Fotografija 6: Lokalitet “Kamp” nakon izgradnje kompleksa i nasipanja plaže (preuzeto sa sajta Allure Palazzi Kotor Bay)
Glavati Glavati su neizgrađen prostor na kraju naselja Prčanj, formira ga padina Vrmca koja se spušta do obale formirajući uvalu Sv. Ane. Jedine građevine su mala crkva Sv. Ane i ruševine plate Sbutega koja je bila okružena terasastim dolcima. Kolaska saobraćajnica duž obalne granice izranja iz mora i podzidana je kamenom sa jednako tako ozidanim parapetima. U dokumentu Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Mišljenje na Lokalnu studiju lokacije Glavati, Prčanj – PRIJEDLOG plana. 12. februar 2014. godine, se navodi: •
Središnji dio je uvala Glavati, danas potpuno neizgrađen prostor očuvan u svojem prirodnom i kulturno- istorijskom izgledu; neizgrađeno područje Glavata pokriveno autohtonom šumskom vegetacijom i slobodnim zelenim površinama, koje je sačuvalo odlike prvobitnog kulturnog pejzaža obala zaliva, zbog kojih je, između ostalog, ovo područje i uvršteno na listu svjetske prirodne i kulturne baštine. Šumske površine i zelenilo zauzimaju najveći dio teritorije. Komunikacija unutar bloka odvija se isključivo pješačkim putevima i stazama. Loše prohodna pješačka šumska staza vodi od obale do Crkve Sv. Ane na brdu uz koju su ostaci palate, jedne od najstarijih objekata na ovom području, koja se nalazi na listi registrovanih spomenika kulture. Uz granicu neizgrađenog pejzaža je palata Tre sorele koja je takođe zaštićeno kulturno dobro. Priobalni niz stambenih objekata sjeverno i južno od centralnog neizgrađenog prostora Uvale Sv. Ane čine dobro očuvani i graditeljski vrijedni objekti. Priobalni put sa kamenim parapetima i mandraćima sa donje strane i kamenim međama sa gornje, autentični su elementi koji svjedoče o zanatskom umijeću i poimanju estetskih vrijednosti koji su bili prisutni vjekovima prije. Iza priobalnog niza, i danas su u velikoj mjeri očuvani dolci podzidani suvozidima koji ilustruju autentični pejzaž i način organizacije naselja sa stambenim objektima uz obalu, mandraćima za barke ispred, i obradivim dolcima iza njih, i sa dramatičnim strmim padinama Vrmca u čijem se podnožju naselje razvilo. Područje Glavata sačuvalo je u velikoj mjeri prvobitnu fizionomiju, ukoliko se izuzme nekoliko objekata u okviru izgrađenih cjelina koji gabaritima, formama i koloritom narušavaju ambijentalnu sliku Glavata pa je izvjesno da je naselje koje je u obuhvatu
45
