OÆUJAK 2009 BROJ 21 MAGAZIN TVRTKE EUROline
Kupnjom ML-a dobivate godinu dana besplatnog koriπtenja novog smarta micro hybrid drive
Savrπena. Nova E-klasa.
4
K A Z A L O
IZDAVA» EUROline d.o.o. Glavni zastupnik Daimlera AG i Chrysler Int. Corp. za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb tel. 01/34 41 111 faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr
66
80
GLAVNA UREDNICA Branislava MalviÊ
REDAKCIJA Dijana ©utalo Mia RajkoviÊ Paula KolendiÊ Ivan DragπiÊ strast.urednistvo@euroline.hr
LEKTURA Irena Miloπ
6
NOVA E-KLASA
Svjetlo nade
14
NOVA E-KLASA
Gorden Wagener: Dizajner s korakom od sedam milja
39
POVIJEST
StoljeÊe Mercedesovih salona automobila
42
72
MORE I LJUDI
Kvarnerski dragulji
80
NAUTIKA
Postojimo da bismo pobjeivali
Æivot s morem, vjetrom, brodom i jedrom
48
86
FORMULA 1
ODJEL MARKETINGA I PRODAJE OGLASNOG PROSTORA
18
Model koji je izgradio NjemaËku
Patriot na kvadrat
Znanje u sluæbi kupaca
Marina MaraviÊ Ivana Sutlar Boris JambroviÊ Goran MomËiloviÊ strast.marketing@euroline.hr
24
53
91
DINAMIKA IZLAÆENJA Ëetiri puta godiπnje
OBLIKOVANJE I PRIJELOM Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr
TISAK
POVIJEST E-KLASE
E-KLASA COUPÉ
Uzbudljiva i ekonomiËna
27
INTERVJU
Horst Wohlfart, direktor Mercedes-Benz Leasinga: Nastavljamo bez ograniËenja
32
LIFESTYLE
Æene i Mercedes vole se javno
JEEP
MODA
Linea exclusive: Svileni sjaj originalnoga dizajna
62
DOGA–ANJA
98
EUROLINEOV TIM
VIJESTI
KOLUMNA JULIJANE MATANOVIΔ
Mojih πezdeset sekundi
Karneval u Nici: Kraljevi maskiranja
66
GASTROPUTOPIS RENEA BAKALOVIΔA
Imotski na pjatu: spiza na kraju svita, u gastronomskom srediπtu
PRINTERA GRUPA Dr. Franje Tumana 14a tel. 01/33 78 600 info@printera.hr
NAKLADA 22.000 primjeraka
NASLOVNICA Julia Stegner, novo lice berlinskog Mercedes-Benz Fashion Weeka S T R A S T
U V O D N I K
ProljeÊe je godiπnje doba koje se doËekuje s ponajviπe nestrpljenja. »eænja za promjenom, za novom svjeæinom u sebi, i oko sebe, najËeπÊe se iskazuje reËenicom Samo da stigne proljeÊe. U nju se upisuje i nada i vjera da Êe s prvim πumaricama i visibabama nestati brige s dragih lica te da Êe nas SunËeve zrake uspjeti nagovoriti na smijeπak i na jedan, odavno obeÊani, razgovor. Samo da stigne proljeÊe misao je koja se poËinje sve bræim ritmom ponavljati potkraj veljaËe. PoËetkom oæujka taj se otvoreni poziv, posebice u onih umornijih i neveselijih, iscrpljenih dugim sivilom, pretvara u vapaj. Jer, novogodiπnja noÊ i poljupci koji su pratili dobre æelje veÊ su zaboravljeni, prizori snjeæne bjeline - ako smo im uopÊe i svjedoËili - pohranjeni su u fajlove i albume, a zimski kaputi postali su preteπki. Brojni pogledavaju u kalendare. Znaju da Êe uz miris probuene prirode radosnije krenuti na jedno putovanje prema Imotskom i s uæitkom se uvjeriti u domaÊe gastronomske mitove i legende, da Êe lakπe razapeti jedra znatiæelje i poÊi nekom vlastitom, a toliko nalik Horvatovoj „Besi“, jedrilicom na put oko svijeta, da Êe s viπe ponosa, uz dolazeÊe dane Uskrsa, πetati uz opatijske hotele, svratiti i do Lovrana, u Najade, na poznate kvarnerske dragulje, da Êe s novom njeænoπÊu iznova recitirati Gervaisove stihove „Moja zemja“ u kojoj su Pod UËkun kuÊice bele/miÊe, kot suzice/vele… I da Êe novi model naπe E-klase, sada u oæujku, doæivjeti u njegovoj pravoj veliËini. Ipak, samo Êe rijetki uspjeti zaboraviti da Êemo i dalje, i kad opipamo proljeÊe, æivjeti prebrzo, radeÊi - kako je to u romanu „Vjeæbanje æivota“ zapisao veliki pisac Rijeke i Kvarnera Nedjeljko Fabrio - stotinu poslova u isto vrijeme, govoreÊi nedovrπenim reËenicama i jeduÊi s nogu. »ak i u takvim stanjima, a najËeπÊe ih ne moæemo izbjeÊi, ne smijemo zaboraviti na tradiciju; na ono πto smo baπtinili od onih koji su vrijednosti usustavili prije nas. I zbog toga je jednako vaæno, za naπ zajedniËki mir, da vozeÊi suvremene modele automobila poznajemo priËu o onima prije njih, da uæivajuÊi u pjatu s lijepo poredanim jelima danaπnjice znamo πto su stari jeli kad su jeli ono πto onda nazvaπe „Niπta ne bacaj“. Naπ zajedniËki Ëasopis strastveno, u skladu sa svojim naslovom, zanimljivo i s duπom pripovijeda o onom πto smo naslijedili kao i o onom o Ëemu smo se duæni brinuti.
Ritam promjene
Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI
O Æ U J A K
2 0 0 9
5
6
M E R C E D E S - B E N Z
Piπe: Edi Prodan
Superioran svemu dosad vienom u svakom pogledu, novi Mercedes E-klase ima i jako simboliËno znaËenje jer najavljuje novo doba: sigurnije i ekoloπki prihvatljivije, a ujedno ugodnije nego ikada
S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
7
Hiperprodukcija stvara inflaciju. Inflaciju ideja, kreacija, razmiπljanja, pa Ëak i samih teænji da buduÊnost oblikujemo na naËin koji Êe zadovoljiti veÊinu. Iznimke koje ruπe ovu tvrdnju sve su rjee. Kada pak sve zaËinimo krizom, inflacija je joπ i veÊa. Konkretno, pogledajmo modelsku listu autoriteta automobilske industrije. Recesija veÊ ostavlja dubok trag, njezinih se mjesec dana multiplicira pa je veÊ sada jasno kako Êemo krizu trpjeti jako dugo, pesimisti tvrde najmanje pet godina. Tko Êe opstati, tko Êe se spasiti? Dobro, ne treba razmiπljati tako crno, vjerojatno Êe preæivjeti golem dio danaπnjih proizvoaËa automobila, no oni Êe biti prisiljeni, zbog spuπtanja cijena i pojeftinjenja proizvodnje, stvarati sve jednoliËnije proizvode koji Êe ostavljati dojam hiperprodukcije Ëak i bogatstva modela, a zapravo Êe biti jasno kako smo doπli do inflacije ideja. U Detroitu, glavnom gradu ameriËke automobilske industrije neposredno nakon velike zimske pauze koju otvara BoæiÊ, nastavlja Nova godina, a zatvaraju Tri kralja, odræan je tradicionalni salon automobila, najveÊi na sjevernoameriËkom kontinentu i dio apsolutno najveÊeg globalnog pokera takvih dogaanja koji joπ Ëine Æeneva, Pariz (Frankfurt) i Tokio. I od cijelog ameriËkog glamura, pa tako i od onih neameriËkih proizvoaËa koji za taj kontinent stvaraju posebne serije luksuznih, raskoπnih i rastroπnih automobila, jedini pravi premijerni prasak imao je Mercedes E-klase. Kriza koja je poharala SAD, a sve ostale u strahu stavila na rezervni poloæaj, u Mercedes-Benzu se nije reflektirala. Uostalom, uzmicati? Naravno ne, jer prethodna generacija modela s prepoznatljivim Ëetverim svjetlima u maski ugledala je svjetlo dana 2002. godine i jednostavno - vrijeme je za novu. Premda bi se mnogi uvjerivπi se u rezultate prodaje generacije (primjerice u Hrvatskoj se u tom segmentu E-klasa prodaje gotovo viπe no u svih ostalih konkurenata zajedno) uzvrpoljili na stolici ne znajuÊi ni sami treba li kretati s novom generacijom ili vjeπto taktizirati s ponekim darom kako bi se nastavila prodaja aktualne generacije, Mercedes tih dvojbi nema. Naime, viπe je no jasno kako Ëekanje moæe proizvesti tektonske poremeÊaje razmjera koji bi mogli ne samo uniπtiti “taktizirajuÊu generaciju”, veÊ klasu uopÊe. A to uistinu nema smisla jer je E-klasa unutar moÊnog Mercedesa brand sam za sebe. Nova generacija E-klase, od oæujku i na hrvatskome træiπtu, ima zadaÊu ljudima potvrditi vjeru da kriza nije tako pogubna te da Êe se 2009. godinu ipak moÊi povezati s O Æ U J A K
2 0 0 9
8
M E R C E D E S - B E N Z
buduÊnoπÊu. Usto, kao jedna od rijetkih pravih premijera, i najsjajnija svakako, E-klasa spaπava i ugled Detroita (bila su, naime, glasna razmiπljanja da se ovogodiπnje izdanje preskoËi, jer nije pristojno u trenucima „karmina“ mnogih proizvoaËa i tisuÊa radnih mjesta organizirati glamurozne predstave) te svijetu budi nadu. Daje snagu i, kako su zakljuËili neki od posjetitelja ovogodiπnjeg Detroita: kad nas nije napustio Mercedes, i za
nas ima nade. A nova generacija Mercedesa E-klase ima πto pokazati na svim podruËjima. Ono πto “na prvu loptu”, trenutaËno definira sve automobile njihov je prednji dio, maska. Jasno je uoËljiv nastavak trenda s Ëetiri svjetla no ovaj put tu je smjelo dizajnersko rjeπenje: svjetla ne prate iste crte. Dok smo se do sada navikli vidjeti dva istovrsna “fara” razliËitih dimenzija, ovaj put imamo veliko svjetlo u kombinaciji pravilnih i zakrivlje-
nih linija te manje u potpuno pravocrtnoj priËi. Efekt je izvrstan jer E-klasa tako daje do znanja da prihvaÊa najnovije trendove u oblikovanju, da na neki naËin priziva i lagani retro, sjeÊanja na neka prohujala desetljeÊa, a joπ viπe fascinira usklaenost tih svjetala jer Êe i dizajneri amateri naglasiti kako je najteæe prilagoavanjem razliËitih oblika dobiti skladnu kompoziciju. Naravno, snaæne, dominantne reπetke hladnjaka, odnosno ono S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
πto u pravilu podrazumijevamo kao masku takoer je novo, oblikovano prema stilu koji Êe se tek poËeti primjenjivati i u drugim Mercedesovim vozilima. Pozornost oka privlaËe i svjetla, zapravo niz led-dioda smjeπtenih u dno odbojnika πto slijede jednu sasvim svoju, modernistiËku priËu digitalnog doba. Ono πto automobilu daje markantnost, snagu i naglaπeni dinamizam poklopac je motora, hauba Ëije je stepenasto spuπtanje prema blaO Æ U J A K
2 0 0 9
tobranima i opÊenito boËnoj liniji izvedeno na naËin koji u svakom retrovizoru izaziva efekt micanja u stranu te prepuπtanja vodeÊe pozicije jaËem od sebe. BoËna je linija znatno mirnija. Ramena se lagano diæu prema straænjem kraju gdje nas takoer doËekuje odanost klasiËnom promiπljanju oblikovanja automobila. Svjetla su na toj poziciji pravilna, jednostavna i vrlo im lako moæemo pronaÊi sliËnosti u Mercede-
9
sovoj proπlosti premda pomalo iznenauje radikalno napuπtanje trokutastih oblika na koje smo se u posljednje vrijeme nauËili. Jedan od rijetkih dinamiËnijih poteza straga jesu pravilni, naglaπeniji zavrπeci ispuπnih cijevi. Unutraπnjost automobila sasvim je logiËan nastavak prethodne generacije. Jednostavnost oblikovanja za svaku je pohvalu jer su automobili danaπnjice, pa tako i E- klasa, na srediπnjoj konzoli optereÊeni golemim brojem
10
M E R C E D E S - B E N Z
Tehnoloπki iskoraci Svaka nova generacija Mercedesovih automobila donosi Ëitav niz tehnoloπko-sigurnosnih poboljπanja. Svakako, jasno je da nova E-klasa u svakom svom primjerku donosi sedam zraËnih jastuka, aktivne naslone za glavu, PRE-SAFE sustav (priprema automobila i sigurnosnih sklopova kako bi se moguÊi sudar doËekao πto bezbolnije) ili pak 5 centimetara debele upijaËe udarca smjeπtene ispod haube, Ëiji je zadatak onemoguÊiti ili u najmanju ruku amortizirati kontakt udarenog tijela pjeπaka s tvrdim dijelovima motora. Usto, ako udarac nema veÊu snagu, hauba se bez ikakvih posljedica vraÊa u prvobitno stanje. Nadalje, tu je i ureaj koji na udaljenosti od 150 do 200 metara prepoznaje prepreku te aktivira proces koËenja, a Mercedes je s novom E-klasom otiπao uistinu jako daleko u postavljanju sustava automatske promjene svjetlosnog snopa. PrepoznajuÊi ostale sudionike u prometu snop moæe varirati izmeu 65 i 300 metara, odnosno automatski “duga” svjetla pretvarati u “kratka” i obrnuto.
funkcijskih tipki pa bi dodatno naglaπavanje oblika, Ëesto i iz same teænje da se “oblikuje zbog oblikovanja”, bez ikakva doprinosa funkcionalnosti i ergonomiji, samo stvorilo probleme u snalaæenju. Uostalom postupak lagane evolucije kojeg se Mercedes Ëvrsto dræi u osmiπljavanju unutraπnjosti dodatna je briga za kupca. Promijenivπi generaciju vozaË ne bi smio zapasti u stupicu nesnalaæenja. Mogu se mijenjati materijali, stvarati pomaci u oblikovanju no ipak je najbolje kad se sve
nalazi “pod rukom” onako kako smo se s godinama naviknuli vozeÊi E-klasu. Osim πto je taj postupak jako dobro poznat Mercedesovim struËnjacima, oni se toga i vrlo strogo pridræavaju. A kupci su zadovoljni. Kabina je automobila prostrana, a posebno su lijepo definirana straænja sjedala. Iako je, dakako, rijeË o automobilu s pet mjesta, Mercedes nudi i opciju s dvama prostrano oblikovanim straænjim sjedalima. Verzija je to koju bi mnogi mogli iskoristiti jer nas se
u automobilu rijetko vozi pet, a s jednim reduciranim sjedalom ostalima Êe biti znatno ugodnije. Posvetimo li se dimenzijama, uoËavamo novi rast pa i pribliæavanje apsolutno prestiænoj, predsjedniËkoj limuzini: S-klasi. Duljina je automobila 4868 mm πto je za 12 mm viπe od prethodnika, πirina 1854 mm πto je pak veliki rast u odnosu na 1822 mm koliko smo do sada biljeæili no, zanimljivo, visina je 1471 mm πto je u odnosu na prethodnu geneS T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
raciju E-klase Ëak 12 mm manje. Tako je dobivena elegantnija silueta vozila, πto je i potvrda da se radi o dinamiËnijem i markantnijem automobilu, a da se pritom sniæavanjem volumena unutraπnjosti nije dogodilo niπta negativno. Meuosovinski je razmak 2874 mm, dakle opet veliki rast od Ëak 20 mm, dok je volumen prtljaænika ostao isti - 540 litara πto je i viπe no dovoljno Ëak i za zahtjevnija obiteljska putovanja. Ipak, znamo li da je S-klasi duljina 5076 mm, moæda su usporedbe s njom O Æ U J A K
2 0 0 9
bile prije svega potaknute vizualnim dojmom automobila. Teæina se nove E-klase u odnosu na prethodnu poveÊala za otprilike 100 kilograma, no moramo izraziti apsolutno divljenje konstruktorima zbog koeficijenta otpora zraka Cx 0,25, πto je uistinu brojka koju je potrebno viπe puta provjeravati. No ma koliko to puta Ëinili, odgovor je uvijek isti: da, dobro ste proËitali. Provjera dodatno pokazuje da je ovaj parametar kod svi direktnih konkurenata za desetak posto loπiji, πtoviπe jako se teπko
11
kod serijskih automobila pronalazi primjerak koji bi imao tako dobar, tako nizak koeficijent otpora zraka. Naravno, uz to πto utjeËe na eleganciju i dojam apsolutno doraenog proizvoda, koeficijent otpora najvaæniji je πto se tiËe potroπnje. Znatno je smanjuje, postotno Ëak i viπe od brojke izraæene u Cx parametru. E-klasa je i u odnosu na potroπnju i emisije CO2 automobil na kojem se primjenjuju metoda evolucije. No u ovom sluËaju - ubrzane. Veliki angaæman konstruktora urodio je time
12
M E R C E D E S - B E N Z
da dizelski agregati prosjeËno troπe od 5,3 litre (200 CDI) do 6,8 litara (350 CDI) te da im je usto emisija CO2 od 139 do 179 g/km πto su vrlo dobri rezultati. SliËna se priËa ponavlja i kod benzinaca. Najmanji 200 CGI u prosjeku troπi 6,6 litara, a u okoliπ ispuπta 169 g/km dok trenutaËno najsnaæniji E 500 s obzirom na impresivne karakteristike s 10,9 litara
i 256 g/km donosi same po sebi razumljive podatke. E-klasa dolazi u tradicionalnim paketima opreme koji su dobro ili joπ bolje upotpunjeni, a za one koji æele najviπe tu je i AMG. Iako se ta prestiæna oznaka koristi za najsnaænije Mercedesove automobile u pojedinoj klasi, AMG moæe biti i samo oprema koja automo-
bilu daje apsolutno naglaπenu sportsku notu. Od velikih 18-colnih naplataka, aluminijskih papuËica do kromiranih detalja, efektnih proπiva sjedala E- klasa u velikoj veÊini izdanja dolazi sa 7-stupanjskim 7G-TRONIC automatskom mjenjaËem dok bazni paketi mogu biti isporuËeni s ruËnim, 6-stupanjskim mjenjaËem. Æeli li se postiÊi apsolutna upravlji-
S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
13
Zelena snaga E-klasa u novoj generaciji donosi obilje motora i to od manjih s 4 pa Ëak do agregata s 8 cilindara. ©to se tiËe benzinaca, tu je sedam verzija: 200 CGI BlueEFFICIENCY (184 KS), 250 CGI BlueEFFICIENCY (204 KS), 350 CGI BlueEFFICIENCY (292 KS), 350 4MATIC (272 KS), 500 i 500 4MATIC (388 KS) te vrhunski 63 AMG s Ëak 525 KS. Kako E-klasa tradicionalno najznaËajniji put do kupaca pronalazi s dizelskim motorima i njih ima mnogo - 200 CDI BlueEFFICIENCY (136 KS), 220 CDI BlueEFFICIENCY (170 KS), 250 CDI BlueEFFICIENCY (204 KS), 350 CDI BlueEFFICIENCY (231 KS), 350 CDI 4MATIC (224 KS) te 350 CDI BlueTEC snaæan 211 KS Ëiji se dolazak oËekuje na jesen ove godine. UoËava se velik broj BlueEFFICIENCY verzija πto je znak da E-klasa poπtuje najstroæe ekoloπke kriterije, odnosno norme Euro 5, dok Êe 350 CDI BlueTEC udovoljavati Ëak i Euro 6 normama koje na snagu stupaju tek za pet godina.
vost i sigurnost voænje tu je i 4MATIC pogon. Redanje prednosti mogli bismo nastaviti, no neπto kupci ipak moraju otkriti i sami. Kako nam se Ëini, neÊe im biti dosadno. PreteËa danaπnje E-klase, glasoviti Ponton, simbol je njemaËke poratne obnove: protegnuo je svoje elegantne lukove daleko u buduÊnost. Mjerimo li njegove dosege prema kvalitetama nove E-klase, koja se u nekim elementima jasno poziva upravo na Ponton, putovanje Êe se sigurno nastaviti i 21. stoljeÊem. O Æ U J A K
2 0 0 9
14
M E R C E D E S - B E N Z
Svaki bijenalni salon automobila u Frankfurtu djeluje kao predstava u kojoj stoæernu ulogu ima Mercedes. Golema viπekatna dvorana sa spiralno povezanim terasama sjedinjuje cjelokupnu produkciju πtutgartske srebrne trokrake zvijezde te posjetiteljima nudi uvid u same vrhunce recentne automobilske produkcije. Na posljednjem sajmu u Frankfurtu,
u rujnu 2007. godine, iz razmiπljanja o vjeËnoj teænji Mercedesa da u bezbrojnim klasama i razredima bude najbolji, um i tijelo naglo nam je blokirala scena u Ëijoj je pozadini suvereno, nadmoÊno stajao F700. Apsolutno - prototip. Avangardni iskoraci nisu pruæali ni trenutka primisli kako je rijeË o predseriji, o modelu koji Êe uskoro u proizvodnju. A opet, automo-
bil je bio tako stvaran da nije bila daleko ni misao kako ipak nije rijeË o prototipu u ranoj fazi nastajanja. Uostalom, kada je u pitanju dizajnerski tim kojemu je na Ëelu profesor Peter Pfeiffer, sluæbeno senior vice president of design Mercedes-Benz group, niπta nije nemoguÊe. Od njega i ljudi koji su nastajali u njegovu timu, ili kako bi se to u glazbi reklo
Gorden Wagener, direktor dizajna Mercedesa i kreator nove E-klase
Dizajner s korakom
od sedam milja
S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
O Æ U J A K
2 0 0 9
15
16
M E R C E D E S - B E N Z
- od ljudi koji su diplomirali u klasi profesora Pfeiffera - sve je ipak moguÊe. Najmanje da maπta i stvarnost budu sjedinjene u isto tijelo, u isti proizvod ili, kako bi se to prevedeno na uobiËajeni sleng automobilskih fanova reklo, u istu karoseriju. I kako to obiËno na takvim sajmovima biva, novinarska se ekipa fotografirala, radi dodatnog ilustriranja svoje reportaæe iz Frankfurta, uz automobil koji ju je tog posljednjeg ljetnog mjeseca 2007. na najvaænijem europskom salonu automobila najviπe oduπevio. Nakon te frankfurtske epizode, odnosno potkraj oæujka, svi vaæniji mediji, dakle ne samo oni koji se izravno bave automobilskom
industrijom, donose pomalo sjetnu vijest profesor Pfeiffer odlazi u mirovinu. Napunio je 65 godina, a polako se i umorio od tempa koji je od njega, ma koliko mu to bilo zadovoljstvo, traæio neprestanu kreaciju, neprestano pomicanje granica automobilskog dizajna. U Mercedesu je proveo gotovo Ëetrdeset godina, osvojio sva vaænija priznanja, pa Ëak i Kriæ reda zasluga za NjemaËku, i to upravo za doprinos u razvoju autohtonog njemaËkog dizajna. No, da priËa ne prijee u patetiku koja nuæno prati sve rastanke, u istoj se vijesti pojavljuje informacija da maestralnog profesora nasljeuje nitko drugi do Gorden WageS T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
17
ner. Vrhunski dizajner, uostalom upravo su on i njegov tim bili meu kljuËnim ljudima za nastanak F700, koji je takoer i uvelike Mercedesovo dijete. Roen u rujnu 1968. u Essenu, Wagener je u tom gradu diplomirao, i to na sveuËiliπtu posebno cijenjenom i utjecajnom kada je rijeË o izobrazbi studenata industrijskog dizajna. Poslijediplomsko obrazovanje Wagenera vodi na znamenitu, moæda i najvaæniju ustanovu u svijetu kada je u pitanju izobrazba dizajnera - u londonski Royal College of Art. Nakon povratka u NjemaËku njegova adresa viπe nije u Rhurskoj oblasti, veÊ neπto niæe, u Sindelfingenu, gdje su, kako je znano, Mercedesovi pogoni. Prepoznavπi njegov talent te slobodu razmiπljanja i kreiranja, profesor Pfeiffer odmah mu omoguÊava bavljenje dizajniranjem interijera i eksterijera automobila. U godinama koje slijede Wagener kreira apsolutno sve automobile iz klasiËne Mercedesove ponude: modele A, B, C i E-klase, ali i takve kao πto su GL ili CLK, odnosno CLS-klasa. Da, prethodna generacija Mercedesa E-klase, upravo ona koja je definitivno etablirala model s Ëetiri svjetla kao najtraæeniji i najomiljeniji u segmentu, djelo je maπtovitog dizajnera iz Essena. Wagener poËetkom druge polovine prvog desetljeÊa 21. stoljeÊa odlazi u Mercedesov razvojni studio u SAD, dakako, smjeπten u Kaliforniji, na joπ jedno bruπenje svog unikatnog kreatorskog duha, ali se ubrzo, sredinom 2008., vraÊa u NjemaËku. Naime, legendarnog je profesora trebao zamijeniti netko tko moæe nastaviti njegovo grandiozno djelo. Pojavile su se prve sluæbene fotografije nove generacije Mercedesa E-klase. Zanimljiva reπetka maske i Ëetiri svjetla. Ali - raznorodna. Hrabro spajanje zaobljenih i pravilnih linija. Inovativno, moderno, a opet klasiËno, uz uvaæavanje svih prethodnika koji su 2009. godine omoguÊili joπ jedno izdanje E-klase. I onda je sinulo - pa da, F700! Beskrajna elegancija koju je rujna 2007. donijela ideja F700 poËela se prenositi u stvarnost. “Iracionalni racionalist”, kako sam sebe zna definirati Wagener, kreÊe, uostalom i formalno na poziciji πefa dizajna najmoÊnije svjetske automobilske kuÊe, u novu afirmaciju njemaËkog dizajna, u novo osvajanje buduÊnosti kreacijama s trokrakom srebrnom zvijezdom. A profesor Pfeiffer u ugodi svojih umirovljeniËkih dana, istina, zbog mnogih gostujuÊih predavanja ne baπ tako mirnih, zadovoljno se smjeπka. Znao je on dobro komu prepuπta tron, znao je jer je prije formalne primopredaje vlasti itekako bio upoznat s novom, Wagenerovom E-klasom. O Æ U J A K
2 0 0 9
18
M E R C E D E S - B E N Z
Model koji je izgradio NjemaËku
Model 180 (W 120) iz 1953. godine, poznatiji kao Ponton S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
19
Sruπena NjemaËka nakon 1945. godine nije dugo zdvajala nad svojom sudbinom. Uostalom, bilo im je jasno da je ruπenje njihove domovine uvelike bila reakcija na ruπenje nekih drugih domovina. Stoga je rad bio savrπen katalizator kojim Êe se istodobno otjerati utezi proπlosti te bræe izgraditi sretnija buduÊnost. BuduÊi da Nijemcima sve Ëega se prihvate u pravilu ide jako dobro, tako je bilo i s obnovom zemlje. A razvoj je pratila i nanovo uskrsnula automobilska industrija. Standardni simbol Mercedes, svega osam godina nakon razornog rata, predstavio je Ponton, ujedno i preteËu danaπnje E-klase. RijeË je o luksuznom i tehniËkim rjeπenjima vrlo naprednom automobilu koji se usto nije zadovoljavao s prosjeËnosti ni u kom segmentu. Prostran, klasiËni sedan, ili raskoπ srednje klase, nije se pritom mirio samo sa æeljom zadovoljenja bogatih kupaca. Ne, æelja te Mercedesove zvijezde roene prije 56 godina bila je proπiriti
Mercedesove limuzine viπe srednje klase svoje porijeklo vuku joπ od ranih poslijeratnih godina
se unutar velike grupe kupaca koji su poËeli formirati novi njemaËki srednji sloj. Automobil je istodobno bio luksuzan, ali i, da se okoristimo politiËkim rjeËnikom, demokratiËan. Jednostavno, auto-mobil koji Êe oznaËavati pripadnost krugu ljudi koji su maksimalno profesionalno po-sveÊeni svom poslu te kao posljedicu upravo te svoje predanosti radu dolaze u situaciju da si mogu priuπtiti automobil poput E-klase. Bez trunke profanosti hitro stvorenog bogatstva Ëija instant-podloga nije uvijek u baπ najboljim odnosima sa zakonom. U stasanju njemaËkog druπtva koje se nakon ‘45. zaklelo da Êe njihova jedina buduÊa osvajanja biti ona ekonomskog tipa izvrsno se uklopila i E-klasa, koja se s lakoÊom probija na druga træiπta zapadne Europe i SAD-a. A od tada, iako Europa i Amerika katkad djeluju ne kao dva kontinenta, veÊ kao dva udaljena planeta, ono πto ih veÊ desetljeÊima bezrezervno spaja ljubav je prema srebrnoj trokrakoj zvijezdi. I ma koliko se traæili kupei ili danas terenci, najsjajnija je zvijezda u pravilu samo jedna - E-klasa. O Æ U J A K
2 0 0 9
20
M E R C E D E S - B E N Z
Mercedes-Benz W 110, pod nadimkom Repaπ (1961. - 1968.)
Mercedes-Benz W 114/115, Strich 8 (1968.)
S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
21
Mercedes-Benz W 123 (1976.)
Doduπe, povijest je E-klase Ëak duæa od Pontona. Prvi poslijeratni Mercedes-Benz bio je model 170V, najveÊim dijelom temeljen na predratnom modelu istog imena, koji se diËio svestranoπÊu, udobnoπÊu i niskom potroπnjom. Taj se model proizvodio sve do 1955. godine, dakle joπ dvije godine nakon predstavljanja slavnog Pontona Ëija je produkcija potrajala sve do 1962. godine. O Æ U J A K
2 0 0 9
Godinu prije lansirana je serija 110, u nas poznatija kao Repaπ, posljednji od modela koji je dijelio izgled karoserije s elitnim modelima serija SE. Razlika je bila tek u smanjenom meuosovinskom razmaku te lagano preoblikovanom prednjem kraju. Njegov je nasljednik serija 115 i 114; uveden je 1968. godine, a donosi potpuno originalne konstrukcije. U ponudi je bio niz motora s Ëetiri i πest ci-
lindara, a svjetski je novitet tada dizelski petocilindraπ 240 D 3.0 predstavljen 1974. godine. Dodatna ekspanzija ovog segmenta nastaje u drugoj polovici sedamdesetih s glasovitom serijom 123 koja se proizvodila do 1985. godine te je i dalje popriliËno Ëesta na cestama πirom svijeta. Taj je model bio dostupan i s produæenim meuosovinskim razmakom
22
M E R C E D E S - B E N Z
te kao karavan ili kupe, a ostat Êe zapamÊen kao prvi Mercedes koji je dobio turbodizelski motor. RijeË je o modelu 300 D Turbodiesel iz 1980. godine. Prva prava, u danaπnjem smislu kada „E” postaje prefiksom, temeljna E-klasa pojavila se 1984. godine i traje punih jedanaest godina. U tehniËkom segmentu istiËemo predstavljanje 4MATIC pogona na sve kotaËe te uvoenje V8 motora i AMG verzije. Njezina druga generacija, poznata kao Okan, dolazi nakon ruπenja Berlinskog zida, odnosno redefiniranja IstoËnog bloka te se prodor πiri i u te krajeve. Naravno, s jednakim uspjehom, iako na omiljenu ciljanu skupinu E-klase, uspjeπni srednji sloj, na tim prostorima u znaËajnijem broju joπ uvijek Ëekamo. »ekati? Kriza? Ma naravno da ne! Uostalom, da su u Mercedesu tako razmiπljali 1953. godine sasvim sigurno nikad ne bi doπlo do Pontona, znamenitog modela koji je uistinu i odigrao ulogu kakvu mu nosi simbolika nadimka. Jednostavno, povezao je razvaline proπlosti s novim, sretnijim i bogatijim vremenom.
E-klasa (W 124) iz 1984.
E-klasa ( W 210) iz 1995.
S T R A S T
24
M E R C E D E S - B E N Z
Na salonu automobila u Æenevi MercedesBenz je predstavio najnoviju akviziciju u svojoj paleti prestiænih kupea - E-klasu Coupé. KombinirajuÊi dva klasiËna Mercedesova atributa - uzbudljivost i ekonomiËnost - novi je kupe sportska interpretacija dinamiËnog dizajna nove E-klase koja unatoË tome ne gubi niπta u smislu prostranosti i udobnosti. KlasiËnih kupeovskih linija, bez okvira na boËnim prozorima, novi se kupe odlikuje i najboljim aerodinamiËkim rezultatom na svijetu s otporom zraka od svega 0,24 Cd. E-klasa Coupé bit Êe standardno opremljena ovjesom AGILITY CONTROL koji se automatski prilagoava trenutaËnoj situaciji na kolniku. On omoguÊuje vozaËko zadovoljstvo i vrhunsku upravljivost uz maksimalni komfor. Takoer, tu su i brojne druge inovacije predstavljene u limuzinskoj verziji E-klase. Meutim, specifiËni detalj je Dynamic Driving paket koji omoguÊava odabir razliËite kalibracije tvrdoÊe ovjesa pristiskom na gumb. Valja naglasiti kako su za ovaj model posebno razvijena sjedala Ëiji dizajn i tehnologija reflektiraju sportsku prirodu automobila s jednim parom vrata. Namjeπtanje elektriËnim putem dio je standardnog paketa opreme, baπ kao i Easy-Entry, funkcija koja omoguÊava putnicima jednostavniji pristup
udobnoj straænjoj klupi. Kao opcionalna oprema kod sjedala nudi se prilagoavanje lumbalnom dijelu kraljeænice elektro-pneumatskim putem. Za ugodu prilikom voænje brine se i najnoviji luksuzni klimatizacijski ureaj koji regulira temperaturu, volumen i distribuciju zraka u Ëak tri zone, kako bi zadovoljio osobne zahtjeve vozaËa, suvozaËa, odnosno putnika straga. Prvi put sustav THERMOTRONIC omoguÊava i odabir volumena isporuËenog zraka u reæimima Diffuse, Medium ili Focus. Paleta modela ukljuËuje i dva nova ËetverocilindriËna motora koji uz poveÊanje snage i okretnog momenta troπe i do 17 posto goriva manje. Standardna ponuda bit Êe namjestivi ovjes Agility Control. InaËe, E-klasa Coupé doÊi Êe na træiπte u svibnju ove godine u verzijama E 250 CDI BlueEFFICIENCY (204 KS) 500 Nm, E 350 CDI BlueEFFICIENCY (231 KS), E 250 CGI BlueEFFICIENCY (204 KS), E 350 CGI BlueEFFICIENCY (292 KS) te E 500 Coupé s 388 KS. U smislu paketa izgleda interijera temeljni je izbor izmeu koncepata ELEGANCE i AVANTGARDE, a individualizaciju svakog vozila osiguravaju mnogobrojne opcije, velik izbor boja te Ëak πest razliËitih kombinacija kotaËa.
S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
Samo nekoliko tjedana nakon limuzine predstavljena je i kupe verzija nove E-klase
Uzbudljiva i ekonomiËna
O Æ U J A K
2 0 0 9
25
M E R C E D E S - B E N Z
27
bez ograniËenja
Foto: Gec
Horst Wohlfart, direktor Mercedes-Benz Leasinga Hrvatska, unatoË globalnoj krizi na buduÊnost gleda s optimizmom... O Æ U J A K
2 0 0 9
U krizno doba nekako najtmurnije izgledaju upravo bankari - kriza znaËi manjak novca u optjecaju, a novac je njihova roba. Ako ga nemaju bankari, neÊe ga imati ni ostali. Upravo stoga nasmijeπeno lice Horsta Wohlfarta, direktora Mercedes-Benz Leasinga Hrvatska,
donosi optimizam i djeluje vrlo ohrabrujuÊe. Iako svjestan stanja i na globalnom i na lokalnom træiπtu, on buduÊnost ne vidi u sivim tonovima: „Sa zadovoljstvom mogu reÊi kako Êe tijekom cijele 2009. godine Mercedes-Benz
28
M E R C E D E S - B E N Z
Leasing raditi kao i do sada. Osigurali smo dovoljno kapitala za financiranje naπih sadaπnjih i buduÊih klijenata te ne planiramo mijenjati uvjete financiranja, kreÊemo u ovu godinu spremni na sva iskuπenja i odluËni da joπ dodatno razvijemo svoje usluge”, tvrdi gospodin Wohlfart. Mercedes-Benz Leasing, tvrtka u potpunom vlasniπtvu Daimlera AG, djeluje u Hrvatskoj od 2000. godine. Zapoπljava 30-ero djelatnika, podjednako æena i muπkaraca, a jedini u tvrtki koji nema hrvatsku putovnicu jest direktor Horst Wohlfart. Doduπe, 44-godiπnji Nijemac koji u Daimleru radi od 1991. godine istiËe kako se nakon veÊ gotovo dvije godine, koliko je na Ëelu tvrtke, osjeÊa Hrvatom. „Velikom dijelom i stoga πto veÊ godinu dana imam djevojku Hrvaticu”, kaæe napola u πali, napola u zbilji.
Svojim kupcima pristupamo individualno kako bismo im ponudili najpovoljniji naËin financiranja Osobito je ponosan na profesionalnost svojih djelatnika jer su u poslovanje uveli najmodernije procese koji se ni po Ëemu ne razlikuju od europske prakse te iznjedrili izvrsne poslovne rezultate. „Tvrtka ima portfelj od 200 milijuna eura, u floti imamo viπe od πest tisuÊa vozila ravnomjerno rasporeenih u financijski, odnosno operativni leasing. Naπ udio u financiranju automobila korporacije Daimler iznosi 65 posto, πto znaËi da se dvije treÊine svih automobila kupljenih putem EUROlinea financira upravo preko Mercedes-Benz Leasinga”, objaπnjava Horst Wohlfart, napominjuÊi usto da su dvije treÊine vozila u floti iz osobnog, a treÊina iz gospodarskog programa grupe Daimler. Svjetska je kriza najprije pogodila bankarski sektor te direktor Wohlfart priznaje da je to osjetila i Daimlerova financijska divizija. Filozofija je jednostavna: kada novca na træiπtu ima, on je i jeftin, πto znaËi da i financiranje nabave vozila krajnjem kupcu moæe biti povoljnije. Meutim, manjak novca Ëini ga skupim, a tada nastaju problemi i za financijske institucije. „Naπa je sreÊa da imamo dobru strategiju. Gledali smo unaprijed te osigurali dovoljno sredstava za krizno razdoblje kako bismo mogli poduprijeti naπe poslovanje i dobavljaËe. Specijalizirani smo za financiranje automobila. Svojim kupcima pristupamo individualno
kako bismo im ponudili najpovoljniji naËin financiranja te uËinili naπu uslugu fleksibilnom i posebno kreiranom za svakog pojedinog klijenta. Mercedes-Benz Leasing poznat je i po akciji pomoÊi prilikom financiranja
za mlada poduzeÊa koja inaËe imaju mnogo problema u dokazivanju svoje solventnosti financijskim institucijama. Ta akcija napravljena je uz pomoÊ Europske unije i u suradnji s njemaËkom bankom KfW, a tvrtka Êe S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
je nastaviti”, kaæe direktor Wohlfart i dalje objaπnjava: „RijeË je o iznosu od 10 milijuna eura koji smo dobili za financiranje mladih manjih i srednjih poduzeÊa kako bismo im olakπali nabavu vozila potrebnih za obavO Æ U J A K
2 0 0 9
ljanje njihova posla - primjerice tako da im omoguÊavamo leasing s nula posto uËeπÊa. Do sada smo plasirali iznos od 6 milijuna eura, a trenutaËno dogovaramo i produæenje ove akcije za joπ godinu dana kako bismo
29
mogli plasirati i ostatak novca koji imamo na raspolaganju.” Kada se govori o praksi hrvatskih graana da automobil nabavljaju putem leasinga, Horst Wohlfart primjeÊuje kako je ona
30
M E R C E D E S - B E N Z
tek u nastajanju. Tvrdi da je kupnja automobila u Hrvatskoj odreena tradicionalna navika koja Êe se ipak morati promijeniti: „UobiËajena je praksa doÊi u salon automobila, pregovarati o cijeni i kupiti automobil kada smatrate da je ponuda najpovoljnija. Meutim, zaboravlja se na mnoge druge troπkove - od pada vrijednosti do odræavanja. Leasing je neπto drugo: on ne prodaje automobil, veÊ koriπtenje automobila. Prednosti su za kupca uistinu mnogobrojne, a istaknuo bih samo potpunu kontrolu nad troπkovima te Ëinjenicu da kupac nema nikakvih problema
s prodajom rabljenog vozila, odnosno brigu o buduÊoj vrijednosti takvog vozila. Naπ je posao omoguÊiti klijentu nabavu automobila po mjeseËnoj rati koju on moæe podnijeti, a plan nam je za ovu godinu i proπirenje te ponude. Naime, nudit Êemo i kompletno financiranje koriπtenja vozila koje Êe u sebi sadræavati i brigu o servisima, osiguranju, gumama... Pravi „full service leasing”. Æelimo da naπ klijent veÊ prvog dana zna u kunu koliko Êe ga automobil stajati tijekom trajanja leasinga te da nakon odreenog roka odabere za sebe novo vozilo. Uglavnom, smatramo da je
koriπtenje ispred samog vlasniπtva.” Naravno, direktor Wohlfart posebno istiËe izvrsnu suradnju s EUROlineom: „Tu smo u istoj kuÊi, stalno i kvalitetno komuniciramo te usko suraujemo kako bismo klijentima omoguÊili najpovoljniji naËin nabave vozila. Tu bih istaknuo vrlo uspjeπnu akciju financiranja smarta poznatu pod nazivom „smart 1000”. Vrlo sam zadovoljan suradnjom s EUROlineom i siguran sam da je ispred nas joπ mnogo uspjeπnih godina”, zakljuËuje direktor Mercedes-Benz Leasinga Hrvatska Horst Wohlfart. S T R A S T
32
M E R C E D E S - B E N Z
Neka nam veliki Arsen oprosti na parafraziranju njegova stiha, ali on je istinit: æene i Mercedes vole se javno. I uzajamno! Onomu tko se usudi zanijekati tu neprijepornu Ëinjenicu iznijet Êemo samo jedan dokaz. Dok su jednim automobilskim markama imena ostala po prezimenima osnivaËa, dok su imena drugih marki tek suhoparne skraÊenice, a dok su nekim treÊim markama, oprosti im, Boæe, imena smiπljale marketinπke tvrtke, Mercedes je ime dobio po æeni. Dobro, tada djevojËici, ali to je manje vaæno. Poznata je Ëinjenica da je veza ljepπeg (a mnogi Êe s pravom ustvrditi i ljepπeg i jaËeg) spola i Mercedesa Ëvrsta poput stijene te duga otkako su
Æene i Mercedes vole se javno Mercedes Jellinek s 15 godina - njezin otac Emil odabrao je kÊerino ime za svoj pseudonim prilikom natjecanja na utrkama Daimlerovim automobilima
Automobili i æene od prvog su dana potpuno prirodna kombinacija. Kada je taj automobil obasjan srebrnom zvijezdom, kombinacija postaje jednostavno idealna S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
33
Sportska elegancija: poster “Lady in Red” napravljen je i predstavljen 1928. godine i jedan je od najjaËih reklamnih motiva tog desetljeÊa
Objekt æelje: reklama za Benz & Cie. iz 1921. godine
Gottlieb Daimler i Karl Benz smislili automobil 1886. godine. Ovdje vas neÊemo podsjeÊati na veÊ poznate priËe o Berthi Benz ili legendu o maloj Mercedes Jellinek, veÊ Êemo upoznati neke druge æene koje su izgradile slavno Mercedes-Benzovo ime. Prva meu njima zove se Louise Sarazin. Doduπe, u priËu je doπla tragiËnom sluËajnoπÊu: nastavila je provoditi dæentlmenski sporazum o prodaji Daimlerovih izuma u Francuskoj sklopljen izmeu Gottlieba Daimlera i svoga supruga, odvjetnika Eduarda Sarazina, koji je preminuo samo nekoliko dana nakon toga „stiska ruke”, u dobi od tek 47 godina. O Æ U J A K
2 0 0 9
Louise je Daimleru poslala pismo u kojem je, meu ostalim, stajalo: „Znam da sada æelite pronaÊi novog zastupnika u Francuskoj, ali ja imam znanje, suprug me upoznao sa svim detaljima vaπeg posla i nudim vam svoje usluge dok ne pronaete odgovarajuÊu zamjenu za mog supruga.” SluπajuÊi svoj instinkt, Daimler je pristao i nije se prevario. Louise je uspjeπno prodavala Daimlerove motore te, osiguravajuÊi mu dogovorenih 12 posto prodajne cijene, uËinila svog partnera bogatim Ëovjekom. „Æensku priËu” imao je i Karl Benz. U svojoj biografiji prisjeÊa se maarske uËiteljice, naæalost zaboravljena imena, koja je 1888.
34
M E R C E D E S - B E N Z
Vozila je snaæne automobile s velikom vjeπtinom: Ernes Merck fotografirana u drugoj polovici 20-ih godina proπlog stoljeÊa Moderna æena: reklamna fotografija Mercedes-Benza s modelom 8/38 ispred Le Corbusierove kuÊe u Stuttgartu
KljuËna osoba automobilske povijesti: nakon smrti supruga Louise Sarazin-Levassor nastavila je poslovati s Gottliebom Daimlerom i odigrala je vaænu ulogu u uspjehu automobila
godine potegnula Ëak do Mannheima kako bi svojim oËima vidjela automobil. BuduÊi da njezin entuzijazam nije bio proporcionalan njezinim financijskim moguÊnostima, vratila se kuÊi vlakom, ali ubrzo je na Benzovu adresu stigao novac: poduzetna je æena u ispravnost investicije uspjela „uvjeriti” svog S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
Ovaj reklamni motiv iz 1936. godine pokazuje model 540 K roadster ispod cepelina “Hindenburg”. ZraËni je brod takoer imao Daimler-Benzov motor
35
„kolegu” (tako to, pristojno, kaæe sam Benz) te je Karlov sin Eugen krenuo prvoj æenikupcu isporuËiti automobil. Najprije vlakom do BeËa, a zatim cestom do Samorina u blizini Bratislave. Na doËeku Eugenu Benzu okupio se cijeli gradiÊ. PreskoËit Êemo dvadesetak godina i pristiÊi u vrijeme nakon Prvoga svjetskog rata. Prije toga vremena æene za upravljaËem automobila sluæile su kako bi πirokoj javnosti pokazale jednostavnost i „bezopasnost” automobila, ali tijekom 20-ih godina proπlog stoljeÊa postale su i idealan medij za oglaπavanje vozila privlaËeÊi svojim izgledom pogled na reklame. Meutim, te su reklame poticale i æene da postanu vlasnice i korisnice automobila. Posebno je poznata serija oglasa nastala 1926. godine, nakon spajanja tvrtki Daimler-Motoren-Gesellschaft i Benz & Cie. u danaπnji Mercedes-Benz. Æene se na tim oglasima pokazuju ponosne i samosvjesne: ne preËesta pojava tih godina. Slavna Virginia Woolf investirala je tantijeme od romana Svjetionik iz 1927. godine, svog prvog komercijalnog uspjeha, upravo u kupnju Mercedesa. „Voænja mi otvara mapu svijeta u glavi”, rekla je. ©toviπe, tih su godina neke dame za upravljaËem Merdeces-Benza postale glaso-
Uspjeh u Mercedes-Benzu: Ewy Rosqvist von Korff pobijedila je s Evom-Mariom Falk na 33. reliju Monte Carlo (18. - 25. sijeËnja 1964.) vozeÊi Mercedes-Benz 220 SE u Touring Car klasi O Æ U J A K
2 0 0 9
36
M E R C E D E S - B E N Z
Jasna poruka: “Zaπto se obraÊamo damama kada je tema dobar ukus” MercedesBenzova reklama objavljena ranih 60-ih godina Uspjeπna u MercedesBenzu: vozaËica utrka Ellen Lohr 1991. godine
viti vozaËki entuzijasti vjeπtina ravnih, Ëak i nadmoÊnih muπkarcima. Primjerice, Ernes Merck je sa svojim Mercedes-Benzom serije S postala slavna diljem NjemaËke nakon πto je na brdskoj utrci Klausen Pass njezino vrijeme uspio potuÊi samo slavni Rudolf Caracciola. Sportski uspjeh kÊeri bogate tvorniËarske obitelji iz Darmstadta bio je samo prvi u nizu postignuÊa „jureÊih dama” u desetljeÊima koja su slijedila. Spomenut Êemo ovdje samo neke: na 32. reliju Monte Carlo godine 1963. pobjedu u kategoriji æena osvojila je Ewy Rosqvist von Korff sa suvozaËicom Ursulom Wirth u Mercedes-Benzu 220 SE. Lijepa je ©veanka sljedeÊe godine, sada sa suvozaËicom Evom-Mariom Falk, postigla joπ veÊi uspjeh: za upravljaËem istog vozila pobijedila je u klasi touring automobila obujma do 2500 ccm, deklasiravπi muπku konkurenciju. U legendu je automobilizma 90-ih godina proπlog stoljeÊa uπla Njemica Ellen Lohr. Vrsna vozaËica πest je sezona provela za upravljaËem Mercedes-Benza u DTM i ITC
prvenstvu, a poslije je nastupila i na utrkama kamiona te relijima. Naravno, za upravljaËem Mercedesa. Tradicija se nastavlja: trenutaËno u DTM prvenstvu tvorniËki Mercedes-Benz C-klase vozi mlada Britanka Susie Stoddart te postiæe vrhunske rezultate. Meutim, pustimo sada sport. Æene su tijekom godina postale sve vaæniji komercijalni faktor automobilske industrije, sve do danaπnje situacije gdje Ëine gotovo polovicu kupaca novih automobila u Europi. Æene kao kupci imaju poseban pogled na automobil koji mora uspjeπno zadovoljiti tri najvaænija kriterija: treba biti vrhunskog dizajna, siguran i ekoloπki prihvatljiv. Mercedes-Benz je tijekom godina posebno inzistirao upravo na tim trima kriterijima te stoga ne Ëudi πto mnoge æene kao ideal automobila uzimaju upravo onaj sa srebrnom zvijezdom. „Fascinirana sam mercedesima joπ otkada sam iπla na satove automobilskog dizajna na Art Center College of Design u Los Angelesu”, kaæe Jette Joop, poznata modna dizajnerica, i dodaje:
„Ne vjerujem da postoji bilo koje transportno sredstvo tako perfektnog dizajna”. S njome se slaæu i stotine tisuÊa æena diljem svijeta koje svake godine kao svoj idealan automobil odabiru Mercedes-Benz, a tvrtka svoju naklonost æenama pokazuje, meu ostalim, sponzorirajuÊi „fashion week” dogaaje u mnogim svjetskim gradovima ili dajuÊi im povjerenje da postanu ambasadorice marke. Baπ kao πto je za A-klasu to bila Christina Aguilera, omiljena kod mladih djevojaka koje vole upravo taj najmanji Mercedes-Benzov model. Naravno, æene imaju vaænu ulogu i u stvaranju Mercedes-Benzovih automobila. Mnogo ih je na kljuËnim pozicijama u tvrtki, baπ kao πto je Verena C. Kloos, πefica studija Daimler Advanced Design Italia u Comu. Njihovo su djelo individualna ureenja unutraπnjosti vozila - designo, od kojih je posebno poznata ograniËena serija modela CLK: nju je uz pomoÊ ekipe gospoe Kloos osmislio slavni Giorgio Armani. Automobili i æene od samog su izuma „koËije bez konja”, kako su zvali prvi Mercedes, potpuno prirodna kombinacija. A kada je taj automobil obasjan srebrnom MercedesBenzovom zvijezdom, kombinacija postaje jednostavno idealna. S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
37
Grupni portret s damom: Susie Stoddart s kolegama iz DTM-a Ralfom Schumacherom, Berndom Schneiderom i Garyjem Paffettom 2008. godine
Christina Aguilera bila je zvijezda predstavljanja Mercedes-Benz A-klase u Milanu
Mercedes R-klase promovirala je poznata modna dizajnerica Jette Joop O Æ U J A K
2 0 0 9
M E R C E D E S - B E N Z
StoljeÊe Mercedesovih salona automobila
39
Salon i servis u Düsseldorfu 1930.
Dok veÊina danaπnjih automobilskih marki nije ni postojala, Mercedes je veÊ napravio revoluciju - 1909. godine otvoren je prvi ekskluzivni prodajno-servisni salon
Prolaznici pred salonom u Berlinu O Æ U J A K
2 0 0 9
Ekonomska kriza ima i svojih dobrih strana - teπka vremena potiËu na inovativnost, a ideje koje su katkad nastale iz prijeke potrebe prerastaju u opÊeprihvaÊene koncepte. Jedna takva dogodila se joπ poËetkom proπlog stoljeÊa. Naime, prve su automobile u ime proizvoaËa veÊinom prodavali razliËiti posrednici, agenti ili trgovci. Mnogi su bili sjajni u tom poslu te su i sami utisnuli vaæan peËat u povijest automobilske industrije - najbolji je primjer austrijski biznismen Emil Jellinek, koji
40
M E R C E D E S - B E N Z
Interijer Mercedesova salona u Berlinu
je automobilima tvrtke Benz & Cie., a malo poslije Daimler-Motoren-Gesellschaft (DMG), po imenu svoje kÊeri i dao ime Mercedes. Meutim, ti su trgovci, kao jedini prodajni kanal, imali i moguÊnosti koje su im davale preveliku moÊ: diktirali su cijene, odreivali uvjete prodaje, donosili odluke o tome na koja Êe se træiπta πiriti… Sve je eskaliralo njemaËkom ekonomskom krizom tijekom 1906. i 1907. godine, koja je najprije pogodila prodaju skupih proizvoda, meu njima i prodaju automobila. Na raËun odræanja svoje maræe trgovci su proizvoaËima bili spremni platiti sve manje za njihove automobile te su u Daimleru
donijeli hrabru odluku: prekinuli su sve ugovore s trgovcima i odluËili stvoriti vlastitu prodajnu mreæu. Smatrali su kako Êe koristi biti viπestruke: ne samo da Êe moÊi sami odluËivati o cijenama vozila, veÊ Êe i u izravnom kontaktu s kupcima doznati njihov ukus te mu prilagoavati buduÊe modele, a osobito je vaæno bilo to πto je Daimler, uz prodaju automobila, odluËio odmah ponuditi i uslugu njihova servisiranja i odræavanja. ©to su htjeli, to su i uËinili: godine 1909. otvoreno je pet prodajno-servisnih salona: u Berlinu, Frankfurtu, Dresdenu, Düsseldorfu i Hamburgu. Prvi od njih bio je salon upravo u glavnom njemaËkom gradu Berlinu, otvoren
1. sijeËnja 1909. godine na prestiænoj adresi Unter den Linden 78. Servisna radionica bila je na manje elitnoj lokaciji. UobiËajeno prodajno mjesto imalo je πest ili sedam Ëinovnika (ukljuËujuÊi prodavatelje koji su se veÊ tada nazivali tek danas uobiËajenim nazivom „prodajni predstavnici“), 15-ak mehaniËara te, vrlo zanimljivo, dva demonstracijska vozaËa. Neπto o Ëemu bi, s obzirom na tehniËke sposobnosti suvremenih automobila, trebalo razmisliti i danas. Takoer, odmah je uveden i kodeks ponaπanja zaposlenika, ukljuËujuÊi pravila o odijevanju. Citiramo: „Prodajni predstavnici DMG-a i Benza moraju imati plavo dvoredno S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
odijelo, plavu kapu (misli se na tzv. πiltericu) i vozaËke naoËale, a zimi moraju imati i dugi, teπki kaput od devine dlake te πal.“ Mjesto prodajnog predstavnika Daimlera vrlo je brzo postalo prestiæna pozicija na kojoj su se æeljeli naÊi mnogi ljubitelji automobila. Tako je u salonu u Dresdenu 1924. godine
41
poËeo raditi mladi, tada 23-godiπnji Rudolf Caracciola: deset godina poslije zapoËeo je blistavu karijeru kao vozaË prve generacije Srebrne strijele te osvojio tri naslova prvaka Europe, pobjednika Mille Miglia te dvostrukog europskog prvaka na brdskim stazama. Od prvog dana ideja salona automobila iπla je dalje od puke prezentacije vozila - æelja je bila izraziti sposobnosti automobila i ekskluzivnost marke Mercedes u sofisticiranom arhitektonskom okruæenju. I doista, svi su saloni bili u elegantnim zgradama, opremljeni modernim namjeπtajem, a Ëesto su u sklopu salona bili i ekskluzivni restorani. Onaj u Berlinu bio je posebno popularan te nazvan „Mercedesova palaËa“. Uglavnom, ideja nastala poËekom proπlog stoljeÊa æivi do danaπnjih dana. Stoga, kada uete u neki od prestiænih Mercedes-Benzovih salona, kao πto su EUROline centar u Zagrebu ili AUTOline u Splitu, neka vas ne zaËudi njihova ljepota i monumentalnost. Stvoreni su na tradiciji dugoj toËno jedno stoljeÊe.
Rudolf Caracciola, slavni vozaË prve generacije Srebrne strijele, otpoËeo je suradnju s Mercedesom kao prodavaË u salonu u Dresdenu
Mercedesov salon u Berlinu otvoren 1913. godine O Æ U J A K
2 0 0 9
42
M E R C E D E S - B E N Z
UnatoË velikim promjenama u pravilima zbog kojih momËadi Formule 1 u novu sezonu ulaze gotovo potpuno izjednaËene u tehniËkom smislu, McLaren Mercedes i dalje planira obje svjetske krune
Sve je spremno za joπ jednu uspjeπnu sezonu - svjetski prvak Lewis Hamilton i svjetski konstruktorski viceprvak McLaren Mercedes veÊ naporno treniraju za aktualno prvenstvo. Dogaaj koji simboliËno oznaËuje poËetak nove sezone dogodio se joπ sredinom sijeËnja u sjediπtu momËadi u engleskom Wokingu. Tamo su, naime, Lewis Hamiltom i Heikki Kovalainen otkrili svijetu novi bolid oznake MP4-24. S obzirom na uvoenje mnogobrojnih pravila novi bolid izgleda znatno drukËije od onoga koji je mladom Britancu donio prvi naslov prvaka svijeta: veÊ su na prvi pogled oËite velike promjene u izgledu karoserije te dizajnu prednjih i straænjih krilaca. Meutim, promjene su sloæenije no πto se to moæe primijetiti izvana: primjerice, od ove sezone vozaËi Êe sami moÊi prilagoavati aerodinamiku bolida tijekom utrke. Takoer, kako bi se naglasila namjera Formule 1 da postane koliko je to god moguÊe ekoloπki prihvatljiv sport, od ove sezone uvedena je obveza upotrebe tzv. KERS sustava (Kinetic Energy Recovery System). Taj sustav regenerira energiju nastalu prilikom koËenja, koja se prije rasipala kao toplina, te je sprema u posebne akumulatore. Poslije se vozaË moæe koristiti tom energijom kao dodatnom snagom, naravno, u skladu s odreenim ograniËenjima. Velika je novost i ponovno dopuπtanje tzv. slick guma, koje su zabranjene 1998. godine, a koje omoguÊavaju znatno veÊe brzine u zavojima. To se smatra odreenom kompenzacijom zbog Ëinjenice da je bolidima poveÊana masa KERS sustavom, odnosno smanjena je snaga motorima koji prema novim pravilima moraju izdræati Ëak tri utrke, a u cijeloj sezoni moæe biti upotrijebljeno maksimalno njih osam. Naravno, veÊina novih pravila donesena je kako bi se smanjili troπkovi utrkivanja Ëemu Êe pridonijeti i ograniËenje proraËuna momËadi.
Postojimo S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
da bismo pobjeivali O Æ U J A K
2 0 0 9
43
44
M E R C E D E S - B E N Z
Poziciju πefa momËadi Rona Dennisa preuzima Martin Whitmarsh
Meutim, bez obzira na sve promjene zbog kojih momËadi u nastupajuÊu sezonu ulaze gotovo izjednaËene, Lewis Hamilton je pun samopouzdanja: „Predstavljanje novog bolida uvijek je emocionalni dogaaj za vozaËa, a ovo je za mene bilo posebno jer moj bolid ima πampionski broj 1. Smatram kako Êe nova pravila donijeti puno uzbuenja ljubiteljima ovog sporta, ali se osobno ipak nadam joπ jednoj uspjeπnoj sezoni i borbi za titulu - do posljednje utrke, iako bih volio, naravno, sve rijeπiti ranije.” Dok je Lewisu Hamiltonu zimska stanka ostavljena za odmor od naporne sezone i kao nagrada za osvojeni naslov prvaka, Heikki Kovalainen cijelo je vrijeme pratio rad na stvaranju bolida. Svaki je slobodan trenutak provodio na relaciji Woking - Brixworth - Stuttgart gdje je imao priliku blisko suraivati s inæenjerima koji su radili novi bolid: „Smatram da Êe s obzirom na tako veliki broj novih pravila najvaænije biti - πto bolje se adaptirati na njih. OsjeÊam da sam bolje pripremljen nego ijedne sezone do sada”, rekao je Finac. Velika promjena dogodila se i u organizaciji momËadi. Naime, poziciju πefa McLa-
ren F1 momËadi od Rona Dennisa, koji je tu duænost obnaπao od trenutka kupnje momËadi 1980. godine, preuzeo je Martin Whitmarsh. Ovaj je 50-godiπnji Britanac dva desetljeÊa u McLarenu, a desna je ruka Ronu Dennisu veÊ viπe od deset godina. Ron Dennis ostaje πef McLaren grupe, ali s veÊim fokusom na druge poslovne segmente kompanije. Na predstavljanju je bolida rekao: „U vrijeme tako velikih promjena pravila naπe su pripreme bile jaËe nego ikada. Kao i uvijek, postojimo zato da bismo pobjeivali i naπ je cilj osvajanje vozaËkog i konstruktorskog naslova prvaka svijeta.” InaËe, Dennis Êe ostati u Formuli 1 i kao predsjednik udruge F1 momËadi FOTA. Kao i obiËno, jednu od glavnih uloga u uspjehu kompletne momËadi imat Êe Mercedes-Benz, toËnije njegova Motorsport divizija. Njezin Ëelnik Norbert Haug tvrdi da su pripreme izvrsno obavljene i naglaπava: „Uvjeren sam kako Êe promjene pravila kombinirane s drastiËnim mjerama smanjenja troπkova poboljπati Formulu 1 kao spektakl, i to na dobrobit gledatelja πirom svijeta.” InaËe, jedna od mjera uπteda koje je propisala FOTA, osim ograniËenja testiranja S T R A S T
M E R C E D E S - B E N Z
KALENDAR F1 2009. 27. - 29. oæujka 3. - 05. travnja 17. - 19. travnja 24. - 26. oæujka 8. - 10. svibnja 21. - 24. svibnja 5. - 7. lipnja 19. - 21. lipnja 10. - 12. srpnja 24. - 26. srpnja 21. - 23. kolovoza 28. - 30. kolovoza 11. - 13. rujna 25. - 27. rujna 2. - 4. listopada 16. - 18. listopada 30. lis. - 1. stud.
O Æ U J A K
2 0 0 9
VN Australije - Melbourne VN Malezije - Kuala Lumpur VN Kine - ©angaj VN Bahraina - Sakhir VN ©panjolske - Barcelona VN Monaca - Monte Carlo VN Turske - Istanbul VN Velike Britanije - Silverstone VN NjemaËke - Nürburgring VN Maarske - Budimpeπta VN Europe - Valencia VN Belgije - Spa-Francorchamps VN Italije - Monza VN Singapura - Singapur VN Japana - Suzuka VN Brazila - Sao Paulo VN Abu Dhabija - Yas Marina
45
M E R C E D E S - B E N Z
47
Martin Whitmarsh i vlasnik momËadi Force India Vijay Mallya
aerodinamike te upotrebe egzotiËnih materijala, pravilo je da za iznos od 5 milijuna funti godiπnje proizvoaË motora moæe svojim agregatima opskrbljivati joπ neku drugu momËad. Tako Êe veÊ ove sezone Mercedesove motore imati mlada momËad Force India za O Æ U J A K
2 0 0 9
koju Êe voziti izvrstan dvojac Adrian Sutil i Giancarlo Fisichella. ©toviπe, dvije momËadi blisko Êe suraivati i na drugim poljima. MomËad McLaren Mercedes veÊ je kompletirala niz testova na kojima su, osim vozaËkog dvojca Hamilton - Kovalainen,
aktivno sudjelovali i testni vozaËi Pedro de la Rosa i Gary Paffet. Testiranja su najveÊim dijelom raena u Portugalu, na potpuno novoj ultramodenoj stazi Algarve pokraj gradiÊa Portimaua. Testirat Êe se joπ u Barceloni te Jerezu u ©panjolskoj. Na kraju, nekoliko rijeËi i o ovosezonskom kalendaru koji je u mnogim stvarima specifiËan. Prije svega, iz kalendara je ispala VN Francuske koja bi se mogla vratiti sljedeÊe godine, ali sigurno ne na stazi Magny Cours (πpekulira se o uliËnoj utrci u Parizu). Takoer zbog financijskih problema, od organizacije su odustali i Kanaani tako da prvi put nakon 1958. godine Formula 1 neÊe biti prisutna u Sjevernoj Americi. Naravno, najviπe su profitirale zemlje Bliskog istoka. Tako Êe se uz veÊ poznatu VN Bahraina prvi put voziti i VN Abu Dhabija na stazi Yas Marina, a u kalendaru je i fantastiËna noÊna utrka - VN Singapura.
48
J E E P
Stvoriti automobil jedinstvenog, potpuno individualnog izgleda Ëini se i nije tako teπko - dokaz je tomu konceptni model Jeep Patriot Back Country
S T R A S T
J E E P
49
Da provjerene vrijednosti uvijek postiæu uspjeh - dokaz je marka Jeep. Iako usko specijaliziran za SUV i terenska vozila, Jeep je tijekom 2008. godine Ëinio Ëak 39 posto ukupne prodaje grupe Chrysler izvan Sjeverne Amerike, a svoj uspjeh moæe zahvaliti, prije svega, znatno proπirenoj i moderniziranoj ponudi. Tako je trenutaËno na træiπtu Ëak sedam razliËitih modela: novi Cherokee, Commander, Compass, Grand Cherokee, Patriot, Wrangler i Wrangler Unlimited, a poseban uspjeh postiæu verzije s iznimno πtedljivim i ekoloπki prihvatljivim dizelskim motorima. Meutim, osim veÊ poznatih osobina kao πto su robusnost, terenska sposobnost i iznimna dugovjeËnost, Jeepovi modeli mogu se individualizirati na naËin da postaju Ëak i u estetskom smislu potpuno jedinstveni te iznimno atraktivni. Jednu takvu ideju predstavila je sama tvornica, a konceptni je model Jeep Patriot Back Country posebno zanimljiv zbog Ëinjenice πto je u potpunosti doraen originalnom Jeepovom dodatnom opremom, proizvodom specijalizirane tvrtke Mopar. Temelj je ovog modela klasiËni Jeep Patriot
Patriot na kvadrat
O Æ U J A K
2 0 0 9
50
J E E P
Limited, u svojoj odnedavno predstavljenoj verziji sa znatno poboljπanim interijerom koji sadræava potpuno novodizajniranu ploËu s instrumentima, srediπnju konzolu i obloge vrata. Te promjene nisu poboljπanje samo u estetskom smislu, veÊ su znaËajne i radi poveÊanja zvuËne izolacije kabine i daljnjeg reduciranja buke u interijeru. Izgled unutraπnjosti Patriota naglaπavaju boje pomalo neuobiËajene za ovakav tip vozila te mali detalji koji uvelike utjeËu na ukupan dojam. Tako su ruËice na vratima, glava
mjenjaËa te obrubi ventilacijskih otvora i konzole u satiranom kromu, a poseban izgled podcrtavaju i originalne Moparove papuËice gasa i koËnice. Materijal od kojeg su napravljena sjedala kombinacija je koæe s umecima od glatkog uretana, poznatog po tome πto se od njega radi ronilaËka oprema. Taj materijal istodobno izgleda izvrsno i otporan je na vlagu. Kombinacijom koæe i uretana presvuËen je i upravljaË automobila, a ista se dizajnerska tema ponavlja i kod tepiha na podu vozila. Prtljaænik je automobila obloæen gumom koja se lako Ëisti nakon πto se iz njega izvade blatne cipele ili praπna oprema. Izvana, sve estetske promjene napravljene su na osnovi dodatne opreme koja je dostupna u asortimanu Mopara: krovni nosaË s dodatnim „off-road“ svjetlima i πtitnici za blato prvi upadaju u oËi. S boËne je strane BnosaË u crnoj boji πto optiËki produæava sam automobil, a eleganciju naglaπavaju kvake na vratima obojene u boju vozila te kromirani dodaci poput onog ispod registracijske ploËice. KonaËno, automobil je opremljen i 18-colnim kotaËima sportskog dizajna. Sve navedeno znaËi samo jedno - uz malo maπte i truda te uz ne preveliku investiciju u automobil - fantastiËna cijena od svega 230 tisuÊa kuna - moæe se dobiti unikatno vozilo koje Êe svom vlasniku omoguÊiti savrπenu mobilnost i atraktivnost. S T R A S T
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
53
Posjedovati autorsku odjeÊu i vlastiti modni stil u vremenu „ludih 70-ih“, kada se na domaÊem modnom træiπtu davala prednost masovnom, a ne unikatnom, moæda i nije bio lak zadatak, ali modna kuÊa Linea exclusive odabrala je upravo taj put u stvaranju prepoznatljivog odjevnog proizvoda. I Ëvrsto ga se dræi veÊ viπe od tri desetljeÊa. Upravo zbog takvog, originalnog pristupa, Lineu exclusive prepoznao je i EUROline te ove dvije hrvatske tvrtke veÊ godinama uspjeπno surauju. Tako, primjerice, na svim salonima automobila gdje nastupa EUROline, njihove su hostese odjevene u kreacije Danijele Car i ostalih Lineinih dizajnera, πto je je dodatni razlog zbog kojeg je izloæbeni prostor EUROlinea uvijek dobro posjeÊen i nagraivan. Suradnja se nastavlja, a posljednji je projekt foto-session u EUROlineovu salonu u Zagrebu. Uæivajte u kombinaciji ljepote kreacija Linee exclusive i automobila Mercedes-Benza i Maybacha te imajte na umu: ono πto zvuËi jednostavno, ali polazi za rukom samo nekima jest - izraziti stil.
Svileni sjaj originalnoga dizajna Foto: GEC Modeli: Vedrana LinardiÊ Iva HrkaË Ines ©panja Lorena KovaË
O Æ U J A K
2 0 0 9
54
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
Lineu je utemeljila Danijela Car, autorica osebujnog stila koji je veÊ 1976., na prvoj samostalnoj reviji, ostvario zapaæeno mjesto na modnoj pozornici. Obiteljski se posao od 90-ih godina nadalje πiri. U njega ulazi arhitektica i dizajnerica Irina Car, koja je smisao za estetiku naslijedila od majke, a Linea exclusive zapoπljava i poznata dizajnerska imena, primjerice Dalibora Bettija i Zorana Mrvoπa, u osmiπljavanju odjeÊe Ëiji su dizajn i kvaliteta uvijek korak ispred. Potvruju to i mnoge nagrade s prestiænih modnih dogaanja, pozivi za osmiπljavanje odjevnog identiteta u TV serijama, festivalima, show programima, ali i stil svih samosvjesnih æena koje odjeÊu ne biraju sluËajno.
S T R A S T
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
O Æ U J A K
2 0 0 9
55
56
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
S T R A S T
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
57
Elegantan, moÊan, provokativan stil, ali s decentnom notom i glamurozan. Naravno, prije svega kvalitetan, jer se Lineine kreacije osmiπljavaju pomno i izvode struËno, znalaËki, s kreativnim zanosom zbog kojeg su se mnogi modeli veÊ svrstali i u podruËje primijenjene umjetnosti. Teπko bi bilo nabrojiti sve poznate osobe i sva javna kulturna, kazaliπna, estradna, televizijska, modna dogaanja u kojima se pojavljuje Linea exclusive. Od 2008. godine Linea je i sluæbeno priznata kao domaÊi modni brand koji utjelovljuje glamuroznost dizajnerske odjeÊe, a koliko je taj dizajn jak, pokazao je spoj ljepote Lineinih kreacija s ljepotom prestiænih automobilskih zvijezda Maybacha i Mercedesa.
O Æ U J A K
2 0 0 9
58
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
S T R A S T
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
Usporedba glamurozne odjeÊe i glamuroznih modela automobila utemeljena je na istim postulatima: inovativno, prepoznatljivo, inspirativno, ali uvijek kvalitetno, zapaæeno i dugotrajno. Uz atraktivne modele automobila kao πto su Maybach 57 S te limuzine S i CL-klase, Linea je pokazala atraktivne modele haljina koje su se protekle godine nosile na glamuroznim i eminentnim dogaanjima u naπoj zemlji. O Æ U J A K
2 0 0 9
59
60
M E R CS ET DR EA SS - T B E N Z
S T R A S T
62
S T R A S T
Ulice Nice πarenije su od slikarske palete. FantazmagoriËne divovske figure, kineski zmajevi, karipske ljepotice, djeca odjevena kao likovi iz bajki… Ni jedan kostim nije pretjeran, ni jedna πminka prejaka. RijeË „pretjerano“ jednostavno ne postoji. HoÊete li se ukljuËiti? Nema problema: dajte maπti oduπka jer πto otkaËeniji bili, to Êete se bolje uklopiti u ovu skladnu kakofoniju oblika, boja, pokreta i zvuka. Drevna Nica, dragulj francuske Azurne obale stisnut izmeu kneæevine Monako s istoËne te Cannesa i Antibesa sa zapadne strane, dva tjedna u veljaËi (ove godine protegnuo se karneval i u oæujak) postaje karnevalsko srediπte svijeta. Mnogi s pravom tvrde kako je u cijelom svijetu, uz duæno poπtovanje Veneciji i Kölnu, karnevalu u Nici dostojan „suparnik“ tek svjetski poznat karneval u Rio de Janeiru. Meutim, u mnogo je detalja spektakl u Nici atraktivniji Ëak i od svog brazilskog kolege - da je tomu tako svjedoËi i Ëinjenica kako je Nicu u dva tjedna odræavanja karnevala posjetilo viπe od milijun ljudi! Nije potpuno sigurno koliko je zaista duga tradicija karnevala u Nici, ali korijene ovom obiËaju mogli bismo pronaÊi joπ u srednjem vijeku. Naime, prema katoliËkoj tradiciji, prije Ëetrdesetodnevne korizme stanovnici Nice slavili su uz pjesmu, ples i bogat stol. Sam pojam karnevala prvi se put spominje 1294., kada je zabiljeæeno da je te godine provansalski grof Charles d’Anjou proveo u Nici “divne karnevalske dane“. Kako bilo, sve do 18. stoljeÊa karneval u Nici imao je viπe lokalno znaËenje i na njemu su maπkarani stanovnici ludovali ulicama staroga grada, no ipak strogo kontrolirani putem Abbés des Fous, odnosno crkvenih pouzdanika koji su se brinuli da se slavlje ne omakne kontroli. Pod utjecajem venecijanskog karnevala tijekom 18. stoljeÊa zabava se s ulica poËela seliti u „salone“, na privatne maskirane balove. KonaËno, tijekom francuske revolucije i prvog Napoleonovog carstva karneval je zabranjen. Zabranjen, ali ne i zaboravljen: godine 1830. organizirana je parada u Ëast vladara Pijemonta - kralja Charlesa i kraljice MarieChristine, a ta je zgoda oznaËila povratak Nice karnevalskoj tradiciji. Prvi je „moderni“ karneval organiziran 1872. godine, gdje se gomila maskirala te takva meusobno gaala konfetima, braπnom, ali i jajima. VeÊ godinu poslije poduzetni graanin Nice, izvjesni Andriot Saëtone, uvidio je perspektivu karnevala te organizirao festivalski odbor i osigurao da organizacija bude u rukama grada. Sve od
Kraljevi Ove je godine u Nici odræan jubilarni 125. karneval koji je po mnogoËemu najatraktivnija karnevalska priredba u svijetu
S T R A S T
S T R A S T
maskiranja
O Æ U J A K
2 0 0 9
Foto: Gec
63
64
S T R A S T
tada karneval raste i razvija se da bi danas postao jedan od najveÊih spektakla na Azurnoj obali, pa Ëak i u cijeloj Francuskoj. U biti, svaki karneval u Nici ima isti temeljni scenarij. Prvog petka naveËer u ekstravagantnoj se paradi pojavi Kralj karnevala. On Êe, naravno, posljednje veËeri zvane Mardi Gras nestati u plamenu za buduÊu dobrobit svih nas. FantastiËni mimohod stotina posebno pripremljenih kola te s tisuÊama sudionika maskiranih u nevjerojatne kostime - napravljene samo za tu priliku - kako pada noÊ pretvara se u Paradu svjetla. Kostimografi zbivanja glasoviti su francuski umjetnici, a meunarodni ton predstavi daju gosti poput poznate brazilske πkole sambe Grande Rio ili folklornih umjetnica iz Nicina grada prijatelja, maarskog Szegeda. RijeËi taj dogaaj jednostavno ne mogu opisati - na svu sreÊu, tu su sjajne fotografije naπeg Geca VukovColiÊa. Meutim, nekoliko se rijeËi moæe reÊi o joπ jednoj izvanrednoj tradiciji karnevala u Nici - „Bataille de Fleurs“ ili bitki cvijeÊem. Prva je odræana 1876. godine, a u biti radilo se o dobacivanju buketa cvijeÊa izmeu bogatih gostiju Nice, πto se toliko svidjelo sudionicima i gledateljima da je bitka cvijeÊem od
tada sastavni dio karnevala u Nici. Danas je taj dogaaj, koji se odvija na Promenade des Anglais, izmeu Théâtre de Verdure i hotela Negresco, jedan od vrhunaca karnevala. Stotine cvjeÊara, koji su svi redom Ëlanovi druπtva “Amicale des Réalisateurs de Batailles de Fleurs de la Ville de Nice”, od lokalnih proizvoaËa kupuju goleme koliËine cvijeÊa koje je posebno za tu prigodu posaeno joπ
u studenom. CvjeÊari na predivan naËin ukraπavaju prikolice πiroke par, a dugaËke Ëak dvadeset i sedam metara, ËineÊi od njih cvjetni mozaik koji je pravo umjetniËko remek-djelo. Kako je cvijeÊe ipak „kvarljiva“ roba, za ureivanje jedne prikolice imaju samo dva dana. Na prikolicama se voze æene i muπkarci koji odjeveni u prekrasne, ekstravagantne kostime graciozno bacaju na tisuÊe
S T R A S T
S T R A S T
65
cvjetova publici koja u desecima tisuÊa stoji duæ Promenade des Anglais. Ove je godine, kaæu organizatori, gledateljima baËeno Ëak sto tisuÊa cvjetova. Svake godine karneval ima i posebnu temu, a ove jubilarne 125. godine ona je bila „Roi des Mascerades“, odnosno „Kralj karnevala“. Drugim rijeËima, slavi se umjetnost maskiranja u svakom smislu rijeËi: oËito samo noπenje maske, ali i Ëinjenica da maskiranje nije tek promjena izgleda, veÊ i ostvarivanje neke osobne fantazije. Ili, kako bismo rekli na naπim karnevalima: “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na faπnik“. O Æ U J A K
2 0 0 9
66
S T R A S T
Imotska torta neupitna je kraljica gastronomije ove regije, obvezan vrhunac svake velike feπte
spiza na kraju svita, u gastronomskom srediπtu Iako svemoÊan, dragi Bog ne zna tri stvari, povjerava mi narodnu mudrost don Ivan TuriÊ, obnovitelj kamene viπekatnice usred Imotskoga. U osam godina ruπevinu je pretvorio u velebni zaviËajni muzej, u Ëijem je prizemlju smjestio i svoje miljenike, izvrsno oËuvane Mercedesove oldtajmere. Don Ivanov citat bio je poËetak neobiËnog odgovora na pitanje o redovniËkim receptima, preciznije, koji katoliËki red njeguje najbolje kulinarstvo. U mnogim europskim regijama samostanska jela kljuËni su element tradicijske kuhinje. No prije Ivanova odgovora treba objasniti pitanje. U Imotski sam se zaputio istraæiti “spizu na kraju svita”, kako sami ImoÊani nazivaju svoju gastronomiju. Za originalnim redovniËkim receptima Staroga svijeta go-
dinama je tragao Norman Foster i na kraju objavio kultnu kuharicu “Jela iza samostanskih zidina”. Prevedena je na mnoge jezike, i u Hrvatskoj je doæivjela viπe izdanja, odreda rasprodanih. Izvanredna kolekcija receptura odliËna je kuharica, a i prvoklasno povijesno πtivo, no nije bez mana. Sva navedena jela potjeËu iz krajeva zapadno od Hrvatske. Niti jedno iz naπih krajeva. Ne samo Imotski, i cijela domovina kroz povijest je bila na granicama carstava, nakraj svita. Na naπu se tradiciju iz europskih metropola gledalo izdaleka, pa je tako i naπa obnovljena gastronomska tradicija danas iznenaujuÊe zanimljiva svjetskim struËnjacima i znalcima. Pitanje koji redovnici najbolje jedu teπko je jer ni Bog ne zna πto isusovci misle, koli-
Piπe: Rene BakaloviÊ Foto: Gec
ko redova KatoliËka crkva ima ni πto jedu franjevci. A njihov utemeljitelj Franjo Asiπki i danas nadgleda “kameno gnijezdo”: nad Imotskim, smjeπtenim na brdu iznad vrlo plodne ravnice, dominira kampanil, zvonik Svetoga Franje. Ravnica i brijeg poviπe nje, Modro i Crveno jezero, Ëine okoliπ jedinstvenog moÊnog spoja Mediterana s kontinentalnim planinskim zaleem. Imotska je krajina savrπen krajobraz za uzbudljiv reli, no meni je ipak vaænije to πto je ovaj kraj temelj raznovrsne vrhunske kuhinje. KljuËne sastojke nekih najukusnijih imotskih jela katkad ne treba ni uzgajati. Dovoljno je, poput Franje Asiπkog, biti u prisnim odnosima s prirodom, poznavati je i znalaËki skupljati njezine najbolje plodove. Brat i seS T R A S T
S T R A S T Don Ivan TuriÊ obnovio je kamenu viπekatnicu, donedavno ruπevinu u srediπtu Imotskoga koja se sada oprema kao jedinstven zaviËajni muzej
Gastronomski putopis napisan u prilog teænji ImoÊana da svojom kuhinjom razobliËe predrasude koje o njima vladaju i dokaæu kako su profinjeni kulinarski znalci
O Æ U J A K
2 0 0 9
67
68
S T R A S T
Brat i sestra NikoliÊ, djeca autorice iznimne lokalne kuharice, oduπevili su pripravom æabljih kraka s metvicom
stra NikoliÊ razgrnuli su snijeg i ubrali kiticu svjeæe metvice intenzivne zelene boje i jednako moÊnoga mirisa. Ova je zaËinska trava imala dvojaku ulogu: bila je kljuËni sastojak aromatske kupelji u koju su utopili æablje krake i jamac originalnosti recepta. Od samoniklog jestivog i zaËinskog bilja do puæeva (ImoÊani ih zovu spuæi), slatkovodnih rakova, vrhunske divljaËi i ostalih “svjedoka” oËuvanog ekoloπkog okruæenja, nuænog jamca vrhunske gastronomije. Neoskvrnuto tlo i klimatske osobitosti omoguÊuju uzgajanje prvorazrednih namirnica poput Ëeπnjaka, u koji danas ulaæu i talijanski πmekeri kako bi osigurali uvoz odreenih koliËina. Udruga Slow Food, koja je iz talijanskih izvora ovaj pokret uæivanja u hrani proπirila svijetom, prepoznala je Ëeπnjak iz Dalmatinske zagore kao kulinarsku vrijednost koju treba zaπtititi i njegovati. Naπ je Ëeπnjak posebna zvijezda okupljanja kuharskih zvijezda u Genovi u travnju pod nazivom Slow Fish. “Spore æabe” na imotski naËin demonstracija su kulinarskog majstorstva koje promiËe Slow Food: vrhunske namirnice iz neposrednog okoliπa, snaæni elementarni okusi koje istiËe dobra receptura i ugoaj æivotne radosti u kojoj se u njima uæiva. Æablji krakoS T R A S T
S T R A S T
OdliËni recepti temeljeni na vrhunskim namirnicama poput glasovitog Ëeπnjaka πarca jamstvo su identiteta imotske kuhinje
Jednostavni recepti, poput kandiranih badema, svjedoËe o kuharskom majstorstvu skrivenom u nijansama priprave
O Æ U J A K
2 0 0 9
69
vi na imotski naËin fantastiËno su jelo, no od sestre i brata NikoliÊ okupljeni manje nisu ni oËekivali. Kuhati ih je nauËila majka Maja, autorica najosebujnije hrvatske zaviËajne kuharice, nazvane “Imotski na pjatu”. Dok su prva dva izdanja nadahnjivala receptima, treÊe je i dizajnerski vrlo ambiciozno, a sadræajno je dopunjeno gastronomskim mitovima i priËama Imotske krajine. VeÊ i sama imena jela svjedoËe o autentiËnosti imotske gastronomske tradicije, iako NikoliÊi smatraju kako potpuno originalne kuhinje nema, s Ëime se potpuno slaæem. Popularna jela æiva su graa koja se neprestano mijenja kroz prostor i vrijeme. Kulinarstvo se stalno treba graditi i nadograivati, dajuÊi mu svjeæinu sadaπnjosti i dah tradicije koja treba biti prepoznatljiva i ne smije se zaboraviti, napisala je u predgovoru treÊem izdanju imotske kuharice Maja NikoliÊ. Izvrsne janjeÊe fileke ImoÊani nazivaju dropËiÊ, raπËika na povismenu carsko je meso kuhano u toÊu od raπtike, dok su Ëimbulice mladi izdanci raπtike koji su tako slatki da se kuhaju vrlo kratko, poπkrope najboljim uljem i kapima limuna i sluæe uz tvrdo kuhana domaÊa jaja intenzivne boje i teka. Kulenice su aromatske bogato zaËinjene imotske krvavice, πalamaπtrani jezik juneÊi je jezik kuhan u povrÊu, iÊe od brgulje teleÊi mozak s jajima, kapurali su imotska sarma, gavica je sitna slatkovodna riba koja se leπa s kapulom ili friga u mjeπavini kukuruznog i pπeniËnog braπna svjeæe mljevenog u okolnim mlinicama. No ime jela koje najviπe svjedoËi o zafrkantsko-πmekerskom imotskom duhu glasi “privari guzicu”, varka se sastoji u konceptu vjeπto pripravljenog povrÊa kojim se nadomjeπta meso u razdoblju oskudice. “Kuharice, tako ti nebesa, ne kuhaj mi uæinu bez mesa”, tepao je Maji NikoliÊ njezin suprug. No i u neimaπtini ImoÊani su znali ukusno kuhati, purpurice su jelo kojemu je glavni sastojak stari kruh, a dodatak mrvice od kruha. “Niπta ne bacaj” naziv je jela koje se spravlja od pure preostale od juËer. Od mrkve se kuha “falπa juha” u koju se ukuhaju πubjoti ili cancarele, dakle domaÊa tjestenina. No, kada se u kuÊi nae dobra πunka, onda se priprema bazaranska privrta, neka vrsta imotske musake (Bazana je predjel Imotskoga). Ni imotskim slasticama ne manjka domaÊeg duha: padobranci su orasi u snijegu od bjelanjaka. Priko πpahera slastica je koja se njeguje u spomen na stare πtednjake na drva koji su imali posebnu poziciju za pripravu domaÊih kolaËa. Desertno je nazivlje zvuËno i pamtljivo jednako kao i slana prethodnica: πpomilje, vodenjaci, bajamiÊi, pan-
70
S T R A S T
Bogatstvo imotske kuhinje svjedoËi o visokim dometima graanskog druπtva toga kraja
dulini, muπkarÊoni, πkartoceti, deblo, kinder pingvin, crkvenjaπi, crne fete, binje, utopljenici. No vrhunac imotskoga slastiËarstva neupitno je veliËanstvena imotska torta, paradigma jednostavne temeljne zamisli i pomno osmiπljene svake pojedinosti. Vrhunski bademi okosnica su okusa, soËnima ih Ëini proπek, ostale su arome u naznakama: kora limuna, kora naranËe, vanilija, cimet, oraπËiÊ, maraschino, rum i aroma gorkoga badema. Da se aromatska kompozicija i njeæne pastelne boje arabeske u koju je torta uobliËena ne bi izgubile agresivnim peËenjem, ImoÊani su jednostavno odluËili da svoju lijepu tortu ne peku nego - suπe. »itav je niz takvih pojedinosti priprave koje u izgledu, mirisu i okusu zahtijevaju majstorstvo i na kraju rezultiraju slastiËarskom elegancijom prvoga reda. Gotovo opsesivna posveÊenost dobrim jelima kod ImoÊana ima i dublju potku. Njome nastoje ispraviti predrasude koje o njima vla-
DomaÊin cijeloga dogaanja don Ivan TuriÊ
daju. »esto ih se dræi za neuljuene gorπtake, nesklone finesama graanskog æivota. Vrhunska je gastronomija uvijek odraz civilizacijskih dometa, a kuharica “Imotski na pjatu” upravo je takvo svjedoËanstvo. UveÊani detalj imotske torte, upravo pozamaπan zalogaj uæitka, uresio je korice kuharice Maje NikoliÊ. Imotska je torta fotografski lajtmotiv koji se provlaËi od poËetka do kraja knjige, imotska torta bila je i najveÊa atrakcija manifestacije “Spiza na kraju svita”. Maja NikoliÊ nije podijelila guπte s nazoËnima u obnovljenom kamenom zdanju pretvorenom u zaviËajni muzej. Njezina se prisutnost
osjetila u poπtovanju recepture koju je kanonizirala u svojoj kuharici. Bolest je ograniËila pokretnost Maje NikoliÊ. No ona se ne æali nego je i zahvalna πto ju je snaπla invalidska sudbina. Smanjena pokretnost omoguÊila joj je da se usredotoËi na recepte i knjigu. Da se nisam razboljela, kaæe, nikada ne bih napisala naπu kuharicu. Sada joj πmekeri hodoËaste, poput jednog VinjanËanina koji joj je rekao: “Gospoo Majo, otkada imam vaπu kuharicu, osjeÊam se pravim ImoÊaninom!” Upravo kao i ja koji sam od gospoe Maje uz posvetu dobio i dio njezina herbarija, briæno osuπeni cvijet jasmina! S T R A S T
S T R A S T
Manifestacija Spiza na kraju svita dokazala je kako je tradicionalna imotska kuhinja danas vrlo moderna
O Æ U J A K
2 0 0 9
71
72
S T R A S T
U POTRAZI ZA ©KAMPIMA
Kvarnerski
S T R A S T
S T R A S T
73
Rano je sijeËanjsko jutro. Idemo u lov na πkampe u RijeËki zaljev iz Lovrana put Omiπlja. Naπ kapetan Ferdinand PavloviÊ - Ferdi vjeπto isplovljava iz luke na sedammetarskoj staroj drvenoj barci. Ona natovarena posadom i vrπama veselo πtekÊe - vraÊa se moru. Navikla na nalete vjetra, udaranje valova i soli, oljuπtena i izranjavana sa svih strana ubrzava nekim samo njoj znanim tajnama. „More ko mati vuËe je u krilo“, rekao bi CesariÊ. VuËe i mene. Budi onaj osjeÊaj radosti, slobode i djeËjeg ushiÊenja koje pamtim od djetinjstva, prvih plovidbi i susreta s morem. Hladno je, vlaæno i sitne kapljice udaraju nas po licu dok oko uπiju bridi neugodan povjetarac. Sunce je nejako, zubato, sijeËanjsko,
Kada u nekom ribljem restoranu u ugodnom druπtvu uæivamo u vrhunskoj deliciji kakva je naπ kvarnerski πkamp, ni ne pomiπljamo na ribare niti na put koji su πkampi proπli od morskog dna do naπeg stola Piπe: Milena Grce Foto: Ivica TomiÊ
dragulji
O Æ U J A K
2 0 0 9
nikako da ugrije - topao je samo Ferdijev osmijeh. Ovo su idealni uvjeti za njegov uobiËajeni radni dan: nije prehladno, ne pada kiπa, ne puπe prejako. Ipak, dok priprema mamce za πkampe, πutljiv je jer ga muËe dva pitanja: kakav Êe biti ulov u onim vrπama koje su veÊ u moru i Ëekaju da ih digne i hoÊe li ga posluæiti vrijeme do kraja dana. Prognoza vremena (osim one sluæbene) pitanje je nad pitanjima za svakog moreplovca i nije mudro planirati svoje aktivnosti ravnajuÊi se iskljuËivo prema njoj. Postoji mnogo znakova po kojima Êe svaki iskusni ribar znati predvidjeti opasnost na moru. Za one koji love u Velebitskom kanalu gdje je bura najjaËa i doseæe orkansku snagu, takav je znak „kapa od oblaka ili brk“ nad Velebitom. Dolazak bure pretkazuje i oseka, skakanje dupina u moru, kao i zalazak sunca. Tamni oblaci iznad Loπinja najavljuju jugo, a svijetli, mreæasti i prozraËni oblaci, iznad Cresa, za dana donose maestral, ali iduÊeg dana, takoer, jugo. Meutim, od juËeraπnjeg zalaska sunca, zapad je bio raskoπno crven, πto je znak da nas oËekuje lijepo vrijeme, pa mi danas moæemo ploviti mirno.
74
S T R A S T
Vrstan πkampar poput Ferdija zna da je i ulov od nekoliko πkampa u vrπi - pravo bogatstvo
Ferdi svoje vrπe ne izraÐuje sam, kao πto je to Ëinio njegov djed i otac Livio, najpoznatiji i najuspjeπniji πkampar RijeËkoga zaljeva, o kome govori s ponosom jer sve πto zna o moru i ribolovu, nauËio je od njega. On svoje vrπe nabavlja u Bujama gdje im kostur izraÐuju od pocinËanih plastificiranih cijevi oko kojih se opleÊe plaπt od æice. Na svakoj su vrπi vrataπca kroz koja se vade ulovljeni πkampi. No za uspjeπan ribolov presudnu vaænost imaju usta vrπe - ona moraju omoguÊiti πkampu neometen ulaz, a istodobno moraju oteæati izlaz iz vrπe. To se izvodi tako da usta budu duboko uvuËena u unutraπnjost vrπe, a prostor izmeu æiËanih ploha mora se suæavati. Kad πkamp jednom, motiviran mamcem koji ga Ëeka u vrπi, u nju ue, viπe iz nje ne moæe izaÊi.
O jednom ribaru i svim ribarima Nakon dvosatne voænje, na oko dvije milje udaljenosti od Omiπlja, stiæemo na obiljeæeno odrediπte. Diæu se vrπe iz mora, jedna po jedna, a dok izranjaju, obuzima nas uzbuenje i
Kraljevi dubina ©kampi æive na dubinama od 200 do 800 metara, ali mogu æivjeti i u pliÊem moru na dubini od 20 metara - stoji u literaturi, meutim iz iskustva naπih ribara nije ulovljen πkamp pliÊe od 65 metara. Na Ëistom muljevitom tlu kopaju svoja skroviπta duga oko metra i zadiru u dno 20 do 30 centimetra. NajËeπÊe u sumrak izlaze iz svojih „kanala“ u potragu za hranom - mekuπcima i drugim rakovima pa i strvinama. Na veÊim dubinama izlaze i danju, kreÊu se hodajuÊi, ali su i dobri plivaËi. ©kampi se tijekom svoga rasta presvlaËe, odbacuju stari oklop i dok su takvi (mekani) rastu u duæinu dok im oklop ponovno ne oËvrsne. VeÊi se πkampi presvlaËe jednom na godinu, a manji viπe puta. Dok su mekani, lak su plijen raæama i morskim maËkama, a jedu i jedni druge. Ako ne stradaju od drugih riba, mogu narasti i do 25 centimetara i doæivjeti 15 godina. Razmnoæavaju se najËeπÊe ljeti, jednom godiπnje. VeÊe æenke nose viπe jaja priËvrπÊenih na nogama plivalicama 8-9 mjeseci i za to vrijeme uglavnom borave u svojim skroviπtima. Iz svih jaja ne izlegnu se liËinke: tijekom inkubacije, zbog slabe priËvrπÊenosti za noge, bolesti ili napada drugih riba stradava i do 50 posto liËinki. Preostale zdrave liËinke legu se od travnja do lipnja kada æenke izlaze iz svojih nastambi. ©kampi pripadaju porodici Nephropidae - hlapova, nazivaju ih norveπkim i kvarnerskim rakovima. Najbogatija su podruËja u Jadranu Kvarner, KvarneriÊ, RijeËki zaljev te oko otoka Jabuke. Æive i na mekim dnima Sredozemnog mora i Atlantskog oceana - od Islanda do Portugala i Maroka. S T R A S T
S T R A S T
O Æ U J A K
2 0 0 9
75
76
S T R A S T
Mate MiπkoviÊ u svojim Najadama πkampe sprema na primorski naËin jer je vaæno da zadræe izvorni okus S T R A S T
S T R A S T
77
Terasa uz more nadaleko ponatog lovranskog restorana Najade, ponajboljeg na Kvarneru
ono slatko iπËekivanje - πto Êe biti u njima, koliko Êe ih biti, kakvi su… U nizu svakoga parangala Ëetrdeset je vrπa. U svakoj vrπi koju Ferdi spusti na palubu koprca se po jedan ili dva primjerka lijepih velikih πkampa. Mali nedorasli πkampi koji sami nisu stigli isplivati iz vrπe bacaju se natrag u more, a pokoja zalutala ribica postaje mamac pri ponovnom spuπtanju vrπe u more. Promatram Ferdijeve ruke, veÊ su pomodrile od hladnoÊe, a gruba æica dere mu nezaπtiÊenu koæu. Svaka od 240 vrπa koje Êe danas dizati i opet spuπtati u more proÊi Êe kroz njegove ruke. I svaki ulovljeni πkamp, takoer. „Ja to ne bin mogal delat, bez rukavic, s golima rukami. To je jako teπko delo!“ iznenaen, komentira naπ fotoreporter. I ne bi. To mogu samo ribari. Gotovo poboæna strpljivost i trpeljivost kojom Ferdi obavlja svoj posao podsjeÊa me na mog oca, takoer ribara s Raba. Njegove su ruke od godina rada provedenih na moru uvijek bile natekle, modre, preplanule i zimi i ljeti s bijelim brazgotinama zaraslih oæiljaka. Uvijek je bio mokar i prozebao. SjeÊam ga se na pramcu broda, u vrijeme dok joπ nije imao vitlo, kako golim rukama diæe mreæe iz mora, pogrbljen od njihove teæine i kako mu svaka πkrpina, rak, ranj O Æ U J A K
2 0 0 9
prolazi kroz ruke i ostavlja nove tragove. No unatoË svemu uvijek ga je more vuklo baπ kao onu CesariÊevu lau „svu izbijenu i s ranama na boku“. Joπ se sjeÊam drama koje su se odvijale u naπoj kuÊi kada bi ga zatekla nevera na moru. Baka je molila i nizala krunice jednu za drugom, majka je organizirala potragu i pjeπaËila desetke kilometara do najisturenijih rtova i uvala natovarena teπkim konopima ne bi li ga naπla, a mi djeca - Ëetiri moje sestre i ja, pritisnute straπnim strahom za oca na moru, bile smo neprirodno tihe. Nosova priljubljenih uz prozorsko staklo nepomiËno smo Ëekale hoÊe li se vani u kovitlacu vjetra, valova i kiπe na vrhu kojega vala ukazati pramac njegova broda. I kada bi se pojavio, kao da se dogodilo Ëudo. Bili su to sveti trenuci. Moæda se baπ zbog teæine i muke ribarskoga posla i neizvjesnosti koja ga prati, u statutima naπih otoËkih gradova, ribari usporeuju s apostolima, svetim i blaæenim ljudima uz koje se vezuje i vjera i nada. Jer uvijek se znalo o moru i ribarima da je jedino predvidivo - nepredvidivost ishoda. Tako je s Ferdijem i s mojim ocem, sa πkamparima na vrπe i s koÊarima, sa svim ribarima, unatoË modernoj i sofisticiranoj
tehnologiji i opremi kojom danas raspolaæu ribarski brodovi - to je teæak posao, „gaÊe“ su uvijek mokre, ishod neizvjestan, a vjera i nada itekako potrebne. Mi smo danas imali dobar dan i mirno more, iskusnog i sigurnog ribara koji je nakon uspjeπno obavljenog posla postao opuπteniji i razgovorljiviji. VraÊamo se u Lovran s prosjeËnim ulovom za ovo doba godine. Kaæem prosjeËnim jer dobro znam da se ribare nikada ne smije pitati koliko su uhvatili. To pitanje u njima moæe izazvati poput refula bure, slapovite izljeve ljutnje i bijesa. Na boku jedne batane za lov na sviÊu lijepo stoji ispisano njezino ime „»a te briga“ i poruka je sasvim jasna - nije mudro pitati tako πto, a budeπ li pitao, dobit Êeπ ovaj odgovor! Ipak, Ferdi pripada generaciji mlaih ribara i s osmijehom i bez ustruËavanja kaæe: „Oko sedam kila!“
Kako se lovi koÊom Kako se nekontroliranim koÊarenjem prepolovila populacija πkampa u naπem moru, koÊarenje je zabranjeno u Velebitskom kanalu. Ferdi, kao i drugi vrπari, uostalom, tvrdi da koÊa uniπtava morske koraljne grebene i planine jer struæuÊi po morskom dnu naruπava prirodna staniπta i uopÊe ekoloπku ravnoteæu
78
S T R A S T
podmorja. Iako se πkampi love tijekom cijele godine i noÊu i danju, ipak se najbolji ulovi postiæu u noÊima punog Mjeseca, πto koÊari vrlo dobro znaju. Premda u naπem moru ima πkampa viπe nego svih drugih rakova zajedno, ipak je u Velebitskom kanalu, najbogatijem πkampima, koÊarenje zabranjeno jer je πkampa sve manje pa su ulovi prepolovljeni. Tako je i oko Crikvenice gdje se nekad lovilo i do 100 kaπeta dnevno, a danas tek desetak.
Rapski koÊari ipak love u Rapskom kanalu oko Golog otoka, Lopara i Krklanta. KoÊa se u more spuπta slobodnim padom, i vuËe po morskom dnu 4 do 5 sati, brzinom od 2 do 3 nautiËke milje na sat, prema nepomiËnom brodu, a onda se pomoÊu vitla diæe na brod, rastresa na palubi, prebire i sortira. Pridnena potegaËa ili koÊa je mreæa koja svojom donjom, olovom optereÊenom stranicom, struæe ili ore po morskom dnu i na svom putu ubire sve: ribu,
πkampe, morski mulj i otpad s morskog dna. Na palubi sve opet prolazi kroz ruke - Ëisti se otpad i mulj, prebiru se i odvajaju πkampi od ribe, a mali πkampi i ovdje se vraÊaju u more. Neki koÊari to ne Ëine iako znaju da tako reæu granu na kojoj sjede. KoÊarenjem se lovi neusporedivo viπe nego vrπama pa je vrπarenje dopuπteno, meu ostalim i zbog toga πto se vrπama love samo veliki πkampi koji su dosegli svoju punu zrelost. Vrπari i koÊari oduviS T R A S T
S T R A S T
A trebali bismo cijeniti taj trud, vidjeti stvari i iz njihove perspektive i biti svjesni da moæemo uæivati upravo zahvaljujuÊi ribarima u prvome redu, tim ljudima posebnoga kova. Zbog iznimno mekog, njeænog, gotovo prozirnog mesa, πkamp je iznimno cijenjeni rak, moglo bi se reÊi - rak nad rakovima. Spravlja se na najraznovrsnije naËine kuhanjem, præenjem, peËenjem na æaru, pohanjem. Moæe se pripremati na buzaru, na brodet, na πtapiÊu (kao raænjiÊ od oËiπÊenih repova), kao riæot ili pak s tjesteninom. Mogu se konzumirati i sirovi πkampi ili pak marinirani u limunovom soku. Kako su sami po sebi savrπenog okusa, valja ih vrlo paæljivo tretirati sa πto manje dodataka i zaËina jer im jednostavno nisu potrebni. Kada se peku na æaru, treba voditi raËuna o jaËini vatre, prejaka bi ih mogla isuπiti, ali i preslaba i preduga takoer. Moraju se ispeÊi tako da meso πkampa, kada otvorimo oklop, zadræi svu svoju prirodnu soËnost, kako ih najËeπÊe spravljaju u Najadama, lovranskom restoranu Mate MiπkoviÊa.
Ovaj topao i srdaËan domaÊin, vlasnik restorana na samom moru s terasom koja kao da je izronila iz njega, i inaËe je pobornik Ëistog izvornog okusa namirnica koje spravljaju, uglavnom riba i rakova, tako i πkampa. “Kod mene neÊete jesti πkampe s pekmezom“, kaæe nam Mate, “kod πkampa je najvaænije da je prvoklasan, svjeæ i velik, a to je naπ kvarnerski πkamp, njemu nikakvi recepti ne trebaju!“ Izvanrednog su i najprirodnijeg okusa jednostavno kuhani - leπo i samo zaËinjeni maslinovim uljem. Zato ih u Najadama pripremaju prema tradicionalnim primorskim receptima poπtujuÊi uvijek osnovno pravilo: πkamp kao visokovrijedna namirnica mora zadræati svoj izvorni okus. Ovdje to i nije tako teπko postiÊi jer Ferdi lovi πkampe jedino za njih, i netom ulovljene, dostavlja ih zapravo joπ æive. A gdje bi ih drugdje i isporuËivao nego u Najade, svetiπte vodenih nimfi, kako nam to u grËkoj mitologiji govori rijeË ‘najade’.
RECEPT
©kampi na buzaru Oprane i oËiπÊene πkampe pirjamo oko dvije minute na zagrijanom ulju, nasjeckanom Ëeπnjaku i kapuli, uz stalo mijeπanje. U malo vode otopimo kruπne mrvice i koncentrat rajËice te ovom mjeπavinom prelijemo πkampe i dodajemo riblji temeljac. Na kraju sve skupa zalijemo bijelim vinom. Neposredno prije no πto su πkampi gotovi ulijevamo vinjak. Na kraju ih posipamo nasjeckanim perπinom. Ovako ih kuhamo joπ petnaestak minuta. Posluæujemo ih odmah - tople.
jek se spore oko pitanja uniπtava li koÊarenje æivot morskog dna ili ga obnavlja i Ëisti - kako to tvrde koÊari.
Najade Kada u nekom ribljem restoranu u ugodnom druπtvu uæivamo u vrhunskoj deliciji kakva je naπ kvarnerski πkamp, ni ne pomiπljamo na ribare niti na put koji su πkampi proπli od morskog dna do naπeg stola. O Æ U J A K
2 0 0 9
79
Za ovaj recept potrebno nam je: 1 kg πkampa (oko 18 πkampa) 1 dl bijelog vina 1 dl maslinovog ulja Ëeπnjak kapula koncentrat rajËice kruπne mrvice malo soli i papra 0,03 l konjaka malo ribljeg temeljca perπinovo liπÊe
Marinirani πkampi Marinirane πkampe pripremamo tako da u zdjelicu posloæimo 6 do 7 oËiπÊenih i opranih repova πkampa, prelijemo ih 1 dl limunovog soka i dvjema kapima maslinovog ulja. Pustimo ih da odleæe u hladnjaku kratko vrijeme, a zatim posluæimo.
80
N A U T I K A
Nakon πto je u regati Mini Transat sam u πestipolmetarskoj jedrilici prejedrio Atlantik i sve to opisao u knjizi i dugometraænom dokumentarnom filmu, mladi Tribunjac ponovno je spreman za ocean, ovaj put u jedrilici klase 40, dugoj 12 metara
Zavrπila je joπ jedna utrka jedriliËara samaca oko svijeta Vendée Globe. Ova najdramatiËnija i najpogibeljnija regata svih vremena krenula je iz francuske luke i marine Les Sables-d’Olonne 9. studenoga proπle godine. Startalo ih je tridesetero, zavrπilo ih je desetero. Ostali su izgubili bitku s olujama, golemim valovima, vruÊim tropskim bespuÊima i ledom Antarktika. Nisu izdræali brodovi ili oni sami. Pobjednik i glavni junak Vendée Globea postao je 44-godiπnji francuski solo jedriliËar Michel Desjoyeaux. On je rutu od
28.303 milje na „obrnutu stranu“ globusa, protiv struja i vjetrova, preπao za samo 84 dana, 3 sata i 9 minuta. Desjoyeaux je i jedini jedriliËar na svijetu kojemu je to uspjelo dvaput. Prvi je put bio najbræi prije osam godina, kada je sam prejedrio svijet za 93 dana, 3 sata i 57 minuta. Desjoyeaux je Ëari samaËkog jedrenja otkrio 1991. na utrci preko Atlantika Mini Transat, kada postaje senzacija na jedrilici s prvom ljuljnom kobilicom. Jedini Hrvat koji je svladao ocean na sliËnoj jedrilici i u toj re-
gati je 27-godiπnji Tribunjac ©ime StipaniËev. ©ime je u Mini Transatu ocean prejedrio prije godinu i pol. Sada je virtualno pratio junake Vendée Globea, bio je u mislima s njima i sjetio se svih iskuπenja koja je i sam proπao. - Ne mogu, a da ne zavidim tim jedriliËarima. Ponajviπe onima koji se kompetitivno natjeËu, jer meni je osobno u samaËkom jedrenju najveÊi izazov regata i πto bolji plasman, znaËi viπe sportski duh od avanturistiËkog. Na prvi pogled taj krug oko svijeta izgleda jednostavno dok pratiπ male brodove na ekraS T R A S T
N A U T I K A
81
©IME STIPANI»EV, HRVATSKI OCEANSKI SOLO JEDRILI»AR
Æivot s morem, vjetrom, brodom i jedrom Piπe: Mladen GEROVAC
O Æ U J A K
2 0 0 9
82
N A U T I K A
nu raËunala koji putuju svjetskim oceanima. No, kada vidiπ njihove filmove, prognoze, i kada si to jednom osjetio na svojoj koæi, onda postajeπ svjestan toga da je Vendée Globe vrhunac jedrenja, u svakom smislu. Sam si oko svijeta, bez stajanja i vanjske pomoÊi. Kada je Desjoyeaux uπao u cilj, izjavio je da je u ovoj regati pobijedio veÊ prije samog starta. Rekao je da je 80 posto posla napravio projektom i izgradnjom jedrilice i odabirom tima. To je, naravno, presudno, uz njegovo bogato iskustvo, ne samo kao jedriliËara, veÊ i kao svestranog projekt menadæera. To je i bit samaËkog jedrenja jer nije moguÊe biti uspjeπan u ovom sportu ako ne vodiπ raËuna, i to stalno, o mnogim faktorima. Kad kaæemo Mini Transat, ovo „mini“ odnosi se na klasu jedrilice u kojoj se jedri - duga je samo πest i pol metara, pripada posebnoj klasi Mini 650. S njom treba πto bræe sam prejedriti, s 35 kilograma dehidrirane hrane i 60-ak litara vode, 4000 nautiËkih milja iz francuskog La Rochellea preko Madeire i ekvatora do luke Salvador de Bahia u Brazilu. I ©ime Êe reÊi, poput Michela Desjoyeauxa, da je njegova regata zavrπila na startu. Sam je nabavio i opremio jedrilicu, skupljao iskustvo i kvalifikacijske milje, nalazio sponzore. UoËi starta iza njega su bile dvije i pol godine priprema pune odricanja, gladovanja, nerazumijevanja, neuspjeπnog obijanja pragova domaÊih firmi... I napokon je uspio, uπao je u elitno druπtvo najsmionijih jedriliËara svijeta, postao je vrsni jedriliËar samac. ©ime kaæe da je o tome sanjao od roenja. A rodio se 13. travnja 1981. Zavrπio je klasiËnu gimnaziju, apsolvirao brodogradnju u Splitu, no po struci je gimnastiËar. Od malih nogu vezan je uz more i brodove. NauËio je jedriti u Optimistu u Splitu, onda je jedrio na olimpijskoj klasi 470 i poslije na krstaπima. Radio je kao skiper na jedrilicama i motornjacima, za potrebe vlasnika prebacivao ih do mjesta veza ili bukinga i po Jadranu, i po Mediteranu, i po oceanu. Svoj Mini 650 pronaπao je na Ëudnom mjestu, u Maarskoj, na Balatonu. BrodiÊ je napuπten, zapuπten, ostavljen, jedva je u njemu prepoznao jedrilicu kojom bi trebao u regati prejedriti Atlantik. Vidjele su se na njemu godine, napravljen je 1999. u Francuskoj, bio je to prototip. Vlasnik broda Kristof Nobilis, i sam ljubitelj klase Mini, dovukao ga je ovamo na Balaton s ambicijama da jedri, ali sve je zavrπilo - na prikolici u grmlju. Kristof je razumio ©iminu strast, odluËio mu
je posuditi brod. I tada je poËeo ©imin hod po mukama. Traæenje sponzora. Nitko ga nije uzimao za ozbiljno, no priskoËili su prijatelji, brod je nekako osposobljen, ©ime je krenuo po regatama skupljati milje za kvalifikacije u klasi Mini. Dva je mjeseca æivio u Francuskoj na rubu egzistencije, bio viπe gladan nego sit, spavao na brodu. Dræali su ga dalmatinski diπpet i strast za jedrenjem. Odradio je tri regate po 500 milja, a zatim je iz francuskog Port Camarguea u Lyonskom zaljevu sam jedrio 1300 milja do Tribunja i tako odradio zadanih 1000 milja samaËkog jedrenja kao uvjet za Transat. No, joπ nije bilo gotovo. Naprotiv, tek je bio na poËetku. Trebao je sponzore. I tu se pojavio joπ jedan Maar, suvlasnik marine Tribunj Laszlo Kerekes. Sasluπao ga je, razumio i odluËio sponzorirati. Konkurencija je meu natjecateljima bila golema. Mini Transat odræava se svake druge godine, a ovaj je bio 30., jubilarni. Usto, od 2001., kad je na transatlantskoj regati poginuo Ëovjek, znatno su postroæeni sustavi kvalifikacija. Nastala je guæva, svi, pa i oni najstariji, htjeli su na start. Tada je uslijedila za ©imu kljuËna regata u Biskajskom zaljevu, jednom od najzloglasnijih mjesta s obzirom na vremenske uvjete. A ovaj je brod odmah u jednoj od prvih regata 1999. upravo u Biskaju, poznatom kao groblju brodova, u nevremenu izgubio kolombu. Po sredini golemog zaljeva πirine 400 milja kontinentalni je prag. Tu dubina pada s 200 na 2000 metara. U sudaru jake morske struje i vjetra stvaraju se visoki ukriæani valovi koji se obruπavaju. Jedan takav monstrum na toj je pripremnoj regati dohvatio ©imin brod. Prevrnuo ga je i slomio mu jarbol. Doπli su helikopteri i remorkeri da pokupe stradale jedriliËare. ©ime je odbio pomoÊ, nije htio napustiti brod. Uspio je uspraviti jedrilicu, improvizirati jarbol i jedra i nakon Ëetiri dana nekako dojedriti u La Rochelle, Ëime se uvrstio na listu natjecatelja. Bilo je to mjesec i pol uoËi starta Mini Transata. A on je imao brod bez jarbola, s uniπtenom elektronikom. No i to je uspio popraviti. A kako mora izgledati jedrilica klase Mini 650? To je brod bez motora, iskljuËivo se jedri. Ima dva kormila, peraju i pomiËnu ljuljnu kobilicu koja se joπ moæe rotirati oko osi da bi se dobio bolji kut u vjetar. Kormila se takoer diæu, a na krmi ima i otvor za preæivljavanje kroz koji se ispuπta i spasilaËka splav na napuhavanje. Na pramcu je tri i pol metra dug kosnik ili baπtun, koji se takoer moæe okretati u svim smjerovima. On omoguÊuje 120 Ëetvornih metara jedra na duæinu broda od samo 6,5 metara. Takav omjer nema niti jedS T R A S T
N A U T I K A
Mladen ©utej:
Prelazak Atlantika velik je dobitak za cijeli æivot Dosad su samo dvojica Hrvata sama prejedrila Atlantik. Prvi je to uËinio Mladen ©utej 1983. na Hiru 3 - desetmetarskoj jedrilici koju je sam osmislio, velikim dijelom izgradio i opremio. Drugi je junak ove priËe ©ime StipaniËev. ©to o ©iminu pothvatu kaæe Mladen ©utej, koji je ukupno πest puta prejedrio Atlantik? Prvi put sam 1983. na Hiru 3 od Gibraltara preko Casablance i Las Palmasa do Barbadosa. U Ëemu je razlika u odnosu na ©imin pothvat? - Razlika je velika, isti je samo ocean, kaæe ©utej. NajveÊa je razlika u tehnologiji. Danaπnji jedriliËari imaju viπe informacija, vremenskih izvjeπtaja, suvremene navigacijske ureaje, praÊenje poloæaja. Uz to, velika je razlika prelaziti Atlantik slobodno ili u regati. ©ime je bio izloæen pritisku utrke. IzvlaËio je maksimum iz sebe i broda, vozio je na granici izdræljivosti. No, imao je autopilot na struju, GPS… Ja sam nekoliko sati na dan morao potroπiti na to da otkrijem gdje se nalazim. I to je Joæi Horvatu i meni zadavalo najviπe glavobolje. Ali po svemu ostalome moj je brod bio u odnosu na ©imin - Queen Mary. Kad sam krenuo, zapravo se nisam htio niËega odreÊi. Imao sam nekoliko boca dobrog vina, nekoliko boca ruma, finog sira i - udoban krevet. Kod samaËkog jedrenja najvaænije je dovoljno sna. Moraπ skupiti 6 do 7 sati sna na dan. »ovjek moæe izdræati dva dana i dvije noÊi bez spavanja i postati medicinski fenomen, ali tu poËinju halucinacije, ne moæeπ donositi odluke, srljaπ u propast. I moraπ piti dovoljno vode. Dvije i pol litre dnevno, a kad se nalaziπ oko ekvatora i tri litre dnevno. SamoÊa? Bojao sam se samoÊe, ali i tada preko Atlantika i kasnije 37 dana preko Pacifika uæivao sam u njoj. Ima to svoje prednosti. Sve πto treba uËiniti ovisi o tebi, nema prebacivanja krivnje za propust, ljutnje, svae. Kad sam preπao Atlantik bio je to moj osobni veliki dobitak za cijeli æivot. U toj sam plovidbi promijenio neke svoje æivotne kriterije. NajveÊi je nedostatak kad si sam jedino to πto ne moæeπ ni s kim podijeliti neke posebno lijepe trenutke i doæivljaje. - ©ime je napravio æestok posao. Najmanja je stvar plasman u regati. NajveÊi pothvat su njegove tri godine priprema, odricanja, traæenja sponzora i stvaranja uvjeta da ima brod s kojim je uspio sudjelovati na toj regati - rekao je jedan od najveÊih suvremenih hrvatskih moreplovaca Mladen ©utej, zamjerajuÊi domaÊim tvrtkama i medijima πto nemaju viπe sluha za ovakve pothvate.
na jedrilica i zato je brod s vjetrom u krmu jako brz. Tu su i dva vodena balasta od 120 litara za balans broda s ruËnom pumpom. Jedan zamah ruËicom prebacuje jednu litru, da bi se izravnao brod u krajnjim uvjetima mora se pumpati 120 puta. Svaki brod mora proÊi test ËvrstoÊe i stabilnosti. Jedrilica se sasvim nagne na bok, na vrh 12 metara visokog jarbola objesi se uteg od 45 kilograma, i iz tog poloæaja kobilica i balast moraju ga vratiti natrag u poloæaj za plovidbu. Tu je joπ podosta strogo propisane sigurnosne opreme: od neoprenskog termo odijela O Æ U J A K
2 0 0 9
s kojim se moæe preæivjeti u ledenom moru duæe nego inaËe, posebnog bidona (spremnika) s priborom za preæivljavanje, spremnika s 10 litara vode, signalnih raketa, baterijske lampe, sredstva kojim se stvara fosforescentna mrlja oko broda ili splavi, dimne bombe, pa do pribora za ribolov i ogledalca za signalizaciju. Sve se to prije starta provjerava i kontrolor plombira sigurnosni spremnik. Nuæno potrebnu struju stvaraju generator i solarni panel. Bez njih ne moæe funkcionirati ni satelitski odreivaË poloæaja GPS, ni elektronski autopilot, bez kojeg je samaËko jedrenje ne-
83
zamislivo, ni EPIRB, satelitski odaπiljaË koji u svakom trenutku sluæbi praÊenja pokazuje poziciju broda te reagira na alarm. Ovo je u biti spartanska klasa i svaka je komunikacija s kopnom zabranjena. OgraniËen si na komunikaciju 20 milja oko sebe, koliki je domet VHS-a. GPS postoji, ali ne i plotter, ureaj s elektroniËkom navigacijskom kartom koji je povezan s GPS-om. Dopuπtena je samo obiËna navigacijska karta, a provjerava se i zna li se natjecatelj sluæiti sekstantom. Kad je o meteorologiji rijeË, brod ima samo prijamnu stanicu tehnologije iz 1. svjetskog rata. Preko nje se moæe dobiti dnevna situacija, a vremenska prognoza hvata se po svome sektoru. I kad je joπ proπao razgovor s lijeËnikom, pregled medicinske opreme i upute kako se πto upotrebljava, ©ime je zajedno s ostalih 88 jedriliËara 22. rujna 2007. ispred La Rochellea startao za 1100 milja udaljenu Madeiru. Ova etapa trajala je sedam dana, a onda slijedi joπ 20 dana do Salvador de Bahije, s obveznim prolaskom pokraj kontrolne toËke na Capo Verde. - Na samoj regati, kad smo krenuli kroz Biskaj, bilo nam je OK. Onda smo uπli na rt Finister, gdje se spuπtaπ od ©panjolske prema Portugalu, tamo su vjetrovi 30 do 35 Ëvorova u krmi. To je portugalski pasat iz smjera
84
N A U T I K A
sjeveroistoka. Ruπili smo svoje rekorde. Dogodilo mi se da sam u 24 sata napravio 250 milja. Imao sam gotovo maksimalnu brzinu - 11 Ëvorova prosjeka u 24 sata. ©ime je odmah odluËio da neÊe forsirati do kraja. Jarbol je bio slomljen, nije znao koliko moæe izdræati. Jednom se morao i popeti na vrh da bi oslobodio podigaË, konop koji je iskoËio iz koloturnika. - Bio je to najopasniji trenutak, kaæe ©ime. Brod pod jedrima vozi autopilot, a ti gore gledaπ πiroki ocean. Misliπ, ako sad padnem - gotov sam. ©to se tiËe sna, u prvoj etapi manje sam spavao jer je kraÊa. Ideπ na snagu. »ak sam i halucinirao i kad bih se trgnuo iz sna nekoliko sekundi nisam znao gdje sam i πto se dogaa. Ljudima se znalo dogoditi da su u polusnu zakoraËili u more, mislili su da vide prijatelje, Ëak i kolonu biciklista koji ih prate. Ali brzo se privikneπ. U drugoj etapi spavao sam 4-5 sati, koliko su dopuπtali vremenski uvjeti i posao na brodu. Stalno si skvrËen, ne moæeπ se protegnuti. Spavao sam preteæno u kokpitu, ne u kabini. Da lakπe osjetim ako neπto nije u redu, bliæe sam kormilu da mogu priskoËiti ako zatreba. ©to se tiËe piÊa, u brodu moraπ imati 100 litara pitke vode, ali svi smo odmah pola bacili u more da olakπamo brod. A πto se tiËe hrane, to su dehidrirani obroci, primjerice tuna i paπta u vreÊici. Na malom plameniku zagrije se voda, i sve se skuha za par minuta. To je 700 kalorija. Toliko je zasitno da ne moæeπ sve pojesti. Konzervi nema jer to je regatni brod. Je li si ©ime ipak priuπtio neki luksuz? - Jest, Ëokoladu. I litru i pol domaÊeg maslinovog ulja, da si poboljπaπ okus hrane iz vreÊice. I dva deci domaÊeg crnog vina, da kada prelaziπ ekvator, po starom mornarskom obiËaju, malo polijeπ po brodu, malo daπ moru, a ostalo popijeπ. Od 89 natjecatelja, ©ime je bio 20. Kako je izgledao ulazak u cilj? Ciljna crta u Salvadoru de Bahiji bila je izmeu svjetionika i gata. DoËekaju te kod kardinalne oznake i uπlepaju u luku. Za zadnje dvije i pol milje trebala su mi Ëetiri sata jer sam taman uletio u struju u pramac. Poludio sam na kraju jer tamo se moæeπ i nasukati. Dogodilo se to jednom tipu prije nekoliko godina. Nakon cijelog Atlantika, nasukao se dvije milje prije cilja i nikad nije zavrπio regatu. Ali ©imi se to ipak nije dogodilo. DoËekali su ga tradicionalno i senzacionalno: - Oni koji su prije tebe uplovili doËekaju te i bacaju u more. Brazilke te nude nacional-
Nikola Primorac prvi je Hrvat koji je prejedrio Atlantik
Bilo je to godine 1870. Mladi hrvatski pomorski kapetan iz Dubrovnika, tada 30-godiπnji Nikola Primorac, prvi je na svijetu preplovio Atlantik u brodici dugoj samo 6 metara. Zbilo se to u Liverpoolu, a povod je bila - oklada. U jednoj luËkoj krËmi razvila se prepirka - πto je vaænije za plovidbu preko oceana - brod ili vjeπtina pomorca. Nikola je ponudio rjeπenje: evo, za 1000 funti preplovit Êu Atlantik u oba smjera, i to na drvenom Ëamcu za spaπavanje s nedavno stradalog kitolovca Breez. Oklada je pala! Nikola se bacio na posao. Osmislio je snast i Ëamac na vesla pretvorio u πkuner s dva jarbola i soπnim jedriljem. Kako je Nikola kao Hrvat pripadao jurisdikciji Austro-Ugarske, tamoπnji skuËeni K.u K. konzul nije mu htio dati plovidbenu dozvolu. Dali su mu je Britanci pod uvjetom da plovi pod njihovom zastavom. Ipak, u ime domoljublja, Nikola je svoj Ëamac nazvao The City of Ragusa - Grad Dubrovnik. IspraÊeni oduπevljenim mnoπtvom, Nikola, njegov najbolji prijatelj John Bruckle i vjerni vuËjak Noπtrom sveËano su 2. lipnja 1870. isplovili iz Liverpoola. Plovili su najopakijim podruËjem oceana - sjevernim Atlantikom. Svi brodovi koji su se u to vrijeme zatekli na Atlantiku zabiljeæili su u svojim dnevnicima orkansko nevrijeme s ekstremnim valovima. Svijet je veÊ otpisao hrabru trojku. No, nakon 92 dana borbe s oceanom stigli su u Boston, a potom i u New York. Novinarima Êe izjaviti da tijekom cijele plovidbe nisu susreli ni jedan brod. Poslije 20 dana odmora Nikola je krenuo natrag, sam s Noπtromom. ZahvaljujuÊi pogodnim strujama i povoljnom vjetru, nakon 38 dana jedrenja stigao je u Liverpool. Naæalost, bez Noπtroma. U jednom nevremenu valovi su nesretnog psa zbrisali s palube. Nikoli je prireen sveËani doËek. Dobio je svojih 1000 funti, a kraljica Victoria poslala mu je Ëestitke i bogatu nagradu. »amac The City of Ragusa bio je izloæen u Londonu, a zatim u jezeru parka u Birkenheadu kod Liverpoola. Ondje je s vremenom pao u zaborav i potonuo.
nim piÊem caipirinhom. Kad sam se napokon iskrcao, osjeÊaj u glavi je bio OK, nije mi se vrtjelo... Osim πto sam oceanu ostavio 4,5 kilograma vlastite teæine. To je ona koliËina stresa koja ti se nagomila na moru, a toga nisi svjestan. ©estero ljudi nije zavrπilo regatu. Jedan je naletio na plutajuÊi kontejner, petorica su ostala bez jarbola. - Vidio sam puno morskih pasa, tuna, kitova... No, kontejneri su najopasniji. Sada ih preteæno rade tako da odmah potonu.
Sve πto je doæivio ©ime je detaljno opisao i u knjizi „Ocean i sam“ koja je promovirana na proπlom Interliberu. Dovrπen je i dugometraæni dokumentarni film „Solo“ Tomislava Æaje i Davora ©vaiÊa, nastao na osnovi tridesetak sati ©iminih snimki s Mini Transata i razgovora u Tribunju. U meuvremenu, odjedrio je Rolex Middle Sea Race, 606 milja dugu regatu oko Sicilije s kolegom Aljaæom Jadekom na jedrilici Boxx. Zauzeli su drugo mjesto u “dvoËlanim posadama” i Ëetvrto u IRC class 2. Boxx je, naime, jedrilica klase 40 S T R A S T
N A U T I K A
Joæina Besa joπ jedri Malo tko ne zna za Besu Joæe Horvata, motorni jedrenjak na kojem je taj najslavniji hrvatski knjiæevnik-moreplovac od 1965. do 1967. oplovio svijet. O tome je napisao jedinstveno svjedoËanstvo - knjigu Besa brodski dnevnik, divno πtivo koje Êe mnoge potaknuti da se pod jedrima otisnu na puËinu. Meu njima je bio i mali ©ime StipaniËev. Joæa danas u 94. godini æivota sa suprugom Renatom u njihovu stanu na zagrebaËkom MedveπËaku prebire uspomene na to i svoja kasnija putovanja, na mnoge sretne, ali i tragiËne dogaaje u kojima mu je more odnijelo oba sina. Njegov je dnevnik doæivio deseto izdanje. Joæa je davno prodao svoju legendarnu Besu. Jedini uvjet kupcu bio je da se brod tako viπe ne zove. SljedeÊi vlasnik Bese bio je zagrebaËki Jadran film. Brod je dobio ime Koraljka i na njemu Nikola Tanhofer 1970. snima svoj posljednji film - Bablje ljeto. Zatim Besu kupuje Tomo Kirigin i daje joj novo ime - Polux. Posljednji i danaπnji vlasnik legendarnog broda je SpliÊanin Ivan BonaËiÊ. Kupio ju je od Kirigina prije 15 godina i vratio joj povijesno ime Besa. Umjesto starih dotrajalih drvenih jarbola, Besa je dobila nove aluminijske, na podu je sada tikovina, prostorija iz koje je Joæin pokojni sin Marko svojom radiostanicom hvatao vremenske prognoze i uspostavljao vezu s radioamaterima iz cijeloga svijeta preureena je u brodsku kabinu. Besa je sada na vezu u marini splitskog JedriliËarskog kluba ©pinut, na kraju gata 11. Njezin vlasnik Ivan BonaËiÊ, inaËe pomorac koji je mirovinu zaradio ploveÊi na strancima, ustupa Besu ©pinutu i sada na njemu uËe jedriti mladi Ëlanovi kluba, a i sama obitelj BonaËiÊ uæiva na Besi u plovidbi i u njezinoj povijesti. Joæa Horvat postao je poËasni Ëlan kluba ©pinut na svoj 90. roendan. Zadovoljan je izgledom broda, osobito time πto mladi na njemu uËe jedriti. O Æ U J A K
2 0 0 9
85
i ©imini planovi idu u tom smjeru. Uz klasu Open 60 (Vendée Globe), klasa 40 trenutaËno je jedina oceanska klasa monotrupaca za samce i dvoËlane posade. Open 60 zahtijeva milijunski budæet, mnogo logistike i organizacije, pa mu je to zasad neostvarivo. - Mini Transat uvelike mi je promijenio æivot. Volio bih nastaviti s ozbiljnim jedriliËarskim projektima jer znam da imam potencijal, svestranost i snalaæljivost koja je za to potrebna. Vendée Globe je nedostiæan san samo zbog milijunskih budæeta i logistike koja je potrebna da bi se priËa odradila od poËetka do kraja. TrenutaËno sam usmjeren na klasu 40, koja je stepenica iznad Minija 650. Imam nekoliko ideja, ali sve je usmjereno prema klasi 40 stopa (12 metara) i samaËkoj regati Transat preko sjevernog Atlantika u dosta gadnim uvjetima. To bi bio zavrπni dio viπegodiπnjeg projekta. Ukratko, u potrazi sam za sponzorima kako bih ostvario sportsko-marketinπki projekt vezan za solo prelazak Atlantika, ali i za najveÊe jedriliËarske dogaaje na Jadranu i Sredozemlju.
86
E U R O L I N E
Staro je pravilo automobilske branπe da kupcu prvi automobil prodaje trgovac, a drugi (i svaki ostali) servis. Te je univerzalne istine EUROline jako dobro svjestan i odnosu s kupcima prilazi na najozbiljniji i najodgovorniji moguÊi naËin. Postprodaja, odjel koji Ëine sektori TehniËka sluæba i Rezervni dijelovi, pod vodstvom diplomiranog inæenjera strojarstva Siniπe »ulina zaduæena je, meu ostalim, za sve oblike πkolovanja i tehniËke podrπke djelatnicima ovlaπtenih servisa kako bi oni na najbolji moguÊi naËin mogli zadovoljiti potrebe baπ svakog klijenta. Naravno, Daimler AG kvalitetu tog iznimno vaænog segmenta poslovanja ne prepuπta sluËaju, veÊ organizira veoma zahtjevna πkolovanja koja zavrπavaju certificiranjem djelatnika. Zajedno s Daimlerom AG, EUROline obavlja certifikaciju proizvodnih djelatnika, dijagnostiËara za sve grupe vozila, kao i neproizvodnih, servisnih savjetnika i specijalista za rezervne dijelove. Na taj naËin svaki sudionik u procesu odnosa s klijentom dobiva potvrdu svoga znanja, koja vrijedi u cijelom svijetu te je jamstvo klijentu da Êe razina usluge koju dobiva u Hrvatskoj biti jednaka onoj u, primjerice, NjemaËkoj ili bilo kojoj drugoj zemlji u svijetu. Postupak je certificiranja bio dug i naporan, a Siniπa »ulin objaπnjava njegov tijek: „U biti, sve zapoËinje joπ prilikom planiranja gradnje servisnog centra koji veÊ u graevinskom obliku mora zadovoljavati vrlo stroge uvjete. Primjerice, propisani su i takvi detalji kao πto su uredski stolovi, ormari i keramiËke ploËice. Slijedi ekipiranje prostora odgovarajuÊim alatima i opremom. EUROline i mreæa ovlaπtenih servisnih partnera taj su dio certificiranja zavrπili uspjeπno i na vrijeme, ali najveÊi je posao zapoËeo potkraj 2006. godine, kada je poËela certifikacija djelatnika.” Sve osoblje ovlaπtenih servisa, od servisnih savjetnika do dijagnostiËara, proπlo je zahtjevne treninge koji su ukupno trajali viπe od 60 tjedana - svaki je certificirani djelatnik pojedinaËno na treningu proveo viπe od Ëetiri tjedna. Naravno, programi su bili prilagoeni specifiËnom poslu svakog djelatnika. Tako su dijagnostiËari uËili najmodernije tehnike postavljanja strategija popravaka koje mogu drastiËno skratiti vrijeme potrebno za ispravljanje neke greπke na automobilu. „Naπi dijagnostiËari uËe strategiju dijagnoze, a ne rad po naËelu pokuπaja i pogreπaka. Na intenzivnim su treninzima nauËeni kako pravilno razmiπljati, na koji naËin priÊi problemu i kako postaviti strate-
Znanje u sluæbi kupaca
Foto: GEC
Siniπa »ulin od 2003. godine direktor je EUROlineovog Odjela postprodaje kojemu je glavni zadatak vlasnike Mercedes-Benzovih automobila, ali i svih drugih marki koje zastupa EUROline, uËiniti zadovoljnima joπ mnogo godina nakon kupnje vozila S T R A S T
E U R O L I N E
giju potrage za pogreπkom i njezinog ispravljanja u interesu klijenta”, objaπnjava »ulin, napominjuÊi s ponosom kako su prije poËetka samog postupka certificiranja svih partnera O Æ U J A K
2 0 0 9
u mreæi, potkraj 2006. godine, EUROlineovi djelatnici Damir SoriÊ i Damir CvejiÊ dobili i meunarodni trenerski certifikat koji im omoguÊuje πkolovanje drugih djelatnika u
87
bilo kojoj Daimlerovoj servisnoj mreæi u svijetu. Posebna je priËa πkolovanje i certificiranje servisnih savjetnika, ljudi koji su zasi-
88
E U R O L I N E
gurno najvaænije osobe klijentima tijekom vijeka uporabe vozila. „Najvaænija je kvaliteta ukupne usluge. U danaπnje vrijeme konkurentnosti kupce se moæe jedino zadræati kvalitetnom uslugom. U tom nas smjeru vodi i Daimlerov projekt CSI No.1, kojim æelimo postati prva marka prema kriteriju zadovoljstva kupaca. Ako klijent nije primljen na naËin kakav zasluæuje, Ëak i banalan problem moæe postati veliki problem. Stoga treningu naπih 20 servisnih savjetni-
ka u kompletnoj mreæi prilazimo s najveÊom pozornoπÊu”, kaæe »ulin otkrivajuÊi neke detalje s treninga. Primjerice, vjeπtinu komunikacije i psihologije, svladavanje propisanog procesa odnosa s klijentom (koji ide toliko duboko u detalje da propisuje izgled, odjeÊu i dræanje servisnog savjetnika), pa sve do praÊenja zadovoljstva klijenta poslom obavljenim na njegovu vozilu. Kako bi mogli biti certificirani, svi su servisni savjetnici nakon πkolovanja proπli i zahtjevne pismene te te-
stove „glumljenih” svakodnevnih situacija u kojima su trebali pokazati kako Êe u stvarnoj prilici reagirati na odreeni zahtjev klijenta. Znanje nauËeno na treninzima i potvreno certifikatima iznimno je korisno djelatnicima servisa, posebice u najosjetljivijim situacijama kao πto je ona kada klijent ima kakvu reklamaciju. »ulin objaπnjava: „Reklamacija je svojevrsni dar jer teorija kaæe da se iznimno mali broj nezadovoljnih kupaca zaista æali. Mi svaki takav sluËaj smatramo prilikom i
S T R A S T
E U R O L I N E
89
Certificirani treneri Damir CvejiÊ i Damir SoriÊ
izazovom da svojim djelovanjem zadovoljimo stranku, a tako i zadobijemo njezino povjerenje. Vjerujte, Ëesto najzahtjevnije stranke postaju i najlojalnije stranke. »ak i ako je odnos zapoËeo nekom nemilom situacijom, njezino promptno rjeπavanje Ëini tog klijenta zadovoljnim te, kasnije, vjernim naπoj marki.” Odjel postprodaje svojim je znanjem omoguÊio EUROlineu stvaranje posebnog proizvoda koji je jedinstven u Hrvatskoj. Naime, svaki kupac Mercedes-Benzovog novog osobnog vozila dobiva Integrirani servisni paket, odnosno ISP, koji sadræi besplatno odræavanje vozila u trajanju od 5 godina, odnosno 100 tisuÊa kilometara. Koristi su viπestruke. „Prije svega, kupac nema troπak redovnog servisiranja, a ovisno o modelu automobila rijeË je o uπtedi izmeu 10 i 25 tisuÊa kuna. Zatim, klijent uvijek zna da mu je automobil odræavan na najbolji moguÊi naËin te da je u optimalnom stanju. I na kraju, iako nezanemarivo, to je vaæan argument prilikom daljnje prodaje automobila jer automobil ima ispravO Æ U J A K
2 0 0 9
nu servisnu knjiæicu i Ëistu povijest πto izravno utjeËe na njegovu preprodajnu vrijednost”, kaæe »ulin, napominjuÊi kako je zajedno s Daimlerom za sva vozila osobnog programa Mercedes-Benz upravo uvedena tzv. elektronska servisna knjiæica, svojevrsni zdravstveni karton svakog automobila, u kojem se biljeæi njegova kompletna servisna povijest. Siniπa »ulin posebno istiËe kako izvrsnih rezultata sluæbe kojoj je na Ëelu ne bi bilo da nema i sjajne ekipe: uz veÊ spomenute trenere tu su i Davor Cvok, Æarko TurkoviÊ i Nikπa ©imac, koji se brinu za tehniËku podrπku, Ferdo PoËuËa i Danijela PerkoviÊ vode iznimno zahtjevne postprodajne projekte CSI i WP 2010, Ingo »ulina i Mario RavliÊ brinu se o garancijama i servisnim ugovorima, Tomica SolariËek, Mario BabiÊ i Draæen »upar rade homologaciju, a Brigita ©utalo brine se za marketing sluæbe. Uglavnom, struËna ekipa kojoj je i zadatak i najveÊe zadovoljstvo uËiniti korisnike Mercedes-Benzovih vozila iznimno zadovoljnima.
V I J E S T I
Wolfgang Bernhard vratio se u Daimler
VeÊ tradicionalno potkraj veljaËe u organizaciji magazina Kamion&Bus dodjeljuju se nagrade za gospodarska vozila godine. Æiri u sastavu mr. sc. Matko JoviÊ (predsjednik), dipl. inæ. Nenad Æunec, prof. dr. sc. Dubravko MajetiÊ, dipl. inæ. Goran Vrga, mr. sc. Krunoslav Ormuæ, mr. sc. Marinko JakovljeviÊ, dr. sc. Goran Zovak i Goran KekiÊ nagradu je za Kamion godine dodijelio MercedesBenzovu Actrosu. Priznanje je utoliko vrednije kada se zna da su Actrosu konkurenti bili Iveco Eurocargo, MAN TGL/TGM, Renault Magnum te Volvo FH. Trijumf su Actrosu donijeli, meu ostalim, i posljednji redizajn kabine, brojni novi sigurnosni sustavi i PowerShift automatizirani mjenjaË treÊe generacije. PodsjeÊamo da je Actros dizajnom, kvalitetom izrade, pouzdanoπÊu i ekonomiËnoπÊu veÊ osvojio i europski novinarski æiri, koji mu je dodijelio titulu International Truck of the Year 2009. Mercedes-Benzu pripala je joπ jedna nagrada, i to za marku koja je 2008. godine prodala najviπe autobusa na hrvatskom træiπtu. O Æ U J A K
2 0 0 9
91
Od poËetka travnja odgovornost za upravljanje divizijom dostavnih vozila preuzet Êe dr. Wolfgang Bernhard. Bernhard je veÊ bio na mnogim odgovornim pozicijama u Daimleru AG, a od 1994. do 2004. godine bio je i Ëlan Uprave kompanije. „Sretan sam πto je Wolfgang opet s nama. Cijenim njegovo znanje i iskustvo joπ iz vremena koje smo zajedno proveli u SAD-u“, rekao je predsjednik kompanije Dieter Zetsche, kojemu Êe novi πef za transportna vozila i izravno odgovarati. InaËe, odjel lakih gospodarskih vozila proπle je godine proizveo 228 tisuÊa vozila, a u devet zemalja za njega radi viπe od 16 tisuÊa ljudi.
Actros je hrvatski “Kamion godine”
92
V I J E S T I
Druga generacija PuliÊa na stazi Na posebnom dogaanju u organizaciji Hrvatskog auto i karting saveza odræanom na automotodromu Grobnik mladi su vozaËi morali dokazati svoje vozaËko znanje kako bi dobili licence za utrkivanje u predstojeÊoj automobilistiËkoj sezoni. Jedan od mladiÊa bio je i Ivan PuliÊ, sin naπeg proslavljenog automobilista i Ëlana EUROline Racing Teama Nike PuliÊa. Da jabuka ne pada daleko od stabla pokazalo je izvrsno Ivanovo vrijeme kruga, postignuto na oduπevljenje njegova oca i mentora. Doduπe, Ivanu je znatno teæe nego postiÊi dobro vrijeme na stazi bilo dobiti odobrenje za testiranje od majke Vikice kojoj je, Ëini se, jedan trkaË u obitelji potpuno dovoljno. Ipak, majËinska se ljubav i briga morala povuÊi ispred æelje za utrkivanjem, tako da Êemo u buduÊnosti s radoπÊu iπËekivati rezultate i slaviti uspjehe joπ jednog PuliÊa.
S-klasa uz Stinga PoËetkom veljaËe u zagrebaËkoj koncertnoj dvorani Lisinski nije se moglo pronaÊi niti jedno slobodno mjesto. Razlog je tomu bio nastup svjetskih zvijezda - Stinga i Edina Karamazova. Dva sata, uz dva “bisa”, bila su dovoljna za izvrsnu atmosferu koju su poznati glazbenici zagrijali osebujnim nastupom, uz lutnju, renesansne pjesme, ali i svoje nadaleko poznate hitove. Duboki ton knjiæevnosti, klasiËne glazbe i filozofije, kojima se Sting - intelektualac meu rokerima - nije nikada razmetao, nazirao se u svakoj noti tog posebnog glazbenog spektakla. Naravno, kako zvijezdu moæe pratiti samo druga zvijezda, EUROline je za tu prigodu ustupio limuzinu S-klase. A ni njezin nastup nije proπao nezapaæeno.
S T R A S T
V I J E S T I
Gospodarski program Daimlera i dalje raste UnatoË globalnoj krizi, gospodarski program Daimlera izvrsno je svladao proteklu godinu i ukupno diljem svijeta prodao 472.100 lakih, poluteπkih i teπkih kamiona. Time je za jedan posto nadmaπena prodaja u odnosu na 2007. godinu. Tijekom proπle godine Mercedes-Benz je prodao 170.100 gospodarskih vozila te time ostvario povijesni rekord u prodaji gospodarskog programa. Prodaja se poveÊala za πest posto u odnosu na do sada rekordnu 2007. godinu. Ovaj uspjeh ostvaren je zahvaljujuÊi velikoj potraænji za novim Mercedes-Benzom Actrosom koji se dokazao kao izvrstan kamion za svaki izazov. Sa 197.700 prodanih vozila, Mitsubishi Fuso u 2008. godini poveÊao je prodaju za pet posto diljem svijeta. Daimlerovi autobusi takoer su ostvarili najveÊu prodaju 2008. godine, s ukupno 40.600 autobusa marki Mercedes-Benz, Setra i Orion, te je time ostvaren rast prodaje od Ëetiri posto u odnosu na 2007. Uz to, proπle je godine u Europi prodano ukupno 1100 minibuseva marke Mercedes-Benz na bazi Sprinterova podvozja.
Inspektor Clouseau se vratio
Inspektor Clouseau, jedan od najsmjeπnijih filmskih likova u povijesti, vratio se na kino platna u filmu „Pink Panther 2“, nastavku velikog hita iz 2006. godine. Steve Martin, koji je u ulozi nespretnog francuskog detektiva uspjeπno zamijenio izvanrednog Petera Sellersa, sada lovi kradljivce dijamanata po Parizu i Rimu, a u najuzbudljivijim scenama filma ponovno vozi smart fortwo. InaËe, Steveu Martinu u filmu druπtvo ponovno Ëini zvjezdana glumaËka ekipa u kojoj su i montypythonovac John Cleese, Jean Reno, Andy Garcia te Lili Tomlin. EUROline je, u suradnji s VeËernjim.hr i Continental filmom, pokrenuo nagradnu igru u kojoj se moæe osvojiti sedmodnevna voænja automobilom smart, istim kakav se pojavljuje u filmu „Pink Panther 2“. O Æ U J A K
2 0 0 9
93
94
V I J E S T I
Zlatna πprica za Marija DragπiÊa VeÊ petnaest godina EUROline uspjeπno surauje s tvrtkom IviËek, glavnim hrvatskim zastupnikom Glasurita, pionira u proizvodnji automobilskih lakova. EUROline je koristeÊi se Glasuritovim proizvodima prvi u Hrvatskoj plasirao nanotehnologiju lakiranja automobila, a tom se tehnologijom prvi poËeo koristiti EUROlineov autolakirer Marijo DragπiÊ, vlasnik mnogobrojnih certifikata i priznanja koji su posljedica njegova struËnog usavrπavanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Zbog iznimnog zalaganja i znalaËkog usvajanja novih tehnologija u lakiranju vozila Mercedes-Benz, smart, Maybach, Chrysler, Jeep i Dodge, tvrtka IviËek Marija DragπiÊa nagradila je pozlaÊenom πpricom s rubinom tipa „Sata NR 3000“. Zanimljivo je da ovaj vrijedan predmet nije samo uspomena, veÊ i potpuno funkcionalni alat kojim se moæe i lakirati.
Terenci na Bjelaπnici U sklopu tradicionalnog meunarodnog natjecanja menadæera u skijanju, tvrtka AUTOline d.o.o. 14. i 15. veljaËe na Bjelaπnici pokraj Sarajeva predstavila je terenska vozila iz prodajnog programa Mercedes-Benza, Jeepa i Dodgea. Velik broj posjetitelja i sudionika mogao se informirati o predstavljenim vozilima te odmah dogovoriti testnu voænju za sve ponuene modele. Tvrtka AUTOline d.o.o. od 2000. godine glavni je zastupnik Daimlera AG za Bosnu i Hercegovinu, a proπle godine u svoju ponudu ukljuËila je i vozila ameriËkih brandova Chrysler, Jeep i Dodge. SliËno dogaanje ponovljeno je i tjedan dana poslije na drugoj olimpijskoj planini Jahorini.
S T R A S T
V I J E S T I
95
Izvanredni EUROlineovi rezultati u prodaji autobusa, dokazani i posebnom nagradom za najprodavaniju marku tijekom 2008. godine koju je dodijelio specijalizirani magazin Kamion&Bus, nastavljaju se i u 2009. Tako je samo u prvom kvartalu isporuËeno Ëak 65 najsuvremenijih gradskih autobusa tipa Citaro. Od tog broja 55 autobusa isporuËeno je zagrebaËkom ZET-u, a rijeË je o vozilima koja su svojim karakteristikama i opremljenoπÊu sam vrhunac tehnologije. ZagrebaËki zglobni autobusi koji mogu primiti 48 putnika na sjedeÊim i joπ 118 na stajaÊim mjestima zadovoljavaju najstroæu ekoloπku normu EURO4, opremljeni su rampama za invalide te prvi put i najmodernijom komunikacijskom opremom tvrtke Atron. RijeË je u sustavu satelitskog praÊenja u realnom vremenu zahvaljujuÊi kojem Êe dispeËerski centar u svakom trenutku imati informaciju o poloæaju autobusa te Êe moÊi pomoÊi vozaËu u sluËaju nepredviene situacije, Ëak ga i preusmjeriti na alternativni pravac u sluËaju prometnog zaguπenja na uobiËajenoj ruti. Takoer, ovi klimatizirani autobusi opremljeni su i najnovijim „ticketing“ sustavom tvrtke King te veÊ za Zagreb tradicionalnim „antivandalskim“ zaπtitnim kabinama za vozaËe. Deset naranËastih autobusa koji su isporuËeni rijeËkom Autotroleju istih je tehniËkih osobina kao πto su i zagrebaËki plavi autobusi, prvi put i klimatizirani, samo s poneπto drukËijom opremom. Primjerice, u njih je ugraen sustav nadzora FM300 koji prati detalje kao πto su rad motora, odnosno potroπnja goriva. InaËe, svi Mercedesovi autobusi isporuËeni nakon 1. sijeËnja imaju ugraen i digitalni tahograf, πto je najnovija zakonska obveza, a taj je posao obavila specijalizirana tvrtka Tahograf. Naravno, EUROline se ne zaustavlja na tome, veÊ najavljuje i mnogobrojne isporuke turistiËkih autobusa linijskim prijevoznicima i turistiËkim agencijama, kao πto je veÊ i uobiËajeno uoËi turistiËke sezone. Uglavnom, poËeo je lov na joπ jedan prodajni rekord.
Novi uspjeh Mercedes-Benzovih transportera u 2008. U novu 2009. godinu transporteri su uπli s izvanrednim rekordom. Naime Sprinter, koji se proizvodi u tvornicama u Düsseldorfu i Ludwigsfeldeu, postignuo je najveÊi udio u ukupnoj prodaji s Ëak 166.473 isporuËena vozila u 2008. Nikada prije nije prodano toliko Sprintera, Ëime su Mercedes-Benzovi transporteri nadmaπili prodajnu razinu rekordne 2007. godine.
O Æ U J A K
2 0 0 9
96
V I J E S T I
Certificirani novi prodavatelji U prodajno-servisnim centrima EUROline Zagreb, AUTOline Zadar i Auto GaπpariÊ Velika Gorica dodijeljeni su certifikati “Mercedes-Benz Certified Salesman” novim prodavateljima osobnih i lakih gospodarskih vozila Mercedes-Benz. Desetero kandidata zasluæilo je certifikate sudjelovanjem u πest edukativnih modula prema programu Global Traininga Daimlera AG te nakon πto su ispunili sve postavljene uvjete na procjeni potencijala i pokazali traæenu visoku razinu poznavanja odgovarajuÊih vozila Mercedes-Benz. Njihovo znanje procjenjivali su ovlaπteni, struËni ispitivaËi tvrtke Mercuri International Hrvatska, a testove je napravila i ocjenjivala ovlaπtena tvrtka MTO Testsysteme GmbH iz njemaËkog Tübingena. »estitamo novim certificiranim prodavateljima, kojima - kao i veÊ prije certificiranoj skupini od 55 prodavatelja i prodavateljica u mreæi prodaje Mercedes-Benz vozila u Republici Hrvatskoj æelimo mnogo uspjeha u radu!
Priznanje Green Steering Wheel Mercedes-Benzu za BlueTEC tehnologiju Najprodavaniji njemaËki tjednik BILD dodijelio je Mercedes-Benzu priznanje „Green Steering Wheel“ za BlueTEC dizelsku tehnologiju. Pobjednika su izabrali Ëitatelji BILDA glasovanjem putem interneta, SMS poruka i poπte, te struËni æiri sastavljen od struËnjaka za zaπtitu okoliπa koji smatraju da je to jedna od najveÊih ekoloπkih inovacija koje
su se pojavile u automobilskoj industriji. BlueTEC je najËiπÊa dizelska tehnologija na svijetu jer smanjuje emisiju duπiËnih oksida, jedine komponente Ëija je emisija kod dizelskih motora znatno veÊa nego kod benzinskih. Osim toga, u vozilima sa sofisticiranim dizelskim motorima smanjena je potroπnja goriva, a time i emisija CO2 u atmosferu.
Mitsubishi Fuso Canter u Opatiji PoduzeÊe Komunalac iz Opatije upotpunilo je svoj vozni park novim malim komunalnim vozilom. Prvi put u Hrvatskoj kao podvozje upotrijebljeno je najnovije malo vozilo na træiπtu - Mitsubishi Fuso Canter, model S 2500 5S13. Podvozje je isporuËio EUROline Rijeka, koji odnedavno u svojoj ponudi ima i gospodarska vozila Mitsubishi. Nadogradnja je proizvod renomirane slovenske tvornice ATRIK, model MS obujma 5 kubiËnih metara.
Æeljko Stergar, direktor prodaje vozila Mitsubishi Fuso
Canter - kamion godine 2009. u BiH U Sarajevu je sredinom sijeËnja u organizaciji AUTO Media Grupe, uz izravan televizijski prijenos, izabran kamion godine Bosne i Hercegovine. StruËni æiri sastavljen od pet prodajnih predstavnika razliËitih zastupnika koji nisu mogli dati glas za svoju marku za najboljeg meu najboljima odabrao je Mitsubishi Fuso Canter. S T R A S T
98
S T R A S T
Svatko je od nas barem jedanput u svom æivotu pomislio: E, da mi je
da umru izmuËeni nagaanjem πto bi bilo da su stvarno za zbiljski, a
samo minut prave vlasti, ja bih… I tada je ispalio reËenicu koja, iako
ne u priËi i fantaziji, imali svojih πezdeset sekundi, baπ onoliko koliko
govorom u prvom licu, sliËi ili na mali Ëlanak statuta nekog provinci-
je predπkolarcu potrebno da pred vrtiÊkim logopedom izgovori Petar
jskog d.o.o. poduzeÊa, ili na srediπnju toËku vaænoga dræavnog zakona.
kupi tanko Êebe, πije sebi Ëakπire. Na listini koju veÊ godinama, viπe
Sve ovisno o slici koju biÊe, æeljno kratkoga vladarskoga iskustva, gaji
umiπljajem, a manje perom, ispisujem ispovijedima πto ih Ëujem na-
o vlastitom ja. Smjenjujem ministra prometa, imenujem novoga gra-
kon poËetnoga E da mi je samo minut prave vlasti, najnevinijim se
donaËelnika, zatvaram preljubnike, povlaËim s træiπta sve antologije
prikazuje, desetljeÊe veÊ, a vjerujem i za ubuduÊe dugo, iskaz moje na-
u kojoj su zastupljeni vjenËani kumovi izbornika, ukidam roza boju u
jstarije strine, roene BrËanke koja bi - da joj je minut moÊi - svoje tele-
podruËju automobilske industrije, Gibonnijev stih I Ëinim pravu stvar,
fonske raËune prikeljila novim bogataπima, tima πto od rata vladaju
ne spominjem te ja imenujem sluæbenom himnom Druπtva razvedenih
gradom i virovima Save, a zbog kojih su njezini sinovi izbjegli negdje
æena, samo su neke, nasumce izdvojene, æelje. Niti one, kao ni mili-
gore gdje ni sunce viπe ne proviruje. ©to Êe suπiti prognaniËke suze,
juni drugih - zna to onaj koji ih bez predaha popisuje - nikada neÊe
objaπnjava strina, nikakve vajde kad Êe sutra poteÊi nove, sve dok se
biti provedene. UnatoË Ëinjenici πto je javnost bila, jest, a i bit Êe uz
oËi ne smanje i zauvijek ne zaklope.
njihove autore. U planetarno popularnoj priËi naslovljenoj Samo minut
E da mi je samo minut prave vlasti pomislila sam i sama, u kra-
vlasti niæu se i mijeπaju najrazliËitiji glasovi, reËenice se rasteæu od
joliku puno mirnijem od onoga u kojem æivi moja strina. Austrijski
jutra stoljeÊa sedmoga do noÊi stoljeÊa dvadeset i prvoga, skaËu iz za-
hotelËiÊi nisu u moj dio popularne priËe uπli s nakanom da ih u jed-
padnoga u istoËni knjiæevni klub. Istupaju æelje jedna za drugom, bez
noj minuti pripiπem svojoj imovinskoj kartici. Tristotinjak kilometara
stanke i komeπanja. Svakih nekoliko godina priËu nakratko prekine
daleko od graniËne kuÊice koja stoji kao podsjetnik odakle dolazimo
netko tko, kad muk postane gust kao mlijeko planinskih ispaπa, uπeta
i komu pripadamo, osjetila sam potrebu provjeriti minutnu moÊ.
u nju nepozvan i bez traæenja glasa zagrmi: »ovjek se od svega umori
SroËena je kao naredba: Zabranjujem da se igdje organiziraju izbori
pa i od Ëeænje za vlaπÊu. Za njim, postieni, iπetaju oni najskromniji i
za najljepπu djevojËicu i najljepπega djeËaka. ReËenica je bila ispisa-
usput ponavljaju: ©to bi bilo kad bi bilo, jer ionako biti neÊe, molimo te…,
na ruËicama malenih, onih Ëije je radosno skakutanje po srediπnjem
Mojih πezdeset sekundi
J U L I J A N A
M A T A N O V I Δ
Ispovijedam sve svoje grijehe jer pomislih, molimo te… Oni koji i dalje
dijelu kafiÊa, ispod kugle iz ropotarnice disko opreme, a uz glazbu
maπtaju o svojoj minuti, nastavljaju kao da se niπta nije dogodilo. Æivot
omiljenoga Olivera, prekinuo piskutav glas organizatorice zimovanja.
ih je odavno pouËio da minuta ima πezdeset sekundi, ali da se u tih
I dok su preplaπene note bjeæale prema kutiÊima, djeci je priopÊivan
πezdeset sekundi moæe potopiti kotar, zapaliti kontinent, zatajiti genij
sastav æirija koji Êe za minutu odluËiti tko je od njih najljepπi. A meu
i ocrniti heroj. Cijela zemaljska kugla, dokle god se vrti i zavrÊe, pam-
klincima bilo je i uplaπenih, i umornih, i tek proskijalih, i onih s ma-
tit Êe te zbog samo jedne minute. Æelje su posluπne, pristaju mnoæiti
mama i onih bez njih, u vunenim dæemperima, ali i u kratkim ljetnim
se i ubrzano disati. Mudre su i prepoznaju da Êe oni koji su odluËili
suknjicama.
doËekati svoj komadiÊ vremena uËiniti sve da ih i dohvate. Paæljivi bi
Svi ste prelijepi, ne moæemo se odluËiti, to Êu reÊi, πapnula mi je
internist s lakoÊom primijetio - samo kad bi ga se netko usudio upitati
mlada psihologica, prije nekoliko trenutaka prozvana u ocjenjivaËki
- da se æelje neËega ipak plaπe, da, unatoË blagu vremenu, pojaËano
tim. ZateËena svojom ulogom, nalikovala je na djevojËice o Ëijim bi
drhture. Moæda bi se upravo on obratio kolegi psihologu i zamolio ga za
oËima i gustoÊi kose trebala suditi. Nisam joj ni uspjela pokazati svoju
dodatno miπljenje. Stvar je jasna, ovdje nije rijeË o strahu od naredbo-
radost, a organizatorica je veÊ, u ime æirija, proglaπavala najljepπe.
davaca, nego o groznici koju izaziva pogled na naredbodavËevo novo
Jedna je djevojËica poËela plakati pa je upitala mamu: ZnaËi li to da
odijelo, unajmljeno na jednu minutu, a saπiveno iz materijala otpornog
sam ja zloËesta, jedan je djeËak spominjao junaka omiljenog mu crtiÊa.
na stid, vlagu, umiranja i neznanja. U pedesetoj sekundi, kod veÊine
On Êe sad doletjeti i sve popraviti, ponavljao je tjeπeÊi i sebe i najboljeg
njih πto maπtaju o minuti vlasti, javlja se nada da Êe pred njih, sva-
prijatelja. Organizatorica niπta, baπ niπta nije ni Ëula, ni vidjela. Bila je
kog trena, iskoËiti dugonoga moderna vila koja Êe pokretom πtapiÊa
zaslijepljena vjerom u svoju sliËnost s dobrim vilama. I u svojoj je opi-
izvaenoga iz dæepa ljubiËastih vruÊih hlaËica njihovu jednu minutu
jenosti zanemarila da djevojËice, uspavljivane bajkama, vjeruju kako
pretvoriti u najmanje dva desetljeÊa, a moæda i viπe. Ali danaπnje vile,
na svijetu postoji samo jedna najljepπa i iskljuËivo uz nju veæu pojam
za razliku od bucmastih starinskih, znaju u Ëijem je druπtvu pametno
dobrote. Sve ostale ljubomorne su i zle. I onda kada nisu ruæne. Zaista,
boraviti i Ëije je æelje mudro ispunjavati, pa tako zanesenjake koji bi
u lijepo lice jedne maÊehe ogledalce nikada nije posumnjalo. »ak joj je
se iz povrijeenosti osveÊivali, a iz neljubljenosti progonili, ostavljaju
i reklo: Ti jesi lijepa, ali Snjeguljica je najljepπa. S T R A S T
OÆUJAK 2009 BROJ 21 MAGAZIN TVRTKE EUROline
Kupnjom ML-a dobivate godinu dana besplatnog koriπtenja novog smarta micro hybrid drive