buffona, koji je tvrdio da moæda Ëak ni male uzvisine u Francuskoj nisu oduvijek tamo bile. Buffona su fascinirale ljuπture πkoljki πto ih je naπao u stijenama po breæuljcima Francuske. ProuËavajuÊi ih, postupno se uvjerio da su na mjestima gdje stoje planine nekoÊ æivjele

morske æivotinje. Njih je, pretpostavljao je Buffon, pokrio meki nanos sedimenata koji se u plitkim morima stvrdnuo u stijene, a one su se poslije izdignule visoko iznad morske razine. Voltaire je tvrdio da je to besmislica; πkoljke su najvjerojatnije na planinske vrhove donijeli hodoËasnici s morske obale i ondje ih ostavili. Razvila se prepirka zbog koje se i njihovo prijateljstvo “ohladilo”. Na sedlu Samar i dalje puπe snaæna bura. Gledam okomite orijaπke litice Oπjaka i razmiπljam kako sam i ja stalno razapet izmeu Buffonove istraæivaËke znatiæelje i Voltaireove skepse. Mnogo sam puta morao odvagnuti æelju za osvajanjem nedostupnih

M E R C E D E S - B E N Z

visina s racionalnom potrebom da ostanem æiv. ©to se naπeg automobila tiËe, moglo se njime joπ viπe. Ali uvijek kad se penjem na neku planinu pazim da ljudi oko mene uæivaju. Zato sam ocijenio da bi se ML sigurno popeo joπ stotinjak metara, do velikih stijena, svega pedesetak metara pod vrhom, ali povratak mi se uËinio preriziËnim. Zato sam se zadovoljio veÊ dosegnutom visinom, a pogotovu udobnoπÊu i sigurnoπÊu uz koje smo se popeli na gotovo sam vrh najviπe hrvatske planine. Dok se spuπtamo niz strmine krπevitih obronaka Dinare razmiπljam o tome kako je ovo jedini put da sam odustao od uspona na sam vrh, dapaËe, nisam se ni pokuπao popeti dalje od automobila. Ali za svaki uspon, pa i naoko najlakπi, treba se pripremiti, a ja sam se ovaj put pripremao za istraæivanje πto bræeg i πto sigurnijeg pristupa vrhu u sluËaju neke akcije spaπavanja. Za mnoga se spaπavanja u planinama sve viπe koriste terenski automobili. Ovaj automobil, unatoË luksuznom izgledu, moæe u naπim planinama Ëiniti Ëuda, ali samo ako je upravljaË u dobrim rukama. Osvojen je joπ jedan vrh - Stipe i Tedi podno najviπe toËke u Hrvatskoj

S T R A S T

Paketi pod sretnom zvijezdom ZumEx, najbræe rastuÊa tvrtka paketne dostave „od vrata do vrata“ u Hrvatskoj, povjerenje za prijevoz poπiljaka svojih klijenata dala je vozilima marke Mercedes-Benz

S T R A S T

Slaven Zelenika ispred rekordera Atega

Dok velika veÊina hrvatskih graana joπ spava, djelatnici ZumExa veÊ se pripremaju za novi radni dan. Paketi pristigli iz svih dijelova Hrvatske, ali i svijeta, noÊu se utovaruju u neko od 70 Mercedes-Benzovih vozila oznaËenih veÊ poznatim ZumExovim logotipom kako bi se πto je moguÊe ranije sljedeÊeg dana dostavili na æeljene adrese. „Naπim su klijentima prioritet brzina i sigurnost“, kaæe Slaven Zelenika, suvlasnik P R O S I N A C

2 0 0 8

ove tvrtke za paketni prijevoz, najbræe rastuÊe u Hrvatskoj. Upravo je zadovoljavanje ovoga zahtjeva jamstvo poslovnog uspjeha te tvrtke uz Ëinjenicu da za ZumEx nema ograniËenja: bez obzira na svoju veliËinu, oblik, masu ili obujam, poπiljka Êe u najkraÊem moguÊem roku biti dostavljena po sistemu „od vrata do vrata“. Uglavnom, svaki paket predan do 18 sati doÊi Êe na odrediπte veÊ drugi dan, pa Ëak i ako je taj dan subota - bez dodatnog plaÊanja

usluge. Naravno, preciznosti te “operacije” kao i povjerenju klijenata pridonosi uporaba najmodernijih tehnologija kao πto su web-pristup sustavu s narudæbom dostave putem emaila, oznaËavanje poπiljaka bar-kodovima te moguÊnost pratnje paketa u svakom trenutku njegova puta od poπiljatelja do primatelja. Krajnji se korisnik o primitku poπiljke obavjeπtava SMS porukom, a tekstualnom je telefonskom porukom omoguÊeno i unoπenje

S T R A S T

alternativne adrese na koju je potrebno isporuËiti poπiljku, Ëime su brzina i preciznost dostave podignute na joπ veÊu razinu. Slaven Zelenika otkriva i neke male tajne koje ZumEx Ëine posebnim: „Nastojimo, primjerice, da svi vozaËi-dostavljaËi budu domaÊi ljudi, s lokalnog podruËja, koji dugo æive u gradovima gdje rade te se mogu snaÊi u svakoj situaciji. Takvi Êe ljudi uvijek pronaÊi bolji i bræi put da poπiljku donesu do primatelja, πto naπi klijenti posebno cijene.“ A tih klijenata ima mnogo - referentna lista ZumExa danas ima viπe od 800 zadovoljnih klijenata i stalno se poveÊava.

Dio uspjeha ZumExa jesu i optimalno odabrana vozila. Od svog osnutka 1999. godine ZumEx se orijentirao preteæno na vozila Mercedes-Benza. Tako od njihovih 150 vozila veÊina ima poznatu srebrnu zvijezdu, a u voznom parku tvrtke nalaze se transporteri Vito i Sprinter te kamioni Axor i Actros. Slaven Zelenika tvrdi: „Iako smo ponekad testirali i druga vozila, uvijek se vraÊamo Mercedes-Benzu. Njihova izdræljivost, robusna limarija, niska potroπnja, dugi servisni intervali, niski troπkovi odræavanja, dugo jamstvo, dostupnost rezervnih dijelova te servisna mreæa

Ëine ih daleko najboljim, i konaËno najekonomiËnijim izborom.“ Svako Mercedes-Benzovo vozilo u ZumExovom voznom parku godiπnje prijee i viπe od 150 tisuÊa kilometara, a rijetko se koje vozilo mijenja prije nego πto prijee 600 tisuÊa kilometara. Rekorder je Atego koji iza sebe ima Ëak milijun bezbriæno prijeenih kilometara. No tu je i joπ jedna velika suradnja ZumExa i EUROlinea koji se takoer brine i za pravodobnu distribuciju rezervnih dijelova svih vozila marki Mercedes-Benz, smart, Chrysler i Jeep od centralnih skladiπta u zapadnoj Europi do EUROlineovog srediπnjeg S T R A S T

S T R A S T

Svako ZumExovo vozilo godiπnje prijee i 150 tisuÊa kilometara

Sprinter se istiËe kvalitetom, niskom potroπnjom i malim padom vrijednosti

skladiπta u Zagrebu, a zatim i diljem Hrvatske. ZahvaljujuÊi i njima, vozila MercedesBenz, Chrysler, Jeep, smart, odnosno vozila svih marki koje zastupaju, u servisima provode najmanju moguÊu koliËinu vremena. ZumEx Êe, tvrdi Slaven Zelenika, i dalje nastaviti svoje πirenje. Ponosan na svoju stopostotno hrvatsku tvrtku najavljuje i novitete u informatizaciji, kao i πirenje na træiπta Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te nastavak suradnje s Mercedes-Benzom koji se u proteklih deset godina postojanja tvrtke dokazao kao pouzdan partner kojem se u svakome trenutku moæe vjerovati. P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

GLK na hrvatskoj turneji

Foto: Gec, V. BaπiÊ, I. TomiÊ

UobiËajena EUROlineova praksa da veÊinu novih modela ljubiteljima Mercedesa predstavlja na posebno osmiπljenim hrvatskim turnejama ponovila se i s kompaktnim SUV-om GLK. No, da sve ne bi ostalo na klasiËnom, premda Ëesto i naglaπeno emotivnom odnosu izmeu ljudi i automobila, pobrinuo se poseban tim Mercedesovih struËnjaka iz Stuttgarta koji su u Zagrebu (u EUROline centru na Jankomiru), Rijeci (na poligonu sigurne voænje Automotodroma Grobnik) i Splitu (u AUTOlineu u Dugopolju) postavili poseban poligon na kojem je GLK izloæen najteæim moguÊim kuπnjama. Izvrsna organizacija Mecedesova tima i pomno osmiπljeni montaæni sklopovi na relativno maloj povrπini stvorili su uvjete jednake onima na zahtjevnim poligonima.

Prvi test koji su vozaËi prolazili bio je ekstremni boËni nagib, a odmah nakon toga slijedilo je testiranje ulaznog i izlaznog kuta. Ma koliko djelovale nesvladivima, GLK je te prepreke prolazio veoma leæerno, a kada se naπao u situaciji totalne izlomljenosti (prednji kotaË maksimalno ukopan, a dijagonalni straænji kotaË izviruje bez oslonca na podlogu), moguÊa je bila i provjera otpornosti na uvijanje, odnosno kvalitete materijala i njihove ugradnje. GLK je i u toj situaciji zasluæio najviπe ocjene jer su se vrata bez ikakvih odstupanja idealno otvarala i zatvarala. Uspon i spuπtanje na „brdu” pod nagibom od 45 stupnjeva takoer je odraivao bez problema, a posebna atrakcija bila je „klackalica”, gdje se s Mercedesovim SUV-om uspinjalo, a S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Glavna zvijezda akcije bio je najnoviji Mercedes-Benzov kompaktni terenac GLK

GrobniĂ&#x2039;ka ljepotica bila je idealno mjesto za isprobavanje sposobnosti 4matic pogona P R O S I N A C

2 0 0 8

M E R C E D E S - B E N Z

kad bi se stiglo na vrh, automobil bi jednostavno bio baËen na pod. Naravno, bez posljedica, πto ovom ipak naglaπeno modernom, i urbanom i offroaderskom vozilu omoguÊava i vrlo temperamentne nastupe u bespuÊu, pa Ëak i upuπtanje u razumnije skokove.

Na grobniËkom Automotodromu tog se listopadskog vikenda okupio velik broj poπtovatelja Mercedesa, vlasnika nekog od modela sa srebrnom zvijezdom, ali i onih koji Êe to tek postati. Kako se dalo naslutiti, upravo GLK za neke od njih mogao bi biti ide-

alna ulaznica. Izazovni poligon posebno je oduπevio TV i radio voditelja Roberta Ferlina, a Ahmadu Sharbiniju, golgeteru i ponajboljem igraËu HNK Rijeke, upravo je ta demonstracija moÊi GLK svrstala u sam vrh liste æeljenih automobila.

Na prezentaciji u Splitu, toËnije AUTOlineovom salonu u Dugopolju, bio je naπ proslavljeni estradni umjetnik Gibonni

Robert Ferlin πefa je prodaje Mercedes-Benza Saπu Bittermanna u eter Radio Rijeke “pustio” putem mobitela S T R A S T

M E R C E D E S - B E N Z

Sve prednosti pogona na sve kotaËe oËigledni su na mokrom i skliskom kolniku

4MATIC Kako to obiËno biva s opÊeprihvaÊenim pojmovima, tako se i termin „firmatik” Ëesto upotrebljava, a da veÊina o njemu malo zna. Odnosno, veÊina Êe reÊi samo kako je to pogon na sve kotaËe kod Mercedesovih automobila. Svakako, tvrdnja je toËna, no za razliku od ostalih proizvoaËa, 4MATIC spaja dva pojma - integralni pogon koji predstavlja broj 4 (koliko je kotaËa koji na podlogu prenose snagu) te „MATIC”, πto pak dolazi od vrste mjenjaËa, odnosno „automatic”. Da, 4MATIC je Mercedesova posebnost koja sjedinjava integralni pogon i automatski mjenjaË jer je upravo na taj naËin kontrola rasporeene sile najbolja. 4MATIC sustav Mercedes razvija dulje od dva desetljeÊa (prvi je put predstavljen 1986. godine u E-klasi), a uvjetno ga moæemo podijeliti u tri generacije. No, ma koliko tijekom vremena na cijeli sustav sve veÊi utjecaj ima elektronika, princip je zapravo uvijek isti. Za mehaniËki dio posla zaduæen je diferencijal (znalo ih se koristiti Ëak tri - prednji, srediπnji i straænji) s hidrauliËnom sklopkom koji danas u GLK snagu rasporeuje u omjeru 45:55 posto u korist straænje osovine. U situacijama oteæane voænje (mokri, zasnijeæeni ili zaleeni kolnici, blato ili „πok” situacije kada se iznenada nailazi na πljunak rasut po cesti, πto je u zimskim mjesecima Ëesto) i proklizavanja pojedinog kotaËa dolazi do blokade prijenosa snage prema tom kotaËu i njezinog preusmjeravanja prema onima koji su na Ëvrstoj podlozi. Na taj se naËin ujedno pomaæe vozilu nastaviti voænju æeljenim pravcem, a vozaËu i putnicima pruæa se osjeÊaj potpune sigurnosti. ToËnije - bez obzira na to koliko situacija bila teπka i opasna, sve ostaje „tajnom” podvozja, diferencijala i Ëitavog elektroniËkog sustava, dok se njezin refleks ni u tragovima neÊe pojaviti u putniËkoj kabini. P R O S I N A C

2 0 0 8

D O D G E

DinamiËni putnik Kada potkraj travnja sljedeÊe godine i sluæbeno ue u prodaju, stalno rastuÊi segment jednovolumena dobit Êe iznimnu pridoπlicu: novi Dodge Journey po svim svojim osobinama savrπeno odgovara slici idealnog obiteljskog automobila. Fleksibilnost i modularnost dvije su glavne stvari kada je rijeË o Journeyu. U prostranoj kabini tri su reda sjedala: drugi red poviπen je za 57 mm u odnosu na prednja sjedala, dok je treÊi 17 mm viπi nego drugi. Ulazak u straænji dio automobila olakπan je zahvaljujuÊi vratima koja se otvaraju pod kutom od 90 stupnjeva. InaËe, u sluËaju sudara putnike straga efikasno Êe πtititi zraËna zavjesa koja se proteæe kroz sva tri reda sjedala, a dio je serijske opreme modela baπ kao i prednji te boËni zraËni jastuci. Naravno, Journey je moguÊe dobaviti i bez sjedala u treÊem redu πto maksimalno poveÊava prtljaæni prostor. Mnogobrojni pretinci, ukljuËujuÊi i one u podnici vozila,

podrazumijevaju se jednako kao i praktiËno spremiπte ispod suvozaËevog sjedala. Ono πto se uvijek ne podrazumijeva golema je koliËina serijske opreme: dvozonski automatski klima-ureaj, elektriËno namjestivo vozaËko sjedalo, audiosustav s CD izmjenjivaËem, kompletna elektrifikacija… Sve se to standardno ugrauje u Journey. Za one koji æele neπto viπe, tu je nekoliko zgodno sloæenih paketa opreme. Primjerice, za svega 1000 eura moguÊe je nadoplatiti kompletan DVD sustav za putnike straga (izvrsna stvar za zabavu djece na duæim putovanjima), a posebni sigurnosni paket nudi i kameru za voænju unatrag. Valja naglasiti da je opreme za nadoplatu, zapravo, relativno malo. Handsfree sustav za mobilni telefon, elektriËno pokretani krovni otvor, dodatno zatamnjena stakla, trozonski klima-ureaj - serijska je oprema Journeya i viπe nego bogata. Kao i svaki Dodge, tako i Journey svojim dizajnom S T R A S T

D O D G E

sugerira snagu i moÊ: sprijeda dominira kromirana maska s prepoznatljivim logotipom ovna, iz profila automobil izgleda izduæeno, a sportski dojam naglaπavaju izboËeni rubovi blatobrana. Straænji kraj s krovnim spojlerom izgleda jednako moÊno kao i prednjica. Svjetla za maglu dio su serijske opreme uz aluminijske naplatke promjera 17 cola. Prema dobrom starom ameriËkom obiËaju mogu se naruËiti i oni promjera 19 cola. Dvolitreni dizelski motor snage 140 KS idealan je za automobil karaktera kakv posjeduje Dodge Journey. Prepun okretnog momenta, s lakoÊom ubrzava veliki automobil te mu omoguÊuje vrhunske performanse uz minimalnu potroπnju. Naravno, i uz minimalni utjecaj na okoliπ jer svaki je dizelski Journey serijski opremljen filtrom Ëestica. Dizelski je agregat i odabran kao standard u Hrvatskoj, iako Êe ljubitelji benzinaca moÊi naruËiti 2,4litreni Ëetverocilindraπ sa 173 KS. InaËe, Journey ima iznimne vozne osobine s obzirom na gabarite, prije svega zahvaljujuÊi straænjem „multi-link“ ovjesu koji automobil precizno vodi Ëak i najoπtrijim zavojima. Kada se pretjera, tu je ESP sustav za elektronsku kontrolu stabilnosti, takoer dio standardne opreme svakog modela. Cijena baznog Dodgea Journeya kreÊe od 22.566 eura plus PDV πto je, s obzirom na motorizaciju i opremu, vrhunska cijena. Nema dvojbe kako Êe ovaj model biti prekretnica za marku Dodge na europskom træiπtu.

Uskoro Êe u salone stiÊi novi Dodge Journey, obiteljski jednovolumen atraktivnog dizajna i gotovo sportskih voznih osobina

P R O S I N A C

2 0 0 8

S M A R T

Sustav car2go mogao bi postiĂ&#x160;i revoluciju u povezivanju svih prednosti javnog i individualnog prijevoza

RjeĎ&#x20AC;enje za prometne S T R A S T

S M A R T

Javni i individualni prijevoz - katkad se Ëini da je rijeË o nespojivim zahtjevima. Dok s jedne strane prometom i ispuπnim plinovima sve zaguπenije gradske ulice vape za πto uËestalijim koriπtenjem javnog prijevoza, mnogi se ne mogu, ali ni ne æele, odreÊi svih prednosti individualnog transporta osobnim automobilom. MoguÊnost izbora individualnih ruta, samostalnost, udobnost… svi su argumenti na njihovoj strani. Meutim, rjeπenje postoji. Daimler ga je nazvao car2go, a pilot-projekt takve kombinacije javnog i individualnog prijevoza upravo je lansiran u njemaËkom gradu Ulmu. Rjeπenje je promiπljeno, pa stoga i jednostavno. Na nizu za to odreenih mjesta u gradu, ponajprije u javnim podzemnim garaæama, ali i garaæama u blizini æeljezniËkih kolodvora, zraËnih luka ili trgovaËkih centara, nalaze se parkirane flote vozila smart fortwo. Svatko tko za to ima potrebu moæe jednostavno unajmiti automobil te se njime koristiti onoliko koliko je potrebno. Automobil se moæe unajmiti spontano, „u prolazu“, a postoji i moguÊnost rezervacije do 24 sata unaprijed putem telefona ili interneta. U tom sluËaju toËna se lokacija vozila, odnosno mjesto na kojem se ono nalazi (broj parkiraliπnog mjesta), korisniku dojavljuje e-mailom ili SMS porukom. Sudjelovanje u programu za klijente besplatno je - sve πto treba jest prijaviti se, na-

kon Ëega se korisniku na njegovu vozaËku dozvolu pridodaje mali elektroniËki Ëip. Taj se Ëip u trenutku preuzimanja automobila primakne ËitaËu, u njega se utipka PIN i vozaË moæe krenuti prema æeljenom odrediπtu. Dok je automobil vama na usluzi, sustav ËitaËa i PIN-a ne omoguÊuje njegovo uzimanje

probleme P R O S I N A C

2 0 0 8

nikomu drugomu, pa ne postoji moguÊnost da vam netko od drugih korisnika te usluge automobil odveze dok ste, primjerice, u trgovini. Trajanje najma potpuno je fleksibilno: ako æelite, moæete se voziti samo desetak minuta (od jedne do druge toËke), ali i unajmiti automobil na viπe sati ili Ëak dana. Ako trebate

S M A R T

nadoliti gorivo, nema problema: u svakom se automobilu nalazi “prepaid” kartica za gorivo, a vrijeme potroπeno na benzinskoj crpki nadoknadit Êe vam se besplatnim minutama veÊ prilikom sljedeÊeg unajmljivanja vozila. Besplatne minute moæete zaraditi i ako samoinicijativno, prije povrata automobila, dopunite automobil gorivom i platite “prepaid” karticom. Kada zavrπite s planiranim poslom, sve πto trebate napraviti jest ostaviti automobil na nekom od car2go parkiraliπta. Ondje Êe se osoblje pobrinuti za nadolijevanja goriva i ËiπÊenje automobila te Êe se svaki novi korisnik koristiti automobilom potpuno spremnim za voænju. InaËe, svi su automobili opremljeni i satelitskom navigacijom te telefonskim sustavom za kontakt s centralom u sluËaju potrebe. Sada i ono najvaænije - cijena. VeÊ u pilot-projektu u Ulmu definirana je ekonomska cijena koja iznosi 19 centi po minuti - odnosno 1,35 kuna. Drugim rijeËima, unajmljivanje smarta na sat i pol (potpuno dovoljno za odlazak u grad, obavljanje posla, pa Ëak i brzu kavu) stajat Êe vas apsolutno razumnih 120 kuna. U taj je iznos ukljuËeno sve: najam, gorivo i osiguranje, a za viπesatna ili viπednevna unajmljivanja postoje posebne, znatno povoljnije cijene. RaËun za utroπene minute dolazi vam svaki mjesec na kuÊnu adresu, poput raËuna za troπkove s kreditne kartice. Posebna je pogodnost moguÊnost besplatnog parkiranja na car2go parkiraliπnim mjestima, πto najam, osobito uz danaπnje cijene pakiranja, Ëini joπ povoljnijim. Pilot-projekt u Ulmu iznimno je vaæan jer Êe odgovoriti na mnogo otvorenih pitanja: kako zaista efikasnima uËiniti prateÊe sluæbe sustava, postoje li kakve tehniËke zapreke te kakvo Êe biti ponaπanje korisnika usluga. Ipak, vjeruje se da Êe konaËni rezultati biti oËekivano dobri jer jednostavnost i originalnost sustava to zasigurno omoguÊavaju. Takoer, smart fortwo idealan je automobil za ovu vrstu sustava javno-individualnog transporta zbog svojih jedinstvenih osobina: agilnosti na gradskim ulicama, jednostavnosti uporabe te iznimne ekoloπke vrijednosti jer rijeË je o vozilu koje je rekorder u niskoj potroπnji i minimalnoj emisiji ugljiËnog dioksida. Usto, tijekom probne faze razvijat Êe se i ostali popratni sustavi kao πto su internetski portal ili telematski sustav praÊenja vozila te se oËekuje da bi, nakon pozitivnih iskustava u Ulmu, car2go mogao postati uobiËajena slika u svim veÊim europskim gradovima. Ako bude dugoroËnog razmiπljanja, i u hrvatskima. S T R A S T

S M A R T

P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

Jolliette

kreĂ&#x160;u na europski vrh

S T R A S T

Ono o Ëemu se neko vrijeme samo nagaalo, sada je potvrena Ëinjenica: Dalmacija je svjetsko sportsko Ëudo. Vjerojatno ni jedna regija u svijetu nije dala viπe vrhunskih sportaπa od Dalmacije, a kada se govori o sportovima - koπarka je ipak na prvom mjestu. Split je Hrvatskoj donio tri naslova europskih klupskih prvaka i prve hrvatske NBA igraËe, a Zadar je hrvatskoj koπarci dao Kreπimira ΔosiÊa i klub koji je veÊ godinama jedna od vodeÊih regionalnih koπarkaπkih sila. Meutim, ©ibenik u dalmatinskoj koπarkaπkoj priËi ima posebno mjesto: koπevi su u sportskoj dvorani Gimnazije ©ibenik postavljeni joπ davne 1936. godine, a iz Kreπimirova je grada - poslije mnogo velikih koπarkaπa - doπao najveÊi od najveÊih, nikad preæaljeni Draæen PetroviÊ. Danas slavu hrvatske koπarke Europom promiËe æenski koπarkaπki klub Jolly JBS. Duga je i πibenska tradicija æenske koπarke. Godine 1972. osnovan je prvi æenski klub pod nazivom ÆKK Partizan, a potkraj 70-ih proπlog stoljeÊa klub mijenja ime u ÆKK Revija, po istoimenoj tekstilnoj tvrtki koja ga je sponzorirala. U 80-im godinama, paralelno s razvojem muπke, sve viπe jaËa i æenska koπarka, a s novim imenom Elemes klub 1987. godine osvaja i prvi veliki trofej Kup Jugoslavije. VeÊ 1990. godine, sada veÊ s ponajboljom svjetskom koπarkaπicom toga vremena Danirom NakiÊ u svojim redovima,

Slavu πibenske i hrvatske æenske koπarke diljem Europe pronosi najjaËi regionalni klub Jolly JBS, a tvrtka EUROline sponzor je izvrsnih sportaπica Foto: Gec

P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

ÆKK Elemes osvaja i drugi trofej - na Baldekin opet dolazi naslov pobjednica jugoslavenskog Kupa. Trijumf te generacije vrsnih koπarkaπica bio je kada su u praskozorje rata, 1991. godine, osvojile naslov prvakinja bivπe dræave, a Danira NakiÊ proglaπena je najboljom sportaπicom Hrvatske. Ratne su godine, kao i u mnogim gradovima koji su pretrpjeli razaranja, skrivile

Kerri Gardin i Luca IvankoviÊ

uniπtenje sporta, pa tako i πibenske æenske koπarke. MomËad se raspala, izgubljene su mnoge generacije sportaπica. Doduπe, jedna je izvrsna generacija predvoena Koranom Longin i Vandom BaranoviÊ pod trenerskim okom Draæena BrajkoviÊa uspjela osvojiti naslov prvakinja Hrvatske 1997. godine ispred favoriziranih zagrebaËkih klubova S T R A S T

S T R A S T

Marianna Raguæ i Antonija Miπura

Montmontaæe i Centar banke - Croatie, ali bio je to labui pjev πibenske æenske koπarke. Na sreÊu, sve se mijenja 2000. godine kada na mjesto predsjednika kluba dolazi uspjeπni πibenski poduzetnik i sportski mecena Josip StojanoviÊ. Trenersku palicu preuzima mladi struËnjak Stipe BraliÊ, a uspjeπna se juniorska generacija dokazuje i u seniorP R O S I N A C

2 0 0 8

skoj konkurenciji te 2002. godine osvaja prvi naslov prvakinja Hrvatske. Od tada pa sve do danaπnjih dana put popularne Jolliette vodi samo prema gore. U meuvremenu su se okitile naslovima regionalne lige (2005. i 2006.), a jedine su hrvatske predstavnice u najelitnijem europskom klupskom natjecanju Euroligi. ©ibenik je postao grad u koji dolaze

ponajbolje svjetske sportaπice te u kojem æele igrati sve najbolje hrvatske igraËice. InaËe, æenska je koπarka sve popularnija u cijeloj Europi. Klubovi imaju milijunske proraËune, a elitne ekipe u Euroligi dolaze iz Rusije, ©panjolske, Francuske, Italije… Djevojke iz ©ibenika mnogim su velikim europskim klubovima pravi πok - igraju modernu, brzu

S T R A S T

koπarku, a klub oduπevljava i izvanrednom organizacijom. TrenutaËno su u Euroligi treÊe u svojoj skupini C s dvije pobjede i tri poraza. InaËe, najveÊa je zvijezda ekipe Amerikanka Constance Jinks koja je s 19 prosjeËno postignutih koπeva πesta najefikasnija koπarkaπica Eurolige, a na visokom je petom

Nika Gulin, Natallia TerglavTratsiak i Ivana Zubak S T R A S T

S T R A S T

Constance Jinks i Marianna Raguæ Josipa BelamariÊ, Nika Gulin i Leonie Kooij

P R O S I N A C

2 0 0 8

mjestu najboljih asistentica lige s prosjeËne 5,2 asistencije po utakmici. Druga πibenska Amerikanka 24-godiπnja Kerri Gardin osma je defenzivna skakaËica Eurolige s prosjeËna 6,2 skoka po utakmici, odnosno deseta skakaËica ukupno. Bjeloruskinja s hrvatskom putovnicom Natallia Terglav-Tratsiak peta je blokerica najelitnijeg europskog æenskog koπarkaπkog natjecanja.

S T R A S T

Ime

Pozicija

Leonie Kooij Ivana Zubak Ivana JurËeviÊ Marta »akiÊ Neda Lokas Marianna Raguæ Constance Jinks Antonija Miπura Kerri Gardin Nika Gulin Luca IvankoviÊ Natallia Terglav-Tratsiak Monika Veselovski

Krilo Bek Bek Bek Krilo Krilo Bek Bek Centar Bek Centar Centar Krilo

Visina

Godina

1.85 1.78 1.74 1.75 1.80 1.80 1.70 1.82 1.85 1.73 1.99 1.95 1.83

22 17 27 26 23 33 27 20 24 16 21 28 31

Mjesto roenja Den Helder (NIZ) ©ibenik (HRV) Zadar (HRV) Drniπ (HRV) ©ibenik (HRV) St. Thomas (KAN) Chicago (SAD) ©ibenik (HRV) North Carolina (SAD) ©ibenik (HRV) Split (HRV) Mosti (BJE) Novi Sad (SRB) S T R A S T

S T R A S T

Æenski koπarkaπki klub Jolly JSB ©ibenik danas je hit. Njihove utakmice pune legendarni Baldekin, a klub je postao respektabilna organizacija sa πkolom koπarke koju pohaa stotinjak djevojËica iz cijele πibenske regije te odliËnom kadetskom i juniorskom ekipom. Meutim, najviπe se oËekuje upravo od seniorki: najbliæi suradnici karizmatiËnog predsjednika kluba Josipa StojanoviÊa tvrde kako mu je plan i viπe nego ambiciozan - u sljedeÊe tri godine dovesti Jolliette do samog europskog vrha. Ako je suditi prema njegovim poslovnim uspjesima, ne bismo se Ëudili da vrlo brzo taj plan provede u djelo.

P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

VeÊ pola stoljeÊa James Bond mnogo je viπe od filmskog lika. ZahvaljujuÊi pomno stvaranom imidæu tajni agent u sluæbi Njezinog VeliËanstva postao je simbol dobrog ukusa i stila. Takvu reputaciju podræava i novi film Quantum of Solace (Zrno utjehe), koji se u studenom pojavio u kinima πirom svijeta. StvarajuÊi interijere u kojima boravi i kreÊe se James Bond, holivudski dizajneri seta nisu se ustruËavali posezati za kreativnim inovacijama, istodobno pazeÊi na to da se bira najbolje od suvremenih interijera i dizajna. Stoga u Zrnu utjehe, u prostorijama tajne sluæbe kojima kroËi Daniel Craig, moæete vidjeti asortiman stolaca Silver tvrtke Interstuhl, koju u Hrvatskoj ekskluzivno zastupa StipiÊ Interart.

Ured za Interijeri StipiÊ nude namjeπtaj tvrtke Interstuhl koji se pojavljuje u najnovijem filmu o slavnom tajnom agentu 007

S T R A S T

Sofisticiran, moderan i snaæan dizajn namjeπtaja

Stolce Silver stvarali su poznati Interstuhlovi majstori sjedeÊeg namjeπtaja, i linija je veÊ osvojila mnoge prestiæne nagrade za dizajn. Usto, svojim ergonomskim karakteristikama unikatni i upadljivi Silver potpuno udovoljava Interstuhlovoj æelji da, osim po izgledu i kvaliteti izrade, njihovi proizvodi korisnicima jednostavno osiguraju dobro i udobno sjedenje! Pojava Interstuhlovog asortimana u filmu o Jamesu Bondu potvruje da se radi o uglednom i kvalitetnom brandu. Reputacija kakvu ima Interstuhl razlog je πto njihove proizvode moæete pronaÊi i u katalogu StipiÊ Interarta. Naime, mjesto u StipiÊevu katalogu ponude elemenata opremanja interijera imaju iskljuËivo vrhunske svjetske tvrtke i proizvodi. Izbor stolaca Silver za interijere u filmu Zrno utjehe predstavlja veliki kompliment za Interstuhl, ali i za StipiÊ Interart, jer dokazuje da tvrtka zastupa samo one najbolje i da je njezina ponuda u Hrvatskoj jedinstvena i prestiæna... P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

BAKALAR

Kako je riba postala kult Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Jasminka Jug

Iako u Hrvatskoj oboæavamo bakalar, tu jedinstvenu ribu pripremamo rutinski, tek na jedan ili dva naËina. Bakalar je, naprotiv, neiscrpna inspiracija

Pogled na bakalar priziva snove o putovanjima, smatrao je Emile Zola. Njegova ga je intuicija ispravno vodila. Nedavno je otkriveno kako je bakalar najveÊim moreplovcima svijeta proπlih vremena, Baskima i Vikinzima, omoguÊio da se otisnu na najodvaænija putovanja. Ta su dva velika naroda plovila prije i dalje od proslavljenih novovjekih moreplovaca. Kako su opstali na tim dugim putovanjima, πto su jeli, sada znamo. Vikinzi su prvi suπili bakalar, Baski otiπli joπ dalje jer

P R O S I N A C

2 0 0 8

S T R A S T

Norveπki ribari iz prve polovice 20. stoljeÊa - bakalar je oduvijek bio najvaænija riba PeËat koji jamËi najviπu kvalitetu

S T R A S T

Vrhunski je bakalar odnedavno dostupan i u Hrvatskoj

su unaprijedili metodu suπenja prethodnim soljenjem i tako produljili vijek trajanja bakalara. (©koti ponekad dime bakalar.) Svjeæi bakalar ima visok postotak bjelanËevina (oko 18 posto), a suhi gotovo 80 posto, πto ga je Ëinilo iznimno hranjivim i praktiËnim nutritivnim koncentratom za duge plovidbe. Baskima nije nedostajalo odvaænosti, a bili su i praktiËniji od Vikinga. Bakalar im je postao glavna trgovaËka roba. Oni su najzasluæniji za træiπni prodor bakalara daleko od njegovih sjevernomorskih loviπta. VeÊ prije viπe od tisuÊu godina njime su neobiËno uspjeπno trgovali meu krπÊanskim svijetom. Bakalar je omoguÊavao vjernicima dobar objed i u petak, kada se uzdræavanjem od mesa poπtovao dan Kristova raspeÊa. Baski su, dakle, zasluæni za danaπnju obljubljenost bakalara diljem Mediterana. Tako se bakalar, kao πto primjeÊuje Mark Kurlansky u nagraenoj knjizi Cod (bakalar), pretvorio u neku vrstu vjerskog znamenja. Kod nas je bakalar na Badnjak i danas praktiËno nezamjenjiv. Bakalar je od prvih dana svog πirenja krπÊanskim svijetom nosio u sebi neπto mistiËno. Bila je to morska riba u svjeæem izdanju potpuno nepoznata Ëak i maritimnim narodima s juga Staroga kontinenta. Donosili su je trgovci tamne puti i kose, izduæenih noseva i jezika koji nitko nije razumio. Mit o P R O S I N A C

2 0 0 8

Baskima potencirala je roba kojom su trgovali. Njihov je bakalar bio riba drukËija od svih mediteranskih i imao je vrlo intenzivan okus. Tvrd poput kamena, nalik neorganskoj materiji, nakon dugog rehidriranja pretvarao se u podatnu sirovinu: transformacija nalik alkemijskom Ëudu. Bakalar se od ribe poËeo pretvarati u kult. Maritimni su europski narodi poËeli slati ribarske flote u potragu za bakalarom. Ugoaj ribolova nalikovao je zlatnoj groznici. PoËetkom Novoga doba, u Novome svijetu, doseljenici su se naseljavali na hladne sjeverne obale privuËeni upravo obiljem najboljeg bakalara. Bakalar je u nekim kljuËnim trenucima oblikovao povijest. Sjevernoatlantski bakalar, latinskim imenom Gadus morhua, postao je, u skladu s duhom novoga vremena, objektom znanstvenog zanimanja. (Njegov pacifiËki roak Gadus macrocephalus manji je rastom i manje je cijenjen). U kulinarskom smislu ovaj je sjevernjak postao privlaËan ne samo kao jelo namijenjeno za post i vjersku meditaciju nego i za najveÊa svjetovna kulinarska zadovoljstva. PraktiËni su kuhari raznih nacija na kraju shvatili kako su svi dijelovi bakalara jestivi, od glave (u Belgiji osobito se cijene obrazi i jezik) do repne peraje, ukljuËujuÊi iznutrice. Islanani, primjerice, æeludac bakalara pune

jetricom bakalara, zatim ga lagano dugo kuhaju i na kraju jedu kao neku vrstu islandske kobasice. Za nas ne bi trebalo biti toliko iznenaenje Ëinjenica da se i tripice, fileki bakalara, pripremaju na sliËan naËin kao i juneÊe i janjeÊe: recept za tripice od tune oËuvao se u odreenim dijelovima Dalmacije. Neke je tradicionalne recepte danas teæe rekonstruirati zato πto su danaπnji bakalari u prosjeku znatno - manji. Bakalar je postao ugroæenom vrstom i u mnogim se morima sve viπe nastoji kontrolirati i ograniËiti ulov. Danas je teæe uloviti starije, krupnije primjerke. Bakalar dug jedan metar nekada nije bio rijetkost, a katkad je znao biti duæi od visine najviπeg ribara na brodu. Starost takvih primjeraka iznosila je sedam ili viπe godina, u danaπnjem ulovu veÊinu Ëine mladi, manji bakalari. Posebnim peËatima danas se obiljeæava norveπki vrhunski bakalar, uz oznaku 1000+. Njemu bez glave, oËiπÊenom i osuπenom, teæina prelazi tisuÊu grama. Glavna mu je kvaliteta - kvantiteta: veliËina. Odnedavno ih ima redovito i na naπem træiπtu. Uz ove suπene, tvrtka Leko uvozi i poluosuπene usoljene filete bakalara, praktiËan proizvod koji ne zahtijeva dugotrajnu predpripremu. Veoma rijetko na naπim se ribarnicama nae i svjeæi bakalar, naæalost

S T R A S T

bez glave. Ta je iznimna delikatesa gotovo nepoznata naπoj javnosti. U potrazi za njom poklonici su prisiljeni putovati u inozemstvo. Centar svijeta za taj uæitak jest londonska velika riblja trænica Billing’s Gate u East Endu. Ondje se svakodnevno doprema svjeæi bakalar iz raznih dijelova Atlantika, od Biskajskog zaljeva do arktiËkih voda. RazliËitih su sivkastih, zelenkastih i plavkastih nijansi. Za najljepπe primjerke bakalara predivnog snjeænobijelog mesa potrebno je ustati u zoru i doÊi na trænicu prije πest sati: Billing’s Gate Fishmarket namijenjen je ponajprije profesionalcima. Ni trenutak nisam poæalio ærtvovati dnevni ritam za kultnu namirnicu: svjeæi bakalar esencija je uæitka u ribi, okus je istodobno njeæno delikatan i pun. SreÊom, dobar suπeni i usoljeni bakalar na naπem træiπtu sada omoguÊava pripravu Ëitavog niza vrhunskih jela. Iako je u Hrvatskoj bakalar uvrijeæeni gastronomski kult, joπ se donedavno u veÊini ugostiteljskih objekata i domaÊinstava radio samo na nekoliko

rutinskih naËina, k tomu od sirovine loπe kvalitete. Nove træiπne prilike velika su inspiracija dobrim kuharima. Za pomak od rutine do vrhunskog jela katkad je dovoljan jedva zamjetan detalj. U svom zagrebaËkom klubu u Gajevoj Draπko Romac gostima nudi juπni bakalar s krumpirom. Razlika od uobiËajenog samo je u neuobiËajenom zaËinu: peperonËinu. Draæen Lesica, pak, u svom restoranu Rivica u Njivicama na Krku na danima bakalara od 12. prosinca do Badnjaka nudi pedesetak jela od bakalara, Ëak i svjeæeg. Iako su varijacije dijelom vrlo osebujne, Draæen najviπe voli bakalar na benediktinski naËin u kojem su namoËeni bakalar i krumpir glavni sastojci, a nijanse u pripremi i zavrπnica u peÊnici bit starog redovniËkog recepta. U modernim kuhinjama bakalar se priprema prema tisuÊama starih recepata i joπ viπe originalnih novih. Kada je besprijekorno svjeæ, bakalar se jede sirov, osobito mu je cijenjena ikra. Izvrsne su raznovrsne marina-

de. Moæe se peÊi, præiti na tavi, Ëak i roπtilju - za bakalar na roπtilju potreban je majstor, u rukama neznalice njeæno Êe se meso osuπiti. Suπeni, rehidrirani, kuha se na pari, u vodi,

Ivan i Draæen Lesica iz poznatog restorana Rivica

S T R A S T

Soljeni bakalar poπiran na vinskoj pari Za 4 do 6 osoba filet usoljenog bakalara - 1 kg vino bijelo suho, poπip je savrπen u ovoj ulozi - pola litre zeleni Ëaj - 1 vreÊica πeÊer kristal - 2 dag papar crni limun limeta naranËa - polovica, samo sok ekstra djeviËansko maslinovo ulje - 0,15 l list perπina, vlasca, kopra i bosiljka - 1 vez ukupno cherry rajËice - 15 dag tikvice - 15 dag korijen komoraËa - 15 dag mrkva - 15 dag

P R O S I N A C

2 0 0 8

Usoljene filete bakalara namaËemo u hladnoj vodi dva do tri sata. Vodu u meuvremenu promijenimo nekoliko puta. Nakon namakanja filete isperemo pod mlazom hladne vode, ocijedimo i osuπimo kuhinjskim papirnatim ubrusima. Dok se bakalar namaËe pripremimo marinadu. ZaËinsko bilje sitno nasjeckamo. Dio ostavimo za ukraπavanje jela. Koricu limuna i limete fino naribamo. Iscijedimo sok svih agruma. Sok pomalo dodajemo maslinovom ulju uz energiËno mijeπanje æicom. Nakon nekoliko minuta dobit Êemo gustu, finu emulziju kojoj dodamo svjeæe tucani papar, nasjeckano bilje i vrlo malo soli. Ribu izreæemo na manje komade - dva u porciju. Prelijemo s dvije treÊine marinade i ostavimo pola sata do sat vremena u hladnjaku. Za to vrijeme nareæemo tikvice, komoraË i mrkvu na ploπke tanke 2-3 mm. RajËice prereæemo napola. Vino ulijemo u posudu za kuhanje na pari, dodamo ostatak marinade, Ëaj i πeÊer. (Posuda ispod poklopca ima reπetku. Takvu posudu moæemo zamijeniti i obiËnim, πirim loncem kojemu na dno stavimo manju posudu i na nju riblje filete.) Ribu sloæimo na reπetku i kuhamo iznad vina na pari, dobro poklopljeno, oko 15 minuta. Pet minuta prije kraja nakratko otklopimo i u vino dodamo povrÊe (osim rajËice) i izvadimo vreÊicu Ëaja. Ribu odloæimo na stranu, na toplo mjesto, i u vino i povrÊe umijeπamo rajËice i skinemo s vatre. Posluæimo na vruÊe tanjure - povrÊe na sredinu, filete povrh povrÊa, i ukrasimo uokolo umakom i preostalim biljem.

S T R A S T

Recepata s bakalarom ima na tisuÊe

vlastitoj juhi ili vinu. Od bakalara se spravljaju omleti, suflei, namazi, paπtete i pjenice. Izvrstan je u raznim varijantama sloæenaca nalik musakama, s krumpirom, tikvicama ili patlidæanima; podvrsta u ovoj priËi su lazanje, savrπena je kombinacija bakalara i πpinata. Pireom bakalara pune se tjestenine i razno povrÊe, pripravljaju kroketi, slane torte ili suhi slankasti kolaËiÊi. Najelegantniji je uæitak jednostavna pjenica od bakalara, primjerice na naËin kako ju je razvio vlasnik zagrebaËkog Marcellina Mario »erhak. Bit je recepta potpuno usitniti i homogenizirati meso bakalara, izmijeπati ga sa slatkim vrhnjem i blago posoljenu i delikatno zaËinjenu smjesu staviti u bocu s ampulama iz koje se uobiËajeno pod pritiskom dobiva tuËeno vrhnje. Ta se pjenica neÊe “izgubiti” Ëak ni u nazoËnosti najboljih πampanjaca. Kapetan hrvatskog kuharskog tima, dvostruki kuhar godine Ivica ©truml (danas πef kuhinje zagrebaËkog hotela Palace), kreirao je recept posebno za ovu prigodu i sada ga premijerno predstavljamo Ëitateljima Ëasopisa Strast. S velikim izgledima ovaj Êe recept konkurirati za prvo mjesto na svjetskom festivalu originalnih recepata od bakalara. »im takav festival utemeljimo…

Pjenica od bakalara slaæe se s pjenuπcem S T R A S T

N A U T I K A

Piπe: Mladen Gerovac Snimili: Jean Marie Liot, Mark Lloyd, Jaques Vapillon i Vincent Curutchet - DPPI

U nedjelju, 9. studenoga, ispred francuske luke Olonne, odnosno tamoπnje marine Les Sables startalo je 30 trenutaËno najodvaænijih jedriliËara u svijetu na svojim velikim, posebno opremljenim jedrilicama. PoËela je jedna od najdramatiËnijih i najpogibeljnijih jedriliËarskih regata: joπ jedan Vendée Globe, utrka samaca oko svijeta. Pobjednik je onaj tko bez pristajanja i pomoÊi sa strane najbræe prejedri u prosjeku 27.000 nautiËkih milja i prvi se vrati na start-cilj u Les Sables d’Olonne. Treba objedriti svijet sa zapada na istok: iz Francuske preko Kanara, oko Afrike preko Rta dobre nade, oko Antarktike uz samu liniju leda, pa oko zloglasnog Horna natrag preko Atlantika u Francusku. Pobjednik je zapravo onaj tko sve to preæivi jer pred jedriliËarima je najmanje stotinu dana i noÊi neprekidne borbe s vjetrom i valovima, u kojima su prepuπteni sami sebi, gdje je jedan Ëovjek i skiper, i kormilar, i navigator, i taktiËar, i meteorolog, i cijela posada

jedrilice koja bi inaËe u normalnim regatama imala najmanje 15 ljudi. Istina, brodovi su specijalno graeni, prilagoeni i opremljeni. To su jurilice graene poput svemirskih brodova, od najsuvremenijih i najotpornijih materijala karbona i kevlara i s takvim tehnologijama. Duge su 60 stopa, teπke od pet do deset tona, s 25 metara visokim jarbolima i jedrima kojima brod postiæu optimalnu brzinu i pri jakim i pri slabim vjetrovima. Taj odnos trupa i jedrilja, broda i Ëovjeka, ovdje je sudbinski vaæan jer u svako vrijeme treba odabrati najefikasniji odnos. Dakle, skiper-mornar-navigator... mora stalno mijenjati jedra, kratiti, dodavati, korigirati kurs, usmjeravati i prilagoavati brod prema vremenskim uvjetima. Svaki je trenutak i svaki korak proraËunat u svakom detalju. Pogreπka moæe biti pogibeljna, a njezina moguÊnost raste sa svakom prijeenom miljom, sa svakom novom olujom, sa svakom probdjevenom noÊi. A na toj su utrci sve noÊi probdjevene. Od 24,

spava se u najboljem sluËaju Ëetiri sata. I to od dvadesetak minuta do najviπe sat i pol “u komadu”, πto je veÊ pravi luksuz. Svaki brod ima dva automatska pilota, koji se koriste s obzirom na jaËinu i smjer vjetra. No, njima se ne moæe jedrilica prepustiti na duæe vrijeme, unatoË svim moguÊim najsuvremenijim satelitskim navigacijskim sustavima. Osobito valja biti budan noÊu i u oluji. Baπ kao i poslije samog starta regate u olujnom Biskaju, kada je uz vjetar od 50 Ëvorova valjalo voziti pravi slalom izmeu mnogih teretnih brodova. Brod mora biti πto laganiji, osjeti se svaki suviπni kilogram na pogreπnome mjestu. Stoga tu nema mjesta zalihama normalne hrane za tri mjeseca i bocama ili tankovima slatke vode. Jede se uglavnom dehidrirana hrana i pije desalinizirana morska voda. Zato je desalinizator jedan od najvaænijih ureaja na brodu. Njegov kvar moæe se smatrati teπkom havarijom, osobito ako se dogodi veÊ na samom poËetku. S T R A S T

N A U T I K A

Sto dana adrenalina VENDÉE GLOBE: Utrka samaca oko svijeta

Njih 30 na 30 jedrilica otisnulo se 9. studenoga ove godine u veliku pogibeljnu avanturu, utrku samaca oko svijeta. Odmah poslije starta uletjeli su ravno u oluju. Biskaj je opet podivljao. »ak ih se osmero moralo vratiti veÊ nakon prvih 300 milja, popraviti polomljene jarbole i upropaπtenu elektroniku - i ponovno startati. Povratak u luku polaska i spasa Les Sables d’Olonne oËekuje se od poËetka veljaËe do sredine oæujka 2009. Utrku neÊe zavrπiti svi...

A ovaj put nije se radilo samo o desalinizatoru. Odmah poslije starta cijela je flota uletjela ravno u oluju. Biskaj je opet podivljao. »ak ih se osmero moralo vratiti veÊ nakon prvih 300 milja, popraviti polomljene jarbole i uniπtenu elektroniku - i ponovno startati. Morao se vratiti i Alex Thomson. Taj britanski ekstremni jedriliËar doista nema sreÊe. Kada se tri tjedna prije starta prilikom ulaska u luku Les Sables d´Olonne u zoru sudario s lokalnim ribarskim brodom, koji ga je gotovo prepolovio i slomio mu jarbol na dva dijela, trideset struËnjaka za brodski trup, jarbole i jedra utroπilo je ukupno 1000 radnih sati; pokrpali su trup, zamijenili jarbol, uspostavili sve brodske sustave tako da je Alex na vrijeme startao. Ali ranjeni Hugo Boss nije izdræao biskajski pakao. A to je tek poËetak. Slijede nova iskuπenja, vrebaju nove oluje, ledene sante, lomovi jarbola, prevrnuÊa, sudari, lomovi kormila, otkazivanje autopilota... Tijekom puta ne smiju P R O S I N A C

2 0 0 8

N A U T I K A

primiti nikakvu tehniËku, pa Ëak ni medicinsku pomoÊ jer su pravila Vendée Globea vrlo stroga i svaka pomoÊ donosi diskvalifikaciju. Dosadaπnje brojke kaæu da je bilo regata u kojima gotovo polovica sudionika nije doπla na cilj. Postoji i crna kronika Vendée Globea. U drugoj utrci od 1992. do ‘93. nestao je Englez Nigel Burgess, a u treÊoj od 1996. do ‘97. æivot je izgubio Kanaanin Gerry Roufous. Ta Êe utrka ostati zapamÊena i po drami koju je proπao britanski jedriliËar samac Tony Bullimore u Juænom oceanu. Bullimoreov Exide Challenger prevrnuo se te je veÊina medija pretpostavljala da je 55-godiπnji sudionik regate pritom poginuo. Australska mornarica krenula je u akciju spaπavanja Bullimorea i Thierryja Duboisa, Ëiji se brod takoer prevrnuo. Obojica su spaπena, Bullimore nakon prave æivotne drame. Australski je helikopter spustio Ëlana posade na prevrnuti trup Bullimoreova broda te se zaËulo lupanje. Bio je to sretni Tony, koji je ostao æiv zahvaljujuÊi zraËnom dæepu u prevrnutom brodu, ostavπi sve vrijeme u potpunom mraku, s jednom ploËicom Ëokolade. Tko su ti ljudi koji su i u ovoj aktualnoj utrci odluËili riskirati æivot? Prije svega rijeË

Ecover GB Mike Golding

Roxy GB Samantha Davies

S T R A S T

N A U T I K A

Akena FR Amaud Boissieres

je o prekaljenim jedriliËarima s mnogo tisuÊa prejedrenih oceanskih milja, kojima krv vjerojatno ne bi mogla normalno cirkulirati bez visokih doza adrenalina. Evo njihovih imena i brodova: Francuzi Yannick Bestaven (36) na brodu Aquarelle, Jérémie Beyou (32) na brodu Delta Dore, Arnaud Boissières (38) na brodu Akena Vérandas, Jean-Baptiste Dejeanty (30) na brodu Maisonneuve, Kito de Pavant (47) na brodu Groupe Bel, Michel Desjoyeaux (43) na brodu Foncia, Jean-Pierre Dick (43) na brodu Paprec-Virbac 2, iskusni Raphaël Dinelli (47) na brodu Fondation Océan Vital, koji je na utrci 1997. bio prisiljen napustiti brod, a spasio ga je Pete Goss, te je sudjelovao i na prethodna dva Venedée Globea, zatim Yann Eliès (34) na brodu Generali, Marc Guillemot (49) na Safranu, Roland Jordain (48) na brodu Veiolia Environnement, Jean Le Cam (49) na brodu VM Matériaux, Armel Le Cléach (31) na Brit Airu, Loïck Peyron (49) na Gitani Eighty, pobjednik proπlog Vendée Globea Vincent Riou (36) na PRB-u, Marc Thiercelin (48) na DCNS-u, Sébastien Josse (33) na BT-u. Zatim Britanci: Mike Golding (47) na brodu Ecover, Derek Hatfield (56) na brodu Algimouss Spirit of Canada, Jonny Malbon (34) na Artemisu, Alex Thomson (34) na Hugo Bossu, Brian Thomson (46) na Bahrein Team Pindaru, SteP R O S I N A C

2 0 0 8

Brit Air FR Armel Le Cleach

ve White (46) na brodu Toe in the Water, pa ©panjolac, zapravo Bask Unai Basurko (34) na brodu Pakea Bizkaia, Austrijanac Norbert Sedlacek (46) na brodu Nauticsport-Kapsch, dvojica ©vicarca - Bernard Stamm (45) na brodu Chemineas Poujoulat i Dominique Wavre (53) na Temenosu II - te najstariji sudionik ove utrke i jedini Amerikanac, 58-godiπnji Rich Wilson na Great Americanu III. Tu su i dvije iskusne jedriliËarke, Britanke Dee

Caffari (35) i Samantha Davies (34). Dee plovi na novom Openu 60 Avivi, a Samantha na „staroj dami“ Roxy, jedrilici koja ima ozbiljan pedigre. Osvojila je posljednje dvije utrke Vendée Globe pod drugim imenom i s drugim skiperima. A Dee Caffari ima zajedniËku priËu sa svojim sunarodnjakom, legendarnim Mikeom Goldingom. To dvoje najpoznatijih britanskih solo skipera udruæilo je snage kako bi sruπili francusku dominaciju u Vendée Globeu. Za to

N A U T I K A

Aviva GB Dee Caffari u kabini

Superjedrilica Open 60 imaju znanja i iskustva. Dee je prva æena koja je oplovila svijet u obrnutom smjeru, protiv struja i vjetrova, a oboje su osam puta u raznim prilikama oplovili globus. Dakle, njih su dvoje sklopili tehniËki pakt za razvoj najbræe jedrilice Open 60 s dvama svojim istovjetnim sestrinskim brodovima Aviva i Ecover 3. Uzeli su u ruke priruËnik za testiranje automobila Formule 1 i cijelo ljeto zajedno testirali svoje brodove traæeÊi optimalne performanse. Evo ih sada u utrci, pokuπavaju maknuti vjeËne Francuze s pijedestala Vendée Globea i samaËkog jedrenja. Eto, to je druπtvo koje Êe u danima boæiÊnih i novogodiπnjih blagdana u toplini i udobnosti obiteljskog doma najviπe plijeniti pozornost, raspaljivati maπtu i izazivati divljenje svih ljubitelja jedriliËarskog sporta. S jedriliËarima se odræava stalna veza, satelitska, televizijska i telefonska. Redovito izvjeπtavaju o tome πto se zbiva na brodu, kakvi su uvjeti, teπkoÊe, kako su proveli noÊ. Teπko je vjerovati, ali tvrde da imaju i slobodnog vremena. Osvjeæavaju svoje blogove, sluπaju glazbu i gledaju filmove na svojim kompjutorima. Desetak minuta gledaju, zatim stisnu pauzu te prekontroliraju jedra i navigaciju, pa nastave gledanje. Nae se vremena i za Ëitanje zanimljive knjige, ali

Jedri se na jedrilicama klase Open 60 duæine 18,28 metara, graenima od karbona, s jarbolom visokim 25 metara na koji mogu podignuti 270 m2 jedara u vjetar i 500 m2 niz vjetar. Jedrilice imaju stalno vidljivu fluorescentnu crvenu pomiËnu kobilicu, dvije boËne peraje kormila, rotirajuÊi jarbol i vodeni balast te obvezan otvor na krmi kako bi se (vezan) jedriliËar mogao vratiti na brod ako padne u more. Dva-tri tjedna prije utrke njihovi brodovi prolaze testiranja i provjere, a skiperi polaze medicinska predavanja i teËajeve preæivljavanja. Jedrilice moraju imati i najsuvremeniju elektroniËku opremu. Tu je radar, koji ne sluæi samo da se noÊu, u kiπi i magli vidi πto se zbiva oko broda, veÊ ima i alarm koji signalizira opasno pribliæavanje, πto omoguÊuje skiperu da koliko-toliko mirno zaspe. Komunikacije ukljuËuju mnogo elektronike - od prijenosne VHF radiostanice do najnovijeg Inmarsat Sat C prijamnika koji stoji na vrhu pramca, a koristi se za dotok svjeæih informacija s 12 geosinkronih telekomunikacijskih satelita. Brod takoer koristi i Fleet 77 maritimne satelitske komunikacijske usluge koje omoguÊuju glasovni, fax i podatkovni prijenos brzinom do 128 kbps. U dodatku toj opremi brod ima i kamere kojima skiper snima zbivanja na njemu - fiksne su kamere u jarbolu i na pramcu, a tu je i HDV Sony Handheld Camcorder.

ipak najvaænije je iskoristiti svaku slobodnu minutu za spavanje. Samantha kaæe da je najviπe odmara sama Ëinjenica da brod dobro ide, a Dee voli telefonom proÊaskati s prijateljima. I kuha kavu, koju inaËe ne pije, kako bi ostala budna. Povratak najhrabrijih, najizdræljivijih i najsretnijih u luku polaska i spasa Les Sables d’Olonne oËekuje se od poËetka veljaËe do

sredine oæujka 2009. Pred njima su joπ mnoge dramatiËne bitke s orkanskim vjetrom i opakim morem. Pobjednika Ëeka vjeËna slava i nagrada od 150.000 eura. Nagrade dobivaju i sljedeÊa petorica: drugi 100.000, treÊi 60.000, Ëetvrti 40.000, peti 30.000 i πesti 20.000 eura. Ostalima koji su stigli na cilj nagrada je πto su utrku zavrπili, a onima koji nisu - πto su ostali æivi. S T R A S T

E U R O L I N E

Odjel teπke Djelatnici Odjela gospodarskih vozila tvrtke EUROline, pod vodstvom direktora Mladena Kolosse, veÊ godinama niæu iznimne poslovne rezultate Foto: Gec

„Nas kamiondæije cijela tvrtka gleda pomalo sumnjiËavo: lajavi smo, otvoreni i rijetko nas kada moæete vidjeti u uredu. Meutim, to je tako jer radimo zaista jedinstven posao“, pola u πali, a pola, naravno, u zbilji govori Mladen Kolossa, direktor Odjela gospodarskih vozila EUROlinea. Taj odjel ujedinjuje prodaju teπkih gospodarskih vozila, autobusa iz pro-

grama EvoBus te lakih kamiona Mitsubishi Fuso i zasigurno je jedan od najvaænijih dijelova cijelog EUROlinea. Samo su ove godine prodali viπe od 650 razliËitih vozila, od toga viπe od 500 kamiona, viπe od stotinu autobusa te pedesetak Cantera marke Mitsubishi Fuso. Mladen Kolossa pravi je veteran tvrtke: zaposlio se u EUROlineu u studenom davne 1993. S T R A S T

E U R O L I N E

Ekipa na okupu: Zoran Korlajet, Tomislav Perak, Æeljko Bajs, Tatjana FabriËni, Mladen Kolossa, Ksenija Vrabac, Dario VignjeviÊ, Vjeko GrgiÊ, Draæen Vulama i Æeljko Stergar

mion. Ljudi koji imaju potrebu za kamionom telefonski nas kontaktiraju, mi im odemo u posjet, a tada izmeu nas i naπih klijenata zapoËinje odnos koji Ëesto nadrasta puku poslovnu komunikaciju.“ ©toviπe, Kolossa to doslovno naziva prijateljstvom jer nakon prvog kontakta poËinje dug zajedniËki put prodavatelja i klijenta. Katkad prodajni proces, od prvog susreta, preko narudæbe, pa do isporuke, traje i do πest mjeseci. „Ljudi koji se bave kamionima jednostavni su i ugodni te s njima nije teπko raditi. Meutim, njihovo se povjerenje nikada ne smije iznevjeriti jer kamioni su njihov posao i æivot. Naπi djelatnici imaju iznimno veliko tehniËko znanje jer samo tako mogu prepoznati potrebu kupca i preporuËiti mu konfiguraciju kamiona koja Êe zadovoljiti sve njegove potrebe“, tvrdi Kolossa. Zaista, odabir idealnog kamiona ovisi o mnogim kriterijima: za koje se terete koristi, u kakvim uvjetima radi, koliko su duge voænje... U Odjelu gospodarskih vozila radi 14-ero djelatnika; Ëak je petero zaduæeno za prodaju kamiona, jedan za autobuse, a po jedan se djelatnik za kamionski program brine u AUTOlineovim prodajnim centrima u Splitu i Zadru te u EUROlineovom centru u Rijeci. Ekipa mala, ali odabrana.

Mladen Kolossa

kategorije godine te se sada, kada je EUROline respektabilna i nadaleko poznata gospodarska snaga, s radoπÊu sjeÊa prvih dana u kojima je i sam kombijem znao prevoziti rezervne dijelove iz skladiπta u servise. „Jako sam ponosan πto sam i sam sudjelovao u izrastanju ove tvrtke“, kaæe Kolossa. Takoer, prije Ëetiri godine Kolossin je tim postignuo i zapamÊeno priP R O S I N A C

2 0 0 8

znanje - titulu najuspjeπnijeg prodajnog tima u zemljama DaimlerChrysler Overseasea. Tvrdnju s poËetka teksta o tome kako je rad u Odjelu gospodarskih vozila zaista jedinstven, Mladen Kolossa jasno objaπnjava: „Prodaja kamiona terenski je posao i ako smo u uredu, znaËi da ne radimo dobro. Joπ se nikada nije dogodilo da netko ue u salon i traæi ka-

E U R O L I N E

Kolossa je uvjeren da kamione ne prodaje cijena, veÊ ljudski odnos s klijentima i kvaliteta proizvoda. Mercedes-Benz je premium proizvod te kao takav neπto skuplji od konkurencije, ali klijenti su kvalitetu spremni platiti. „Mercedes-Benz je sinonim za pouzdanost i najviπu tehnologiju, dræi visoku otkupnu vrijednost kao rabljeno vozilo, ima dugo jamstvo, a mi klijentima pruæamo i najbolji servis. To jamËimo i akcijom AAS, odnosno Axor Actros Service, gdje odπteÊujemo prijevoznika ako njegov kamion ne vratimo u promet u roku od 24 sata. Takoer, ponos je Mercedes-Benza πiroka servisna mreæa diljem svijeta - svaki vozaË dobro zna da doslovno nema kutka na planetu gdje ne bi mogao pronaÊi servis koji Êe ga uËiniti mobilnim.“ InaËe, najveÊi je klijent EUROlineova Odjela gospodarskih vozila koncern Agrokor koji je u posljednjih 15-ak godina kupio oko 2500 vozila. ©toviπe, EUROline prati i ekspanziju Agrokora na ostala træiπta te mu nabavlja vozila i kada se ona koriste izvan Hrvatske. Posebna su priËa autobusi za koje su uvelike zainteresirane dvije vrste klijenata: tvrtke preteæno u vlasniπtvu odreenoga grada koje se bave javnim gradskim prijevozom te individualni prijevoznici koji nabavljaju turistiËke autobuse. I ovdje je Mercedes-Benz jedan od lidera na træiπtu koje joπ nije aktivi-

ralo sve svoje potencijale: „Novo træiπte vidimo u segmentu minibuseva. TrenutaËno se u turskoj Bursi izrauju takve nadgradnje na podvozja naπih lakih gospodarskih vozila Sprinter i Vario te vjerujemo da Êemo tim proizvodima ostvariti velik træiπni uspjeh“. BuduÊnost nosi mnoge izazove. Prije svega, gospodarska je kriza znatno poveÊala broj gospodarskih vozila na lagerima u mnogim europskim zemljama, πto Êe nuæno dovesti do rata cijenama. Zatim, tu je potreba zadovoljavanja træiπta teretnjacima koji ispunjavaju vrlo stroge ekoloπke norme te skraÊivanje roka isporuke - Ëak i na taj naËin da se vozila naruËuju unaprijed te dræe spremna “na skladiπtu”. „Za tako neπto treba izvrsno poznavati træiπte i pratiti sve trendove te toËno predvidjeti za koju Êe djelatnost i kakvi kamioni trebati. Primjerice, vrlo sam zadovoljan rezultatima koje postiæe Mitsubishi Fuso Canter koji je zahvaljujuÊi trudu kolege Stergara na promociji, ali i izvrsnim osobinama i odnosom dobivenog i uloæenog, veÊ sada postigao izvrstan uspjeh. Uglavnom, iako je globalno najavljeno da Êe mjeseci, a moæda i godine πto slijede biti teæi, optimist sam i siguran sam da Êemo znati odgovoriti na sve zahtjeve“, zakljuËuje Mladen Kolossa.

UpravljaË je u rukama direktora Kolosse

S T R A S T

E U R O L I N E

Uvijek dobro raspoloæeni EUROlineovi “teπkaπi”

P R O S I N A C

2 0 0 8

V I J E S T I

Æivim po svome „OblaËim osmijeh i budim se... Sve je po starom i ne dam se...“, pjeva Josipa Lisac u naslovnoj pjesmi novog albuma. Slute li ti stihovi vedru i veÊ dokazano kvalitetnu Josipu? Odgovor na to pitanje priËekat Êe do veljaËe 2009. godine, za kada Croatia Records najavljuje izlazak albuma „Æivim po svome“. Najavni singl „1000 razloga“, za koji je snimljen i spot, predstavljen je joπ proπlogodiπnjeg prosinca, a u meuvremenu smo mogli Ëuti joπ jednu novinu - pjesmu „Svijet oko nas“. Glazbu za naslovnu pjesmu albuma „Æivim po svome“ napisao je mladi slovenski autor Jani Hace (Siddharta), dok tekst potpisuje Alka Vuica (i inaËe tekstovima najzastupljenija na albumu). Producent, “kapo od aranæmana”, ali i autor glazbe za dvije nove Josipine pjesme je Elvis StaniÊ. Uz njega se kao autori glazbe pojavljuju i Meri CetiniÊ, Gojko TomljanoviÊ i Draæen Skansi. Kako je Josipa joπ prije 30-ak godina poËela s dæezom, ne Ëudi πto na ovom njezinom albumu gostuje svjetski poznati klasiËni i dæez pijanist David Gazarov. Tu su joπ Karen Asatrian te, iz domaÊih redova, Boπko PetroviÊ, kao i drugi vrsni glazbenici. Josipa je uvijek u druπtvu velikih glazbenika. Stoga i album „Æivim po svome“ donosi svjeæinu, pitkost i - neπto novo. „Kada me pitaju gdje izlazim, odgovorim - na svoje koncerte. To su moji izlasci, susreti s ljudima...“, objaπnjava. Ako ste ikada imali prilike uæivo biti dijelom glazbenih druæenja s Josipom, mogli ste i sami osjetiti da njezini koncerti doista jesu ljubavni susreti s publikom. Zato s nestrpljenjem oËekujemo veljaËu iduÊe godine kada Êemo u ZKM-u, na koncertnoj promociji Josipina novog albuma, doæivjeti isprepletenost glazbenih kvaliteta uæivo.

Predstavljena knjiga Julijane MatanoviÊ „Tko se boji lika joπ“, najnovija knjiga naπe kolumnistice Julijane MatanoviÊ, sveËano je predstavljena sredinom listopada u zagrebaËkom Novinarskom domu. Uz autoricu, u predstavljanju knjige sudjelovali su i Nedjeljko Fabrio, Velimir ViskoviÊ i Ivica PrtenjaËa, a ulomke iz knjige nazoËnima je Ëitala glumica Tamara ©oletiÊ.

P R O S I N A C

2 0 0 8

V I J E S T I

Mercedes-Benzovu Vito. InaËe, otvorenje autoceste uveliËali su i vozaËi oldtajmera s putnicima koji su svojim kostimima podsjetili na velikane iz hrvatske povijesti, a vezane uz cestu koja povezuje Rijeku s unutraπnjosti. Tako je u prijeratnom MercedesBenzu bio „biskup Maksimilijan Vrhovac“, najpoznatiji po inicijativi za ureenje parka u Zagrebu koji od tada po njemu nosi ime Maksimir, ali i koji je joπ poËetkom 19. stoljeÊa pokrenuo izgradnju prometnice izmeu Karlovca i Rijeke s odvojcima za Bakar i Kraljevicu.

Mercedesi otvorili autocestu

Nakon dugih 38 godina napokon je u punom profilu zavrπena autocesta od Rijeke do Zagreba. Otvorenju posljednjih 14 i pol kilometara dionica OπtrovicaVrata i Ravna Gora-Stara Suπica, i to dva i pol mjeseca prije roka,

prisustvovali su mnogi ugledni gosti predvoeni premijerom Ivom Sanaderom koji je prve kilometre cestom Ëija je izgradnja zapoËela joπ 1971. godine, a stajala je viπe od 660 milijuna eura, napravio vozeÊi se u

10 Citara za rijeËki Autotrolej U listopadu ove godine ugovor o nabavi deset novih autobusa potpisali su direktor rijeËkog Autotroleja Δiril JuriπiÊ, zamjenik direktora Direkcije velikih nacionalnih i internacionalnih klijenata Sektora gospodarstva Erste banke Zdenko JurËiÊ te direktor EUROlinea Paul Kennedy. Niskopodni zglobni autobusi opremljeni su Ëetverim vratima, dizelskim motorom EURO 4 koji osigurava nisku emisiju ispuπnih plinova te klima-ureajem. S T R A S T

V I J E S T I

Niko PuliÊ s predsjednicima Tijekom sluæbenog posjeta slovaËkog predsjednika Ivana GaπparoviÊa Hrvatskoj, na audijenciji kod hrvatskog predsjednika Stjepana MesiÊa bio je i najbolji hrvatski automobilist i vozaË EUROline Racing tima Niko PuliÊ. Naime, manje je poznato kako je slovaËki predsjednik (Ëiji je otac, Hrvat Vladimir GaπparoviÊ, iz Hrvatske imigrirao u SlovaËku potkraj Prvog svjetskog rata) veliki ljubitelj automobilistiËkih utrka te i sam nekadaπnji vozaË. Prijateljska veza naπeg automobilista i GaπparoviÊa potjeËe iz vremena kada je Niko PuliÊ upravo u SlovaËkoj postizao izvrsne rezultate te je slovaËki predsjednik iskoristio svoj posjet Hrvatskoj kako bi vidio i starog prijatelja.

Barack Obama u Chrysleru Novoizabrani ameriËki predsjednik Barack Obama posjetio je Chryslerovu tvornicu Sterling Stamping Plant u Sterling Heightsu, gdje se upoznao s aktualnim stanjem u ameriËkoj automobilskoj industriji te najnovijim tehnoloπkim trendovima. Predsjednik kompanije Jim Press pokazao mu je napredne tehnologije koje se ugrauju u vozila Chryslera i Jeepa: novi dizelski motor u Jeepu Grand Cherokeeju, Chrysler Aspen Hybrid Electric Vehicle te Chryslerove automobile s flex-fuel motorima. InaËe, Barack Obama u privatnom æivotu vozi upravo Chrysler, i to model 300C s V8 HEMI motorom.

P R O S I N A C

2 0 0 8

V I J E S T I

smartovi za Sixt

NajveÊa hrvatska rent-a-car tvrtka Sixt svoju Êe flotu obogatiti s deset vozila smart fortwo mhd. Odabir ovog ekoloπki iznimno prihvatljivog automobila s mikrohibridnim pogonom pokazuje da Sixt prati svjetske trendove koji nalaæu koriπtenje automobila najniæe moguÊe emisije πtetnih plinova, ali i da πtedi dæep svojih korisnika jer je smart fortwo mhd jedan od najπtedljivijih automobila uopÊe dostupnih na svjetskom træiπtu. Ovi Êe automobili po posebno povoljnim cijenama iznajmljivanja - od svega 10 eura dnevno - biti na raspolaganju i korisnicima EUROlineovog servisa. InaËe, moramo istaknuti kako je hrvatski Sixt na 11. godiπnjem globalnom kongresu koji se odræao u Monte Carlu, i to pod visokim pokroviteljstvom Mercedes-Benza, primio posebnu nagradu za „Best marketing 2008“ izmeu viπe od 90 zemalja u kojima je Sixt prisutan. Redakcija magazina Strast srdaËno Ëestita kolegama iz Sixta!

Novi kamioni za splitsku »istoÊu Splitsko komunalno poduzeÊe »istoÊa d.o.o. u listopadu je pomladilo svoj vozni park s tri nova specijalna komunalna vozila marke Mercedes-Benz Axor i Mercedes-Benz Atego. Vozila imaju podvozja Mercedes-Benza i posebno su nadograena sustavima nadogradnje marki Faun, Farid i Johnston. »istoÊa u svom voznom parku ima 70-ak vozila na Mercedes-Benzovim podvozjima, koja se po æelji mogu nadograditi kod prodavatelja nadogradnje. U »istoÊi su iznimno zadovoljni dugogodiπnjom suradnjom s EUROlineom, kvalitetom vozila, kao i postprodajnim uslugama.

Dodijeljene nagrade Reiffeisenovim klijentima U listopadu su isporuËena tri nova smart hibrid fortwoa Raiffeisen banci za nagradne igre „Flexi tekuÊi raËun“ i „RBA P R O S I N A C

2 0 0 8

kreditne kartice“. U lovu na smart vozila sudjelovali su svi korisnici RBA Flexi tekuÊeg raËuna ili RBA kreditnih kartica.

V I J E S T I

GLK proglaπen SUV-om godine

Novi Mercedes-Benzov GLK dobio je i svoju prvu nagradu u Hrvatskoj - proglaπen je najboljim SUV-om u izboru struËnog æirija Hrvatske automobilske udruge (HAU). InaËe, struËni æiri HAU-a Ëini jedanaest Ëlanova: struËnjaka i znanstvenika iz specijalistiËkih podruËja automobilske tehnologije i cestovnog prometa. Zlatna plaketa za novi GLK utoliko je veÊe postignuÊe jer je ove godine u konkurenciji bio veliki broj iznimno zanimljivih modela. Istom prilikom, nagradu za novinara godine dobio je Zdravko JuriËko, dugogodiπnji novinar Slobodne Dalmacije i jedan od autora u autoprilogu koji paralelno izlazi u Jutarnjem listu, Slobodnoj Dalmaciji i Sportskim novostima. U ime redakcije magazina Strast Ëestitamo kolegi JuriËku.

E 200 CDI u taksi sluæbi Halo TAXI jedan je od najeksponiranijih taksi prijevoznika u ponajljepπem gradu Primorsko-goranske æupanije - Opatiji. Kako i dolikuje, sluæbi koja u srediπtu mnogih zbivanja, estradnih, modnih, turistiËkih, nudi uslugu udobnog i brzog prijevoza za osobne potrebe, isporuËene su dvije Mercedes-Benzove E-klase. Modeli E 200 CDI potkraj listopada iz EUROlineovog su centra u Zagrebu krenuli put opatijske rivijere. Limuzina E-klase diËi se neospornom elegancijom, a paket agilnosti i snaæniji motori Ëine je dinamiËnijom nego ikad prije. Stoga ni ne Ëudi πto je upravo taj luksuzni automobil odabir mnogih taksi prijevoznika u velikim gradovima Europe. S novim vozilima E-klase opatijski Halo TAXI svojim klijentima omoguÊuje svakodnevni ekskluzivni prijevoz, bez ograniËenja u komforu i sigurnosti na cesti.

S T R A S T

V I J E S T I

AUTOline Split na SASO-u 2008. Na 13. izdanju meunarodnog sajma SASO (Sajam alata, strojeva i opreme), odræanom u Splitu potkraj listopada, prvi je put izlagala tvrtka AUTOline Split. Meu ostalim, predstavljen je i Mercedes-Benzov program transportera: Sprinter DOKA, Sprinter Furgon, Vito Furgon i Vito Kombi. Mitsubishi Fuso Canter bio je zastupljen vozilom s posebnom komunalnom nadogradnjom, a premijerno je predstavljen Mercedes Benzov Actros, kamion godine 2009. prema izboru Meunarodnog sajma gospodarskih vozila u Hannoveru. Na sajmu je izlagalo viπe od dvije tisuÊe izlagaËa, a posjetilo ga je oko 80.000 posjetitelja.

ISP za Sprinter

Novi Actros: Kamion 2009.

Mercedes-Benz Sprinter joπ je jedan model s kojim se nudi Integrirani servisni paket (ISP) koji obuhvaÊa pet godina besplatnog redovitog odræavanja vozila, tj. do 150.000 prijeenih kilometara, πto se prije ispuni. Redovito odræavanje za vozila s ISP paketom odreeno je uputama proizvoaËa Mercedes-Benza i ukljuËuje propisane rezervne dijelove i rad servisera, u πto ulaze i izmjena pogonskih tekuÊina i pripadajuÊih filtara te pregled i namjeπtanje tehnike vozila. Takoer prema uputama proizvoaËa ISP ukljuËuje i izmjenu rashladne i koËne tekuÊine kao i redovitu provjeru stanja dijelova vozila: motora, akumulatora, elektriËnog sustava, sigurnosnih komponenta, æarulja, ispuπnog sustava, razine motornog ulja i prema potrebi njegovu zamjenu tijekom redovitog odræavanja, provjeru spremnika za vodu, npr. za pranje vjetrobranskog stakla... P R O S I N A C

2 0 0 8

Na ovogodiπnjem Meunarodnom sajmu gospodarskih vozila u Hannoveru, komisija, Ëiji su Ëlanovi struËnjaci u automobilskoj industriji, izabrala je novi Actros za kamion godine. StruËni novinari iz 21 europske zemlje prepoznali su i nagradili poboljπanu ekonomiËnost, brigu za okoliπ te sigurnost i komfor novog Actrosa kao rezultat inovativne tehnologije. Actros je prvi kamion s automatskim mjenjaËem PowerShift 2 kao

dijelom serijske opreme, a i dalje je jedini kamion s ugraenim aktivnim sustavom za koËenje Active Brake Assist. InzistirajuÊi na razvoju sigurnosne tehnologije, Actros je po treÊi put potvrdio reputaciju kamiona Ëija se oprema i performanse izdiæu u klasu iznad. Od uvoenja na træiπte, 1996. godine, prodano je viπe od 600.000 kamiona. Sve tri generacije Actrosa osvojile su træiπte i svaka je izabrana za „Kamion godine“.

S T R A S T

Vremena sumnje teπko su izdræiva. Tjeπimo ih Ëinjenicom da meu nama joπ uvijek æive biÊa u Ëijoj se blizini osjeÊamo bolje. A i boljima postajemo. Ona sa sobom donose blagost i nekakvu Ëudnu lakoÊu dodira i blizine, pa smo zbog toga skloni vjerovati kako k njima ne navraÊaju nepravde, bolesti, suze i nedaÊe. Govore jednostavnim reËenicama podsjeÊanja. I dok se pred onima koji u nama izazivaju nelagodu i bojazan predstavljamo jakima i nepokolebljivima, pred ovima tjeskobno ispovijedamo sebe i svoje nelagode. Svi se mi neËega, djeco, plaπimo i svi mi pred nekim strahujemo, znao je ponavljati ugledni profesor filozofije; onaj na Ëijim smo satima ledili i smanjivali tijela, a uπi poveÊavali i napinjali ih prema svakoj rijeËi πto je iz njegovih usta istjecala zaobljena i vaæna. I prepuna znaËenja. Za razliku od mnogih svojih kolega, on je prepoznavao razloge zbog kojih se njegovim uËenicima znoje i hlade dlanovi. Njihove nespretnosti i pogreπne odgovore najËeπÊe je primao sa smijeπkom. Tko mnogo zna, mnogo i pati, izgovarao je kao opravdanje; mladima za povrπno svladane lekcije, a sebi za nemoÊ da neznanje kazni. »ak i kad je suhonjavi predavaËki mudrac ponavljao dosjetke kakve smo imali prilike Ëuti od naπih roditelja, baka, strina i ujaka, uspijevao ih je oplemeniti tonom koji je iste reËenice

postala sam svjesna da je izrekama profesor tjeπio i svoju vlastitu biografiju. Njemu je bilo poznato u kakav æivot uvodi svoje gimnazijalce. Nije se radilo ni o nasluÊivanju, ni o predvianju, pa Ëak ni o tjeskobi muπkarca srednje dobi. Za njega ni on sam, s tim svojim sjajnim oËima i skromnoπÊu koja mu je oplavljivala tijelo, nije bio spreman. Moæda je ipak pogrijeπio, pitala sam se preËesto, πto nas izravnije nije upozorio da Êemo sazrijevati u vremenu u kojem naπi æivoti viπe neÊe ovisiti o naπim rukama jer Êe ih ruke uprljane politikom i moÊi dodirivati ljepilom svojih jagodica. Æivot je ono πto se dogaa dok radimo planove za æivot, postat Êemo svjesni na pragu ozbiljne zrelosti, na nekoj od proslava godiπnjice mature. Gledat Êemo jedni drugima u zjenice i u zamuÊenosti vida oËitavati iskustvo, borbu, natjecanje, patnju, brigu i uniπtenu nadu. Ukratko, sve ono πto se danas obiËava zvati æivotom. I plesat Êemo, i vrtjeti se uz melodije naπe mladosti. Sve u krug, sve u ponovljivost, sve u ludost, sve u muËninu kojoj nitko neÊe uspjeti pobjeÊi; ni oni koji Êe te iste veËeri slaviti trideset godina, ni oni koji Êe nazdravljati prvoj petogodiπnjici zrelosnog ispita. Profesora filozofije rijetko Êe tko spomenuti. Samo joπ jedan ozbiljan prilog raspravi o zaboravu koji svoj autoritet osnaæuje svladavanjem sjeÊanja na dobrotu.

Naslijeene poruke krasio biblijskom ljepotom. UmijeÊe æivota pohranjeno je u pedesetak narodnih izreka, πto se Ëudite, obiËavao je reÊi na kraju πkolskoga sata. Prije nego πto bi to izgovorio, ustao bi, kao da pozdravlja sve one generacije koje su saËuvale govorne pouke i kao da im u naπe i svoje ime zahvaljuje. Nekoliko koraka do izlaznih vrata ukraπavao je jedanput sa ©to ne platiπ na mostu, platit Êeπ na Êupriji, drugi put sa ©to gluh ne Ëuje, to nijem izmisli, treÊi s Ljudi opraπtaju sve osim iskrenosti, Ëetvrti uz Ako ima na svijetu iπta nepogreπivo, to je iskustvo, peti sa Sve ima granica, osim ljudske gluposti, πesti sa Svako zlo za neko dobro, a sedmi s »ovjek ne vrijedi koliko puta padne, veÊ koliko puta se podigne poslije pada... I tako iz tjedna u tjedan. Citatima nas zasigurno priprema æivotu, razmiπljala sam sa svojih sedamnaest. I, priznajem, nisam posve razumjela - iako sam ih nasluÊivala - nijanse skrivenih poruka. Jer æivot koji me Ëekao imao je, u mojim vlastitim scenaristiËkim obradama, dlanove muπkarca jakog, zaπtitniËkoga, gotovo oËinskog zagrljaja i miπljen je na matrici bajke koja, po pravilu æanra, zavrπava ljepotiËinom udajom, a nastavlja mojom osobnom sreÊom i radoπÊu. Dobrota Êe, dok je svijeta i vijeka, tvrdio je profesor, biti sinonim za ljepotu. I bit Êe nagraena. Zatajio je da to vrijedi samo za literaturu, πtoviπe samo za pojedina razdoblja njezine povijesti. S dvadeset i sedam

J U L I J A N A

M A T A N O V I Δ

Kako prolaze godine, a blagdan BoæiÊa stiæe sve ranije i ranije, jasnije razumijem razloge zbog kojih moj dragi filozof nikada nije izgovarao izreke s kljuËnom rijeËju „æivot“. Osluπkivanje svijeta nagovorilo ga je da preskoËi Ëak i onu svakodnevnu po kojoj na mladima svijet ostaje. Znao je da je tako, ali se u tiπini pitao kakav nam to svijet predaje u naslijee. On se brinuo, a mi, koje je on pouËavao, nadrastamo svoga uËitelja. Mi strahujemo. Zbog æivota koji se smije naπim staromodnim ljestvicama vrijednosti, koji poseæe za rjeËnikom nepoznatih rijeËi kad god se spomene prijateljstvo, ljubav, bliænji i odricanje. I koji bi profesorovu izreku Sila Boga ne moli, Bog sile ne voli shvatio kao dopadljivu igru rijeËi iz korpusa poezije dosjetke. Izreke su ukras govora, a ja sam oduvijek najviπe voljela sluπati one o strahovima, priznala sam prije desetak godina svojim uËenicima. Ne vrijedi biti hrabar, ako nemaπ straha, nastavljala sam da bih im pojasnila. Gledali su me zaËueno. I πutjeli. Najodvaænija meu njima samo me upitala boli li me grlo. Ne, nasmijala sam se. Znala sam da je moj glas obojen glasom moga omiljenoga profesora. I da mi upravo on projektira put prema buduÊnosti. A u njoj πutim; πutim u nekom drugom redu, na krhkoj staklenoj polici jedne biblioteke u gradskom srediπtu poznatog otoka; onog do kojeg trajekti plove samo u kiπnim danima. S T R A S T

PROSINAC 2008 BROJ 20 MAGAZIN TVRTKE EUROline

KORICE 100_1.indd 1

12/9/09 11:21:46 PM