84_1 OMOT.fh9 (Converted)-56 12/14/09 12:04 PM Page 1 C
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
Nova B-klasa.
Mercedes-Benz is a trademark of DaimlerChrysler.
Za ljubitelje posla - obitelji - shoppinga. Otkrijte Mercedes u njegovoj novoj dimenziji. B-klasa Compact Sports Tourer.
䉴
Composite
Ujutro vozite djecu u prostranoj
vozila s Ëetverim vratima? Sve je to
limuzini, a nakon toga trebate prestiæni
sada dostupno u jednom automobilu
poslovni automobil? Za shopping æelite
inovativnog koncepta. Predvodnik u
kompaktni monovolumen, a naveËer
klasi u dizajnu, prostranosti, dinami-
biste htjeli sjesti za upravljaË sportskog
Ënosti i sigurnosti. Nova B-klasa.
STRAST SRPANJ 2005. BROJ 7 MAGAZIN TVRTKE EUROline, GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU
str 2 (Converted)-63 12/14/09 1:51 PM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
str 3 (Converted)-64 12/14/09 1:53 PM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
STRAST KAZALO IzdavaË
AUTOGASTRONOMIJA
EUROline d.o.o. Glavni zastupnik DaimlerChrysler AG za Hrvatsku Kovinska 5, Jankomir 10090 Zagreb Tel. 01/34 41 111 Faks: 01/ 34 41 197 www.euroline.hr Glavna urednica Branislava MalviÊ
Redakcija Dijana ©utalo, Marko GnjidiÊ, Mia RajkoviÊ strast.urednistvo@euroline.hr
Lektura Irena DrpiÊ
Odjel marketinga i prodaje oglasnog prostora Marina MaraviÊ, Filip MoriÊ strast.marketing@euroline.hr
Dinamika izlaæenja Ëetiri puta godiπnje
Oblikovanje i prijelom Robert Rebernak REBER design Degenova 7, Zagreb tel. 01/46 66 382 reber@reber.hr
Fotografija na naslovnici Foto Mario Majcan Fotomodel Vita
Tisak GIPA d.o.o. Magazinska 11, Zagreb Tel. 01/30 99 111 tiskara@gipa.hr
Naklada 12.000 primjeraka
TRENING SIGURNE VOÆNJE
DOGA–ANJA
I bi Novi...
6 NOVA R-KLASA
Automobil koji je otkrio slobodu
9 NOVA S-KLASA
Zvijezda vodilja
16 MERCEDES-BENZ NEWS
Mercedes najpouzdaniji
Be smart, drive smart
Ljubav dulja od 30 godina
SMART NEWS
Roadster za Klinsmanna
38
Autobus za najteæe uvjete
25 VOZILA POSEBNE NAMJENE
GRAND CHEROKEE
Veliki poglavica
65 PREZENTACIJA
EKOPROIZVODNJA
Bogatstvo medne rose
41
Grandiozno u Baranji
68 PUTOPIS
DODGE RAM SRT-10
Vulkan
47
20 MERCEDES-BENZ CONECTO
58
35
18 RAZGOVOR: ΔIRIL JURI©IΔ, AUTOTROLEJ
EUROlineov ljetni meni
GLAZBA
Miπo CvijanoviÊ: Dobri ranjivi osjeÊajnik - Tedi Spalato
52
»uvari hrvatskih tunela
Miroslav »abrajec: Modro Ëudo u Salzburger Landu
72 NAUTIKA
Plemenita zvijer s MTU srcem
74 Mercedes uπao u America’s Cup
77 LeteÊi Holandez
79
26 Zvijezda u tunelu
PT CRUISER
EUROLINE NEWS
30
Nova gangsterova faca
“Cesta æivot znaËi”, a Mercedes je gradi
54
80
EUROLINE TRUCK RACING TEAM
Niko i Actros zvijezde TV-spota
32
CHRYSLER/DODGE NEWS
Ikona ponovno roena
56 4 / STRAST / SRPANJ 2005 /
KOLUMNA
Julijana MatanoviÊ: Sitnice gospoe J.
82
UVODNIK
Ljetna
besjeda J
Piπe Branislava MALVIΔ, glavna urednica STRASTI
edno je od civilizacijskih dostignuÊa i institucija lj e t n i h o d -
jeÊe na tanjuriÊu, vrtne ruæe na πalici, uokvirena modrom (blue de
m o r a i stjecanje (u odmaranju) energija za æivljenje tijekom cijelog
France) francuskom kraljevskom bojom u koju su unesene zlatne
ciklusa godiπnjih doba.
niti.
Æelim vam svima ljetne dane ispunjene miloπÊu æivotnih rados-
Dopustite mi malu digresiju: mi koji radimo u EUROlineu imamo
ti: kupajte se u moru, u jezerima, u rijekama, πeÊite parkovima i
rijetku privilegiju uæivati u umjetniËkim djelima Ëak i onda kada sva-
πumama, uspinjite se na planinske vrhunce, putujte.
kodnevno dolazimo na svoja radna mjesta. EUROline centar svo-
Birajte i izaberite meu estradnim dogaanjima ono πto bi vas najviπe moglo radovati. ObogaÊujte, njegujte vlastitu duhovnost.
jevrsna je galerija suvremenog dizajna gdje su - kuda god pogledate - izloæena svjetski glasovita remek-djela proslavljenih umjetnika
Konzultirajte festivalsku mapu Hrvatske: DubrovaËke ljetne
oblikovanja automobila. Primjerice, postav Petera Pfeiffera, πefa
igre, Splitsko ljeto, Dalmatinske πansone u ©ibeniku, Natjecanje
Mercedesovog dizajnerskog odjela: zavodljiva fluidnost SL-a, ra-
tenora u Trogiru, Sinjsku alku, Hvarske ljetne priredbe, Glazbene
zigranost A-klase ili trijumfalna kombinacija elegancije i funkcional-
veËeri u Sv. Donatu, Festival viteπkih igara na KorËuli, Festival ko-
nosti nove B-klase uvijek nam oduzimaju dah. Ili, s druge strane,
mornog teatra «Zlatni lavfl u Umagu, Motovun film festival, Filmski
zbirka Ralpha Gillesa - Ëovjeka zaduæenog za izgled novih Chryslera
festival u Puli, Kastafsko kulturno leto, Labin Art Republika, RijeËke
- Ëije se vitrine doslovno savijaju pod brojnim priznanjima za od-
ljetne noÊi, zamiπljene kao s n o v i t o s a z v i j e æ e (kako kaæe
liËnost u dizajnu, poglavito modela 300C koji jednostavno frapira
Mani Gotovac) u kojem svako dogaanje blista kao jedna od zvi-
svojom „samsonovskom“ snagom. Svaki od eksponata u toj galeriji
jezda festivalske ukupnosti.
jedinstven je u svojoj ljepoti (πtoviπe, ljepoti funkcionalnosti): moæe
©to mislite o sluπanju, pod s n o v i t i m zvjezdanim nebom
li se uopÊe biti ravnoduπan na markantnost Jeepa Grand Cherokee-
ponad trsatskoga Marijina perivoja, skladnog i moÊnog pjeva jedne
ja, prpoπnost smarta forfoura ili ËistoÊu „art-deco“ linija Chryslera
MONTSERRAT CABALLE?
Crossfirea?
B i r a j t e, i z a b e r i t e !
A ako biste me pitali kojeg pjesnika izabrati za vruÊe ljeto, savje-
Za one koji uæivaju u profinjenoj ljepoti skupocjenih malih pred-
tovala bih vam da Ëitate pjesme Dragutina TadijanoviÊa, koji upravo
meta imam jednu primjerenu sugestiju: neka odu u Samobor, gradiÊ
doæivljava i proæivljava svoju s t o t u. »itajte njegove suncem obas-
koji se doima poput cjeline uzoraka urbanizma na hrvatski naËin,
jane stihove, suncem πto blista nad zlatom slavonskih æitnih polja
da u jedinom privatnom (MARTONOVOM) muzeju u Hrvatskoj vide
koja nas kruhom hrane.
reprezentativne izloπke glasovite (kraljevske) porculanske manufakture SÈVRES. Izdvajam za vas: zaustavite se pred tanjuriÊem i πalicom, oznaËenima u katalogu (prekrasnom!) brojem 102, na kojem su majstorski virtuozno naslikana dva florealna motiva, poljsko cvi-
Njegovo pjesniËko lice o d r a d o s t i g l a s n o k u c a k a o z l a t a n s a t kada prolazi p o lj i m a r o s n i m nad kojima m l a d v j e t a r nj i π e k l a s o v e v i s o k o g, æ u t o g æ i t a... Neka se ovim rijeËima stoljetnoga hrvatskog pjesnika zatvori krug moje ljetne besjede prijateljski upuÊene Ëitateljima STRASTI. / STRAST / SRPANJ 2005 / 5
STRAST DOGA–ANJA
I bi Novi... Najvaænija sporedna stvar u Novom bio je - tenis
1
3
2
6 / STRAST / SRPANJ 2005 /
1. 2. 3. 4. 5. 6.
7. 8. 9.
4
Vanessa Mae oduπevila je svojim nastupom John McEnroe, virtuoz reketa Publiku u Novom Vinodolskom zabavljao je i Maksim Mrvica Malonogometni susret dviju reprezentacija zvijezda oduπevio je tisuÊe gledatelja Diego Maradona, najveÊa zvijezda u Novom, vozio se u Mercedesu S-klase Nogometna elita: Davor ©uker, novinar Orlando Rivetti, Δiro BlaæeviÊ i Diego Maradona podsjetili su se i na neke proπle dane… Thomas Muster uæivao je na suvozaËkom mjestu u A-klasi Evocirali su wimbledonske dane: John McEnroe i Goran IvaniπeviÊ Tenis ne, nogomet da: Boris Becker oprobao je snage kao nogometni sudac
6 7
5 8
9
/ STRAST / SRPANJ 2005 / 7
Splitska banka (Converted)-53 12/14/09 11:35 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
NOVA R-KLASA
Automobil koji je otkrio
Putovati znaËi maksimalno uæivati u slobodi. U unutarnjoj slobodi koja nas nagoni na nove spoznaje, financijskoj slobodi koja nam jamËi dovoljno vremena te slobodi kretanja koju nam jamËi idealno prijevozno sredstvo. Tako je otprilike razmiπljao Mercedesov razvojni tim kada je, onako, viπe za svoju duπu, radio koncept Grand Tourera. Njihove ideje oæivjele su u R-klasi… / STRAST / SRPANJ 2005 / 9
NOVA R-KLASA
Jedna od najljepπih stvari u æivotu jesu putovanja. Putovati znaËi æivjeti maksimalno slobodno, uËiti na izvoru, stjecati iskustva koja nas Ëine boljima. Vidjeti i doæivjeti viπe znaËi i znati viπe, a u danaπnjem je druπtvu upravo ‘znati’ velika prednost. No da bi putovanje bilo lijep doæivljaj, mnogo toga treba ispravno posloæiti, a jedan je od osnovnih uvjeta - prijevozno sredstvo. Avion je brz i neizbjeæan kad se putuje do veoma udaljenih odrediπta, vlak je romantiËan ili pak (poput onih u Japanu) vrlo moderan i bolesno precizan. No niti jedno od tih prijevoznih sredstava ponovno nam ne pruæa i ne jamËi takvu slobodu kao - automobil. Jer jedino putujuÊi automobilom moæemo stati i zaustaviti se baπ onda kada to zaæelimo, moæemo putovati bræe ili sporije, moæemo iznenada promijeniti rutu i usred putovanja odabrati drugo odrediπte… Dakako, da bi putovanje bilo πto ugodnije, automobil mu mora biti πto prilagoeniji. Brzi i sportski automobili su, u pravilu, relativno skuËeni i priliËno malog prtljaænika. Terenski su automobili prostrani i mogu posvuda, ali su buËni i manje udobni na autocestama… Stoga bi idealan automobil bio spoj dviju ili triju vrsta trenutaËno poznatih karoserijskih oblika i svojstava automobila. Mercedesovi su struËnjaci odluËili
10 / STRAST / SRPANJ 2005 /
kombinirati eleganciju i vozne odlike limuzine s praktiËnoπÊu karavana, prostranoπÊu monovolumena te nezaustavljivoπÊu terenca. I dobili su GST - Grand Sports Tourer, kao zasebnu vrstu automobila, kao posebnu klasu koju su nazvali R-klasom. Automobil koji je, zahvaljujuÊi iznimnom zanimanju javnosti, u tri godine stigao od koncepta do proizvodnje, a koji Êe se ujesen prvo pojaviti na træiπtu SAD-a i Kanade te poËetkom iduÊe godine i u Europi. Za R-klasu malo je reÊi da je automobil. R-klasa je potpuno nova filozofija poimanja vozila, vozilo koje ima jedinstven karakter i koje je stvoreno za uæivanje u voænji. Dakle, naπe idealno vozilo za putovanja. Idealno vozilo za uæivanje u punoj slobodi… Zamislimo najprije idealnog putnika kojem je ovakvo vozilo i namijenjeno. Putnika koji æeli maksimalno uæivati u slobodi. Takav je putnik tipiËan predstavnik novog doba, graanin “globalnog sela”, moderan mlai Ëovjek koji od svega traæi iznimnu praktiËnost i atletske performanse, pa tako i od vozila. Spoj udobnosti i funkcionalnosti. Taj idealni putnik u æivotu traæi maksimum, reagira i odluËuje u trenutku i zasluæuje najbolje. A njegov idealni partner na cesti upravo je R-klasa. Najnoviji Mercedesov proizvod dugaËak
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 11
NOVA R-KLASA je neπto viπe od pet metara (5175 mm, za one koji oËekuju precizne podatke), a gotovo 65 posto tog prostora na raspolaganju je putnicima. To ne nudi ni jedna limuzina. Ovaj automobil jamËi dovoljno prostora i za viπe od Ëetiri putnika. Njih Ëak πest moæe oËekivati vrhunski smjeπtaj u individualnim foteljama s velikim (85 do 92 centimetra) razmakom izmeu sjedala, a takvo je πto rijetkost Ëak i u zrakoplovima. Putnicima straga (i onima u drugom i onima u treÊem redu) na raspolaganju je (opcionalni) CD/DVD sustav pa tako neovisno o vozaËu i suvozaËu mogu uæivati u vlastitom programu. LCD ekrani ugraeni su u naslone za glavu sjedala ispred, a svaki putnik ima vlastite sluπalice i moguÊnost ugaanja tona… Jednako tako, osim standardnog dvozonskog klima-ureaja, za Rklasu je razvijen i multizonski thermotronic koji svakom putniku omoguÊava da pronae i namjesti idealnu temperaturu za sebe. Kako bi dodatno mogli uæivati u putovanju te ugodu poveÊati dodatnom koliËinom svjetlosti, u Mercedesu su za kupce R-klase pripremili i moguÊnost doplate panoramskog staklenog pomiËnog krova koji se proteæe gotovo cijelom duæinom vozila. Stoga putnici po æelji mogu uæivati u voænji “s vjetrom u kosi” ili se samo “okupati” u jutarnjem suncu izbjegavajuÊi hladni povjetarac. Za one koji povrh putovanja katkad imaju potrebe i za prijevozom nespretnijih stvari, R-klasa nudi jedinstvenu koliËinu
12 / STRAST / SRPANJ 2005 /
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 13
NOVA R-KLASA teretnog prostora od 2057 litara (izmjereno VDA metodom), πto je mnogo viπe od klasiËnog karavana. Sva se sjedala u tom sluËaju mogu poleÊi tako da tvore ravnu praktiËnu povrπinu za utovar tereta. Jednako je tako jednostavno i sklopiti samo treÊi red sjedala te pretvoriti straænji prostor u bogat prtljaænik. No za istinski ugodno iskustvo u putovanju potrebna je joπ i odgovarajuÊa dinamiËnost. A i u tom se segmentu R-klasa istiËe moÊnim agregatima - benzincima V6 i V8 snage od 224 do 306 KS te dizelom koji razvija 224 KS. S tim se moÊnim motorima idealno spaja najmoderniji 7G-tronic automatski mjenjaË sa sedam stupnjeva prijenosa. Dodatni je jamac nezaustavljivosti i sigurnost stalan pogon na sva Ëetiri kotaËa (poput kakva terenca) potpomognut sustavom 4ETS elektroniËkim nadzorom proklizavanja te najnovijom generacijom ESP-a. Kupcima se nudi i Air-Matic nezavisni zraËni ovjes sa sustavom elektroniËkog ujednaËavanja visine pri voænji neravnom cestom, a koji omoguÊava vozaËu da prilikom voænje mimo ceste podigne automobil za pet centimetara, odnosno koji ga automatski pri voænji iznad 120 km/h spuπta dva centimetra bliæe tlu. Vrhunski i pouzdani sustavi — viπestupanjski zraËni jastuci, Pre-Safe sustav koji prepoznaje naznake da Êe doÊi do prometne nesreÊe i priprema vozaËa i putnike postavljajuÊi ih u idealan poloæaj u sjedalu, priteæuÊi sigurnosne pojase — zatim sustav za zaπtitu vratne kraljeænice - brinu se za sigurnost vozaËa i putnika baπ kao i u svakom mercedesu. Iako joπ nisu doπli do idealnog naËina putovanja - da se stvoriπ na mjestu koje zamisliπ - Mercedesovi su struËnjaci R-klasom doπli na korak do ideala. Jer putovanje ne predstavlja muku, veÊ istinski i Ëisti uæitak, jamËeÊi punu slobodu izbora…
14 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Regent (Converted)-52 12/14/09 11:34 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
poboljπani PRE-SAFE sustav za predvianje sudara i zaπtitu vozaËa i putnika, zatim sustav poboljπanja vidljivosti u noÊi uz pomoÊ infracrvenih svjetala i kamera, najnovija generacija COMAND sustava, poboljπanih sjedala s viπe masaænih funkcija, radarski sustav za pomoÊ pri parkiranju… Brake Assist PLUS u suradnji s PRESAFE sustavom i radarima sada unaprijed odreuje i raËuna potrebnu silu koËenja ovisno o brzini kojom se kreÊe vozilo ispred, udaljenosti do njega te o vlastitoj brzini te bez obzira na snagu kojom vozaË pritisne papuËicu koËnice, isporuËuje adekvatnu snagu koËenja. U sluËaju da sustav procijeni kako se vozilo ipak neÊe na vrijeme zaustaviti, postavlja vozaËa i putnike u najbolju poziciju da prime udarac (postavljajuÊi sjedala u idealan poloæaj, priteæuÊi sigurnosne pojase, zatvarajuÊi boËne prozore te napuhujuÊi zraËne komore multikonturnih sjedala kako bi πto bolje obuhvatili tijelo) te dodatno radi na usporenju i smanjivanju sila koje Êe se u sudaru javiti. U sluËaju da je u automobilu joπ i opcionalni Distronic Plus sustav radarskog nadzora prometa, koji od sada radi pri svim brzinama od 0 do 200 kilometara na sat, takve se nesreÊe mogu gotovo potpuno sprijeËiti. Joπ sofisticiranija oprema na vrijeme Êe upozoriti vozaËa, a ako on ne reagira, poËet Êe usporavati vozilo kako bi se odræao zadani sigurnosni razmak do vozila ispred Ëak i ako to znaËi potpuno zaustavljanje vozila. Distronic Plus Êe, ako se promet ispred Sklase ponovno poËne kretati samostalno, ubrzati automobil odræavajuÊi stalan sigurnosni razmak. Na taj se naËin, posebno u neugodnom stani-kreni prometu, osjetno
umanjuje stres vozaËa i olakπava putovanje kako u gradu tako i na autocestama. Sustav pomoÊi pri parkiranju od sada je umjesto ultrazvuËnim senzorima opremljen radarskima te je mnogo uËinkovitiji i reagira prije i preciznije nego do sada. Jedan je od novih sustava i “noÊni pogled” koji ukljuËuje dva prednja fara infracrvene svjetlosti πto obasjavaju (a buduÊi da je infracrvena svjetlost nevidljiva ljudskom oku, time ne ometaju vozaËe koji dolaze ususret) prostor ispred vozila do 150 metara te kameru koja zatim vozaËu na ekranu u kabini prikazuje sve πto se nalazi ispred vozila. Na taj Êe naËin vozaË prije uoËiti sve prepreke ukljuËujuÊi i pjeπake, bicikliste, æivotinje… te se pripremiti za susret smanjujuÊi brzinu, obilazeÊi ih i sliËno. Nova S-klasa se kao i prethodnica radi u dvije duæine, koje su za 33, odnosno 43 milimetra duæe od prethodne verzije; sada ukupna duljina vozila iznosi 5076, to jest 5206 milimetara. PoveÊan je i meuosovinski razmak, a auto je i πiri (16 mm) i viπi (29 mm) nego prije. Na taj je naËin putnicima
Zvijezda
Prvak meu luksuznim limuzinama po prodaji Mercedesova S-klasa nakon sedam godina i gotovo pola milijuna prodanih vozila (485.000 primjeraka) dobiva nasljednika. Nova je S-klasa veÊa, duæa, πira, udobnija, sigurnija i snaænija od prethodnog modela i sasvim Êe sigurno uspjeπno Ëuvati lentu najprodavanijeg automobila luksuzne klase. Viπe od pet desetljeÊa, slovo “S” meu Mercedesovim je modelima bilo sinonim za modernu tehnologiju i vrhunsku kvalitetu. Nova S-klasa ne samo da nastavlja tradiciju veÊ svemu tome daje i novo znaËenje. “Novi je model tehnoloπki pacemaker u podruËju sigurnosti, udobnosti i praktiËnosti i, kao i njegovi prethodnici, snaæno Êe utjecati na razvoj automobila i automobilske industrije u buduÊnsoti”, istiËu Ëelnici MercedesBenza. A nakon svih tih pet desetljeÊa postavljanja standarda nije uopÊe bilo lako napraviti automobil koji Êe na cestu donijeti joπ viπe tehnoloπkih dostignuÊa nego prethodne verzije. Meu tehniËke se dragulje ubrajaju nova gene-racija Brake Assist PLUS sustava za pomoÊ pri iznenadnom koËenju koji sad radi u suradnji s radarima, tu je i
vodilja
NOVITETI: S-KLASA
16 / STRAST / SRPANJ 2005 /
S-klasa je oduvijek predvodnik klase po broju prodanih automobila, po novim tehnologijama i po razini luksuza. Nova generacija Mercedesove najprestiænije limuzine nastavlja tu tradiciju kako svojim veÊim mjerama, tako i mnogim novitetima, posebice sustavom za noÊnu voænju utemeljenom na radarima i infracrvenim kamerama…
u kabini uistinu ponuen kraljevski prostor koji jamËi maksimalno ugodno putovanje. Ugodu u putovanju jamËe i motori. »ak tri od Ëetiriju motora u ponudi potpuno su novi i imaju gotovo 26 posto viπe snage i 15 posto viπe okretajnoga momenta od prethodnika. Osim 3,5 litrenog V6 sa 200 kW/272 KS novi 8-cilindarski agregat razvija 285 kW/388 KS omoguÊivπi S-klasi da iz mjesta
do stotke ubrza za 5,4 sekunde. PoËetkom iduÊe godine, ovom Êe se benzinskom dvojcu pridruæiti i novi V6 CDI motor sa 170 kW/231 KS te novi 12-cilindarski agregat s 380 kW/517 KS (S600). Sve u svemu, vrijedi priËekati do jeseni jer nova “zvijezda vodilja” upravo Êe od jeseni dopustiti svima da se i uæivo, u salonima, zaljube u nju. / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 17
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V
Teniska elita u B-klasi
Mercedes najpouzdaniji Prema rezultatima velikog istraæivanja njemaËkog automobilskog kluba ADAC
o pouzdanosti automobila, Mercedes ima vodeÊe pozicije u Ëak trima klasama. U skupini niæeg srednjeg segmenta vodeÊa je A-klasa sa samo 2,3 kvara na 1000 automobila, dok je M-klasa najbolji terenac sa samo 2,5 kvara na 1000 prodanih vozila. E i S-klasa najbolje su u segmentu viπesrednje/luksuzne kategorije.
Novi Mercedes B-klase bio je sluæbeni automobil svjetskog teniskog momËadskog kupa odræanog u Düsseldorfu, a osobitost je toga dogaaja Ëinjenica da su vozaËi - za razliku od ostalih sliËnih prigoda gdje imaju sluæbene vozaËe - sami upravljali automobilima. Tako su svoje vozaËke sposobnosti pokazali neki od najboljih igraËa na svijetu poput Tommyja Haasa, Sebastiena Grosjeana, Vincenta Spadee, Davida Ferrera ili pobjednika Roland Garrosa Gastona Gaudia (na slici).
Zabava 21. stoljeÊa Nova B-klasa, osim niza jedinstvenih tehniËkih rjeπenja, ima i jedinstven sustav zabave. Naime, u automobil je - s pomoÊu iPod Interface Kita - moguÊe u potpunosti integrirati Appleov iPod koji funkcionira zajedno s ugraenim audiosustavom i tako omoguÊava sluπanje 15.000 pjesama, odnosno 875 sati glazbe. Sustav je smjeπten u pretinac za rukavice, a menijima se u iPodu kreÊe s pomoÊu tipki smjeπtenih na standardno ugraenom viπenamjenskom upravljaËu automobila. Od srpnja isti Êe sustav biti dostupan i u A, C, E, M, CLK, CLS i SLK klasi. 18 / STRAST / SRPANJ 2005 /
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI
A-klasa najsigurniji mali automobil na svijetu Novi Mercedes A-klase proglaπen je u Stockholmu, nakon posljednje serije EuroNCAP testiranja, najsigurnijim automobilom na svijetu u segmentu malih obiteljskih automobila - "Best in class small family car". A-klasa je dobila Ëistih pet zvjezdica za zaπtitu putnika, Ëetiri zvjezdice za zaπtitu djece u automobilu (πto je i najbolji postignuti rezultat koji dijeli sa svega sedam drugih modela), dok je u smislu zaπtite pjeπaka osvojila dvije zvjezdice. Valja istaknuti kako je posebne pohvale A-klasa dobila zahvaljujuÊi inteligentnom sustavu upozorenja za vezanje putnika na straænjoj klupi koji ima joπ samo jedan model na svijetu. Takoer, Ëelnici organizacije pohvalili su A-klasu kao posebno pozitivan primjer u smislu aktivne sigurnosti jer svaki je model standardno opremljen ESP sustavom za odræavanje stabilnosti vozila, koji moæe spasiti na tisuÊe æivota.
Svjetski rekord za E320 CDI Novi Mercedesov V6 CDI motor samo je nekoliko tjedana nakon predstavljanja postao i svjetskim rekorderom. Na stazi Laredo u Teksasu tri potpuno standardna automobila sruπila su rekord u brzini prolaska 100 tisuÊa kilometara, odnosno 50 i 100 tisuÊa milja. Rezultati su zadivljujuÊi: 224 KS snaæni automobil proπao je 100.000 milja prosjeËnom brzinom od
224,823 km/h, 100.000 km prosjekom od 225,903 km/h, a 50.000 milja s 225,456 km/h. Ruπenje rekorda trajalo je 30 dana, svakim je automobilom upravljalo po πest vozaËa, a svi poslovi mehaniËara bili su ograniËeni na mijenjanje motornog ulja te filtara goriva i zraka. Tijekom postavljanja rekorda vozaËi su 966 puta stali kako bi dopunili spremnike gorivom.
MP3 oko ruke Popis razliËitih dodataka s potpisom Mercedes-Benza sve je duæi, a najnoviji je proizvod idealan za one koji prate moderne trendove i ljubitelji su tehniËkih novotarija. Naime, u modernom ruËnom satu s Mercedesovom zvijezdom, osim kvalitetnog mehanizma, nalazi se i MP3 player koji istodobno moæe posluæiti i kao diktafon, odnosno prijenosna „flash“ memorija. U remen sata ugraen je USB prikljuËak s pomoÊu kojeg se on spaja s raËunalom, a tada je u sat moguÊe „ubaciti“ 512 MB podataka - ili, prevedeno,
osam sati glazbe po osobnom izboru. U kompletu sa satom su i sluπalice koje su povezane metar i pol dugim kablom. InaËe, sat ima litij-ionsku bateriju koja se puni svaki put kada je ureaj spojen s raËunalom. Vrijeme je punjenja najviπe 12 sati.
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 19
RAZGOVOR: ΔIRIL JURI©IΔ, AUTOTROLEJ
Ljubav dulja od 30 godina
20 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Ako je jedna od osnovnih urbanih pretpostavki funkcioniranje javnog gradskog prometa, Rijeka joj udovoljava iznimno dugo. Prvi zabiljeæeni organizirani prijevoz, doduπe u uæem srediπtu grada, organizirala je rijeËka opÊina veÊ 1874. godine omnibusima na konjsku vuËu koji su mogli prevesti od deset do 15 putnika. Propisane su rute kretanja te stajaliπta, svaki je omnibus morao istaknuti koliko putnika moæe primiti, u njima se nije smjelo puπiti i nije se smjelo izlaziti do potpunog zaustavljanja. Jednako tako, ako su sva mjesta bila popunjena, vozaË je morao izvjesiti crvenu zastavu. Povijest Autotroleja, rijeËke komunalne tvrtke zaduæene za javni gradski prijevoz, poËinje tek neπto kasnije. Od tada do danas Autotrolej je proπao kroz mnoge promjene, pa smo o veÊ 106-godiπnjoj strasnoj vezi RijeËana i Autotroleja porazgovarali s direktorom Druπtva Δirilom JuriπiÊem. “Sve je poËelo ne baπ tako davno, prije 106 godina, kada je 7. studenog 1899.
godine Rijekom proπao prvi elektriËni tramvaj. Tramvaj je Rijekom prometovao pune 53 godine, da bi svoje mjesto ustupio trolejbusima koji su, nakon 18 godina, 1969. povuËeni s rijeËkih ulica. Prekretnicu u javnom gradskom prijevozu oznaËuje 29. lipnja 1931. godine kada su u Rijeci uvedene prve tri autobusne linije. Nove su se tehnologije usvajale vrlo brzo, slijedeÊi uvijek naprednija rjeπenja. Od 1969. u gradsku prometnu komunikaciju ukljuËeni su autobusi marke Mercedes, Sanos i MAN”, istaknuo je Δiril JuriπiÊ. Stoga, dodali smo mi, i nije Ëudno da je svoje mjesto u voznom parku Autotroleja opet pronaπao i Mercedes svojim modernim autobusima tipa Conecto. “Istina, to je logiËan slijed, ali Mercedes i Autotrolej poznaju se vrlo dugo. Naime, ukidanjem trolejbuskog prometa 16. kolovoza 1969. godine uz zvuke sirena gradom je proπlo dvanaest modernih autobusa velikog kapaciteta - Mercedesa 0317-K. Bili
su to autobusi s motorima od 210 KS koji su i uz najveÊe rijeËke uzbrdice mogli prevesti 113 putnika. Do kraja te godine poduzeÊe je vlastitim novcem kupilo Ëetrdeset takvih autobusa i time poËelo tipizaciju voznog parka orijentirajuÊi se na autobuse s veÊom pogonskom snagom, prilagoene prometu u Rijeci i okolici. Posljednji takav autobus rashodovan je potkraj 2000. godine, ali ni u tom meurazdoblju od 2000. do ove godine Rijeka i Autotrolej nisu bili bez Mercedesa. Naime, Sanosovi autobusi, koji su, doduπe, proizvedeni u Skopju, imali su Mercedesove motore. Neki od njih joπ uvijek prometuju na Autotrolejevim linijama. A danas? “Nakon niza godina u Druπtvo se ponovno vraÊaju Mercedesovi autobusi. Naime, od travnja ove godine grad Rijeka, okolni gradovi i opÊine te sam Autotrolej bogatiji su za 21 Mercedesov Conecto, od Ëega 6 zglobnih i 15 solo autobusa gradske izvedbe. Tom je nabavom uvelike
Prvi su mercedesi u Autotroleju vozili od 1969. godine, a od tih i tada nabavljenih posljednji je rashodovan 2000. Stoga je nedavna nabava modernih Mercedesovih Conecto autobusa bio logiËan nastavak i oËekivani povratak Mercedesove srebrne zvijezde na rijeËke ulice
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 21
RAZGOVOR poboljπana kvaliteta voznog parka, ali i usluga prijevoza, a prosjeËna starost vozila smanjena je na 12 godina. Danas Autotrolej ima 700 zaposlenih, od toga 400 vozaËa. Imamo i 172 autobusa koji prometuju na 42 linije povezujuÊi 12 gradova i opÊina sa Æupanijskim srediπtem, a godiπnje prevezu viπe od 35 milijuna putnika i prijeu 10 milijuna kilometara”, kaæe direktor Druπtva. U monografiji, izdanoj u povodu 105 godina poduzeÊa, zapisano je kako je Autotrolej proπao kroz apsolutno sve oblike vlasniπtva - privatno, javno, mjeπovito, druπtveno i dræavno vlasniπtvo, dioniËko druπtvo, druπtvo s ograniËenom odgovornoπÊu, do obavljanja djelatnosti na temelju koncesija. Danas, prema JuriπiÊevim rijeËima, rijeË je o komunalnom druπtvu s ograniËenom odgovornoπÊu. Vlasnici Autotroleja su Grad Rijeka (83,44 posto) i Grad Bakar (2,75 posto), OpÊina »avle (3,27 posto), OpÊina Jelenje (1,8 posto), Grad Kastav (1,68 posto), Grad Klana (1,28 posto), OpÊina Viπkovo (2,27
Herman Haler, predstojnik KBC Rijeka, Δiril JuriπiÊ i Vojko Obersnel, gradonaËelnik Rijeke
22 / STRAST / SRPANJ 2005 /
posto), OpÊina Kostrena (2,67 posto) i Grad Kraljevica (0,84 posto). Suvlasnici sudjeluju i u sufinanciranju tvrtke, a Autotrolej je s opÊinama Opatija, Lovran i Matulji potpisao posebne ugovore o sufinanciranju odræavanja linija prema tim mjestima. Autotrolej se brine i o korisnicima s posebnim potrebama. Tako je od sredine 1999. godine uz pomoÊ Grada Rijeke, koji financira nabavu vozila, edukaciju vozaËa, rad dispeËera i drugo, u sklopu Autotroleja u gradsku prometnu komunikaciju ukljuËen i minibus Mercedes-Benz Sprinter koji moæe prevoziti Ëetiri osobe u invalidskim kolicima i Ëetiri pratitelja. Ta je usluga besplatna. Na pitanje πto novi autobusi znaËe za Autotrolej i RijeËane, direktor JuriπiÊ odgovara jednostavno: “Mnogo”. Prvo, istiËe, novi autobusi dodatni su korak prema tipizaciji voznog parka. OdluËeno je, naime, da Êe se iz sadaπnjeg voznog parka, koji Ëine MAN-ovi, Mercedesovi, Sanosovi i TAM-ovi autobusi, postupno rashodovati Sanosovi i TAM-ovi te da Êe ubuduÊe vozni park Ëiniti iskljuËivo Mercedesova i MAN-ova vozila koja su se dokazala kvalitetom. Ni cijena, istiËe JuriπiÊ, nije neodgovarajuÊa, a ne moæe ni biti buduÊi da je jedini naËin nabave vozila
- javni natjeËaj. Takvom tipizacijom i modernizacijom voznog parka bit Êe zadovoljniji i korisnici usluga koji Êe se voziti u mlaim, kvalitetnijim i sigurnijim autobusima, vozaËi koji Êe imati ugodnije i opremljenije radno mjesto, ali i vlasnici, buduÊi da Êe troπkovi odræavanja biti smanjeni. “Zadovoljstvo je kupaca naπ moto i mi se maksimalno trudimo udovoljiti njihovim potrebama, buduÊi da oni Ëine oko 70 posto naπih prihoda. Stoga je modernizacija jedini pravi korak. Istina je da su se putnici znali ljutiti na nas, jednako kao πto se i mi katkad ljutimo na one putnike koji uniπtavaju naπa vozila. Meutim, u konaËnici je to iznimno dobar suæivot. Uostalom, tisuÊama ljudi, od 40 kilometara najudaljenije Zagore, te od Oælaka do Pasjaka, dan poËinje i zavrπava u naπim prepoznatljivim naranËasto-æutim autobusima pa nam je stoga iznimno vaæna kvaliteta prijevoza”, kaæe JuriπiÊ. Na pitanje o turizmu i ulozi Autotroleja JuriπiÊ istiËe kako su ljetni mjeseci za poduzeÊe zapravo obiljeæeni smanjivanjem prometa. “Za razliku od Dubrovnika, gdje ljeto znaËi osjetno poveÊanje zbog turista, Rijeka i Autotrolej æive cijele godine zajedno, a ljeti, kad nema πkole, kad mnogi idu na / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 23
RAZGOVOR: ΔIRIL JURI©IΔ, AUTOTROLEJ godiπnji odmor… mi imamo manje putnika. Jedino linija 32 prema Opatiji i Lovranu biljeæi nekakav porast”, istiËe direktor Autotroleja. A tko je, zapravo, Δiril JuriπiÊ? Sluæbeno, to je diplomirani ekonomist, Ëovjek koji je 1982. godine doπao u Autotrolej kao financijski direktor, a od 1989. je godine direktor Druπtva. »ovjek Ëiji radni dan traje gotovo 24 sata, jer prvi autobusi kreÊu u 4,45 h, a posljednji se vraÊaju u 24 sata. On je i osoba za koju Êe svi radnici reÊi da je dobar Ëovjek i uspjeπan direktor. Privatno, to je Ëovjek iznimno privræen svojoj obitelji, supruzi, sinu, kÊeri i unucima. »ovjek koji je volio zaigrati nogomet, redovito se kuglati i boÊati, zaigrati briπkulu i treπetu. Danas pomalo boÊa, briπkulu i treπetu igra neπto viπe, a nogomet, koπarku i rukomet voli, ali samo iz naslonjaËa. Δiril JuriπiÊ istiËe da Autotrolej svoju uspjeπnu dugovjeËnost duguje sposobnim suradnicima i marljivim radnicima, koji su mu prepustili da tvrtku nastavi voditi i u drugom stoljeÊu njezina postojanja. Ne sumnjamo - strastveno i uspjeπno.
GradonaËelnici i naËelnici gradova i opÊina, suvlasnici komunalnog druπtva Autotrolej Rijeka
24 / STRAST / SRPANJ 2005 /
MERCEDES-BENZ CONECTO
Autobus za najteæe uvjete UnatoË velikim prednostima i osvajanju preteænog udjela meu gradskim autobusima, i niskopodni autobusi povezuju se s odreenim nedostacima, a to su ponajprije visoka cijena te smanjena torzijska ËvrstoÊa karoserije koja se istiËe kod velikih optereÊenja u guævama ili kod voænje loπim prometnicama. Ti su nedostaci osobito izraæeni u tranzicijskim zemljama poput Hrvatske. Zato svoj dio træiπta i dalje dræe modeli tzv. poviπene podnice. U tom segmentu Mercedes-Benz iz svoje bogate palete autobusa nudi model Conecto. Taj je model nastao redizajnom starijeg modela O-345 uz ugradnju novih tehniËkih komponenti iz modernijih Mercedesovih autobusa, ponajprije Citara. Vizualno je “ispeglan” i moderniziran, stilski prilagoen danaπnjici. No njegov izgled tek je dio priËe, i to manje vaæan. Taj je autobus i s tehniËke strane prilagoen novom vremenu. Prije svega tu je 6-cilindriËni motor OM457 hLA obujma 12 litara preuzet iz Citara. Zadovoljava ekoloπku normu Euro 3 i razvija snagu od 185 kW
(252 KS), a odnedavno je na raspolaganju i u inaËici s 220 kW (300 KS). Prijenos snage odvija se preko 6-stupanjskog manualnog ili 4-stupanjskog automatskog mjenjaËa uz pomoÊ ASR ureaja, a upravo takav su izabrali i u Rijeci. Conecto je zadræao bubanjkoËnice radnog tlaka 8 bara potpomognute ABS-om i retarderom koji se ukljuËuje na papuËici koËnice ili putem ruËice na upravljaËu u tri stupnja. Na raspolaganju su i uobiËajena staniËna koËnica te opruæna parkirna koËnica. U osnovnoj gradskoj izvedbi, a sve se moæe
prilagoditi naruËitelju, taj autobus poviπene podnice nudi 36 udobnih sjedala, a njegova je glavna prednost, uz cijenu, pouzdanost i ËvrstoÊa u teπkim uvjetima eksploatacije te na loπijim prometnicama. Tom je prigodom u Rijeku otiπao 21 autobus; od toga 15 solo autobusa, odnosno klasiËnih Conecto C autobusa te πest zglobnih, odnosno Conecto G autobusa. I RijeËani i vozaËi Autotroleja izvrsno su ih prihvatili, a Conecto Êe im se zasigurno svojom pouzdanoπÊu i robusnoπÊu vrlo brzo oduæiti.
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 25
VOZILA POSEBNE NAMJENE
»uvari
hrvatskih tunela
26 / STRAST / SRPANJ 2005 /
NjemaËki ADAC gotovo svake godine uoËi ljetne sezone obavi sigurnosnu procjenu veÊine europskih tunela, a osobito onih kroz koje njemaËki turisti moraju proÊi na putu prema ljetnim odrediπtima. Hrvatska je u tim procjenama, izuzmu li se najnoviji tuneli, redovito loπe prolazila. Meutim, od ove godine to neÊe biti tako. Na pravcu prema Rijeci trinaest je tunela, od kojih je jedanaest jednocijevnih s dvosmjernim prometom, u kojima je moguÊnost prometnih nezgoda znatno veÊa nego u tunelima s dvjema cijevima i jednosmjernim prometom. Predsjednik Uprave tvrtke Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. Zoran KlariÊ te direktor Sektora odræavanja Ante PribaniÊ objasnili su za STRAST πto je uËinjeno kako
odluËili smo nabaviti dodatna vozila, uz jedno navalno, tehniËko i zapovjedno vozilo koje smo i do tada imali. U skladu s time i Studijom, nabavili smo tri nova, najmodernija Zieglerova navalna vozila na Mercedesovoj platformi: jedno tehniËko te dva zapovjedna”, objaπnjava Ante PribaniÊ. “Nabava vozila samo je jedan dio koji smo napravili kako bismo podignuli sigurnost u naπim tunelima. Pripremljeni su i izvedeni opseæni radovi u opremanju, odnosno oznaËavanju tunela u skladu sa smjernicama EU-a, a bit Êe obnovljen i puπten sustav za automatizaciju ventiliranja tunela na dionicama otvorenima do 1997. Tuneli veÊi od 1000 metara opremljeni su radiodifuznom mreæom, a naπa je odluka,
autoceste na pravcu Zagreb - Rijeka, kad Êe se izraditi nova studija. Naime, zbog potpunog razdvajanja prometnih pravaca, razina sigurnosti prometa bit Êe u startu veÊa i bit Êe manje potrebe za preventivnim deæurstvima vatrogasaca na samim portalima tunela TuhobiÊ, Javorova Kosa, Pod Vugleπ i Veliki Gloæac. “UoËi ljetne sezone uz tunel Hrasten, s kojeg Êe se pokrivati i juæni portal tunela TuhobiÊ, bit Êe smjeπteno jedno tehniËko i zapovjedno vozilo, a na objektu Lepenica, gdje je nekad bila naplata, bit Êe smjeπteno jedno navalno vozilo. Jednako tako, s rijeËke strane kod vodospreme uz tunele Javorova Kosa i Pod Vugleπ bit Êe navalno vozilo te posada u dvama kontejnerima,
ako to proe natjeËajnu proceduru, da na isti naËin veÊ najesen opremimo i tunele kraÊe od 1000 metara”, istaknuo je Zoran KlariÊ, predsjednik Uprave ARZ-a. Prema njegovim rijeËima, tvrtka trenutaËno ima angaæirana 33 profesionalna vatrogasca i dva zapovjednika, a u protupoæarnu je zaπtitu ukljuËeno joπ 40 zaposlenika koji su poloæili odgovarajuÊe vatrogasne ispite i C kategoriju. Po 20 radnika radi u tehniËkim ispostavama Bosiljevo i Delnice i tako Êe biti sve do 2008. godine, do dovrπetka punog profila
dok Êe tehniËko i zapovjedno vozilo biti smjeπteno u tehniËkoj ispostavi Delnice. Obveza reakcije od 10 minuta u samom tunelu takvim je postavkama apsolutno omoguÊena, a na nekim mjestima naπi vatrogasci u sluËaju potrebe mogu biti i za manje od tri minute. TreÊi tunel duæi od 1000 metara je Veliki Gloæac, kod kojeg Êe se sa zagrebaËke strane postaviti navalno vozilo te dvoËlana posada, dok Êe tehniËko vozilo i zapovjedno vozilo biti u tehniËkoj ispostavi Bosiljevo”, upuÊuje nas direktor odræavanja Ante PribaniÊ.
PrateÊi Studiju o ugroæenosti od poæara graevina na autocesti Rijeka - Zagreb te smjernice EU-a koje predlaæu minimalne sigurnosne uvjete za tunele u transeuropskoj cestovnoj mreæi, tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. podignula je stupanj sigurnosti na maksimalnu razinu, u πto je bila ukljuËena i tvrtka Ziegler d.o.o. iz Zagreba, a svoje mjesto u zaπtiti hrvatskih tunela pronaπao je i Mercedes
bi se sigurnost u tim tunelima podignula na maksimalnu razinu. “Prema Studiji o ugroæenosti od poæara graevina na autocesti Rijeka-Zagreb, koju smo naruËili joπ 1997., kad su prve dionice puπtene u promet, za taj je pravac na protupoæarnoj zaπtiti tunela i graevina potrebno oko pedeset vatrogasaca te dva vatrogasna zapovjednika. Oni pokrivaju i pratnju opasnih tereta, πto je obveza u tunelima duæima od 1000 metara. BuduÊi da je lani u promet puπtena i posljednja dionica koja povezuje Zagreb i Rijeku,
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 27
VOZILA POSEBNE NAMJENE
U svakom sluËaju, tuneli na pravcu prema Rijeci sada udovoljavaju tim europskim normama Ëak i viπe nego neki poznatiji europski tuneli. Jedan od koraka u podizanju kvalitete i sigurnosne razine oËituje se i u izboru vrhunskih Mercedesovih vozila opremljenih Zieglerovom nadgradnjom, specijaliziranih za incidentne situacije u tunelima. RijeË je o znatnim ulaganjima u svakodnevnu 24-satnu prevenciju Ëiji je cilj maksimalna sigurnost putnika. Tvrtka Autocesta Rijeka - Zagreb d.d. time joπ jednom dokazuje maksimalnu brigu o putnicima i prije otvaranja punog profila prometnog pravca izmeu Zagreba i Rijeke. 28 / STRAST / SRPANJ 2005 /
T-Mobile (Converted)-54 12/14/09 11:35 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
VOZILA POSEBNE NAMJENE
Zvijezda u tunelu
Mnoge vozaËe i putnike pri ulasku u tunel, osobito ako je duæi, proæima neugodan osjeÊaj. SkuËenost, zatvoreni prostor najËeπÊe samo s dva izlaza, promet te primjetan broj neodgovornih vozaËa koji i u tunelima voze prebrzo elementi su πto potiËu tu neugodu. Dodamo li tomu i nesreÊe koje su se posljednjih godina gotovo poput epidemije proπirile europskim tunelima, takvo je stanje posve razumljivo. I u Hrvatskoj je u posljednje vrijeme, zbog izgradnje autocesta i veÊeg broja tunela na njima, zabiljeæen porast broja prometnih nesreÊa u tunelima. NajËeπÊi uzrok - prevelika brzina i neodgovornost vozaËa. Hrvatski tuneli lani su doπli na udar njemaËkog ADAC-a koji ih je proglasio najnesigurnijima u Europi (πto je samo
30 / STRAST / SRPANJ 2005 /
statistiËki gledajuÊi moæda bilo toËno, ali ne i u praksi, usporedimo li broj vozila te broj prometnih nesreÊa, ozlijeenih i poginulih). Ipak, bilo je to dovoljno da se mjerodavni u naπoj zemlji dodatno pozabave podizanjem razine sigurnosti u hrvatskim tunelima. Jedan je od segmenata tog opseænog posla i nabava posebnih vozila koja Ëuvaju tunele i putnike. Na javnim natjeËajima posao isporuke posebnih vatrogasnih vozila dobila je zagrebaËka tvrtka Ziegler, specijalizirana za projektiranje, razvoj, izradu, odræavanje, popravke i prodaju vatrogasnih nadgradnji i vatrogasne opreme. NjemaËki vlasnik i hrvatska pamet i rad uspjeli su pobijediti i razvikanija imena - kvalitetom opreme, pouzdanoπÊu i cijenom.
Iako Êe mnogi reÊi kako je vatrogasno vozilo samo vatrogasno vozilo, to baπ i nije tako. Premda veÊ usko specijalizirane nadgradnje, vatrogasna vozila i dalje se dijele prema specifiËnim namjenama - navalna vozila, zapovjedna, cisterne… Pa zatim navalna za aerodromske potrebe, navalna za tunele… Sve tajne vatrogasnih vozila otkrili smo u zagrebaËkoj tvrtki Ziegler d.o.o. koja je Mercedesove kamione pretvorila u Ëuvare hrvatskih tunela…
“Naπa je tvrtka osnovana potkraj 2000. godine i u stopostotnom je vlasniπtvu majËinske tvrtke Albert Ziegler iz Giengena u NjemaËkoj. No Ëinjenica je da mi nismo samo izvor jeftine radne snage, buduÊi da smo vlastitim razvojnim projektima i tehniËkim rjeπenjima vrlo brzo stekli ugled na zahtjevnim stranim træiπtima na kojima naπa matiËna tvrtka posluje. TrenutaËno u Hrvatskoj imamo 53 zaposlenika, a maksimalno se trudimo aktivirati i na izvoznim poslovima te zaposliti i πto viπe naπih hrvatskih kooperanata”, kaæu nam prokurist Josip Kukec i voditelj prodaje u Ziegleru Æeljko Pisk. MatiËna je tvrtka osnovana 1890. godine i u poËetku je proizvodila vatrogasne cijevi. Prva prijenosna crpka za vodu njihov
je proizvod iz 1925. godine, a prvi su 1953. napravili vatrogasnu nadgradnju na πasiji Opel Blitza. TrenutaËno Ziegler zapoπljava oko 600 radnika u sjediπtu u Giengenu te joπ oko 400 u izdvojenim pogonima u NjemaËkoj, ©panjolskoj, Nizozemskoj, Italiji, Indoneziji i Hrvatskoj. I u Hrvatskoj Ziegler, dakako, udovoljava svim normama i zahtjevima profesionalnih vatrogasaca, pri Ëemu je naglasak u razvoju stavljen na smanjenje oneËiπÊenja okoliπa, a takva je politika omoguÊila da za svoj posao i proizvode ostvare certifikate ISO 9001:2000 te ISO 14001:1996. Prema rijeËima Æeljka Piska, u pet godina poslovanja Ziegler je ukupno proizveo 182 vozila, a do kraja ove godine taj bi broj trebao iznositi 209, od Ëega je 47 vatrogasnih vozila bilo za potrebe hrvatskih vatrogasaca, a oko 80 posto zavrπilo je u izvozu. “Naπi proizvodi nalaze se u 22 zemlje svijeta - u NjemaËkoj, Nizozemskoj, Belgiji, ©panjolskoj, Srbiji, Kosovu, Albaniji, Rusiji, GrËkoj, Turskoj, Nigeriji, Tanzaniji, Etiopiji, Eritreji, Libiji, Pakistanu, Vijetnamu, Koreji, Maleziji, »ileu, Dominikanskoj Republici te odnedavno i u Kini. Neka smo vozila radili po zadanim projektima, a za neka smo træiπta sami razvili nadgradnju u skladu sa specifiËnim potrebama i namjenom æeljenog vatrogasnog vozila”, kaæe Josip Kukec. Upravo takav individualan pristup Ziegleru i jamËi dobre odnose s kupcima te rast prodaje, a Kukec istiËe kako su im kapaciteti za 2006. godinu - popunjeni. “Iako bi mnogi mogli pomisliti kako je vatrogasno vozilo - vatrogasno vozilo, jasno je da se za svaku posebnu namjenu ono mora posebno prilagoditi. Postoje razlike meu navalnim vozilima za aerodrome i onima za πumske poæare. Na aerodromima moraju biti vozila koja su iznimno brza, πto zbog brzine dolaska do poæara, πto zbog brzine odlaska s poæariπta ako je gaπenje neuspjeπno zbog opasnosti od eksplozije. Vozila za πumske poæare posve su drukËijeg tipa, brzina nije presudna koliko sposobnost voænje po najteæim terenima, koliËina dodatne opreme za vatrogasce koju moæe ponijeti, spremnik s vodom, buduÊi da se u πumi ne gasi pjenom…”, objaπnjava Kukec. Jednako tako, prema njegovim rijeËima, posebno je i vozilo za tunele. “I navalno vozilo za tunele mora imati veliku brzinu reakcije, jak top za gaπenje pjenom te poseban sustav za rad u uvjetima
s niskom koncentracijom kisika. Naime, poznato je da je jedan od elemenata gorenja kisik. U tunelima je koliËina kisika relativno ograniËena pa vatra koristi sve moguÊe zalihe. No bez kisika ne rade ni motori s unutarnjim izgaranjem. Zato su naπa vozila opremljena posebnim detektorima koji zvuËno i vizualno upozoravaju vatrogasca da je u okolini koncentracija kisika pala ispod 17 posto. Tada on ruËno mora ukljuËiti zatvoreni sustav koji iz posebnih spremnika omoguÊava motoru normalan rad. U sluËaju da udio kisika u zraku naraste iznad 17 posto, sustav se automatski ponovno koristi zrakom iz atmosfere i iskljuËuje interni sustav. Vozila koja Ëuvaju hrvatske tunele opremljena su spremnicima kisika koji im omoguÊavaju da brzinom od 60 km/h voze πest minuta. I za najduæe tunele u Hrvatskoj - UËka, Sv. Rok, Mala Kapela - to je viπe nego dovoljno. Za vatrogasce u tunelu vaæno je da koliko je god bræe moguÊe dou do mjesta poæara, ali i da se mogu izvuÊi ako nestane kisika. Naime, ostane li vozilo nepokretno i ostanu li vatrogasci bez kisika, ni oni ne mogu pruæiti potrebnu pomoÊ unesreÊenima”, objaπnjavaju naπi sugovornici. Kao i kod vozila, i u vatrogasnoj tehnici mehanika je viπe-manje ista, ali elektronika snaæno napreduje. Za neka smo vozila sami razvili srediπnji sustav upravljanja, autodijagnostiËki sustav koji nadzire svu opremu te u sluËaju kvara na LCD ekranu u kabini vozila javljaju kvar, moguÊe uzroke te naËine njegova otklanjanja. Kako kaæu u Ziegleru, svi “Ëuvari hrvatskih tunela” raeni su na Mercedesovoj platformi. Sofisticirana i pouzdana vatrogasna oprema mora iÊi ruku pod ruku s vrhunskim, pouzdanim i kvalitetnim vozilima, a u velikom broju sluËajeva kupci iz vatrogasnih redova kao takve vrlo Ëesto prepoznaju upravo Mercedesove kamione.
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 31
Niko i Actros
EUROLINE TRUCK RACING TEAM
zvijezde TV-spota
32 / STRAST / SRPANJ 2005 /
VozaË EUROline Truck Racing Teama i Actros Black Edition zvijezde su novog TVspota za INA motorno ulje VozaË EUROline Truck Racing Teama Niko PuliÊ joπ je jednom potvrdio svoj zvjezdani status: on je glavni lik opseæne promotivne kampanje koju, prigodom lansiranja na træiπte novog motornog ulja INA Move 5W-30, provodi hrvatska nacionalna naftna kompanija INA. Najatraktivniji dio kampanje zasigurno je televizijski spot - za naπu zemlju gotovo nevjerojatno visokih produkcijih standarda - u kome uz Niku PuliÊa ravnopravnu ulogu ima i elitni kamion iz ponude Mercedes-Benza, Actros 1861 Black Edition. Prekrasni je kamion, oznaËen startnim brojem 44, s kojim Niko PuliÊ nastupa i na utrkama europskog kupa (ali za upravljaËem posebno prireenog Axora), redao krugove
na stazi Automotodroma Grobnik, samo jednoj od lokacija snimanja ovog televizijskog spota. Naime, ekipa vrhunskih profesionalaca koje je okupila produkcijska kuÊa K&K dio je materijala odradila i na cestama Istre, toËnije u okolici mjesta Sveti Petar u ©umi, gdje je Niko PuliÊ vozio svoju Formulu, dok su mediteranski kadrovi popularnog vozaËa
kao veslaËa na barci snimani u uvali Stoja pokraj Pule. Valja joπ jednom naglasiti vrhunsku produkciju TV-spota u kojoj su rabljena najmodernija pomagala, ukljuËujuÊi i posebni mini-helikopter s dvjema kamerama, πto omoguÊuje snimanje savrπenih zraËnih kadrova.
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 33
Ina Futura (Converted)-47 12/14/09 11:29 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
TRENING SIGURNE VOÆNJE
jedina hrvatska tvrtka registrirana za poduku sigurne voænje za sluæbeno vozilo odabrala je smart forfour
be smart, drive smart / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 35
TRENING SIGURNE VOÆNJE
Od 2007. godine svi Êe novi vozaËi, nakon poloæenoga vozaËkoga ispita i najmanje 6 mjeseci vozaËkoga staæa, morati proÊi i poseban trening sigurne voænje. Meutim, na takvom treningu πtoπta mogu nauËiti i iskusni vozaËi. U razvijenoj Europi oni su toga svjesni pa stotine tisuÊa samoinicijativno pohaaju neki od sliËnih teËajeva koje provode specijalizirane tvrtke. U Hrvatskoj takva je samo jedna: TSV-Marani. Prva su tri slova skraÊenica za „Trening Sigurne Voænje“. Sedam licenciranih instruktora, koji su πkolovani u NjemaËkoj, Austriji te na poznatom treningu sigurne voænje slovenskog relijaπkog asa Brane KüzmiËa, provodi program prema europskim propisima na dvama poligonima: u Varaædinu (AP Varaædin) te u poznatom automotodromu Glavica pokraj Poæege. Treninzi su namijenjeni vozaËima koji posjeduju valjanu vozaËku dozvolu najmanje πest mjeseci, a zadatak im je ubrzati proces “vozaËkog sazrijevanja”. Tijekom treninga, u komunikaciji s instruktorima, ispunjavaju se praznine u vozaËkom znanju i iskustvu polaznika, koje postoje Ëak i kod dugogodiπnjih vozaËa. Polaznici se upozoravaju na raznolike opasne momente koji mogu prouzroËiti nesreÊu, potiËu se na njihovo izbjegavanje te uËe kako reagirati pravilno u kritiËnim situacijama. Trening se provodi na poligonu koji u potpuno sigurnim 36 / STRAST / SRPANJ 2005 /
uvjetima simulira opasne situacije πto se mogu doæivjeti u svakodnevnoj voænji. Izvoenje vjeæbi na takvom poligonu omoguÊava ubrzano stjecanje iskustava, upozorava na opasnosti i uËi pravilnoj reakciji. Nadalje, na teËaju se uËi kako izbjeÊi stres, paniku i nerealnu procjenu tijekom opasnih situacija te se objaπnjavaju elementi tehnike voænje koji su najbolji za rjeπavanje takvih situacija ako do njih ipak doe. Ukratko, cilj je treninga dovesti po-
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Voziti prilagoenom i sigurnosnom brzinom Predviati opasnost u voænji Voziti na dovoljnom razmaku Vidjeti i biti vien U voænji upozoravati sudionike u prometu o svojim namjerama NaËinom voænje ne ugroæavati druge sudionike u prometu Uvijek biti oprezan Biti svjestan uvjeta na cesti Ne voziti na granicama sposobnosti Ne voziti pod utjecajem alkohola
Fotografije: V. Bertalan
10 zlatnih pravila sigurne voænje
laznika do spoznaje πto moæe, a πto ne moæe svojim automobilom. RijeË je, dakle, o zahtjevnom programu, πto je joπ veÊi kompliment smartu forfouru koji je izabran kao sluæbeno vozilo za trening. Upravo za taj model u tvrtki TSV-Marani odluËili su se zbog mnogih razloga: ponajprije zbog njegove iznimne ËvrstoÊe i izdræljivosti te vrlo preciznog i sjajno izbalansiranog upravljaËa, jednog od najboljih u klasi. Takoer, vrlo je vaæno πto je automobil serijski opremljen svim blagodatima moderne elektronike (ABS, ESP), Ëije posto-
janje u vozilu pak zahtijeva odreene korekcije u vozaËkoj tehnici. Naravno, sve je te sustave moguÊe i iskljuËiti kako bi se pokazala oËita razlika u ponaπanju automobila s elektroniËkim pomagalima i bez njih. Za tu moguÊnost zasluæni su EUROlineovi struËnjaci Damir SoriÊ i Mario Sirovina. SljedeÊi je vaæan element za odabir smarta forfoura izvrstan odnos snage i mase vozila. »ak i modeli s motorom obujma 1,1 litre imaju izvrsno poËetno ubrzanje te omoguÊavaju da se brzina potrebna za obavljanje odreenih manevara postigne bez napora. KonaËno, jedan je od vaænih Ëimbenika bila i prostranost automobila, jer polaznici su ljudi razliËite tjelesne grae i vaæno je da se svi dobro smjeste u vozilu. Kod smarta forfoura, vozaËko se sjedalo moæe pomicati u svim smjerovima, tako da idealan poloæaj nalaze i oni niski i oni viπi od dva metra. Naravno, automobili su opremljeni i klimaureajima kako bi voænja za vruÊih ljetnih dana bila πto ugodnija, time i sigurnija. Viπe detalja na: www.smart.com i www.marani.hr
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 37
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V
roadster za Klinsmanna smart roadster bio je glavna nagrada na tomboli koju je, u povodu desetogodiπnjice svoje fondacije Agapedia, organizirao negdaπnji slavni nogometaπ i danaπnji izbornik njemaËke nogometne reprezentacije
Jürgen Klinsmann. RijeË je o bogato opremljenom modelu sa srebrnim tridion okvirom i plavim panelima te motorom od 82 KS. InaËe, taj je automobil i samom Klinsmannu jedan od omiljenih: „Dobro se sjeÊam
svog prvog susreta sa smartom roadsterom - bila je to vrhunska zabava. VeÊ sam tada bio oduπevljen automobilom, a moje se oduπevljenje nastavilo sve do danas. Upravo sam zato presretan πto je
smartware preko weba
smart food
Baπ kao πto je smart prva marka automobila koja je omoguÊila kupnju vozila online, tako je sada i predvodnik u omoguÊavanju nabave putem interneta vrlo zgodnih detalja iz velike smartove kolekcije tzv. smartware predmeta. Na web adresama, i to 24 sata na dan, moguÊe je nabaviti niz vrlo zgodnih predmeta jedinstvenog smart dizajna. Primjerice, meu artiklima su i πalice, ruËnici, sunËane naoËale, razliËite torbice, odjevni predmeti, satovi… Naravno, valja istaknuti sekciju stranica pod nazivom Hot Deals, gdje Êe se moÊi nabaviti neki predmeti iz kolekcije po
„Gastronomad“ Rene BakaloviÊ pronaπao je idealno rjeπenje za prometne guæve i probleme s parkingom s kojima se susreÊe prigodom obilazaka trænica kao i za svojih nomadskih pohoda na gastronomska i enoloπka odrediπta. smart city coupé BRABUS postao je i sluæbeno vozilo novog projekta Rene BakaloviÊa, prvog hrvatskog tjednika za domaÊe i strane nautiËare, pod nazivom „Skipper News“. Stoga Êemo BakaloviÊev smart moÊi Ëesto viati i u okruæenju u kojem se smart i inaËe izvrsno uklapa, u prostorima marina duæ Ëitave hrvatske obale.
posebnim cijenama. PlaÊanje je moguÊe svim vrstama kartica, a dostava se obavlja DHLom u roku od sedam radnih dana. InaËe, u protekle Ëetiri godine prodaja smartwarea se udvostruËila, dok je ponuda proizvoda 250 posto veÊa.
38 / STRAST / SRPANJ 2005 /
baπ taj automobil vrijedna nagrada koja Êe se dodijeliti u humanitarne svrhe.“ InaËe, taj Êe se model potkraj ove godine prestati proizvoditi, πto Êe sigurno samo pojaËati njegov veÊ sada legendarni status.
Hugo Boss (Converted)-45 12/14/09 11:25 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
Hypo (Converted)-46 12/14/09 11:28 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
STRAST EKOPROIZVODNJA
Bogatstvo
Prirodu nije moguÊe prevariti, a unatoË svemu πto joj Ëinimo i dalje nam je sklona i voljna uËiti nas. Zato je moramo sluπati. Posebno mi u Gorskom kotaru, jednom od rijetkih europskih staniπta jele koja nam omoguÊava promatrati ekosimbiozu do krajnjih granica - savrπen suæivot jele, zelene jeline uπi, mrava, pËela, osa i, kad bi to htio Ëovjeka… Kaæe to Damir Zanoπkar, diplomirani inæenjer strojarstva koji se umjesto strojevima posvetio neËem mnogo savrπenijem - pËelama i prirodi / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 41
STRAST EKOPROIZVODNJA
Kad bismo sluπali prirodu, ne bismo izvozili drvo kao osnovnu sirovinu. Ne bismo uspjehom opisivali izvoz sve viπe i viπe kubika drvne mase. Kad bismo sluπali ili barem promatrali prirodu, od nje bismo mogli dobiti viπe kvalitetnijih i plemenitijih proizvoda koji bi u konaËnici bili vredniji i za pojedince i za sam kraj. Tvrdi to Damir Zanoπkar, vlasnik tvrtke Gorski d.o.o., pËelar iz Fuæina. I ima za to jake argumente jer je uËio od najboljih - od prirode same. Kako nam kazuje, svaki kraj i kutak Zemlje ima svoje posebnosti, a jedna je od posebnosti i prednosti Gorskog kotara svakako jela. Gorski je kotar jedno od najveÊih staniπta jele u Europi. Jela je ondje autohtona vrsta, ali je u posljednje vrijeme sve viπe i viπe ugroæena sadnjom smreke te neodgovornim naËinom eksploatacije drvne mase. "Upotreba traktora, izgradnja dubokih vlaka na osjetljivom kraπkom terenu, isuπivanje zemljiπta i fiziËko uniπtavanje stabala i mladica jele promijenile su izgled goranskih πuma. A rezultat je - sirovina od koje zatim Talijani, ©panjolci, Nijemci… prave finalne proizvode koje mi potom 42 / STRAST / SRPANJ 2005 /
uvozimo. A jela je mnogo, mnogo vrjednija", kaæe Zanoπkar, napominjuÊi kako se pËelari sve viπe i viπe ukljuËuju u akcije zaπtite jele te mravinjaka na podruËju goranskih πuma iako korist od toga ima i πira zajednica. Istina, pËelari æive od pËela i prirode, ali znano je da pËelari, izuzimanjem meda od pËela imaju tek 20 posto koristi, a sve ostalo vezano je uz opraπivanje i drugu opÊekorisnu ulogu pËele u okolini. Iako Êe mnogi reÊi da je med - med, slatka i ljepljiva tekuÊa tvar koju u crtiÊima oboæavaju medvjedi, znano je da je med i viπe od toga. Ne samo πto je med gotovo lijek zbog vrlo pravilnog rasporeda minerala i ostalih tvari koje sadræi u dozama primjerenim za svakodnevno uzimanje, veÊ se i med od meda popriliËno razlikuje. I to ne samo okusom. Razlikuje se svojstvima i sastavom, a najkvalitetniji med koji se moæe pronaÊi u prirodi upravo je Medun, med koji pËele stvaraju nakon paπe medne rose, odnosno "mane". "Upravo stvaranje Meduna pokazuje fascinantnu sposobnost prirode da umreæi najrazliËitija biÊa, biljke, tla… Pokazuje nam kako savrπeno moæemo svi imati koristi jed-
ni od drugih, a da ne πtetimo jedni drugima", objaπnjava Zanoπkar. "Naime", dodaje, "pËelarstvo na jeli vezano je za razvoj zelene jeline uπi koja se na jeli razvija cikliËki u sedmogodiπnjem razdoblju. U prosjeku svake sedme godine zelena se jelina uπ iznimno razvija i znaËajan je proizvoaË medne rose - mane, koju pËele skupljaju i dalje prerauju u med Medun. Osim ciklike od sedam godina kada 'zamedi' sva jelina πuma, svake godine jela medi na pojedinim lokalitetima πto ih pËelari nastoje
Vrste πumskog meda Medun, med od jele, tamnozelene je boje i ima smolast okus. Izvanredne je kvalitete i naglo kristalizira. Tijekom kristalizacije mijenja boju od tamnozelene do svijetlosmee, a Ëista jela i do tonova bijele boje. U ekonomskom je pogledu najznaËajniji πumski med jer u jelinim godinama zelena jelina uπ razvije se gotovo na svim lokalitetima te obilno medi (svakih 5-6 godina). Svake pak godine medi na pojedinim lokalitetima koje je potrebno dobrom prognozom utvrditi i pravodobno obavijestiti pËelare. Smrekov med - dobivamo ga od velikog i malog kapara na smreki i jeli, crvenkaste je boje i ne kristalizira. Iznimno je kvalitetan. Doduπe, smrekov med koji dobivamo od uπiju na smrekovim mladim izdancima u svibnju i od velike crne uπi u srpnju i kolovozu naglo kristalizira.
pronaÊi i doseliti svoje pËele na paπu. Prati se razvoj zelene jeline uπi, velike crne jeline uπi kao i razvoj lecanija, odnosno πtitastih uπi na jeli i smreki, koji su glavni proizvoaËi medne rose te se na osnovi toga prognozira moguÊnost medenja". Prema njegovim je rijeËima Medun najtraæeniji med na træiπtu (iznimno je bogat mineralima i ima veoma dobar odnos πeÊera glukoze, fruktoze i melacitoze), te mu cijena na træiπtu raste. "O Ëemu je rijeË? Jednostavno je... Sve biljke putem svog korijena vuku minerale iz tla, ugrauju ih u svoje sokove…, a veÊina biljaka s kojih pËele skupljaju med ima korijene duboke tek koji centimetar. Jela, pak, svojim dubokim korijenjem na kraπkom tlu moæe povuÊi mnogo viπe minerala.. Ti sokovi zatim putuju prema iglicama, gdje se obavlja fotosinteza, a nakon toga se posebnim cjevËicama ti sokovi prepuni πeÊera pospremaju kao zaliha energije za zimu. No, tu se ukljuËuju zelene jeline uπi. One svojim rilcem pogode upravo te cjevËice i koriste te sokove kao hranu. Æivotinjica prodre s rilcem kroz tkivo biljke do uzduænih cjevËica kroz koje prolaze biljni sokovi. Kad biljna uπ prodire rilcem kroz Êelije biljnog tkiva, izluËuje slinu iz svojeg rilca. Tako se formira kanal koji otvrdne i omoguÊava lakπe uzimanje biljnih sokova. Zbog velikog kapilarnog pritiska koji potiskuje biljne sokove u tijelo uπi koja sisa, kroz nju / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 43
STRAST EKOPROIZVODNJA
prolazi znatno veÊa koliËina sokova nego πto uπ treba za preæivljavanje. Zato je i njezino tijelo izgraeno tako da ima filtarsku membranu u probavnom dijelu kroz koji prolazi veÊina slatkih sokova pokraj pravog æeluca. Tako veÊina biljnog soka proe kroz biljne uπi a da ga uπi ne probave”, pojaπnjava nam Zanoπkar. “©to se dogaa s biljnim sokom koji dolazi iz biljke potiskivan kapilarnim pritiskom kroz rilce biljne uπi u njezin probavni sustav. Isti nalazimo u obliku kapljica na iglicama ili na okolnom bilju ispod stabla jele. Pri prolazu biljnog soka kroz uπ dolazi do znaËajnih promjena. Sokovi iz jelovih stabala imaju najËeπÊe izmeu 10 - 30 posto suhe tvari, njihov je osnovni sastojak disaharid saharoza, tj. prirodni πeÊer. Kod prolaza biljnog soka kroz uπ, saharoza se pretvori u jednostavne oblike, u fruktozu ili voÊni πeÊer, glukozu ili groæani πeÊer i viπe oblike πeÊera u oligosaharide. Tvrdnja da su uπi samo posrednici kod sabiranja biljnog soka potvruje Ëinjenica da ‘mana’, odnosno izluËevina uπi sadræi toliko aminokiselina 44 / STRAST / SRPANJ 2005 /
kao i sam biljni sok koji prolazi kroz stablo. Biljne uπi ne upotrebljavaju mineralni dio soka kako se to nekad mislilo. Zanimljivo je da viπih oblika πeÊera oligosaharida nema u biljnom soku, ali se nalaze u izluËevini-mani”, nastavlja naπ domaÊin. Prema njegovim rijeËima, u dijelu nepreraenih tvari u tijelu biljnih uπi sliËan je proces kao i kod nektara koji pËele sabiru na cvjetovima biljaka te ga donose u koπnice gdje ga prihvaÊaju mlade pËele, prerauju i oplemenjuju ga dok ne sazre u med. “Biljne uπi promijene strukturu biljnom soku, oplemene ga na sliËan naËin kao πto pËele prerade nektar u med. IzluËeni biljni sok, mednu rosu - manu, pËele sabiru i dorade ga u koπnici u med Medun.. ©umski med - Medun prolazi dvije faze obrade, prvo biljni sok prerauju uπi u mednu rosu koju sabiru pËele i prerade je u med Medun. Tijekom prerade uπi i pËele oplemenjuju med enzimima i fermentima. ©umski je med tamnije boje, ima viπi kiselinski stupanj, znatno viπe mineralnih tvari, meu kojima posebice mangana,
æeljeza i kobalta. Bogat je i eteriËnim uljima koja mu daju specifiËan miris. Po kilogramu meda ima i do 10 puta viπe mineralnih tvari od cvjetnih medova. Ima veÊu baktericidnu vrijednost, a i elektroprovodljivost mu je zbog mineralnih tvari veoma velika”, zakljuËuje Damir Zanoπkar. No, kako kaæe, unatoË svim naporima, iskoriπtenje takvih paπa je veoma slabo tako da u dobrim godinama propadne tisuÊe tona
medne rose koja je ujedno i vrlo znaËajan izvor hrane za razvoj πumske zajednice, od koje su najznaËajniji mravi πto potiËu razvoj uπi i Ëuvaju ih od predatora. “Mravi su joπ jedan dio ove fascinantne priËe koju je sastavila priroda. Oni na jeli djeluju kao pastiri, okupljaju, pa Ëak i sele zelene jeline uπi poput stada ovaca, Ëuvaju ih od osa, paukova… i, dakako, takoer koriste mednu rosu”, pojaπnjava nam naπ
domaÊin Goranin. Kako kaæe, zbog svojih je kvaliteta te Ëinjenice da je priliËno rijedak, Medun iznimno cijenjen i moæe postiÊi vrlo visoku cijenu. No, dosad se i taj med prodavao prekupcima u velikim koliËinama koji su ga prepakiravali, skrivali mu podrijetlo i ostvarivali iznimnu zaradu. Zanoπkar je trenutno nositelj projekta ekoloπke proizvodnje meda Meduna, na temelju kojeg bi se medu priznalo geografsko porijeklo, pakiralo ga se u manja pakovanja u specifiËnu ambalaæu, pretvarajuÊi ga u izvorni suvenir te bi mu se na taj naËin, veÊ na izvoru podignula cijena. To bi, pak, moglo zainteresirati veÊi broj mladih ljudi da se poËnu baviti pËelarstvom, da ostanu u Gorskom kotaru te da i dalje promiËu ekoloπku svijest. Dakako, osim Meduna, koji je i za same pËele priliËno zahtjevan med (brzo kristalizira, nema polena, smanjuje se leglo, pËele se bræe troπe) u odnosu na uobiËajenu livadnu paπu, Damir Zanoπkar proizvodi i cvjetne medove. Tako pËele seli na paπu u Primorje, gdje se osim prikupljanja meda - primorska livada - i vrijeska obavlja i razvoj novih pËelinjih zajednica, a tu pËele i prezime, zatim na otok Cres na paπu kadulje i u Gorski kotar gdje uz Medun, pËele idu i na planinsku livadu te malinu i lipu. Med je, takoer, samo jedan od proizvoda koji pËelar dobiva od pËela. Tu je i ljekoviti propolis, Ëija je ljekovitost izvuËena iz viπe od stotinu sastojaka te antibaktericidnost potvrena i laboratorijski, a znano je da su se propolisom koristili joπ stari EgipÊani, Rimljani i Grci. Korak je dalje proizvodnja mednog likera - medice GORSKE, oplemenjene ljekovitim biljkama te Ëak i mednog octa. Sve to i to s ekoetiketom i u proizvodnoj ponudi tvrtke Gorski d.o.o. “PËele su starije od ljudi. Iznimno su organizirane i vrlo paæljive u svemu. Nemilosrdne kad treba, ali i iznimno obzirne prema prirodi s kojom su u Ëvrstoj povezanosti davanja i uzimanja. Niπta iz prirode ne moæeπ uzeti besplatno. Sve joj na neki naËin treba vratiti, a i svako uzimanje treba biti obzirno. Promatrao sam s kakvom paænjom pËela slijeÊe na njeæni cvijet kadulje, sklad projektiran pred viπe milijuna godina, pazeÊi da ga ne uniπti. Kad bi se barem i ljudi mogli ponaπati na isti naËin prema prirodi, prema πumama jele… u konaËnici prema svom staniπtu. Tada bi uistinu mogli osjetiti bogatstvo medne rose”, zakljuËuje Damir Zanoπkar. / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 45
Poslovni savjetn (Converted)-51 12/14/09 11:33 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
DODGE RAM SRT-10
Vulkan
Bolji naziv teπko je naÊi jer ovaj je pick-up golem — dug gotovo sedam metara i teæak 2,4 tone, a do brzine od 100 km/h ubrza za manje od πest sekundi! Pritisak papuËice gasa uistinu pokreÊe erupciju - motor obujma 8,3 litre i 506 KS riËe, gume se tope, a ako je pred vama ravna i prazna cesta, takav kontinuirani pritisak urodit Êe brzinom od 240 km/h. Ludilo…
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 47
DODGE RAM SRT-10
U Americi ima svega. Træiπte je golemo, a konkurencija ubitaËna. Uistinu nema Ëega nema, bez obzira na to priËamo li o gastronomiji, audiosustavima ili o automobilskoj industriji. Kad smo kod ovog potonjeg, tu tek vlada prava ludnica - od Zastave, preko korejskih i kineskih automobila do sve dominantnijih “japanaca” te triju velikih imena ameriËke autoindustrije - Forda, GM-a i Chryslera. I oblici su razni - limuzine, sportaπi, SUV-ovi… Ali, pravi su vladari
48 / STRAST / SRPANJ 2005 /
ameriËkih cesta pick-upovi. Oni Ëine gotovo 50 posto ukupne prodaje novih vozila. Svake godine, dakle, oko 6-7 milijuna novih pick-upova zagazi na ameriËke ceste. U tim se kamionetima voze svi - od bakice koja ide po namirnice za ruËak do klinaca koji stjeËu prva iskustva u voænji i joπ kojeËemu. Amerikanci su ludi za pickupovima. Zato je i konkurencija ubitaËna, a u posljednje su vrijeme japanski proizvoaËi snaæno nasrnuli i u taj segment. Ipak, koliko
god “japanci” bili agresivni, neke je stvari teπko stiÊi i dostiÊi. Jer, poseban odjel DaimlerChryslera nazvan PVO, odnosno Performance Vehicle Operations, doËepao se “opakog ovna”, odnosno Dodge RAM-a i napravio ludilo. Dodge je emotivna marka u SAD-u, RAM je opaki pick-up i da bi stvar funkcionirala trebalo je u sve to smjestiti jedan otrovni motor. Hm, rekoπe u PVO-u, pogledajmo u Viper. I tako se na πasiju i karoseriju jednog
golemog RAM-a poËelo polagano naslagivati sve najbolje - Hurstov kardan i straænja osovina marke Dana 60, Bilsteinovi amortizeri i Pirellijeve gume, golemi koËni sustav iz modela RAM heavy duty te konaËni otrovni sastojak - 10-cilindriËni V agregat obujma 8,3 litre sa 506 KS. I da bi se njegovih 678 Nm prebacilo na podlogu, iskoristili su golemi Ëetverobrzinski automatik. Rezultat je priliËno vulkanski. Motor ugodno grglja veÊ i u leru, a pri punom gasu
kroz debele ispuπne cijevi izlazi orkanski urlik koji ledi krv u æilama. Karoserija se trese, pod sjedalima tutnji megatonska bomba, a kotaËi “jedu” asfalt. Ispred vozaËa su instrumenti s glavnim brojkama u miljama, a tek manje brojke pokazuju kilometre na sat. A kazaljka brzinomjera u trenu stiæe do velike brojke 100. Dakle do gotovo 170 km/h. Zamislite li se i stisnete auto do 130, veÊ tutnjite 209 km/h, a onda se malo uplaπite zaustavljanja jer ipak cestu gledate s prvog
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 49
DODGE RAM SRT-10
kata, a ispod vas su gotovo dvije i pol tone. Dodge RAM, pa ni SRT-10 nije najbræi automobil na svijetu. Meutim, ubrzanja koja postiæe, trzaji koji se dogaaju prilikom pritiskanja papuËice gasa podsjeÊaju na ubrzanje kakvog velikog zrakoplova. Jer, osim mjerenja u brojkama, ubrzanje je u velikoj mjeri i osobni doæivljaj. Kada ovakva masa, koja aerodinamiËki i nije dotjerana u kaplju, do stotke stigne za 5,8 sekundi, i vozaËi supersportskih automobila dignut
50 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Êe nogu s gasa i posramljeno spustiti glavu. Zvuk koji pri ubrzanju izlazi iz RAM-ovih ispuπnih cijevi takoer podsjeÊa na zrakoplov pri uzlijetanju, a golemi kotaËi gutaju asfalt. Voziti RAM SRT-10 zabavnije je od voænje nekog ferrarija. Jer, kad se u ferrariju pribliæavate nekoj brzoj limuzini ili Ëak i sportskom automobilu, taj Êe znati da stiæe ferrari i ponizno Êe se maknuti. Meutim, kada u retrovizoru ugleda kamionet, upirat
Êe se iz sve snage da pokaæe da je jaËi i da ima pravo ostati na lijevoj strani ceste. Kad konaËno shvati da iza njega tutnji golemi vulkan, da ga nezaustavljivo sustiæe golemi crveni kamionet, bit Êe iznimno razoËaran i joπ ponizniji pri pomicanju u desnu stranu. Za upravljaËem RAM-a to je priliËan uæitak. No, od toga je Ëak jaËi uæitak kad se vozeÊi 100 km/h i pritisnuvπi papuËicu do daske, ovako golemi auto zatrese, te nakon kraÊeg razmiπljanja automatskog mjenjaËa opet pojuri kao da je dotad stajao, kad se æeludac vozaËa i svih putnika ponovno zalijepi za kraljeænicu i naslon sjedala… a mozak nikako da prihvati Ëinjenicu da se vozite u - kamionetu. Na svijetu postoji mnogo brzih automobila. Meutim, niπta poput Dodge RAMa SRT-10. Voænja u njemu jedinstveno je iskustvo koje se ne moæe mjeriti ni s Ëim poznatim. Ludo ubrzavati u toliko velikom automobilu koji, uzgred reËeno, izaziva viπe pozornosti na cesti od bilo kojeg prestiænog i supersportskog vozila, posebno je baπ kao πto je posebno i samo vozilo. Stoga vam predlaæemo da se prepustite Dodgeovoj filozofiji: “Grab life by the horns”, odnosno silovito uhvatite æivot za rogove. I zasigurno Êe se isplatiti...
Jadransko (Converted)-48 12/14/09 11:30 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
STRAST TADIJA BAJIΔ, TADEJ, TEDI SPALATO
Tedi pjeva iz duπe za srodne duπe, sanjarski i uæivljeno æmireÊi i bez postola vodi nas putima grubim, tvrdim i uskim, ali ËovjeËnim, patniËkim i vjeËnim, do nezauzdanih prostranstava dobrote i ljubavi, od iskona do svevremenosti. S tihim osmijehom i iskusnika i vjeËnoga djeËaka, ali i s neskrivenom suzom u oku, gorkom i slanom, toplom i iskrenom, ljudskom Piπe Miπo CVIJANOVIΔ-CVIJO Dobre duπe i srca i u pogledu i osmijehu, blag i njeæan, samozatajan do boli, sav predan pjesmi, nikada u sumanutoj suvremenosti utrka za jeftinim dopadanjem, ni u primislima samodopadan, oceanima dalek od glamoura, do sræi odan nekoj tihoj maloj vali vjeËnog djetinjstva, u kojoj su more i kamen, Ëovjek i nebo toliko jedno, a tako svoji. Je li samo to ili najviπe to Tedi Spalato, dobri Ëovjek iz prikrajka? Tedi ne pjeva ni mikrofonu ni kameri, ni ponajprije radi novca i slave veÊ iz duπe i za srodne duπe, sanjarski i uæivljeno æmireÊi i bez postola vodi nas putima grubim, tvrdim i uskim, ali ËovjeËnim, patniËkim i vjeËnim, do nezauzdanih prostranstava dobrote i ljubavi, od iskona do svevremenosti. Vazda svoj i uvijek naπ, s tihim osmijehom i iskusnika i vjeËnoga djeËaka, kojemu vjeru u dobre ljude hrane duboki korijeni pripadanja i odanosti, ali i s neskrivenom suzom u oku, gorkom i slanom, toplom i iskrenom, ljudskom. U tom su osmijehu sve naπe radosti, u toj su suzi svi naπi friæi u duπi, ali su i taj osmijeh i ta suza i Tedijeva pjesma jaËi od svih bezduπnika i bezduπnosti oko nas. Zato 52 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Tediju Spalatu i ne trebaju velika svjetla teatarske pozornice, obruËeno prostranstvo arene rimskog imperatora, joπ manje nogometaliπte ovovremenskih gladijatora. Tediju je dovoljan malomiπÊanski kameni trg po mjeri Ëovjeka, usnula prijepononÊna kaleta, pradjedovska konoba, ono zeru srodnih duπa, koje i pogledima umiju govoriti o plemenitom pripadanju. Jer, Tedi niπta ne skriva, ni kao osebujni pjevaË ni
kao »ovjek, da »ovjek s velikim »: flTakav sam kakav jesam, postoji samo istina, otkrivam se, cijedim bez zadrπke. Znam da sve to ima cijenu, Ëovjek je u stresu, u grËu, skupi sve te emocije pa ih pusti, ali to je dio mog svijeta, to sam ja, koliko duramo da duramo... Moramo se boriti da ono dobro πto nosimo u sebi dopre do viπe ljudi, do Ëovjeka. Moæda Êe ga to dobro, ta ljubav, toga trenutka oplemeniti, podsjetiti na neπto.
Dobri ranjivi
osjeÊajnik
boja, prirodom koja nas stalno izaziva. Joπ uvijek nije odustao od misli da se bavi samo glazbom satkanom od elementarnih prirodnih zvukova, vjerujuÊi da ne moramo biti vezani samo za instrumente. Zatvara li se to krug Tedijevog vjeËnog djetinjstva? »ovjek pripada svom zaviËaju, koji ga je i odnjegovao, a u tom, Tedijevom zaviËaju, u mislima i srcu, u duπi i pjesmama, vjeËno je more: flMore Ëovjeka tjera na poniznost, more je beskonaËno, sila koja Ëovjeku daje kruh da preæivi, ali u svakom trenutku pokaæe zube, uËi ga da postoji sila kojoj se mora povinuti. More ti kaæe da si malen, u jednom je trenutku bonaca, u drugom moraπ pobjeÊ’ od mora, ali ga i dalje volit’, otisnut se na more, a moæda se nikada ne vratit’, kao u pjesmi Kad zanime kapitani: Kaæi, kaæi, kako gucat prisoljeni pijat jida...
Glazba u sebi dubinski nosi neko dobro, glazba i jest iskrenost, neposrednost, emocija, zato i dopre do Ëovjeka. »emu pjesma, ako te nije dirnula, ako se nije isplakala?« Dalmatino, povijeπÊu pritrujena...
OËaranost iskonskim zvukom Pjesme Tedija Spalata nisu komercijalne, trendovske, nitko ih ne prigrli u prvom trenutku - nitko tko ga joπ nije Ëuo. Neraskidiva je veza izmeu Tedijeva vokala, gitare i
Mirenje i praπtanje
pjesme, a ljepota u jednostavnosti, do koje uvijek æeli i uspijeva doÊi. Jednostavna ËistoÊa zvuka kao poruke, kao shvaÊanja i prihvaÊanja, kao izazova. Tedijeva je oËaranost zvukom zaËeta u najranijem djetinjstvu, prstiÊima trogodiπnjeg djeËaËiÊa traæio je taj Ëarobni zvuk na maloj flHohnerici«, koju mu je iz Amerike poslao djed, ali i u oponaπanju zvukova zaviËaja - ljudi, æivotinja, buke, drva, vjetra... I danas je fasciniran prirodom prepunom zvukova razliËitih
Veliki samozatajni Ëovjek glazbe, maestro Ljubo StipiπiÊ Tedijev je uzor, i kao glazbenik i kao poet i kao etnomuzikolog i kao Ëovjek. I Tedi uvijek u pjesmama poseæe za proπloπÊu, povijeπÊu, kulturnom baπtinom naπom, tradicijom, starim napjevima, arhaiËnim izrazima i oblicima, πto ih, zapretene, valja vaditi iz pepela i njegovati, ne oskvrnuti, istinski ih pribliæiti ljudima, generacijama koje to zapravo ni ne poznaju. Tedi Spalato, patnik i osjeÊajnik, upornik i dobroduπnik, ranjiv je ne samo kad njega neπto pogodi, peku ga jednako rane tuih, neznanih ljudskih sudbina, nepravde i boli, patnje i neimaπtine, dira ga svaka ljudska tuga, dira i ranjava, ali zna da smo biÊa koja nose kriæ, muku. Zna reÊi da je trpljenje neizbjeænost s kojom se na duhovan naËin moramo i pomiriti, ali kroz to mirenje jaËati da bismo zlo mogli prepoznati, prepoznati i oprostiti, znajuÊi da smo i mi nekada prema nekome postupili kako nije trebalo. Nosi se s tom ranjivoπÊu, rane zacijele, ali i kada ne zacijele kaæe da nisu ni prevelike ni preduboke u odnosu na neke druge ljude, sudbine. Tedi je roenjem Tadija, ime je dobio po djedu, po kojem je pet Tadija u porodici BajiÊa. Krπten je kao Tedi-Tadej, a Tadej je na hebrejskom - odvaæan. Odvaæan? To se za Tedija moæda i ne bi moglo reÊi jer on svakodnevno, u svakom trenutku, i nije odvaæan, ali u nekim sudbinskim trenucima, prekretniËkim, kada treba donijeti odluku - nema straha. Kao Ëovjek i kao umjetnik. Kako ne voljeti Tadiju BajiÊa, Tadeja,Tedija Spalata? / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 53
PT CRUISER
Nova gangsterova Nema dvojbe kako je Chrysler PT Cruiser jedan od najoriginalnijih automobila na svijetu koji je, ponajprije zahvaljujuÊi jedinstvenom dizajnu, veÊ sada zadobio status legende. Ipak, i on je zasluæio temeljit redizajn. „PoveÊali smo snagu, proljepπali ekstrerijer i unaprijedili svaki detalj u interijeru kako bismo osigurali da PT Cruiser nastavi biti vodeÊi automobil u segmentu glede stila, raznovrsnosti, kvalitete i performansi“, rekao je Jeff Bell, potpredsjednik Chryslera, predstavljajuÊi novu generaciju „gangstera“. ©to su, dakle, novosti: promijenjeni su prednji i straænji kraj automobila, s tim da je prednjica dobila novu reπetku hladnjaka s kromiranim detaljima, nova svjetla i okrugle maglenke. Poboljπana je i aerodinamika cijelog vozila. Interijer je gotovo potpuno nov. Instrumenti su veÊi, otvore ventilacije sada je moguÊe rotirati, a ugraen je i analogni sat koji postaje Chryslerov zaπtitni znak. Radio/ CD player ugraen je viπe na srediπnjoj konzoli. InaËe, opcija je i ugradnja Boston
54 / STRAST / SRPANJ 2005 /
faca Acoustics zvuËnog sustava. Sjedala su udobnija (vozaËko ima prilagodljiv lumbalni dio) i s boljim boËnim dræanjem, a moguÊe ih je namjeπtati u πest smjerova. Znatno je poraeno i na ergonomiji: prekidaËi podizaËa straænjih prozora sada su lakπe dostupni, a automobil ima viπe praktiËnih pretinaca za odlaganje sitnih predmeta, ukljuËujuÊi i dræaËe za Ëaπe za putnike straga. Od opreme sada je dostupno i putno raËunalo. Glavni je novitet u smislu pogona ojaËani turbomotor koji umjesto 220 sada ima 230 KS i 332 Nm okretnog momenta. Meutim, moæda su najvaænije one promjene koji nisu vidljive na prvi pogled. Tako je uvelike smanjena buka, zahvaljujuÊi boljoj izolaciji oko vrata, prozora i podnice automobila te redizajniranom A-nosaËu, a poboljπana je i ventilacija. Baπ kao πto je i uobiËajeno, PT Cruiser bit Êe dostupan u Ëetirima verzijama: Chrysler PT Cruiser, Chrysler PT Cruiser Touring, Chrysler PT Cruiser Limited i Chrysler PT Cruiser GT.
Legendarni Chrysler PT Cruiser temeljito je obnovljen izvana i iznutra, s jaËim motorima i veÊim izborom dodatne opreme / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 55
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI •
Ikona ponovno roena Chrysler je oæivio legendu: predstavljen je novi Dodge Charger, automobil koji svoje podrijetlo vuËe od jednog od najslavnijih modela iz „musclecar“ ere. Baπ kao i tada, potkraj 60-ih i poËetkom 70-ih godina proπlog stoljeÊa, tako je i danas Charger ultimativna sportska limuzina koja kombinira vrhunske performanse sa svakodnevnom uporabljivoπÊu. VeÊ dizajn automobila sugerira snagu koja se skriva u njemu: temeljna je ponuda „high output“ V6 sa 250 KS, dok Êe vrh ponude biti 5,7 V8 HEMI sa 340 KS - oba serijski opremljena petobrzinskim automatskim AutoStick mjenjaËem. Nije potrebno ni spominjati kako je pogon automobila na straænje kotaËe. Idealan omjer optereÊenja prednje i straænje osovine od 50 prema 50 posto omoguÊuje vrhunsku upravljivost, dok se za sigurnost brine standardno ugraeni ESP sustav. Ipak, Charger nije samo pogodan za jurnjavu:
zahvaljujuÊi najveÊem meuosovinskom razmaku u klasi, on je i vrlo prostran obiteljski automobil koji nudi i potpunu opremu zaduæenu za komfor. Ipak, naglasak je na performansama, πto govore i paketi opreme: od temeljnih ST i SXT paketa, koji dolaze uz
56 / STRAST / SRPANJ 2005 /
V6 motor, odnosno R/T (Road and Track) paketa, standardnog uz HEMI, koji ukljuËuje 18colne naplatke, dvostruku ispuπnu cijev, koæni interijer… Za najveÊe entuzijaste tu je verzija Daytona s prilagodljivim Nivomat amortizerima, 10 KS snaænijim motorom (350
KS), posebnim izgledom interijera i sliËno. Meutim, ni ta verzija nije najsnaænija: to je Charger SRT8 u kojem je HEMI „nabrijan“ na 450 KS (poveÊan je obujam na 6,1 litru), dodatno su ojaËane koËnice, uz ovjes, aerodinamiËke detalje i sliËno.
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI S proizvodnih vrpci tvornice Magna Steyr pokraj Graza izaπli su prvi primjerci Chryslera 300C koji Êe se tamo proizvoditi za europsko i ostala izvanameriËka træiπta. Tako se ovaj model, zajedno sa svojom karavanskom Touring verzijom, pridruæio veÊ postojeÊoj proizvodnji modela Jeep Grand Cherokee, te modela Chrysler Voyager i Grand Voyager. Kako bi mogle funkcionirati tri smjene, u tvornici je novozaposleno 600 djelatnika. Investicija u strojeve i alate bila je veÊa od 30 milijuna eura. InaËe, tvornica u Austriji proizvodi Chryslerova vozila veÊ 15 godina, a od tada je iz nje izaπlo viπe od 850 tisuÊa razliËitih modela.
PoËela proizvodnja u Grazu
Saratoga i Model 77 na Mille Migliji Dva su legendarna Chryslerova modela sudjelovala na najslavnijoj svjetskoj utrci oldtimera Mille Migliji, odræanoj potkraj svibnja u Italiji. Joe Eberhardt, Chryslerov izvrπni potpredsjednik za prodaju vozila, zajedno s novinarom njemaËkog auto motor i sporta Berndom Wielandom, vozio je dojmljivu Saratogu iz 1951. godine, dok je Thomas Hausch, izvrπni direktor za meunarodnu prodaju i
marketing u druπtvu ameriËke novinarke Sue Mead upravljao nezaboravnim Modelom 77 iz 1930. godine. „Chrysler u to doba nije imao tvorniËke trkaÊe momËadi, ali je sa svojim modelima sudjelovao u mnogim utrkama zahvaljujuÊi nastojanjima Waltera P. Chryslera da stvori snaæna i pouzdana, ali i cijenom dostupna vozila. Ponosni smo na tu tradiciju“, rekao je Eberhardt tom prilikom.
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 57
STRAST AUTOGASTRONOMIJA
©ef kuhinje restorana Baschiera Zdravko Bohomolec samo je za Ëitatelje Strasti napravio meni posveÊen svim markama koje se nalaze u okrilju tvrtke EUROline
meni
EUROlineov
ljetni
smart ravioli vegetariani "smart je leprπav, lagan i suvremen, pa Êemo mu pripremiti i takvo jelo - vegetarijansko“ 58 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Chrysler pileÊa salata "Odlikuju je sastojci dragi ameriËkoj publici: pileÊa prsa, kukuruz, majoneza"
Ljeto je vrijeme kada - vrlo logiËno - viπe no obiËno mislimo o svome tijelu. »esto se tek tada poËnemo baviti nekim sportom, ili se barem primimo tjelovjeæbe, sve kako bismo u πto boljoj formi (i πto bolje oblikovani) skupili hrabrosti skinuti sa sebe sve nepotrebne krpice. Vrijeme je to i kada poËnemo razmiπljati o prehrani, provjereno, jednom od najvaænijih Ëinitelja zdravog æivota. Teπku, masnu hranu tada zamjenjujemo laganijim obrocima - dijelom stoga πto nam takva vrsta prehrane najviπe odgovara za ljetnih vruÊina, ali dijelom i radi veÊ spomenute „griænje savjesti“ zbog neuredno provedenih zimskih i proljetnih mjeseci. Talijanska je kuhinja svjetski poznata kao zdrava i lagana, a jedno od ponajboljih mjesta za uæivanje u njoj zagrebaËki su restorani Baschiera. VeÊ viπe od 15 godina lokali gospodina Vlade Baschiere - ma gdje bili - postaju kultno mjesto svih ljubitelja talijanske hrane. I to ne bez razloga: sve
se vrste tjestenine rade upravo u samim restoranim, umaci se spravljaju posebno za svaku porciju, kvaliteta i kvantiteta idu ruku pod ruku. A kako je gospodin Baschiera ljubitelj dobrih automobila i vozaË mercedesa, bili smo slobodni zamoliti ga za dopuπtenje da nam njegovi kuhari otkriju neke recepte kojima Êe i naπ ljetni meni biti raznolikiji i, naravno, zdraviji. I dobili smo pravog sugovornika: πef kuhinje Zdravko Bohomolec veÊ Ëetiri godine „upravlja“ kulinarskim pogonom restorana Baschiera te je sa zadovoljstvom pristao kreirati EUROlineov ljetni meni. Brzo je dogovorena i sistematizacija: svaka Êe od EUROlineovih marki dobiti po jedno jelo, prema svom «karakterufl. Prvi je na red doπao najmanji: „smart je leprπav, lagan i suvremen, pa Êemo mu pripremiti i takvo jelo - vegetarijansko“, odluËio je πef kuhinje, nabrajajuÊi sastojke za „smart ravioli vegeratiani“. Jednostavnost / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 59
STRAST AUTOGASTRONOMIJA
Jeep canne con scampi "Jelo kao stvoreno za Jeep: snaæna okusa i odvaænog izgleda" i svestranost automobila pretoËila se u jelo: sezonsko povrÊe koje daje πarolikost, pesto genovese za snagu okusa i lagano vrhnje koje sve povezuje. Pravo «pametnofl jelo, kao stvoreno za smart. Na red je doπao Jeep, a kuhar se nakratko zamislio. Ipak, rjeπenje je vrhunsko: „Jeep je kralj terena i πuma, pravi avanturist. Zato, zasluæio je morsko jelo, ali u πumski zelenim tonovima.“ ReËeno - uËinjeno! „Jeep canne con scampi“ povezuje raskoπ okusa na maslinovom ulju prepirjanih πkampa pomijeπanih s feta sirom i jogurtom, gdje zelenu boju daju tek blanπirane trake πpinata umijeπane s tjesteninom. Zaista, jelo kao stvoreno za Jeep: snaæna okusa i odvaæna izgleda. Oko sljedeÊe marke gospodin Bohomolec nije imao niti trunke dvojbe: „Uz Dodge idu gnocci ai tacchino e prosciutto. To je snaæno, kaloriËno jelo, baπ kao πto je 60 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Dodge gnocci ai tacchino e prosciutto "Snaæno, kaloriËno jelo, baπ kao πto je snaæan i Dodge"
Mercedes ravioli tartufo ai tacchino "Prestiæno jelo za prestiæne automobile“
snaæan i Dodge.“ I zaista, sastojci su pravi „hard core“ talijanske kuhinje: puretina, prπut i kadulja, sve pomijeπano s beπamelom, zaËinjeno rajËicom i zaliveno preko domaÊih njoka. Nakon ove kalorijske bombe zaista se æivot moæe primiti za rogove. Sada je veÊ bilo teπko: „Chrysler je tako tipiËno ameriËka marka, da zaista ne znam πto bih joj prispodobio s obzirom na to da smo talijanski restoran“, u dilemi je bio Zdravko, ali je naπao rjeπenje. Za marku koja je tako osvjeæila katkad uËmali automobilski dizajn svojim odvaænim kreacijama, potrebno je jedno svjeæe jelo. Chrysler pileÊa salata ima, osim toga, i sastojke drage ameriËkoj publici: pileÊa prsa, kisele krastavce, jaja, kukuruz i majonezu. Svjeæe, ali ujedno i / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 61
STRAST AUTOGASTRONOMIJA
Maybach tre risotti „Najluksuznija marka na svijetu zasluæuje raskoπno jelo. Bogato i prestiæno“ moÊno jelo - baπ kao πto su i Chryslerovi modeli. Doπao je red na elitu. Najprije Maybach: „Najluksuznija marka na svijetu neodoljivo me podsjeÊa na Monte Carlo i tamoπnju raskoπ. Zato predlaæem raskoπno jelo: tris morskih riæota. Bogato i prestiæno.“ Prijedlog je prihvaÊen; baπ kao πto je Maybach jedinstven po svojoj dvobojnosti, tako se ovaj riæoto ponosi bojama. Njih Ëak tri: crni je onaj temeljen na sipi, kojem boju i pikantnost daje crnilo. Onaj s „frutti di mare“ crvene je boje, jer najfinije su πkoljke za njega pripravljene s pomidorima. I konaËno, daπak egzibicije daje bijeli riæoto sa πkampima. Napokon, na red je doπao MercedesBenz. Za najslavniju automobilsku marku πef Zdravko Bohomolec predvidio je i
62 / STRAST / SRPANJ 2005 /
najslavniji hrvatski gastronomski detalj: tartufe. „Za Mercedes Êu pripremiti raviole tartufo ai tacchino. Prestiæno jelo za prestiæne automobile.“ I odmah otkriva naËin pripreme: na maslacu prepræena puretina mijeπa se s kremom od tartufa (u biti, rijeË je o kremi napravljenoj na osnovi πampinjona i aromatiziranoj tartufima) i vrhnjem za kuhanje. Sve se to prelije preko raviola i na to se naribaju svjeæi tartufi. Viπe nije bilo ni vremena ni volje za teoretiziranje: s rijeËi se preπlo na djelo. Kako u smislu pripreme, tako i u smislu konzumacije. I naπa preporuka: ako zbog ljetne vruÊine nemate volje sami isprobati ove recepte, doite u Baschieru. Zdravko Bohomolec i svi ostali djelatnici restorana stoje vam na raspolaganju - uæivajte u hrani ËuvajuÊi svoje zdravlje.
Tag Heuer (Converted)-55 12/14/09 11:36 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
National Geograp (Converted)-50 12/14/09 11:32 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
GRAND CHEROKEE Moæda je teπko povjerovati, ali Grand Cherokee postoji tek 12 godina. U tom iznimno kratkom roku postao je slavan, iako se mora priznati da velik dio te slave pripada njegovu manjem, ali znatno starijem bratu imena Cherokee.
U samo 12 godina postojanja na træiπtu Jeep Grand Cherokee stvorio je legendarni status i slavu diljem svijeta
Veliki poglavica
/ S T R A S T / S R PA N J 2 0 0 5 / 65
GRAND CHEROKEE
Jeep Grand Cherokee Laredo iz 1993.
Podsjetimo se ukratko na povijest tog slavnog vozila. Cherokee porijeklo vuËe od Willys-Overlanda iz 1945. godine, vozila koje je konkuriralo tadaπnjim drvenim „stationwagonima“, a isticalo se Ëvrstom πasijom, πestocilindriËnim motorom i - naravno pogonom na sve kotaËe. Godine 1963. predstavljen je Jeep Wagoner, veÊi od karavana i prvi Jeep koji se slobodno moæe nazvati SUV vozilom. Druga generacija Wagonera godine 1974. dobila je i verziju s dvojim vratima koja je nazvana Cherokee Chief, a tri godine poslije predstavljena je i varijanta s dva para vrata. U povijest automobilske industrije ulazi i ime Cherokee. Tadaπnji vlasnik Jeepa, tvrtka AMC (American Motor Corporation), poËetkom 80-ih godina odluËio je pod tim imenom napraviti uistinu revolucionaran automobil, uloæivπi u njegov razvoj za to vrijeme enormnih 250 milijuna dolara. Godine 1983. u kalifornijskom Borrego Springsu predstavljen je Jeep Cherokee: kompaktni SUV u verzijama s jednim i dva para vrata te osnovnim ËetverocilindriËnim i opcionalnim 2,8 V6 motorom. Ovisno o verziji, nudili su se Command-Trac ili Selec-Trac sustavi integralnog pogona, a od godine 1987. vrh je ponude agregata 4.0 V6. Jeep Cherokee postao je mjerilo za sva ostala vozila svoje vrste, gotovo jednako popularan u ostatku svijeta kao i u SAD-u. Ipak, konkurencija nije sjedila prekriæenih ruku. Iako je Jeep u ponudi imao ekskluzivni model Grand Wagoneer Limited s V8 motorom, godine 1991. pristigla je konkurencija na koju tvrtka nije imala odgovor. Bio je to Ford Explorer: veÊi, luksuzniji i snaæniji model od Cherokeeja. Bila je 1993. kada je Jeep uzvratio udarac - predstavljen je elegantni Grand 66 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Grand Cherokee Limited iz 1996.
Grand Cherokee 2001.
Cherokee koji je u trenutku posramio svog konkurenta. Prije svega jer je veÊ u osnovnoj opremi nudio zraËni jastuk i ABS koËnice. Varijanta Laredo imala je bolja sjedala, strujom pokretana vanjska zrcala i tempomat, dok je Limited bio opremljen kao vrhunska limuzina. Uza sve navedeno, imao je i interijer u koæi, klima-ureaj, potpunu elektrifikaciju, snaæan stereosustav i automatski mjenjaË s Ëetiri brzine. Grand Cherokee imao je 11 cm veÊi meuosovinski razmak od Cherokeeja, bio je znatno prostraniji i nudio se samo s dva para vrata. Osnovni mu je motor bio pouzdani redni „πestak“ 4.0 sa 190 KS, dok je konkurencija u obliku Forda Explorera, Toyote 4Runner ili Chevroleta S-10 Blazera potuËena do nogu kada je - kao prvi u klasi - ponuen 5,2 V8 s 220 KS. Temeljna je verzija imala Command-Trac ukljuËivi, a Laredo Selec-Trac stalni sustav pogona na sve kotaËe. Limited je bio opremljen i najmodernijim Quadra-Trac integralnim sustavom pogona. Tijekom sljedeÊih godina Grand Cherokee se stalno modernizirao i usavrπavao. Najprije je dobio Ëetiri disk-koËnice, zatim snaænije motore, poslije Ëak i „civilnu“ verziju s pogonom na samo jednu osovinu. Prvi redizajn dogodio se 1996. Izvana je bio vidljiv po masivnijoj reπetki hladnjaka i novim odbojnicima, a iznutra po drukËijim instrumentima i velikoj koliËini luksuzne op-
reme. Znatne su promjene bile ispod lima. Preraen je sustav upravljanja, obnovljen je motor 4,0 V6, veÊ je u standardnoj verziji bio Selec-Trac pogon, a 1998. kao vrh ponude motora odabran je 5,9 V8 s 245 KS koji je omoguÊavao sprint do 100 km/h za samo 7,3 sekunde, πto je Grand Cherokee uËinilo najbræim SUV-om na svijetu. Druga generacija velikog Jeepova SUV-a roena je 1999. godine. Iako je meuosovinski razmak ostao isti, novi je Grand Cherokee bio deset centimetara duæi i toliko viπi, πto je znaËilo da je prostraniji i u kabini i u prtljaænom prostoru. Stari je V8 zamijenjen znatno πtedljivijim agregatom 4,7 V8 s 230 KS (poslije je u High Output
Redizajnirani Grand Cherokee iz 1999.
verziji taj motor imao i 265 KS), obnovljen je V6, svi su motori dobili automatski mjenjaË… Uveden je i novi sustav integralnog pogona Quadra-Drive koji je imao moguÊnost prijenosa snage Ëak i samo na jedan kotaË ako ostala tri nemaju „gripa“. Kao vrh ponude uveden je model Overland s Infinityjevim zvuËnim sustavom, kompletnim setom zraËnih jastuka, 17-colnim aluminijskim naplacima i drugim luksuznim detaljima. Taj je model takoer godinama doraivan: osobito istiËemo 2002., kada je dobio 2,7-litreni turbodizelski CRD agregat sa 163 KS. Ipak, doπlo je vrijeme i za novu generaciju. U razvoju novog „granda“ presudna je bila Jeepova teænja da, uz terenske moguÊnosti, ponudi i koliËinu luksuza bez koje danaπnji kupci ni ne pomiπljaju na automobil visoke klase. Novi je model, prije svega, narastao u svim smjerovima. Duæi je 139 i viπi 12 milimetara, dok je meuosovinski razmak produæen za 90 mm. Da je rijeË o novom Cherokeeju sugeriraju dojmljiva reπetka hladnjaka i dvostruka okrugla halogena svjetla sprijeda, odnosno zanimljiva svjetla s kombinacijom crvenih i prozirnih leÊa straga. Unutraπnjost je iznimno prostrana i odliËno opremljena. Doista, zaπto vozilo sposobno za voænju najteæim terenima ne bi imalo i najluksuzniju unutraπnjost? Za one najrazmaæenije tu su GPS navigacija, Boston Acousticsov audiosustav, UConnectov hands-free komunikacijski sustav i ParkSense pomoÊ pri parkiranju. Dva su motora potpuno nova. Prvi je turbodizelaπ 3.0 CRD V6 s common-railom koji u kombinaciji s novim petostupanjskim automatskim mjenjaËem nudi fantastiËan okretni moment od 510 Nm i divovsku snagu
od 218 KS. Sve to uz izrazitu ekonomiËnost, odnosno potroπnju od samo 10,2 litre u kombiniranom ciklusu. Drugi je novitet dragulj zasluæan za performanse 5,7-litreni HEMI V-8 s 326 KS, koji se prvi put nalazi u nekom Jeepovu automobilu. Dolazi u paru s MDS-om (sustavom koji iskljuËuje polovicu cilindara u laganoj voænji te tako poveÊava ekonomiËnost viπe od 20 posto), a valja napomenuti kako je 90 posto maksimalnog okretnog momenta od 500 Nm dostupno u rasponu od 2400 do 5100 o/min. Temeljna benzinska ponuda popularni je 4,7 V-8, koji je bio dostupan i u prethodnoj generaciji. Napredak je vidljiv i u voznim osobinama automobila. Potpuno novi neovisni prednji ovjes vozaËu daje bolji osjeÊaj kontrole nad vozilom i omoguÊava preciznije upravljanje, a nova je i straænja osovina. ESP dolazi kao standard. Snagu Êe motora na osovine rasporeivati Quadra-Trac II i Quadra-Drive II sustavi integralnog pogona, dostupni ovisno o motornoj ili verziji opremljenosti. ZajedniËki je za oba sustava bræi prijenos snage te Ëinjenica da gotovo 100 posto momenta moæe biti dodijeljeno samo jednom od Ëetiriju kotaËa - naravno, onome koji ima trakciju i tako moæe pokrenuti automobil Ëak i na najteæim terenima. Za kupce u Europi Grand Cherokee Êe dolaziti iz pogona Magna Steyra u Grazu, a dostupan je verzijama opremljenosti Laredo, Limited i Overland - naravno, uz mnogobrojne moguÊnosti opcijskog opremanja. Nema dvojbe kako Grand Cherokee i svojom treÊom generacijom nastavlja biti ono πto je bio i prvog dana: najluksuzniji oblik ekstremne mobilnosti, neustraπivi poglavica za kojeg rijeË „nemoguÊe“ ne postoji.
Najnovija generacija Grand Cherokeeja
I u novoj generaciji temeljnu ponudu motora Ëini popularni 4,7 V-8
/ S T R A S T / S R PA N J 2 0 0 5 / 67
PREZENTACIJA
Grandiozno Tvrtka Automobili ©kojo organizirala je u Baranji prezentaciju novog Jeepa Grand Cherokeeja, te cjelokupnog Jeepovog programa automobila. Zvijezda dana bio je Grand Cherokee koji u najnovijem, treÊem po redu, izdanju nudi bolju aerodinamiku, viπe prostora, bolje vozne osobine, te joπ viπe snage i okretnog momenta pod poklopcem
68 / STRAST / SRPANJ 2005 /
motora. Staza oko lovaËke kuÊe Monjoroπ u Baranji bila je vrlo teπka i zahtjevna, pa Ëak i za terence poput Grand Cherokeeja. Cestovno profilirane gume brzo su se punile blatom, a onda je poËeo «plesfl koji je traæio brze i precizne reakcije i vrlo hladnu glavu. Kako je program odmicao, vlaga je djelomice isparila pa je i staza postala lakπa, a
dæipovi joπ bræi i uvjerljiviji. Konstruktori su takoer napravili dobar posao, jer manje vozaËke pogreπke i silasci sa zadane rute nisu ostavili ozbiljnijih tragova na Grandovima. Posebna je priËa sama organizacija prezentacije: ono πto su Automobili ©kojo i njihovi partneri pokazali, dokaz je da smo u stanju ni iz Ëega naËiniti Ëuda i da se viπe od
u Baranji Automobili ©kojo organizirali su senzacionalnu prezentaciju novoga Grand Cherokeeja i divljinu pretvorili u dvoriπte kakva kraljevskog dvora
250 ljudi moæe u divljini Baranje osjeÊati kao u dvoriπtu kraljevskih dvorova. Od hostesa i osoblja u Jeep-look kostimima, benda koji je svirao country i rock standarde, preko πkole jahanja, voænje Ëetverociklom, gaanja lukom i strijelom, boÊanja, pa do πpilova karata po stolovima za kraÊenje Ëekanja i termina za testnu voænju novog Grand
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 69
PREZENTACIJA
Cherokeeja - sve je radilo poput πvicarskog sata. Bezbroj ljudi u sjeni brinulo se za to da svaki, pa i najmanji detalj funkcionira do savrπenstva. Opuπtena atmosfera bez uobiËajenih protokolarnih govora Ëak je «omekπalafl i aktualne politiËke tenzije nazoËnih, rijetko spojivih politiËara. Ipak, svemu je zavrπni peËat dao Centar ©kojo Ëiji su pekara Kruna i hotel Osijek maestralno
70 / STRAST / SRPANJ 2005 /
odradili ugostiteljski dio ponude. Doista je rijetka prigoda ni usred Ëega vidjeti dovoljno stolica, stolova i suncobrana, poslugu na razini hotelske, tanjure, pribor i doista bogatu ponudu slavonsko-baranjskih jela, te piÊa u rasponu od nekoliko vrsta vode do koktela i vrhunskih slavonskih vina. Novi je Jeep doista Grand, no i braÊa ©kojo i njihovi djelatnici odradili su grandiozan posao.
Marina Sport (Converted)-49 12/14/09 11:31 AM Page 1 C
Composite
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
STRAST PUTOPIS
Modro Ëudo u Salzb Piπe Miroslav »ABRAJEC
Kada sam se jutros zagledao u modro, glatko i Ëisto nebo ponad visoke i stroge kamene glave salzburgπkog Untersberga, u sjeÊanje mi se vratilo, Nazorovom poezijom obogaÊeno, vienje d v i j u m o d r i n a s dubrovaËkih sivobijelih m i r a. Upravo sam se tada spremao otpoËeti putovanje (realno-virtualno) koje je generiralo ove moje p u t o p i s n i c e πto ih na stranicama STRASTI podastirem Ëitateljima: zaneseno sam tada promatrao beskraje dviju m o d r i n a, one nebeske ponad ponosno lijepog starog G r a d a i one morske koja se od njega stere do dalekih, oËima nevidljivih, bijelih italskih æala, a izmeu njih polagana lebdenja bijelih galebova... Ima jedan, melankoliËnom misaonoπÊu natopljen, Nazorov sonet s bodlerovskim srkom (a v e c u n f a i s s o n b a u d e l a i r i e n), naslovljen rijeËju Galeb: iz modre aure ovog osmeraËkog daktilskog soneta izranja bijeli galeb kao simbol neprekidnih ljudskih traæenja n e Ë e g a πto je i smisao æivljenja i sreÊe, kao zaloga tog smisla; bijela morska ptica lebdi tijekom cijeloga dana izmeu d v i j u m o d r i n a, traæeÊi i traæeÊi, a kada se poËne spuπtati noÊ, vraÊa se svom dalekom æalu s k r i k o m n e u t j e π lj i v e b o l i. Ova mi se reminiscencija objavila kao modra, plava, azurna (koji od ovih pridjeva πto mi ih nudi moj materinji jezik da upotrijebim p i t a n j e j e s a d... nameÊe mi se opcija da se posluæim njima svima u sinonimskoj funkciji) najava Ëudesnog bogatstva p l a v i l a (plavetnilo, modrine, azurnosti) kojim Êe me obdariti dan koji tako p l a v o blistav poËinje. Ja Êu primljene skupocjene darove podijeliti sa svojim Ëitateljima kojima dugujem ispriku i nadoknadu za s a l z b u r g e r U mw e g. Ufam se, ujeviÊevski usrdno, da se moj h o m m a g e à M o z a r t, objavljen u pretprethodnom broju ove naπe prekrasne (s t r as t v e n e) revije, smije (moæe) ponuditi kao valjana kompenzacija za putopisno skretanje sa zacrtane linije eurolineovskih putokaza u Hrvatskoj. Vrijedilo je, meu prvima u Hrvatskoj (a moæda je to i p r v i p u t u apsolutnom smislu) upozoriti da Êe sljedeÊa 2006. godina biti godina globalnih mozartovskih slavlja, vrijedilo je uoËi Ëetvrtstoljetnog mozartovskog jubileja doÊi u Salzburg i pronaÊi na πumovitom obronku, koji oËima nudi prelijepu baroknu vizuru grada u kojem se glazbeni genij rodio, u kamen spomenobiljeæja uklesanim rijeËima naÊi poticaj i prve
72 / STRAST / SRPANJ 2005 /
rijeËi za pisanje verbalnog hommagea. Meutim, valja se zaista poæuriti, dok su utisci joπ svjeæi, blizi, æivi, uhvatljivi za rijeËi... i reÊi ono Ëime me je oËaravajuÊe obdario zimskim (z u b a t i m) suncem obasjani dan (bez S u n c a niËeg ne bi bilo jer... nek se S u n c e m a l k o s k r i j e / N e s t a n e s v e t e Ë a r o l i j e... upozorava, pjesniËki mudro, dobri Dobriπa CesariÊ) kako bih ono πto sam oËaran primao od P r i r o d e, kao svoj dar, primjereno dao dalje. Ima istine u zavodniËkom, iskuπavateljskom,
mediteranskom gradu na obali Jadrana Ëesto nostalgiËno mislim na (vremenski) daleke zime djetinjstva u Moslavini, u Zagorju, u Zagrebu, na zime bijele od snijega koji pada i pada dok ne p o k r i j e i b r d a i d o l. Tijekom tih zima bio sam, ja, koji nikada nisam izrastao u πportaπa, mali πampion na djeËjim saonicama: kako li sam bio sretno ponosan kada sam prvi stizao na podnoæje brda i prvi se ponovno nalazio na visokom startu! ©to stariji bivam, to nostalgiËnije dozivam djeËaka koji sam bio nekada davno, a
napasniËkom kazivanju Mefistofelesa mladosti i ljubavi æeljnom Faustu da ne valja sveudilj jadikovati: sreÊa nije nedokuËiva, neuhvatljiva, Ëesto tek treba ispruæiti ruku i zgrabiti je: S r e Ê a j e u v i j e k t u/d a s G l ü c k i s t i m me r d a. Tako je i dar, koji je meni namijenio vedar dan πto se pred mojim oËima zaËinjao blistajuÊi, bio tu, doslovno na dohvat ruke. Dovoljno je bilo izaÊi iz romantiËnog dvorca, iz gospodskog doma u kojemu sam se osjeÊao, kako se obiËava reÊi, k a o k o d k u Ê e, i uputiti se u laganu πetnju πumom koja se, obgrlivπi zdanje svojim visokim bjelogoriËnim i crnogoriËnim, bujno razgranatim, stablima πiri naokrug spuπtajuÊi se u doline i diæuÊi se prema uzviπenjima kao veliki prirodni park u kojemu πetaËi susreÊu male nestaπne vjeverice i vitke srne tuæna pogleda. UpuÊujuÊi se prema Salzburger Landu smio sam, mogao sam, s obzirom na godiπnje doba, oËekivati p r av u zimu, punu i prepunu snijega. ÆiveÊi u jednom
kada me Ëeænja za bijelim tiπinama, za snijezima koji padaju i padaju, kada me ta Ëeænja sa sveprisutnom bjelinom cijelog proæme, poseæem za CesariÊevom pjesmom T i h o, o t i h o... U tiπini πto diπe iz njezinih samoglasnika i suglasnika, iz njezinih ritmova i rima, osobito u tiπini njezina zavrπnog akorda (A kada snijeæi a spuπta se tama/U p a h u lj a m a t i π i n a j e s a m a) Êutim i djeËaka kojega sam izgubio na dugim putovima æivljenja. Premda mi ni ovo boravljenje u Salzburger Landu nije podarilo bijele snjegove za kojima æudi moje biÊe, zaista se ne smijem æaliti. Neπto mi je πaputalo u duπi (moæda je to bio Mefistofeles...) da ne smijem jadikovati, pozivajuÊi me da πirom otvorim oËi i da gledam Z i m u kakvu mi nude adventski dani. Meteoroloπki uvjeti obdarili su me svojim fenomenima koji su dostojan nadomjestak za snjegove koje su mi oni (ti isti meteoroloπki uvjeti) uskratili: O t v o-
urger Landu
ili odmor od ljetnih vruÊina
r i s v o j e o Ë i, Ë o v j e Ë e, i g l e d a j ! Pred oËima, umjesto debelih naslaga snijega koje obiËavaju u to godiπnje doba pokriti prostor do zaguπenja i zabrtvljenja, sterala se sveprisutna bjelina koju je satkalo inje πto je siπlo s plavih visina neba i prekrilo i pokrilo cijeli prostor, u nedogled. Milijuni i milijuni geometrijski pravilnih kristaliÊa, gusto poredanih po svim stablima, po svim gusto razvedenim granama i granËicama stabala, svaka iglica na visokim borovima, svaka travËica na tlu, svaki grm, svaki kamenËiÊ, svi krovovi na zdanjima, stakla visokih prozora - sve πto u prostoru postoji, baπ sve blista, sve se cakli, svjetluca i bijeli bjelinom iz koje diπe
romantiËnog zamka: bilo joj je ugodno Ëuti iz mojih usta pohvale ljepoti koja je preobrazila svijet oko njezina doma u prekrasnu bajku, u z i m n u p r i Ë u. Kada smo se, moj prijatelj Boris i ja, neπto kasnije uputili lijepom cestom πto vijuga samim donjim rubom Unterberga, prolazeÊi dolinama, klancima uz velike crne πume i kroz naselja ove impozantne planine, prema Halleinu (sofisticirani Mercedes E500 pokazao se u toj prilici kao zaista inteligentno vozilo), nisam slutio da me Ëeka joπ jedan oËaravajuÊi doæivljaj. BuduÊi da je Stendhal, kao Napoleonov vojnik baπ u Halleinu, starom rudniku soli, sroËio metaforu zvanu s a
neki osebujni sedefasti dah. Dok teπke, debele naslage snijega πto nalegnu na zemlju djeluju kao gusto tkani vuneni pokrivaËi, inje se doima kao lagana svilena koprena satkana od pauËinasto finih, svilenih, blistavih niti. Neizbrojive kristalne zvjezdice preobrazile su πumu u vilinsko staniπte u kojemu nazorovska B i j e l a s m r t njeæno iz æivota odvodi one koji od studeni bezbolno umiru... Zadivljeno zagledan u sveprisutnu bjelinu koja se cakli, u ljepotu πto su je ruke vila cijele noÊi sipale i sipale iz debelih visina, preobraæavajuÊi Zemlju u tajnovitu (nazorovsku) z i m n u p r i Ë u. I staklena πuma j' sva/Kup bisera; njiπu je ruke vila /Nit travin trak bijele je svile/A duga na lecima sja ( K r i s t a l n a π u m a). Ususret mi dolazi otmjena gospodarica
l z b u r π k a g r a n Ë i c a da njome objasni tajnu ljubavi u ljudskom srcu, misli su mi bile vezane uz kristaliÊe soli koji preobraæavaju obiËnu, neuglednu, jadnu granËicu baËenu u rudnik soli, u skupocjeno blistavu ljepotu. Joπ sav u razmiπljanjima o ljepoti stendhalovske metafore i o smislu koji ona sadræi, bio sam zapljusnut neobiËnom ljepotom prizora-fenomena na koji me je upozorio Boris. Izustio je : «Gle, uπli smo u plavetnilo, sve je oko nas plavo, zrak je plav!fl Ono πto se ukazalo pred mojim oËima, bilo je toliko posebno i rijetko, upravo Ëarobno i Ëudesno da posiæem za rijeËima p r i v i e n j e, v i e n j e ne bih li, moæda, njima adekvatno iskazao ono πto sam zadivljen gledao kao Ëudo P r i r o d e, a bilo je stvarnost oko mene, dakle,
moja stvarnost. Moje su se oËi πirom otvarale svjetlosti zimskog vedrog dana koja je spuπtala s visina u prostranu dolinu i u planinske klance ËistoÊu svojeg raskoπnog plavetnila; bogata modrina proæela je i ispunila zrak; sve je bilo plavo (modro, azurno), prozirno plavo, svijet je postao plav, prolazili smo kroz modrinu, doticali je, udisali je i izdisali, opijali se njome. L`Azur o kojemu je sanjao, za kojim je æudio, æeao, vapio simbolist Mallarme gonetajuÊi zagonetku P oe z i j e, tu je eto, sada u meni, oko mene je, ja sam u njemu, diπem ga, diram ga, opajam se njime, moj je...Ako zamislimo da u nedostiænim plavim visinama, u toj raskoπnoj modrini, u tom blistavom AZURU, boravi S v e m o g uÊ i , onda je m o g u Ê e zamisliti (i duhovnim oËima vidjeti) brojne Ëete bjelokrilih anela koji svojim bijelim rukama suËu iz nebeskog plavila svilene niti i spuπtaju ih, duge i prozraËne, prema Zemlji, prema tlu kojim mi smrtnici prohodimo i pretvaraju zrak koji udiπemo u svilene modrine. Posuujem za ovu iskaznu dionicu o p l a v o m z r a k u finalni akord Mallarmeove pjesme L`Azur J e s u i s k a n t e ( O p s j e d n u t s a m ). L`A z u r ! L`A z u r ! L`A z u r ! L`A z u r ! UoËljivo je iz mojeg kazivanja da se ja u ovom zapisu odnosim prema vienjima u salzburπkom alpskom okruæenju kao prema Ë ud u (takav odnos najavljuju i sam naslov i uvodno evociranje motrenja d v i j u m o d r i n a s visine dubrovaËkih mira) kao najave ekstatiËnih divljenja pred sedefasto bijelom Ëarolijom πume πto okruæuje dvorac Glanegg i pred trijumfom sveprisutnog plavila u klancima i dolinama u modrinu neba zagledanog kamenog Untersberga. Meutim, znam da pred sobom imam prirodne fenomene koji su racionalno objaπnjivi kao πto je Stendhal znao da je Ëarolija njegove s a l z b u r π k e g r a n Ë i c e posljedak kristalizacije svega πto se u rudniku soli nae. Usprkos tome (zapravo : b a π z a t o...), zakljuËujem ovo pisanje novim ekstatiËnim divljenjem. VraÊajuÊi se iz Halleina u dvorac Glanegg, bili smo od P r i r o d e (sasvim prirodno...) velikoduπno nagraeni inscenacijom joπ jednog vienja u kojem se, primjereno zemlji Germana kojom smo se kretali, doreklo, zakljuËilo sve ono πto smo zadivljeno gledali kao Ë u d o : snaæne planinske struje u poslijepodnevnim satima izvlaËile su iz planinskih klanaca i gudura, u njima skrivene, pramenove bijelosive magle i uvlaËile ih u doline ispod glomazne planine i dizale ih prema njezinim strmim vrhovima kao da mitske Walküre jezde u brzom kasu odvodeÊi u bojevima pale ratnike u Walhallu...
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 73
NAUTIKA JAGUAR 24 SPORT
Plemenita zvijer s MTU srcem
74 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Kada smo posjetili ovu jahtu na gatu milijardera u Cannesu, bio je to doæivljaj ljepote i snage. Elegantna, otmjena i ureena sa stilom, udobna i moderno opremljena jednostavno je mamila da se njezina raskoπ iskuπa i u punoj moÊi njezinih strojeva Na proπlogodiπnjem nautiËkom festivalu u Cannesu, na dugaËkom gatu mega-jahti, doista je teπko bilo prednjaËiti u ljepoti i atrakciji. Najnovija produkcija svjetske mega-jaht industrije blistala je u svoj svojoj raskoπi na suncu francuske rivijere. Sjajnim trupovima, visokim palubama i zatamnjenim prozorima skupocjene su se ljepotice krmom do krme borile za pozornost ljudi
koji su ih dostojni posjedovati. »ime se ova naπa jahta izdvajala od drugih? Prije svega svojom specifiËnom elegantnom linijom, vrlo dugaËkim kosookim tamnim boËnim prozorima, spuπtenom krmom i uzdignutom provom. PodsjeÊala je na plemenitu zvijer u skoku. Tako se i zvala: jaguar, Jaguar 24 Sport. Bila je to najnovija produkcija FP Yachtsa,
/ S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 75
NAUTIKA JAGUAR 24 SPORT
brodogradiliπta iz Marine di Carrara, blizu Viareggija, epicentra talijanske industrije super luksuznih jahti. Obla πiroka krma te jahte skladno je oblikovana s dva duga stepeniπta duæ obiju strana automatskih «garaænihfl vrata, iza kojih je smjeπten tri i pol metra dug turbojet. Stepenice vode od tikove platforme na povrπini mora do kokpita, koji gotovo u cijelosti zauzima golemo tapecirano sunËaliπte boje pijeska. Sve nas je to neodoljivo mamilo da se popnemo na taj brod, do sunËaliπta u kokpitu i dalje kroz πirom otvorena klizna vrata u tajnovitu sjenu prostranoga brodskog salona. Jaguar 24 Sport bio je doista brod kod kojega je valjalo stati i posvetiti mu posebnu pozornost. U prednjem dijelu kokpita, iza sunËaliπta na kojem komotno moæe leæati Ëetvero, smjeπten je stol od tikovine s dvjema dubokim tapeciranim sofama, u svijetloj koæi. Za ljubitelje sunca takvo je sunËaliπte i na pramcu. Kroz πiroka zatamnjena pomiËna pleksiglas vrata iz kokpita se ulazi u salon - blagovaonicu s panoramskim prozorima. ElektriËni pomiËni krov taj dio brodskog prostora za lijepa vremena Ëini potpuno dostupnim morskom zraku i suncu. Prednjim dijelom salona dominira komoda s velikim TV ekranom - plazmom. Iza nje je carstvo kapetana ove jahte. Kapetanova je fotelja duboka, koænata s rukohvatima, iznimno πiroka, kultna Trebenova. Do nje je joπ jedna takva za kopilota ili, jednostavno, za promatranje mora i uæivanje u plovidbi. Kapetansko prijestolje zauzima dvije treÊine prostora pred golemim vjetrobranskim staklom. 76 / STRAST / SRPANJ 2005 /
Na komandnoj ploËi pravo je bogatstvo digitalnih instrumenata za navigaciju, komunikaciju, meteorologiju i kontrolu sustava najnovije generacije. Sve je tu na dohvat oka i ruke: od Victorova kormila, ruËice upravljaËa moÊnog MTU stroja i bow-thrustera, GPS-a, radara i plotera do velikoga dominirajuÊeg ekrana za kontrolu svih brodskih sustava. Vidokrug je za manevar izvrstan: 360 stupnjeva - kroz vjetrobransko staklo, kroz πiroke boËne prozore kormilarnice, velike prozore duæ cijelog salona i kroz πiroka staklena klizna
vrata koja dijele salon i kokpit. Na lijevoj je strani salona bar, a na desnoj prostor za objed - stol s dugaËkom tapeciranom klupom i tri isto takve stolice. Cijeli taj prostor u neprestanoj je igri svjetla i sjene: tamni pod od plemenitog afriËkog drveta wenge, svijetli strop u tikovini i svijetli tonovi namjeπtaja obloæenog tamnom koæom. U rezidencijalni, «noÊnifl dio jahte u potplaublju silazi se zavojitim stubiπtem lijevo od kormilarnice. Kratak hodnik povezuje spavaonice vlasnika i njegovih gostiju. Vlasnikov je apartman u sredini
David i Jaguar “Otac” je Jaguara naval arhitekt Paolo Caliari. Imenjak je poznatog slikara i arhitekta iz 16. stoljeÊa poznatog pod nadimkom IL Veronese. Samo πto autor Jaguara nije iz Verone, veÊ iz «Zenefl, πto Êe na tamoπnjem lokalnom narjeËju znaËi: iz Genove. I nije svijetu toliko poznat kao njegov drevni imenjak, ali u svijetu brodova dobro ga znaju. Njegov prvi projekt bio je poznati brod GA 30, a zatim i Baglietto kojega je davne 1964. godine sagradio po posebnoj narudæbi nedavno preminulog vlasnika Fiata i ljubitelja brzine i luksuza na moru Giannija Agnelija. Jaguar 24 Sport jedna je od Caliarijevih najnovijih kreacija, koju je realiziralo brodogradiliπte FP Yachts iz Marine di Carrara. I evo nam joπ jednog susreta s drevnom proπloπÊu. Tamo gore iznad Marine stari su rudnici mramora: Pontremoli, Fivizzano, Aulla. Iz Marine brodovi godiπnje odvezu milijun i pol tona carrarskog mramora πirom svijeta. Od svjetski poznatoga bijelog mramora osobite tvrdoÊe, zrnatosti, bjeline i sjaja oblikovane su mnogobrojne poznate skulpture. Jedan od najËeπÊih posjetitelja carrarskih rudnika bio je renesansni veleumjetnik Michelangello Buonaroti. Iz pet metara visokoga bloka bijelog carrarskog mramora isklesao je i legendarnoga Davida. Carrara je ostavila traga i u naπem Jaguaru. Doduπe, Jaguar 24 Sport je custom brod, jer svaki dio interijera buduÊi vlasnik moæe oblikovati i naruËiti po vlastitoj æelji. No vlasniku «naπegfl Jaguara bio je vaæan taj slavni dodir carrarskog kopna i mora: kupaonice otmjeno blistaju u plavom Bardiglio mramoru kakvog ima samo ovdje u Carrari. I brodska je kuhinja u mramoru.
Mercedes uπao u America's Cup jahte, preko cijele njezine πirine, s garderobom i velikom mramornom kupaonicom. S obje se strane nalaze i ona tri prozora, koja izvana plohu trupa Ëine joπ elegantnijom. Igra svjetla i sjene nastavlja se i u cijelom potpalublju. Naprijed prema pramcu lijevo i desno dvije su dvokrevetne spavaonice za obitelj i goste, svaka sa svojom kupaonicom. U samom se pramcu nalazi VIP apartman, raskoπan, premda prostorno neπto skromniji od vlasnikova. Jaguar je takozvani custom brod; njegovu unutraπnjost vlasnik moæe u cijelosti kreirati prema vlastitom ukusu. I stojeÊa visina u potpalublju moæe se prilagoditi - od metar i 93 centimetra do koπarkaπkih dva metra i dvadeset. Prostor je za posadu smjeπten u krmi trokrevetna kabina s kupaonicom. U njega se silazi izdvojenim stubiπtem u straænjem dijelu salona-blagovaonice. Ondje je i najsuvremenije izdanje moderne brodske kuhinje. Iz tog dijela posadi su dostupni spremiπte za gliser i strojarnica, koja je pod videonadzorom. Ondje je Jaguarovo srce moÊan stroj πto svoj toj raskoπi daje smisao. U svom najmoÊnijem obliku Jaguar 24 Sport ima u strojarnici dva MTU-a 16V 2000 M91 i Arneson drive. Svaki od tih gotovo tri metra dugih, metar i pol πirokih i 3.880 kilograma teπkih strojeva razvija po 2001 KS kojima 42 tone cijelog ovog ploveÊeg uæitka postiæe 47 Ëvorova (blizu 90 km na sat). UnatoË teæini Jaguar gazi poput gazele, 90 centimetara. InaËe, jahta je duga 23,97 m, πiroka je 5,60 m, spremnik vode joj je 1200 litara, a spremnik goriva do 6000 litara.
Mercedes-Benz potpisao je ugovor o podrπci sa πvicarskim timom Alinghi. Braniteljima drevnog pehara stavit Êe na raspolaganje i svoje automobile Prvi put u zajedniËkoj povijesti koja se proteæe kroz tri stoljeÊa, najprestiænija jedriliËarska jet-set utrka na svijetu America’s Cup i najpoznatiji svjetski jet-set automobilski brand Mercedes naπli su se zajedno. Mercedes-Benz postao je “official supplier” πvicarskog Alinghi Teama, koji / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 77
NAUTIKA AMERICA’S CUP Êe 2007. u Valenciji braniti najskupocjeniji jedriliËarski pehar na svijetu, πto ga je prije dvije godine oteo Novozelananima, na regati u Aucklandu. Mercedes-Benz stavit Êe, meu ostalim, na raspolaganje svoje automobile za sve vrijeme trajanja priprema za obranu pehara. Prije dvije godine na regatnom polju u zaljevu Hauraki pred Aucklandom na Novom Zelandu dogodila se najveÊa senzacija u povijesti sportskog jedrenja od 22. kolovoza 1851. Tada su, naime, Amerikanci veÊ na prvoj regati oteli zaprepaπtenim Englezima, pred oËima Njezinog VeliËanstva Elizabethe II, tek pokrenut Hundred Guinea Cup, veliki srebrni dijamantima optoËeni kiËasti pehar vrijedan 100 tadaπnjih gvineja. Otada, otkad je svijeta i jedrenja, taj se najskupocjeniji i najæeljeniji trofej zove America’s Cup. SljedeÊa senzacija dogodila se 1995. kada su ga nakon 144 godine u San Diegu Amerikancima preoteli Novozelanani sa skiperom Russelom Couttsom. Pet godina poslije Russel Coutts ga je u Aucklandu obranio, a 2003. taj je skiper postao legenda. U sluæbi πvicarskog tima Alinghi sa skupinom ljudi iz svog bivπeg braniteljskog tima preoteo ga je svojim zemljacima i nakon 152 godine vratio u Europu, u ©vicarsku, alpsku zemlju bez mora. Glavni je junak Alinghijeva pothvata njegov inspirator i financijer, πvicarski farmaceutski magnat Ernesto Bertarelli. Izradu broda povjerio je koordinatoru za dizajn Grantu Simmeru, a za vodeÊeg dizajnera odabrao je Rolfa Vrolijka. Unajmio je i fanatizirao najboljeg America’s Cup kormilara svijeta Russella Couttsa, njegova taktiËara Brada Butterwortha i joπ tri Ëlana pobjedniËke novozelandske posade. Alinghi je jednostavno pomeo Team New Zealand. Bila je to 15. pobjeda zaredom bivπih Ëlanova novozelandskog tima: Butterwortha i Jonesa (taktika), Fleurya (glavno jedro) Daubneya (genova) i Phippsa (pramac). NjemaËki strategist Jochen Schuemann pribrojio je tu pobjedu svojim Ëetirima olimpijskim medaljama (tri zlatne). John Barnitt (SAD) pobijedio je u tri America s Cupa (dva s Cooperom 1987/88.), a pitman Josh Belsky ima dvije pobjede - prva je bila na America 3 1992. godine. Danas, dvije godine poslije, Jochen Schuemann sportski je direktor Alinghija. On je u ime πvicarskog tima potpisao ugovor o suradnji s Mercedes-Benzom. U timu viπe nema legendarnoga Russela Couttsa, 78 / STRAST / SRPANJ 2005 /
raskinuo je ugovor s Bertarellijem i krenuo vlastitim poslovnim putem. Bertarelli je umjesto Couttsa na kormilu zaposlio dva vrhunska svjetska skipera: Petera Holmberga i Eda Bairda. »vrsto vjeruje da Êe pehar ostati na Æenevskom jezeru. U svakom sluËaju na regatnom polju pred Valencijom Ëekat Êe ga 2007. najbolji od
11 napadaËa-izazivaËa, koji Êe u izluËnim natjecanjima izboriti pravo da napadnu Bertarellijev Alinghi i pokuπaju mu preoteti pehar. Pripreme za to veÊ su poËele. Na preliminarnim dvobojima od 14. do 22. lipnja u Valenciji prvi je put i MercedesBenz sa svojom podrπkom sudjelovao na strani branitelja - Alinghi Teama.
Kada nizozemski jedrenjak Stad Amsterdam na tri jarbola, od kojih srednji nadvisuje 46 metara, i kosniku πto se pruæa daleko ispred pramca razvije svih svojih 29 jedara ukupne povrπine 2.200 Ëetvornih metara i zajedri brzinom od 17 Ëvorova (viπe od 30 km na sat) prizor je doista dojmljiv. A i doæivljaj: na tom gorostasnom «leteÊem Holandezufl Ëuje se samo moÊan πum vjetra i mora.
skladiπta prepunih Ëaja, mirodija i druge egzotiËne robe iz dalekih kolonija postane mjesto za odmor i uæitak ljubitelja mora, brodova i plovidbe. Tako ovaj 76 metara dugi i 10 i pol metara πiroki jedrenjak sada ima 14 raskoπnih kabina za 28 gostiju, s kupaonicama, televizorom, telefonom, te luksuzni salon, bar i blagovaonicu - i to pod klimatizacijskim sustavima. Sve je
Damen Oranjewerf. Gradnja je toga luksuznoga jedrenjaka trajala tri godine, a stajala je 10 milijuna eura. Stad Amsterdam zimi krstari egzotiËnim Karibima, a ljeti je bliæe, u Mediteranu, pa Êemo ga ovo ljeto susresti i u Jadranu. Tjedan dana krstarenja «leteÊim Holandezomfl stoji 136.000 eura, a moæe se iznajmiti i na tri dana za upola te svote.
LeteÊi Holandez
Taj je kliper sagraen prije pet godina, ali zapravo pripada nizozemskoj trgovaËkoj floti koja je prije stoljeÊa i pol vladala svjetskim morima. Kliperi su bili najbræi brodovi pod jedrima. Ideja gradnje Stad Amsterdama bila je da se spoje proπlost i sadaπnjost, da potpalublje drevnog klipera umjesto starih mornarskih kajita i golemih
graeno u autentiËnom starobrodskom stilu, ukljuËujuÊi i kitnjasti ukras na krmi i obaveznu pulenu, lik zaπtitinice broda, nadvijenu nad valove ispod kosnika, na pramcu. O putnicima se brine 25 Ëlanova posade na Ëelu s dva kapetana i dva «five starsfl majstora kuhinje. Stad Amsterdam sagraen je u nizozemskom brodogradiliπtu / S T R A S T / S R P A N J 2 0 0 5 / 79
EUROline
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • V
"Cesta æivot znaËi", a Mercedes je gradi
U ovoj je godini tvrtka Cesta Varaædin zbog poveÊanog angaæmana na izgradnji hrvatskih autocesta odluËila pojaËati svoj vozni park, a kao idealan izbor graditelja pojavio se Mercedes. Ukupno, Cesta je nabavila 50 novih kamiona od Ëega je 40 Mercedes-Benzovih Actrosa 414 K 8x4 Kiper, a 10 Actrosa 3336 K 6x4 s EURO III motorom. Oni zadovoljavaju i najstroæe standarde sigurnosti i troπkovne isplativosti. Kamioni Êe biti u pogonu na razliËitim lokacijama, od dionice Krapina-Macelj, OrehovicaSveti Kuzam i SpaËva-Lipovac do dionice Dugopolje-PloËe. "Iznimno smo zadovoljni suradnjom s EUROlineom i debis Leasingom te se nadamo da Êemo i u buduÊnosti suraivati na sliËnim projektima. Kamioni Mercedes-Benz Actros, koji se veÊ nalaze na gradiliπtima te mjeseËno prijeu i viπe od 8000 km, pokazali su se izvrsnima na teπkom terenu. Broj isporuËenih kamiona jasno naglaπava izvrsnu suradnju EUROlinea i tvrtke Cesta
Varaædin. S novim je kamionima marke Mercedes-Benz tvrtka Cesta Varaædin prepoznala visoku razinu pouzdanosti, izdræljivosti i udobnosti vozila te postavila nove standarde na podruËju cestogradnje u Hrvatskoj", istaknuo je prilikom primopredaje kamiona Alojz Krobot, direktor tvrtke Cesta Varaædin d.d. za transport i mehaniku. InaËe, Cesta Varaædin jedan je od najznaËajnih hrvatskih cestograditelja ukljuËenih u ciklus ubrzane izgradnje hrvatskih autocesta. Povijest tvrtke specijalizirane za izgradnju prometnica seæe joπ u πezdesete godine proπlog stoljeÊa, a od 1992. Cesta Varaædin dioniËko je druπtvo u gotovo 100 postotnom vlasniπtvu zaposlenika. Ta ugledna graevinska tvrtka trenutaËno ima oko 400 zaposlenih koji su, primjenjujuÊi uvijek najnovija dostignuÊa znanosti i struke i posveÊujuÊi posebnu pozornost kvaliteti graenja, stekli ugled i osvojili træiπta - veÊi dio Republike Hrvatske i dio Republike Slovenije.
80 / STRAST / S O RÆ PUAJ ANKJ 2 0 0 5 /
Æivot na dar U povodu dvostruke obljetnice - 35 godina od prve transplantacije bubrega u Rijeci i 35 godina od pojave prvog Mercedes-Benz autobusa na rijeËkim ulicama, tvrtka EUROline donirala je KliniËkom bolniËkom centru vozilo MercedesBenz Vito 111 CDI. Ovo najmodernije transportersko vozilo darovala je na sveËanosti prigodom isporuke 21 autobusa rijeËkom komunalnom druπtvu Autotrolej. Time je i tvrtka EUROline pridonijela humanitarnoj akciji "Æivot na dar".
VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI • VIJESTI
Sigurna voænja za EUROlineove kupce Tvrtka EUROline svim Êe svojim kupcima pokloniti - trening sigurne voænje. Namjera je ponuditi vozaËima program u kojem Êe moÊi, pod vodstvom struËnih i iskusnih instruktora, provjeriti svoje znanje i spoznaje o pravilnim postupcima u odreenim prometnim situacijama i istodobno poduzeti potrebne korekcije u voænji, kako bi u prometu bili πto sigurniji. Prvi je takav poklonbon popularna pjevaËica Ivana Vrdoljak - Vanna predala i prvom polazniku teËaja, odvjetniku Marku UjeviÊu. Tom je Ëinu svjedoËio i pomoÊnik ministra unutarnjih poslova Zlatko Gledec πto je dokaz kako i dræavne institucije podræavaju ovu akciju koja Êe zasigurno potpomoÊi joπ veÊoj sigurnosti u prometu.
Knjiga o Vanni Hrvatska estradna diva Ivana Vrdoljak - Vanna, osvjedoËena prijateljica tvrtke EUROline, doæivjela je posebnu Ëast: knjigu o sebi. Iz pera novinarke Slobodne Dalmacije Antonele MaruπiÊ, a u izdanju zagrebaËkog Profila, ta je knjiga intimna priËa o Vanninu glazbenom odrastanju, uspjehu najpopularnije hrvatske dance-skupine svih vremena E.T. te o velikoj solo karijeri iznimne pjevaËice. U knjizi govore osobe koje su Vannu pratile kroz æivot, kolege, oboæavatelji, ali i ona sama. Uglavnom, knjiga prikazuje Vannu onakvom kakva ona uistinu jest.
B-klasa u Hemingwayu
U poznatom zagrebaËkom klubu Hemingway, uz originalan program i ugodno druæenje, odræana je hrvatska promocija najnovijega Mercedesova modela, originalne B-klase. Zvuci violonËela Ane Rucner uveli su na træiπte ovaj zaista jedinstveni model, kakav do sada nije postojao u ponudi Mercedes-Benza, i koji Êe pod okrilje srebrne zvijezde zasigurno privuÊi i mnoge nove kupce. Podsjetimo se, B-klasa je ujedno prostrana limuzina, prestiæni poslovni automobil, praktiËni kompaktni monovolumen i sportsko vozilo s Ëetverim vratima, a istiËe se bogatom opremom i paletom snaænih i πtedljivih motora. Svojim inovativnim konceptom pravi je predvodnik u klasi u smislu dizajna, prostranosti, dinamiËnosti i sigurnosti.
/ STRAST / O SR ÆU P AJ ANKJ 2 0 0 5 / 81
STRAST KOLUMNA
Sitnice gospoe J. Julijana MATANOVIΔ
K
ada bi zidovi studentskoga kafiÊa bili u stanju ocjenjivati knjiæevne interpretacije πto se nakon odræane “sluæbene fakultetske nastave” roje po suterenskom prostoru - sigurna sam da bi aritmetiËka sredina u indeksima bila puno viπa, a prosjeËna godina studiranja daleko niæa. »im se s viπih katova spustimo u najniæu razinu, preπutno - studenti i ja - dogovorimo uveÊanu narudæbu turske kave. Radujemo se okusu πto Êe vlaæiti nepce i bdjeti nad lijepim priËama. Mobilni telefoni poËinju gubiti signale, nedaleka trænica obustavlja rad, odvjetnici zaboravljaju otiÊi na ostavinske rasprave, lijeËnici otkazuju redovite preglede, tete u cjelodnevnim vrtiÊkim boravcima otvaraju rasprave o uvoenju dodatnoga veËernjeg termina. A ja, mirna i preodjevena u kostim sluπateljice, saznajem ono πto mi u sluæbenoj predavaonici, u govorniËkoj uniformi, najËeπÊe ne uspijeva. Moje druæenje s djevojkama roenima u godini u kojoj sam diplomirala i ispisivala molbe za pojaËanje platnog spiska u osnovnoj πkoli u unutraπnjosti iznova biva nagraeno. »udim se kojom otvorenoπÊu izgovaraju imena najdraæih pisaca, kojom æestinom napadaju pomodne literarne teme, kojom hrabroπÊu sastavljaju listu najutjecajnijih naslova i s koliko suosjeÊanja raspravljaju o nepravdama knjiæevnih povjesniËara. »im se vide u ulozi revalorizatorica sluæbenih vrijednosti, one se obrate meni i zatraæe suglasnost. I naπe se reËenice poËinju vrtjeti oko teme “æena u knjiæevnosti”. Zastaju na imenima velikih pjesnikinja kojih nema u antologijama, na nadimcima ljubavnica koje su svjesno utiπavale vlastite talente samo da bi se mogle diviti osrednjim prozaicima nagraivanima za najbolju adolescentsku knjigu. Tada zablistaju nekom sasvim obiËnom slikom, bliskom poredbom iz najbliæega susjedstva. -Povijest knjiæevnosti je muπka, zapoËinje jedna od njih i oËekuje moje kimanje glavom. Kad joj se uËini da ga je zabiljeæila, nastavlja raspravu. -Izgleda kao autocesta. Zna se koji su pisci u pretjecajnom traku, koji u srednjem, koji na zaustavnom. Studentica svoj govor ubrzava. Jasno joj je da se suzdræano divimo. -Iznad autoceste lete kritiËari i snimaju stanje na terenu, navijaju za jedne, ljute se πto drugi pritiπÊu gas, πto njihovi favoriti nemaju automatski mjenjaË, πto se karburator treÊih kvari i πto sluæbe na cesti nisu dovoljno brze. - A gdje su tu æene?, prekida je kolegica koja u predavaonici sjedi redovito ispred nje. - E, æene su na onoj usporednoj cesti. Postoje. Znamo da postoje, ali prikljuËci su za brzu cestu rijetki. Kad ih ima, uz njih se postavlja znak “Paænja! Radovi na cesti!”. - A zbog Ëega je tako?, upituje jedna od njih. - Zbog toga πto nas æene zanimaju sitnice. Mi se radije vozimo starim cestama. Volimo razmiπljati o slojevima asfalta, o stopalima koja su pretrËavala cestu na nedopuπtenom mjestu. Zanima nas tko je tu vozio svoju prvu voænju, je li mladenka - u bijelom mercedesu - bila sretna kad joj je sa strane, iz polja, mahao prijatelj iz djetinjstva, nepozvan na njezinu svadbu. Nas ponesu sitnice biografije. O jednoj porculanskoj vazici moæemo pripovijedati cijelo poslijepodne. A to su, curke moje, teme za lagane voænje. Bez ijedne stanke i bez ijednog udaha, pojasnila je glavnogovoreÊa. U njezinom tonu provukla se nakana zakljuËne rijeËi. Konobar je poËeo paliti i gasiti svjetla. - A sad svatko svojom cesticom, izgovorila sam umjesto pozdrava. Iz fakultetske zgrade izaπla sam
82 / STRAST / SRPANJ 2005 /
nekoliko sekundi prije njih. Te sam veËeri, nakon πto sam na telefonskoj sekretarici odsluπala podsjeÊajuÊe glasove svoga odvjetnika i lijeËnika i nakon πto sam svojoj kÊeri nekoliko puta ponovila kako je mama danas malo duæe morala uËiti veliku djecu, priπla radnom stolu i na reklamnom papiriÊu kozmetiËke tvrtke zapisala sljedeÊe: “povijest knjiæevnosti kao autocesta”. RijeËi su prenoÊile u meni. SljedeÊeg sam dana, joπ uvijek pod utjecajem mladenaËkih izjava o æenama zainteresiranima za sitne teme, otkljuËala stan gospoe J. Na taj sam se korak spremala punih sedam mjeseci. Devedesetogodiπnja J, roena u mirnoÊi desne obale Save, preminula je na Dan mrtvih. Njezini su joj bliænji bili daleki. Puno sam bolje poznavala priËe o njoj nego nju samu. Znala sam gdje su joj nestala braÊa, zbog Ëega je pisala pismo Breænjevu, kako je i s kim putovala u Italiju, zaπto nije voljela Tita i πto je rekla u danu kada su kardinala Stepinca proglasili krivim. - Mi æene volimo sitnice, odjekivalo mi je u uπima dok sam prolazila kroz stan u kojem je briæna J. æivjela Ëetrdeset godina, u koji je odlagala svoje drage sitnice i pratila ih popratnim pisanim tekstom. “Paænja! Dæemper bordo, ruËno pleten 1960. s dugmadima skinutim s veste pokojne majke, pogodan za jesen i proljeÊe”, piπe na papiru nalijepljenom na bijelu vreÊicu u koju je, tko zna kada, spremljen opisani vuneni junak. “Paænja! Kuharica dobivena od prijateljice Æ., za imendan 1961. najradije pekla tortu sa stranice 121”, piπe na æuÊkastom papiru poloæenom meu prve stranice. Imam osjeÊaj da jedan cijeli æivot nestaje, klizi meu mojim prstima. Na smeoj koænoj torbici, namijenjenoj veËernjim izlascima, nema teksta. Njezin model odgovara modi naπega vremena i ja je u jednom trenutku poæelim uzeti, pokazati je studenticama i izazvati njihovo divljenje. Otvaram je i u njezinoj unutraπnjosti pronalazim nenapisani zapis. Dvije, nerazdvojene, ulaznice za operu “Nikola ©ubiÊ Zrinski”, 17. veljaËe 1971, 11. red, sjedalo 12. i 13. Na poleini ime osobe koja joj je bila u pratnji. U istom pretincu stoji krunica, tintoblajka i sliËica sveca. Je li gospoa J. noÊu molila za neËiju ljubav, je li joj moæda muπkarac iz pratnje darovao torbicu, kamo su ona i on otiπli nakon πto su - u godini u kojoj se spremalo najduæe proljeÊe - odgledali herojsku priËu? Baπ svaki predmet govori mi svoju istinu i nevidljivim prstom pokazuje kariku na koju se nastavlja. OËevo odlikovanje na obiteljsku fotografiju, fotografija na æensku kukiËanu maramicu, maramica na Ëaπu za πampanjac, Ëaπa na stolicu izraenu poËetkom proπloga stoljeÊa. I sve prekriva praπina. Ona πto sugerira zaborav kao najveÊu i najbolju zaπtitu. Trudim se izmaπtati vozilo Ëija Êe unutraπnjost biti prekrivena trajnom pjenom. Da bih u njega sakrila predmete otmjene gospoe. I s njima putovala dugo, dugo; po onim makadamskim putovima po kojima se nekada, u oËevoj koËiji vozila ona, lijepa J, jedina kÊerka ponosnoga posavskog gazde. - Ali tako nikada neÊete uÊi na brzu autocestu, opominju me, u mojoj zamiπljenoj priËi, mudre djevojke. Odgovaram im njihovim reËenicama. - Gospoa J. voljela je sitnice. I sudeÊi prema tekstovima kojima ih je Ëuvala, znala je da nikada nikome neÊe uspjeti biti srediπnja traka æivotnoga puta. U protivnom, ne bi veÊinu opisa zapoËinjala rijeËju “Paænja!”. Slutim da je osjeÊala kako Êe nakon njezina odlaska zapoËeti ozbiljni “Radovi u stanu”.
Debis (Converted)-44 12/14/09 11:23 AM Page 1 C
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
Pet godina s Vama. debis Leasing Hrvatska d.o.o. ove godine slavi 5. roendan. Od 2000. godine financiramo sva vozila koncerna DaimlerChrysler na hrvatskom træiπtu kroz brandove Mercedes-Benz Leasing i Chrysler & Jeep Leasing. Iskreno se zahvaljujemo svim poslovnim partnerima na iskazanoj vjernosti i potpori.
Varaædin, AutokuÊa BuniÊ, Tel. 042/30 58 10 Velika Gorica, Auto GaπpariÊ d.o.o., Tel. 01/ 63 79 318 Zadar, EUROline d.o.o. PC Zadar, Tel. 023/30 25 10 Zagreb, EUROline d.o.o., Tel. 01/3441 111
Split, I&S Auto, Tel. 021/45 72 44
Rijeka, EUROline d.o.o. PC Rijeka, Tel. 051/21 37 57
Chrysler i Jeep ugovorni partner
Zagreb, EUROline d.o.o., Tel. 01/3441 111
Sesvete, AutokuÊa BolËeviÊ, Tel. 01/ 20 01 600
Osijek, ©kojo d.o.o., Tel. 031/22 00 13 Rijeka, EUROline d.o.o. PC Rijeka, Tel. 051/21 37 57
Setra ugovorni partner
Mercedes-Benz ugovorni partner Gradac n/m, AutokuÊa PeciÊ, Tel. 021/69 75 47 Matulji, AutokuÊa ©op, Tel. 051/7421 53 Osijek, ©kojo d.o.o., Tel. 031/22 00 13
Split, AutokuÊa Vrdoljak, Tel. 021/32 10 70
Composite
Varaædin, AutokuÊa BuniÊ, Tel. 042/30 58 10 Velika Gorica, Auto GaπpariÊ d.o.o., Tel. 01/ 63 79 318 Zadar, EUROline d.o.o. PC Zadar, Tel. 023/30 25 10
Zagreb, M.B. Zagreb d.o.o., Tel. 01/61 47 555
84_1 OMOT.fh9 (Converted)-56 12/14/09 12:04 PM Page 1 C
M
Y
CM
MY
CY CMY
K
Nova B-klasa.
Mercedes-Benz is a trademark of DaimlerChrysler.
Za ljubitelje posla - obitelji - shoppinga. Otkrijte Mercedes u njegovoj novoj dimenziji. B-klasa Compact Sports Tourer.
䉴
Composite
Ujutro vozite djecu u prostranoj
vozila s Ëetverim vratima? Sve je to
limuzini, a nakon toga trebate prestiæni
sada dostupno u jednom automobilu
poslovni automobil? Za shopping æelite
inovativnog koncepta. Predvodnik u
kompaktni monovolumen, a naveËer
klasi u dizajnu, prostranosti, dinami-
biste htjeli sjesti za upravljaË sportskog
Ënosti i sigurnosti. Nova B-klasa.
STRAST SRPANJ 2005. BROJ 7 MAGAZIN TVRTKE EUROline, GLAVNOG ZASTUPNIKA DAIMLERCHRYSLER AG ZA HRVATSKU