FAAR 010 by FAAR Fashion Art Magazine

FAAR—010

004 – INTRO

047 – DIGITALNA ANARHIJA / Faar 004

007 – FASHION ART / Faar 001 People Make The Wor(l)d Go Round LuNaLu 010 – Intervju Slavimir Stojanović 012 – Editorijal - Misunderstood Photo: Miša Obradović Styling: Elena Nikolaevna

049 – Fashion & Social Media Branislav Cerović 052 – Editorijal - Hopeless Photo: Miloš Nadaždin Designers: Ana Ljubinković i Tijana Pavlov 061 – IDEAS / Faar 005

023 – PLAY / Faar 002

062 – Idea Man – Dragan Sakan

025 – Igra /j/ti/se/ Gorčin Stojanović

070 – Editorijal - Silent Spring Photo: Miloš Nadaždin Designer: Ana Ljubinković Illustrations: ВЕСНА

026 – Editorijal - Svemirski brate ima li na mesecu zelene salate Photo: Aleksandar Kujučev Designer: Dejana Momčilović

079 – PAINTING THE FUTURE / Faar 006

035 – FAKE / Faar 003

080 – Olja Ivanjicki

036 – FeJK ili krađa identiteta Igor Todorović

085 – Editorijal - Va'Va Versace Photo: Aleksandar Crnogorac Styling: Darko Kostić

093 – TITO POP ICON / Faar 007

138 – FAAR IMPRESSIONS

094 – Tito na twitteru Duška Jovanić

142 – YOUNG BLOOD Konkurs za mlade fotografe

096 – Editorijal - Priredba Photo: Nebojša Babić Styling: Srđan Šveljo

150 – BEST OF BELGRADE Belgrade Event Calendar 2012 151 – Most na Adi Bojan Šašić

105 – FACELESS / Faar 008 107 – Maskirani osvetnik opravdano bezličan Jelena Đurović

153 – Mikser festival 2012 154 – Pikasova Azurna obala na Dorćolu Jelena Kanački Tanasković

108 – Editorijal - World's End Photo: Marko Sovilj Styling: Adela Jovanović

157 – 31. Belgrade Fashion Week

119 – CLICK PEOPLE / Faar 009 Jubilej Beogradske nedelje mode Ksenija Marković

165 – Barovi, Klubovi, Hoteli

122 – Editorijal - Fashion Week Photo: Miša Obradović Styling: Maja Atanasijević – Zipa Yoma

169 – Engleski tekstovi

166 – Shopping List

038 – Editorijal - Super Fake Photo: Sever Zolak Styling: Irena Jovanović

FAAR /fashionart magazine glavni i odgovorni urednik: Nenad Radujević design naslovne strane: Slavimir Stojanović ad/design: Aleksandar Milić, Filip Stamenković, Slađan Tasić fotograﬁ: Miša Obradović, Aleksandar Kujučev, Nebojša Babić, Miloš Nadaždin, Marko Sovilj, Aleksandar Crnogorac, Sever Zolak, Đorđe Tomić

direktor: Nenad Radujević

lektor: Dragana Nastanović

public relations: Nataša Višnjić−Todorović

prevod: Tijana Trajković

sekretar redakcije: Vanja Stefanović

izdavač: Modni studio Click Kralja Milutina 34, Beograd tel/ fax: (+381 11) 306 72 97, 306 72 99, 362 99 11 e−mail: faar@click.co.rs www.faarmagazine.com

štampa: Rotograﬁka d.o.o Segedinski put 72, Subotica tel: +381 24 636 623

NASLOVNA/FRONT PAGE

ﬁnansije: Slobodanka Stanisavljević

distribucija: „Distri Logistic“ doo Viline vode bb, 11 000 Beograd

Izdavač ne odgovara za sadržaj objavljenih oglasa

photo: Miloš Nadaždin fashion designer: Ana Ljubinković illustration: BECHA model: Andrijana Belović @ click make up: Nena Ilić hair: Olivera Milićević / O'livio

Ksenija Marković

Branislav Cerović

Jelena Đurović

Igor Todorović

saradnici: Bojan Šašić, Snežana Sredojević Laurenčić, Ivana Bajić, Vera Petrović

CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 64 FAAR : Fashionart Magazine / glavni i odgovorni urednik Nenad Radujević. - 2007, br. 1 - Beograd (Kralja Milutina 34): Modni studio Click, 2007 (Subotica : Rotograﬁka) . - 30 cm

002

Duška Jovanić

Loona Loo

Gorčin Stojanović

CONTRIBUTORS

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu

051

et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis. Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla

et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis.

Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim.

FAAR—010

FAAR 001 - FAshion & ARt

IN— TRO 010

„...Faar je novi poligon za slobodna i kreativna razmišljanja na polju mode, fotograﬁje, graﬁčkog dizajna, novinarstva, umetnosti uopšte i predstavlja rezultat kvaliteta koji su strpljivo gradili brojni profesionalci... Faar će vas sigurno ubediti da moda jeste umetnost i da ipak nije slučajno u njegovom podnaslovu osvanula skoro nova reč FASHIONART. To je možda samo izraz nečega u šta duboko verujem i šta želim da dokazujem i na ovaj način. Koliko je sve to moguće u Beogradu, Srbiji - pokazaće vreme... FAAR će se truditi da pored vizuelnog i „opipljivog” kvaliteta bude i aktuelan i angažovan, informativan i avangardan, slobodan i progresivan, zabavan i karakteran, a o tome će brinuti i gosti urednici koji će se menjati iz broja u broj. Beograd, jun 2007. Nenad Radujević

English text on page 169

Faar 002 - PLAY - Gorčin Stojanović

FAAR 003 - FAKE – Zorica Tomić

Faar 004 - DIGITALNA ANARHIJA – Ivan Tasovac

Faar 005 - IDEAS – Dragan Sakan

„…Moda je moćan medij, kao i reč, i ma koliko se čovek branio od mogućnosti da je «modno biće››, on to jeste, čak i onda kada odbija da si to prizna. Svi imamo neki ukus. I svi taj ukus najpre ispoljavamo kroz odevanje. I svi se, makar nehotično, igramo… Kreatori, fotograﬁ, dizajneri, muzičari, pisci, novinari stilizuju svoje kolekcije, fotograﬁje, reči, poigravaju se, zaigravaju, traže nove, ponekad nemoguće, veze među predmetima, rečima, mislima i stavovima. Oni se, dakle, igraju. A igra nije moguća bez tri stvari: stava, stila i konteksta. Faar, modno-umetnički projekat, nije bez ambicija da stavove i stilove postavi u određene kontekste. Što je ličnost izuzetnija, manje konvencionalna, spremnija na avanturu duha i tela, što je, dakle, više sklona Igri, to je njeno delo uzbudljivije, sa više stila, moćnije u stavu, borbenije u odnosu na svakodnevicu…“ Beograd, decembar 2007.

„...Središna tema ovog FAARa je jedan od najznačajnijih kulturnih fenomena, ako ne i okosnica savremene medijske kulture, duboko i kardinalno obeležene simulacijom, reciklažom, komičnom imitacijom, pritvornošću i multifunkcionalnošću raspoloživih komunikativnih strategija... Ovaj broj posvećen FEJK-u, koji je istovremeno i poigravanje znacima nepatvorenosti daleko zagubljenim u fantazmu tehno-progresa, ali i njegovo katkada karikaturalno i čak demonstrativno preigravanje, u neku ruku predstavlja logičan sled njegove konceptualne orijentacije. Time se FAAR, iako prevashodno modni časopis, delegira u red onih projekata koji modu i razumeju kao neku vrstu organizacionog principa savremene kulture.“ Beograd, jun 2008.

„Anarhizam – marksizmu neprijateljska građanska teorija koja traži neograničenu samostalnost jedinki u jednom društvu bez vlasti, zakona i autoriteta. Osnivači: Prudon, Bakunjin i Štirner. /Vujaklija; Rečnik stranih reči i izraza/. Digitalni – 1. koji pokazuje mjere i veličine brojevima; brojčani, numerički, 2. koji se odnose na prste i tipke, 3. inform. onaj koji ima podatke zapisane u obliku elektronskih bitova... /Anić: Veliki rječnik hrvatskoga jezika/. Digitalni anarhizam – bavi se pitanjem lične slobode, promocijom pojedinca i zemlje, interakcijom manipulacije, teorijom zavere, ekologijom i zdravim životom. Osnivači: tvrdo jezgro pmk/a. /Tasovac: Improvizacija rečnika za kafanskim stolom/. Digitalna anarhija – tema 4. broja časopisa FAAR. Niko nema pojma šta je. Nema čak ni potvrde da postoji. / Tasovac: Improvizacija rečnika za kafanskim stolom/.“ Beograd, januar 2009.

„Život je stvaranje, kreativnost (lat. creare „stvaranje“).I deca i ljudi imaju svoje snove i svoje ideje. Neki od njih uspevaju da ih pretvore u realnost. A neki i u ideja-proizvode: intelektualna svojina, autorska prava, patenti, brendovi ... Upravo na idejama i veštini upravljanja idejama nastala je NOVA EKONOMIJA – KREATIVNA EKONOMIJA: arhitektura, art, advertajzing, PR, primenjena umetnost, izdavaštvo, dizajn, festivali, fotograﬁja, video, muzika, scenske umetnosti (opera, balet, pozorište), radio, TV, kulturna baština, IT software, igrice, istraživanje ...). Statistike procenjuju sadašnju vrednost kreativne ekonomije na oko tri biliona dolara sa predviđanjem najveće brzine razvoja...Ponekad predsednici talenata dobiju čast da budu i gosti urednici kreativnog i visoko dizajniranog časopisa...I umesto da pišu uvodnike oni se vraćaju u farmerke i smišljaju nove ideje... I imaju privilegiju da ih podele sa kreativnim Beogradom i inspirišu ga za saradnju.“ Beograd, jun 2009

004

INTRO

FAAR 006 – PAINTING THE FUTURE – Olja Ivanjicki „Slikanje budućeg lica, budućeg sveta, sveta sutra ili za sto, hiljadu godina. Ko može da predvidi šta će doneti svet sutra? Možda ne mora da pogodi ali je važno dati jednu opciju, neku mogućnost budućnosti. Ako o budućnosti ne razmišljamo, da li će se ona dogoditi? Žil Vern je napravio napor da smisli neku podmornicu, neku mašinu koja će da stigne do središta zemlje, do Meseca, u vreme kad o tome niko nije mislio. Neko se usudio da zamisli i one susrete treće vrste, ali niko nije naslikao treću vrstu, ni slučajno. Niko nije hteo da pomeri granicu lepote, nego je samo konstatovao da je ona došla... Šta je umetnost dala kao ponudu? Slikati svoj trenutak, ali konstatovati mogućnost idućeg trenutka, to bi bio cilj. Sagledati sadašnjost a misliti o onome sutra. Možda sam u potrazi za novim licem, licem budućeg vremena ipak nešto postigla. Pre svega, da ono bude lepo na jedan nezemaljski način, na način koji će tek u jednom budućem trenutku biti moguć.“ Olja Ivanjicki, autorski tekst 2003.

005

FAAR 007 - TITO POP ICON - Duška Jovanić

Faar 008 – FACELESS – Bogomir Doringer

FAAR 009 CLICK PEOPLE – Marija, Mira i Boško

„OK, bila sam i ja pionirka, nosila crvenu maramu i bele dokolenice i skakutala na sletu, ali sam nekako uvek sanjala da živim u zemlji u kojoj istorijske ličnosti nisu Tito i Draža, nego Elizabet Arden. Dobro, u kontekstu Tita kao pop ikone iz Kuće cveća, ili pera njegovog papagaja, ili ﬁlmskog fana zaluđenog kaubojcima, optimalnog poznavaoca hedonizma i harizmatičnog komunističkog revolucionara koji je četiri puta dnevno menjao bela lanena odela, a nekoliko puta u veku i žene, i u amanet nam ostavio zbirku od dvadeset hiljada jelovnika, to je podnošljivo... a i njegove državničke sposobnosti i međunarodni ugled elastičnog pragmatičara menjaju stvari. Kad se tome dodaju putovanja, američke farmerke i italijanske cipele, sakupe se poeni i mrvice slobode u leksikonu YU nostalgije...“ Beograd, jul 2012.

„FAAR je skraćenica za FAshion i ARt. Znači, u pitanju je modno-umetnički magazin, čijem sadržaju je, po mojoj proceni, u velikoj meri nedostajala savremena umetnost. Kako je magazin sklon prerušavanju, promenama identiteta ili pozajmljivanju likova popularnih “gradskih faca”, ovaj put je prostor predat meni. Odlučio sam da ga posvetim kreativnim stvaraocima. Kako inostranim tako i domaćim. Kako su i da li su teroristi, huligani, burke, fetish, ratni zločinci, maske, intervencije na fotograﬁjama prijatelja, kosom upakovana, ili vetrom poetično skrivena lica tema ovog FAARa? Među hiljadama drugih koji skrivaju lice i sam sam se oprobao u toj veštini. Izgleda da mi dobro ide!“ Amsterdam, februar 2011.

„…Da, da čak i malo utopijski, Petar Panovski, Click se bavi mikrokosmosom modnim i nekim talentovanim ljudima koji u njemu zive I rade, suštinski verujući da će umetnost u modi pobediti. Trudi se da nekako prenebegne svu ovu površnost industrijsko – kupoholicarskog duha, a trčati sa ćopavima, takmičiti se u pevanju sa gluvima je imperativ današnjeg modernog poslovanja, koji želeo – ne želeo, moraš da prihvatiš!!!! Ista je to predstava za različitu publiku…. Nažalost sve mi se nekako čini da će i ovo malo mode uskoro ugasnuti, pred netalentovanim i egocentričnima……..čini mi se da će baba–sera pobediti Reginu... ako svi mali prinčevi odustanu…“ Beograd, septembar 2011

FAAR—010

FAAR−INNER ZONE

PEOPLE MAKE THE WOR(L)D GO ROUND

“Ko hoće nešto da učini, nađe način, ko neće ništa da učini, nađe opravdanje.” Pikaso

Photo: Aleksandar Kujučev

Photo: Miša Obradović English text on page 169

Pokretač i vizionar projekta FAAR, Nenad Radujević je maštao da stvori magazin koji će ljudi čuvati među svojim knjigama ili koji ’e stajati na stolovima uz kafu. FAAR je igra reči− FASHION & ART, ali je i “far away”, u značenju daleko. U tom nazivu mi otkrivamo i sve simpatije najvećeg modnog entuzijaste u Srba ka Skandinaviji i njihovom izgovoru i “svetlosti koja će osvetliti neki novi put”. Kao i obično, ideju o pokretanju ovog više nego magazina, malo manje od monograﬁje− delio je najpre sa svojim saradnicima, poslovnim i životnim prijateljima, a onda je svojom neverovatnom upornošću uspeo da iznedri prvi broj. Sa naslovne strane tirkiznim očima, kao iz zlatne ere Holivuda – pogledala nas je Andrijana Belović. Te 2007. FAAR je rođen. Art direktor projekta bio je Slavimir Stojanović. Po deﬁniciji FAAR izlazi sezonski, te

007

je jedan broj u opticaju šest meseci. Svako izdanje ima svog urednika–koji temu tog broja brani okupljajući vojsku profesionalaca, koji će svojim vizijama odbraniti koncet. MIND GAME. U eri kada kreativnost za sobom ostavlja toliko malo dokaza da je do nje ikada došlo, kada se na “tajmlajnu” slike nižu iz sekunda u sekund, kada je sve instant i retko šta ostaje u sećanju tom prenatrpanom špajzu svakog pojedinca − jedan od glavnih aduta FAAR-a je njegova analognost, činjenica da je i pored digitalne forme on i u printu. Činjenica da ga možete imati pod prstima, listati, upijati i vraćati se pojedinim slikama i rečima koje vam golicaju (angažuju) mozak i maštu je – priceless. Posle 20 godina modnog studija CLICK – rođen je na početku ludila građanskog rata kao poligon (čitaj: oaza) za one koji su želeli da im jedina borba u životu bude borba za

svoju estetiku. Potom je održana prva Beogradska nedelja mode. Dokaz da postoji čitava plejada mladih ljudi koji veruju da smo deo sveta, ma koliko bivali sve više odsečeni od istog, a potom se pri kraju prve decenije 21. veka – dogodio i FAAR. U osvit svetske ekonomske krize − u trenutku kada cela planeta nema rešenje za nastupajuće socijalne probleme, iz Srbije koju mnogi definišu kao “kuću na promaji” − rađa se krilatica Fashion Art. Nekada tekstilna velesila, a sada zemlja koja nema rešenje da povrati ovu granu industrije da diše punim plućima. Entuzijazam ljudi koji se bave raznim segmentima tekstila, mode, dizajna, modne fotografije ipak NE jenjava. “U inat i uprkos svemu”, što beše moto Beogradske filharmonije i Ivana Tasovca, njenog direktora i gostujućeg urednika jednog od izdanja FAAR-a. Veoma se često pitam kako bi naš

grad i deo naše POP kulturne istorije izgledao da se nije desio CLICK, FW, FAAR? Koliko bismo tek onda bili siromašni?! Ljudi često neke pojave podrazumevaju neshvatajući koliko energije, vremena, živaca je potrebno da se sve to održi i da uopšte postoji i to u momentu kada kopne institucije od nacionalnog značaja, poput Narodnog muzeja ili Muzeja savremene umetnosti, pozorišta... “Krv, suze i znoj” se ulažu da bi se napravila revija, snimio i objavio editorijal, proizveo šnit, jedan kadar, dobra fotka, deﬁle na kraju. Jako je važno uvek imati na umu, pre nego što onako frivolno neko uzme FAAR, prelista i zato što je tako moderno hejterski, konstatuje nešto kao “Paaa, moglo je bolje”. Uvek može bolje. O, da. Ali, uvek može i gore. Zar ne?

FAAR—010

Photo: Nienke Klunder

“Moda nije samo ono što odevamo. Moda je na nebu, na ulici, moda je vezana sa idejama, način na koji živimo u svemu što se događa.” Coco Chanel Koorporacije teraju svoju modu, estrada svoju, žute novine svoju, Kinezi bloka 70 svoju – čovek od toga može da poludi, da ne kažem sad po dubrovački “popizdit!”. Zato je važno imati nezavisno, a uticajno “Veće Mudraca, Kreativaca, popunite niz sami...” Skup provokativnih, angažovanih, maštovitih pojedinaca koji će sve te “mode” staviti u određeni kontekst i popeti ih na viši nivo. Oni su inicijatori novih potencijalnih gradskih i subkulturnih talasa, oni su inspiratori pobune protiv uniformisanih “PR-ovih”

008

Photo: Petar Vujanić

trendova. Oni su FAAR. Oni udalje banalno od svoje suštine i popnu, ponekad čak i vulgarno, lestvicu na gore i onda možemo pričati o artefaktima. A artefakti se nalaze često na stranicama FAAR-a. Jedno od najkultnijih izdanja ovog jedinstvenog štampanog manifesta je svakako FAAR sa potpisom Bogomira Doringera. Još od njegove revije sa “svinjama na ketamine” do uzbudljivog CV-ja na potezu BerlinAmsterdam-NY-Knez Mihailova - pokazalo se da je Bogomir neko ko je zadao domaći svim licencnim modnim magazinima u regionu, deﬂorišući ideju da se modi oduzme lice. U uvodniku u ovaj broj, koji je okupio do sada najveći broj inostranih umetnika na istu temu, a da nije katalog za Oktobarski salon, on kaže: „Da li mi je zapravo muka od lepe lepote, pošto je toliko sažvakana i plastiﬁkovana i na kraju krajeva je samo dobra slika?” U vremenu “Anonimus”maski, terorista i huligana skrivenih pod fantomkama, burki, fetiš maski koje su ušle u mejn strim preko rijaliti programa, maskiranih ratnih zločinaca

i kriminalaca koji plastičnom hirurgijom beže od svoje fotke sa poternica, tuđih fotki kao proﬁl slika na društvenim mrežama, Doringer genijalno dolazi do koncepta osmog izdanja FAAR-a pod imenom FACELESS.

“Naučio sam krajnje oprezno upotrebljavati reč nemoguće”. V.Braun Od prvog broja nižu se teme tako referentne u savremenoj kulturi i mas medijima, boldovane eksplozijom socijalnih mreža. “Play”, “Fake”, “Digital Anarchy”, “Ideas”, “Painting The Future”, “Tito − Pop Icon” – sve su to poglavlja naših tako ne izvesnih života i identiteta u novom milenijumu. Na samom početku bilo je više reči, a kako idemo ka novoj deceniji XXI veka, reči sve više zamenjuju slike. Fotograﬁje su sve više

uznemirujuće. One čitaoca izvlače iz zone komfora, one ga uznemiruju. Teorije iz prošlog veka pisane u hiljadama karaktera zamenjuje jedna reč, rečenica, znak interpunkcije. Novo vreme nas štrihuje, a FAAR je ogledalo momenta u kome živimo. Pred nama je 10. jubilarni broj. Na mnogo toga možemo biti ponosni. A greške? Samo čovek koji ne radi, ne pravi greške. Evo nas u tako apokaliptičnoj 2012., a nikad u lepšem proleću koje nas voza u glavi dok pičimo na rolerkosteru tranzicije. Na motor uvek sa kacigom, pijan ne za volan, seks uvek sa kondomom, a pažljivo i sa manama –kada su u modi, postaju vrline. Dobrodošli u magičn i svet FAshion-ARta. “Doroti, veži se − Kanzas je daleko” i obuj svoje crvene cipele − FAAR avantura neka počne! LuNaLu

FAAR—010

SLAVIMIR STOJANOVIĆ

IGRA, KREATIVNOST, FOKUS

Slavimir Stojanović je dečko iz grada. Odrastao je u Beogradu, u vreme kada smo bili dovoljno blizu Zapada da nam to bude plus, i dovoljno odvojeni od pravog potrošačkog društva da nas pomalo “pali” sve lepo što dolazi preko granice. Slavke, kako smo ga znali kao klinci, bio je jedan od onih tipova koje jednostavno ne možete da ne primetite, ali ni da hejtujete. Retka priča: sam se izborio za svoj profesionalni uspeh, nisu ga “gurali” roditelji niti nekakav lobi, nije bio arogantan i last, but not least, kao deo paketa išao je i uvek uz super-stajling i kul osmeh. Igrao je brejkdens, bio deo ekipe, devojčice su ga volele a muškarci smatrali da je okej. U ciničnoj metropoli– skoro nemoguća misija. Vredan rad i darovitost su se ovaplotili kroz niz fenomenalnih poslova koje je radio i veliki broj nagrada ( Preko 200. međunarodnih.). Živeo je i u Ljubljani, Švedskoj, u Njujorku ali uvek ostajao beogradski i ex-YU, u najboljem smislu te reči. Dizajnirao je veliki broj plakata za pozorišne predstave, kao i omote za pop-rok albume. Za detalje o Slavimirovoj dugogodišnjoj karijeri, izložbama i nagradama, dovoljno je da provirite na internet. Naćićete relevatan broj tekstova, zanimljivih izjava, fotki Slavketovog rada, kako za korporativne klijente, tako i ono što možemo podvesti pod “art zato što volim”.

010

Korisne adrese: www.slavimir. com i http://sr.wikipedia.org/wiki/ Славимир_Стојановић Primenjene, kreativne ideje Slavimira Stojanovića možete da vidite i pazarite u radnji “Futro”, nedavno otvorenoj u Čumićevom sokačetu. Tamo se prodaju šolje, blokovi, olovke, majice i razne sitnice sa fanki nazivima i, zar treba naglasiti, odlično dizajnirane. Na njima su natpisi: Everything I Touch is Gold, Burn Your Flags, I Will Lie Again…

Iako smo neposredno sarađivali (Stojanović je radio plakat za “Magično popodne” u režiji Ive Milošević, moju prvu producentsku praksu u Bitef teatru), nisam imala priliku da do sada profesionalno razgovaram sa jednim od najznačajnijih ﬁgura ovdašnjeg dizajna. Na razna pitanja, Slavimir je tokom protekle dve decenije odgovorio u svojim mnogobrojnim intervjuima. Zato sam se odlučila, ne iz lenjosti, već iz radoznalosti, za onaj jednostavan, leksikonski pristup. Poslala sam “Prustov upitnik” sa malim amandmanom – da odgovori budu tekstualni, ali i vizuelni.

IGRA, KREATIVNOST, FOKUS

Ovo je rezultat naše online komunikacije.

Sa Slavimirom Stojanovićem smo napravili vizuelno/tekstualni “Proust Questionnaire”:

MARCEL PROUST MEETS SLAVIMIR STOJANOVIĆ:

01. Šta je za Vas najteža životna situacija? —Kada su zidovi sa svih strana, i gore i dole i levo i desno i napred i nazad.

“Prustov upitnik” nazvan je po piscu Marselu Prustu, koji je u leksikonu odgovarao na pitanja svoje prijateljice Antoanete, kćerke budućeg francuskog predsednika Feliksa Fora (tokom čijeg mandata se dogodila i čuvena “afera Drajfus” o kojoj trenutno Roman Polanski snima ﬁlm).

02. Idealno mesto za život…? —Vrh brda sa pogledom na more ili New York.

Magazin “Vanity Fair” na zadnjim stranama uvek ima jedan ovakav upitnik, gde saznajemo nepoznate a važne stvari o ličnostima iz sveta umetnosti, mode i politike.

03. Omiljeni junaci iz romana/ knjiga/stripova? —Rick Decard, Frodo, Hulk

06. Omiljen dizajner…? —Andy Warhol

13. Trenutno stanje Vašeg uma…? —Livada.

07. Omiljen muzičar…? — James Blake

14. Vaš životni moto? —Komplikuj jednostavno.

08. Koju osobinu najviše cenite kod muškaraca? —Duhovitost.

Jelena Đurović www.agitpop.me

09. Koju osobinu najviše cenite kod žena? —Duhovitost. 10. Vaša ideja o savršenoj sreći…? —Nasmejana kćerka.

04. Vaši istorijski heroji i/ili heroine? —Woody Allen

11. Koju svoju osobinu ne volite? —Lenjost. 12. Šta je Vaša najupadljivija karakteristika? —Fokus.

05. Omiljen slikar…? — Jean Michel Basquiat

011

FAAR—010

POREIUM ETUR MISUNDERSTOOD APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu et nunc. Nunc eros pede, tincidunt Morbi in est. Quisque tempus. Vestibquis, tristique et, ultricies ac, felis. ulum nisi est, accumsan nec, facilisis Morbi commodo pulvinar nulla. Ut ut, pulvinar sed, justo. Class aptent nunc. Cras at nisl eget dolor varius Integer interdum ante ut est. Aenean taciti sociosqu ad litora torquent per vulputate. Duis ut lacus in neque a urna sit amet odio condimentum conubia nostra, per inceptos himefermentum consequat. Suspendisse fermentum. Phasellus augue. Nunc naeos. In hendrerit molestie elit. Cum sit amet dui at mi hendrerit volutpat. nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing sociis natoque penatibus et magnis In pretium suscipit lorem. Fusce in, fermentum ac, ligula. Integer comdis parturient montes, nascetur purus elit, sollicitudin id, ultricies photo—Miša Obradović haljina—Pull My Daisy modo nibh a enim. Donec dignissim, ridiculus mus. Integer sodales tellus vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan styling—Elena Nikolaevna helanke—Ivana Murišić metus congue convallis dapibus, turat augue. Pellentesque congue dui vel make up—Nataša Maljević biserna kragna—Ana Ljubinković volutpat tortor. Praesent adipiscing pis arcu laoreetMura urna, ac porta tellus massa. Aenean sem magna, consequat luctus eros. Morbi eget libero. hair—Marcello cipele—Camilla Skovgaard,L'Atelier sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc et, luctus vitae, luctus malesuada, lecDonec neque. Nunc aliquet. Vesmodel—Katarina Nazor @ Click models cvet šnale—Dejana Momčilović pretiumtonunc. interdum arcu tus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla tibulum elementum tristique turpis. thanks Ivan Sed Ćirović

012

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

005

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turbodi—Ines Janković pis arcu laoreet urna, ac porta tellus cipele—Giordano Torresi sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc prstenje—L'Atelier pretium nunc. Sed interdum arcu ogrlice—Groovy geeks

006

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis bluza—Jovana Markovićdapibus, turpis arcuhaljin—JSP laoreet urna, ac porta tellus zelena sapien ac elit. Morbi eget dolor. broš leptir u kosi—Groovy geeksNunc pretium nunc.fashion Sed interdum arcu ogrlice—Jazz

007

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu et nunc. Nunc eros pede, tincidunt Morbi in est. Quisque tempus. Vestibquis, tristique et, ultricies ac, felis. ulum nisi est, accumsan nec, facilisis Morbi commodo pulvinar nulla. Ut ut, pulvinar sed, justo. Class aptent nunc. Cras at nisl eget dolor varius Integer interdum ante ut est. Aenean taciti sociosqu ad litora torquent per vulputate. Duis ut lacus in neque a urna sit amet odio condimentum conubia nostra, per inceptos himefermentum consequat. Suspendisse fermentum. Phasellus augue. Nunc naeos. In hendrerit molestie elit. Cum sit amet dui at mi hendrerit volutpat. nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing sociis natoque penatibus et magnis In pretium suscipit lorem. Fusce in, fermentum ac, ligula. Integer comdis parturient montes, nascetur purus elit, sollicitudin id, ultricies modo nibh a enim. Donec dignissim, ridiculus mus. Integer sodales tellus vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan metus congue convallis dapibus, turat augue. Pellentesque congue dui vel volutpat tortor. Praesent adipiscing pis arcu laoreet urna, ac porta tellus massa. Aenean sem magna, consequat luctus eros. Morbi eget libero. sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc et, luctus vitae, luctus malesuada, lecDonec neque. Nunc aliquet. Vespretium nunc. Sed interdum arcu tus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla tibulum elementum tristique turpis. suknja od perja—Mihano Momosa ogrlica—Rename bordo haljina—Jovana Marković pojas—Viktor&Rolf, L'atelier 008

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

010

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

011

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Katarina: haljina—Marta Miljanić Integer interdum ante ut est. Aenean majica—Bojana Jovanović akeramičke urna sit amet odio condimentum ogrlice—Marija Seman fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing Zorana: in, fermentum ligula. Integer comcipele—Camillaac, Skovgaard,L'Atelier modo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu

012

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE haljina—Darko Kostić cipele—Brian Atwood, L'Atelier ogrlice—Supermarket

Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

013

FAAR—010

English text on page 170

FAAR 002 Gorčin Stojanović Čovek je biće igre. Ta prosta, svima poznata, istina, najčistija je u detinjstvu. Dr. Spock, znameniti guru svetskog materinstva, deﬁniše to jednostavno: bebin je posao da se igra. Kada, međutim, igra prestaje? Rastemo, svet nam se smanjuje, a mi ostajemo jednako mali. To je taj paradoks o odrastanju. Veliki posao igre, zamenjujemo velikim poslom uČenja. Sedimo, godinama, po školskim klupama, Čekamo da zvoni, ne bismo li se opet igrali, bar na malom odmoru, bar pet minuta. Igramo se odraslih: pušimo po školskim toaletima. Igramo se kao deca, što još uvek jesmo. Igramo se, konačno, kao kučići, njuškamo se po ćoškovima, pokušavamo da akumliranu seksualnu energiju bar malo pustimo kroz ventile dodira, poljubaca, pogleda. Onda odrastemo: igre postaju ozbiljne, dosadne, mučne. Društvene igre nalažu da naučimo kako se pretvarati da jesmo ono što nismo. Koju godinu ranije hteli smo da budemo veoma cool, a zapravo smo bili uplašeni do plakanja. Sada smo odrasli, sada znamo da budemo licemerni, ako to zahteva situacija, da budemo kontrolisano otkačeni, sada se motivi prepliću sa znanjem, sada je sve podložno sudu drugih. Igramo za druge, ne više za sebe. Čovek je, znamo, biće igre. Sve je igra. I obrnuto: ništa nije igra. I obrnuto. Igra ne prestaje. U tome je štos. Gorčin Stojanović Odlomak iz teksta „Igra ili život”, Faar 002, decembar 2007.

PLAY Photo: Petar Vujanić, Styling: Igor Todorović 023

FAAR—010

IGRA J TI SE Igra. Igrati. Igrati se. Zaigrati se. Preigrati. Izigrati. Izigrati se. Biti izigran. Sagoreti u igri. Igraju se deca. Igraju se delije. Igre za odrasle. Da li ste čuli za opasne igre? Više od igre. Igra sa đavolovim repom. Igraj, igraj, igraj celu noć, uz ritam ovaj koji ima neku moć. Igraš se vatrom. I to kakvom! Igrati celu noć. Igrati do kraja. Igrati dok imaš snage. Igrati za publiku. Igrati za sebe. Igrali su – piše na kraju. Koju igru igraš? Igranje uloga. Igranka bez prestanka. Ćuti i igraj. Igraj dalje. Igraj brže. Igraj strasno. Igraj. Igraj se. Živi. Gorčin Stojanović

Photo Nebojša Babić, Styling: Lara Milanović

025

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

026

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

053

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

054

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

055

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

056

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

057

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

058

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

059

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed151a, TC Piramida, Jurija Gagarina rutrum nisl. Trgfermentum Nikole Pašića 8, Masarikova 5, Integer interdum ut est. Aenean Bulevar kraljaante Aleksandra 30-32 a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc www.martinivesto.rs nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu

048

FAAR—010

English text on page 170

FAAR 003 Zorica Tomić Fake je moderan, žargonski termin koji označava ono što se u najopštijem smislu može nazvati simulakrumom, izigravanjem, primenom „kao da“ principa, pretvaranjem, foliranjem, prikrivanjem. U fejku je takođe sadržano i značenje veštačkog, ne-prirodnog, artiﬁcijelnog, lažnog, jedno katkada opsesivno, katkada komično, ponekad pretenciozno opozivanje Prirodnog. U svojoj potrebi da se ljudska priroda, od telesnih zona do oblika ponašanja, kultiviše i stavi pod kontrolu Zakona, čovek je posegnuo za simulacijom, uvodeći fejk, tu zavodljvu dimenziju jedne stvarnosti u nastajanju. Potreba da se prirodnost ljudskih tela, na primer, nekako zauzda, da se na njoj interveniše, da se ona uobliči, dotera i učini raspoloživom za nove komunikativne obrasce, da se telo učini predmetom eksperimenta uobrazilje, ali da istovremeno bude i poligon na kojem će se testirati rentabilnost znakova Razlike, predstavlja jednu od prvih praksi simbolizacije... Fejk je danas, u vreme vladavine slike, medijske kulture, logike instanta, u doba obeleženo nezadrživim tehnološkim progresom, koji pretenduje da u potpunosti organizuje naše perceptivno polje i svet iskustva, u epohi koju obeležava zavodljivost virtuelnog sveta koji se nezadrživo širi i izvan ljudskih moći poimanja, postao neka vrsta habituelnog svojstva savemene kulture. Zorica Tomić, Kulturolog Odlomak iz teksta „FAKE”, Faar 003, jun 2008.

035

FAKE

Photo: Aleksandar Kujučev Designer: Slobodan Mihajlović

FAAR—010

FeJK ILI KRAĐA IDENTITETA

Kriza već dugo ne kuca, nego nam sedi pred vratima, te uz pomoć raznolikih “savetnika” i saveznika koje gaji uz svoje kute utiče, pored ostalih, i na modnu industriju i to na veoma speciﬁčan način, koji se neretko ogleda u potpuno novom modno socijalnom fenomenu zvanom – fake, u najširem smislu te reči. Ukoliko bi se bavili transkribovanjem famozne reči, koja je postala deo kolokvijalnog rečnika koji odzvanja oko nas, onda bismo svakako vezu najpre našli u našoj reči lažnjak ili lažnjaci… A kad smo već kod toga, onda se prosto moramo prisetiti jedne naše poslovice koja glasi: “Ko laže taj i krade!” A jedan od najvećih grehova je krađa, kako po sakralnoj, tako i po društvenoj lestvici ili nasleđu vrednosti! Ili sam ja usamljeni slučaj koji i dalje veruje u tako nešto? Ipak, kako god da jeste, pojave oko nas idu u prilog tezi da živimo u svetu pseudo vrednosti onoga što bi sa lakoćom neki nazvali stečenim pravom. Avaj, nije baš sve tako kao što se na prvi pogled čini. Da bih pojasnio stvari, nije baš svaka torba LV Monogram, baš onaj koji odgovara inicijalima imena koje ga nosi, niti je svaka LV torba realan potpis ovog ikonografskog modnog brenda. Problem leži delom i u tome što je agresivni konzumerizam uradio svoje. Luksuz je postao požuda koja je jača od racionalnih sagledavanja sopstvene ličnosti,

036

mogućnosti i potreba. Žudnja, ako hoćete, za jednom LV torbom će u pojednim odrazima u ogledalu nadomestiti nedostatke u društvenom statusu u pikosekundi, bez obzira na to što cena od isplaćene tri šišarke (figurativno rečeno prim. aut) nikako ne prati onu koja se nalazi u izlogu Rue Pont Neuf 2 u Parizu, na primer. Moda je možda u ovom smislu najviše “obolela” od fake pojavnosti opšte prihvaćenog stila života koji živimo i koji nas okružuje. Ova svojevrsna krađa tuđih ili neodgovarajućih identiteta postala je savremena počast koja hara neslućenim jačinama. To je moda trenutka, delom zbog nedostatka stila kao onoga što bi se nazvalo bazom mode. Nije isključeno i da je i moda pomalo kriva u celom ovom zamešatejstvu. Naime, i sama moda je dosta kumovala tome da se svojim bezbrojnim linijama i manifestacijama prosto uvukla pod kožu i postala uslovni refleks i paradigma još jedne izreke – „po poslednjoj modi”. Tu se otvara još jedno veoma važno poglavlje o tome kako su i kada brendovi postali neizostavna heraldika po svaku cenu. Stoga se moram vratiti barem nekoliko dekada nazad u modnu istoriju, ne doduše do rimske toge… mada zašto da ne? Kao i kod jedne od najstarijih filozofsko-naučnih pitalica “Šta je starije? Kokoška ili jaje?” i u modi postoji jedna slična o kojoj se

FAKE

debatuje, pogotovo u poslednjih 40ak godina “Šta je starije? Dizajner ili brend?” Moda je cikličan proces koji je preživeo razne faze, tako je iz malih ateljea prerastao u modne kuće, čitaj brendove, a onda je 90-ih ponovo ta ista moda krenula da od dizajnera pravi zvezde. Ukoliko bi se uključili u ovu debatu, onda bi se svakako reklo da je brend ipak stariji barem hronološki ili istorijski… Pošto ipak dizajner biva onaj koji postavlja kamen temeljac budućem brendu, onda je podjednako važno i da bude dosledan svojoj estetici i da na taj način zaštiti svoj autorski pečat. U duhu gorepomenute izreke, kao i kod jaja, i u modi se javi poneki mućak ili modnim jezikom rečeno – fake. Bez obzira na veliku borbu koju vode čelnici modnih imperija, svim sredstvima se trudeći da zaustave tu količinu “mućaka” u prodaji, cela stvar se širi u tom pravcu da se ponekad zapitamo da li i u radnji kupujemo originale? Da, radi li se o teoriji zavere ili sindromu balkanskog špijuna, e tu vam već ne mogu pomoći… Međutim, danas fake nije samo komad garderobe ili cipele koje smo na eBay-u kupili po ceni mnogostruko nižoj od one koja je zvanična, tzv. preporučena cena nekog od brendova. Fake je postala opšta pojavnost

037

koja se vezuje za društveni milje u kome se krećemo, za ljude koji preuzimaju profesionalne identitete kao preporučeno pismo, ili estetiku u globalnom smislu stavljajući je u lokalni okvir duboko, pritom, verujući da je manifest njihovog kredibiliteta potpuno autentičan i ličan – mada neki prepoznaju da to i nije baš tako. Povrh svega, opšta je prisutnost mnogih koji se bez problema predstavljaju kao posebni predstavnici vrste homosapiensa sa dosta upečatljivim recidivima homoerktusa, koji nekako kvare sliku i ton. No, s druge strane, i gomilu onih koji veruju u predvodničke sposobnosti gorepomenutih. Ma kako shvatili napisano, moramo se svi podjednako zapitati da li smo krađom tuđih izgubili svoj identitet. Da li devojčica od 14 godina sa svim zamislivim i nezamislivim interpretacijama svekolikog modnog hola slavnih, po sebi i na sebi predstavlja bilo kakakav identitet ili jednostavno sledbenika kulta lažnih vrednosti? Da li se ikad zapitamo kako izgleda proizvodnja primamljivih lažnjaka, koja korak po korak urušava ne samo tradiciju, koju mi možete i zameriti, nego i ekonomiju? Potresne su slike dece koja se “zapošljavaju” na poslovima stvaranja najnovijih modnih insignija, koja neodoljivo podsećaju na najnoviju adaptaciju za ekranizovanje nekog od dela Čarlsa Dikensa, a sve to u XXI veku kojim se

toliko ponosimo. Opet, s druge strane, količina novca ostvarenog investiciono inventivnim novotarijama u istom XXI veku dozvoljava da se novi bogataši “zagrnu” originalima, dajući sebi dozu “patine” i tradicije koja im jedina nedostaje. Ta grupa fake pojavnosti spada u onu koja je lična i društvena, a podjednako potresna, gledano iz ugla nekoga kome je birkin tašna “normalna stvar” još od njenog nastanka 1981. godine… To je još jedan način gubljenja ili preuzimanja identiteta na instant način. A moda nije instantna, ona se gradi i to cigla po cigla, sa pauzama i odmeravanjem postignutog, sa emocijom i odgovornošću prema sebi i svojoj okolini. Zadatak je težak i nimalo jednostavan, ali rešiv. Način da se postigne jeste postavljanje ciljeva. Cilj je u današnje vreme ipak biti autentičan. Kako stvari stoje, fake će postati samo još jedna modna ekstenzija o kojoj će govoriti eksperti u godinama pred nama, ili se barem nadam. A nada umire poslednja –kaže još jedna stara izreka. Velike modne imperije počinju da limitiraju mogućnost kupovine čak i onima kojima kartica dajmond sjaji, kao kroz sir prolazi putem bankovnih terminala na najprestižnijim svetskim lokacijama, vraćajući modi davno izgubljeni beneﬁt taktilnosti a ne pojavnosti. S limitima te vrste je počeo Lagerﬁld u Šanelu, baš kao što je

počeo pre nekoliko dekada i sa dekonstrukcijom mode. Neće biti moguće, ma koliko ste solventni, da kupite koliko god poželite komada sa potpisom Chanel. Ništa ipak nije slučajno. S druge strane, Made in China ili Made in PRC (za one lascivnije prim. aut), počinje sa stvaranjem sopstvenih brendova kopirajući koncepte a ne modele … Uskoro će biti moguće da se brendovi dalekoistočne proveniencije svrstaju u real thing, a ne u blede ili manje blede kopije velikih svetskih marki. Vremena se uvek, pa i u modi, ciklično menjaju, kako rekoh… Sve to govori u prilog činjenici da se moda vraća svom ognjištu, kada će se manje vrednovati veličina logoa, bila ona fake ili real, već stila sa kojim ga neko nosi, bira i primenjuje … U ovom trenutku možda zvuči irealno, ali s druge strane, izvesno je da će se neke stvari ipak preokrenuti u pravcu sa kojeg su nekada davno zalutale. Nadam se tome i radujem, a Vi? Igor Todorović

FAAR—010

FAAR−INNER ZONE

SUPER FAKE photo - Sever Zolak / www.severzolak.com styling - Irena Jovanović asistent stiliste - Bojana Milovanović make up - Brana Kostić hair style - Ivanović Đurđica Đuka models - Zaga Skerletović i Tamara Nikolić @ FOX mesto snimanja: Sky Wellness Tadeuša Košćuška 63 www.skywellness.rs

haljina - Jovana Marković čarape - Emilio Cavallini halteri - La Perla nakit - LaDoLa Lu cipele - Aldo 038

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

FAAR−INNER ZONE

haljina - Suzana Perić narukvica - Diva minđuše - Dve Šmizle 004

English text on page 153

045

haljina - Suzana Perić ogrlica - LaDoLa Lu čarape - Emilio Cavallini cipele - Aldo

FAAR−INNER ZONE

haljina - Marko Marosiuk ogrlica i narukvica - Christian Dior minđuše - Dve Šmizle.

FAAR−INNER ZONE

Zaga: haljina - Marko Marosiuk narukvica - Diva. Tamara: haljina - Marko Marosiuk narukvica i ogrlica Christian Dior minđuše - Dve Šmizle.

FAAR−INNER ZONE

haljina - Ivana Murišić ogrlica - LaDoLa Lu čarape - Emilio Cavallini. 008

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

009

Toshiba preporučuje Windows® 7.

´ VAS OSTAVICE BEZ DAHA

Najlakši Ultrabook™* računar na svetu 1

Portégé Z830 Pripremite se da ostanete bez daha kada ugledate najtanji1 i najlakši2 Ultrabook™* računar na svetu – Toshiba Portégé Z830-10H. Bićete zadivljeni savršenom ravnotežom između atraktivnog stila i preciznog inženjeringa, kao i činjenicom da je kompletan paket portova i slotova standardne veličine uspeo da stane u supertanki laptop računar otporan na udarce koji teži svega 1,12 kilograma. Vaš lični stil, kao i spremnost Vašeg računara na izazove doživeće vidljivo unapređenje uz pomoć novog Ultrabook™* računara inspirisanog Intel® tehnologijom koji koristi procesor druge generacije Intel® Core™ i5-2467 sa ugrađenom Intel® Turbo Boost Technology 2.0 opcijom. SSD drajv visokih performansi omogućava multitasking bez ikakvih poteškoća i osigurava brzo podizanje sistema i optimalan rad u savremenim aplikacijama.

Elegantan i izdržljiv

Tanak i lagan

Standardni portovi

Kućište ojačano magnezijumskom legurom sa posebnom Toshiba strukturom u obliku saća koje obezbeđuje maksimalnu čvrstinu.

Profil do 1,6 cm, svega 1,12 kg težine.

USB 3.0, HDMI, VGA, Gigabit LAN, SD i slot za SIM karticu (dostupan kod pojedinih modela).

Ovaj superprenosivi Portégé model ni pod kojim uslovima ne sme biti vezan za Vaš radni sto. Opremljen prosvetljenom tastaturom otpornom na prosipanje tečnosti, izdržljivim magnezijumskim kućištem i baterijom koja traje više od 8 sati, Portégé Z830 se savršeno uklapa u život u pokretu, gde god da krenete. * Ultrabook je registrovani zaštitni znak u vlasništvu Intel Corporation u SAD i drugim državama. [1] Za notebook PC sa LCD ekranom dijagonale od 13.3 inča, u septembru 2011. (izvor: Toshiba)

011 260 1170 www.bigbang.rs

0800 20 30 40 011 712 18 03 www.comtradeshop.com

DVD t TV t PC t TABLET

0800 30 40 50 www.gigatronshop.com

0800 333 777 www.laptopcentar.rs

www.toshiba.eu

011 30 99 599 www.pcpractic.rs

0700 330 330 011 65 55 700 www.winwin.rs

FAAR—010

English text on page 171

FAAR 004 Ivan Tasovac Živimo u doba digitalne anarhije u kojem mediji ne prate već kreiraju stvarnost. Više se ne zna da li političari kontrolišu medije ili mediji kontrolišu političare. Ali, istovremeno, niko ne može kontrolisati pojedinca ili grupe običnih ljudi koji uz pomoć novih tehnologija poput SecondLife-a ili Facebook-a mogu stvoriti sopstveni medijski kanal kojim će kreirati i plasirati svoju ulepšanu ili poružnjenu stvarnost. Za sada samo virtuelnu. Takođe, nismo sigurni da ti naizgled nezavisni pojedinci uopšte postoje. Oni su plasirani u virtuelni svet ili kao zombiji, ili kroz crkve ili su deo nevladinog sektora samo da bi prikupljali ljude u određene grupe prijatelja i direktnom komunikacijom na njih uticali. Uz to, i kroz obrade rezultata istraživanja javnog mnjenja daju rezultate koji će biti opravdanje za akcije vlade ili interesnih grupa. Nažalost, ne u virtuelnom već u realnom svetu. Svako može biti slobodan ako to želi. I svako može koristiti slobodu na način na koji želi - naročito u doba digitalne anarhije. Odlomak iz teksta „Digitalna anarhija”, Faar 004, januar 2009.

DIGITALNA ANARHIJA 047

Photo: Vladimir Miladinović i Maria Jelesijević

FAAR—010

FASHION &SOCIAL MEDIA:

Kako je od svih poznatih i moćnih industrija, modna industrija najozbiljnije iskoristila svu raspoloživu snagu društvenih medija Ono što su na početku milenijuma bili precizni newsletteri i kratki blog postovi, danas su tviter statusi i instagram fotografije sa modnih događaja. Sadržina je i dalje važna, ali je još važnije ko i na koji način šeruje... Kada je američki bloger i fotograf Skot Šuman (Scott Schuman) okačio svoje prve radove na, sada već kultni, blog The Sartorialist, modna priča dobila je sasvim novu dimenziju. Daleko od prvih redova modnih pista i egzotičnih destinacija na kojima modne kuće snimaju svoje luksuzne editorijale, Šuman je modnu informaciju proizveo na ulici. Umesto dizajnera i modela, počeo je da fotografiše običan, anoniman svet i to na potpuno neočekivanim mestima: ispred njujorških pekara i kafića, na peščanim australijskim plažama, na milanskim trotoarima. Dok voze bicikl, razgovaraju telefonom ili jednostavno puše na ulici, svaki od fotografisanih anonimnih Šumanovih modela imao je nešto zajedničko – stil.

049

Još važnije, autor svoje fotografije nije čuvao, već ih je šerovao sa internet publikom. Zbog toga je danas njegov jednostavni blog, koji se sastoji od postova u vidu fotografija, sa kratkim komentarima ili bez njih, postao jedan od najuticajnijih modnih glasila, a čak i kada se njegove fotografije često nepotpisane šeruju na drugim blogovima, vrlo je jasno ko je autor. Pored toga što je foto-blog uveo kao imperativ na savremenu modnu scenu, Šuman je među prvima počeo da fotografiše modne insajdere, pa ih je za kratko vreme zahvaljujući blogu transformisao u pripadnike jedinstvene opinion maker skupine. Tako je od Ane Dela Ruso (Anna Della Russo), kreativne biznismenke iz redova azijskog departmana Conde Nasta, napravio pravu internet senzaciju koja je poslednjih sezona globalna modna ikona. Ekscentrična Italijanka, koja se prepoznaje po nekonvencionalnoj modnoj filozofiji koja ne pravi razliku između day i night wear,

DIGITALNA ANARHIJA

Bryan Boy

najpre je kao Šumanov model sa ulice postala poznata i onima koji su kreativni svet mode vezivali isključivo za lik Ane Vintour (Anna Wintour). Osim ljudi iz posla sa kojima sarađuje, za Anu su najednom preko bloga The Sartorialist čuli svi – modni fanovi, kupci, prodavačice u ekskluzivnim radnjama, anonimni internet autori kojima je moda hobi. Podstaknuta popularnošću, i Dela Ruso je efikasno iskoristila sve što joj internet pruža. Kreirala je svoj sajt, kreativni blog na kome su informacije od strane jedne od najcenjenijih osoba u modnom biznisu najednom postale dostupne baš svima. I to kroz jedinstvenu formu – tu su neobični kolaži koji predstavljaju njenu listu omiljenih kolekcija sezone, neformalne, a zapravo vrlo korisne liste kroz koje diktira modna pravila ili jednostavno na desetine fotografija na kojima je paparaci fotografišu na ulici. „Fascinirana sam internetom i društvenim mrežama“, kaže ova Italijanka koja je kao gost predavač u februaru u Londonu, u čuvenom Victoria&Albert muzeju, pričala o tome kako i koliko su se promene na internetu odrazile

050

pozitivno na svet mode. Sa nekoliko desetina hiljada dnevnih poseta blogu, Dela Ruso je vrlo brzo počela da razvija privatan biznis, potpuno nezavisno od izuzetno moćne Vogue pozicije koju, na različitim stranama sveta, obavlja poslednjih decenija. Tako je u maju švedski brend „H&M“, podstaknut ogromnim uticajem koji Ana ima na internet publiku, objavio specijalnu umetničku saradnju sa njom na polju dizajna aksesoara, koja će se u vidu specijalne kolaboracija – kolekcije pojaviti od jeseni u njihovim prodavnicama. Pored Šumana i Dela Ruso, koji se ipak ubrajaju u modne insajdere, zanimljiv je slučaj filipinskog blogera Brajana Boja (Bryan Boy), koji je praktično od modnog fana postao socialite u modnim krugovima, a putem društvenih mreža uspeo je da napravi odličan biznis od koga odlično zarađuje. Za razliku od Šumana koji se internet publici obraća putem fotografija i Dela Ruso koja se sa modom na internetu poigrava, Brajan Boj je svoj flambojantan društveni život izgradio upravo od bloga koji krase bitchy komentari, mnoštvo YouTube linkova, polaroid i instagram

fotograﬁja. I sve se to u realnom vremenu, sa modnih revija, društvenih događaja, privatnih večera i putovanja, uživo prenosi na društvenim mrežama mladog blogera. Tako se danas sa skoro 250.000 followera na tviteru, Brajan Boj po Kloutu smatra za jednu od najuticajnijih osoba na internet modnu publiku. Ipak, važnost uloge društvenih mreža nisu samo na vreme spoznali pojedinci u modnoj industriji. Svoje poslovanje i imidž kroz društvene mreže forsiraju i velike modne kuće i mediji. Tako recimo, Prada i Thierry Mugler svake sezone revije emituju uživo preko fejsbuka, dok urednici modnih magazina redovno sa nedelja mode tvituju iz prvih redova, pa se njihove poruke u vidu live twitter feeda emituju istog trenutka na style.com. Na taj način modna informacija ne samo da istog trenutka postaje javna, već joj jednak pristup, zahvaljujući društvenim mrežama, imaju svi – od histeričnih harajuku devojaka u Tokiju, koje u Dela Ruso vide modernu modnu boginju, do običnih studentkinja u Beogradu, koje nalik Šumanu i Brajanu, pišu modne blogove. Čini

nam se da je na taj način od svih poznatih i moćnih industrija, modna industrija najozbiljnije iskoristila svu raspoloživu snagu društvenih medija: ono što su na početku milenijuma bili precizni newsletteri i kratki blog postovi, danas su tviter statusi i instagram fotograﬁje sa modnih događaja. Sadržina je i dalje važna, ali je još važnije ko i na koji način šeruje. Piše: Branislav Cerović @cerovic Follow: @sartorialist www.thesartorialist.com @annadellorusso www.annadellorusso.com @bryanboy www.bryanboy.com

FAAR—010

HOPELESS English text on page 153

photo - Miloš Nadaždin styling - Tijana Pavlov i Ana Ljubinković make up - Marko Nikolić hair style - Olivera Milićević za O`livio unisex hair salon & cosmetics models - Tijana Šarenac, Basta, Stefan @ Fox, Nikola @ Click models, dete - Nemanja Keković 052

English text on page 153

011

muške jakne - Tijana Pavlov svilena suknja - Jovana Marković ogrlica - Ivana Murišić

012

013

FAAR—010

FAAR−INNER ZONE

providna majica - Dejan Despotović šorts sa šljokicama - Ana Ljubinkovic cipele - Guess - N fashion ukras za lice - Tijana Pavlov 014

FAAR—010

FAAR−INNER ZONE

015

FAAR—010

haljina - Dejan Despotović 016

FAARâ&#x20AC;&#x201D;010

017

FAAR—010

English text on page 171

FAAR 006 Dragan Sakan Kad sam se nakon lagano završenih studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, opredeljivao za temu diplomskog rada, davne 1975. godine, sa zadovoljstvom sam prihvatio sugestiju prijatelja, profesora antropološko – marksističke orijentacije, da napišem rad koji će kritikovati kapitalizam, potrošački mentalitet i potrošačke vrednosti koje stvara reklama. Već u prvom pročitanom članku iz oblasti advertajzinga čini mi se da sam naišao na misao jednog kreativca. Govorio je o tome kako je u životu želeo da postane psiholog, pisac, novinar, dizajner, režiser, naučnik, biznismen… i da ništa od toga nije bio, ali je sve to postigao radeći u reklamnoj agenciji. Taj posao donosio mu je i zadovoljstvo stvaralaštva i zabavu i lepživot. Ova misao preokrenula je moj život.Umesto kritičara, postao sam zaljubljenik u reklame.Napisao sam i prvi aﬁrmativni diplomski rad o tržištu i reklami.Jedva sam diplomirao. Od tada, moj život izgleda kao reklamni ﬁlm.

IDEAS 061

Dragan Sakan iz knjige “New Idea Woman”, 2010.

Photo: Nenad Marjanović

FAARâ&#x20AC;&#x201D;010

IDEA MAN DRAGAN SAKAN

1950-2010

062

IDEAS

D.S. – Mysteries of advertising (…) Onda sam upoznao Dragana Sakana. Išao sam Hilandarskom, a on se pojavio na prozoru nekog rezedo okrečenog kućerka i pozvao me na viski. Takvim predlozima teško odolevam. I dakle, uđoh! (…) Sakanov poziv da radim nešto sa njim prilično me je iznenadio. Već sam bio poznat po jednom slogan („Mi ne pravimo sokove, mi cedimo voće!”), koji su mi ukrali, ne znajući da sam ga i ja drpio iz jednih italijanskih novina. lzvan toga, reklama je za mene bila opaka „industrija svesti”. Bilo mi je, uostalom, čudno da se pametna osoba poput Dragana Sakana time bavi. Završio je studije psihologije bez napora. Čitao sam ranije njegove tekstove u stručnim

063

časopisima. Pričalo se da je član mnogih umetničkih udruženja. A beše opšte poznato u Beogradu, kako zna da zaradi pare zabavljajući se mešanjem špila karata. Mogao je da postane šta želi, a ne to prezreno biće, adman, reklamer. Čak nije smeo ni da se zove tako: reklama beše, u to vreme na, još uslovnoj (ideološkoj) slobodi kao „privredna propaganda”, a ono čime se ona bavila bile su nekakve „tržišne komunikacije”. Čovek mi je lepo, sasvim strpljivo, objasnio da grešim, da sam se previše zaglibio u tradicionalni način mišljenja. (…) Sve sam se više vrzmao po Hilandarskoj. Niko me nije pitao ko sam. Pitali su da li hoću nešto da popijem. (…) S jedne strane, baviti se reklamom znači biti protokolisani ludak – otuda ona pojava, na koju je ukazao

W. Benjamin, da svi avangardisti jednom završe kao reklameri. Nema te kreativne zamisli, bez obzira koliko ona bila šašava, otkačena, iščašena, jednostavno – luda, od koje će reklama okrenuti glavu. „Da stavimo tu sliku trudnog muškarca?” – „Može!” „Luda krava” se – znam iz iskustva – prvo pojavila u reklami, pa tek onda u životu. (…) Nema neshvaćenog “advertajzing mena”, takvog čija će genijalnost biti otkrivena tek u budućnosti, posle neke nove revolucije. Ili nosiš crvene cipele ili si promašio zanimanje. (…) Ali, šta uopšte radi čovek koji se bavi reklamom? U principu, osnovna privlačnost ovog posla je u činjenici da reklamer ne radi ništa. Fizički. On misli.

(…) Reklama je undercover posao, anoniman biznis, ali je adman obavezno poznata osoba, društveni laf. Neki se oduševljavaju njegovim književnim delima, koja piše u dokolici, organizatori velikih izložbi na kolenima ga mole da nešto priloži, vrata univerziteta mu se širom otvaraju, a u Kanu, dok šeta Kroazetom, kelneri istrčavaju iz restorana da ga pozdrave. Ali, on lako podnosi slavu, on zna za blato i zvezde, skroman je čak i kada je uobražen, novac ulaže u umetničke časopise i galerije, retko se razvodi, nije sponzor, no, kao svaki pošteni zanatlija, ne naplaćuje svoje usluge sirotinji. Bogdan Tirnanić – Tirke Predgovor knjizi Pretty Woman, 1995.

FAAR—010

I pušenje I zdravlje. Cipelice, volim vas crvene. Olovka piše – njegovim srcem. Čak i kada je brz- drugima je nedostižan. Biljana Wilimon slikarka I multimedijalna umetnica Stvarajući brend od svega što dotakne – svojih kolega, postera, publikacija, kampanja – Dragan Sakan je I sam postao brend. Jovan Ćirilov Niko nije više od Sakija učinio da postavi Balkan na svetsku advertising scenu. Dragan je živeo nekoliko života – I svaki od njih je proživeo do maksimuma. Andrew Rawlins Osnivač I predsednik EPICA festival, Pariz Po mom mišljenju, Dragan Sakan je u svom poslu najsličniji mađioničaru. Nikada se ne zna šta će sledeće da izvuče iz svog šešira. I svaki put, on izvuče nešto potpuno neverovatno. Adrian Holmes bivši kreativni director Y&R Europe and Middle East Govorio je da voli ideju više od realizacije, viziju više od aktuelne realnosti, viziju više od trenutne realnosti, strategiju više od taktike I haos više od reda. I šta sada, Dragane, kada je žurka gotova? Hvala prošlosti, idemo dalje, odgovorio je u svojoj knjizi. Jernej Repovš Osnivač, predsednik I regionalni kreativni direktor JWT Ljubljana Sakanov brend – to je najbolja I najjeftinija reklama koju jedna mala zemlja može da ima. Jacques Seguella Osnivač EURO RSCG Worldwide, Pariz Možemo da se smatramo srećnim ako tokom svog života upoznamo jednog genija ili jednog heroja. Dragan Sakan je bio I jedno I drugo. Bob Garﬁeld Kolumnista “Advertising Age“, Vašington

064

IDEAS

ARTVERTISING New Moment magazin za art i advertising

065

OLOVKE OLOVKEI BOJICE I BOJICE– –Lorens LorensPul Pul

Lorens Lorens PulPul

Moja Moja ideja ideja je je moje moje interesovanje interesovanje zaza boju, boju, tonton i oblik i oblik svakodnevnih, svakodnevnih, odn. odn. "nađenih" "nađenih" predmeta. predmeta. Često Često susu upravo upravo ti aspekti ti aspekti onioni koje koje razmatram razmatram pre pre nego nego štošto razmišljam razmišljam o njihovoj o njihovoj nameni: nameni: olovka olovka može može dada sese procenjuje procenjuje i na i na osnovu osnovu svoje svoje spoljašnje spoljašnje boje boje pre pre nego nego štošto sese upotrebi upotrebi kao kao sredstvo sredstvo zaza pisanje. pisanje. CiljCilj nije nije neminovno neminovno dada sese skup skup običnih običnih i nevažnih i nevažnih stvari stvari uzdigne uzdigne u nešto u nešto različito različito i izuzetno i izuzetno (ponekad (ponekad ti ti predmeti predmeti samo samo čine čine upotrebna upotrebna sredstva), sredstva), aliali ukoliko ukoliko sese to to postigne postigne utoliko utoliko bolje. bolje. Međutim, Međutim, premda premda je je stavljanje stavljanje predmeta predmeta u drugi u drugi kontekst kontekst glavni glavni deo deo konceptualne konceptualne umetnosti, umetnosti, više više to to volim volim dada radim radim uu potrazi potrazi zaza nečim nečim tradicionalnim tradicionalnim – za – za estetikom estetikom koja koja sese otkriva otkriva prikupljanjem prikupljanjem mnogo mnogo istih istih stvari, stvari, bilo bilo dada je je to to možda možda serija serija tonova tonova koje koje volim volim ili ili neka neka šema šema koja koja sese ponavlja. ponavlja. Olovke Olovke i bojice i bojice je je delo delo sasa običnim, običnim, svakodnevnim svakodnevnim predmetima: predmetima: to to susu različita različita sredstva, sredstva, uključujući uključujući olovke olovke sasa kuglicom kuglicom ili ili sasa filcanim filcanim vrhom, vrhom, drvene drvene bojice bojice i grafitne i grafitne olovke, olovke, voštane voštane bojice, bojice, krede krede i i pastelne pastelne bojice, bojice, čak čak i četkice i četkice zaza slikanje. slikanje. I ovde I ovde sese razvijena razvijena tema tema odnosi odnosi nana boje boje i tonove i tonove predmeta. predmeta. UU samom samom središtu središtu dela dela je je mala mala tačka tačka nacrtana nacrtana drvenom drvenom bojicom, bojicom,usmerena usmerena kaka posmatraču. posmatraču.

Kris Kris Brejsi Brejsi

Kao Kao umetnik umetnik moram moram dada verujem verujem svom svom instinktu instinktu i da i da pratim pratim svoju svoju maštu, maštu, zato zato štošto ideje ideje dolaze dolaze iz iz nesvesnog, nesvesnog, iz iz slika slika sakrivenih sakrivenih negde negde u tamnom u tamnom delu delu uma; uma; iz iz sećanja sećanja iz iz prošlosti, prošlosti, iz iz susreta. susreta. Kada Kada sese to to spoji spoji sasa nečim nečim štošto pukom pukom slučajnošću slučajnošću nađem nađem i spasim i spasim odod beznačajnosti, beznačajnosti, bilo bilo dada je je to to staro staro drvo, drvo, ostatak ostatak reklame reklame odod lane, lane, lampice lampice koje koje nene rade, rade, mogu mogu dada pronađem pronađem suštinu suštinu života života koja koja umetničkom umetničkom delu delu daje daje duh, duh, dušu. dušu. Sve Sve štošto napravim napravim preispitam, preispitam, iznova iznova procenim, procenim, pretresem, pretresem, ponekad ponekad tritri puta puta prepravim, prepravim, sve sve dok dok nene budem budem potpuno potpuno zadovoljan. zadovoljan. Najviše Najviše volim volim dada cunjam cunjam popo buvljaku buvljaku u rano u rano jutro jutro uu potrazi potrazi zaza novim novim idejama. idejama. Često Često najbolje najbolje ideje ideje dođu dođu tokom tokom šetnje šetnje šumom šumom u zimskom u zimskom periodu. periodu. Inspiracija Inspiracija može može dada dođe dođe sasa najčudnijih najčudnijih mesta! mesta!

IDEJE IDEJE– –Kris KrisBrejsi Brejsi

FAAR—010

photo - Miloš Nadaždin

designer - Ana Ljubinković, collection "Silent spring" s/s 2012 FAAR−INNER ZONE make up - Nena Ilić

hairstyle - Olivera Miličević - O`livio unisex hair salon & cosmetics model - Ivana Momirov illustrations - BECHA

070

Sacred Blossoms

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

019

Forrest Pearls

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

020

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

021

Helium Beauty

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

023

Fish Lullaby

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

024

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

025

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

046

FAAR—010

English text on page 171

FAAR 006 Olja Ivanjicki „Po meni je stvaranje putokaz za mnoge stvari van nas i u nama. Baveći se kosmosom, htela sam da vidim da li mogu nešto da dokučim preko slikarstva, koje je neka vrsta šifre i odgonetanje te šifre. Postoji kodeks poruka koje treba da budu dešifrovane i obelodanjene. Nijedna stvar ne želi anonimnost, a moja uloga je da između tačaka A, B i C budem posrednik, da ih spojim u jedan simbol. Pošto baratam gomilom simbola, kosmos se sam pojavi. Praveći neke zatamnjene obrise na skafanderima i prskajući beli tuš, dobijala sam procese koji su verovatno identični procesima stvaranja velikih maglina u svemiru. To što se pred mojim očima događalo, bilo je za mene kao da na velikom ekranu dobijam galaktičke procese stvaranja ko zna kojih svetova. Ja sam to dobijala sa tri poteza ruke! Verovatno ću preko slike jednog dana dokučiti tajnu početka stvaranja univerzuma.“

PAINTING THE FUTURE Beograd, 1987.

Photo: Nebojša Babić

079

FAAR—010

PAINTING THE FUTURE Treba postavljati pitanja i tragati za odgovorima, ako ih ima. Zašto je čovek smrtan? Možda bi mogao i duže da traje? Svako takvo pitanje uključuje Boga, ali ga istovremeno isključuje. Zašto su nebeska tela daleko? Otkuda prvobitni, veliki prasak iz kojeg je nastao svet? Šta se skupilo oko njega, ako ničega nije bilo? Možda je nastao iz osećanja, jer osećanje ne mora da poseduje telo, ono poseduje samo sebe. Možda je to bio prapočetak osećajnosti, trajanja. A trajanje jeste svrha svega. Olja Ivanjicki, 1994.

Verujem da se može uticati na događaje, posmatrajući ih u lancu uzroka i posledica. Ljudi se prečesto zaustavljaju na sporednim kolosecima. U običnim stvarima, i bez letenja, može se ostvariti kosmički red, međuzavisnost sa ljudima, životinjama, prirodom. Kada se tome nađe mesto, nađe se i svojoj umetnosti. Olja Ivanjicki, 1979.

Rodiće se novo biće oslobođeno sebe ili onoga što je do tada činilo. Vreme novih oseta i nepoznatih uzbuđenja. Vreme novih mitova i bogova. Olja Ivanjicki, 1957.

080

PAINTING THE FUTURE

VIDELA SAM PRE I POSLE Videla sam svu moć neiskorišćenog uma. Videla sam Mesečevu travku, posmatranu u našim uslovima. Videla sam konačnu belinu crne rupe. Videla sam dolazak Proroka sa olujnim vetrom Crvene Planete. Kao Oni i Mi nekada. Videla sam Vrtove Raja bez onog drveta, sa Simonettom Vespucci. Videla sam silazak Anđela i nežni treptaj krila. Videla sam pogled sa Olimpa i brzinu kometa. Videla sam hod olovnih nogu, u mori sna, kad moraš da bežiš, da se prisiliš da otvoriš oči, da se probudiš. Videla sam oči uplakane i gladne dece pustinje. Videla sam pre i posle Videla sam jake gradove i množinu sveta. Maratone i mostove ispunjene telima u pokretu, s kraja na kraj sveta. Trkače Smisla u besmislu cilja. Videla sam moje oči svih boja i pastelnih nijansi. Videla sam Dantea i deveti, deseti krug Pakla. Videla sam uzvišenu Svetlost i Njega Samog. Videla sam zračenje atoma i blagost grčkih boginja. Videla sam tebe sa hiljadu drugih. Videla sam sebe u ogledalu bez lika. Videla sam sve ono što drugi nisu stigli.

Olja Ivanjicki, Teuta sa hermelinom, 1981, ulje na platnu

Olja Ivanjicki, Leonardova godina, 2004, ulje na platnu

081

FAAR—010

Videla sam pre i posle Videla sam istoriju Kamena i njegove albume iz detinjstva. Videla sam neumoljive predele pustošenja i mlečni orgazam ludih krava. Električne stolice, hoklice i ormane, za sve vrste odela po meri i bez mere, kao i osuđene na smrt vešanjem. Videla sam pojavu Čuda u traci vremena. Videla sam čudne statistike: 1,9 Amerikanaca na jedan automobil. A gde je tu vozač i koji deo tela vozi? Videla sam ljude kako broje novac i oplođuju ga umesto žena. Videla sam iskušenje Ljubavi i tajnu Ruže. Videla sam simetriju katedrala i svodove nežnosti. Videla sam ukrštanja svih vrsta obilja na Gozbi Života. Videla sam otkrovenje Sreće i hiljadu prepreka. Videla sam velike migracije polova i ljude bez pola.

Olja Ivanjicki, Metamorfosis Atomica, 1975, ulje na platnu

Videla sam pre i posle Videla sam sve moje crteže odjednom. KAKVO LUDILO LUDILA! A šta je tek ono što nisam videla. Olja Ivanjicki, Videla sam pre i posle, Interpress, Beograd, 1998.

Olja Ivanjicki, Moj život po Vazariju, 1972, ulje na platnu

Olja Ivanjicki, Peto carstvo, 2005, ulje na platnu

082

Olja Ivanjicki, Serbium 320, 2008, ulje na platnu

FAAR—010

AUTO IZ SNOVA 150 godina Opela

Opel Astra GTC

Opel obeležava veliki jubilej u 2012. godini – 150 godina od osnivanja. 1862. godine, Adam Opel je pravio šivaće mašine u bravarskoj radionici svog oca u Riselshajmu, u Nemačkoj. Nakon toga počinje prodaja bicikala, a zatim i motocikli ulaze u asortiman proizvoda. Automobilska tradicija Opela, po kojoj je danas poznat, počinje 1899. godine, što ovu kompaniju čini drugim najstarijim proizvođačem automobila u Nemačkoj.

Opel Rekord P1 (1957)

Fabrika Opel, Riselshajm (1906)

Astra GTC je konačan izraz Opelovog dizajnerskog jezika gde „vajarsko umeće sreće nemačku preciznost“ i otelovljuje Opelovu strast za automobilima. Astra GTZ je pametan auto iz snova sa prihvatljivom cenom. Dizajn visoko kvalitetne kabine modela Astra GTC kombinuje izvajane oblike i dinamične linije, a njen izrazit sportski karakter je naglašen novim tkaninama, bojama i dekoracijama.

Danas je Opel sa svojim električnim automobilom, Amperom, pionir na ovom polju, a priznanje za njegovo vizionarstvo nije izostalo: Ampera je na ovogodišnjem Salonu automobila u Ženevi proglašena za Evropski automobil godine. Istovremeno su premijerno predstavljena dva nova modela: Astra OPC i Opel Moka, novi mali terenac.

U godini svog jubileja, kompanija Opel predstaviće i jedan potpuno nov model - Opel Adam, čija je premijera najavljena za septembarski Salon automobila u Parizu.

084

Opelov veliki jubilej biće obeležen i u Srbiji, polovinom juna, a na proslavi će biti prisutan veliki broj javnih ličnosti. Za svoju rođendansku proslavu, kompanija Opel sprema i specijalan muzički program koji će pratiti brojna slavljenička iznenađenja. Ove godine će biti pokrenut i drugi ciklus Pret A Opel i FotOpel takmičenja sa temom 150 godina Opela, a pred talentovane fotografe i dizajnere Srbije, biće postavljene nove šanse i novi izazovi.

FAAR—010

VA'VA VERSACE!

My private fashion memories of Miss Olja Ivanjicki

photo - Aleksandar Crnogorac, styling & Art Direction - Darko Kostić, make up - Jovana Vukosavljević, hair - Milana Mihailovic za salon SHE, post production - Marijana Gligić models - Isidora Kuzmanović & Gina Mandić za Internatinal Scouting Office

košulja - Versace Colection, Glamour Knez Mihajlova, patnalone - Versace Vintage 1993, cipele - Giuseppe Zanotti Vintage nakit - Roberto Cavalli, Glamour Knez Mihajlova, ogrlica i kajš - Versace Vintage

086

koĹĄulja i suknja - Versace Jungle , helanke - Versace za H&M, pojas - Versace Vintage, naoÄ?are - Jungle Versace Vintage, nakit - Roberto Cavalli, Glamour Knez Mihajlova, cipele - Giuseppe Zanotti, Vintage

koĹĄulja - Jungle Versace Colection, Glamour Knez Mihajlova, top - Versace Vintage, ĹĄorc - Vintage, marama - Versace Atelier, nakit - Roberto Cavalli, Glamour Knez Mihajlova

jakna i helanke - Versace za H&M, cipele - Giuseppe Zanotti, haljina & kosulje - Versace Collection, Glamour Knez Mihajlova jeans - Versace Jeans, nakit & pojas - Versace Vintage

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

031

haljina - Versace Colection, Glamour Knez MIjhajlova top od perja - DarKostic Couture pojas sa meduzom - Versace Vintage cipele - Giuseppe Zanotti Vintage

All items Versace Vintage

top i šorc - Versace Vintage pojas - Versace Vintage kristalni krst - Privatno vlasništvo Headpiece - DarKostić Cipele - Giuseppe Zanotti

FAAR—010

English text on page 171

FAAR 007 Duška Jovanić U poređenju sa ostalim komunističkim diktatorima Istoka, koji su, izuzimajući donekle Nikolaja Čaušeskog, bili sovjetski trabanti (Živkov, Honeker, Jaruzelski ...), stabilnost Titovog režima nije zavisila od ruskih tenkova. Tito je, unutar užeg kruga komunističkih vođa, bio verovatno najznačajniji neteroristički reformator socijalizma. Brozov biograf Džasper Ridli podseća da Tito nije stekao nikakvo lično bogatstvo u zemlji i inostranstvu: „Ispostavilo se da je i dijamantski prsten koji je uvek nosio – državna imovina.“ Za razliku od većine diktatora, Tito nije bio nepotista, nije postavljao sinove i rođake na važne državne položaje, nije im „burazerski“ nameštao poslove. Britanski istoričar Tejlor nazvao je Tita poslednjim Habzburgom jer je vladao državom koja je po heterogenoj etničkoj strukturi bila slična Austrougarskoj - moderne verzije doktrine da se na okupu drže mali narodi. Ima li ljudi na Mesecu? Nema, jer da ih ima, Tito bi ih već posetio. Bez obzira na ovaj retro vic, Titov mondenski turizam i međunarodni ugled (antifašiste i mirotvorca) lidera Pokreta nesvrstanih (sa jakim lobijem u Ujedinjenim nacijama) izvukli su zemlju iz provincijalizma i doprineli njenoj kosmopolitizaciji i otklonu od sovjetske pretnje. Ali da je, kojim slučajem poživeo, kako li bi se Maršal snašao u situaciji rušenja Berlinskog zida. Da li bi Savez komunista Jugoslavije reformisao u neku socijal-demokratsku partiju (mada je SKJ delom to već i bio), i pobedio na saveznim višepartijskim izborima? Da li bi bio uhapšen, obešen, da li bi zatražio azil kod Fidela Kastra i ostatak života, kao Hemingvej, proveo u nekom pabu na Kubi? Ili da li bi Broz, kako preteruju licemeri, da je poživeo, dozvolio da padne Berlinski zid? Zoran Panović Odlomak iz teksta „Gospodar prstenova na obaraču”, jul 2010.

TITO POP ICON

093

Photo: Nebojša Babić Designer: Martini Vesto by Boško Jakovljević

FAAR—010

TITO NA TWITTER-U KADA JE JB BIO U MODI

Tweet 1: Tito je svog ambasadora Pricu morao da podmetne Barbari Haton da bi imao gde da prenoći za vreme zasedanja UN u Njujorku.

Tweet 2: Na premijeri „Bitke na Neretvi“ Ogla Horstig se uplašila Titove odmazde zbog rada na ﬁlmu o Draži Mihailoviću.

Post 1 Malo je poznato da je Barbara Haton, famozna naslednica, žigosana kao sirota mala bogatašica, imala značajnu ulogu u posleratnoj jugoslovenskoj istoriji, koja je nepravedno zanemarena. Negde 1963. Josip Broz je doputovao u Njujork na zasedanje UN. Odmah se postavilo pitanje gde će Tito da spava, a on je poželeo da odsedne u legendarnom hotelu „Valdorf Astoria“. Ali sve predsedničke apartmane već je bila zauzela najglamuroznija žena dvadesetog veka, sa svim svojim bivšim, sadašnjim i budućim muževima i ljubavnicima. Odatle nije mogao da je pomeri ni tadašnji američki predsednik Džon Kenedi, ni generalni sekretar UN. Broz se snašao tako što je odabrao svog najlepšeg ambasadora, Srđu Pricu, i poslao ga na najdelikatnije moguće pregovore sa fatalnom Barbarom Haton. Kada se Prica, koji je bio daleko zgodniji, šarmantniji i opasniji čak i od legendarnog drskog latinskog zavodnika Porﬁrija Rubiroze pojavio na vratima njenog budoara, nestašna lady svetskog provoda je bez reči pristala da s njim ode ako ne na kraj sveta, onda na neko daleko egzotično mesto, da bi Josip Broz u njenom apartmanu mogao na miru da završi neke važne državničke poslove.

Post 2 Film je zaista mnogo više od života, čim je Olgu Horstig, koja je u svojoj domaćoj radinosti napravila BB, najseksepilniju nevaljalicu epohe, sa Josipom Brozom upoznao Jul Briner. To se dogodilo na premijeri Bulajićeve „Bitke na Neretvi“ u Sarajevu. Za vreme pauze jedan tip joj je prišao i gotovo konspirativno šapnuo: „Gospođo, Vi i Vaša kći ste pozvane da prisustvujete prijemu koji priređuje Maršal.“ „Prvo što sam primetila bilo je da jedino Tito sedi, dok su svi ostali gosti stajali, osim raspoloženog Brinera i oblapornog genija Orsona Velsa, koji su se u Brozovom društvu odlično zabavljali. Uprkos svemu što sam do tada znala i čula, Tito nije izgledao kao diktator. Nije bio ni ružan čovek, ali sam se strašno iznenadila koliko je mali. Pravi kepec. Naišla sam baš u trenutku kad me je Briner nežno ogovarao na ruskom. Okrenula sam se da Titu objasnim kako nisam Ruskinja, ali me je on preduhitrio: „Znam ja dobro ko ste Vi!“ Smrzla sam se. Čim se gužva malo raščistila, otrčala sam u hotel da vidim da mi nisu slučajno oduzeli pasoš.“ Kao ni njena najveća ljubimica, Brižit Bardo, dok je strašno volela muškarce, ni Olga Horstig nije mnogo volela da se petlja u politiku, bez obzira na to što se njen muž, Vjekoslav Primuž,

094

diplomata u Šubašićevoj emigrantskoj vladi, šalio kako će je neka vlast kadtad strpati u zatvor. Kako su Englezi tada odlučili da snime herojski propagandni film o generalu Draži Mihailoviću, Olga Horstig je, kao Jugoslovenka, bila pozvana za pomoćnika reditelja. Odmah im je predložila svog rođaka, slikara Peđu Milosavljevića, da napravi prigodnu scenografiju, koje se dugo sećala, ali je sinopsis o Dražinoj ljubavnoj romansi s nekom lepom čobanicom potpuno zaboravila. Glavnu žensku ulogu je, posle fantastičnog uspeha spektakla „Prohujalo sa vihorom“, dobila suptilna, ljupka Vivijen Li, koja je bila toliko zagrejana za celu stvar da nije pravila pitanje ni kada su, zbog bombardovanja, Olga i ona morale da, ležeći na patosu, svaki čas prepravljaju scenario. Na kraju se u priču umešao lično Vinston Čerčil i presudio − Englezima ne treba film o Jugoslaviji, dok oni ne odluče ko će tamo da pobedi.

Post 3 Vojvoda Amadeo D'Aosta, predstavnik kraljevske porodice Savoja, kome su devedesetih nestrpljivi predstavnici monarhističkih hrvatskih stranaka nudili krunu kralja Zvonimira, ali im je on bez lažne skromnosti pokazao gde su vrata, o Brozu je imao najgore mišljenje sve dok nije čuo gotovo ﬁlmsku epizodu, koju mu je ispričao Milko Škoﬁč, jedno vreme muž italijanske dive Đine Lolobriđide. Njega su 1941. u Užicu, kao mladog partizana, inače studenta medicine, izvukli iz stroja, vezali mu oči crnom maramom i odveli ga u nepoznatom pravcu. Zatim su mu uperili pištolj u glavu i naredili mu da operiše nekog važnog ranjenika. Trideset godina kasnije bio je pozvan u jugoslovensku ambasadu u Rimu, gde je, uz najveće počasti, odlikovan Ordenom zasluga za narod, jer je svojevremeno spasio život Josipu Brozu. Operisao mu je slepo crevo.

Comment 2: За време рата, као активисткиња Црвеног крста, на лондонском Пикадилију, где се млади краљ Петар, тада још пожељни европски младожења, појавио у друштву британске краљице Елизабете, сликала се пригодно обучена у српску народну ношњу.

Tweet 4: Đani Anjeli, vlasnik „Fiata“, ulagivao se Brozu i pripaljivao mu cigaru.

Tweet 3: Jedan od muževa Đine Lolobriđide, Milko Škoﬁć, dobio je Orden zasluga za narod, jer je Titu operisao slepo crevo.

Post 4 Za junačko zdravlje Josipa Broza godinama se raspitivao i njegov veliki fan, u to vreme najmoćniji čovek Italije, gazda „Fiata“, Đani Anjeli, pred kojim je čak i rimski papa delovao nevidljivo i skrušeno, a on je, držeći predavanje na famoznoj Sorboni, zapanjenim francuskim studentima očitao gotovo opsesivnu lekciju o Titu. Kažu da je pred njim bio toliko

TITO POP ICON

Gina Lollobrigida

Barbara Hutton

razgovorljiv, druželjubiv i raspoložen da je povremeno i skakao sa stolice da mu pripali „havanu“, kao da je Broz zaista neverovatni lik iz neke narodne epske pesme, a ne lukavi diktator socrealističkog kičeraja.

Tweet 5: Karlos je bio pod Titovom zaštitom zato što je Broz u Šakalu video sebe iz mlađih dana. Sophia Loren i Carlo Ponti na Brionima 1970.

Kirk Douglas i Tito u rezidenciji Brdo kod Kranja, 1969.1970.

Yul Brynner i Tito 1970.Kranja, 1969.1970.

095

Post 5 Priče kako je najveći svetski terorista Karlos bio Brozov miljenik i kako mu je Tito uvek pružao sigurno utočište i baze iz kojih je odlazio u svetsku revoluciju, dobijale su razmere naučne fantastike, tako da na kraju nije bilo jasno jesu li fantomskog Šakala videli svi ili ga nije video niko. Govorilo se da je Tito u Karlosu prepoznao sebe iz mlađih dana i da je najstrože bilo zabranjeno da se taj veliki revolucionar u domaćoj štampi naziva teroristom po ugledu na histeričnu zapadnu štampu. Funkcioneri UDB-e se nisu baš mnogo hvalili koga su to s vremena na vreme prigodno vodili na leskovačke ćevape i kao zmija hladne bele špricere. Ipak, nema sumnje da je Karlos, koristeći sirijski diplomatski pasoš na ime Mišel Kasis, došao u Jugoslaviju 5. septembra 1976. Najtraženiji terorista sveta u to vreme u Beogradu nije bio uhapšen, uprkos tome što je nemačka tajna služba BND javila jugoslovenskim kolegama da se među putnicima jednog aviona nalazi i državni neprijatelj No. 1, Iljič Ramirez Sančez, što je bilo Šakalovo

kršteno ime. Karlos je, doduše, uz dobrovoljni pristanak, priveden na trodnevni informativni razgovor, zajedno sa svojim telohraniteljom. Za to vreme s njim su na ruskom razgovarali funkcioneri Državne bezbednosti, specijalisti za diverzantske akcije. Uporno su tvrdili da Karlosa nisu obišli nadlezni ljudi iz vlade, pa ni ministar unutrašnjih poslova Franjo Herljević. Comment 4: Tito je govorio da su svi oni sitna boranija i da samo Karlos ume da zaprži čorbu.

Tweet 6: Prva „ljubičica bela“ nije bio drug Tito, nego general Peko Dapčević, koji nije otišao na proslavu godišnjice Bitke na Sutjesci jer ne voli da ide na reprize. Post 6 Najteže je bilo Titu priznati da nije prvi oslobodio Beograd. Peko Dapčević ga je 29. oktobra sačekao na savskom pristaništu sa vozačem i raspoloživom limuzinom. Brozu je dodeljena titula počasnog građanina, iako je od njega bilo i prečih i zaslužnijih, kao što je, pored Peka, ruski general Ždanov. Veliki problem su predstavljale i prigodne partizanske pesme. Jedna od najlepših, „Druže Peko, ljubičice bela, tebe voli omladina cela“, preko noći je preinačena u Titovu korist. A kada je dobro raspoloženi vrhovni komandant jednom prilikom pozvao gen-

erala Druge proleterske na svečanu proslavu Bitke na Sutjesci, Peko je raportirao kako nema običaj da ide na reprize.

Tweet 7: Dorfles nije imao ništa protiv Titovog stajlinga, ali mu se nisu dopadala neka njegova odela. Post 7 Đilo Dorfles, surovi kritičar umetnosti i najznačajniji teoretičar mode, najslađe je raspravljao o kiču diktatorskih režima: „Fašizam i nacizam su bili strašno komični. Nije mi jasan ljudski entuzijazam za takve sulude ideje. Komunizam je ipak bio nešto drugo, makar u početku. Revolucije nisu bile kič, jer su rušile buržoaziju. Neki sovjetski umetnici, kao Maljevič ili Majakovski, delovali su zanimljivo i autentično sve dok nisu proglašeni za zvaničnu, režimsku umetnost, čime su automatski postajali kič. S druge strane, nisu ni svi diktatori bili podjednako smešni. Josip Broz je bio suviše inteligentan da bi spadao u kičerske ličnosti. Doduše, i on je u nekim momentima, naročito odelima, delovao komično, ali ni u kom slučaju nije bio tako groteskna figura kao Musolini.“ Duška Jovanić

FAAR—010

FAAR−INNER ZONE

crvena haljina Ana Šekularac cipele - Urban shop pioniri nose Vintage underewear bedževi - Pinjunky patike - Converse 096

FAAR−INNER ZONE

PRIREDBA photo - Nebojša Babić / Orange Studio styling - Srđan Šveljo (www.urbanlook.info) make up - Jovana Vukosavljević hair - Ucha Hair (www.uchahair.blogspot.com) models - Anđelija Vujović, Petar Pavlović, Vojin Deletić, Nikola Momčilović, Stefan Stojanov, Aleksandar Tomašević, Marko Nemet, Miloš Ivanović @ Click models

035

hand made pionirska kapa

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

036

FAAR−INNER ZONE

bela košulja - Bata spasojević cipele - Guess 037

FAARâ&#x2C6;&#x2019;INNER ZONE

Vintage bermude 038

haljina - Ana Šekularac, torba - Vintage, cipele - Urban shop, kapa - pionirska, petokraka - Styleić dizajn pioniri nose Vintage bermude, bedževi - Pinjunky urbanlook army, patike - Converse

FAAR−INNER ZONE

039

bela haljina - Ana Šekularac FAAR−INNER ZONE petokraka - Styleić dizajn

040

FAAR−INNER ZONE

suknja - prava pionirska košulja - Vintage

bela košulja - Nataša Šarić leptir mašna - Nataša Šarić bermude - Vintage bela košulja - Guess medalja - zaostavština iz prošlih vrmeena patike - Converse

041

FAAR—010

English text on page 171

FAAR 008 Bogomir Doringer

FACELESS

105

„Već čitavu deceniju posmatram neobuzdano prisustvo “skrivenog lica” u medijima. Dalje je slika skrivenog lica fabrikovana u modnim i umetničkim krugovima odakle ubrzo postaje inspiracija imidžu muzičara i počinje da dominira i drugim medijskim scenama. Konačno nesvesno prihvatanje iste od strane main stream-a (mase) dovodi do adiktivnog konzumiranja i identiﬁkacije mladih “bezličnim” slikama na proﬁlima sa facebook-a. Nekima je izgovor poetika, nekima misterija, nekima čuvanje privatnosti. Kako god, one postaju deo mase, a sve manje individue. Teško je locirati početak. Želeo sam da na jednom mestu pod jednim naslovom prikupim kolekciju radova stvaraoca koji se svega ovoga dotiču. ..“ Odlomak iz intro teksta, februar 2011.

Art Work: Levi van Veluw Designer: Martini Vesto by Boško Jakovljević

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

044

FAAR—010

MASKIRANI OSVETNIK – OPRAVDANO BEZLICAN

Facebook – lažiranje životnih rezultata. Twitter – izmišljanje nove osobe, one koja si oduvek želeo da budeš. Mejlovi – mogućnost da kroz “spell check” prikriješ spavanje na času maternjeg jezika. Uglačane cipele – lakiraj bubašvabu, možda tako više zaliči na bubamaru. Glomazan auto – šta njime pokazuješ i gde parkiraš? Siledžija – zato što i njega neko kinji svaki dan. Kosovo – je Srbija? Lejdi Gaga – nova Madona. Nova Madona – stara Lejdi Gaga. Jevrejska poslovica kaže: “Čovek okružen patuljcima uvek izgleda kao džin”. Ipak, nema ništa loše u pretvaranju. Nekima je dobro u društvu patuljaka, neki nikad ne pomisle da ima nešto loše u bežanju sa časova, treći toliko lažu sami sebe da im milion puta ponovljena laž postaje lična istina. Pretvaramo se i dok se gledamo u ogledalu, prikrivamo poraze, kompromise, gubitak vere u okruženje, male snage… I onda dođe i taj trenutak, kada čovek mora da se oprosti od svoje maske sa kojom se možda srodio. Da li je ispod nje osvetnik Gaj Foks, iz stripa/ﬁlma “V for Vendetta”, ili misteriozni aristokrata, kao iz legendi o čoveku sa gvozdenom maskom? Možda je reč o menjanju identiteta kojim se ispravljaju nepravde, kao ona kojoj je bio izložen grof Monte Kristo.

107

Znamo da nismo Majk Majersiz “Noć veštica” niti Džejson iz filma “Petak 13”. Ponekad sudbina diktira karakter – od dobrog heroja Anakina Skajvokera samo je korak do šlema Darta Vejdera. Ako volite ono što želite da postanete, to je dobro. Ako se uporno lažete, pokušajte i prestanite. Skrivanje može da bude cilj, ili kamen oko vrata. Neko je srećne ruke i završiće na nekom balu pod maskama, kao Tom Kruz u filmu “Širom zatvorenih očiju”… U slučaju da niste sigurni, uvek možete da začujete glas Penelope Kruz, koji vas doziva da otvorite oči, umilno u španskom “Abre Los Ojos” i američkom rimejku “Vanilla Sky”. Možda je rešenje ono što predlaže junak filma “Igra” sa početka teksta – upoznaj društvo i samo tako ćeš znati koliko je prijatno izbegavati ga. Angažovana anonimnost je siguran put, utabana staza još jednog super heroja. Ipak, “Gotham needs a hero with a face”. Betmen uskoro ponovo postaje BrusVejni − otkrivaju se sve laži sveta. Jelena Đurović www.agipop.me

“You don't know anything about society, so you don't have the satisfaction of avoiding it.” The Game – David Fincher

FAAR—010

FAAR−INNER ZONE

WORLD´S END photo - Marko Sovilj styling - Adela Jovanović make up - Ana Aćimović hair style - Đurđica Ivanović Djuka models - Bojana Vujičić /crna devojka/ i Bojana Banjac /plava devojka/ @ Click models

108

FAAR−INNER ZONE

haljina bobica - Dejana Momčilović helanke - "greška" fashion victim mantil - Ivana Murišić pojas - Miloš Šarić 043

kaput - Aleksandra Mitkovska haljina - Tatjana Tatalović pojas - Miloš Šarić

FAAR−INNER ZONE

kaput - Dejana Ivanišević naočare - H&M.

FAAR−INNER ZONE

045

haljina bobica - Dejana Momčilović helanke - "greška" fashion victim mantil - Ivana Murišić pojas - Miloš Šarić

FAAR−INNER ZONE

prsten dugi - Koishi prsten krugovi - Damir Trtovac prsten mreža - Koishi 046

FAAR−INNER ZONE

kaput - Aleksandra Mitkovska haljina - Tatjana Tatalović pojas - Miloš Šarić 047

FAAR−INNER ZONE

prsluk krzneni - Marina Ilić kaput - Dejana Ivanišević narukvice - Miloš Šarić naočare - H&M

FAAR−INNER ZONE

kaput - Dejana Momčilović bluza - Bojana Jovanović suknja Dejana Momčilović

krzneni prsluk - Marina Ilić pojas - Miloš Šarić kaput - Dejana Momčilović prsten dugi - Koishi prsten krugovi - Damir Trtovac prsten mreža - Koishi naočare - H&M

FAAR−INNER ZONE

kaput - Dejana Momčilović pantalone - Bojana Jovanović

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

042

FAAR—010

JUBILEJ BEOGRADSKE NEDELJE MODE

Živimo kraj meta narativa. Poznati koncepti suštine i sveg istinitog nestaju nam pred očima, a često, i sami, učestvujemo u njihovoj kapitulaciji. Za velike ideje tvrde nam da su pre dogmatična silovanja nego priče od kojih je, slobodnim prihvatanjem, volja stvorila principe. Sve teže postaje utvrditi gde se duhovno nalazimo: na istoku ili zapadu, u modernosti ili tradicionalizmu; čemu se okrećemo pri odlučivanju - poznatoj prošlosti, ili budućnosti koja nam u, neprekidnoj trci za njom, deluje još poznatije od već upoznatog. Idemo „grlom u jagode“, i jako se radujemo, ali vrlo brzo, od panike, u grlu se steže i teško nam je odrediti gde smo se tačno uputili. Nove generacije su sve "novije", modernije, sposobnije i moćnije, a stare (ili samo starije) sve spremnije prilagođavanju tom novom, koje, gotovo odmah po nastanku, postaje model - ne naprednog, već standardnog. Na trenutak se čini da smo postali mnogo pametni, spretni i volšebno umešni u neprekidnom prihvatanju novih znanja i saznanja. Ovaj egotrip, vodi nas u fantastične predele samodivljenja sopstvenoj moći transformacije iz boljeg u još bolje, pa rušeći stare priče pravimo novu - narativ o svemoćnom Ja. Ipak, pitanje je da li ovakva premisa može

119

trajati duže od trenutka, jer kada sklonim prst sa touch screen - a i stavim ga na čelo, shvatam da u svim tim pojednostavljenjima koja su tu da bi bili brži i produktivniji, često se davimo, postajući nesposobni i za ono najosnovnije, disanje. Točkovi ove naše civilizacije kreću se priličnom brzinom, pa je nama, nazovi, civilizovanima, ponekada teško da sopstvenu i brzinu društva uskladimo, ne bi li izbegli da se srušimo kao na prebrzoj traci za trčanje. Tu i tada, kada gubimo osećaj za vreme i mesto, pojavljuje se umetnost u svojim različitim oblicima, sposobna da kao katalizator iskustva i emocija bude kompas samoodređivanja. Stvaralaštvo, likovno, primenjeno, prikazivačko, dešava se danas, ali sa uvek prisutnim juče i sutra, stvarajući temporalnu kategoriju koja objedinjuje prošlo, sadašnje i buduće vreme. Tako se oblikuje prostor, sastavljen od činilaca umetničke tvorevine; prostor, u kome, pri kontemplaciji, svi estetski elementi nestaju ostavljajući svevremenski okvir za povezivanje činilaca naših sopstvenih života. Drugim rečima, umetnost analizira, sabira i svodi, komponujući dela koja, kao medijum, omogućavaju svođenje sopstvenog od strane onih koji ta dela „primaju“. U ovim modernim vremenima, konfuzija identiteta i

razloga činjenja postaje sveprisutna epidemija, a umetnost (visoka ili popularna) lek, koji oboljenje možda ne otklanja u potpunosti, ali svakako olakšava respiraciju pri istom. Modno stvaralašto velikim delom predstavlja umetničko delovanje; više od toga ono i jeste sama umetnost koja za formu očulotvorivanja vizije uzima odevni komad. Kao takvo, ono dobija sve gore navedne zasluge i obaveze, a zbog svoje granične egzistencije između umetničkog dela i masovnog proizvoda, uloga mode kao „pojasa za spasavanje“ još je izraženija. U savremenom društvu, potrošnja predstavlja važan aspekt kulture što proizilazi iz činjenice da je postojanje materijalnih dobara neophodno kako bi se kultura manifestovala u vidljivoj realnosti. Kao artefakt vremena, modna dobra pružaju sliku o tome kakvi smo, a kao sredstva za izgrađivanja identiteta ona postaju oruđe introspekcije – način kojim otkrivamo kakvi želimo (i možemo) da budemo. Sve napisano je argument tvrđenja da je moda bitna društvena delatnost, njena „upotreba“ način deﬁnisanja Ja, a važnost postojanja sistema vrednosti unutar modne scene od ključnog značaja za napredak tog društva i tog Ja. Drugim rečima, kako je moda

Verica Rakočević

Ivković

Nicola's

Doda Komad

Irena Grahovac

Marija Sinđelić

Katarina Puzić

Ana Ljubinković

Darko Kostić

Prvi Fashion Week u istočnoj Evropi već 15 godina promoviše domaći dizajn, kreativnost i talenat

smernica aktuelnog oblikovanja proizvodnje i stvaralaštva u oblasti (ne samo) odevanja, neophodno je da ona bude usmerena kvalitativnom unapređivanju ponude, koja samo kao takva, može uticati na opšti kulturni progres pojedinca i zajednice. Da bi svoj život živela onako kako treba, i ispunjavala zadate uloge, neophodno je da postoji adekvatan okvir njenog plasmana, okvir koji će mesto davati i njenom tržišnom i umetničkom aspektu - okvir koji će omogućavati modni sistem u kome pojedinac može slobodno stvarati, a drugi, introspektivno, sebe u stvorenom sagledati. Petnaestogodišnje postojanje Nedelje mode, dalo je i daje, mogućnost modnoj produkciji da se, inﬁltrira u kulturne tokove, aﬁrmiše u široj javnosti i na istu utiče u aspektu oblikovanja stila. Površno gledano, deluje da se u savremenom potrošačkom društvu, postojanje mode podrazumeva, ali ako se na nju gleda kao razvijanje kreativnog stvaralaštva i "industrije luksuza" u određenim društvenim okolnostima, onda postaje malo jasnija tvrdnja da je u društvu Srbije modna scena daleko od podrazumevajuće datosti ad acta. Uloženi napori da modna scena postoji, urodili su njenim stvarnim postojanjem, ali da bi to postojanje bilo opravdano svojom funkcijom

mehanizma za oblikovanje (dobrog) ukusa društva, potreban je kontinuiran progres kvaliteta prikazanog, kao i načina prikazivanja. Danas, Beogradska nedelja mode, u organizaciji Modnog studija Click, jedna je od vodećih manifestacija ovog tipa u regionu. Kako bi svoju funkciju vršila na adekvatan način, ova smotra kreativnog, koncipirana je tako da zadovoljava sva lica nama dragog fenomena. Moda je oblast stvaralačkog delovanja kojoj je i organizaciono i produkcijski potrebno prići tako da se naglasi njen umetnički aspekt, a sa druge strane izvrši edukacija tržišta i publike i omogući razmena iskustva u okviru porodice stvaralaca. Zadatak Nedelje mode nije samo promocija i kreiranje domaće modne scene, već i konstrukcija tržišta, ili bar tržišnih mogućnosti za domaće proizvođače. U tom smislu, pored revija autorskog dizajna, na svakoj

120

U socijalnom okruženju koje, u ﬁnansijskom i produkcionom aspektu, ne pomaže dovoljno modno stvaralaštvo kao deo kulturne industrije, modni studio Click godinama ulaže napor da pruži redovnu podršku samostalnim umetnicima, članovima ULUPDS-a i mladim, još neafrimisanim, dizajnerima. Ovime, pored pokretanja kreativnih snaga, omogućava se i paralelno posmatranje eminentnog i uzora sa onim što će jednog dana (ako vredi) i samo postati uzor kvaliteta. Tako, „sada i ovde“, deﬁniše se slika o onome što , kao zemlja, mi modno jesmo, uviđaju kapaciteti šta možemo postati, i opasnosti od onoga šta ne treba biti. Moda je globalni fenomen, kosmopolitska, neksenofobična tvorevina

koja, kao takva, teži napuštanju nacionalnih okvira i svetskom potvrđivanju i poređenju. Tako je i internacionalani karakter Beogradskog Fashion Week-a od ključnog značaja za smislenost njegovog održavanja, a napori organizatora da privuku strane učesnike rad na otvaranju granica u oblasti koja granice ne trpi. Na kraju, moda je više od mode. Svoje jačanje, ali i opravdanje postojanja, ona postiže, ne samo kroz modno stvaralaštvo, već i izlazeći iz ovog osnovnog polja delovanja u sfere koje imaju malo ili nimalo veze sa odevnim. Moda kao umetničko traganje, socijalno istraživanje, društveno svesno reagovanje ili podsećanje na kulturuno nasleđe, samo su neka od lica ovog multiself bića koje, u Beogradu, dva puta godišnje, već dekadu i po, ima mesto za pravilan razvoj. mr Ksenija Marković

Iva Stefanović

Zekstra Daniela Glišić

Ana Grebec

Bata Spasojević

Marko Mitanovski Suzana Perić

Zvonko Marković

Nedelji mode promovišu se i komercijalne modne kuće , pa na taj način kreira usklađena kohabitacija dva kraja modnog – masovni i unikatni dizajn.

Suzana Perić

JSP Sonja Krstić

Dejana Momčilović SestreS

Vladimir Stojanović Dejan Despotović

Ivana Pilja

Tamara Radivojević

FAAR—010

BFW U BROJKAMA • Organizovano 629 revija • Predstavljeno 349 modnih kuća • Ugostili 116 inostranih kreatora i brendova • Prezentovana 164 mlada kreatora • Prošetalo 3000 manekena • Utrošeno 542 000 radnih sati • Posmatralo 320 000 posetilaca • Potrošeno 7000 metara platna • Prikazano 2300 sati TV reportaža • Radilo 7000 ljudi • Pratilo 3500 novinara • Objavljeno 4500 novinskih članaka • Više od 30 gradskih lokacija • Preko 120 pratećih programa • 15 humanitarnih akcija • Preko 400 sponzora

English text on page 172

• Beogradska nedelja mode predstavlja umetnički i promotivni festival mode koji je koncipiran po ugledu na slične manifestacije u svetu. Umetnički pristup manifestaciji proizilazi iz same prirode fenomena mode koja svojim velikim delom predstavlja primenjenu umetnost i oblast stvaralačkog delovanja. S druge strane edukativni pristup ovog događaja utemeljuje se na programskoj orijentaciji koja kao jedan od glavnih ciljeva postavlja stalnu edukaciju svih činilaca modne i kulturne scene. Kao prvi projekat takve vrste u celoj Istočnoj Evropi Beogradska nedelja mode, ima mogućnost da postane ključno regionalno mesto privredne i kulturne razmene u oblasti mode i pratećih delatnosti. • Zadatak Nedelje mode nije samo promocija i kreiranje domaće modne scene, već i konstrukcija tržišta, ili

121

bar tržišnih mogućnosti za domaće proizvođače. Učešće komercijalnih brendova od nesumnjivog je značaja, ne samo za njihov sopstveni plasman, već i razvitak celokupne modne produkcije i (re)deﬁnisanje mode kao važne privredne grane. Bogato iskustvo u organizaciji i produkciji, tržišni renome, medijska pokrivenost događaja i uspešan medijski plasman izlagača, razlozi su zašto se domaći distributeri svetskih brendova odlučuju za prezentaciju na ovoj manifestaciji. • Tokom petnaest godina postojanja, BFW je učestvovao u izgradnji gotovo svih, danas važnih, srpskih modnih imena i dao neprocenjiv doprinos u izgradnji scene autorskog modnog dizajna. Revija "30" dokazala je postojanje (bar) 30 ovakvih imena 30, posebnih, modnih estetika koje su se tokom decenije i po razvijale (i razvijaju) na pistama Beogradske nedelje mode.

• Deo redovnog programa BFW-a je predstavljanje novih dizajnera kao i diplomaca i studenata modnog dizajna koji imaju priliku da promovišu svoja prva dizajnerska rešenja, oslušnu reakcije i naprave svoje prve korake u profesionalnom svetu mode. • Moda je globalni fenomen, kosmopolitska, neksenofobična tvorevina koja, kao takva, teži napuštanju nacionalnih okvira i svetskom potvrđivanju i poređenju. Tako je i internacionalani karakter Beogradskog Fashion Week-a od ključnog značaja za smislenost njegovog održavanja. Zato nas uvek raduju revije inovativnih stranih kreatora. • Kako je odevanje odraz savremenog trenutka, ali i artefakt estetike jednog društva, preplitanja prošlosti i sadašnjosti neminovna su u sagledavanju ontogeneze modnih događanja, tako da je logično da su etno i domaća kulturna baština bitni činioci gotovo svake Nedelje mode.

Ines Janković

Verica Rakočević Doda Komad

Roksanda Ilinčić

Ana Šekularac Peđa Nerić

Ana Vasiljević Boris Nikolić

Tijana Pavlov Martini Vesto

Martini Vesto

BFW - NAJVAŽNIJI ASPEKTI

PWL

Nicola's TFY

TFY

Nicola's

JUBILEJ BEOGRADSKE NEDELJE MODE

• Humanitarni aspekt. BFW kao projekat koji ima ogroman društveni uticaj i veliku pažnju javnosti svakako ima obavezu da promoviše i društveno odgovorno ponašanje i podiže svest šire javnosti. U saradnji sa različitim državnim institucijama, humanitarnim fondovima i nevladinim organizacijama gotovo svako izdanje Beogradske nedelje mode podržava neku od važnih društvenih akcija. • Na kraju, moda je više od mode. Svoj rejting, jačanje, ali i opravdanje postojanja, ona postiže, ne samo kroz modno stvaralaštvo, već i izlazeći iz ovog osnovnog polja delovanja u sfere koje imaju malo ili nimalo veze sa odevnim. Modne vinjete i raznovrsne umetničke izložbe kao stalni deo programa BFW-a, daju priliku modnoj ideji da zaživi u više umetničkoj egzistenciji.

FAAR—010

BELGRADE FASHION WEEK

FAAR−INNER ZONE

Ovo je priča sa nekim od najprestižnijih domaćih modnih dizajnera koji su svoje karijere gradili na beogradskoj Nedelji mode.

marame - Nataša Šarić cipele - Danijela Biškup 122

photo – Miša Obradović styling – Maja Atanasijevic – Zipa Yoma make up – Nataša Maljević hair style – Đurđica Ivanovic Đuka styling assitent – Elena Nikolaevna asistent fotografa – Kosta Đuraković angel assitents – Milos Gvozdenovic & Zorana Kostić Obradović - one love models: Zorana Kostić Obradović, Andrijana Belović, Danijel Stevanović @ Click models snimljeno u RAF studiju

FAAR−INNER ZONE

jakna& helanke - Iva Soković haljina - Dejana Momčilović 053

FAAR−INNER ZONE

košulje - Bata Spasojević pantalone - Vladimir Lazarević

FAAR−INNER ZONE

Zorana džemper - Tamara Radivojević haljina - Ana Šekularac pantalone - Irena Grahovac minđuša - Jasmina Sanader čizme - Danijela Biškup

055

Adrijana kaput - Bata Spasojević haljina - Ana Šekularac pantalone - Valentina Obradović za AMC nakukvice - Jasmina Sanader čizme - Danijela Biškup

FAAR−INNER ZONE

jakna - Marta Miljanić pantalone - Zvonko Marković čizme - Danijela Biškup

FAAR−INNER ZONE

057

jakna: Maja Nedeljković Davidovac za Nicolas haljina - Valentina Obradović za AMC helanke - Morfium čizme - Danijela Biškup

FAAR−INNER ZONE

bunda - Maja Nedeljković Davidovac farmerke - Slavna Martinović metalni top - Jasmina Sanader cipele - Danijela Biškup

FAAR−INNER ZONE

059

haljina - Maja Nedeljković Davidovac jakna - Tijana Pavlov lanac - JSP

FAAR−INNER ZONE

sako - JSP kaput - Zvonko Marković pantalone - Dragana Ognjenović ogrlica - Jasmina Sanader

FAAR−INNER ZONE

sako - Dragana Ognjenović

FAAR−INNER ZONE

bolero - Verica Rakočević bluza & pantalone - JSP

FAAR−INNER ZONE

sako & cipele - Vladimir Lazarević kosulja - Zvonko Marković suknja - Valentina Obradović za AMC pantalone - Bata Spasojević

FAAR−INNER ZONE

kaputi - Gordana Ćirić Krstić majca - Volim Sijetl pantalone - Slobodan Mihajlović cipele - Danijela Biškup

FAAR−INNER ZONE

kaput - Bata Spasojević šorc - Maja Nedeljković Davidovac za Nicolas pantalone - Marta Miljanić ogrlice - Jasmina Sanader

FAAR−INNER ZONE

jakna - Doda Komad haljina - Tamara Radivojević pantalone - Irena Grahovac čizme - Danijela Biškup

FAAR−INNER ZONE

kaput - Bata Spasojević helanke - Tijana Pavlov čizme - Vladimir Lazarević

FAAR—010

FAAR IMPRESSIONS

SLAVIMIR STOJANOVIĆ grafički dizajner, ad FAAR-a Faar je idealan poligon za istraživanje, sondiranje i definisanje kreativnosti u domenu modnog dizajna u Srbiji. Zbog svoje širine kojom zahvata razne kreativne discipline, od mode, stajlinga, make-upa, preko fotografije, ilustracije, grafičkog dizajna do pisanja, Faar predstavlja jedinstvenu platformu i za mlade i za etablirane pojedince u okviru industrije, i na taj način postaje nezaobilazan faktor u kulturnom životu čitavog regiona. Sa uživanjem i entuzijazmom sam bio mali deo ovog projekta od samog početka, na svojim putovanjima po svetu redovno sam ga nosio, poklanjao i sa ponosom pokazivao na kakvom nivou se radi ovde kod nas, a činjenica da je doživeo svoje deseto izdanje u uslovima u kakvima se živi i radi, za mene je pravo čudo. Nadam se da ćemo jednog dana uživati u njegovom pedesetom izdanju.

MAJA UZELAC reditelj FAAR je uspeo da postavi standard kvaliteta modne fotograﬁje i editorijala u Srbiji, a zatim da ga, što je pod ovim okolnostima još šokantnije, i zadrži. Najbolji domaći fotograﬁ, stilisti i dizajneri imaju samo jedno mesto da urade upravo ono što žele i da ostave trag kakav im pripada. Jedino im FAAR omogućava bes-

138

kompromisnost, a ta sloboda ključna je za njihov dalji razvoj. Koncept gostujućih urednika omogućio je još jednu platformu za autentičan izraz i pokazao kako su s otvorenom postavkom koja se zasniva na poverenju, rezultati uvek izuzetni. Bitno je. Ne znam da li smo još uvek svesni koliko.

opterećeni čisto komercijalnim aspektom posla, koji nažalost sve češće donosi velika kreativna ograničenja. Veoma mi je drago što Click i dalje drži široko otvoren kreativni ventil. Devedesetih godina prošlog veka to su bili izuzetno zanimljivi umetnički projekti ostvareni kroz brojne saradnje sa kulturnim ustanovana Beograda, a danas je to magazin FAAR.“

sve ove godine!“

Photo—Aleksandar Macašev

ANĐELIJA VUJOVIĆ model „Od kako sam deo srpske modne scene, svedok sam njene borbe za opstanak. Uprkos svim poteškoćama, ona opstaje, ali uz velike kompromise. Jedan od kompromisa koji najteže pada svim kreativnim ljudima u modi jeste dominacija komercijalnog nad kreativnim. Čim se moraju zadovoljiti svi, kreativnost pati. I da je ne bismo potpuno izgubili, mi bežimo u FAAR. U neizbežnoj trci za čistom zaradom, na njegovim stranama povremeno damo sebi oduška, jer nam FAAR ne dâ da zaboravimo tu najvažniju, stvaralačku iskru u sebi, koja nas je prvenstveno i uvela u večno uzburkane vode srpske mode.“

ALEKSANDAR KUJUČEV fotograf „Radujem se svakom novom radu na editorijalu za magazin FAAR, zato što me podseća na neka davna vremena i na naše zajedničke profesionalne početke.Tada nismo bili toliko

DRAGANA OGNJENOVIĆ modni dizajner „Drago mi je da je ovako luksuzan magazin pokrenut kod nas, i da je odoleo svim krizama i uticajima vremena. Mislim da je FAAR divno mesto za susret umetnika iz različitih oblasti, i interesantan i kvalitetan reprezent modnog potencijala u Srbiji.“

MIŠA OBRADOVIĆ fotograf „Za nekoga ko se u Srbiji bavi modom, kao što to činim ja, FAAR je od samog početka velika inspiracija i podstrek. Sam koncept daje veliku slobodu umetničkog izražavanja, a u mnoštvu ukalupljenih redakcija koje se modom bave na komercijal način, FAAR je jedini koji mi daje mogućnost da radim šta hoću i sarađujem sa ljudima koji mi u potpunosti odgovaraju. Hvala Nenadu i modnoj agenciji Click na odličnoj ideji i uspešnoj saradnji

Photo—Miloš Nadaždin

FAAR IMPRESSIONS

IGOR TODOROVIĆ modni dizajner/novinar „U vremenima kada nam duhovne hrane nedostaje mnogo više nego one prehranjivačko-primarne, pojava sadržaja koji promoviše modu i umetnost, kao važan element života koji živimo, svakako da bi mogao poneti mnogo epiteta koji bi u superlativu govorili pre svega o hrabrosti, autentičnosti i posvećenosti pokretača ideje. Moda koja u svojim manifestacijama koje zovemo trendom, šopingom i na još bezbroj načina, u poslednjim dekadama gubi deo svog identiteta, u slobodi umetničkog izraza i dizinhibiciji kreativnosti na stranama FAAR-a, proživljava velike korake u odnosu na vreme i okruženje u kome uspešno izlazi, i uvek daje nadu da ćemo ipak „siti“ otići sa raskošne modne trpeze svakog novog FAAR-a.“

TAMARA RADIVOJEVIĆ modni dizajner “FAAR je, iskreno, najznačajnije izdanje u oblasti mode i umetnosti kod nas. Kao projekat uspeva da okupi neverovatan broj talenata, prikaže nove ideje i originalne koncepte. Retko kad imamo priliku da svoje vizije prikažemo na potpuno umetnički način, a FAAR omogućava upravo to. Saradnja sa FAAR-om je uvek neverovatno i nezaboravno iskustvo, bilo da prikazujem svoju kolekciju ili učestvujem u projektima drugih fotografa ili stilista. Uvek ga sa ponosom pokazujem strancima! Čestitam na 10. izdanju i želim vam još puno, puno takvih jubileja!”

LARA MILANOVIĆ modna urednica magazina „Grazia“ „Neobično je hrabro latiti se bilo kakvog poduhvata koji zahteva istrajnost i konstantnu borbu, u ovo vreme i ovde. Pogotovo, jer nas okružuje jedna, naizgled generalna apatija i sveopšte odsustvo moti-

139

vacije. A s pojavom FAAR-a, domaća moda i umetnost dobili su svojevrstan prozor u javnost. Svako zalaganje za promovisanje domaćih autora, bili oni graﬁčki ili modni, modeli ili fotograﬁ, u mojoj knjizi dobija veliki plus, pa tako i ekipa FAAR-a, koja se, sada već godinama, trudi da približi autorsko stvaralaštvo svima nama − posmatračima, ali i onima koji se profesionalno bave modom ili umetnošću. Na ovaj jubilej, mogu samo da poželim da ne posustanu i da nas raduju i u budućnosti kvalitetnim i upečatljivim sadržajem.“

JUGOSLAV PANTELIĆ novinar/urednik, TV Studio B

Photo—Daniel Sannwald

“FAAR je dokaz da ljudi koji se kod nas bave designom imaju šta da pokažu, a i kažu… prvo što zapazim u FAAR-u jeste rad talentovanih fotografa, koji uz pomoć stilista kroz zanimljivo osmišljene editorijale nude presek domaće modne scene u datoj sezoni. FAAR je po meni oslobođen “komercijalnih” tema i to je razlog što ovaj časopis svrstavam u grupu malog broja pisanih medija u našoj sredini koju poštujem. Ekipi koja realizuje FAAR želim da bude istrajna i ostane na sada već prepoznatljivom FAAR kursu…”

BOŠKO JAKOVLJEVIĆ TV novinar i kourednik FAAR-a 009 „U ovoj „normalnoj“ zemlji FAAR je potpuno nenormalan frajer. Na sceni gde samo kinta fascinira, on pleni i osvaja baratajući zaboravljenim monetama kao što su ideja i talenat.“

SVETLANA PROKOVIĆ (JSP) modni dizajner „Jedinstven, originalan, artistički, kreativan, zanimljiv, poučan, NAŠ FAAR je uvek novi vizuelni izazov!“

Photo—Marko Sovilj

Photo—Miša Obradović

FAAR—010

DARKO KOSTIĆ modni dizajner „FAAR kao najprestižniji i jedini fešn art magazin predstavlja dašak novog zraka nad nepostojećom scenom u Srbiji, i ja sam jako ponosan na njega, pogotovo kada ga pokažem ljudima iz Evrope koji budu oduševljeni načinom razmišljanja i realizacijom editorijala na tako visokom nivou! Zaista sve primerke čuvam u svojoj biblioteci i kroz njih pratim evoluciju vizuelne umetnosti u Beogradu, koja deﬁnitivno nije nestala, ili postoji još samo u FAAR-u. Zaista dajem sve od sebe i kao saradnik i kao veliki fan FAAR-a, i zaista gde god mogu, pokazujem ovo impresivno izdanje koje nosi jasnu poruku da u Beogradu kulturna i modna elita i te kako postoji, radi i napreduje. Bravo Nenade i svaka čast celoj FAAR ekipi!“

MARKO NIKOLIĆ make up artist „Kada govorimo o modnom magazinu, FAAR je jedan od retkih magazina koji daje slobodu po pitanju kreativnosti. Sarađujem od prvog broja i uvek se unapred radujem svakoj zadatoj temi, jer sam siguran da ću sa timovima koji rade na editorijalima imati odličnu saradnju i da će krajnji rezultat biti vrhunskog kvaliteta. Zabava ne izostaje iz ovog koktela. Siguran sam da će izlaženje ovog magazina podići standarde kada je reč o modi, i dati priliku mladim ljudima da se iskažu u punom zamahu svoje kreativnosti.“

MILICA MILIĆ direktor korporativnih komunikacija CPG FAAR „Ime magazina me, iako znam kako je izvedeno, asocira na daljinu… daljinu pogleda, stremljenja, ideja… Nedokučiva je simbioza uspešnih

140

modnih dizajnera i modela, profesionalaca i nadarenih umetnika sa laičkim pokušajima amatera uvijenih u najskuplje čipke lake poput paučine, na jednoj maloj, balkanskoj modnoj sceni… Nekad je teško spoznati umetnost i osetiti je, za to treba smelost… Sve što nije opšteprihvaćeno i shvaćeno, izaziva strah ali i podsmeh, zato smo najveće umetničke heroje slavili tek posle njihove smrti… Uz FAAR mi se čini da putujem i kroz budućnost i kroz prošlost, a uživam jer sam svesna činjenice da je važan deo sadašnjice, i iako sam ja ponekad uplašena da veličam nepoznato i odvažno, drago mi je kada prepoznam heroje, baš tu, blizu, na korak od mene…“ Toliko o FAAR-u i MS Click-u, S divljenjem, MM

DRAGANA ĆOSIĆ TV novinar „Čudna je, ta, srpska moda! U momentu kada su gotovo svi privredni giganti tekstilne industrije izdisali pod teretom nedostatka tržišta i preglomaznih sistema, počela je da se razvija autorska moda. Uprkos svemu ili baš zbog svega! Male radionice, minimalne, gotovo unikatne serije, počele su da nastaju prvo u glavama najtalentovanijih dizajnera, a onda i na telima, nas, njihovih sledbenika. Verovali smo im, kao i sada! Nikada Zara (konfekcija), uvek pre neko mlad sa novom idejom. Bila sam spremna da nosim i nedovršenu haljinu da bih pokazala da Srbija ima modne autore za ponos. Mislim − šta Roksanda Ilinčić radi Englezima i čitavom svetu kada je tako obožavaju? Pitam se, gde je nestao Aleksandar Nikolić, jer nam nedostaje njegov rad? Ponosim se Magdalenom Klasnjom i njenim radom u prestonici sveta (upoznala sam je još dok je bila student!). Dobro, priznajem, bilo je tu i lutanja, od tzv. alta moda kolekcija,

neuspelih, do briljantnih pret-aporter ostvarenja. Nije greh ne biti Elie Saab! Tržište je uspelo da stvori imena koja se sa ponosom izgovaraju. Biću lična: DO, sestre Proković, Irena Grahovac, Natasa Šarić, Tamara Radivojević, Bata Spasojević… Odrasli su oni, ali i ja. Postali smo zahtevniji, uživamo malo da virnemo i u svet najvećih, ali i dalje obožavam srpsku modu. Ponosna sam na moju „čik me ne primeti“ suknju rad, vrlo mladog Marka Marosijuka. I na sve to pojavi se FAAR, usred krize, kada bi se mnogi zapitali − čemu? Čudna je, ta, srpska moda, a mi smo očigledno još čudniji i izdržljiviji ljudi, a FAAR može biti jedan od primera za ovakav stav.“

make up-ova i cast-ova. FAAR je potreba za umetničkom/ljudskom slobodom. FAAR je ekspresionizam u modi. Kako sam se osećala uređujući FAAR sa Marijom i Boškom? Osećala sam se najvrednijom i najodgovornijom…hahahahahahahaah! Dosta je retko, a izuzetno dragoceno biti deo priče koja traje, opstaje, pulsira, razvija se. Bilo mi je jako drago da se posle toliko godina ukazala prilika da na neki način potpomognem realizaciji tog broja, a povod − dvadeset godina Clicka, osvežio mi je slatka sećanja.”

ANDRIJANA BELOVIĆ model

„FAAR je zanimljiva konceptualna novina koja je svojim autentičnim sadržajem osvežila pablišing prostor u Srbiji. Ličnosti koje su u svojim profesijama dostigle respektabilan autoritet, trendovi koje trasiraju smart fešn dizajneri i način na koji je sve objedinjeno u ovom vrhunski stilizovanom i luksuzno „ukrojenom“ magazinu, dovoljni su razlozi da se izdvoji. Zbog toga su ga modni poklonici, stručna javnost ali i pasionirani fešn konzumersi rado prihvatili kao svoje omiljeno štivo. Čestitke gos. Nenadu Radujeviću i modnom studiju Click na još jednoj smart ideji i njenoj odličnoj realizaciji. Očekujemo dalje, i više…“

„Činjenica je da je beogradskoj modnoj sceni bio potreban magazin koji pre svega može da dâ slobodu kreativnim ljudima, da se umetnički izraze i da međusobno sarađuju. Većina časopisa danas ima već propisanu koncepciju koja donekle ograničava stvaraoce. Sa FAAR-om to nije slučaj, ali umetnička sloboda, ukoliko na nju nismo naviknuti, ume da postavi izazov i ponekad je od ideje do realizacije put jako dug. Što se mog ličnog angažmana u FAAR-u tiče, učešće u stvaranju uvek predstavlja novi izazov, pogotovo kada sam imala prilike da radim sa ljudima sa kojima ranije nisam sarađivala.“

MIRA ANDRIĆ ex model i kourednik FAAR-a 009 “Šta je za mene FAAR? Spoj zanimljivih ljudi i svežih ideja. FAAR je materijalni dokaz hrabrog traganja u interakciji srpske mode i umetnosti. FAAR je svetionik modne scene u regionu. FAAR je pokretač pomerenih stavova, kadrova, šavova,

DR ZORICA KARANOVIĆ glavna i odgovorna urednica magazina „Bazar“

DANIJEL STEVANOVIĆ model „Veoma je bitno da Srbija, Beograd dobije i ima jedan open minded magazin. Prvo, što time otvara vidike i edukuje ljude širom Srbije, a drugo što pomaže mladim kreatorima u njihovom sazrevanju i karijeri. Takođe, FAAR predstavlja jedno svetlo u beskraju tame koje je okupiralo našu zemlju, u kome se svi mi možemo opustiti, uživati i raditi na našem duhu, mestu na kome je sve moguće.“

FAAR IMPRESSIONS

Photo—Aleksandar Kujučev

ASHOK MURTY stilista „Ambiciozan i inovativan projekat kao što je ovaj, neminovno izaziva nagli skok adrenalina kod svakog kreativca kojeg se dotakne. Tako je bilo i u mom slučaju. Mada mi je ponekad pojmovno izmicao koncept ponekog izdanja, postojala su i ona koja su se suštinski doticala najvišeg u ovako koncipiranom medijumu (pre svega, mislim na broj koji je urednički potpisao Bogomir Doringer). Međutim, i moda i umetnost su sfere u kojima demokratija mora da bude ključni kriterijum koji ih deﬁniše, tako da, na kraju, moram duboko da se naklonim konceptu FAAR-a kao takvog. U budućnosti mu želim malo više kreativnosti, malo manje ličnih samopromocija i iznad svega, više gracioznosti.“

ANA LJUBINKOVIĆ modni dizajner „FAAR je hrabar potez modnog studia Click, jer je posvećen nekomercijalnom, što je zaista u današnje vreme prava retkost. Kada kažem nekomercijalno, mislim na prostor koji posvećuje fotograﬁma, stilistima i modnim dizajnerima, koji bez ograničavanja i sa punom slobodom mogu da pokažu šta misle i šta su smislili. Ista stvar se već decenijama

141

Photo—Vladimir Miladinović-Hominid studio

dešava na BFW, pa nije preterivanje kada kažem da zaista mislim da bez truda koji Click sve vreme ulaže u modu, srpska modna scena ne bi bila ovako razvijena i bogata.”

SNEŽANA DAKIĆ MIKIĆ TV novinar “Umetnost i kreativnost su vrhunske vrednosti svakog društva. Vizuelna kultura danas je nezamisliva bez fotografije, modnog, grafičkog i industrijskog dizajna, kao i performansa. U našoj zemlji, gde su se vrednosti izvrnule naglavačke, lako bi se moglo desiti da se napori i rad talentovanih i maštovitih kreativaca potpuno obesmisle usled manjka interesovan ja masovnih medija za njih. Važnost magazina FAAR, kao ogledala savremenih trendova srpske scene koja je vibrantna i izuzetno kvalitetna, velika je sama po sebi. A naročito imajući u vidu vreme velike svetske ekonomske krize koja je desetkovala i profitabilne delatnosti, a kamoli sferu umetnosti i mode. Ipak, ako nam je za utehu, naša komparativna prednost je dvodecenijska vežba improvizacije i kriza kao uobičajen ambijent za umetničko staranje. Ali to ni na koji način ne umanjuje značaj FAAR-a. Sjajno je što će FAAR ostati kao značajan dokument stvaralaštva ovog vremena, iako u njemu vodeći muzeji

nisu u funkciji, slikari smatraju dostignućem ako uspeju da skupe novac za katalog, a modni dizajneri se udružuju ne bi li na tržiste, kako-tako, izneli svoj rad. Sve se to u FAAR-u ne primećuje. I ne treba. Luksuzno izdanje zavređuje da se nađe na policama vodećih univerzitetskih biblioteka i muzeja. A ljubiteljima vizuelne kulture pruža nove ideje i drugačiji pogled. Ova publikacija, kao i dosadašnje delovanje modnog studija Click daje kredibilitet umetničkoj i modnoj sceni koja je po kreativnosti, iako lišena mogućnosti da bude deo evropske slobodne scene, u rangu svetskih tendencija i zaslužuje svoje ogledalo u javnosti.”

RUŽICA MEVORAH glavna i odgovorna urednica časopisa „Blic žena“ „Imajući u vidu okruženje i vreme u kome se realizuje, FAAR uopšte ne bi trebalo da postoji. Dozvoljavate mi da pišem onako kako govorim i onako kako smatram da bi trebalo da pišu svi koji išta objavljuju? Po Vuku. Po zdravoj pameti, po elementarnoj ekonomskoj logici, po ukupnom stanju u društvu, po mestu primenjene umetnosti i uopšte umetnosti u društvu (FAAR, je l' da, ima šire pretenzije od modnih), vaš magazin uopšte ne bi trebalo da postoji. A ipak traje.

Verujem da traje zbg upornosti male grupe entuzijasta i zbog spremnosti članova te grupe da se bore svim sredstvima za svaki sledeći broj. Naporno izdavaštvo? Veoma. Neizvesno? Trajno. Demotivišuće? Bojim se. Ali, opet, znam koliko ispunjava i koliko znači onaj trenutak kad u ruke uzmeš svoje delo, a ono još miriše na štampariju.“

MAJA ATANASIJEVIĆ stilista/model „U seljačkoj zemlji na brdovitom Balkanu, prepunoj ružnoće, zaista je divno imati priliku da se napravi nešto lepo, a da zaista bude moda i bez cenzure, za razliku od narodnjačke žute štampe i svih ostalih nus pojava lošeg srpskog društva. Ja sam tu do kraja! Ljubi Vas Yoma.“

ZORANA KOSTIĆ OBRADOVIĆ model „FAAR je samo logičan nastavak onoga što Click već radi u umetničkokreativnom smislu. FAAR dozvoljava suštinsku potrebu svakog umetnika da se izražava na nekomercijalan način. Uvek mi je zadovoljstvo da doprinesem razvoju takvih ideja.“

FAAR—010

YOUNG BLOOD Konkurs za mlade fotografe

Photo—Marko Cvetković Model—Milica Opačić

UČESNICI: MARKO CVETKOVIĆ DUŠAN MILENKOVIĆ NEMANJA MARAŠ MARIJANA GLIGIĆ DRAGAN KLEM MARIJA MILOŠEVIĆ JOVANA MLADENOVIĆ KOSTA ĐURAKOVIĆ

142

FAAR već pet godina na poseban, umetnički način popularizuje modni dizajn, ali i trendove u fotografiji, grafičkom dizajnu i umetnosti. Dajući punu slobodu svojim saradnicima, priznatim ali i mladim, novim umetnicima postao je nezaobilazni poligon za adekvatnu promociju domaćih modnih poslenika. Povodom jubilarnog desetog izdanja pokrenut je konkurs Young Blood za mlade fotografe sa željom da se okupe i promovišu novi, još uvek neafirmisani, a zanimljivi i talentovani fotografi i da im se omogući prvo objavljivanje njihovih radova.

Pored toga na ovogodišnjem Mikser festivalu, najznačajnijem festivalu kreativnosti u našem regionu, u okviru programa Click Fashion Lab biće postavljana izložba najboljih radova odabranih autora koji su se prijavili na Young Blood konkurs. Na sledećim stranama ćete videti odabrane radove od preko 100 prijavljenih na ovaj konkurs, a stručni žiri – fotograﬁ Aleksandar Kujučev i Miša Obradović, dizajner Slavimir Stojanovic i urednik FAAR-a Nenad Radujević odabraće najperspektivnijeg fotografa koji će za nagradu dobiti objavljivanje svog editorijala u sledećem broju FAAR magazina.

Konkurs će biti otvoren tokom cele godine tako da svi zainteresovani mogu svoje radove slati na adresu faar@click.co.rs. Cilj je da konkurs postane internacionalnog karaktera, pogotovo za zemlje u regionu, kako bi postao jedinstven generator nove, umetničke fotograﬁje. U tom smislu od posebnog značaja je i promocija FAAR-a u Mariboru, ovogodišnjoj evropskoj prestonici kulture koja će se održati u junu ove godine.

YOUNG BLOOD

photo—Dušan Milenković model—Peđa Stojanović /modna agencija FOX/ boots—Zara ice skates—Ledeno doba

143

FAAR—010

photo—Nemanja Maraš art direction—Nemanja Maraš photo assitant—Adam Rakićević, Petar Marković

144

styling—Predrag Đuknić styling assistant —Bojana Bradić, Stevan Ristić make up—Milena Milenković model—Isidora Marić

YOUNG BLOOD

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

fashion story inspired by Tamara de Lempicka photography—Marijana Gligić art direction- Marijana Gligić

145

styling—Ivan Džolić make up—Irena Miletić hair—Jovana Veličković model—Marina Krtinić

FAAR—010

photo—Jovana Mladenović designer—Dajana Vasić hair —Marija Vujičić

146

make up —Bio Eva Nis models—Dajana Vasić, Aleksandra Maksimović, Soﬁja Surdilović, Stefana Vidanović

YOUNG BLOOD

photo—Marija Milošević designer —Marija Milošević make up & hair—Marija Milošević model—Maja Janković

147

FAAR—010

photo—Dragan Klem

148

YOUNG BLOOD

photo—Kosta Đuraković styling—Kosta Đuraković make up—Ana Jovanović hair—Biljana Živadinović

149

top—MIMIMASO pants—Vladimir Lazarevic shoes—Vladimir Lazarevic models—Lazar Balaban @ International Scouting Office , Jordan Lorrius

FAAR—010

BEST OF BELGRADE

BELGRADE EVENT CALENDAR 2012

Photo—TOB

Želimo da vas upoznamo s najznačajnim dešavanjima u gradu i da vam istovremeno – na jednom mestu - prikažemo raspon sadržaja i snagu grada u kojem se gotovo svakog dana dešava barem po jedan izuzetan događaj. Beograd je grad koji neguje evropske, svetske i domaće manifestacije i festivale, u njemu nastupaju velikani teatra, ﬁlma, književnosti, muzike i mode. Želimo da u ovom mozaiku otkrijete i odaberete “svoje” događaje i tako još bolje i potpunije upoznate prestonicu Srbije.

We are introducing you the most popular events in Belgrade and the great variety of cultural happenings of a town which organizes at least one exceptional event every day. Belgrade is hosting European, international and local happenings and events, great people from the world of theatre, ﬁlm art, literature, music, and fashion. We encourage you to ﬁnd and attend events to your personal taste and discover the capital of Serbia. The Tourist Organization of Belgrade

150

Mikser Festival May 25th–June 2nd Contact: www.mikser.rs BELEF – Belgrade Summer Festival Date: May25th –August 15th Contact: www.belef.org Organic Live Fest Date: June 22nd–24th Contact: www.organiclivefest.com Summertime Jazz, Blues & World Music Festival Date: the ﬁrst Week of July Contact: www.savacentar.net Belgrade Boat Carnival Date: July 1st Contact: www.travel-belgrade.com Belgrade International Cello Fest Date: between July 1st and 10th Contact: www.jugokoncert.rs Belgrade Beer Fest Date: August 14th–19th Contact: www.belgradebeerfest.com Belgrade Latino Marathon Date: end of August Contact: www.travel-belgrade.com

Festival Umbria Jazz Balkanic Windows Date: August 30th–September 1st Contact: www.multikultivator.org.rs European Heritage days in Belgrade Date: September Contact: www.beograd.rs, www.travel-belgrade.com Belgrade International Theatre festival – BITEF Date: September 15th–25th Contact: www.bitef.rs The October Salon Date: October Contact: www.oktobarskisalon.org Joy of Europe Date: October 1st–5th Contact: www.joyofeurope.rs European Animated Film Festival Balkanima Date: October 2nd–6th Contact: www.balkanima.org Belgrade Race through History Date: October Contact: www.bgdmarathon.org International Belgrade Book Fair Date: October 21st–28th Contact: www.beogradskisajamknjiga.rs

Belgrade Fashion week – Autumn Date: October 25th–November 5th Contact: www.belgradefashionweek.com Belgrade Jazz Festival Date: October 25th–28th Contact: www.domomladine.org Belgrade Music Festival – BEMUS Date: October Contact: www.bemus.rs International Environmental Film Festival "Green Screen Fest" Date: during the 3rd week in November Contact: www.greenscreenfest.org Science Festival Date: November 30th–2nd December Contact: www.festivalnauke.org International Queer Film Festival MERLINKA Date: December Contact: www.domomladine.org Belgrade’s New Year Date: December 31st–January 1st Contact: www.belef.org

FAAR—010

BEST OF BELGRADE

MOST NA ADI

english text on page 173

English text on page 153

„Most na Adi” je drumski i šinski most u Beogradu koji povezuje Novi Beograd i Čukaricu. Most je predviđen kao deo beogradskog Unutrašnjeg magistralnog poluprstena koji bi povezivao Novi Beograd i Zvezdaru. Ovo bi bila kratka definicija arhitektonske atrakcije koja spaja dve obale Save u neposrednoj blizini Ade Ciganlije. Međutim, radi se o nečem mnogo većem i od samog pilona pomenutog mosta. Priča počinje još davne 1923. godine kada je arhitekta Đorđe Kovaljevski uradio prvu urbanističku skicu Beograda sa mostom preko Ade Ciganlije. U vreme kada je Beograd poprimao prva obeležja evropskih metropola futuristički orijentisani planeri saobraćaja predvideli su pojedine deonice saobraćajnice koju mi danas zovemo Unutrašnji magistralni poluprsten. Nakon Drugog svetskog rata Beograd se brzo širio. Rađene su zgrade, saobraćajnice pa i mostovi od kojih je poslednji bio most „Gazela”, završen 1979. godine i tu se priča prekida. Most preko Ade, iako postoji u planovima s početka XX veka nije započet ni na početku XXI. U međuvremenu saobraćajne gužve u Beogradu, koji je izrastao u istinsku svetsku metropolu, postale su deo svakodnevice naših sugrađana. Rađena su različita ispitivanja i došlo se do podataka da bi izgradnjom mosta preko Ade dnevna ušteda utrošenog goriva samo za putnička 151

vozila iznosla 11 tona, a put koji ova vozila pređu bi se smanjio za 100.000 kilometara! Takođe, saobraćaj na ostalim gradskim mostovima bi se značajno rasteretio, kao i saobraćaj u Bulevaru vojvode Mišića koji je jedna od najprometnijih gradskih ulica sa čestim zastojima. Konačno, 2004. godine održan je konkurs na kom je stručni žiri kojim je predsedavao Nikola Hajdin, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti i projektant beogradskog „Novog železničkog mosta”, jednoglasno, kao najbolje idejno rešenje izabrao predlog slovenačke firme „Ponting“ za koju su kao projektanti radili konstruktor Viktor Markelj i arhitekta Peter Gabrijelčič. Takođe, to rešenje je podržalo i Društvo arhitekata Beograda, ocenivši ga kao savremeno i bitno za budući izgled grada. Za trenutak smo svi pomislili da će posle svega tada radovi krenuti „kao po loju”. Međutim, izgradnja mosta nije bila bez protivnika u stručnim krugovima. Dovođena je u pitanje opravdanost cene, kao i to da li je Beogradu potreban takav most na tom mestu, dok je ekološka javnost kritikovala most zbog pretnje ugroženim vrstama ptica, među kojima je posebna vrsta kormorana - malog vranca (lat. Phalacrocorax pygmeus), koji zimske noći provodi po vrbacima na donjem špicu Ade, jer u Beogradu zimuje čak 10% evropske populacije ove vrste. Dve godine po početku izgradnje, Liga za ornitološku akciju Srbije, uz pomoć USAID-a, uspela je da obezbedi us-

love da mali vranac i pored izgradnje mosta, ne napusti svoje stanište. Posle svega, izgradnja je započeta 2008. godine, a završena 2011. i Beograd je dobio prelepi most dugačak 929 metara, sa šest kolovoznih traka, dve staze za pešake i dva koloseka namenjena budućem metrou. Širina mosta je 45,04 metara, pilon mosta zajedno sa konstrukcijom vrha visok je 207 metara, a dužina glavnog raspona je 376 metara. Utrošeno je, nama laicima nepojmljivih, 164.927 tona betona, a ono što je glavno jeste da je saobraćajna propusnost mosta fantastičnih 12 000 vozila na sat! Povodom ove grandiozne tvorevine u martu 2011. u Beogradu je boravila i Ekipa Discovery-ja snimajući dokumentarac za novu sezonu popularnog serijala „Gradimo veće i bolje”, čiji je domaćin arhitekta Danny Foster. On je rekao da je most preko Ade „jedan od najvećih građevinskih projekata u Evropi", često ističući da je most revolucionaran. I magazin „The structural engineer", jedan od najuglednijih stručnih britanskih časopisa u oblasti građevinarstva posvetio je opširan članak novom beogradskom mostu. Izveštač Metju Majerskou, inženjer, takođe je posetio Srbiju i u svom izveštaju naveo da novi most na Savi, sa svojom savršenom strukturom, simbolizuje novu eru u gradnji i razvoju Beograda i naglasio da je na gradnji vidljiva inženjerska stručnost. Veliko interesovanje domaće javnosti

koje je vladalo tokom rasta ovog arhitektonskog remek dela kulminirala je u avgustu 2011. kada je organizovana prva šetnja preko mosta, tek spojenih obala i kada su građani birali njegovo ime. Među najpopularnim predlozima za naziv mosta bili su: „Harfa“, zatim „Most patrijarha Pavla“, „Most Zorana Đinđića“, „Žirafa“, „Lepeza“, „Andrićev most“, a najviše glasova dobio je predlog „Most na Adi” koji je Skupština grada usvojila 15.decembra. Most je zvanično otvoren za saobraćaj u novogodišnjoj noći između 31. decembra 2011. i 1. januara 2012., uz ponoćni vatromet. Posle vatrometa je upaljena javna rasveta i dekorativno osvetljenje, a pored više hiljada građana mostom su prošetali i i predsednik Srbije Boris Tadić i gradonačelnik Beograda Dragan Đilas. Pažnja javnosti itekako je usmerena ka mostu i nakon završetka radova pa je u tom kontekstu tokom trajanja teniskog turnira Serbian Open na mostu odigran i egzibicioni teniski meč! S obzirom na aktuelni trend gradnje jednog mosta u periodu od 50 godina drago nam je što su odgovorni uprkos svemu izabrali idejno rešenje koje je još u toku izgradnje postalo novi simbol Beograda! Činjenica je da je „Most na Adi” u pozitivnom smislu bitno uticao na izgled celog grada, a njegova veličina i pre svega dizajn doprineli su da se na širem planu kulture urbanog života proširi svest o vremenu u kom egzistiramo ali i vremenu koje tek dolazi. Priredio Bojan Šašić

FAAR—010

BEST OF BELGRADE

MIKSER FESTIVAL english text on page 173

MIKSER FESTIVAL 2012 održava se od 25. maja do 2. juna na novoj lokaciji, u uzbudljivoj, ali zanemarenojčetvrti u samom centru Beograda – Savamali, čija revitalizacija postaje centralna tema ovogodišnjeg festivala. Mikser festival nastavlja da istražuje i preispituje fenomene savremenog društva, posebno društvenu ulogu kreativnih disciplina. Poklanjajući posebnu pažnju edukativnom aspektu svih programa, organizatori sa ponosom ističu da je Mikser festivali ove godine besplatan za sve posetioce. Kao deo strategije otkrivanja urbanih potencijala i aktiviranja zanemarenih gradskih četvrti sadržajima kulture, Mikser festival značajno menja format. Promenjeni su i lokacija i trajanje festivalskih sadržaja – sa pet na devet dana, a pojedini programi doživljajvaju svoju ekstenziju i nakon festivala, poput prestižne izložbe savremene umetnosti “Brisani prostor” u zgradi “Geozavoda” koja traje do kraja juna. Primarni programski sadržaji ovogodišnje manifestacije su projekti iz oblasti arhitekture, urbanizma, vizuelnih umetnosti i dizajna, sa snažnim akcentomstavljenim na interaktivnost, intervencije u javnom prostoru, radionice i performanse. Napušta se uređivački model po tematskim zonama, a kompleksni program festivala čini mreža preko 50 nezavisnih, transdisciplinarnih autorskih i kustoskih projekata, koji se sastoje odviše segmenata: izložbe, radionice, predavanja, performansi. Zahvaljujući velikom broju uspešnih regionalnih i međunarodnih konkursa za mlade talente, kao što su dizajnerski Ghost Project i Young Balkan Designers,arhitektonski konkurs za Gradska okupljališta (UrbanBundle),muzički Garage Roll Call i mnogi drugi, Mikser festivali ove godine predstavlja više stotina mladih talenata rame uz rame sa svetskim ekspertima iz oblasti dizajna, arhitekture, urbanizma, vizuelnih umetnosti, muzike, novih medija, obrazovanja, zaštite životne sredine, opravdavajući status najvećeg festivala kreativnosti i inovativnosti u regionu. Među svetskim zvezdama kreativne industrije nastupaju na Mikser

153

Festivalukontroverzni konceptualista i dizajner Arne Kinze (Arne Quinze), prepoznatljiv po gigantskim instalacijama u javnom prostoru,renomirani belgijski video umetnik David Claerbout (David Klarbout), koji nakon samostalnih izložbi u muzeju MoMA u San Francisku i bečkoj Secesiji, izlaže naMikser festivalu, muzičar Danijel Miler (Daniel Miller), najuticajnija ličnost u istoriji tehnopopa i čuveni producent sastava Depeche Mode,eksperimentalni arhitektonski kolektivi Bik Van der Pol i Feld 72, menadžer u kulturi Glen Vajs (Glenn Weiss), odgovoran za revolucionarno uvođenje javnog umetničkog programa na njujorški Tajm skver i mnogi drugi. Rad sa lokalnom zajednicom – sa “Savamalcima”, Gradskom opštinom Savski venac i Gradom Beogradom, jeste ključ za definisanje modela i strategije festivala, a 2012. godina je samo početak dugotrajnog rada. Cilj festivala je da Savamala povrati nekadašnji status kulturnog i društvenog epicentra grada. Slične nezavisne inicijative transformacija zanemarenih urbanih celina u progresivne umetničke kvartove dokazuju da za značajne urbanističke intervencije nisu uvek potrebni grandiozni arhitektonski projekti: Milansku zonu Tortonu tokom sajma dizajna u Milanu poseti više od 100 000 ljudi iz celog sveta, dok Tribeca Film Festival svake godine u ovu šarmantu njujoršku četvrt privuče oko 200 000 posetilaca.

Click na Mikseru - CLICK FASHION LAB Click Fashion Lab je modni segment Mikser festivala koji organizuje Modni studio Click. Ova svojevrsna modna labaratorija ima za cilj da na atraktivan i nesvakidašnji način poplarizuje modni dizajn kao važni segment primenjenih umetnosti. Click Lab čine Guerilla Fashion Act, Likovne radionice za decu, izložba Young blood i promocija jubilarnog izdanja FAAR magazina. Guerilla Fashion Act integriše dizajn i modu u interaktivni čin kroz umetničke forme, postavke i radionice u kojima je publika aktivni učesnik. Ovaj gerilski pristup promovisanju modnog dizajna je izraz svojsvrsnog bunta i želje modnih poslenika da se moda više tretira kao umetnost, a manje kao show biznis. Ovaj program okuplja modne dizajnere koji će osmisliti izložbene postavke i accessories instalacije (Nataša Šarić-kravate, Jasmina Sanader-nakit, Vladimir Lazarević-obuću) i učesnike projekta ”Stari zanati za novo doba” (Bata Spasojević, Valentina Obradović, Gordana Ćirić Krstić, Dejana Momčilović, Sonja Krstić, Tatjana Tatalović) koji imaju cilj ne samo da očuvaju stare tekstilne tehnike već i da ih ožive kroz spoj tradicionalnih zanata i savremenog dizajna. Pored ove postavke Guerilla Fashion Act će putem modnih minijatura, koje će se održavati na ulicicama Savamale, u interakciji sa publikom pokusati da skrene paznju na modni dizajn. Izložba Young Blood predstavlja izbor najboljih radova odabranih autora koji su se prijavili na Young Blood konkurs magazina FAAR. Konkurs Young Blood ima za cilja da okupi i promoviše nove, još uvek neafirmisane, a zanimljive i talentovane fotografe.

FAAR—010

BEST OF BELGRADE

PIKASOVA AZURNA OBALA NA DORĆOLU Izložba keramike slavnog španskog umetnika

Od 2. februara do 13. maja 2012, dakle više od tri meseca, Beograd je imao priliku da bude domaćin izložbe slavnog španskog umetnika Pabla Pikasa. U zgradi bivše fabrike “Beko” na Dorćolu, beogradskoj publici predstavljena je izložba pod nazivom “Na Azurnoj obali”. Postavku čine eksponati prikupljeni iz tri privatne kolekcije iz Francuske – radovi od keramike, predmeti od srebra i zlata, kao i plakati koji su promovisali upravo izložbe ovih dela primenjene umetnosti. Izložba je nastala kao plod uspešne saradnje galerije “Deva Puri” iz Bleda (Slovenija) i agencija “Insomnia PREVENT” i “Reprodukcija” iz Beograda. Ova nesvakidašnja izložba, još jednom je svrstala Beograd u centar kulturne mape Evrope, i više od tri meseca predstavljala jednu od najvažnijih turističkih ponuda našeg grada. Izložba “Na Azurnoj obali“ je privukla izuzetno veliku medijsku pažnju, što se i očekivalo, s obzirom na činjenicu da je ovo prvi put da se na jednom mestu izlaže ovoliki broj eksponata (100), koji nisu iz njegovog najčuvenijeg slikarskog opusa, već iz jednog potpuno drugačijeg medija, a to je keramika. Pored svih domaćih 154

medija, izložbu su ispratile i brojne inostrane agencije i televizije, kao što je BBC, zahvaljujući čijim prilozima je izložba imala brojne posetioce iz inostranstva, koji su upravo zbog izložbe dolazili u Beograd. Pikasovi radovi sa Azurne obale privukli su nekoliko desetina hiljada posetilaca iz zemlje i regiona. Brojni ljubitelji keramike i umetnosti ovog stvaralačkog genija svakodnevno su se okupljali u zanimljivom i za ove potrebe specijalno adaptiranom izložbenom prostoru nekadašnje fabrike. Posetioci su oduševljeni ne samo jedinstvenom postavkom već i raznovrsnim programom koji čine svakodnevna stručna vođenja kroz izložbu, predavanja i projekcije filmova na temu Pikasovog života i celokupnog stvaralaštva i radionice keramike „Pablov svet“, koje su okupljale bukvalno sve generacije svakog vikenda u februaru i martu. Mnogi posetioci su provodili i više sati na izložbi, gledajući filmove i čitajući knjige. Izloženi radovi od keramike su nastali nakon 1946. godine kada se Pikaso prvi put sreo sa ovim, za njega potpuno novim medijem – dolazi u gradić Valori, u blizini Kana, na Azurnoj

obali, da poseti godišnju izložbu keramike, ostaje oduševljen radovima “Madura” radionice. Porodica Ramije pokušava da ga ubedi da ostane, što on i čini godinu dana kasnije. Velika zvezda kakav je Pikaso bio u to vreme, doprineće promociji ovog gradića i oživljavanju umetničke keramičke produkcije. Porodičan život sa Fransoaz Žilo, sa kojom je u tom periodu dobio dvoje dece, uticaće i na njegovo stvaralaštvo. Posvećuje se keramici, eksperimentiše sa oblicima i dekoracijom, otkriva mogućnosti za nov likovni izraz. Saradnja sa radionicom “Madura” će rezultirati nastankom oko 4 000 dela. Na izložbi je predstavljeno oko 60 keramičkih radova, od tanjira i vaza do pravih skulptura jedinstvenih oblika, s motivima kao što su ribe, borbe bikova, sove, koze, ptice, mitološka bića, scene iz svakodnevnog mediteranskog života, mrtve prirode i kubistički predstvaljeni likovi. Karakteriše ih sloboda i eksperimentisanje sa formom, namerne “greške” i promene položaja delova, najrazličitiji načini dekoracije, uz korišćenje boje, pigmenata i glazura.

english text on page 174

“Ja sam kralj!”, rekao je Pablo Pikaso, jedna od najpoznatijih ličnosti 20. veka. Čuveni španski umetnik (1881–1973), slikar, skulptor, grafičar, crtač, začetnik likovnog pravca kubizam, bio je do tada najpoznatiji i najbogatiji živi umetnik. Darežljiv, kontroverzan,

155

veoma šarmantan, često preke naravi, ponekad i grub, opsednut sobom i svojom umetnošću. Iako se ženio samo dva puta, imao je mnogo žena. Jednu ljubavnicu bi zamenio drugom, bio je beskrupulozan prema njima, a one su ga obožavale. Poslednje dete, od ukupno četvoro,

dobio je kada je imao 68 godina. Potpisivao se majčinim prezimenom – Pikaso, umesto očevim – Ruiz, jer mu se nije dopadalo. “Možete li zamisliti da me zovu Ruiz? Nikako.” Počeo je da crta još kao dete, čak je i prva reč koju je izgovorio bila “olovka”. Pikasov otac je bio učitelj crtanja i zadivljen sinovljevim talentom, trudio se da ga što više razvije. Upisuje čuvenu Kraljevsku akademiju u Madridu, ali je ubrzo i napušta – biva nesrećan i više vremena provodi u muzeju Prado, gde proučava stare majstore – Velaskeza, Goju, El Greka… U Barseloni postaje deo boemske ekipe avangardnih umetnika i u kafeu “Četiri mačke” izlaže prvi put svoje radove 1900. godine. Iste godine posećuje Pariz, grad svetlosti, ali i greha, što u mnogome utiče na njegovu umetnost. Smrt najboljeg prijatelja i ogromna tuga ostavljaju traga na slikarstvo “Plave Faze”, nakon čega sledi zaljubljenost u Fernandu Olivije i “Ružičasti period”. Uticaj iberijske i afričke skulpture doprinosi nastanku najradikalnijijeg i najšokantnijeg dela “Gospođice iz Avinjona” u to vreme (1907). Prikazuje prostitutke i surovost bordela. Smatra da slikarstvo ne treba da bude “učtivo”. Saradnja sa Brakom, “razbijanje” tradicionalnog slikarstva, kubizam i otvaraju se vrata apstraktne umetnosti. Kubizam utiče na kulturu uopšte i postaje potpuni mejnstrim. Prvi Svetski rat, venčanje sa Olgom Koklovom, mondenski život po Azurnoj obali – slika realistično, konvencionalno. Ali ubrzo sledi nezadovoljstvo, bračni problemi, smrt prijatelja – nastaju košmarna, groteskna dela, tipa “Tri plesača”. Mladost će ga povratiti u liku Mari Terez Volter, sedamnaestogodišnje ljubavnice i modela, koja donosi vedrinu u Pikasovo slikarstvo. U vreme Španskog građanskog rata

nastaje jedna od najznačajnijih slika u 20. veku, “Gernika” (1937), veličine 30 m2, nastala je za samo 6 nedelja, a prikazuje smrt i stradanje! I Dora Mar, ili Teodora Marković, Pikasova ljubavnica srpskog porekla, ovekovečena je na ovom delu. U vreme Drugog svetskog rata, zatvara se u svoj atelje u Parizu, dizajnira plakate za Francusku komunističku partiju. Seli se u Valori 1947. godine i eksperimentiše sa keramikom u radionici “Madura”, vodi miran porodičan život sa Fransoaz Žilo. Kad su se upoznali, ona je imala 21 godinu, a on 61. Rađa mu dvoje dece, Kloda i Palomu. Ona je jedina žena koja ga je napustila zbog preljuba i nasilničkog ponašanja. Žaklin Rok, poslednja Pikasova ljubav, koju je upoznao upravo u radionici “Madura”, živela je sa njim narednih 20 godina, sve do njegove smrti 1973. godine.

FAAR—010

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent Integer interdum ante ut est. Aenean taciti sociosqu ad litora torquent per a urna sit amet odio condimentum conubia nostra, per inceptos himefermentum. Phasellus augue. Nunc naeos. In hendrerit molestie elit. Cum nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing sociis natoque penatibus et magnis TC Piramida, Jurija Gagarina in, fermentum ac, ligula. Integer com-151a,dis parturient montes, nascetur TrgaNikole modo nibh enim. Pašića Donec 8, dignissim, ridiculus mus. Integer sodales tellus Masarikova 5, dapibus, turmetus congue convallis at augue. Pellentesque congue dui vel kraljaac Aleksandra 30-32 massa. Aenean sem magna, consequat pis arcuBulevar laoreet urna, porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc et, luctus vitae, luctus malesuada, lecpretiumwww.martinivesto.rs nunc. Sed interdum arcu tus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla

050

FAAR—010

31. AMSTEL FASHION WEEK

Peđa Nerić

Martini Vesto

Dragana Ognjenović

Beograd, april 2012.

157

U skladu sa svojim sloganom - "Nova energija" 31. Nedelja mode je prizivala na iskorak u novi period. Sadržinski kolaž koji publici nudi različite vidove modnog je dobar model, posebno kada na red dođe utvrđivanje opštih smernica sezone, ponude i trenda. Pored prezentacija samostalnih dizajnera koji su i ovoga puta bili nosioci programa, isti su svakako obogatile i revije inostranih brendova, čiji ovdašnji distributeri već nekoliko godina demonstriraju jasan pijetet prema ovakvom vidu promocije. Revije „United colors of Benetton“, „Fashion Company“, „Sisley“ i „Patrizia Pepe“ prikazale su bogatstvo boja, zanimljive kolorističke odnose, print i dezene, retro uticaje i inspiraciju POP kulturom kao odrednice modnog leta 2012. Ove odrednice, kao sastavni elementi, pojavile su se i u kolekcijama domaćih autora koje ćemo videti kroz trendovski presek BFW-a. Mladi kreatori su i ovog puta imali svoj prostor u programu „Novi dizajneri“ koji će im omogućiti dalju aﬁrmaciju. Značajne revije imali su i Martini Vesto, posebno sa kolekcijom koju potpisuje Boško Jakovljević, zatim gošća iz Londona Nicola de Main i po prvi put posebno osmišljena revija nakita Pierre Lang. Neophodno je spomenuti i reviju Belgrade Design District-a, gradskog mesta koje teži implementaciji autorskog dizajna. Ova revija još jednom je naglasila postojanje nekoliko osnovnih stilova beogradskog dizajna i veliki potencijal domaćih kreativnih snaga. Posle svega, može se zaključiti da je ovaj BFW bio vrlo angažovan. Društvena svesnost i savesnost, dokazana je u više projekta: humanitarnoj reviji „Najbolji prijatelj-Doggy style”, akciji „Osmeh za osmeh”, zatim kroz organizaciju dečjih likovnih radionica, kao i programa „Stari zanati za novo doba”. Na ovaj način modna scena dala je doprinos i podršku socijalnim zbivanjima i još jednom se dokazala kao važan član društva u kome (i zbog koga) se razvija.

FAAR—010

COLORS Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Od pastelnih tonova do eksplozije jakih i moćnih kolorita... od bogatih i raznovrsnih dezena do odevnih komada monohromnih površina... od slobodnog kombinovanja bez ograničenja i pravila do skladnih kombinacija više tonova i nijansi... Sve to je potpuno in ove sezone i sve je full colors. Boje su potpuno osvojile publiku, svojim optimističnim i vedrim look-om. To su nam potvrdili i popularni brendovi kao što su Sisley (7) i United colors of Benetton (15,14), Fashion Company – Miss Sixty (9,10), Patrizia Pepe (19), Pierre Lang (18), ali i domaći dizajneri poput Ane Ljubinković (1), Dragane Ognjenović (11), Ljube Sikimić (3,6), Nine Karlavalis (17), Aleksandre Mitkovske (8), Emilije Petrović (4), Nataše Pejović (20), Predraga Đuknića (2), Ive Stefanović (5) ili Danke Karović (12), kao i gošća iz Londona Nicola de Main (16) i domaći brend Martini Vesto (13) koji je u živom koloritu predstavio svoje muške modele.

5 7 6

4 2

3 1

158

COLORS

Raturepu dandell enienitiatia

18 Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

13 16 19 Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus9 et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu

159

et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies 15 vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis. Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus 10 ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla

et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi14ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio11condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis.

Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, 12 ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. 20 Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim.

FAAR—010

BLACK CHIC 9 Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam English text on page 153

se istina – četiri dana u Gvantanamu“

Crna je ipsum i ove sezone sigurna Lorem dolor sit amet,luka condobrog stila. Raﬁnirana, sectetuer adipiscing elit.mistična Aliquami elegantna, bojaut, jesagittis nezamenjiva pede quam,crna cursus sed, u svedenim, ali i modno kompleksnim rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, kombinacijama. Pravi stil, podrapede non hendrerit tincidunt, velit zumeva prave komade, a stil koji risus venenatis lectus, at faucibus odražava stav i ličnost, komade sa risus metus vel lacus. Vivamus takvim potpisom. Dizajnirana odeća pellentesque iaculis purus. Nullam nije samo statusni simbol, već simbol accumsan dignissim ante. Mauris non koji obeležava duh onoga ko ga nosi. metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros Na poslednjoj modeturpis, mnogi lacinia varius. Nedelji Etiam tortor domaći dizajneri su ostali verni crnoj mattis eget, pharetra vel, scelerisque unec, svojim kolekcijama speciﬁhendrerit čnog tortor. Nunc hendrerit senzibiliteta Dragana Ognjenović leo. Vivamus-ullamcorper, nulla et (14), Bata Spasojević 17), Tamara dictum semper, eros (9, eros elementum Radivojević (2), Dejan Despotović velit, in vestibulum dolor lectus a (1), IvaPhasellus Stefanovićbibendum (8), Dankanisi Karović ligula. sit (10), i brojni dizajneri iz Belgrade ametkao purus. Vivamus mollis quam sit Design District-a (4, 11, 15,nisl. 16),Proin brend amet nulla. Pellentesque Martini Vesto (6),enim. kao i novi dizajneri tempus est vitae poput Aleksandre Mitkovske (7, 12) ili Tatjane (3). Naravno i AliquamStanković lorem. Pellentesque habipoznati inostrani brendovi kaoetšto tant morbi tristique senectus netus je (13, 18) ovogac proleća et Sisley malesuada fames turpis imaju egestas. dosta komada Hill (5) Doneccrnih tristique, nisiili etSherri lobortis ufaucibus, kombinaciji nakitom lacussaodio sodales nulla, Pierre Lang (5). sapien vitae odio. ut egestas mauris Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu

160

et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. 4 Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis. Donec elementum hendrerit erat. 3 eu, maleNunc nulla augue, lobortis suada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla

et ante in quam laoreet ullamcorper. 10 Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, 6 ligula. Integer commodo nibh a enim. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam 5 quam, cursus ut, sagittis sed, pede rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. 1 Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis.

Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae7pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue 2 dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim.

BLACK CHIC

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

18 17

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque 14 nisl. Proin tempus est vitae enim. Aliquam lorem. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Donec tristique, nisi et lobortis faucibus, lacus odio sodales nulla, ut egestas mauris sapien vitae odio. Ut elit. Donec metus enim, aliquet ac, consectetuer et, luctus quis, pede. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Pellentesque habitant morbi tristique senectus et netus et malesuada fames ac turpis egestas. Mauris id augue. Mauris risus. Maecenas posuere gravida metus. Phasellus blandit suscipit quam. Vivamus sed enim. Proin id dui faucibus quam adipiscing egestas. Vivamus ut justo vitae dolor iaculis viverra. Vivamus vel sem a mauris tincidunt tincidunt. Integer ullamcorper. Sed rutrum fermentum nisl. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu

161

et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, 16 tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis. Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, 12 et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus11in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla

et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus 15 augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Lorem ipsum dolor sit amet, consectetuer adipiscing elit. Aliquam pede quam, cursus ut, sagittis sed, rhoncus vitae, mi. Morbi suscipit, pede non hendrerit tincidunt, velit risus venenatis lectus, at faucibus risus metus vel lacus. Vivamus pellentesque iaculis purus. Nullam accumsan dignissim ante. Mauris non metus nec libero faucibus dignissim. Fusce in libero. Duis a dolor vitae eros lacinia varius. Etiam tortor turpis, mattis eget, pharetra vel, scelerisque nec, tortor. Nunc hendrerit hendrerit leo. Vivamus ullamcorper, nulla et dictum semper, eros eros elementum velit, in vestibulum dolor lectus a ligula. Phasellus bibendum nisi sit amet purus. Vivamus mollis quam sit amet nulla. Pellentesque nisl. Proin tempus est vitae enim. Integer interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim. Donec dignissim, metus congue convallis dapibus, turpis arcu laoreet urna, ac porta tellus sapien ac elit. Morbi eget dolor. Nunc pretium nunc. Sed interdum arcu et nunc. Nunc eros pede, tincidunt quis, tristique et, ultricies ac, felis. Morbi commodo pulvinar nulla. Ut nunc. Cras at nisl eget dolor varius vulputate. Duis ut lacus in neque fermentum consequat. Suspendisse sit amet dui at mi hendrerit volutpat. In pretium suscipit lorem. Fusce purus elit, sollicitudin id, ultricies vitae, feugiat a, mauris. Sed accumsan volutpat tortor. Praesent adipiscing luctus eros. Morbi eget libero. Donec neque. Nunc aliquet. Vestibulum elementum tristique turpis.

Donec elementum hendrerit erat. Nunc nulla augue, lobortis eu, malesuada quis, vehicula ut, erat. Sed arcu. Praesent metus. Aenean pharetra sapien at lectus. Morbi ut nisi quis tortor tincidunt volutpat. Vivamus faucibus, massa eu pellentesque scelerisque, tortor sapien pretium leo, vel adipiscing pede purus vitae pede. Vivamus consectetuer vestibulum nulla. Nulla faucibus tempor magna. In ornare, eros nec scelerisque commodo, eros lacus venenatis nulla, et pretium tortor nibh et orci. Nam dictum, elit eget aliquam tristique, lacus nibh ullamcorper turpis, nec sagittis justo mauris consectetuer ligula. Integer purus ligula, euismod in, luctus adipiscing, malesuada nec, ipsum. Pellentesque ut metus sed metus hendrerit hendrerit. Donec augue dolor, venenatis ac, porta a, euismod pharetra, mauris. Nullam vel dui 13 non tortor consectetuer consequat. Quisque interdum, lacus in tempor sollicitudin, est enim interdum tortor, quis rutrum neque lorem at tellus. Morbi in est. Quisque tempus. Vestibulum nisi est, accumsan nec, facilisis ut, pulvinar sed, justo. Class aptent taciti sociosqu ad litora torquent per conubia nostra, per inceptos himenaeos. In hendrerit molestie elit. Cum sociis natoque penatibus et magnis dis parturient montes, nascetur ridiculus mus. Integer sodales tellus at augue. Pellentesque congue dui vel massa. Aenean sem magna, consequat et, luctus vitae, luctus malesuada, lectus. Nulla rutrum posuere velit. Nulla et ante in quam laoreet ullamcorper. Integer dictum mollis elit. Integer manteger interdum ante ut est. Aenean a urna sit amet odio condimentum fermentum. Phasellus augue. Nunc nisi ipsum, porttitor quis, adipiscing in, fermentum ac, ligula. Integer commodo nibh a enim.

FAAR—010

SUMMER IN THE CITY

9 Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

Leto u gradu uvek donosi neka uzbuđenja, a moda za ulicu postaje jedno od njegovih najvažnijih elemenata. Zato nije svejedno kako ćete iskombinovati svoju uzbudljivu stilsku kombinaciju. Da li je to tipičan summer look ili neo hipi ili smart casual, teme koje su zadate za leto 2012. Evo nekih predloga poznatih svetskih brendova - Miss Sixty (3), Energie (10,14), Killah (16), United colors of Benetton (2,7,8,15), Sisley (1), Patrizia Pepe (5,19), Martini Vesto (4,12) i domaćih dizajnera kao što su Dragana Ognjenović (17), SestreS (6), FUTRO-Slavimir Stojanović (13), Aleksandra Mitkovska (11) i Bata Spasojević (9) u okviru svojih kolekcija za proleće-leto 2012. A možete videti i zanimljiv aksesoar za vaše ljubimce koji je prikazan u okviru revije 'Najbolji prijatelj by Doggy Style' (18).

6 7

3 2

162

SUMMER IN THE CITY

POREIUM ETUR APERRUM ADIAE Raturepu dandell enienitiatia 18

Scene iz dokumentarnog ﬁlma „Ne dopada vam se istina – četiri dana u Gvantanamu“

English text on page 153

11 10

163

ABSOLUT GREYHOUND NOVI HIT SWEDISH HOUSE MAFIE „Greyhound“, novi hit Swedish House Maﬁe, prva je pesma inspirisana ABSOLUT koktelom i započinje jedinstveno ABSOLUT iskustvo koje spaja piće i muziku. „Dodajemo muziku miksologiji i stvaramo hitove koji idu uz naše hit koktele“, kaže Jonas Tahlin, potpredsednik odeljenja marketinga u kompaniji Absolut. „Uvek očekujemo da će se naši potrošači sećati ukusa savršenog koktela. Sada, setiće se i kako taj koktel zvuči“. Ekskluzivni sadržaji, dostupni na Youtub-u i Facebook-u, direktan su

rezultat kreativne saradnje koja objedinjuje izvanredne koktele i vrhunske muzičare. Swedish House Maﬁa predvodi ovu inicijativu potpuno novim singlom „Greyhound“ – brzom temom inspirisanom osvežavajućim ABSOLUT GREYHOUND–om. „Greyhound“ silovito kreće i traje oko tri minuta, i može se opisati kao ritmički intenzivna i moćna house muzika. Niko ne zna više o stvaranju neverovatnog muzičkog iskustva od Swedish House Maﬁe. „Za nas, ključ sjajnog nastupa su fanovi“, kaže DJ Steve Angello. Axwell se slaže: „Najvažniji su fanovi i njihova reakcija na muziku.

To određuje šta ćemo i kako puštati za vreme nastupa.“ Sebastian Ingrosso dodaje: „Na primer, kada smo prvi put pustili „Greyhound“, bilo je to pred 20.000 fanova u Madison Square Gardenu, i reakcija je bila fantastična! Naježili smo se.“ Ovo koktel iskustvo za sva čula je još jedno poglavlje u tridesetogodišnjoj saradnji ABSOLUT vodke sa vodećim muzičarima, umetnicima i predstavnicima sveta mode, među koje spadaju i nedavna dela Spike Jonzea, Cee – Lo Greena i Jay–Z-a, kao i nekadašnja dela Andy Warhola, Herb Rittsa i Keith Haring. Od kućnih zaba-

va do izlazaka u klubove, legendarna ABSOLUT vodka još jednom dokazuje da noćni život počinje kada se spoje kokteli i muzika. ABSOLUT VODKA je vodeća svetska premijum votka i četvrto najprodavanije žestoko alkoholno piće na svetu. Svaka kap ABSOLUT VODKE proizvedena je na istom mestu, u gradu Ahus na jugu Švedske, što osigurava ultimativni kvalitet, bez obzira da li Absolut votku konzumiramo u Njujorku ili Beogradu.

ABSOLUT GREYHOUND

koktel recept 3 cl ABSOLUT VODKE 9 cl soka od crvenog grejpfruta Sipati u “rocks” čašu punu leda u kockama. Ukrasiti kriškom grejpfruta.

FAAR—010

RESTORANI, BAROVI & KLUBOVI

PIRE SLOW FOOD /internacionalna kuhinja/ Beograd, Cara Lazara 11 tel: +381 11 2634994

2.0 /internacionalna kuhinja/ Beograd, Skerlićeva 6 tel. + 381 11 2449099, www.2tacka0.rs

MALA FABRIKA UKUSA /nacionalna kuhijna/ Beograd, Nebojšina 49a tel: +381 11 2435727

HOMA Žorža Klemensoa 19 tel: +381 11 3286627, www.homa.rs

MADERA /nacionalna kuhinja/ Beograd, Bul. kralja Aleksandra 43 tel: +381 11 2651831

COMUNALE /italijanska kunija/ Beograd, Karađorđeva 2-4 tel. + 381 11 3037337

KLUB KNJIŽEVNIKA /tradicionalna kuhinja/ Beograd, Francuska 7 tel: +381 11 2627 931

KALEMEGDANSKA TERASA /internacionalna/ Beograd, Mali Kalemegdan bb tel. +381 11 3282727

ABSINTHE /internacionalna kuhinja/ Beograd, Kralja Milutina 33 tel: +381 11 3640625, www.absinthe.rs

SUPERMARKET /internacionalna kuhinja/ Beograd, Višnjićeva 10 tel. +381 11 2910942, www.supermarket.rs

ELIXIR KraljaPetra 42 tel:+381 11 2627213, www.elixir.rs

UDRUŽENJE SVETSKIH PUTNIKA Beograd, Bul. despota Stefana 7

SOHO bar Beograd, Strahinjića bana 52 tel: +381 11 2910220

PASTIS Beograd, Strahinjića Bana 52b

DOBRILA Dobračina 30 tel. +381 11 2625869, www.klub-dobrila.com

KRUG Braće Krsmanovića 6-8

PLASTIC Beograd, ugao Dalmatinske i Takovske www.clubplastic.rs

KULTURNI CENTAR GRAD Beograd, Braće Krsmanovića 4 www.gradbeograd.eu

TUBE Beograd, Dobračina 17 www.thetube.rs

MLADOST Beograd, Karađorđeva 44

CONTINENTAL HOTEL BEOGRAD Beograd, Vladimira Popovića 10 tel: +381 11 2204204 www.continentalhotelbeograd.com

HOTEL HOLIDAY INN Beograd, Španskih boraca 74 tel: +381 11 3100000 www.holiday-inn.com/belgrade

ZIRA HOTEL BEOGRAD Beograd, Ruzveltova 35 tel: +381 11 3314800 www.zirahotels.com

HOTEL MOSKVA Beograd, Terazije 20 tel: +381 11 2686255 www.hotelmoskva.rs

HYATT REGENCY BELGRADE Belgrade, Milentija Popovica 5 tel: +381 11 3011234 www.belgrade.regency.hyatt.com

CRYSTALHOTEL Beograd,Internacionalnih brigada 9 tel:+381 11 7151000 www.crystalhotel.rs

HOTEL TOWNHOUSE 27 Beograd, Maršala Birjuzova 56 Tel. + 381 11 20 22 900 www.townhouse27.com

MR. PRESIDENT Beograd,Karađorđeva75 tel:+ 381 11 36022 22 www.hotelmrpresident.com

HOTELI

165

FAAR—010

SHOPPING LIST WOMAN & MAN ATTRATTIVO Ušće Shopping Center www.attrattivo.rs AVANTI FURS Sava Centar, Milentija Popovića 9 www.avantifurs.com AZZARO Bulevar kralja Aleksandra 80a Knez Mihailova 32 Terazije 35 www.azzaroparis.com BONATTI Makedonska 17 Kralja Milana 54 Partizanske avijacije bb Petrarkina 22a www.b-underwear.rs CORTEFIEL Ušće Shopping Center www.cortefiel.com DIESEL Knez Mihailova 26 www.diesel.com EXTREME INTIMO Knez Mihailova 18, Terazije 16 Kralja Milana 15 Džordža Vašingtona 60 Bulevar kralja Aleksandra 156 Gospodska 8 www.extremeintimo.com

MARTINI VESTO Trg Nikole Pašića 8 RK Beograd, I sprat Bulevar kralja Aleksandra 30-32 www.martinivesto.rs MASSIMO DUTTI Delta City Ušće Shopping Center www.massimodutti.com MISS SIXTY Knez Mihailova 33 www.fashioncompany.rs MONA Terazije 10 i 43 Knez Mihailova 48 www.mona.rs MONSOON Knez Mihailova 19 www.monsoon.co.uk MOVEM FASHION Sava centar, Milentija Popovića 9 www.movem.rs NICOLA’S Terazije 39 Nikole Spasića 4a Bulevar kralja Aleksandra 58 Požeška 73 www.nicolas.rs N FASHION, Puma, Sergio Tacchini,No Excess, Staff Jeans, Freesoul, Paris Hilton, Guess www.n-sport.net

ESTARE CULTO Terazije 5 www.estareculto.com

PATRIZIA PEPE Kralja Petra 69 www.patriziapepe.com

FASHION&FRIENDS Bulevar kralja Aleksandra 28/32 www.fashioncompany.rs

REPLAY Knez Mihailova 33 Bulevar kralja Aleksandra 28 www.fashioncompany.rs

HUGO BOSS Čika Ljubina 12 www.hugoboss.com IVKOVIĆ Kralja Milana 7 Zmaj Jovina 4 www.ivko-knits.com INSIDE OUT Nikole Spasića 4a www.insideout.rs JULIA LINGERIE BOUTIQUE Terazije 32 www.julia-lingerie.com KATRIN RK Beograđanka Kralja Milana 33 www.katrinvk.com LEGEND Kneza Mihaila www.legend.rs LUNA Trg Nikole Pašića 1 www.fashion-luna.com MANGO Delta City Ušće Shopping Center www.mango.com 166

SALSA Jeans Ušće Shopping Center www.triple-jump.com

WOMEN’S SECRET Kolarčeva 6-8 Bulevar kralja Aleksandra 92 www.womensecret.com ZARA Knez Mihailova 13-15 www.zara.com ZEKSTRA Knez Mihailova 1-3 Glavna 39, Zemun www.zekstra.com XYZ Fashion Center Ušće Shopping Center www.sportina.rs ACCESSORIES ACCESSORIZE Knez Mihailova 47a www.accessorize.com ALDO Knez Mihailova 17 www.aldoshoes.com DISTANTE Kralja Petra 50 Kralja Petra 44 www.distante.rs DVE ŠMIZLE Bulevar kralja Aleksandra 26 www.dvesmizle.rs FREY WILLE Terazije 26 www.frey-wille.com LA GATTA Cara Lazara 15 Njegoševa 55 www.lagatta.rs LIDIJA JOVANOVIĆ TC City Passage www.lidijajovanovic.net

SISLEY U[ĆE Shopping Center Bul. kralja Aleksandra 86-90 T.C. Fontana www.sisley.com

OFFICE SHOES Knez Mihailova 47 Terazije 8 TC Merkator www.officeshoes.rs

SPRINGFIELD Ušće Shopping Center TC Mercator, TC Immocentar www.spf.com

PIERRE LANG Izložbeni salon: Milošev kladenac 11a, Beograd www.pierre-lang.com

ST.GEORGE Požeška 118a Trg Branka Radičevića 4 Jurija Gagarina 151 www.st-george.rs

SWATCH Knez Mihailova 28 www.swatch.com

UNITED COLORS OF BENETTON Terazije 6 Bul. kralja Aleksandra 100 Delta City, Jurija Gagarina 16 U[ĆE Shopping Center, Bul. Mihaila Pupina 4 www.benetton.com TFY Trg Nikole Pašića 8 www.tfybrand.com

S&L TC Milenium Knez Mihailova 21a www.s-l.co.rs

SPORT adidas Knez Mihailova 33 www.adidas.com

N Sport Maršala Birjuzova 1 TC Mercator, Bulevar Umetnosti 4 Glavna 25-27, Zemun NIKE SPORTSWEAR Knez Mihailova 2 www.nike.com CONVERSE Knez Mihailova 26 www.triple-jump.com PUMA Maršala Birjuzova 1 Bulevar kralja Aleksandra 44 Glavna 25, Zemun Terazije 10 www.n-sport.net PWL Sremska 1, Jurija Gagarina 151g, Glavna 12 www.pwlfashion.eu BELGRADE DESIGNERS ANA LJUBINKOVIĆ Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 15 www.ana-ljubinkovic.com ANA ŠEKULARAC Dobračina 34 (ugao sa Jovanovom) www.boutique.anasekularac.com ATELJE ALTERNATIVA Daniela Glišić, Olja Ćaćić, Tijana Žunić Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 14 www.ateljealternativa.com BATA SPASOJEVIĆ Rige od Fere 6 www.bataspasojevic.com DARKO KOSTIĆ Strahinića Bana 61 DEJAN DESPOTOVIĆ Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 34 despotovic.dejan@gmail.com DESIGNERS HOUSE Uzun Mirkova 12 office@designershouse.rs DRAGANA OGNJENOVIĆ DO shop, Kneza Sime Markovića 10 www.draganaognjenovic.com Software Beograd, Terazije 29 www.softwarebeograd.com DRESSING SHOWROOM Ana Grebec, Marija Sinđelić, Milica Martić, Ana Vasiljević, Katarina Vučetić, Marta Miljanić, Nenad Stamenković - Dobračina 37 modni.studio.dressing@gmail.com EMILIJA PETROVIĆ Belgrade Design District Čumićevo Sokače, lok 10 FUNDUS Sonja Krstić, Dijana Mihajlović, Jelisaveta Tatić Belgrade Design District Čumićevo sokače 34a fundus3@gmail.com

FAAR—010

IDENTITY Svetlana i Jelena Proković, Eurocentar, Makedonska 30 www.jspfashion.com INES JANKOVIĆ Cara Uroša 26 www.inesjankovic.com IRENA GRAHOVAC TC Milenium, lokal 34 Uzun Mirkova 5 Ruzveltova 6 IVA SOKOVIĆ Supermarket concept store Višnjićeva 10 www.ivasokovic.com IVANA MURIŠIĆ Fashion Victim, Belgrade Design district, Čumićevo sokače bb ivana.murisic@gmail.com JASMINA SANADER Supermarket concept store, Višnjićeva 10 Designers House, Uzun Mirkova 12 jasminasanader@gmail.com

167

JELENA STEFANOVIĆ Strahinjića bana21 Supermarket Designers House jelenastefanovic.store@gmail.com JOVANA MARKOVIĆ Belgrade Design District Čumićevo sokače, drugi sprat www.jovanamarkovic.com LADA DRAGOVIĆ Supermarket Concept Store Višnjićeva 10 lada_dragovic@yahoo.com LJUBA SIKIMIĆ Railway studio Kneza Miloša 19 www.railwaymoda.com NATAŠA ŠARIĆ Studio Inspirator Dobračina 50/12 www.natasasaric.com NINA KARLAVARIS Trzni centar Lupus Novi Sad, lokal 101 ninakarlavaris@gmail.com

NO BROTHERS NO SISTERS Tijana Pavlov Sestre Stevančević Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 16 www.tijanapavlov.com

SHOPPING CENTERS

PEĐA NERIĆ Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 32 pedjaneric@yahoo.com

DELTA CITY Jurija Gagarina 16 www.deltacity.co.rs

SUZANA PERIĆ Studio SP, Uzun Mirkova 6 www.suzanaperic.de TAMARA RADIVOJEVIĆ Strahinjića Bana 59 Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 13a www.tamararadivojevic.com VERICA RAKOČEVIĆ Delijska 3 www.vrcompany.com VIKTORIJA DŽIMREVSKA Resavska 8 www.viktorijadzimrevska.com ZORAN STANIĆ Belgrade Design District Čumićevo sokače, lok. 14a

BELGRADE DESIGN DISTRICT Čumićevo sokače bb (ulaz iz Makedonske ulice) www.belgradedesigndistrict.blogspot.com

SAVA CENTAR Milentija Popovića 9 www.savacentar.net SUPERMARKET Concept Shop Višnjićeva 10 www.supermarket.rs UŠĆE Shopping Center Bulevar Mihajla Pupina 4 www.usceshoppingcenter.com ZIRA Centar Ruzveltova 33 www.ziracentar

FAAR—010

ENGLISH TEXT INTRO–FAAR 001 FASHION & ART

" …FAAR Magazine represents a new ground for free and creative thinking in the domain of fashion, photography, graphical design, journalism, art in general and also results with great quality, patiently built by a number of professionals... FAAR Magazine is here to convince you that fashion really is an art, given that it introduced a new word – FASHIONART. It may only be the expression of something in what I truly believe and present through this magazine. Time will tell whether that is possible in Belgrade, in Serbia... In addition to its visual character and quality, FAAR will try to be modern and engaged, informative and avantgarde, casual and progressive, fun and distinguishing, thoughtfully edited by its guest writers and editors. " Nenad Radujević

Faar 002 PLAY - Gorčin Stojanović

" ...Fashion represents a powerful medium, as well as the written word, no matter how the man defended himself from the fact that he is a "fashion being", even trying to constantly deny that fact. We all have a certain taste of things. First of all, we show it through clothing. And we all play. Unintentionally. Fashion designers, photographers, designers, musicians, writers, journalists all stylize their collections, photographs, words; they play, they frisk, and they seek for new, sometimes impossible connections between objects, words, thoughts, and manners. Therefore, they play. And one cannot play without an attitude, without style and without context. FAAR Magazine, as a fashion and artistic project, is ambitious to set attitudes and styles in specific contexts. The more remarkable one person is, being less conventional, more adventurous in mind and body, and playlike, the more is his/her creation exciting, stylish, with a strong attitude, eager to fight everyday life... "

FAAR 003 FAKE – Zorica Tomić

" ...The main subject of this edition of FAAR Magazine is one of the most important cultural phenomenons, maybe the backbone of modern media culture, deeply and fundamentally marked by simulation, recycling, comical imitation and available multifunctional communication strategies... This edition is dedicated to FAKE, which, at the same time involves play-

169

ing with signs of the real world lost in the phantasm of techno-progress, but its exaggerated and demonstrative dribbling represents a logical sequence of its conceptual orientation. Although being a fashion magazine, FAAR makes a part of a group of projects which understand fashion as an organised principle of modern culture. "

Faar 004 DIGITAL ANARCHY Ivan Tasovac

Anarchism – a civil theory opposed to Marxism and aiming for unrestricted autonomy of the individual in a society with no state power, laws or authorities. Founders: Proudhon, Bakunin and Stirner /Vujaklija – Dictionary of Foreign Words and Phrases/. igital – 1. Providing a readout in numerical digits; shown in measurable units; numerical; 2. Of or relating to fingers or keys; 3. inform. : of, relating to, or being data in the form of binary digits... /Anić: An Extended Croatian Dictionary /. Digital anarchism – relating to personal freedoms, promotion of an individual or of a country, manipulative interaction, conspiracy theory, ecology, and healthy living. Founders: PMK’s hard core /Tasovac: Improvisation of a Café Table Vocabulary/. Digital anarchy – topic of FAAR Magazine, No. 4. Nobody knows what it is. There is no evidence that something like that even exists. /Tasovac: Improvisation of a Café Table Vocabulary /.

Faar 005 IDEAS – Dragan Sakan

Life represents creation, creativity (lat. creare „creation“). Both children and adults have their dreams and their visions. Some of them manage to turn them into reality. And some of them manage to create idea-products: intellectual property, copyrights, patents, brands... The NEW ECONOMY – CREATIVE ECONOMY – is based on ideas and the skills of idea management: architecture, art, advertising, public relations, applied arts, publishing, design, festivals, photography, videos, music, performing arts (opera, ballet, and theatre), radio, television, cultural heritage, IT software, video games, research... The statistics estimate the current value of creative economy to about three trillion dollars with a developing future... Sometimes the talented people have the honours to be editors of a creative and beautifully designed magazine... And instead of writing editorials, they get

back to creating new ideas... They enjoy the privilege of sharing their ideas with the creative city of Belgrade and inspire its people to cooperate.

FAAR 006 PAINTING THE FUTURE Olja Ivanjicki

The image of future faces, of a future world, of the world of tomorrow, of the world of a hundred or a thousand years ahead. Who knows what will tomorrow bring. One does not have to guess but at least to give an image, a possibility of the future. If we do not think about the future, will it happen at all? Jules Verne was trying to create some kind of a submarine, or a machine that would reach the centre of the earth, even the Moon, at the time no one thought of a similar thing. Some people even imagined meeting the third kind, but no one actually painted the third kind, not even by accident. Beauty was only detected in its presence. What did art had to offer? The objective was to capture your own moment, but thinking about the possibility of the next one; to see the present but thinking about the future. Maybe I really achieved something while searching for a new face, the face of the future. First of all, that face should be beautiful in a divine way, in a way that would be possible only in a certain moment in the future. Olja Ivanjicki, 2003

FAAR 007 TITO – A POP ICON Duška Jovanić

"I was Tito's Pioneer myself, wearing a red scarf and white knee-highs, merely jumping around on the slet (a specially organised event for Tito's birthday), but I have always dreamed about the possibility of living in a country where historical figures are not Tito and Draža, but Elizabeth Arden instead. However, if we think of Tito as the pop icon of the House of Flowers, the owner of a beautiful parrot, the fan of western films, the hedonistic and charismatic communist revolutionary who changed his white linen suits four times a day, and women several times a century, leaving us a collection of twenty thousand menus, it may be bearable. Besides that, his statesman’s skills and his international reputation of a flexible pragmatician lead us to a different understanding of reality. Together with travelling, American jeans and Italian shoes, it all reminds us of the beautiful life we once had and makes part of the lexicon of YU Nostalgia…"

Faar 008 FACELESS Bogomir Doringer

FAAR – an acronym for FAshion and ARt – represents a fashion and art magazine, which was lacking in the field contemporary art. As the magazine tends to disguise, to change its identity and to mask itself under the faces of popular Belgrade trendsetters, this time, as the editor, I decided to dedicated this issue to creative authors, both Serbian and international ones. Who are the faces of this edition of FAAR Magazine? Terrorist, hooligans, burkas, fetishists, war criminals, masks, edited photographs of our friends, or faces hidden behind different haircuts and gusts of wind? Among thousand of individuals I disguised myself likewise and it seems to be working just fine!

FAAR 009 CLICK PEOPLE Marija, Mira i Boško

It even sounds a bit like utopia, like Neverland. Click deals with a specific fashion microcosmos and with talented people working and living in it, truly believing that eventually art will triumph over fashion. We are trying to neglect the simplicity of the industrial and "buyaholic" spirit. Racing with the crippled or entering a singing contest with the deaf is the imperative of modern business, which you have to accept, whether you like it or not! It is the same old show only the audience changes… Unfortunately, I am afraid that this little fashion we’re left with is going to disappear as well. There is so little talent, so little respect for others… It seems that those serveuses would triumph over the Regina… And what would happen if all the little princes get discouraged…

FAAR−INNER ZONE PEOPLE MAKE THE WOR(L) D GO ROUND

"The person who really wants to do something finds a way; the other person finds an excuse." Picasso The founder of FAAR Magazine, and its visionary, Nenad Radujević, dreamed about creating a magazine people would keep on their bookshelves or rest on their coffee tables. FAAR is an anagram – FASHION & ART, but also in the meaning of "Far Away". This is where we reveal the great sympathy of the greatest fashion enthusiast in Serbia for Scandinavia and their accent and for "the light that

FAAR—010

will brighten the way". This more than a magazine-less than a monograph project was an idea Nenad initially shared with his coworkers, business acquaintances and friends and, being incredibly persistent, he managed to publish the first edition. The cover page introduced the turquoise shaded eyes of the model Andrijana Belović, reminding us of the golden era of Hollywood. In 2007, FAAR was born, edited by its Art Director Slavimir Stojanović. FAAR is a seasonal magazine, a biannual magazine. Each edition has its own editor – defending the concept and the subject of the edition with a true army of visionary professionals – a mind game. In the era when creativity is often being forgotten, when "timeline" arranges photographs minute after minute, when everything became "instant" and rarely anything remains in the overcrowded mind of each of us – one of FAAR’s major advantages is its analogical character – its digital and its printed edition. The fact that one can feel it, turn its pages, absorb it and once again review certain photographs or articles that tickled (engaged) his/her imagination (brain) is priceless. It has been twenty years since Click Fashion Studio was founded in the beginning of the civil war as the grounds (oasis) for all those who wanted to fight in life, but only for their own aesthetics. Then came the first Belgrade Fashion Week. In the end of the first decade of the 21st century FAAR was born as a proof that Serbia has an entire pléiade of young people who believed that we also made part of the world, no matter how terribly we were cut off from it. In the wake of the global economic crisis – when the entire planet faces the incoming social problems, with no solutions, though – Serbia, defined by many as a "country exposed to a number of influences and pressures", once a textile superpower, and now a country with no solution for restoring this branch of industry, introduced the magazine of FAshion and ARt. However, people who deal with the textile industry, fashion, design, and fashion photography are still alive and well. "In Spite of It All and Despite Everything" was the motto of the Belgrade Philharmonic Orchestra and its Director Ivan Tasovac, who was also one of the guest-editors of FAAR Magazine. I often ask myself how Belgrade and its pop culture would look like if there were not for Click Fashion Studio, the Belgrade Fashion Week and FAAR Magazine. How poor we would be! People are often not aware of how much energy, time and patience are needed for the mentioned projects to survive or even to remain, besides the institutions of national importance, 170

such as the National Museum, the Museum of Applied Arts, theatres, etc. "Blood, sweat and tears" are needed to make a fashion show, to shoot and publish an editorial, to make a pattern, to make a good video frame or a good photograph, or a fashion show défilé. Those are the facts one should consider before frivolously taking a glance at FAAR Magazine and easily saying something like: "They could’ve done better. " One can always do better, that’s for sure. But, one can do even worse. Now, can’t he? "Fashion is not something that exists in dresses only. Fashion is in the sky, in the street; fashion has to do with ideas, the way we live, what is happening. " Coco Chanel Corporations have their own way of fashion, the pop stars have their own, the yellow press sets its own trends and the Chinese in their Belgrade area have their own style – one can seriously lose his mind over it. That is why we need an independent and powerful council of wise and creative people, a group of provocative, engaged, imaginative individuals who will put the world of fashion into a specific context, taking it to a higher level. They should be the initiators of potential urban and subcultural trends, the instigators against uniformed trends. They are FAAR. They do not accept banality. Their essence is to climb up the ladder, even in a vulgar way, but that is when we meet the artifacts. And those artifacts can be seen on the pages of FAAR Magazine. One of the most cultish editions of this unique manifesto is the edition of FAAR Magazine edited by Bogomir Doringer. Besides his first fashion show ("Pig"), his exciting curriculum vitae including Berlin, Amsterdam, New York and Belgrade, Bogomir turned out to be someone who was an ideal for all fashion magazines in the region, revealing the idea of stealing "the face" of fashion. The prologue of this issue, which gathered the largest number of international artists so far, deals with the following dilemma – Is the beautiful beauty making me sick, given that it has been chewed and plasticized so many times that it’s nothing more than a good photograph? In the time of disguises, terrorists, hooligans under hoods, burkas, fetish masks which became mainstream through reality shows, masked war criminals and evildoers who are trying to escape the law with the help of plastic surgery, the time of fake photographs as profile pictures on social networks, Doringer managed to create the concept of the eight edition of FAAR Magazine – "I have learned to use the word impossible with the greatest caution. "

Wernher von Braun Since the first edition of FAAR, we have reviewed the subjects of modern culture and mass media, including the power of social networking. "Play", "Fake", "Digital Anarchy", "Ideas", "Painting The Future", "Tito − A Pop Icon" – those are the chapters of our uncertain lives and our identities in the new millennium. In the beginning, there were more words to say, but as we enter the new decade of the 21st century, those words are replaced by photographs, which are becoming more and more disturbing. They disrupt the reader’s comfort, they upset him. Theories once written in thousands of words are now replaced by one word, by no more than a punctuation mark. The new modern times are changing us, and FAAR Magazine is a true mirror of reality. We introduce you the tenth anniversary edition. There is so much we should be proud of. What about the mistakes we made? "Everyone makes mistakes", they say. Here we are, in the apocalyptic year of 2012, enjoying the beautiful spring while we are riding the rollercoaster of transition. A motorbike ride requires a helmet, one should not be driving under the influence, sex is safer with a condom, and make sure to tame your vices – when in style, and they may become virtues. Welcome to the magical world of FAshion-ARt. "Dorothy, brace yourself – it’s a long way to Kansas. And make sure to wear your ruby slippers – let the FAAR adventure begin! " LuNaLu

HOMO LUDENS

The man of play – the simple, wellknown play, purest in childhood. Doctor Spock, the famous guru of world motherhood, defines it very simply – the baby’s job is to play. But, when does this play stop? We grow up. The world shrinks around us, yet we remain small, which is a paradox of growing up. We replace the great world of play with the great world of learning. We sit in school desks for years; we wait for the bell to ring, in order to play again, at least during recess, at least for five minutes. We play adults: we smoke in school toilets. We play like children, which we still are. We play, as puppies, sniffing each other in corners, trying to let go some of that sexual energy through touching, kissing and seducing. Then, we grow up: the games become serious, boring, suffocating. Social games require that we learn to pretend. A few years back, we wanted to be cool, and actually we were scared to death. Now, when we’re all grown up, we learned to be hypocritical, if the situation requires so, we learned how to get crazy but remain in control, our motifs now intertwine

with our knowledge, and everything is now prone to the judgment of others. Now, we play for others, not for ourselves. The man – homo ludens – he plays. To play is everything. And vice versa: nothing insinuates the play. And vice versa. Playing never stops. That’s the catch.

FAKE

Fake is a modern slang-term denoting something that can be generally called a simulacrum, playing out, an "as if" principle, pretending, phonying, disguising. Fake also includes the meaning of counterfeit, unnatural, artificial, and false, sometimes obsessive, sometimes comic, and sometimes a pretentious revocation of the Natural. In the need to cultivate and control the human nature, including both the body and the behaviour, the man reaches for simulation, introducing fake, the seductive dimension of reality. The need to somehow restrain the natural character of the human body, to somehow intervene on it, to shape it, to refine it and make available for new ways of communication, to make the body the object of an experiment, but also to form the ground on which the lucrativeness of signs of Difference will be tested, all represent one of the first practices of symbolisation... Today, in the era of images, media culture, instant logics, in the era of the unstoppable technological progress, which aims to completely organise our field of perception and our world of experience, in the era which is marked by seductiveness of the virtual world which is expanding rapidly even beyond the human powers of understanding, fake became a sort of a habitual feature of modern culture. Zorica Tomić, Culturologist

FASHION & SOCIAL MEDIA:

How it so happened that all of the renowned and powerful industries it was the fashion industry that made the most of all available resources of social media By Branislav Cerović (@cerovic) What used to be precise newsletters and short blog posts at the beginning of the new millennium have nowadays become twitter statuses and instagram photographs of fashion events. The contents still matters, but what matters even more is who shares and in what way... Ever since an American blogger and photographer Scott Schuman uploaded his first photos to a blog that has nowadays already reached a cult status, The Sartorialist, the fashion history has been given a completely new dimension. Far away from front rows on fashion shows and exotic destinations where fashion industry's photographers shoot their luxuri-

FAAR—010

ous editorials, Schuman's fashion information has been produced in the streets. He began to shoot common and anonymous people, instead of designers and models, but in completely unexpected places: in front of New York bakeries and cafés, on Australian sandy beaches, or Milan pavements. Whether riding a bicycle, speaking on their phones, or simply smoking in the street, each of Schuman's anonymous models photographed had something in common – style. Even more important, the author did not keep his photographs to himself but shared them with the internet audience. Therefore his simple blog made of photo posts with or without short comments has become one of the most influential fashion media of today. Even when his photographs are shared, often unsigned, on other blogs, it is still easy to tell who made them. Apart from bringing the photoblog as an imperative to the modern fashion scene, Schuman was one of the first photographers to begin taking pictures of fashion insiders, thus soon transforming them, thanks to his blog, into the members of the unique opinion maker circle. Thereby he turned Anna Della Russo, a creative business woman from the Asian department of Condé Nast, into a real internet sensation who has been the global fashion icon for the last few seasons. An eccentric Italian who's recognized for her unconventional fashion philosophy – a casual perception of day and night wear – firstly became known as Schuman's model from the streets to those who associated the creative fashion world exclusively with the character of Anna Wintour. In addition to the people from the fashion industry she collaborates with, everybody has heard of Anna via The Sartorialist blog– fashion fans, customers, saleswomen in exclusive shops, anonymous internet authors whose hobby is fashion. Inspired by her popularity, Della Russo also made the most of all internet possibilities. She created a personal website, a creative blog where information given by one of the most respected person in the fashion business has suddenly become available to everyone. And through this unique form – there are unusual patchworks representing her favourite season collection list, informal, yet very useful list whereby she dictates fashion rules or there are simply tens of photographs of her being photographed in the street by paparazzi. “I'm fascinated by internet and social networking”, said this Italian who as a guest lecturer at the famous Victoria&Albert Museum spoke on how and to what extent changes on the web had affected the fashion world in a positive way. With tens of thousands blog visitors per day, Della Russo quickly began developing her 171

own business, independently from the extremely powerful position in Vogue that she has been carrying out for last few decades in different parts of the world. Thus, motivated by Anna’s huge impact on the internet audience, the Swedish brand H&M announced a special artistic collaboration with her in the field of accessory design that will be available in H&M stores in autumn as a special collection. In addition to Schuman and Della Russo, who come under fashion insiders, the case of a Philippine blogger Bryan Boy is interesting as well – a fashion fan who has become a socialité in the fashion circles. Using social networks, he managed to make a lucrative business out of it. Unlike Schuman, who communicates with his audience through his photographs, and Della Russo, who toys with fashion on the internet, Bryan Boy has built his flamboyant social life just out of the blog adorned with bitchy comments, plenty of YouTube links, Polaroid and instagram photos. All of that is being brought in real time straight from fashion shows, social events, private dinners and journeys live on this young blogger’s social network. Today, with nearly 250 000 followers on Twitter, when it comes to internet fashion public, Bryan Boy is considered to be one of the most influential persons by Klout. However, the importance of social networking hasn't been recognised in time by the individuals of the fashion industry. Business activities and image shaping of big fashion brands and media are web-based mostly through social networks. Thus Prada and Thierry Mugler provide fashion show live feeds via Facebook every season, as fashion magazine editors regularly tweet from the front rows so their messages in form of live twitter feed are being shown simultaneously on style.com. Thus, the fashion information does not only become public but thanks to social networks it becomes accessible to everyone equally – both to the Harajuku girls in Tokyo celebrating Della Russo as a fashion goddess and common Belgrade girls tending to write fashion blogs like Schuman and Bryan. It seems that among all famous and powerful industries it was the fashion industry that seriously made use of the power of social networking – the turn-of-the-millennium newsletters and short blog posts are now being replaced with twitter statuses and instagram photos of fashion events. The content still matters but what matters even more is who shares it and in what way. Follow: @sartorialist www.thesartorialist.com @annadellorusso www.annadellorusso.com @bryanboy www.bryanboy.com

DIGITAL ANARCHY Ivan Tasovac

We live in the era of digital anarchy in which media are not reviewing but creating reality. It is not clear if the politicians are controlling the media or is it the other way around. However, at the same time, no one can control an individual or groups of individuals who are forming their own personal media channels, while creating and introducing their embellished or disrupted reality with the help of new technologies such as Second Life or Facebook. For now, that reality is no more than virtual. Furthermore, we are not sure that those independent individuals event exist. They are placed in the virtual world as zombies, or through religious groups or as a part of an NGO sector in order to gather people in particular groups of friends and to influence them by direct communication. Furthermore, through data processing of a public opinion survey we obtained results which represent the justification for certain actions of the government or pressure groups. Unfortunately, this does not refer to the virtual, but to the real world. Anyone can be a free individual. If he wants to, that is. And anyone can use his/her freedom as he/she likes – especially in the era of digital anarchy.

IDEAS Dragan Sakan

As I was finishing my studies of Psychology at the University of Belgrade, back in 1975, I had to choose the subject of my thesis, and I gladly accepted a friend’s suggestion, at that time a professor of anthropological-Marxist orientation, to write a paper that would represent a critic of capitalism, consumerism, and consumer values created by advertising. In the first article I read on advertising it seemed to me I ran into a thought of a very creative individual. He wrote about how he wanted to become a psychologist, a writer, a journalist, a designer, a film director, a scientist, a businessman… And he was none of those. But he accomplished himself as each of these by working in an advertising agency. That was the kind of work which brought the pleasure of creation but also a joyful life and a life of leisure. This was the thought that turned my life around. Instead of becoming a critic, I became a fan of advertising. I wrote my first thesis on the subject of market and advertising. And it was a really rough graduation day. Since then, my life has been like an advertising video. Dragan Sakan Extract from "New Idea Woman", 2010.

PAINTING THE FUTURE Olja Ivanjicki

"I consider creation a road sign for many things in the outside world and inside us. Dealing with the idea of cosmos, I wanted to figure out its secrets through painting, which represents a certain code and I wanted to decipher it. There is a codex of messages which are to be deciphered and solved. There is no such thing as anonymity and my task is to be a mediator between points A, B and C, and to try to merge them into one symbol. Given that I know a lot of symbols, cosmos appears itself. By making dim outlines on space suits and by splashing white ink I managed to create processes identical to those of creating great mists in space. I had the illusion of looking at a large TV screen where I could see galactic processes of creation of far away worlds. I could do it with three strokes of my brush. Perhaps one day I could reveal the secret of the beginning of creation of the universe. " Olja Ivanjicki, 1987.

TITO – A POP ICON Duška Jovanić

In comparison to other communist dictators of the East, who have all, with the exception of Nicolae Ceauşescu, been Soviet escorts (Zhivkov, Honecker, Jaruzelski...), the stability of Tito’s regime did not depend on Russian tanks. Tito, within the inner circle of communist leaders, was probably the most important non-terrorist reformer of socialism. Broz’s biographer Jasper Ridley reminds us that Tito had no personal wealth in Yugoslavia or abroad: "It turned out that the diamond ring he always wore was, actually, state property." Unlike most dictators, Tito was not a nepotist, he did not assign state positions to his sons or relatives, nor did he “fix" them jobs in a brother-like manner. The British historian Allan Taylor called Tito "The Last Habsburg" since he ruled a country which was heterogenically similar by ethnical structure to the Austrian Empire – it had a modern version of the doctrine of gathering small nations together. "Are there people on the Moon? Of course not. But if there were, Tito would have already paid them a visit." Regardless of this old joke, Tito’s trendy tourism and international reputation (of an antifascist and peacemaker) of a leader of the Non-Aligned Movement (with a strong lobby in the United Nations) saved the country from provincialism and contributed to its comspolitical character and the removal of the Soviet threat. But, if by any chance he had lived longer, to witness the fall of the Berlin Wall, how would the Marshal have

FAAR—010

handled the situation? Would the League of Communists of Yugoslavia be transformed into a social-democratic party (even though it already was that kind of party) and won the federal multiparty elections? Would he have been arrested? Or hanged? Would he have sought asylum at Fidel Castro’s and have spent the rest of his life in a pub in Cuba, just like Hemingway did? Or would he, as some hypocrites tend to exaggerate, even allow the fall of the Berlin Wall, if only he had lived longer? Zoran Panović

FACELESS Bogomir Doringer

"I have been witnessing the anarchic presence of the "hidden face" in the media for almost a decade. Further on, the image of the "hidden face" has been fabricated within fashion and artistic circles where it has very soon become an inspiration for pop stars and has started dominating within other media scenes. Finally, the unawareness in accepting the fact of its existence by the main stream (the masses) brings the addiction of consuming and identifying the young "faceless" images on Facebook profiles. Some find the excuse in rhyme, some in mystery, and some in keeping their privacy. One way or the other, they become a part of the masses, slowly losing their identity. It is hard to say when it all began. I wanted to make a collection of creators’ works and put it in one place and within one topic; those would be creative works that refer to all the issues mentioned above…"

THE BELGRADE FASHION WEEK JUBILEE

The first East European Fashion Week – promoting Serbian design, creativity, and talent for more than fifteen years We live in the idea of metanarrative. All known concepts of true essence and reality disappear in front of us and we participate in their fall ourselves. Great ideas are claimed to be dogmatic more than being stories of which the free will made principles. It is becoming more and more difficult to locate our spiritual being: the East or the West, modern or traditional times; what do we search for while making decisions – the well known past or the future which seems to be even more familiar than all we have learned so far? We are unprepared but yet very optimistic. Unfortunately, we begin to panic very soon and now it is being very hard to determine exactly where we are headed. The new generations are getting "newer", more modern, more capable, and powerful and the old ones (or the 172

older ones) are getting ready to adapt to the "newer" which almost immediately became a model of progress. For a moment there it seems we became wiser, adroit, and magically skilled in the never-ending acceptance of new knowledge and insights. This sort of ego-trip leads us to stunning landscapes of admiring our own power of transformation into something even better than we are. We forget old stories and make up new ones – a narrative of the Omnipotent Being. However, the question is whether this premise can last longer than one moment in time, because when I move my finger away from the touch screen and put it to my forehead, I realize that through all the simplifications which enabled us to be more productive, we often suffocate, becoming incapable for the most basic thing which is to breathe. The civilization is now moving really fast ahead which is making difficult for us, the so-called civilized individuals, to adjust ourselves to the speed of social development, in order to avoid collision. At that very place, where we lose the sense of space and time, comes art in its different shapes, as a catalyst of experience and emotions, as a compass of self-determination. Creativity (visual, applied, etc.) happens today but with the presence of yesterday and tomorrow, creating a temporal category which unites the past, the present and the future. That is how space is shaped, made of factors of artistic creation; the space in which all aesthetic elements disappear leaving a timeless framework for connecting all the factors of our own lives, through contemplation. In other words, art is analyzing, as creative work which, as a medium, makes the recipient of that creative work capable of analyzing himself. In these modern times, the identity confusion is becoming an omnipresent epidemic, and art (high or popular culture) represent a remedy – a remedy that may not eliminate the disease but at least ease the breathing. Fashion creation mainly represents an artistic activity; it is pure art showing itself in the form of clothing. As such an art, fashion receives all merits and liabilities that we have mentioned, but because of its existence between an art work and a mass product, fashion’s role as a lifebelt it even more essential. In modern times, consumption represents a very important aspect of culture which arises from the fact that the existence of material goods is necessary in order for the culture to appear in visible reality. As an artefact in time, fashion goods provide us with an image of ourselves, and, as means of creating an identity, they be-

come tools of introspection – the way in which we discover what we really want (and can) to be. All mentioned represents an argument for the fact that fashion is an important social activity, its "use" of defining the Being, and the importance of a system of values inside the fashion scene is crucial for the progress of the society and of the individual. In other words, as fashion represents a directive of production and creation in the field of clothing, it is necessary to be directed towards improving the quality of the offer, which is the only right way to affect the general cultural progress of an individual and of the community as well. For fashion to lead a good life and to fulfil its assignments, it is necessary to create an adequate framework for its investments, a framework that will provide fashion to be successful both in marketing and artistic aspects, a framework providing us a fashion system in which the individual can create freely, and others will be able to see themselves through the creation. Fifteen years of the Belgrade Fashion Week provided, yet still provides, the possibility for fashion production to become part of all cultural activities, to affirm itself in public and to affect that same public in the aspect of creating a certain style. Sometimes it seems that in this modern consumer society, the existence of fashion is inevitable, but if we see fashion as the development of creative expression and the "industry of luxury" in certain social situations, it is becoming clearer that, in Serbia, the fashion scene is far from being inevitable. The efforts made for the fashion scene to survive brought its actual existence but in order to justify that existence with its mechanism of forming good taste of the society, we require a continuous progress of quality of what we have seen so far, as well as of the way of displaying it. Today, the Belgrade Fashion Week, organised by Click Fashion Studio, is one of the leading events of the kind in the Region. In order to perform in the adequate way, this event is created in a way to include all shapes of the fashion phenomenon. Fashion is a field of creative activity of which the artistic aspect should be emphasized, through organization and production activities. On the other hand, fashion needs to carry out public education and enable the exchange of experience within different groups of artists. The Belgrade Fashion Week should not only promote and create the Serbian fashion scene but also to create a market, or at lest a market opportunities for local producers. Therefore, in addition to fashion shows, the Belgrade Fashion Week is promoting commer-

cial fashion houses and brands, thus creating a harmony between the two – mass and unique design. In the social environment which cannot provide enough support, in financing and production, for fashion creation as a part of cultural industry, Click Fashion Studio is investing in offering constant support to independent artists, members of The Association of Applied Arts Artists and Designers of Serbia (ULUPUDS) and young, still non affirmed artists. In addition to creative power, we witness the collision of what is already affirmed, standing as a role model, with something that will become a model of quality one day. So, "now and then", we define an image of what we are, as a country, in terms of fashion, we can recognize our capacities and understand what we can become and also the danger of what we should not be. Fashion is a global phenomenon; a cosmopolitan, non-xenophobic creation which seeks abandonment from national boundaries and needs world affirmation and validation. That is why the international character of the Belgrade Fashion Week is so important and so meaningful for Serbia and the organizers' efforts in attracting foreign participants is working on opening the roads towards the international market. Finally, fashion is more than fashion. The strengthening and the justification of its existence fashion is achieving not only through fashion creation but also through leaving its basic field of activity and entering the spheres which have little or noting to do with clothing. Fashion, as an artistic quest, as a social research, as a social response or a as reminder of the cultural heritage – these are some of the faces of the multi-self creation which, for a decade and a half now, arises in Belgrade. Ksenija Marković, M.A.

BELGRADE FASHION WEEK – THE MAIN ASPECTS

•Belgrade Fashion Week represents an artistic and promotional fashion event following the concept of similar world fashion events. The artistic character of the event lies in the fact that fashion itself represent a phenomenon including both applied art and creative activity. On the other hand, its educative character is based on the goal that understands constant education of all factors of the fashion and the cultural scene. As the first project of the kind in East Europe, Belgrade Fashion Week has the potential to become the essential regional event of economic and cultural exchange in the field of fashion and related activities. •Belgrade Fashion Week is not only

FAAR—010

promoting and creating the Serbian fashion scene but also adapting the market, or at least the market opportunities, for Serbian producers. The participation of commercial brands is very important, not only for their personal marketing but for the development of the entire fashion production and the (re)defining of fashion as an important industry. Great experience in organization and production management, market reputation, media event coverage and a successful media reputation of the exhibitors are a reason why Serbian distributors of world famous brands choose to present at the Belgrade Fashion Week. • n the last teen years Belgrade Fashion Week participated in introducing almost all important Serbian fashion brands and made a great contribution to the development of the independent fashion design scene. "30" Fashion Show introduced at least thirty authors – thirty unique fashion aesthetics which have developed throughout the decades on the runways of the Belgrade Fashion Week. • s a part o its reg lar progra e Belgrade Fashion Week introduces new designers, as well as graduates and students of fashion design giving them the opportunity to promote their first design projects and enter the professional world of fashion. • n the so ial en iron ent hi h cannot provide enough support, in financing and production, for fashion creation as a part of cultural industry, Click Fashion Studio is investing in offering constant support to independent artists e ers o he sso iation o pplied rts rtists and Designers of Serbia (ULUPUDS) and yo ng still non a r ed artists n addition to creative power, we witness the collision of what is already affirmed, standing as a role model, with something that will one day become a model of quality. •Fashion is a glo al pheno enon a cosmopolitan, non-xenophobic creation which seeks abandonment from national boundaries and needs world affirmation and validation. That is why the international character of the Belgrade Fashion Week is so important and so meaningful for Serbia and the organizers' efforts in attracting foreign participants is working on opening the roads towards the international market. We are always looking forward to fashion shows of international designers, special guests of the Belgrade Fashion Week, who eventually illuminate each event with their creative work. • i en that lothing re e ts the modern times we live in, but also represents the aesthetic artefact of a society, the overlapping of past and 173

present is inevitable in the perception o the ontogenesis o ashion e ents ethno and local cultural heritage are crucial factors of every Belgrade Fashion Week event. • he h anitarian aspe t Belgrade Fashion Week, given its enormous social impact and great public attention, has an obligation to promote socially responsible behaviour and to raise awareness of the general public. n olla oration ith ario s state institutions, humanitarian funds, and NGOs nearly every Belgrade Fashion Week event supports a certain social action. • ast t not least ashion is ore than ashion itsel ts rep tation power, and existence are justified not only through fashion creation but also beyond, in the spheres that have little or no connection with clothing. Fashion Vignettes and various art exhibitions, as parts of the Belgrade Fashion Week programme, celebrate the fashion idea as a phenomenon in artistic creation.

THE ADA BRIDGE

he da Bridge is a a le stayed bridge connecting the municipalities of Čukarica and Novi Beograd. The bridge represents a part of the Belgrade inner major road semi-ring connecting the municipalities of Novi Beograd and Zvezdara. This would be a brief definition of this architectural project, connecting two banks of the Sava River near the da iganli a ennis la o e er this project is something much more than just a pylon. The story begins back in 1923 when the architect Đorđe Kovaljevski made the first urbanization plan of Belgrade, including the ridge o er da iganli a he initial idea of what is today known as the Belgrade nner ity e i ing oad to which the bridge is an important part, was created at that time. ter World War Belgrade as rapidly spreading. Buildings, roads, and bridges were built, among which the last one was the Gazela Bridge, finished in 1979, in the year when the construction story ends. Never mind its presence in architectural plans from the 20th century, the building o da Bridge did not start e en in the beginning of the 21st century. Meanwhile, traffic jams in Belgrade, in a town which turned into a true world metropolis, became a part of our everyday life. Various studies were performed, resulting with the fact that if there ere a ridge o er da the daily saving of fuel for passenger vehicles would be eleven tons, and the number of kilometres travelled would be greatly reduced for one hundred thousand! Traffic on other Belgrade bridges

would significantly ease as well as the traffic in Vojvoda Mišić Blvd which is one of the busiest streets in Belgrade. The competition for the preliminary design of the bridge was held in 2004. The winning conceptual design was unanimously selected by the jury hi h as haired y ikola a din the resident o the er ian ade y o ien es and rts and the ar hite t of the New Railroad Bridge. Twelve companies submitted bids, with the winning design by the Slovenian company "Ponting". The bridge designers were the architects Viktor Markelj and Peter Gabrijelčič. The Belgrade sso iation o r hite ts also endorsed the project, assessing it as contemporary and relevant to the future skyline of Belgrade. For a moment there, we thought that the construction work will easily be de eloping o e er the pro e t o the construction of this bridge had its opponents in professional circles. They brought in question the justification of costs for the construction and also whether Belgrade really needs that kind of bridge at such location while the environmentalists criticized the construction of the bridge because of the threat to endangered bird species among which a special kind of cormorant – the Pygmy Cormorant (lat. Phalacrocorax pygmeus) – the smallest European species of cormorants, and Belgrade was primarily the winter roosting area for the Pygmy Cormorant. Two years after the construction started, the League for Ornithologi al tion o er ia ith the help o has anaged to create conditions for the beautiful bird to remain in his habitat, despite the bridge construction. The construction finally started in 2008 and completed in 2011 – Belgrade got a beautiful cable stayed bridge, 929 metres long, with six traffic lanes with shoulders and a double track light rail line, in addition to two paths for the use of pedestrians and cyclists, resulting in and overall width of 45.04 metres. The new bridge has a needle shaped pylon with a height of 207 metres. The main steel span of 376 metres of the bridge is supported by 80 stay cables anchored at the pylon str t re tons o concrete was used, but the most important thing is that the bridge can carry 12 000 vehicles per hour. On the occasion of the construction of this grand bridge, Discovery Channel ade a do entary B ild t Bigger" hosted by the architect Danny Foster e e phasi ed that the da Bridge "is one of the greatest building projects in Europe", pointing out that the bridge is revolutionary. The show introduces Belgrade and Serbia to the

entire world. "Structural Engineer" Magazine, one of the most eminent British magazines on architecture dedicated an article to the new Belgrade bridge. The article was written by a British engineer claiming that the new Bridge on Sava, with its perfect structure, symbolizes the new era of construction and development of the capital. Besides detailed information on the bridge, important is the fact that in recent times the construction of bridges with wider access roads and high pylons became a world trend, as in the case of the Bridge on da he a thor points o t that the builders wisely used the technology of the cable stay bridges, showing their great engineering expertise. The great interest of the Serbian public, omnipresent during the construction of this architectural masterpiece, l inated in g st o hen a walk across the bridge was organized, during which the citizens were choosing a na e or it ong ost pop lar s ggestions ere he arp atriar h Pavle’s Bridge, Zoran Đinđić’s Bridge, he ira e he Fan o ndri s Bridge t da Bridge on the o petition, and the name was officially adopted by the City Council on December 15th. The bridge was officially opened for traffic on NEW Year’s Eve, in the night between December 31st and January 1st, followed by fireworks, decorative lightning. The former Serbian President Boris Tadić and the Mayor of Belgrade Dragan Đilas were present among thousands of citizens who walked the bridge in that grand night. The bridge attracted great attention of the public even after the construction works were finished – during one of the most prestigious tennis tournaments in Serbia, Serbia Open, the bridge hosted a tennis match, a true attraction for the citizens of Belgrade. Given that the building of this bridge, actually, lasted for around fifty years, we are glad that the responsible people have finally chosen the best conept he da Bridge e a e the ne symbol of Belgrade, even during its construction. he da Bridge ontri ted to the entire image of Belgrade, and its size and design contributed to the general plan of the culture of the urban life of the capital, spreading the awareness about the time we live in as well as about the time that is yet to come. Edited by Bojan Šašić

MIKER FESTIVAL 2012

he F is held from May 25 to June 2 at a new location, in an exciting but neglected quarter in the very center of Belgrade – Savamala, whose revitalization be-

FAAR—010

comes the central topic of this year’s festival. The Mikser festival continues to explore and question the phenomena of contemporary society, especially the social role of creative disciplines. Paying special attention to the educational aspects of all the programs, the organizers proudly emphasize that the Mikser festival is this year, like the last, free for all the visitors. As part of the strategy of revealing urban potentials and activating the neglected city quarters by cultural contents, the Mikser festival significally changes its format. It has changed the location and duration of festival contents – from five to nine days, while certain programs will be extended even after the festival, like the prestigious “Open Space” exhibition at the Geozavod building that will last until the end of June. The primary program contents of this year’s event are projects from the sphere of architecture, urbanism, visual arts and design, with a strong emphasis on interactivity, interventions in the public space, workshops and performances. We have abandoned the model of editing the festival per topical zone, while the complex festival program includes a network of over 50 independent, transdisciplinary author and curator projects that consist of several segments: exhibitions, workshops, lectures and performances. Thanks to a large number of successful regional and international competitions for young talents like the designer competitions Ghost Project and Young Balkan Designers, the architectural competition Urban Bundles, the music competition Garage Roll Call and many others, the Mikser festival this year, like the last, presents several hundred young talents together with world experts from the field of design, architecture, urbanism, visual arts, music, new media, education and the protection of the environment, justifying its status of the biggest festival of creativity and innovativeness in the region. The world stars of the creative industry present at the Mikser festival include the controversial conceptual artist and designer Arne Quinze, recognizable for his gigantic installations in the public space; the reputed Belgian video artist David Claerbout, who after holding individual exhibitions at the MoMA museum in San Francisco and the Vienna Secession building, has his works exhibited at the Mikser festival, the musician Daniel Miller, the most influential person in the history of techno-pop and the famous producer of the band Depeche Mode; the experimental architectural collectives Bik Van der Pol and Feld 72, the culture manager Glenn Weiss, respon174

sible for the revolutionary introduction of a public art program into New York’s Time Square and many others. Work with the local community – the residents of Savamala, the Municipality of Savski Venac and the City of Belgrade, is the key to defining the model and strategy of the festival, and the year 2012 is just the beginning of long-term cooperation. The aim of the festival is to help Savamala regain its former status of a cultural and social epicenter of the city. Similar independent initiatives for the transformation of neglected urban units into progressive artistic quarters show that it is not always necessary to have grandiose architectural projects to make significant urban planning interventions: Milan’s Zona Tortona attracts over 100,000 people from all over the world during the Milan Design Fair, while the Tribeca Film Festival brings some 200,000 visitors each year to this charming New York quarter.

THE EXHIBITON OF CERAMICS OF THE FAMOUS SPANISH ARTISTS PICASSO’S CÔTE D’AZUR IN DORĆOL

Belgrade was a three month host of the exhibition of the famous Spanish artist Pablo Picasso, from February 2nd to May 13th, entitled "At the Côte d'Azur", set in the "Beko" building in Dorćol. The setting represent displays from three private collections – work in ceramics, silver, and gold pieces, together with posters promoting the exhibition of these works of applied art. The exhibition is a successful collaboration of "Deva Puri" Gallery from Bled (Slovenia) and "Insomnia PREVENT" and "Reprodukcija" agencies from Belgrade. This spectacular exhibition once more made Belgrade the centre of the cultural map of Europe, representing one of the finest tourist offers of the capital for more than three months. "At the Côte d'Azur" Exhibition attracted great media attention, which was expected, given the fact that this is the first time to display such a great range of exhibits (there were one hundred), which do not make part of his most famous art work, but introduce a completely different face of his creativity – ceramics. In addition to all local media, the exhibition was followed by many foreign agencies and TV stations, such as the BBC, and thanks to their features the exhibition hosted many foreign visitors who have visited Belgrade especially for Picasso. Picasso’s work attracted more than ten thousand visitors from Serbia and the Region. Many admirers of ceramics and of this creative genius’ art gathered everyday in the interesting and specially adapted former factory

showroom. The visitors were delighted not only by the exhibition but also by many accompanying programmes, such as guided tours, lectures and film projections considering Picasso’s life and work, and the pottery workshop "Pablo’s World" which gathered people of all ages every weekend during the months of February and March. Some of the visitors spent hours on the exhibition venue, enjoying films and literature on Picasso. The exhibited works of ceramics date from 1946, when Picasso first met with this artistic medium – he visited Vallarius, a small town near Cannes, on the Côte d’Azur, in order to visit the annual pottery exhibition, and he was amazed with the work of "Madoura" Workshop. The Ramié family was trying to convince him to stay in Vallarius, which he had done a year later. The greatness of an artist such as Picasso was will contribute to the promotion of this small town and to the revival of artistic ceramics production. His life with Françiose Gilot, with whom he had two children, will have an impact on his work. He dedicated his art to ceramics, he experimented with different shapes and decorations, and he found new possibilities of artistic expression. The collaboration with "Madoura" Workshop will result in four thousand pieces. The exhibition displays about sixty works in ceramics – plates, vases, and true sculptures of unique shapes, with motifs such as fish, bull fighting scenes, owls, goats, birds, mythical creatures, and scenes from everyday life of the Mediterranean, still life, and Cubism. These are characterised by a sense of liberation, intentional "errors" and the mismatch or repositions, a wide range of decorations, with different colours, pigments and glazes. "I am a king", said Picasso, one of the most important figures of the 20th century. The famous Spanish artist (18811973), painter, sculptor, printmaker, draftsman, and the creator of Cubism, was by then the richest and the most famous artist alive. He was generous, controversial, very charming, very cynical, sometimes rude, self-obsessed, and obsessed with his art. He used his mother’s maiden name – Picasso – instead of his father’s – Ruiz – which he did not appreciate very much. "Can you imagine me calling myself ‘Ruiz’? ‘Pablo Ruiz’?" He started drawing as a child, and his first word was the word "pencil". Picasso’s father taught drawing, and being amazed by his son’s talent he worked on developing it. Picasso enrolled the famous "San Fernando" Royal Academy of Fine Arts in Madrid, but he soon left it – he was miserable and he spent more time in "Prado" Museum

where he studied the famous masters of art – Velásquez, Goya, El Greco… He became a member of the bohemian avant-garde group of artists in Barcelona and he first showed his work in the "Four Cats" Café ("Els quatre gats"), in 1900. In the same year he visited Paris, the city of lights, but yet very sinful, which greatly affected his art. The death of his best friend and the great sadness influenced his work of the "Blue Period", followed by the "Rose Period" when he was in love with Fernande Olivier. The influence of Iberian and African sculpture contributes to the birth of the most radical and most shocking work at the time – "Les Demoiselles d’Avignon" (1907). He represented prostitutes and the cruel life of brothels. He believed that painting should not be "polite". The collaboration with Braque, going beyond traditional painting and the art of Cubism, introduce abstract art. Cubism influenced the culture in general, becoming a true mainstream art. During the World War I, the marriage with Olga Khokhlova and his life of leisure in Côte d’Azur, his painting was realistic, conventional. But soon came discontent, marital problems, and the death of his friend, introducing grotesque and nightmarish-like work, such as "Les Trois Danseuses". He was soon revived by his seventeen year old mistress and model MarieThérèse Walter, bringing joy in Picasso’s work. During the Spanish Civil War, in only six weeks, one of the most important painting of the 20th century appeared – "Guernica" (1937) – representing themes of death and passion on 30 square metres of canvas. Teodora Marković, aka Dora Maar, Picasso’s mistress of Serbian origin, was immortalized in this painting. During World War II, Picasso worked in his atelier in Paris, designing posters for the French Communist Party. He moved to Vallarius in 1947 and he experimented with ceramics in "Madoura" Workshop, leading a quiet family life with Françoise Gilot. He was sixty one years old when they met, and she was only twenty one. They had two children – Claude and Paloma. She was the only women who left him for his love affaires and violent behaviour. Jacqueline Roque, Picasso’s last love, whom he met in "Madoura" Workshop, lived with him for the next twenty years, until his death in 1973.

FAAR—010

KREATIVNOST +DUHOVITOST = RAF

snimano u RAF studiju FAAR 008, photo: Miša Obradović

Raf Production kao nezavisna produkcija osnovana je 2007. sa idejom da su kreativnost, originalnost, duhovitost i provokativnost recept za uspeh. Okupivši oko sebe izuzetan i kreativan tim, Raf Production za kratko vreme je zauzela odličnu poziciju u oblasti kako produkcije tako i marketinga. Odabrani tim, pun ideja, svakoga dana uspešno smišlja nova rešenja za klijente. Za pet godina postojanja, uspostavljena je uspešna saradnja sa nekoliko vodećih imena domaće modne industrije. Naša prednost je svakako to što nevezano za veličinu i obim projekta na kome radimo, svakom klijentu možemo da posvetimo potpunu pažnju. Oni koji sarađuju sa nama znaju da od nas mogu uvek da očekuju kompletnu uslugu, od ideje do realizacije. Poverenje su nam ukazala priznata imena domaće modne scene kao sto je Dragana Ognjenović, sa kojom imamo višegodišnju uspešnu saradnju, dok u našem foto studiju stvaraju naši najbolji fotografi medju kojima su Milena Rakočević i Tijana Vuković. Još jedno od eminentnih imena je svakako i Miša Obradović koji i nezavisno, ali i u saradnji sa agencijom Click koristi baš naš studio. Kod nas su rađene reklame i fotogarfije za brojne magazine među kojima i naslovne strane za ELLE. Produkcija smo koja može da se pohvali radom na mnogim modnim event - ima kao što su revije i specijalne manifestacije poput Magic Night-a. Vrhunska tehnologija, iskustvo, znanje i sposobnost omogućavaju nam da budemo lider u izradi idejnih projekata promotivnih kampanja, advertaizingu, video, audio i multimedia produkciji. Ostale aktivnosti su podrška projekta: koprodukcija, produkcija pojedinačnih projekata, studio za fotografisanje i snimanje, produkcija autorskih emisija, izrada TV spotova u full HD rezoluciji, nelinearna montaža, media planning i client service.

176

Odnedavno imamo novi izazov, tržište PR–a. U dugu listu usluga koje nudimo uvrstili smo i PR projekte i akcije, konferencije za novinare, press materijali, organizacija i scenario događaja. Ako pokušate da zamislite kreativnost, izuzetan tim mladih ljudi, sjajno vođstvo, prijatnu radnu atmosferu i kolegijalnost, dobićete RAF Production. Do danas sa svojim kreativnim i produkcijskim timom smo kreirali veliki broj kampanja za domaće i inostrane klijente. Jedan od osnovnih preduslova za kvalitet, eﬁkasnost i originalnost je da nezavisno od veličine projekta, poslu uvek pristupamo odgovorno, a u realizaciju je uključen kompletan tim. Originalnost je - RAF Production! Dobri medjuljudski odnosi u našoj agenciji su temelj korektnog odnosa prema našim poslovnim partnerima, kupcima, medijima, konkurenciji i svima ostalima sa kojima kontaktiramo svakodnevno. Osim dobrih vibracija i kreativne atmosfere, kod nas za svakog našeg poslovnog partnera, saradnika i posetioca nađe se i osmeh. Dobro došli u RAF Production!