Farmaceutski glasnik 05/2014

GLASILO HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA

5 FARM. GLAS. VOL. 70 70 (5) 303–381 (2014) ZAGREB, 2014.

2014

Coden: FAGLAI ISSN 0014-8202 UDK 615(05)

FA R M A C E U T S K I G L A S N I K Izdaje: Hrvatsko farmaceutsko društvo Zagreb, Hrvatska

U R E D N I Č K I

O D B O R

Glavna i odgovorna urednica: Maja Jakševac-Mikša maja.jaksevac-miksa@zg.t-com.hr Tehnička urednica: Vera Kovač Članovi uredničkog odbora: Lajla Bencarić, Ines Buhač, Jasna Krznar, Željan Maleš, Ivan Pepić, Melita Petrović, Mirna Radošević, Ita Samaržija, Maja Tabak Slošić, Siniša Tomić Adresa uredništva: »Farmaceutski glasnik«, HFD, Masarykova 2/II, 10000 Zagreb, Hrvatska; telefon: 01/4872–849, telefaks: 01/4872-853; e-mail: hfd-fg-ap@zg.t-com.hr; http://www.hfd-fg.hr HFD, Zagreb, IBAN broj: HR89 23600001101367614 Farmaceutski glasnik citira EMBASE/Excerpta Medica FARMACEUTSKI GLASNIK izlazi kao mjesečnik od 1945. godine. Časopis je izlazio od 1907. do 1944. godine pod nazivom »Farmaceutski vjesnik«.

Izdavanje »Farmaceutskog glasnika« ubilježeno je u Ministarstvu informiranja pod brojem 523-021/92-84/116.

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 20. ožujka 2006. (Klasa: 053-07/ 06-09/24, Ur.broj:534-04-04/1-06/02), za sve oglase lijekova objavljene u ovom broju »Farmaceutskog glasnika«, sastavni dio čine cjelokupni odobreni sažetak opisa svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa, sukladno čl. 15. Pravilnika o načinu oglašavanja lijekova i homeopatskih proizvoda (NN br. 118/09) te za medicinske proizvode sukladno čl. 16. i 22.

Pravilnika o načinu oglašavanja i obavješćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Godišnja pretplata: za tuzemstvo: pravne osobe 550 kn, fizičke osobe 300 kn, pojedini broj 30 kn; za inozemstvo: pravne osobe 80 USD, fizičke osobe 40 USD Navedene cijene ne uključuju PDV. Slog i tisak: LASER plus, Brijunska 1a, Zagreb Naklada: 2100

FARMACEUTSKI GLASNIK

GLASILO HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA GOD. 70

SVIBANJ 2014.

FAGLAI

Farm. glas.

BROJ 5 ISSN 0014-8202

SADRŽAJ – CONTENTS UREDNIČKI STUPAC – EDITORIAL PREGLEDNI RADOVI – REVIEW ARTICLES

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova – Nasal administration of medicines . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303 POVIJEST FARMACIJE/ZNANSTVENI RADOVI – HISTORY OF PHARMACY/SCIENTIFIC PAPERS

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije – Collaboration between Vladimir Prelog and Eugen Cerkovnikov in the field of pharmaceutical chemistry . . . . . . . 323 IZ MEĀUNARODNIH ORGANIZACIJA – FROM INTERNATIONAL ORGANIZATIONS

A. Crnković: 19. kongres Europskog udruženja bolničkih ljekarnika (EAHP), Barcelona – 19th EAHP Congress, Barcelona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 335 ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a – SCIENTIFIC AND PROFESSIONAL CONFERENCES OF CPhS

A. Crnković, V. Bačić Vrca, M. Jakševac Mikša: Prvi hrvatski kongres kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem, Zagreb – First Croatian Congress of Clinical Pharmacy with international participation, Zagreb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 338 OSVRTI – MISCELLANEOUS

D. Pavišić-Strache: Aktivnosti Društva prijatelja FBF-a (AMA-FBF) – Activities of the AMA-FBF . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345 AKTIVNOSTI FBF-a – FBF ACTIVITIES

M. Poljak: Natjecanje studenata FBF-a u konzultacijskim vještinama – Faculty of Pharmacy and Biochemistry students' competition in consulting skills . . . . . . . . . . . . . . . . 347 NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA – LEGISLATION NEWS

Podatak o ukupnim izdacima obveznog zdravstvenog osiguranja za 2013. – Information on total compulsory health insurance expenditures in 2013 . . . . . . . . . . . . . . 350 VIJESTI IZ HALMED-a – HALMED NEWS

Novosti – News . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 352 IZ STRUČNOG TISKA – FROM PROFESSIONAL PUBLICATIONS

M. Dobravc Verbič: Osnivanje Odjela za kliničku farmaciju u ljekarni Sveučilišnog kliničkog centra Ljubljana – Establishment of the Clinical Pharmacy Department in the pharmacy of the University Medical Centre Ljubljana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 357

IZ TISKA – PRESS

Glas Slavonije: U ljekarnama u EU raste broj krivotvorenih lijekova – Increasing number of counterfeit medicines in EU pharmacies. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 359 OBLJETNICE – ANNIVERSARIES

Olival obilježio dvadesetu godišnjicu rada – Olival marked its twenty anniversary . . . . . 361 NEKROLOZI – OBITUARIES

Akademik Smiljko Ašperger . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 364 NOVE KNJIGE – NEW BOOKS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 367 PREGLED STRUČNOG TISKA – JOURNAL REVIEW . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 368 FARMAKVIZ – PHARMA-QUIZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 369 RAZLIČITE VIJESTI – NEWS AND NOTES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 370 OSOBNE VIJESTI – PERSONAL NOTES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 375 OBAVIJESTI – ANNOUNCEMENTS. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 376 DODATAK – SUPPLEMENT Novi registrirani lijekovi (siječanj – travanj 2014.) – Newly registered medicines (January – April 2014)

NAJAM DVORANE HFD-a

(kapacitet do 90 sjedećih mjesta) • cijena za predavanja u trajanju 1–3 sata (LCD projektor, laptop i ozvučenje uključeni u cijenu) • cijena za predavanja u trajanju 3–8 sati (LCD projektor, laptop i ozvučenje uključeni u cijenu) • cijena za mogućnost održavanja domjenka uz predavanja* • cijena korištenja dvorane za druge svrhe po dogovoru

1500 kn + PDV 3000 kn + PDV 1000 kn + PDV

*Organiziranje domjenka uz predavanja moguće je samo iznimno uz prethodan dogovor s djelatnicima poslovnice HFD-a najmanje tjedan dana prije održavanja predavanja.

Korisnici dvorane HFD-a trebaju se pridržavati sljedećih pravila: • organizator treba unaprijed dogovoriti sve pojedinosti oko održavanja predavanja s djelatnicima HFD-a, • najmanje sat vremena prije predavanja organizator treba predati prezentaciju na elektroničkom mediju dežurnom djelatniku HFD-a, koji će je pripremiti za prikazivanje, • za tehniku, razglas i klimatizaciju prostora zadužen je dežurni djelatnik HFD-a, samostalno uključivanje navedenoga nije dopušteno, • organizator je odgovoran za disciplinu i očuvanje inventara u dvorani, • dvoranu se može koristiti radnim danom između 9 i 20 sati, • dvorana raspolaže sa 90 sjedećih mjesta te smještaj većeg broja ljudi nije moguć.

Urednički stupac Poštovani čitatelji, Uspjeh ovogodišnjeg Savjetovanja farmaceuta održanog u Osijeku 15.–17. svibnja, koje je organiziralo Udruženje Slavonskobaranjske regije našeg Društva, zasjenila je nažalost poplava katastrofalnih razmjera, koja je zadesila dio Slavonije tik po završetku našeg skupa. Iako organizatorima stručnih skupova lošije vrijeme ponekad i odgovara, jer su tada predavanja bolje posjećena, neprestana kiša praćena jakim vjetrom tijekom svih dana Savjetovanja neugodno nas je iznenadila, no nismo ni slutili da će slijediti poplava s tako strašnim posljedicama. Tamošnje se stanovništvo već godinama oporavlja od ratnih razaranja koja je doživjelo tijekom Domovinskog rata i sada, kada im se život donekle normalizirao, ponovno su mnogi sve izgubili. U toj nesreći najteže je prihvatiti činjenicu da se stradanje moglo izbjeći da su postojali sustavi zaštite, motrenja, obavješćivanja i spašavanja potrebni u takvim situacijama, kojih očito već godinama u našoj zemlji nema.

Najveći doprinos umanjenju razmjera katastrofe dali su vojska, policija, pripadnici gorske službe spašavanja i sami građani koji su poduzeli sve što su mogli. Naše će Društvo pomoći stradalima financijskim sredstvima, u okviru naših mogućnosti, nakon što od kolega iz tog područja koji su u središtu zbivanja, saznamo što je najpotrebnije. Potičemo sve pripadnike naše struke da na bilo koji način pridonesu normalizaciji stanja u poplavljenim područjima.

Prema komentarima sudionika stručni dio Savjetovanja bio je vrlo dobar, sudionici su dobili nova znanja o lijekovima i skrbi za pacijente starije životne dobi, koja će im koristiti u praksi te niz važnih informacija o novom modelu ugovaranja s HZZO-om, kao i o hrvatskom OTC tržištu. Raspravljalo se i o teškoćama poslovanja ljekarni u pograničnim područjima zbog razlika u cijenama lijekova i regulativi zemalja u okruženju. Skup je rezultirao zaključcima koje ćemo, u okviru detaljnijeg izvješća, objaviti u sljedećem broju.

Valja naglasiti da su sudionici izrazili negodovanje zbog nedolaska pozvanih predstavnika Ministarstva zdravlja i HZZO-a smatrajući da farmaceutska struka okupljena na najvećem godišnjem skupu zaslužuje njihovu prisutnost.

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Pred nama je ljeto, a time i razdoblje godišnjih odmora pa će skupova i predavanja biti manje. U drugoj polovini godine nastavit ćemo s provođenjem Javnozdravstvenog projekta SUTRA, organiziranjem tečajeva za zdravstvene djelatnike i trudnice. Ponovit ćemo i tečaj o seksualnom zdravlju te ponuditi nove edukacijske sadržaje.

U posljednje vrijeme učestala su traženja kolega, koji su pohađali neki od naših tečajeva stručnog usavršavanja, poglavito onaj za voditelje pripravnika (mentore), da im ponovno izdamo potvrdu o završenom tečaju, jer su zagubili potvrdnicu, koju su dobili na kraju tečaja. Često ne znaju ni mjesec ni godinu kada su bili na tečaju, što od nas iziskuje dugotrajno pretraživanje arhive i ponovno pisanje potvrde, pa smo na tu uslugu uveli taksu.

Upućujemo kolege da se u takvim slučajevima obrate Komori, jer njihovo prisustvovanje tečaju, na temelju popisa kojeg nakon svake edukacije šaljemo Komori, mora biti zapisano u njihovom evidencijskom listu s pripadajućim bodovima. Naglašavamo da je potvrdnica, koju svaki sudionik dobije na kraju tečaja, dokument kojeg treba pomno čuvati.

Najavljujemo da ćemo 5. hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem organizirati sljedeće godine u proljeće (21.

–23. svibnja 2015.), u Rovinju, pa pozivamo kolege da već sada pripremaju aktivno sudjelovanje te da se jave ako se žele uključiti u organizaciju kongresa.

Kao i svake godine 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja (World No Tobacco Day). Ovogodišnja tema je »Povisite porez na duhan« (Raise taxes on tobacco), s ciljem da se potakne pojedince i udruge civilnog društva da traže od državnih tijela povećanje poreza na duhan kako bi se smanjila njegova potrošnja.

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

PREGLEDNI RADOVI

Mogućnosti nazalne primjene lijekova ANITA HAFNER, DEJANA ŠKRINJAR, JELENA FILIPOVIĆ-GRČIĆ Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Zavod za farmaceutsku tehnologiju

UVOD Nazalna primjena biološki aktivnih tvari je od davnina prepoznata kao put primjene koji osigurava sistemski učinak. Prije više stotina godina autohtono stanovništvo Sjeverne i Južne Amerike nazalno je primjenjivalo duhan i različite psihotropne tvari. Prema povijesnim zapisima, perzijski liječnici i ljekarnici u srednjem su vijeku propisivali nazalnu primjenu lijekova u liječenju brojnih bolesti (1). U današnje vrijeme većina ljekovitih pripravaka za nazalnu primjenu prisutnih na tržištu (70–80 %) namijenjena je liječenju akutnih ili kroničnih bolesti sluznice nosa poput alergijskog rinitisa i kongestije nosa, dok se preostali pripravci primjenjuju nazalno s ciljem postizanja sistemskog učinka. Potencijal nazalne primjene lijekova (shema 1.) još uvijek je nedovoljno iskorišten. Specifične anatomske i histološke značajke nosne šupljine osiguravaju brojne prednosti nazalne primjene lijekova poput terapijskog učinka lijeka nedugo nakon primjene ili mogućnosti direktne dostave lijeka u mozak. Istodobno, fiziologija nosne sluznice predstavlja prepreku nazalnoj apsorpciji lijekova. Kako povećati nazalnu apsorpciju lijekova ne utječući na sigurnost primjene još uvijek je izazov koji pokreće suvremena istraživanja.

Shema 1. Mogućnosti i ciljevi nazalne primjene lijekova 303

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Anatomija i histologija nosne šupljine Mogućnosti nazalne primjene lijekova prvenstveno su određene specifičnim anatomskim i histološkim značajkama nosne šupljine. Nosna šupljina proteže se od nosnica do nazofarinksa. Podijeljena je nosnom pregradom na dva nepravilna i nejednaka dijela koja se sastoje od četiri područja: vestibula, atrija, respiratornog područja i olfaktornog područja (slika 1.). Ukupni volumen nosne šupljine je 15–20 mL, duljine je 12–14 cm, a ukupna površina joj je oko 160 cm2 (2, 3).

Vestibul je prednji dio nosne šupljine površine oko 0,6 cm2. Prekriven je višeslojnim pločastim keratiniziranim epitelom u kojem su prisutne žlijezde lojnice. Zbog slabe prokrvljenosti i prisustva keratiniziranih stanica predstavlja područje izrazito male permeabilnosti (2, 4). U području vestibula 1–1,5 cm prema unutrašnjosti nalaze se nosne dlačice koje imaju ulogu filtriranja udahnutog zraka (zaustavljaju veće čestice kao što su čestice prašine) (5, 6).

Atrij obuhvaća područje između vestibula i respiratornog područja. Prednji dio atrija prekriven je višeslojnim pločastim epitelom, a stražnji pseudovišeslojnim cilindričnim epitelom prekrivenim mikrovilima. Atrij je slabo prokrvljen te zahvaljujući višeslojnom pločastom epitelu koji prekriva prednji dio atrija predstavlja područje ograničene permeabilnosti (2).

Respiratorno područje ima površinu od oko 130 cm2, što je 80–90 % ukupne površine nosne šupljine (2, 3). U tom području nalaze se gornja, srednja i donja nosna školjka, koje imaju važnu ulogu u vlaženju i zagrijavanju udahnutog zraka. Respiratorno područje prekriveno je pseudovišeslojnim cilindričnim cilijarnim epitelom (slika 1.). Sve epitelne stanice prekrivene su s oko 300 mikrovila, između kojih strše cilije u lumen nosne šupljine. Velikim brojem mikrovila višestruko se povećava površina epitelnih stanica, a i zadržava vlažnost površine koja je neophodna za funkciju cilija. Cilije se javljaju tek u drugoj trećini nosne šupljine. Svaka stanica sadrži oko 100 cilija koje su široke 0,3 mm, a dugačke 5 mm. Raspoređene su tako da su gušće na mjestima gdje je sporiji protok udahnutog zraka, stoga ih ima više na donjem dijelu nosne šupljine nego na gornjem. Na njihov raspored također utječe temperatura i vlažnost. Epitelne stanice su čvrsto povezane međustaničnim vezama (tight junctions).

U epitelu se nalaze i jednostanične mukozne žlijezde (slika 1.). To su vrčaste stanice, s proširenim apikalnim dijelom u kojem se nalaze granule s mucinom. Kad se membrane granula spoje s apikalnom staničnom membranom, sadržaj granula oslobađa se na površinu epitela (7). Bazalna membrana odvaja epitel od subepitelnog rahlog vezivnog tkiva (lamina propria) bogatog pretežno mukoznim ali i seroznim alveotubularnim žlijezdama, živcima, elementima limfatičkog tkiva i krvnim žilama (5). Prokrvljenost tog područja je veoma velika, pa je permeabilnost jako dobra. Zahvaljujući dobroj permeabilnosti i velikoj površini respiratorne sluznice, apsorpcija nazalno primijenjenog lijeka s ciljem postizanja sistemskog učinka najvećim dijelom odvija se upravo preko epitela respiratornog područja nosne šupljine (2, 4).

304

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Olfaktorno područje ima površinu oko 5–6 cm2 (slika 1.). Nalazi se na vrhu nosne šupljine te se kratko proteže prema nosnoj pregradi i lateralnom zidu nosne šupljine. Prokrvljenost tog područja je velika i omogućuje direktan pristup središnjem živčanom sustavu. Naime, neuroepitel olfaktornog područja (olfaktorni epitel) je pseudovišeslojni cilindrični epitel koji sadrži olfaktorne receptorske stanice s cilijama važne za osjet mirisa te predstavlja jedini dio središnjeg živčanog sustava koji je izravno izložen vanjskoj okolini (2). Olfaktorni epitel uz olfaktorne receptorske stanice sadrži potporne stanice (imaju duge mikrovile koji se miješaju s cilijama olfaktornih receptorskih stanica) i bazalne stanice. U tom području nalaze se i male serozne žlijezde (Bowmanove žlijezde) koje formiraju tubularne kanale i luče sekret koji služi kao otapalo za mirisne tvari (2, 3).

Slika 1. Shematski prikaz građe nosne šupljine te olfaktorne i respiratorne sluznice (prilagođeno prema (4, 8))

Fiziologija nosa Nos je početni dio dišnog sustava. Ima nekoliko važnih funkcija: respiratornu, olfaktornu, zaštitnu i fonacijsku (rezonantnu). Zaštitna funkcija nosa iznimno je važna.

Ona uključuje kondicioniranje zraka vlaženjem i zagrijavanjem, te sprječavanje prodora štetnih tvari (alergena, bakterija, virusa, toksina) u donje dišne putove. Nos predstavlja mehanički filtar na kojemu se zadržavaju gotovo sve čestice veće od 10 mm, dok čestice manje od 2 mm mogu proći u donje dišne putove. Pri udisanju se čestice zaustavljaju u nosu zbog prianjanja ili otapanja u sloju sluzi. Zaustavljene se čestice uklanjaju iz nosa kroz 30 minuta mukocilijarnim mehanizmom čišćenja do 305

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

nazofarinksa te završavaju u gastrointestinalnom traktu (7). Mukocilijarni aparat čine tanki sloj sluzi – viskozno-elastična tekućina i cilije respiratornog epitela (slika 2.). Sluz se sastoji uglavnom od vode (95 %), te od glikoproteina mucina (2 %), drugih proteina uključujući albumin, imunoglobuline, lizozim i laktoferin (1 %), anorganskih soli (1 %) i lipida (< 1 %). Velika većina sluzi stvara se u Slika 2. Mukocilijarni aparat (prilagođeno prema 11) submukoznim žlijezdama, koje se sastoje od dvije vrste stanica: mukoznih (proizvode mukozni gel) i seroznih (proizvode vodenastu tekućinu). Sluz se također oslobađa i iz vrčastih stanica, ali u obliku mucinskih granula, koje nakon bubrenja u nosnoj tekućini prelaze u gel. Sluz na površini epitela stvara dvostruki sloj, sastavljen od vodene pericilijarne sol-faze niske viskoznosti, u kojoj se cilije pokreću, i površinskog sloja gela koji se preko vrhova cilija stalno pomiče prema nazofarinksu. Frekvencija treperenja cilija je oko 1000 puta u minuti, u smjeru nazofarinksa. Brzina pomicanja sloja sluzi prema stražnjem dijelu nosne šupljine je oko 5 mm/min tako da se ukupni sloj sluzi iz nosa spusti u nazofarinks približno dva puta na sat. Aktivnost cilija ovisi o brojnim čimbenicima, najviše o vlažnosti zraka te viskoznosti i pH sloja sluzi. Patološka stanja kao što su alergije i sinusitis također mogu utjecati na aktivnost cilija.

Neke tvari mogu biti ciliotoksične, tj. mogu spriječiti djelovanje cilija ili oštetiti cilijarni epitel. Ciliotoksičnost je važan razlog zbog kojeg se ograničava vrijeme primjene određenih nazalnih pripravaka (6). Primjerice, primjena nazalnih dekongestiva ograničena je na 5 do 7 dana zbog tzv. »rebound« fenomena, što znači da će se svi simptomi i funkcije koje su bile prigušene djelovanjem lijeka nakon prekida terapije javiti u pojačanom obliku. Dakle, nakon prestanka vazokonstrikcijskog učinka lijeka javlja se sekundarna vazodilatacija i pogoršanje kongestije nosa. Takav fenomen često, pogrešno, uzrokuje potrebu za dugotrajnom i nekontroliranom upotrebom dekongestiva te posljedično oštećenje cilijarnog epitela nosne sluznice (9).

Osim mehaničkog, nos predstavlja i imunosni i biokemijski filtar, djelovanjem nespecifičnih (lizozimi, interferon, komplement) i specifičnih (IgA, IgM, IgG) zaštitnih čimbenika te elemenata stanične imunosti (10).

Nazalna primjena lijekova – lokalni učinak Nazalna primjena lijekova s lokalnim učinkom prvi je izbor u liječenju i prevenciji akutnih i kroničnih bolesti sluznice nosa poput alergijskog rinitisa, nazalne kongestije i infekcija (tablica 1.). Tako se dekongestivi i antialergici (antihistaminici i kortikosteroidi s lokalnim djelovanjem) primjenjuju pri otežanom disanju kod otečene sluznice nosa (uslijed bakterijskih i virusnih upala, alergijski uzrokovanih promjena, 306

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

vazomotornog rinitisa) te mogu pomoći pri krvarenju iz nosa. Kortikosteroidi s lokalnim djelovanjem koriste se pri liječenju alergijskog rinitisa (sami ili u kombinaciji s antihistaminicima) i nosne polipoze (u kombinaciji s kirurškim liječenjem). Dekongestivi se primjenjuju kod simptoma virusnog rinitisa i bakterijske upale dišnih putova. Tipični nazalni dekongestivi su simpatomimetici koji izazivaju konstrikciju krvnih žila nosne sluznice čime smanjuju otečenost sluznice (9, 12). Često se koriste u liječenju bolesti srednjeg uha kako bi se nos održavao prohodnim, a cjevčica koja osigurava normalan tlak u srednjem uhu (eustahijeva cjevčica) otvorenom. Barotrauma se razvija zbog poremećaja funkcije eustahijeve cjevčice i zbog neotvaranja njenog ušća u nosnom dijelu ždrijela kada se javlja bol i nagluhost (10).

Tablica 1. Djelatne tvari s lokalnim učinkom u registriranim pripravcima za nazalnu primjenu u Republici Hrvatskoj Djelatna tvar

Terapijska skupina

Indikacije

Farmaceutski oblik

Ksilometazolin

Simpatomimetici (dekongestivi)

Akutni, vazomotorni, alergijski rinitis Rinosinusitis Upala srednjeg uha

Kapi za nos, otopina Sprej za nos, otopina

Kortikosteroidi

Sezonski i cjelogodišnji alergijski rinitis (profilaksa i liječenje) Vazomotorni rinitis Nosni polipi

Kapi za nos, suspenzija Sprej za nos, suspenzija

Antihistaminik + kortikosteroid

Sezonski i cjelogodišnji alergijski rinitis

Sprej za nos, suspenzija

Nafazolin Oksimetazolin Budezonid Flutikazon Mometazon Triamcinolon Azelastin + flutikazon

Nazalnom primjenom lijekova u liječenju bolesti sluznice nosa simptomi bolesti otklanjaju se brzo, a puno je manji rizik sistemskih nuspojava u usporedbi s oralnom ili parenteralnom primjenom lijekova, prvenstveno zato što su za lokalno djelovanje potrebne značajno manje doze lijekova. Ograničenja nazalne primjene lijekova s ciljem postizanja lokalnog učinka su potencijalna ciliotoksičnost i iritacija sluznice nosa, brzo i varijabilno mukocilijarno čišćenje te ograničen volumen tekućeg pripravka koji se može primijeniti u nosnicu (25–200 mL) (2, 12).

Nazalna primjena lijekova – sistemski učinak Nazalna apsorpcija lijekova Iako je većina pripravaka za nazalnu primjenu prisutnih na tržištu namijenjena liječenju akutnih ili kroničnih bolesti sluznice nosa, nazalno se primjenjuju i lijekovi s ciljem postizanja sistemskog učinka. Sistemskom učinku nazalno primijenjenih lijekova prethodi nazalna apsorpcija na koju utječe fiziologija nosne sluznice (protok 307

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

krvi, mukocilijarno čišćenje, aktivnost enzima i transportnih sustava), te fizičkokemijska svojstva lijeka i ljekovitog pripravka (2, 13).

Fiziologija nosne sluznice 1. Protok krvi Protok krvi uvelike utječe na brzinu i obim apsorpcije nazalno primijenjenih lijekova jer održava koncentracijski gradijent neophodan za prijenos/difuziju lijeka s mjesta apsorpcije u krvotok. To svakako treba imati na umu pri istodobnoj nazalnoj primjeni vazokonstriktora (koji su često u upotrebi pri liječenju različitih tipova rinitisa), i nekog drugog lijeka sa sistemskim učinkom: primjena vazokonstriktora rezultirat će smanjenim protokom krvi kroz nosnu sluznicu a posljedično i smanjenom apsorpcijom lijeka sa sistemskim učinkom. Primjerice, nazalna apsorpcija fentanila pri istodobnoj nazalnoj primjeni vazokonstriktora smanjuje se za oko 20 %, postiže se dvostruko niža vršna koncentracija fentanila u krvi od očekivane, a posljedično se smanjuje i analgetski učinak (14).

2. Mukocilijarni mehanizam čišćenja Prva od barijera koju nazalno primijenjen lijek treba prijeći pri apsorpciji je sloj sluzi koji prekriva nosnu sluznicu. Debljina sloja sluzi na nosnoj sluznici iznosi tek nekoliko mikrometara te stoga ne predstavlja značajnu barijeru difuziji. No, sluz kao dio mukocilijarnog mehanizma čišćenja utječe na nazalnu apsorpciju jer skraćuje vrijeme raspoloživo za apsorpciju lijeka. Brzina mukocilijarnog čišćenja ovisi o duljini, gustoći i brzini treperenja cilija te o količini i viskozno-elastičnim svojstvima sluzi.

Učinkom na navedene parametre određena patološka stanja mogu ubrzati (npr. astma) ili usporiti (npr. primarna cilijarna diskinezija, cistična fibroza, šećerna bolest) mukocilijarno čišćenje (15). Pušenje također može smanjiti brzinu mukocilijarnog čišćenja (povećanjem viskoznosti sluzi i smanjenjem broja cilija; 16), a i neke pomoćne tvari u nazalnim pripravcima poput konzervansa mogu utjecati na funkciju cilija (17, 18).

Promjene brzine mukocilijarnog čišćenja uzrokuju varijabilnu nazalnu apsorpciju lijekova zato jer se vrijeme raspoloživo za nazalnu apsorpciju lijeka mijenja. Ako se lijek brzo ukloni iz nosne šupljine njegova će bioraspoloživost biti manja od očekivane. Suprotno tome, odgođeno mukocilijarno čišćenje može rezultirati povećanom biorasploživošću nazalno primijenjenog lijeka. Mukocilijarno čišćenje lijeka ovisi i o samom mjestu primjene: lijek primijenjen u stražnji dio nosa, zbog većeg broja cilija, brže se ukloni iz nosa nego lijek primijenjen u prednji dio nosa (2, 19).

3. Aktivnost enzima i transportnih sustava Iako zaobilaze gastrointestinalni trakt i time prvi prolaz kroz jetru (»first-pass effect«), nazalno primijenjeni lijekovi mogu se u određenoj mjeri metabolizirati i u samoj nosnoj šupljini ili u nosnoj sluznici. Enzimi koji se nalaze u nosnoj sluznici su karboksil esteraze, aldehid dehidrogenaze, epoksid hidrolaze, glutation S-transferaze, izoenzimi citokroma P450 te aminopeptidaze i proteaze koje su jedna od glavnih 308

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

zapreka apsorpciji peptidnih lijekova. Nosna sluznica sadrži i membranske proteinske prijenosne sustave koji pridonose transcelularnom efluksu molekula lijeka, te zajedno s enzimima uključenim u metabolizam lijeka djeluju tijekom »prvog prolaska kroz nosnu sluznicu« (»nasal first-pass effect«). Takvi prijenosnici su P-glikoproteini (proteinske pumpe) koji aktivnim prijenosom molekula lijeka iz stanica – transcelularnim efluksom sprječavaju prijenos lijeka u krvotok i središnji živčani sustav (12).

Također su identificirani i prijenosnici organskih kationa (OCT) odgovorni za efluks antihistaminika, opioida i antibiotika (13).

Fizičko-kemijska svojstva lijeka Prije nego dospije u krvotok, lijek primijenjen nazalno treba proći kroz epitelnu membranu u kojoj su stanice povezane međustaničnim čvrstim vezama. Lijek kroz epitel može proći transcelularno ili paracelularno (slika 3.). Transcelularni se prijenos odvija kroz epitelne stanice mehanizmom pasivne difuzije niz koncentracijski gradijent ili aktivnim prijenosom pomoću receptora ili membranskih nosača. Paracelularni prijenos odvija se kroz međustanične čvrste veze koje se otvaraju i zatvaraju djelovanjem signalnih mehanizama (12, 13).

Put i mehanizam prolaska lijeka kroz epitelnu barijeru ovisi o intrinzičnim fizičko -kemijskim svojstvima lijeka kao što su molekulska masa, hidrofilnost/lipofilnost i stupanj ionizacije. Važna je i brzina otapanja, koja (barem djelomično) ovisi o već navedenim svojstvima lijeka. Lipofilni lijekovi kroz epitel prolaze transcelularnim putom, dok hidrofilni lijekovi ovisno o molekulskoj masi istu barijeru mogu proći transcelularnim ili paracelularnim putom. Velika molekulska masa lijeka je ograničavajući čimbenik za paracelularni prijenos kroz međustanične čvrste veze (13).

Slika 3. Nazalna apsorpcija lijekova (13) 309

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Nazalna apsorpcija lijekova molekulske mase manje od 300 D je brza i ne ovisi značajno o drugim fizičko-kemijskim svojstvima lijeka, dok se lijekovi molekulske mase veće od 1 kD apsorbiraju vrlo sporo postižući bioraspoloživost između 0,5 i 5 %. Za lijekove molekulske mase između 300 D i 1 kD nazalna apsorpcija je najvećim dijelom uvjetovana lipofilnošću lijeka jer to svojstvo izravno utječe na pasivnu difuziju kroz epitel (13).

Stupanj ionizacije lijeka također utječe na nazalnu apsorpciju. Ioniziranost lijeka ovisi o pKa lijeka i o pH mjesta apsorpcije (prosječna vrijednost pH sluznice nosa iznosi 6,3) (20). Utvrđeno je da se molekule bolje apsorbiraju kada su u neioniziranom obliku jer su tada lipofilnije (2).

Brzina otapanja lijeka u sloju suzi također može biti jedan od ograničavajućih faktora nazalne apsorpcije, posebice pri primjeni prašaka ili suspenzija. Naime, kako bi se molekule lijeka mogle apsorbirati, one se moraju otopiti u sluzi. Pri sporom otapanju, molekule podliježu mukocilijarnom čišćenju i ne mogu se apsorbirati.

Uz to, kako je volumen tekućeg pripravka koji se može nazalno primijeniti vrlo mali (najviše 200 mL po nosnici), lijekovi koji su slabo topljivi u vodi ili zahtijevaju velike doze mogu predstavljati problem za nazalnu primjenu (12, 13). Može se zaključiti da bi, u idealnom slučaju, lijek namijenjen nazalnoj primjeni trebao biti male molekulske mase, lipofilan, neutralan pri fiziološkom pH, te dovoljno topljiv u vodi da je učinkovitu dozu moguće primijeniti u ograničenom volumenu pripravka koji se može primijeniti nazalno (13). U svakom dugom slučaju fizičko-kemijske karakteristike lijeka odredit će pristup i smjer razvoja prikladnog ljekovitog oblika u svrhu poboljšanja njegove nazalne apsorpcije.

Svojstva ljekovitog pripravka 1. Farmaceutski oblik i način primjene Prema definiciji koju navodi Europska farmakopeja pripravci za nos su tekući, polučvrsti i čvrsti pripravci namijenjeni za primjenu u nosnu šupljinu s ciljem postizanja lokalnog ili sistemskog učinka, a farmaceutski oblici u kojima dolaze lijekovi za nazalnu primjenu su kapi za nos, sprejevi za nos, prašci za nos, gelovi i masti za nos, vodice za nos i štapići za nos (21). U Republici Hrvatskoj svi registrirani ljekoviti pripravci za nazalnu primjenu su tekući (otopine i suspenzije u obliku kapi i spreja za nos). Pripravci za lokalno djelovanje formulirani su kao otopine i suspenzije u obliku kapi i sprejeva, dok su pripravci za sistemsko djelovanje redom formulirani kao otopine u obliku spreja za nos zbog mogućnosti preciznog doziranja. Farmaceutski oblik i način primjene su čimbenici koji utječu i na apsorpciju lijeka jer o njima ovisi mjesto prvog kontakta ljekovitog pripravka sa sluznicom (depozicija) te vrijeme zadržavanja u nosnoj šupljini. Kapi za nos primjenjuju se više u stražnji dio nosne šupljine, dok se sprejevi za nos raspršuju u prednji dio nosne šupljine, odakle se prenose prema nazofarinksu mukocilijarnim mehanizmom čišćenja, osiguravajući dulje vrijeme 310

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

zadržavanja u nosnoj šupljini (19). Razvijaju se i prašci za nazalnu primjenu s ciljem osiguranja duljeg i boljeg kontakta pripravka s nosnom sluznicom i opsežnije nazalne apsorpcije lijekova (22).

Tvrtka OptiNose US Inc. razvila je inovativni medicinski proizvod (device) za nazalnu primjenu tekućih i praškastih oblika lijekova duboko u nosnu šupljinu, a za postizanje sistemskog ili lokalnog Slika 4. Inovativni medicinski proizvod za nazalnu učinka (slika 4.). Korisničke studije su primjenu tekućih i praškastih oblika lijekova duboko pokazale jasnu prednost nad klasičnim u nosnu šupljinu (23, 24) sprejevima za nos uključujući: jednostavnost primjene, udobnost zbog fiksnog položaja tijekom uporabe, smanjenje okusa u stražnjem dijelu grla, te smanjenje nelagode koja se često osjeti pri raspršivanju klasičnih sprejeva jer se primjenom inovativnog medicinskog proizvoda lijek unosi izdahom odnosno protokom zraka kroz nos. Uređaj čine jednokratni spremnik za lijek i dio za višekratnu upotrebu. Nastavak za nos stavi se u jednu nosnicu, a kroz nastavak za usta se izdahne pri čemu se lijek iz spremnika protokom zraka unosi u nosnu šupljinu (slika 4.). Pri izdahu se podiže nepce pri čemu se odvaja nosna od usne šupljine što onemogućuje prolaz lijeka u pluća i probavni sustav. Pripravci za čiju primjenu se koristi ovaj uređaj su u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, a to su pripravak s flutikazonom za liječenje nazalnih polipa i kroničnog rinosinusitisa te pripravak sa sumatriptanom za liječenje migrene (23).

2. Viskoznost Osim što utječe na stabilnost, viskoznost pripravka utječe i na brzinu mukocilijarnog čišćenja, odnosno na vrijeme raspoloživo za apsorpciju lijeka: što je viskoznost pripravka veća, pripravak se dulje zadržava u nosnoj šupljini. No, povećanje viskoznosti sustava ne mora uvijek rezultirati poboljšanom apsorpcijom lijeka. Naime, vrlo viskozni pripravci dulje se zadržavaju u nosnoj šupljini, odnosno na površini sluzi, ali teže dolaze u kontakt s nosnom sluznicom (2). Također, u slučaju tekućih pripravaka u obliku spreja za nos, viskozniji pripravak raspršuje se u veće kapljice, pri čemu se dodirna površina s nosnom sluznicom smanjuje (25). Ipak, kada se koriste površinski aktivne tvari za prilagođavanje viskoznosti kao što je natrijeva karboksimetilceluloza, uslijed smanjenja površinske napetosti, pripravak se može raspršiti u manje kapljice, pri čemu će dodirna površina sa nosnom sluznicom biti veća.

Suspenzije (u obliku spreja za nos) mogu imati i tiksotropna svojstva. Tiksotropnim sustavima se viskoznost smanjuje djelovanjem neke vanjske sile, no ako se sustav ostavi u mirovanju viskoznost će se povećati. Sukladno tome, tiksotropne suspenzije se bolje raspršuju, jer im se viskoznost pri raspršivanju smanjuje, a na mjestu primjene 311

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

se dulje zadržavaju zahvaljujući ponovnom povećanju viskoznosti. Pomoćne tvari koje pridonose tiksotropnim svojstvima suspenzija za nazalnu primjenu su mikrokristalična celuloza i karmelozanatrij (2, 26).

3. pH vrijednost Jedno od osnovnih svojstva pripravaka za nazalnu primjenu je pH. Vrijednost pH pripravka utječe na kompatibilnost pripravka s nosnom sluznicom i funkcijom cilija, topljivost lijeka, udio neioniziranog oblika lijeka, rast bakterija te učinkovitost i neškodljivost konzervansa (27). Prosječna pH vrijednost nosne sluznice je 6,3 (20).

Europska farmakopeja ne definira granice unutar kojih bi trebala biti pH vrijednost nazalnih pripravaka, ali zahtijeva da pripravci nemaju štetan učinak na nosnu sluznicu niti cilije (21).

Za puferiranje nazalnih pripravaka većinom se koriste fosfatni i TRIS (tris (hidroksimetil) aminometan) pufer a rjeđe citratni pufer. Prilagođavanje pH i puferiranje pripravka provodi se ako pripravak sadrži djelatnu tvar čija apsorpcija ovisi o pH. Nazalna apsorpcija lijekova male molekulske mase koji su slabe baze ili slabe kiseline, može se pospiješiti prilagođavanjem pH upotrebom pufera. Apsorpcija slabih baza bit će brža i potpunija što je pH otopine veći, dok će apsorpciji slabih kiselina pogodovati niži pH (13).

4. Izotoničnost Izotonične otopine su kompatibilne s nosnom sluznicom. Hipertonične i hipotonične otopine utječu na brzinu mukocilijarnog čišćenja. Hipotonične otopine imaju naglašeniji učinak na cilije od hipertoničnih. Hipertonične otopine natrijevog klorida (2 % i 3 %) koriste se u kontroliranju simptoma u bolesnika s rinitisom. Njihova primjena je sigurna, a nuspojave koje se vrlo rijetko javljaju mogu biti lokalna iritacija, svrbež, peckanje, otalgija i osjećaj pritiska na lice (28). Sredstva koja se koriste za prilagođavanje toničnosti su natrijev klorid, glukoza i manitol (29).

Djelatne tvari sa sistemskim učinkom u registriranim pripravcima za nazalnu primjenu Uslijed velike apsorpcijske površine, dobre prokrvljenosti i permeabilnosti sluznice nosa, te znatno niže enzimske aktivnosti nego u probavnom sustavu, a ovisno o svojstvima molekule lijeka, nazalnom primjenom lijeka moguće je postići relativno visoke sistemske koncentracije i terapijski učinak lijeka nedugo nakon primjene. Stoga nazalni put primjene lijekova može biti alternativa oralnoj i/ili intravenskoj primjeni lijekova koji se značajno razgrađuju u probavnom sustavu ili prvim prolaskom kroz jetru, te lijekova za koje je važno brzo postizanje terapijskog učinka (12, 13). U skladu s tim, djelatne tvari sa sistemskim učinkom u registriranim pripravcima za nazalnu primjenu uglavnom se mogu svrstati u dvije skupine: lipofilne lijekove male molekulske mase (npr. opioidni analgetici, antimigrenici) i lijekove peptidne strukture (npr.

312

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

dezmopresin, buserelin, nafarelin, oksitocin; tablica 2.). Lipofilni lijekovi male molekulske mase poput opioidnih analgetika i antimigrenika brzo se apsorbiraju putem sluznice nosa, osiguravajući učinak unutar pola sata od primjene, što je od iznimne važnosti pri suzbijanju boli. Registrirani lijekovi peptidne strukture ograničene su permeabilnosti kroz nosnu sluznicu, no zbog izrazite potentnosti ostvaruju sistemski učinak (30).

Tablica 2. Djelatne tvari sa sistemskim učinkom u gotovim lijekovima (sprejevima) za nazalnu primjenu.

Djelatna tvar

Terapijska skupina

Indikacije

Nafarelin

Agonist gonadotropin-oslobađajućeg Endometrioza hormona (GnRH)

Buserelin

Antitumorski lijek, agonist GnRH

Karcinom prostate

Dezmopresin*

Analog antidiuretskog hormona

Dijabetes insipidus

Oksitocin*

Uterotonik, uterostiptik, galaktokinetik

Poticanje izlučivanja majčinog mlijeka Prevencija mastitisa

Butorfanol

Opioidni analgetik

Bol, uključujući napadaj migrene

Fentanil*

Opioidni analgetik

Probijajuća bol (tumorske boli)

Zolmitriptan

Antimigrenik

Akutni napadaj migrene

Sumatriptan*

Antimigrenik

Akutni napadaj migrene

Cijanokobalamin Vitamin

Perniciozna anemija

Nikotin

Odvikavanje od pušenja

Lijek koji pomaže pri odvikavanju od pušenja

*Pripravci registrirani u Republici Hrvatskoj.

U kliničkim su ispitivanjima još neki poznati lijekovi sa sistemskim učinkom za koje se razmatra mogućnost nazalne primjene. Nalokson, lijek kod predoziranja opioidima i kod poremećaja prehrane, je u fazi 2 kliničkih ispitivanja (Lightlake Therapeutics Inc.) (31, 32). Metoklopramid, namjenjen liječenju gastropareze u dijabetičara, završio je fazu 2 kliničkih ispitivanja (Evoke Pharma) (33). Od lijekova za liječenje epilepsije, midazolam je u fazi 3 kliničkih ispitivanja (Upsher-Smith Pharmaceuticals) (34) dok je diazepam završio istu fazu kliničkih ispitivanja (Acorda Therapeutics) (35).

Nazalna cjepiva U novije je vrijeme nosna sluznica postala i mjesto primjene cjepiva. Nazalna primjena cjepiva predstavlja alternativu parenteralnoj primjeni jer može potaknuti i lokalni i sistemski imunološki odgovor. To je posebice važno u prevenciji respiratornih 313

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

infekcija kod kojih nosna sluznica predstavlja mjesto prvog kontakta s inhaliranim antigenima (12, 36). Trenutno su registrirana dva pripravka nazalnog cjepiva (Fluenz® i Fluenz® tetra) protiv influence A (H1N1 i H3N2) i influence B. Pripravci su odobreni centraliziranim postupkom davanja odobrenja za stavljanje u promet lijeka (CP) za sve zemlje članice Europske unije temeljem stručne ocjene Europske agencije za lijekove (EMA). Cijepiva dolaze u obliku nazalnog spreja, a sadrže različite žive oslabljene sojeve virusa influence (37, 38).

Direktna dostava lijeka iz nosne šupljine u mozak Kao kompleksni organ s brojnim vitalnim funkcijama, mozak je različitim mehanizmima zaštićen od vanjskog utjecaja. Homeostazu mozga osigurava krvno-moždana barijera koja sprječava ulaz potencijalno neurotoksičnih tvari iz krvi u mozak, a među njima i lijekova namijenjenih liječenju neuroloških bolesti (3).

Nazalna primjena lijekova s ciljem postizanja učinka na središnji živčani sustav (CNS) predmet je sve većeg broja istraživanja. Naime, dokazano je da lijek primijenjen nazalno može direktno dospjeti u mozak zaobilazeći krvno moždanu barijeru.

Direktna veza između nosne šupljine i mozga moguća je putem olfaktornog živca (olfaktorni bipolarni neuroni nalaze se u olfaktornom epitelu) i ogranaka trigeminalnog živca koji sudjeluje u senzibilnoj inervaciji unutrašnjeg nosa (živčani završeci protežu se skoro do površine epitela), no putovi i mehanizmi prijenosa lijeka iz nosne šupljine u mozak nisu još u potpunosti razjašnjeni (3). Suvremena istraživanja usmjerena su k razvoju terapijskih sustava (polimernih i lipidnih nanočestica, liposoma, micela, mikro/nanoemulzija) koji bi omogućili direktnu dostavu nazalno primijenjenog lijeka u mozak u terapijskim koncentracijama (39–42). Uspjeh tih istraživanja značio bi prekretnicu u liječenju neurodegenerativnih oboljenja poput moždanog udara, Parkinsonove bolesti, multiple skleroze, Alzheimerove bolesti, epilepsije i mentalnih poremećaja (2).

Suvremena istraživanja – inovativni pripravci Iznimna svojstva nosne sluznice poput velike površine, malog sadržaja enzima te dobre prokrvljenosti i permeabilnosti predstavljaju čvrst temelj brojnim istraživanjima kojima se mogućnosti nazalne primjene lijekova nastoje povećati. Cilj je poboljšati farmakokinetički profil i bioraspoloživost nazalno primijenjenog lijeka čime bi se, među ostalim, osigurala učinkovitost i manje potentnih lijekova od onih koji su već prisutni na tržištu. Raznovrsnost prepreka nazalnoj apsorpciji lijekova (mukocilijarni mehanizam čišćenja, prijenos kroz epitelnu barijeru, enzimska razgradnja lijeka, ograničeni volumen nosne šupljine, problem depozicije lijeka) rezultirala je razvojem brojnih strategija s ciljem poboljšanja bioraspoloživosti nazalno primijenjenog lijeka.

Razvijaju se sredstva za prilagođavanje apsorpcije (modulatori apsorpcije) u svrhu optimiranja farmakokinetičkog profila lijekova koji se i inače dobro apsorbiraju iz nosne šupljine, te pospješivači apsorpcije hidrofilnih lijekova male molekulske mase i 314

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

bioloških lijekova poput peptida i proteina (30). Ispituje se učinkovitost i sigurnost primjene mukoadhezivnih polimera kojima se nastoji produljiti vrijeme raspoloživo za apsorpciju lijeka (43). U svrhu poboljšanja stabilnosti djelatne tvari u nosnoj šupljini sintetiziraju se prolijekovi te se ispituje učinkovitost inhibitora enzima u nazalnim pripravcima (2). Intenzivno se razvijaju terapijski sustavi mikrometarskih i nanometarskih veličina (mikro/nanosfere, mikro/nanokapsule, liposomi, micele) u koje se lijek uklapa s ciljem poboljšanja topljivosti, stabilnosti ili permeabilnosti kroz biološke barijere (39, 44–46). Zahvaljujući velikom omjeru površine prema volumenu takvi sustavi osiguravaju bolji kontakt s apsorpcijskom površinom. Njihova prednost je i to što mogu objediniti neke od već spomenutih strategija poboljšanja bioraspoloživosti lijeka. Primjerice, terapijski sutavi mogu biti pripravljeni od mukoadhezivnih polimera ili polimera koji pospješuju apsorpciju, a istovremeno mogu biti nosači i lijeka i odgovarajućeg inhibitora enzima (47). Mogu se prevesti i u suhe praškaste oblike koji se otapaju ili bubre/formiraju gel u kontaktu sa sluznicom što će u konačnici utjecati na vrijeme zadržavanja u nosnoj šupljini te profil oslobađanja i apsorpcije lijeka (22, 48).

Od svih navedenih strategija, dosada je jedino strategija razvoja modulatora apsorpcije rezultirala inovativnim pripravkom na tržištu. Radi se o proizvodu PecFent® (Archimedes Pharma Ltd), nazalnom pripravku fentanila u obliku spreja za nos koji je indiciran za ublažavanje probijajuće tumorske boli u odraslih bolesnika koji već koriste opioide za kontrolu kronične boli (49). Lijek je odobren CP postupkom u EU. PecFent® koristi tehnologiju PecSys™ koja se temelji na metoksiliranom pektinu (stupnja esterifikacije < 50 %). PecFent® je pripravljen kao otopina koja se raspršuje u prednji dio nosne šupljine te se u kontaktu s nosnom sluznicom gelira uslijed interakcije pektina s ionima kalcija iz sluzi (slika 5.). Formiranje gela omogućuje produljeno zadržavanje pripravka u nosnoj šupljni te kontrolirano oslobađanje i apsorpciju lijeka.

Zato je PecFent® pripravak s poboljšanim farmakokinetičkim profilom fentanila. Klinička ispitivanja pokazala su da su brzina i obim apsorpcije fentanila pri primjeni nazalnog pripravka PecFent® značajno veći u odnosu na oralnu transmukoznu primjenu fentanila. Bioraspoloživost fentanila iz nazalnog pripravaka PecFent® u odnosu na bioraspoloživost fentanila iz oralnog transmukoznog oblika iznosi 120 %. Ublažavanje boli očekuje se već 5 minuta nakon primjene pripravka PecFent®, što je znatno prije nego u slučaju oralne transmukozne primjene fentanila (30, 50).

Razvoj potencijalno učinkovitih i sigurnih pospješivača apsorpcije rezultirao je mnogim inovativnim pripravcima za nazalnu primjenu koji su u različitim Slika 5. PecSys®: tehnologija temeljena na pektinu fazama pretkliničkih i kliničkih ispitivanja. (prilagođeno prema (51)) 315

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Tehnologija CPE-215® (CPEX Pharmaceuticals Inc.) temelji se na površinski aktivnom ciklopentadekalaktonu koji najvjerojatnije u interakciji sa sastaničnom membranom, povećava njezinu fluidnost i omogućuje transcelularnu apsorpciju. Pripravak kratkodjelujućeg inzulina s takvim pospješivačem apsorpcije (Nasulin®) je u fazi 2 kliničkih istraživanja. Intravail™ (Aegis Therapeutics) je tehnologija koja kao pospješivač apsorpcije koristi alkilsaharide, a utvrđeno je da najbolji učinak ima tetradecilmaltozid. Poboljšanje apsorpcije se temelji na povećanju endocitoze, fluidnosti membrane i u manjoj mjeri paracelularnog prijenosa uslijed otvaranja međustaničnih čvrstih veza. Pripravci analoga paratiroidnog hormona i diazepama temeljeni na Intravail™ tehnologiji su u fazi 1 kliničkih ispitivanja. U razvoju je i tehnologija ChiSys™ (Archimedes Pharma Ltd), koja kao pospješivač apsorpcije koristi prirodni polisaharid kitozan. Zbog svog pozitivnog naboja pri fiziološkom pH nosne sluznice, kitozan je bioadhezivan te se dulje zadržava u nosnoj šupljini, a istodobno utječe i na otvaranje međustaničnih čvrstih veza. U fazi 2 kliničkih ispitivanja je pripravak morfina (Rylomine®) temeljen na ChiSys™ tehnologiji, a razvijaju se i nazalna cjepiva koja su također u fazi 2 kliničkih ispitivanja (30). Tehnologija CriticalSorb™ (Critical Pharmaceuticals Ltd) kao pospješivač apsorpcije koristi makrogol[15]hidroksistearat (smjesa mono i diestera stearinske kiseline), a djeluje kao pospješivač transcelularne apsorpcije.

Završena je faza 1 kliničkih ispitivanja pripravka humanog hormona rasta koji bi u obliku nazalnog spreja trebao biti alternativa injekcijama i na taj način omogućiti jednostavniju i bezbolnu primjenu osiguravajući učinak koji je na razini primjene subkutanih injekcija (30, 52). Tehnologija mco™ (Shin Nippon Biomedical Laboratories, Ltd.) koristi mikrokristaličnu celulozu kao pospješivač apsorpcije. Završena je faza 2 kliničkih ispitivanja pripravka antiemetika granisetrona temeljenog na mco™ tehnologiji kojem je utvrđena brza apsorpcija, velika bioraspoloživost i visoka sigurnost. Fazu 1 kliničkih ispitivanja završio je pripravak zolmitriptana s utvrđenom brzom i obimnom apsorpcijom i bioraspoloživošću 200 % većom nego za registrirane tablete te 333 % većom nego za već registrirani sprej za nos. U pretkliničkim ispitivanjima nalazi se nazalno cjepivo protiv influence (TR-Flu) (53).

Od brojnih terapijskih sustava koji se razvijaju s ciljem poboljšanja farmakokinetičkih svojstava nazalno primijenjenog lijeka za sada su u kliničkim ispitivanjima jedino liposomski pripravci. Fazu 3 kliničkih ispitivanja završio je lijek SinuNase®, liposomski pripravak amfotericina B (Accentia Biopharmaceuticals) za nazalnu primjenu. Lijek je namijenjen liječenju kroničnog sinusitisa uzrokovanog upalom izazvanom gljivicama (54–56).

Fazu 2 kliničkih ispitivanja završio je nazalni sprej Ox-NLA (Orexo), liposomski pripravak cetirizina, namijenjen liječenju alergijskog rinitisa (57). Nazalna primjena cetirizina uklopljenog u liposome osigurava lokalni učinak usporediv s učinkom koji se postiže pri oralnoj primjeni cetirizina. Istodobno, izbjegavaju se njegove nuspojave poput sedacije koja se javlja pri oralnoj primjeni te iritacije nosa koja se javlja pri primjeni otopine cetirizina u obliku spreja za nos (58, 59).

316

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Fazu 2 kliničkih ispitivanja završio je i liposomski pripravak nazalnog cjepiva protiv influence (Hadassah Medical Organization). U pretkliničkim ispitivanjima opaženo je da nazalno cjepivo formulirano kao liposomski pripravak izaziva bolji imunološki odgovor od konvencionalnog nazalnog cjepiva protiv influence (60).

SAŽETAK Nazalna primjena lijekova za lokalni učinak prvi je izbor u liječenju akutnih i kroničnih bolesti sluznice nosa poput alergijskog rinitisa, nazalne kongestije i infekcija. Istodobno, nazalno se primjenjuju i lijekovi s ciljem postizanja sistemskog učinka.

Takav pristup omogućuje velika apsorpcijska površina, dobra prokrvljenost i permeabilnost sluznice nosa, te znatno manja enzimska aktivnost od one u probavnom sustavu, zbog čega je moguće postići relativno visoke sistemske koncentracije i terapijski učinak lijeka ubrzo nakon nazalne primjene.

Učinkovitost nazalno primijenjenog lijeka uvelike ovisi o fiziologiji nosne sluznice te fizičko-kemijskim svojstvima lijeka i ljekovitog pripravka. Pripravci za nazalnu primjenu po svojim svojstvima i načinu primjene trebaju biti prilagođeni anatomskim, histološkim i fiziološkim značajkama nosne šupljine. Ne smiju štetno utjecati na funkciju nosne sluznice i cilija respiratornog sustava koje zajedno sa sluzi štite niže dišne putove od infekcija i stranih tvari.

Suvremena istraživanja nazalne primjene lijekova usmjerena su na razvoj inovativnih pripravaka koji će poboljšati bioraspoloživost i omogućiti sistemski učinak djelatne tvari nakon nazalne primjene takvog inovativnog pripravka. Osnovni cilj je u što više slučajeva zamijeniti invazivnu intravensku s nazalnom primjenom lijekova te omogućiti neinvazivnu izvanbolničku primjenu lijeka na dobrobit bolesnika i zdravstvenog sustava. Istražuje se i mogućnost razvoja terapijskih sustava za pospješivanje izravne dostave nazalno primijenjenog lijeka u mozak. Uspjeh tih istraživanja značio bi prekretnicu u liječenju neuroloških oboljenja.

ZAKLJUČAK Iako se u prvom redu nazalno primjenjuju lijekovi s lokalnim djelovanjem, interes za postizanjem sistemskog učinka nazalnom primjenom lijekova kontinuirano raste. Brojna istraživanja u tom području usmjerena su k razvoju inovativnih tehnologija i ljekovitih oblika kojima bi se omogućilo sistemsko djelovanje onih lijekova koji se za sada ne mogu dostatno apsorbirati putem nosne sluznice. Očekuje se da će ti napori u budućnosti rezultirati pojavom novih pripravaka na tržištu koji će uključivati ne samo lijekove za liječenje različitih akutnih i kroničnih bolesti, već i nova nazalna cjepiva koja će osigurati bolju lokalnu ili sitemsku zaštitu od infekcija, te lijekove s ciljanim učinkom na mozak uz smanjenje sistemskih nuspojava.

317

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Nasal administration of medicines

by A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić

Abstract

Literatura – References

Nasal administration of medicines with local effect is the natural choice for the treatment of acute and chronic topical nasal disorders such as allergic rhinitis, nasal congestion and nasal infections. At the same time, it is an attractive route for certain active substances with a systemic effect. Large absorption surface, low enzymatic activity and high vascularisation and permeability of nasal mucosa may provide high rate of drug absorption, relatively high blood concentrations and therapeutic effect shortly after nasal administration.

Effectiveness of nasally administered drug depends on nasal physiology and physicochemical properties of drug and formulation. Properties of nasal formulation and method of its administration should be adjusted to anatomical and physiological features of the nasal cavity. Nasal formulations should not interfere with the physiological function of the nose and mucociliary apparatus, which clears foreign particles and microorganisms from the airways thus playing an important role in respiratory defence mechanism.

Current investigations on nasal drug delivery are directed towards development of innovative nasal delivery systems able to increase bioavailability of systemically acting drugs. The final aim is to replace invasive intravenous drug delivery with more convenient nasal delivery, which will enable self-medication resulting in patient and health care system benefits. At the same time significant efforts are made to develop nasal delivery systems able to potentiate direct nose to brain delivery of the drug.

Success in this investigation area would represent a turning point in the treatment of neurological diseases (Faculty of Pharmacy and Biochemistry University of Zagreb).

318

1. Zarshenas MM, Zargaran A, Müller J, Mohagheghzadeh A. Nasal drug delivery in traditional Persian medicine. Jundishapur J. Nat. Pharm. Prod. 2013; 8:144–148.

2. Pires A, Fortuna A, Alves G, Falcão A. Intransal Drug Delivery: How, Why and What for? J. Pharm. Pharmaceut. Sci. 2009; 12:288–311.

3. Lochhead J, Thorne R. Intranasal delivery of biologics to the central nervous system.

Adv. Drug Deliv. Rev. 2012; 64:614–628.

4. Arora P, Sharma S, Garg S. Permeability issues in nasal drug delivery. Drug Discov.

Today 2002; 7:967–975.

5. Ugwoke MI, Verbeke N, Kinget R. The biopharmaceutical aspects of nasal mucoadhesive drug delivery. J. Pharm. Pharmacol. 2001; 53:3–22.

6. Marttin E, Schipper NGM, Verhoef JC, Merkus FWHM. Nasalmucociliary clearance as a factor in nasal drug delivery. Adv. Drug Deliv. Rev. 1998; 29:13–38.

7. Mygind N, Dahl R. Anatomy, physiology and function of the nasal cavities in health and disease. Adv. Drug Deliv. Rev. 1998; 29:3–12.

8. http://www.britannica.com/EBchecked/media/48235/The-olfactory-epithelium-foundwithin-the-nasal-cavity-contains-olfactory, datum pristupa: 23.1.2014.

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

9. Tudorić N, Branica S, Macan D. Lijekovi s učinkom na respiracijski sustav. U: Francetić I (Ur.). Farmakoterapijski priručnik. 6. izdanje. Zagreb: Medicinska naklada, 2010.

10. Padovan I, Kosoković F, Pansini M, Poljak Ž. Otorinolaringologija. 4. izdanje. Zagreb: Školska knjiga, 1991.

11. http://dc335.4shared.com/doc/JMfWyc3F/preview.html, datum pristupa: 13.1.2014.

12. Costantino HR, Illum L, Brandt G, Johnson PH, Quaya SC. Intranasal delivery: Physicochemical and therapeutic aspects. Int. J. Pharm. 2007; 337:1–24.

13. Grassin-Delyle S, Buenestado A, Naline E, Faisy C, Blouquit-Laye S, Couderc LJ, Le Guen M, Fischler M, Devillier P. Intranasal drug delivery: An efficient and non-invasive route for systemic administration: Focus on opioids. Pharmacol. Ther. 2012; 134:366– 379.

14. Nave R, Sides EH, Colberg T, Meng X, Lahu G, Schmitt H. Pharmacokinetics of intranasal fentanyl spray in subjects with seasonal allergic rhinitis with or without prior administration of oxymetazoline. 6th Congress of the European Federation of IASP Chapters, Lisabon, 2009, Abstract 718.

15. Merkus FW, Verhoef JC, Schipper NG, Marttin E. Nasal mucociliary clearance as a factor in nasal drug delivery. Adv. DrugDeliv. Rev. 1998; 29:13–38.

16. Stanley PJ, Wilson R, Greenstone MA, MacWilliam L, Cole PJ. Effect of cigarette smoking on nasal mucociliary clearance and ciliary beat frequency. Thorax 1986; 41:519– 523.

17. Merkus P1, Romeijn SG, Verhoef JC, Merkus FW, Schouwenburg PF. Classification of cilio-inhibiting effects of nasal drugs. Laryngoscope 2001; 111:595–602.

18. Mallants R, Jorissen M, Augustijns P. Effect of preservatives on ciliary beat frequency in human nasalepithelial cell culture: Single versus multiple exposure. Int. J. Pharm.

2007; 338:64–69.

19. Illum L. Nasal drug delivery: possibilities, problems and solutions. J. Control. Release 2003; 87:187–198.

20. Washington N, Steele RJC, Jackson SJ, Bush D, Mason J, Gill DA, Pitt K, Rawlins DA. Determination of baseline human nasal pH and the effect of intranasally administered buffers. Int. J. Pharm. 2000; 198:139–146.

21. European Pharmacopoeia, 5.ed. Strasbourg: Council of Europe.2012.

22. Filipović-Grčić J, Hafner A. Nasal powder drug delivery. U: Gad SC (Ur.). Pharmaceutical Manufacturing Handbook-Production and Processes. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc., 2008.

23. Djupesland PG. Nasal drug delivery devices: characteristics and performancein a clinical perspective-a review. Drug Deliv. Transl. Res. 2013; 3:42–62.

24. http://www.optinose.com/products/technical-overview, datum pristupa 21.2.2014.

25. Kundoor V, Dalby RN. Effect of formulation and administration-related variables on deposition pattern of nasal spray pumps evaluated using a nasal cast. Pharm. Res. 2011; 28:1895–1904.

26. Lee CH, Moturi V, Lee Y. Thixotropic property in pharmaceutical formulations. J. Control. Release 2009; 136: 88–98.

27. Aurora J. Developement of nasal delivery systems: A review. Drug Deliv. Technol. 2002; 2:1–8.

28. Ferreira de Mello Júnior J, de Godoy Mion O, Alves de Andrade N, Anselmo-Lima W, Cassol Stamm A, de Cerqueira Almeida W, Cavalcante Filho P, de Carvalho e Castro J, de Melo Padua F, Ricci Romano F, de Paulo Santos R, Roitmann R, Voegels R, Campos 319

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

29.

30.

31.

32.

33.

34.

35.

36.

37.

38.

39.

40.

41.

42.

43.

44.

45.

46.

47.

48.

320

Meirelles R, Barbosa Sá L, Moacyr T, dos Santos M, Santos Guimarães R. Brazilian Academy of Rhinology position paper on topical intranasal therapy. Brazilian Journal of Otorhinolaryngology 2013; 79:391–400 Dreijer S, Hafner A. Nose. U: Bouwman Y, Le Brun P, Fenton-May V (Ur.).Textbook Practical Pharmaceutics, Springer International, u pripremi.

Illum L. Nasal drug delivery – Recent developments and future prospects. J Control Release 2012; 161:254–263. http://www.lightlaketherapeutics.com/Lightlake_Therapeutics_GrassRoots_report 1003.pdf, datum pristupa 21.2.2014. http://www.lightlaketherapeutics.com/pipeline.html, datum pristupa 21.2.2014. http://www.evokepharma.com/product_evk001.htm, datum pristupa 21.2.2014. http://www.upsher-smith.com/our-therapeutic-focus/pipeline/, datum pristupa 21.2.2014. http://www.acorda.com/Products/Pipeline.aspx?mname=menu_Products, datum pristupa 21.2.2014.

Thompson AL and Staats HF. Cytokines: The Future of Intranasal Vaccine Adjuvants.

Clin. Dev. Immunol.2011; 2011:289–597, published online doi: 10.1155/2011/289597. http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Product_Information/human/001101/WC500103709.pdf, datum pristupa 21.2.2014. http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/EPAR_-_Product_Information/human/002617/WC500158412.pdf, datum pristupa 21.2.2014.

Mistry A, Stolnik S, Illum L. Nanoparticles for direct nose-to-brain delivery of drugs.

Int. J. Pharm. 2009; 379:146–157.

Kanazawa T, Akiyama F, Kakizaki S, Takashima Y, SetaY. Delivery of siRNA to the brain using a combination of nose-to-brain delivery and cell-penetrating peptide-modified nano-micelles. Biomaterials 2013; 34:9220–9226.

Yang Z, Zhang Y, Wang Z, Wu K, Lou J, Qi X. Enhanced brain distribution and pharmacodynamics of rivastigmine by liposomes following intranasal administration. Int. J. Pharm. 2013; 452:344–354.

Kumar M, Misra A, Babbar AK, Mishra AK, Mishra P, Pathak K. Intranasal nanoemulsion based brain targeting drug delivery system of risperidone. Int. J. Pharm. 2008; 358:285–291.

Ugwoke MI, Agu RU, Verbeke N, Kinget R. Nasal mucoadhesive drug delivery: Background, applications, trends and future perspectives. Adv. Drug Deliv. Rev. 2005; 57:1640–1665.

Kammona O, Kiparissides C. Recent advances in nanocarrier-based mucosal delivery of biomolecules. J.Control. Release 2012; 161:781–794.

Duan X, Mao S. New strategies to improve the intranasal absorption of insulin. Drug Discov. Today 2010; 15:416–427.

Kang ML, Cho CS, Yoo HS. Application of chitosan microspheres for nasal delivery of vaccines. Biotechnol. Adv. 2009; 27:857–865.

Zhang X, Wang Y, Zheng C, Li C. Phenylboronic acid-functionalized glycopolymeric nanoparticles for biomacromolecules delivery across nasal respiratory. Eur. J. Pharm.

Biopharm. 2012; 82:76–84.

Buttini F, Colombo P, Rossi A, Sonvico F, Colombo G. Particles and powders: Tools of innovation for non-invasive drug administration. J. Control. Release 2012; 161:693– 702.

A. Hafner, D. Škrinjar, J. Filipović-Grčić: Mogućnosti nazalne primjene lijekova, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

49. http://www.ema.europa.eu/ema/index.jsp?curl=pages/medicines/human/medicines/001164/human_med_001387.jsp&mid=WC0b01ac058001d124, datum pristupa: 7.2.2014.

50. http://www.ema.europa.eu/ema/index.jsp?curl=pages/medicines/human/medicines/00116/human_med_001387.jsp&mid=WC0b01ac058001d124, datum pristupa: 7.2.2014.

51. http://www.revistaarydol.es/author/admin/, datum pristupa: 27.1.2014.

52. http://www.criticalpharmaceuticals.com/products/cp024, datum pristupa: 7.2.2014.

53. http://www.snbl-nds.co.jp/en/pipeline/, datum pristupa: 7.2.2014.

54. http://clinicaltrials.gov/ct2/show/record/NCT00425620?term=nasal+liposome&ra nk=10, datum pristupa: 21.2.2014.

55. http://www.themarketfinancial.com/accentia-pinkabpi-is-advancing-potential-blockbuster-drug-candidates/109141, datum pristupa: 21.2.2014.

56. http://www.jazdlifesciences.com/pharmatech/company/Accentia-Biopharmaceuticals/ SinuNase.htm?supplierId=30000770&productId=562601, datum pristupa: 21.2.2014.

57. http://clinicaltrials.gov/ct2/show/record/NCT00533637?term=nasal+liposome& rank=4, datum pristupa: 21.2.2014.

58. http://www.drugs.com/clinical_trials/orexo-s-product-nla-nasal-shows-excellent-localtolerability-patients-rhinitis-3614.html, datum pristupa: 21.2.2014.

59. http://www.orexo.com/Documents/Presentationer/080515%20Presentation%20 av%20Bokslutskommunik%C3%A9%202007.pdf, datum pristupa: 21.2.2014.

60. http://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT00197301?term=nasal+liposome&rank=2, datum pristupa: 21.2.2014.

Primljeno 3. ožujka 2014.

321

POVIJEST FARMACIJE – ZNANSTVENI RADOVI

Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije ČEDOMILA MILIN1, JADRANKA VARLJEN1, NIKOLA KUJUNDŽIĆ2 1

2

Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Prelogov utjecaj na hrvatsku znanost, posebice na kemiju i farmaciju, kako akademsku tako i industrijsku, je ogroman. Učinak V. Preloga u literaturi se označava kao stvaranje Zagrebačke škole organske kemije, a odnosi se na period njegova sedmogodišnjeg djelovanja na Sveučilištu u Zagrebu (1935.–1941.) i kasnije prihvaćanje veoma velikog broja doktoranada i postdoktoranada iz Hrvatske u svoj laboratorij na Eidgenossische Technische Hochschule (ETH) u Zürichu. Većina od njih su nakon povratka u Hrvatsku imali vrhunske znanstvene i akademske karijere.

Među gotovo 40 znanstvenika iz Hrvatske s kojima je Prelog surađivao, po broju objavljenih znanstvenih radova posebice se ističe njegov doktorand E. Cerkovnikov.

Njihova je suradnja bila intenzivna, a rezultirala je sa 18 znanstvenih radova pretežito u području farmaceutske kemije.

E. Cerkovnikov je svoju akademsku karijeru započeo na Farmaceutskom fakultetu u Zagrebu gdje je utemeljio Zavod za Organsku kemiju (1947.–1957.), a nastavio na Medicinskom fakultetu u Rijeci gdje je utemeljio Zavod za kemiju i biokemiju i bio njegov predstojnik sve do umirovljenja 1975.

U ovom radu donosimo pojedinosti njihove suradnje.

VLADIMIR PRELOG Osebujnu biografiju kao što je Prelogova nemoguće je prikazati s nekoliko rečenica, pa ćemo se ovdje ograničiti samo na ključne podatke iz njegova životopisa. Rođen je u Sarajevu 23. srpnja 1906., a gimnaziju je pohađao u Osijeku (1918.–1921.). Prvi znanstveni rad objavljuje već s 15 godina. Maturirao je u Zagrebu na realnoj gimnaziji (1924.). Diplomirao je (1928.) i doktorirao (1929.) kemiju na Kemijsko-tehnološkom odjelu Tehničke visoke škole u Pragu. Od 1929.–1934. radi kao voditelj laboratorija za fine kemikalije kemijske veletrgovine G. J. Dřizea u Pragu. Godine 1934. vraća se u Zagreb gdje kao docent (do 1940.), a od 1940. kao izvanredni profesor 323

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

predaje Organsku kemiju na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu. U jesen 1941. odlazi na ETH kod našega prvog dobitnika Nobelove nagrade Lavoslava Ružičke. U novoj sredini napreduje do izvanrednog profesora (1947.) te do redovitog profesora (1950.). Nakon odlaska Ružičke u mirovinu 1957. postaje i predstojnik Zavoda za organsku kemiju i na toj dužnosti ostaje do 1965. Objavio je oko 420 radova. Za svoja znanstvena postignuća u istaživanju stereokemije velikih molekula dobio je 1975. Nobelovu nagradu za kemiju. Dobio je veliki broj počasnih doktorata mnogih sveučilišta u svijetu (Sveučilište u Parizu, Sveučilište u Cambridgeu, Sveučilište u Zagrebu i dr.). Postao je član, počasni član ili suradnik mnogih akademija i društava (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Američka akademija umjetnosti i znanosti, Akademija znanosti – Pariz, Europska akademija znanosti i umjetnosti, Irska kraljevska akademija, Danska kraljevska akademija znanosti, Papinska akademija, Kemijsko društvo – London, Japansko kemijsko društvo, Austijsko kemijsko društvo, Kraljevsko društvo – London, Švicarsko kemijsko društvo, Hrvatsko kemijsko društvo i dr.). Dobitnik je mnogih nagrada, medalja i ordena (Orden RH Hrvatska Danica s likom Ruđera Boškovića, Medalja i nagrada i medalja Werner Švicarskog kemijskog društva, Medalja Paul Karrer, Švicarska, Medalja August-Wilhelm von Hoffman Njemačkog kemijskog društva, Medalja Davy Kraljevskog Društva London, Nagrada Roger Adams Američkog kemijskog društva, Nagrada Evans Seučilišta Ohio i dr.). U počast hrvatskom i švicarskom nobelovcu podignute su biste i spomen ploče, ulice, škole i društva. Medalje i nagrade su nazvane njegovim imenom, tiskane su poštanske marke, a postao je i počasni građanin Zagreba, Osijeka i Sarajeva (1–11).

Slika 1. Vladimir Prelog (1906.–1998.) i Eugen Cerkovnikov (1904.–1985.)

324

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

EUGEN CERKOVNIKOV Rođen je u Kamenskomna Donu (Rusija) 26.12.1904. U ondašnju Jugoslaviju doselo je 1920. i završio gimnaziju u Bileći (1924.). Studirao je kemiju na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta u Zagrebu i diplomirao 1929. Nakon diplomiranja prvo radi u tvornici šećera u Osijeku, a zatim u Zavodu za uporabu šuma Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu. Od 1931.–1932. boravi na Faculté de Médécine u Parizu gdje se počinje baviti znanstvenim radom na sintezi oganskih spojeva s biološkim djelovanjem. Nakon povratka u Zagreb volontira na Zavodu za organsku kemiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a od 1935. je asistent na istom zavodu kod Vladimira Preloga, kod kojega 1938. postiže doktorat iz tehničkih znanosti s područja organske kemije.

Od 1938. do 1947. radi kao znanstveni suradnik u Institutu tvornice Kaštel (kasnije PLIVA). Za docenta i prvog predstojnika Zavoda za organsku kemiju Farmaceutskog fakuleta izaban je 1947. Za izvanrednog profesora na istom fakultetu izabran je 1948., a za redovnog profesora 1956. Istodobno je predavao terapeutsku kemiju na Medcinskom fakultetu u Zagrebu. Među prvima je u nas koji se bavio vezom između strukture organskih spojeva i njihova farmakološkog djelovanja. Na novoutemeljeni Medicinski fakultet u Rijeci prelazi 1957. i tamo osniva i postaje predstojnik Zavoda za kemiju i biokemiju. Bio je drugi dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci (1958./59.).

Utemeljio je sekcije Hrvatskog kemijskog društva i Društva kemičara i tehnologa za Rijeku i Istru i bio njihov prvi predsjednik. Bavio se sintezom organskih spojeva, posebice antimalarika, sulfonamida, spazmolitika i antihistaminika, zatim učinkom ionizirajućeg zračenja na živa bića i dr. Među prvima je uveo kvantnu kemiju u nastavu kemije u Hrvatskoj. Objavio je oko 100 znanstvenih i oko 60 stručnih radova i velik broj udžbenika i skripata. Bio je član redakcijskog odbora časopisa Croatica Chemica Acta i član uređivačkog odbora časopisa Acta Facultatis medicae Fluminensis. Dobitnik je niza prizanja među kojim je i Orden rada sa zlatnim vijencem (1966.). Umro je u Rijeci 25. srpnja 1985. (10–12).

Znanstvena suradnja Preloga i Cerkovnikova Doktorska disertacija Svoju doktorsku desertaciju pod naslovom O gama derivatima piperidina E. Cerkovnikov izradio je pod vodstvom V. Preloga na Kemijskom odjelu Tehničkog fakulteta Kraljevskog sveučilišta u Zagrebu, kako se je tada zvalo Zagrebačko sveučilište, od 1935. do 1937. godine. Disertaciju je Cerkovnikov obranio 30. lipnja 1938. kao drugi Prelogov doktorand u Zagrebu nakon Dragutina Kolbaha. Disertacija sadrži malo teksta, napisana na svega 31 stranici, ali puno kemije. Tekst je pisan pisaćim strojem, a neke stranice koje sadrže kemijske formule napisane su rukom (slika 2.). U vrijeme kada je na tržištu broj organskih spojeva bio iznimno mali a gotovo jedine metode analize intermedijera bile točka tališta i elementarna analiza, za sinteze spojeva koje je E. Cerkovnikov opisao u svojoj disertaciji, trebalo je uložiti ogroman trud (13).

325

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Slika 2. Rukom ispisana osma stranica disertacije E. Cerkovnikova

Zajedničke publikacije Cerkovnikov je s Prelogom intenzivno publicirao od 1935. do 1943. odnosno do odlaska Preloga na ETH u Zürich. U tih devet godina publicirali su 18 znanstvenih radova (tablica 1.)

326

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Tablica 1. Popis zajedničkih publikacija Vladimira Preloga i Eugena Cerkovnikova (7)

1. Prelog V., Cerkovnikov E.. Sur la g-aldehyde tétrahydropyranique. Collect. Czech. Chem.

Commun. 1935,7,430.

2. Prelog V., Cerkovnikov E. O sintezama iz tetrahydropiran-g-aldehida. Arh. Hem. Farm.

1935,9,14.

3. Prelog V., Cerkovnikov E. Űber Bicyclo-(1,2,2)-aza-1-heptan. Justus Liebigs Ann. Chem.

1936,525,292.

4. Prelog V., Cerkovnikov E. Sur la 3-b-hydroxyéthyl-proline. Collect. Czech. Chem.

Commun. 1937,9,22.

5. Prelog V., Kohlbach D., Cerkovnikov E., Režek A., Piantanida M. Űber Chinuclidin.

Justus Liebigs Ann. Chem. 1937,532,69.

6. Prelog V., Cerkovnikov E. Űber die Synthese des Byciclo-(2,2,3)-aza-1-nonans der Chinuclidin-carbonsäure-2-und der b-(g-Piperidyl)-propionsäure. Justus Liebigs Ann. Chem. 1937,532,83.

7. Prelog V., Cerkovnikov E., Ustricev G. Űber die Bildung der bicyclishen Amine mit Stickstoff als Verzweigungsatom. Justus Liebigs Ann. Chem. 1938,535,37.

8. Prelog V., Cerkovnikov E., Heimbach S.. Sur les bicyclo-(1,1,2)-aza-1-héptanes substitués.

Collect. Czech. Chem. Commun. 1938,10,399.

9. Prelog V., Cerkovnikov E.. Űber bicyclische Sulfoniumsalze mit Schwefel als Verzweigungsatom. I. Justus Liebigs Ann. Chem. 1939, 537,214.

10. Prelog V., Heimbach S., Cerkovnikov E. 1-Azabicyclo[1:2:3]octane. J. Chem. Soc. (London) 1939,677.

11. Prelog V., Seiwerth R., Hähn V., Cerkovnikov E.. Synthetische Versuche inder Reihe der Chinaalkaloide. I. Chem. Ber. 1939,72,1325.

12. Prelog V., Heimbach S., Cerkovnikov E. Űber die Synthese des 2-Methyl-und 2-Aethylchinuclidins. Justus Liebigs Ann. Chem. 1940,545,243.

13. Prelog V., Cerkovnikov E.. Űber einige 3-substituierte Chinuclidin-derivate. Justus Liebigs Ann. Chem. 1940,545,259.

14. Cerkovnikov E., Prelog V.. Űber eine neue Reihe von spasmolytischen Verbindungen.

Die substituierten 4-Amino-piperidine. I. Chem. Ber. 1941,74,1648.

15. Hahn V., Cerkovnikov E., Prelog V. Űber eine neue Reihe von spasmolytischen Verbindungen. Die substituierten 4-Amino-piperidine. II. Chem. Ber. 1941,74,1658.

16. Cerkovnikov E., Prelog V. Űber einige 8-Piperazino-und 8-Piperidino-chinoline. Chem.

Ber. 1941,74,1661.

17. Hahn V., Cerkovnikov E., Prelog V. Űber substituierte 4-Amino-piperidine. Helv. Chim.

Acta 1943,26,1132.

18. Cerkovnikov E., Prelog V., Stern P. Chemische Konstitution und antiplasmodische Wirkung. Űber einige Heterocyclische Derivate des 8-Amino-chinolins und des 6-Methoxy-amino-chinolins. Helv. Chim. Acta 1943,26,1180.

327

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Za vrijeme boravka u Zagrebu, uz intenzivan rad na Sveučilištu, Prelog je inicirao osnivanje Istraživačkog laboratorija s kemijskim i farmakološkim odjelom u tvornici Kaštel koji je kasnije prerastao u PLIVIN Istarživački institut. Cerkovnikov u tom periodu kao znanstveni suradnik u Institutu blisko surađuje s Prelogom na sintezi kemoterapeutika iz reda antimalarika, simpatomimetika, antihistaminika i dr.

Slika 3. Publikacije hrvatskih znanstvenika s V. Prelogom

Iako je s Prelogom na različite načine surađivao s vrlo velikim brojem hrvatskih znanstvenika s njima je objavio relativno mali broj publikacija. U većini slučajeva radilo se o edukaciji. Iz slike 3. se vidi da je Cerkovnikov s Prelogom objavio neusporedivo najveći broj znanstvenih radova od svih hrvatskih znanstvenika (7).

Prepiska između Preloga i Cerkovnikova Prelog i Cerkovnikov izmijenili su veći broj pisama (14) od kojih ćemo nekoliko ovdje kratko komentirati. Ta pisma bila su posebice brojna za vrijeme Drugog svjetskog rata dok je Cerkovnikov radio u Kaštelu. Iz tih pisama se može iščitati atmosfera i problemi koji su nastali u istraživanju, poteškoće u komuniciranju, tehnički uvjeti rada, a diskutiraju se i problemi čisto kemijske naravi. U odgovoru na Cerkovnikovo pismo od 1. travnja 1942. Prelog s razumijevanjem govori o poteškoćama o kojima mu Cerkovnikov piše, a koje se odnose na znanstveni rad u Kaštelu u ratnim okolnostima. Između ostaloga Prelog piše: Najvažnije je možda, da se, dok se prilike ne poboljšaju, održi ipak kontinuitet rada, pa da poduprete poduzeće u njegovim nastojanjima, da i pod težim okolnostima i nadalje radi. Uvjeren sam, da ćete Vi i Vaši kolege tu naći pravi put, a ja ću koliko to mogu iz daljine, a Vi to budete željeli i nadalje prema svojim silama, da Vas podupirem (15). Dalje se u pismu diskutira o mogućnostima publiciranja rezultata 328

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

pokusa koje je dobio dr. Štern sa sintetiziranim antimalaricima, za koje kaže da su još aktualni te preporuča sintezu sličnih spojeva. Napominje i da su još aktualni i sulfonamidi s b-amino-kiselinama te ih moli da i taj problem ne puste iz vida. Dalje ga u pismu izvještava o svom radu na novom području: Ja vrlo marljivo radim na nekoliko područja, a najviše se bavim istraživanjima ekstrakta iz testisa. Nisam si mogao na početku rada niti predstaviti koliko će mi zadati posla. Iz nekoliko kila ekstrakta dobivaju se miligrami novih kristalinskih supstanca poslije bezbrojnih operacija. Ipak mi je drago, da sam upoznao i ovo, mogu reći, najteže područje kemije, gdje imadem također prilike, da se uvježbam i u makro i u mikrotehnici. Pošto sam tako prešao na novo područje rada, moram mnogo da učim, pa sam i navečer skoro uvijek zaposlen i na ništa ne dospijevam.

Nedjelju i praznike upotrebljavam onda za odmor u krasnoj okolici Züricha i do nedavna za skijanje, da pluća očistim od laboratorijskog zraka. U svom pismu od 20. kolovoza 1943., Cerkovnikov piše Prelogu o svom radu na sintezi bicikličkih spojeva sa dva dušika na mjestu razgranjenja. Iz pisma se može iščitati ogorčenost Cerkovnikova da su se zbog tehničkih razloga pokusi toliko oduljili da su ih drugi autori pretekli u njihovu radu koji je bio na dobrom putu (6). Iz prepiske se vide i poteškoće u komuniciranju.

Tako se Cerkovnikov u pismu od 27. listopada 1943. žali Prelogu da su mu iz tvornice poslali šest pisama na koje nisu dobili odgovora (17), a godinu dana kasnije i na slabljenje međusobne suradnje koja je gotovo prestala (18).

Izbor Vladimira Preloga za počasnog doktora farmaceutskih znanosti Farmaceutskog fakulteta i počasnog doktora Sveučilišta u Zagrebu Cerkovnikov je bio svjedok ogromnog Prelogovog doprinosa hrvatskoj farmaceutskoj kemiji. Cerkovnikov, tada predstojnik Zavoda za organsku kemiju i prof. Dragutin Barković, predstojnik Zavoda za farmaceutsku kemiju Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, podnijeli su 1. ožujka 1952. fakultetskom vijeću prijedlog s obrazloženjem da se podijeli gospodinu Dr. Ing. Vladimiru Prelogu, redovnom profesoru organske kemije na Saveznoj Tehničkoj Visokoj školi u Zürichu diplomu počasnog doktora farmaceutskih nauka Sveučilišta u Zagrebu (19). Iako je Cerkovnikov drugi potpisnik, izvjesno je da je on bio inicijator prijedloga. Osim što je Cerkovnikov bio učenik i dugogodišnji Prelogov suradnik, postoji tekst prijedloga sa samim Cerkovnikovim potpisom, ali taj nije upućen Vijeću (20). Čini se da je Cerkovnikov vjerovao da je primjerenije ako prvi potpisnik bude profesor farmaceutske kemije.

Izvanredna sjednica Fakultetskog vijeća s jedinom točkom dnevnog reda (navedeni prijedlog), održana je 3. ožujka 1952. Vijeće se s prijedlogom jednoglasno složilo (21). Cerkovnikov i Prelog izmijenili su nekoliko pisama vezanih za taj izbor (22).

U svom dopisu od 29. ožujka 1952. (23) isti predlagači Vijeću predlažu da se zaključak Vijeća podnese Senatu Sveučilišta zajednički s Tehničkim i Prirodoslovnomatematskim fakultetom, jer su zasluge Preloga neprocjenjive za razvitak naše kemije uopće, a napose za Tehnički fakultet u Zagrebu, na kojem je 6 godina bio nastavnik. Na 329

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

to ih je potakla činjenica da se u jeseni 1952. god. priprema Jugoslavenski kongres kemičara u Zagrebu koji bi bio skopčan s proslavom 75-godišnjice praktične kemijske nastave na Sveučilištu u Zagrebu kao i 25-godišnjice osnivanja Hrvatskog kemijskog društva u Zagrebu. Tom prilikom namjeravalo se uz neke druge inozemne uvažene naučne radnike pozvati i Preloga, te mu podijeliti počasni doktorat. Konačno skrećemo pažnju Vijeću, da se u listopadu o.g. navršava 70-godišnjica farmaceutske nastave u Zagrebu, te da je predviđen Internacionalni kongres farmaceuta, pa bi se – ukoliko Vijeće prihvati naš prijedlog – mogle povezati ove svečanosti i jubileji u zajedničku veliku manifestaciju naše kemijske i farmaceutske nauke i nastave na Zagrebačkom Sveučilištu.

Slika 4. Prelogovo pismo zahvale na izboru za počasnog doktora (Doctor Honoris Causa) Sveučilišta u Zagrebu 330

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

U zaključku obrazloženja stoji: V. Prelog postavio je temelje našoj proizvodnji sintetskih lijekova i osnovao školu organskih kemičara (njegovi đaci ili bivši suradnici zauzimaju vodeća mjesta na Sveučilištu u Zagrebu i u industriji: Prof. Dr. Balenović, Prof. Dr. Hahn, Prof. Dr. Režek, Doc. Dr. Proštenik, Dr. Ing. Seiwert, Dr. Ing. Kolbach itd.).

Nadalje je V. Prelog s obzirom na uspjehe na području istraživanja prirodnih spojeva pridonio razvitku farmaceutskih nauka potpomogao rad naših mladih naučnih radnika i time pomogao razvitku nauke u FNRJ. Prema mišljenju potpisanih, podjela doktorske diplome Prof. Dr. Ing. Prelogu bila bi vidljiv dokaz priznanja našeg Sveučilišta ovom našem zaslužnom naučnom radniku.

U ime Kemijsko-tehnološkog odsjeka Tehničkog fakulteta u Zagrebu, njegov starješina profesor Viktor Hahn uputio je 15. svibnja 1952. Vijeću Fakulteta dopis u kojemu izvješćuje da je nastavnički zbor Odsjeka na svojoj sjednici od 12. svibnja 1952. jednoglasno odlučio da se podnese prijedlog da se Prelogu podijeli naslov počasnog doktora kemijskih nauka zagrebačkog Sveučilišta (24). Odgovarajući dopis Vijeću Priroslovno-matematičkog fakulteta uputili su 18. svibnja 1952. svom Vijeću profesori Božo Težak i Krešimir Balenović (25). Rektor Sveučilišta Franjo Bošnjaković sazvao je sjednicu zbora redovitih i izvanrednih profesora Sveučilišta na kojoj je razmatran prijedlog triju fakulteta. Sjednica na kojoj je bilo prisutno 107 profesora jednoglasno je prihvaćen prijedlog da se »dodijeli počasni doktorat nauka (honoris causa) Sveučilišta u Zagrebu dru ing. Vladimiru Prelogu…« održana je 26. lipnja 1952. (26). Prelog se Rektoru zahvalio pismom od 15. srpnja 1952. (27) (slika 4.). Svečana promocija održana je 16. listopada 1952. godine (11).

Collaboration between Vladimir Prelog and Eugen Cerkovnikov in the field of pharmaceutical chemistry by Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić

Abstract

Prelog’s influence on Croatian science, particularly on chemistry and pharmacy in both academic and industrial sense, is immense. As the most important Prelog’s impact, the literature accentuates the foundation of the Zagreb’s School of Organic Chemistry during his seven-year-long activity at the University of Zagreb (1935th to 1941st) and the following acceptance of a great number of croatian PhD students and postdoctoral researchers into his laboratory at the Eidgenössische Technische Hochschule (ETH) in Zürich. Most of them achieved excellent scientific and academic careers upon their return to Croatia.

Among nearly 40 croatian scientists with whom Prelog collaborated, the one that stands out the most by the number of published scientific papers is his PhD 331

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Literatura – References

student E. Cerkovnikov. Their collaboration was particularly intense and resulted in the publication of 18 scientific papers.

E. Cerkovnikov’s academic career started at the Faculty of Pharmacy in Zagreb, where he founded the Department of Organic Chemistry (1947th to 1957th). It continued at the Medical Faculty in Rijeka, where he founded the Department of Chemistry and Biochemistry, where he was the head of until his retirement in 1975.

The Department of Medical Sciences at the Croatian Academy of Sciences and Arts preserves the correspondence between Prelog and Cerkovnikov. Subjects of the correspondence include Prelog being aworded honorary doctorates at the Faculty of Pharmacy and the University of Zagreb, their scientific collaboration and the possibility of admission of Cerkovnikov’s assosiates for specialization in Prelog’s laboratory at ETH. This review presents the details of their collaboration.

(University of Rijeka, Faculty of Medicine, and University of Zagreb, Faculty of Pharmacy and biochemistry)

332

1. Dumić M, Kovačević K. Ogledi o Prelogu – Homage to Vladimir Prelog. Faculty of Chemical Engineering and Technology, Zagreb, 2010.

2. Trinajstić N. Profesor Vladimir Prelog, sudobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1975., Kemija u industriji 1976; 25:295–298.

3. Seiwerth R. Naši dobitnici Nobelove nagrade za kemiju Leopold Ružička i Vladimir Prelog. Hrvatski znanstveni zbornik 1993; 2:107–123.

4. Seiwerth R. Prelog’s Zagreb School of Organic Chemistry (1935–1945), Croatica Chemica Acta 1196; 69:379–397.

5. Ilakovac K. (Ur.). Spomenica posvećena Vladimiru Prelogu (1906.–1998.) počasnom članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u povodu 100. obljetnice rođenja. HAZU, Zagreb, 2006.

6. Prelog V. My 132 Semesters of Chemistry Studies. In: J. I. Seeman (Ed.), Profiles, Pathways, and Dreams. Autobiographies of Eminent Chemists. American Chemical Society, Washington, 1991. (Croatian translation was published 2007th by the Faculty of Chemical Engineering and Technology, University of Zagreb, on the occasion of the 100th birth anniversary of Vladimir Prelog).

7. Sunko D. (Ur.), Spomenica posvećena Vladimiru Prelogu, Počasnom članu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u povodu svečanog ukopa urne 27. rujna 2001. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2002.

8. Arigoni D, Dunitz J D, Eschenmoser A. Vladimir Prelog. Biog. Mems Fell. R. Soc. London. 2000;46: 445–464.

9. Mislow K. Vladimir Prelog, 23 July 1906 – 7 January 1998. Biographical Memoirs, Proceeding of the American philosophical Society. 2000; 144(1):105–111.

10. Trinajstić N. 100 hrvatskih kemičara. Školska knjiga. Zagreb, 2012: 148–9.

11. Kujundžić N. Spomenica u povodu 130. obljetnice nastave farmacije, Sveučilište u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, 2012:18–29. Zagreb. 2012.

12. Milin Č. Dr. sc. Eugen Cerkovnikov (1904.–1985.) utemeljitelj Zavoda za kemiju i biokemiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Acta Medico-Historica Adriatica.

2008; 6(2): 309–20.

Č. Milin, J. Varljen, N. Kujundžić: Suradnja Vladimira Preloga s Eugenom Cerkovnikovim na području farmaceutske kemije, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

13. Cerkovnikov E. O g derivatima piperidina. Disertacija, Zagreb 1958. Pismohrana Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu.

14. Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

15. Pismo V. Preloga E. Cerkovnikovu od 16. travnja 1942. Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

16. Pismo E. Cerkovnikova V. Prelogu od 20. kolovoza 1943. Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

17. Pismo E. Cerkovnikova V. Prelogu od 27. listopada 1943. Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

18. Pismo E. Cerkovnikova V. Prelogu od 10. ožujka 1944. Pismohrana Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

19. Dopis E. Cerkovnikova i D. Barkovića Vijeću Farmaceutskog fakulteta od 1. ožujka 1952. Pismohrana Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

20. Skica prijedloga s obrazloženjem koji je potpisan od E. Cerkovnikova za Vijeće Farmaceutskog fakulteta. Pismohrana Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

21. Zapisnik izvanredne sjednice Vijeća Farmaceutskog fakulteta koja je održana 3. ožujka 1952. godine. Pismohrana Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

22. N. Kujundžić, Vladimir Prelog and the study of pharmacy at the University of Zagreb, Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 2014. Prihvaćeno za publikaciju.

23. Dopis E. Cerkovnikova i D. Barkovića Vijeću Farmaceutskog fakulteta od 29. ožujka 1952. Pismohrana Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

24. Dopis V. Hahna Vijeću Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 15. svibnja 1952.

Pismohrana Sveučilišta u Zagrebu.

25. Dopis B. Težaka i K. Balenovića Vijeću Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 18. svibnja 1952. Pismohrana Sveučilišta u Zagrebu.

26. Zapisnik sjednice Zbora redovitih i izvanrednih profesora Sveučilišta u Zagrebu od 26. lipnja 1952. Pismohrana Sveučilišta u Zagrebu.

27. Dopis V. Preloga Rektoru Sveučilišta u Zagrebu F. Bošnjakoviću od 15. srpnja 1952.

Pismohrana Sveučilišta u Zagrebu.

Primljeno 11. veljače 2014.

333

IZ MEĀUNARODNIH ORGANIZACIJA

19. kongres Europskog udruženja bolničkih ljekarnika (EAHP) Barcelona, 26.–28. ožujka 2014.

ANA CRNKOVIĆ Bolnička ljekarna Klinike za psihijatriju Vrapče

U Barceloni je od 26. do 28. ožujka 2014. održan 19. kongres EAHP (European Association of Hospital Pharmacists, EAHP) pod intrigantnim nazivom »Inovativni bolnički ljekarnik – mašta, vještine i organizacija«. Ovogodišnji kongres okupio je više od 3500 sudionika iz brojnih zemalja svijeta što mu je dalo međunarodni karakter. Kongresu je prisustvovalo i osam hrvatskih bolničkih ljekarnika. Kongres je, kao i uvijek, bio prilika za susrete i razmjenu iskustva s kolegama, pružio je mogućnost da se saznaju novosti u bolničkom ljekarništvu te razgleda izložba predstavnika farmaceutske industrije.

Slika 1. Kongresni centar u Barceloni

Slika 2. Naši predstavnici s domaćinima kongresa

U uvodnom dijelu ceremonije otvaranja nastupila je plesna grupa La Compania de Jesus Cortes koja je plesala flamenco u pratnji gitarista i pjevača. Minutom šutnje odana je počast preminulom bivšem predsjedniku EAHP profesoru Bartu Rombautu.

Zatim je prof. Daan Crommelin, u uvodnom plenarnom predavanju, istaknuo važnost prihvaćanja inovacija u svakoj profesiji kao i prihvaćanja novih tehnologija iz drugih sektora te je iznio moguće strategije za stimuliranje inovacija u vremenima kada raspolažemo ograničenim financijskim sredstvima i resursima. Glavna tema o kojoj je bilo riječi tijekom kongresa je buduća uloga i kompetencije bolničkih ljekarnika u 335

IZ MEĀUNARODNIH ORGANIZACIJA, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

2020. godini i nadalje. Jedno od tri plenarna predavanja održao je predsjednik EAHP dr. Roberto Frontini u kojem je govorio da bolnički farmaceut, uz znanje o lijekovima, mora usvojiti komunikacijske i socijalne vještine da bi mogao učinkovito komunicirati s bolesnicima koji su sve više zdravstveno pismeni. Bolnički ljekarnik mora biti most između lijekova, njihove individualizirane proizvodnje te bolesnika i njihovih bolesti. Tijekom kongresa održano je 14 seminara i 6 radionica. Seminarske dvorane

Slika 3. Sudionici za vrijeme svečanog otvaranja

Slika 4. Predsjednik EAHP R. Frontini

bile su premale za sve zainteresirane sudionike, a posebno je veliko zanimanje bilo za Synergy Satellite simpozij te seminar o nestašicama lijekova. Na Synergy Satellite simpoziju bilo je govora o novostima u antikoagulativnoj terapiji, problemima suradljivosti bolesnika kod uzimanja takve terapije i mogućnostima liječenja oralnim antikoagulansima. Na seminaru o nestašicama lijekova dr. Thomas Lanebner osvrnuo se na promjene u farmaceutskom sektoru koje dovode do rastućeg problema nestašica lijekova. To su istjecanje patentne zašite, složenost globalnih nabavnih lanaca i neželjene

Slika 5. Izložbeni prostor

Slika 6. Dvorana s posterima

posljedice koje ostavljaju mjere obuzdavanja troškova. Pozvao je Europsku Uniju da shvati hitnost ovog problema i poduzme korake za ponovno uspostavljanje održivog nabavnog lanaca. Veliko zanimanje pobudio je program Good Practice Initiatives gdje 336

IZ MEĀUNARODNIH ORGANIZACIJA, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

su se mogli čuti vrijedni primjeri poboljšanja bolničke ljekarničke prakse te su sudionici bili inspirirani kako da takve primjere provedu u svom bolničkom okruženju.

Završnog dana kongresa dr. Graham Walton izložio je probleme »menadžmenta« znanja u vremenu kada smo pretrpani informacijama te predložio moguće strategije suočavanja s mnoštvom informacija i znanstvenih dokaza.

Slika 7. i 8. Naši predstavnici u slobodno vrijeme u razgledavanju grada

Na ceremoniji zatvaranja kongresa najavljen je idući kongres koji će se održati u Hamburgu od 25. do 27. ožujka 2015.

337

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a

Prvi hrvatski kongres kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem Zagreb, 10.–12. travnja 2014.

ANA CRNKOVIĆ1,VESNA BAČIĆ VRCA2, MAJA JAKŠEVAC MIKŠA3 1

Klinika za psihijatriju Vrapče, Zagreb Klinička bolnica Dubrava, Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 3 Hrvatsko farmaceutsko društvo, Zagreb 2

U Zagrebu je od 10. do 12. travnja 2014. održan 1. hrvatski kongres kliničke farmacije s međunarodnim sudjelovanjem, kojeg je organizirala Sekcija za kliničku farmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva u suradnji s Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom (FBF) Sveučilišta u Zagrebu. Kongres se održao pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja (MZ) te Ministarstva, znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (MZOS). Glavna je tema kongresa bila »Optimizacija farmakoterapije i sigurnost bolesnika«. Znanstveni i stručni program kongresa sadržavao je 6 plenarnih i 24 predavanja koja su obuhvatila prikaz dostignuća i novosti iz područja kliničke farmacije i farmakoterapije te 13 radionica i 25 posterskih izlaganja. Kongresu je prisustvovalo 220 farmaceuta, liječnika i medicinskih biokemičara iz desetak europskih zemalja.

U četvrtak, 10. travnja održan je Predkongresni seminar iz onkološke farmacije na kojem je prof. dr. sc. Damir Vrbanec održao predavanje o novostima u farmakoterapiji malignih bolesti, a dr. sc. Vesna Pavlica prikazala ulogu kliničkog farmaceuta u

Slika 1. Sudionici svečanog otvaranja

338

Slika 2. V. Bačić Vrca, predsjednica Organizacijskog odbora

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

optimizaciji terapije onkoloških bolesnika. Održane su i dvije radionice o medikacijskim pogreškama u liječenju onkoloških bolesnika te optimizaciji terapije u bolesnica s tumorom dojke.

Nakon predkongresnog seminara održano je svečano otvaranje kongresa. Predsjednica Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Vesna Bačić Vrca u pozdravnom je govoru istaknula: »Optimizacija terapije i sigurnost bolesnika temeljna je zadaća kliničke farmacije kao zdravstvene i znanstvene discipline. Želja nam je istaknuti važnost povezivanja farmaceutske izobrazbe i znanosti s praksom u smjeru kliničke farmacije, kao i neophodnost suradnje svih stručnjaka u zdravstvu s ciljem što uspješnijeg i sigurnijeg liječenja bolesnika.«

Slika 3. B. Grantverger, predstavnica MZ i A. Crnković, voditeljica svečanog otvaranja Kongresa

Slika 4. S. Varga, ravnatelj HZZO-a i A. Crnković

Sudionike su pozdravili čelnici visokih državnih, gradskih i stručnih institucija: – predstavnica Ministarstva zdravlja, pokrovitelja Kongresa, mag. pharm. Branka Grantverger, viša stručna savjetnica Odjela za lijekove i medicinske proizvode MZ – ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prim. dr. Siniša Varga – ravnateljica HALMED-a dr. sc. Viola Macolić Šarinić

Slika 5. Sudionici svečanog otvaranja

Slika 6. K. Barišić, dekanica FBF-a pozdravlja prisutne 339

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Slika 7. J. Filipović Grčić i V. Bačić Vrca, moderatorice plenarnih predavanja

Slika 8. M. Lampert, dopredsjednik ESCP-a

Slika 9. R. Frontini, predsjednik EAHP

Slika 10. B. Hanko, dopredsjednik EuroPharm Foruma

– u ime Gradonačelnika i pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo – dr. Slavko Antolić – dopredsjednica Hrvatske ljekarničke komore mag. pharm. Nada Jambrek – prof. dr. sc. Karmela Barišić, dekanica FBF-a Sveučilišta u Zagrebu, suorganizatora ovog Kongresa te – dr. sc. Maja Jakševac Mikša, glavna tajnica Hrvatskog farmaceutskog društva.

Nakon pozdrava uzvanika prof. dr. sc. Vesna Bačić Vrca proglasila je kongres otvorenim te ukratko prikazala razvoj kliničke farmacije u Hrvatskoj. Podsjetila je da se s kontinuiranom praksom kliničke farmacije započelo u Kliničkoj bolnici Dubrava 1996. na Zavodu za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju Klinike za kirurgiju. Tada je pokrenut pilot-projekt »Sustav raspodjele jedinične terapije« u kojem je farmaceut bio obvezan nadzirati propisanu terapiju u smislu ispravnosti odabira lijeka, prikladnosti farmaceutskog oblika, doze, intervala te predviđanja i izbjegavanja klinički značajnih interakcija lijekova. Pilot projekt je rezultirao smanjenjem potrošnje lijekova i uspostavom kvalitetne ljekarničke skrbi za hospitalizirane pacijente.

Danas u sustavu zdravstva imamo četiri specijalista kliničke farmacije i 15-ak specijalizanata, dok je poslijediplomski specijalistički studij Klinička farmacija na 340

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

FBF-u završilo 80-ak farmaceuta, a tri kolegice su poslijediplomski studij kliničke farmacije završile u Londonu. Prof. Bačić Vrca istaknula je da klinički farmaceuti, kao članovi multidisciplinarnog tima mogu osigurati cjelovitost zdravstvene skrbi od bolnice do zajednice i vice versa, brinući se o koristi i rizicima određene farmakoterapije.

Prvog dana kongresa održano je šest plenarnih predavanja. Dr. sc. Markus Lampert, dopredsjednik Europskog društva za kliničku farmaciju (European Society of Clinical Pharmacy, ESCP) govorio je o edukaciji i praksi kliničke farmacije u Europi te je prikazao uspješne primjere edukacijskih programa za kliničke farmaceute. Rekao je također da su financije i nedostatak kadrova glavna barijera za razvoj usluga kliničke farmacije u europskim bolnicama. Dr. sc. Roberto Frontini, predsjednik Europskog udruženja bolničkih ljekarnika (European Association of Hospital Pharmacists, EAHP) govorio je o kliničkoj farmaciji u bolnicama te velikoj potrebi za intervencijama kliničkih farmaceuta. Naglašen je podatak da svaki dolar uložen u plaću kliničkog farmaceuta, donosi 4.86 dolara ušteda (Bond CA et al. Pharmacotherapy 2001;21:129– 41). Obojica uvaženih predavača pokušala su objasniti kako, u nedostatku kadrova, dati prioritet visoko rizičnim bolesnicima prema definiranim kriterijima i prilagođeno lokalnoj situaciji. Dr. sc. Balazs Hanko, dopredsjednik EuroPharm Foruma govorio je o farmaceutskoj skrbi od bolnice do javne ljekarne i naglasio važnost komunikacije i podjele odgovornosti između zdravstvenih radnika prilikom transfera pacijenata između ta dva sektora. Veliko zanimanje i najviše pitanja tijekom rasprave, izazvalo je predavanje prof. dr. sc. Aleša Mrhara s Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, koji je vrlo jasno i poticajno prikazao postignuća kliničke farmacije u Sloveniji i buduću perspektivu. Profesionalne aktivnosti kliničkih farmaceuta u Sloveniji uključuju aktivnosti na bolničkim odjelima, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti postoje tzv. »farmaceuti konzultanti«, čiji rad financira Slovenski zavod za zdravstveno osiguranje, a koji sudjeluju u edukaciji i popularizaciji uloge kliničkog farmaceuta, u masovnim medijima. Prof. Bačić Vrca govorila je o iskustvima iz KB Dubrava u prevenciji medikacijskih pogrešaka i optimizaciji terapije. Početkom 2013., unutar sustava raspodjele jedinične terapije, uvedena je pisana forma farmaceutskih intervencija

Slika 11. A. Mrhar za vrijeme izlaganja

Slika 12. V. Macolić Šarinić za vrijeme izlaganja 341

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Slika 13. J. Morović Vergles za vrijeme izlaganja

Slika 14. A. Knežević za vrijeme predavanja

koje liječnici nakon razmatranja i kliničke prosudbe prihvaćaju ili odbacuju. Najčešće farmaceutske intervencije odnosile su se na dozu lijeka, najčešće na prilagodbu doze u odnosu na bubrežnu funkciju. Postotak prihvaćanja od liječnika iznosio je 55 %, a visokih 88 % kod intervencija vezanih za interakcije lijekova. Ravnateljica HALMED-a dr. sc. Viola Macolić Šarinić govorila je o zahtjevima EU u području farmakovigilancije, koji smanjenjem nuspojava, putem proaktivnog djelovanja svih zdravstvenih radnika i pacijenata, nastoje optimizirati uzimanje lijekova.

Nakon svečanog otvaranja Kongresa sudionici su se družili na domjenku dobrodošlice održanom u Hotelu Panorama.

Slika 15. Domjenak dobrodošlice

Slika 16. Kolege iz bolničkih ljekarni

Drugog dana Kongresa održana su brojna predavanja i radionice pa je tako bilo govora o individualizaciji terapije, novim terapijskim sustavima i farmakogenomici u optimizaciji farmakoterapije, najnovijim spoznajama iz psihofarmakologije te farmakoterapiji utemeljenoj na dokazima. Sudionici su također mogli saznati novosti u farmakoterapji kardiovaskularnih bolesti i liječenju šećerne bolesti, primjeni bioloških lijekova u reumatologiji te neracionalnoj uporabi antibiotika. Putem radionica, na praktičnim primjerima, sudionici su upoznati s medikacijskim pogreškama kod hospitaliziranih bolesnika, zatim u primjeni psihofarmaka, u javnom ljekarništvu, a posebice kod primjene OTC lijekova i biljnih lijekova. Sudionici kongresa su, prema 342

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Slika 17. S. Falamić vodi radionicu o propisivačkim pogreškama

Slika 18. Radionica o medikacijskim pogreškama kod OTC-a

Slika 19. Radionica o farmakoterapijskoj anamnezi i konzultaciji s pacijentom

Slika 20. Radionica o medikacijskim pogreškama kod hospitaliziranih bolesnika

vlastitom afinitetu, mogli odabrati radionice u kojima će sudjelovati pa su tako mogli steći i vještine uzimanja farmakoterapijske anamneze i konzultacije s pacijentom, saznati više o farmakoekonomskim analizama u praksi i farmakovigilanciji.

Dopredsjednik ESCP-a dr. sc. Markus Lampert održao je (u stanci za ručak) dodatnu »ad hoc« radionicu o ulozi kliničkog farmaceuta u prepoznavanju i liječenju visokorizičnih bolesnika.

Radionice su bile dobro posjećene te su, s obzirom na rad u manjim grupama, dale priliku za brojna otvorena pitanja i živu raspravu.

Taj je kongresni dan završio je vrlo lijepom svečanom večerom na 17. katu hotela Westin, uz nastup KUD-a »Ivan Goran Kovačić« i ples uz bend »Živa legenda«.

Farmaceuti su pokazali da se, osim što žele učiti i stjecati nova znanja, znaju opustiti i dobro zabaviti.

Trećeg dana kongresa, nakon ponovljenih radionica, održana su usmena priopćenja sa slobodno prijavljenim temama. I tom je dijelu prisustvovao velik broj sudionika.

Poster sekcija bila je vrlo dobro posjećena sve dane Kongresa kao i prateća farmaceutska izložba.

343

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI HFD-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Slika 21. Poster sekcija

Slika 22. Dio izložbe

Kongres je završio donošenjem slijedećih zaključaka: Praksa kliničke farmacije donosi nedvojbenu kliničku, humanističku i farmakoekonomsku dobrobit za bolesnika, zdravstveni sustav i društvo u cjelini.

Klinički farmaceut trebao bi djelovati kao dio multidisciplinarnog zdravstvenog tima na svim razinama zdravstvene zaštite.

U doba suvremene farmakoterapije i individualizacije liječenja, klinička farmacija kao specijalnost najbolje odgovara na sve veću potrebu pružanja kvalitetne ljekarničke skrbi.

Potrebno je raditi na uspostavljanju komunikacije između kliničkih farmaceuta radi prijenosa ljekarničke skrbi iz bolničkih ustanova u javne ljekarne i obrnuto, u cilju povećanja sigurnosti pacijenata i uspjeha liječenja.

Potrebno je promicati vrijednosti i doprinose kliničke farmacije u Hrvatskoj, uz veću stručnu i znanstvenu aktivnost kliničkih farmaceuta te neophodnu i dobru komunikaciju s drugim zdravstvenim djelatnicima.

Klinička farmacija morala bi se istaknuti te biti više prepoznata i unutar struke, jer nadilazi još uvijek dominantno prisutnu klasičnu paradigmu o ljekarniku.

Prof. V. Bačić Vrca je na kraju zahvalila članovima Organizacijskog i Znanstvenog odbora na vrlo savjesnoj pripremi Kongresa, agenciji O-tours na tehničkoj potpori, sponzorima na financijskoj pomoći te svim sudionicima na izvrsnom odazivu i prisustvovanju svim Kongresnim sadržajima. Najavila je da će se sljedeći kongres kliničke farmacije održati 2016. godine.

344

OSVRTI

Aktivnosti Društva prijatelja FBF-a (AMA-FBF) DUBRAVKA PAVIŠIĆ-STRACHE Predsjednica AMA-FBF

U vrijeme proslave 130. obljetnice početka nastave farmacije na Sveučilištu u Zagrebu redovito smo izvještavali o aktivnostima članova Društva prijatelja (AMAFBF), koji su dali veliki prilog toj proslavi uređenjem, obnavljanjem, postavljanjem i otvorenjem Herbarija »Fran Kušan« u gospodarskoj zgradi botaničkog vrta FBF-a.

Nakon provedbe tog vrlo uspješnog projekta u prošloj kalendarskoj godini morali smo, prema Statutu Društva, provesti ponovni izbor svih upravnih tijela Društva.

Dana 13. studenoga 2013., u velikoj predavaonici FBF-a održana je Izborna skupština Društva, koju je otvorila dekanica prof. dr. sc. Karmela Barišić. Sjednicu je vodila predsjednica AMA-e doc. dr. sc. Dubravka Pavišić-Strache te kronološki izvijestila o radu Društva u protekle četiri godine.

Iako se svatko, tko je studirao na FBF-u ili radio u nastavi, smatra članom Društva prijatelja fakulteta izrađen je, radi upoznavanja kolega s alumni filozofijom i udrugama, letak o AMA-FBF udruzi te je stavljen kao link na web stranicu Fakulteta kao i pristupnica u Društvo, koju zadnjih godina studenti dobiju na promociji. Očekuje se da će i svi ostali kolege ispunjavanjem pristupnice potvrditi svoje članstvo.

U lipnju 2013. aktivno smo, kao članovi Saveza, sudjelovali u radu 5. SABOR-a Saveza AMAC/AMCA društava bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu.

Od društvenih aktivnosti organiziran je memorijalni izlet »Putovima prof. Pribanića«. Redovito su organizirane i brojne vrlo uspješne izložbe na FBF-u od kojih posebno ističemo izložbu o obnovi Herbarija »Fran Kušan«, popraćenu panoima s popisom svih donatora i volontera, kao i izložbu »U struci pri ruci« povodom 130-te obljetnice nastave na FBF-u.

Posebno treba istaknuti neumorni rad volontera (koji je i Ljekarnička komora bodovala) na spašavanju i uređenju Herbarija, koji je zahvaljujući velikodušnim donacijama naših kolega i ustanova smješten u prekrasno uređen prostor vrtne zgrade našeg botaničkog vrta. Prostor je stavljen pod video nadzor, ima vatrodojavni sustav i klimatizaciju.

345

OSVRTI, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

I ovom prigodom želimo iznijeti podatke o potrošnji sredstava iz donacija za uređenje Herbarija. Prema računima plaćenim tvrtkama: Linea Code za namještaj gdje je smješten Herbarij, Pro sole za žaluzine, Parlov za izložbu, Servisu rashladnih uređaja i klime, Proakustika za vatrodetektore i protuprovalni sustav, Feniks za kompjutor i software, te tvrtki Nucleus za još jedan potrebni ovlaživač potrošeno je 157.270,27 KN, tako da je od donacija ostalo 1.329,04 KN za potrošni materijal.

Rješenjem Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Herbarij »Fran Kušan« upisan je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu preventivno zaštićenih dobara.

Da bismo za Herbarij dobili status zaštićenog kulturnog dobra, želja nam je u ovom novom mandatu, urediti još u sklopu Herbarija memorijalnu sobu prof. Kušana i zbirku sjemenja za koju bi sredstva osigurao Fakultet. Za realizaciju projekta uređenja memorijalne sobe prof. Kušana ponovno će se morati prikupljati donacije, što će u skladu s alumni filozofijom biti naša zahvalnost Fakultetu i Sveučilištu na kojem smo stekli svoje zvanje.

346

AKTIVNOSTI FBF-a

Natjecanje studenata farmacije u konzultacijskim vještinama MATIJA POLJAK Student 5. godine FBF-a i voditelj projekta

Udruga studenata farmacije i medicinske biokemije Hrvatske (CPSA) organizirala je peto, tradicionalno, Natjecanje studenta u konzultacijskim vještinama, koje je održano od 19. do 21. travnja 2014., na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu.

Izvorna zamisao projekta pod nazivom Patient counseling event (PCE) potječe od Svjetske udruge studenata farmacije (IPSF), a projekt je zbog visoke organizacijske razine i kakvoće, zapažen među svjetskim stručnjacima s područja farmacije te drugih područja biomedicine s kojima magistri farmacije, kao zdravstveni stručnjaci koji skrbe o pacijentima, u svojem svakidašnjem radu usko surađuju. Ovo studentsko natjecanje farmaceutska struka podržava i potiče, pa su nas tako i ove godine poduprli: Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Centar za primjenjenu farmaciju, PLIVA i Hrvatsko farmaceutsko društvo.

Slika 1. Pobjednica Marina Radovčić tijekom konzultacije s pacijenticom.

Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je Astma, te je obuhvaćala proces nastanka i razvoja bolesti, težinu bolesti, lijekove i terapiju kao i sve teškoće i probleme koje bolesnici oboljeli od astme imaju. Projekt je trajao tri dana. Prva dva dana sudionici su prisustvovali radionicama i predavanju, a treći je dan održano završno natjecanje na kojem su studenti pokazali svoje sposobnosti i umijeće koje svaki dobar ljekarnik 347

AKTIVNOSTI FBF-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

treba imati. Predavanje je održala doc. dr. sc.

Lidija Bach-Rojecky, objasnivši studentima mehanizam nastanka astme i terapije koje se primjenjuju kod te bolesti te istakla probleme vezane uz lijekove i njihovo korištenje.

Radionice je vodio već dobro uigran tim iz Centra za primijenjenu farmaciju: mr. sc.

Maja Ortner Hadžiabdić, mag. pharm. i Iva Mucalo, mag. pharm. U radionicama, sudionici su dobili uvid u učestalost interakcija lijekova za liječenje astme s nekim drugim lijekovima kao i u probleme koje uzrokuju sami pacijenti, bilo da se radi o odbijanju terapije, krivom uzimanju terapije ili jednostavno o nerazumijevanju tijeka bolesti i liječenja.

Slika 2. Natjecatelj Domagoj Kifer Nakon dvodnevnih radionica, studenti su bili spremni pokazati svoje znanje i sposobnosti vrsnog ljekarnika. Velik trud i talent studenata prepoznala je PLIVA HRVATSKA i osigurala nam nagradni fond za prva tri osvojena mjesta.

Hrabro i bez treme studenti su stali pred ocjenjivačku skupinu i izvrsno vodili razgovor s »pacijentima« koji su došli po svoje lijekove za liječenje astme. Jesu li svi lijekovi bili primjereni stanju pacijenta i je li astma uopće bila dobro kontrolirana, naši budući ljekarnici prepoznali su bez problema.

Ocjenjivački sud, podijeljen u dvije skupine, bio je sastavljen od vrhunskih stručnjaka, kompetentnih za ocjenjivanje konzultacija, a činili su ga: doc. dr. sc. Lidija Bach-Rojecky (FBF), Iris Bujas, mag. pharm. (PLIVA), Ivana Stracenski, mag. pharm.

(JAVNA LJEKARNA), prof. dr. sc. Živka Juričić (FBF), Tatjana Dujnić Špoljarević,

Slika 3. Damira Vrković Hrkić, Tatjana Dujnić Špoljarević, Maja Jakševac Mikša, Živka Juričić i Iva Mucalo 348

AKTIVNOSTI FBF-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

mag. pharm. (PLIVA), mr. sc. Maja Ortner Hadžiabdić, mag. pharm. (FBF), dr. sc.

Maja Jakševac Mikša (HFD), Iva Mucalo, mag. pharm. (FBF) i Damira Vrković Hrkić, prof. psih. (PLIVA).

Slika 4. Damira Vrković Hrkić, Iris Bujas, Lidija Bach-Rojecky, Maja Ortner Hadžiabdić i Ivana Stracenski

Nakon odslušanih i kasnije pregledanih nastupa svih natjecatelja, ocjenjivačke skupine su morale odabrati pobjednika, što nije bio nimalo lak zadatak.

Najbolji su bili: 1. Mjesto – Marina Radovčić 2. Mjesto – Petra Šišak 3. Mjesto – Žana Bošnjak Pobjednicima su uručene nagrade i cvijeće, a ostali natjecatelji kući su ponijeli poklon vrećicu PLIVE i bogato iskustvo i znanje. Na završetku i ovog Natjecanja u konzultacijskim vještinama možemo biti ponosni na naše kolege i struku.

Slika 5. Žana Bošnjak, Petra Šišak i Marina Radovčić.

349

NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Na osnovi članka 35. Statuta Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (»Narodne novine« broj 18/09., 33/10., 8/11., 18/13. i 1/14.) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje objavljuje Podatak o ukupnim izdacima obveznog zdravstvenog osiguranja za 2013. godinu Obvezno zdravstveno osiguranje – izdaci za 2013.

Ukupno Zdravstvena zaštita – svega Primarna zdravstvena zaštita Lijekovi Bolnička i specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita Ortopedski uređaji i pomagala Izdaci za prijevoz Ostali oblici zdravstvene zaštite Nadoknade Ostali izdaci – svega Ostali izdaci za provođenje z. z.

Sredstva za funkcioniranje sustava

23.117.209.245 20.524.175.446 3.794.506.964 5.439.107.336 9.130.412.477 858.958.154 188.444.362 1.112.746.153 2.131.675.846 461.357.953 20.305.236 441.052.717

Obvezno zdravstveno osiguranje – izdaci za zdravstvenu zaštitu umirovljenika i članova njihovih obitelji za 2013. godinu Prosječan broj umirovljenika Članovi obitelji umirovljenika Zdravstvena zaštita – svega Primarna zdravstvena zaštita Lijekovi Bolnička i specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita Ortopedski uređaji i pomagala Ostalo (prijevoz, lijekovi) 350

1.052.214 147.165 9.518.595.050 1.074.708.552 3.385.999.552 4.407.293.556 577.056.713 73.536.677

NOVOSTI IZ ZAKONODAVSTVA, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Obvezno zdravstveno osiguranje, Osigurane osobe – prosjek za 2013. g.

UKUPNO Aktivni radnici Aktivni poljoprivrednici Umirovljenici Članovi obitelji Ostali osiguranici Klasa: 400-01/14-01/1 Urboj: 338-01-02-14-1 Zagreb, 8. svibnja 2014.

4.349.197 1.455.152 28.621 1.052.214 1.086.224 726.986

Ravnatelj prim. Siniša Varga, dr. med. dent., v. r.

Narodne novine donose: N.N. br.: 50 od 23.4.2014.

N.N. br.: 51 od 25.4.2014.

N.N. br.: 54 od 30.4.2014.

N.N. br.: 59 od 14.5.2014.

N.N. br.: 60 od 16.5.2014.

– Ispravak Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO-a – Ispravak Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju Dopunske liste lijekova HZZO-a – Odluka o pojedinim oblicima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice – Ispravak Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja – Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima – Odluka o dopuni Odluke o posebnim standardima i mjerilima njihove primjene u provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja – Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja – Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima – Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju Popisa posebno skupih lijekova utvrđenih Odlukom o utvrđivanju Osnovne liste lijekova HZZO-a – Pravilnik o provjeri kakvoće lijekova 351

V I J E S T I I Z H A L M E D-a

NOVOSTI

Izvješće o nuspojavama u 2013. godini Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) objavila je 18. travnja 2014. na svojim internetskim stranicama Izvješće o nuspojavama u 2013. godini.

Izvješće je dostupno na internetskim stranicama HALMED-a, u rubrici Farmakovigilancija/Izvješća o nuspojavama.

Izvješće je izrađeno sukladno Zakonu o lijekovima (Narodne novine, br. 76/13.) i pripadajućem Pravilniku o farmakovigilanciji (Narodne novine, br. 83/13.) temeljem kojih HALMED prati nuspojave zabilježene u Republici Hrvatskoj, a koje su zdravstveni radnici i nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet obvezni prijavljivati. HALMED zaprima prijave nuspojava na lijekove i izravno od pacijenata.

Broj prijava sumnji na nuspojave je indikator kvalitete sustava prijavljivanja nuspojava te svaka dodatna prijava znači dodatnu informaciju o lijeku za korisnike lijeka i zdravstvene radnike. Zahvaljujući zajedničkim naporima HALMED-a i svih zdravstvenih radnika, pacijenata i nositelja odobrenja za lijekove koji redovito prijavljuju sumnje na nuspojave, Republika Hrvatska se, po kvaliteti i broju prijava nuspojava, izraženo na milijun stanovnika, smjestila na visokom 14. mjestu od 115 zemalja svijeta koje sudjeluju u programu praćenja sigurnosti lijekova Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Tijekom 2013. godine HALMED je zaprimio ukupno 2491 prijavu sumnje na nuspojavu u Republici Hrvatskoj. Od tog broja, 1784 prijave prikupljene su spontanim prijavljivanjem nuspojava od strane zdravstvenih radnika i pacijenata izravno HALMED-u, preko nositelja odobrenja za stavljanje gotovog lijeka u promet ili od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Ukupan broj prijava zabilježio je rast od 30 % u odnosu na 2012. godinu (2491 prijava prema 1923 u 2012. godini).

Pedeset i pet posto (55 %) svih prijava sumnji na nuspojave u 2013. godini ishodište je imalo od liječnika, što je manje nego u 2012. godini, kad su liječnici bili izvor 63 % prijava. S druge strane, nastavlja se trend porasta broja prijava od ljekarnika, koji je u 2013. iznosio 34 %. Među pošiljateljima prijava HALMED-u, zabilježen je blagi pad u udjelu nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet u odnosu na 2012. i iznosi 29 % ukupnog broja prijava.

Velika novost u 2013. je gotovo trostruki porast broja prijava od pacijenata u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2013., HALMED je zaprimio 142 prijave od pacijenata/korisnika lijeka ili njihovih zakonskih zastupnika.

352

VIJESTI IZ HALMED-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

HALMED je tijekom rujna i listopada 2013. na nacionalnoj razini proveo javnu edukativnu kampanju namijenjenu promicanju važnosti čitanja upute o lijeku i prijavljivanja nuspojava među pacijentima i korisnicima lijekova. Izravan utjecaj provođenja kampanje uočljiv je u posljednjem kvartalu prošle godine kad je HALMED zaprimio ukupno 813 prijava. Zanimljivo je da kampanja nije potaknula samo pacijente na prijavljivanje već je u istom razdoblju zabilježen i povećan broj prijava od zdravstvenih radnika. Dodatno, umjesto očekivanog pada broja prijava, kampanja je ostvarila trajniji utjecaj na prijavljivanje od pacijenata; u prvom kvartalu ove godine HALMED je zaprimio 40 njihovih prijava, što ukazuje na to da bi i u 2014. mogao biti prikupljen sličan broj prijava od pacijenata.

Tri najzastupljenije skupine lijekova prema broju prijava sumnji na nuspojave za 2013. su skupine C (lijekovi za liječenje bolesti kardiovaskularnog sustava), J (lijekovi za liječenje sustavnih infekcija i cjepiva) i N (lijekovi za liječenje bolesti živčanog sustava). Dok su skupine C i J zabilježile znatan porast broja prijava, za lijekove iz skupine N zabilježen je za trećinu manji broj prijava u odnosu na 2012. godinu.

U 2013. broj nuspojava koje ne ispunjavaju niti jedan od kriterija za ozbiljnu nuspojavu značajno je veći od broja onih koji takve kriterije ispunjavaju (66 % prema 34 % ozbiljnih nuspojava).

Najveći broj nuspojava zabilježen je za organske sustave kao i prethodnih godina; najviše nuspojava pripada skupini Poremećaji kože i potkožnog tkiva s udjelom od gotovo 17 % od ukupnog broja prijava. Slijede Poremećaji probavnog sustava (16,3 % u odnosu na 14 % u 2012.) te Opći poremećaji i reakcije na mjestu primjene (15,5 % u usporedbi s 15 % u 2012. godini).

U usporedbi s 2012., iste nuspojave zauzimaju prvih dvadesetak mjesta s nešto promijenjenim udjelom u ukupnom broju nuspojava. U 2013. najčešće su prijavljene nuspojave kao što su mučnina, osip, proljev, povraćanje, što su nuspojave karakteristične za klasične sintetske lijekove.

Obavijest o pojavi krivotvorina lijekova Herceptin, Alimta i Remicade na EU tržištu HALMED je na svojim internetskim stranicama izvijestio o sumnji na pojavu krivotvorina lijekova Herceptin (trastuzumab), Alimta (pemetreksed) i Remicade (infliksimab) na tržištu Europske unije. Smatra se da su bočice lijekova ukradene u Italiji, između ostalog iz bolnica, izmijenjene i ponovno stavljene u lanac opskrbe pod lažnim navodima u nekim zemljama članicama.

Sumnja u pojavu krivotvorine utvrđena je za serije lijeka Herceptin br. H4311B07, H4329B01, H4284B04, H4319B02, H4324B03, H4196B01, H4271B01, H4301B09 i H4303B01,. H4143B01, H4293B01, H4180B01, N1010B02, H4105B01, H4136B02, 353

VIJESTI IZ HALMED-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

H4150B01, H4152B04, H4168B02, H4169B01, H4171B01, H4179B02, H4184B01, H4185B02, H4194B01, H4195B01, H4261B01, H4263B02, H4279B01, N1001B01, N1002B02 i N1002B03.

Sumnja u pojavu krivotvorine utvrđena je za serije lijeka Alimta br. C134092E, C021161E i C160908C te za serije lijeka Remicade br. 3RMA66304, 3RMA67102, 3RMA68106 i 3RMA67602.

Nijedna od navedenih serija lijekova ne nalazi se na tržištu Republike Hrvatske.

Nacionalna regulatorna tijela za lijekove u EU provode postupak utvrđivanja serija lijekova pod sumnjom te poduzimaju sve mjere u svrhu zaštite pacijenata u EU. Za sve serije lijekova za koje je utvrđena sumnja u pojavu krivotvorina provodi se postupak povlačenja iz prometa. Dodatno, nadležna tijela zemalja članica razmatraju privremene mjere uključujući karantenu lijekova pod sumnjom ili ograničavanje paralelnog prometa tih lijekova.

Smatra se da je navedenom sumnjom u pojavu krivotvorine zahvaćen mali broj lijekova te do sada nema spoznaja o štetnim događajima vezanima uz krivotvorene lijekove. Jednako tako, nema spoznaja o eventualnoj distribuciji krivotvorenih bočica lijekova Alimta i Remicade.

Ne očekuje se da će zbog poduzimanja mjera predostrožnosti doći do nestašice lijekova Herceptin, Alimta i Remicade.

Zdravstveni radnici trebaju obratiti posebnu pozornost pri rukovanju i primjeni navedenih lijekova. U slučaju bilo kakve sumnje u pojavu krivotvorenog lijeka, potrebno je obavijestiti HALMED na e-adresu krivotvorine@halmed.hr.

HALMED nastavlja intenzivno pratiti situaciju te će o svim novim spoznajama javnost biti pravodobno obaviještena.

Tvrtka Roche d.o.o. je u suradnji s Agencijom za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) uputila pismo zdravstvenim radnicima. Pismo sadrži informacije o krivotvorenim lijekovima označenima kao Herceptin 150 mg prašak za koncentrat za otopinu za infuziju (trastuzumab) na području Europske unije te upute za vizualni pregled bočice lijeka prije pripreme i primjene lijeka.

Pismo zdravstvenim radnicima možete pogledati na internetskim stranicama HALMED-a, u dijelu Farmakovigilancija/Pisma zdravstvenim radnicima, i u dijelu Novosti.

Podsjećamo da su zdravstveni radnici obvezni prijaviti HALMED-u svaku nuspojavu lijeka, kao i neispravnost u kakvoći lijeka. Pacijenti koji su razvili neku nuspojavu na lijek također mogu nuspojavu prijaviti izravno HALMED-u, putem obrasca ili on-line aplikacije, uz preporuku da se za svaku nuspojavu koju zapaze obrate svom liječniku ili ljekarniku radi savjetovanja o načinu nastavka terapije.

354

VIJESTI IZ HALMED-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Novosti s PRAC-a – travanj 2014. godine Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) Europske agencije za lijekove (EMA) donijelo je jednu preporuku na temelju sigurnosne ocjene i započelo četiri nove sigurnosne procjene na sastanku u travnju 2014. godine.

Preporuka PRAC-a protiv kombinirane primjene lijekova koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav (RAS) PRAC je ocijenio da se kombinirana primjena dvaju lijekova različitih razreda koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav (RAS), hormonski sustav koji kontrolira krvni tlak i količinu tekućine u tijelu, ne bi trebala preporučivati. Navedeni lijekovi koriste se prvenstveno u liječenju hipertenzije (povišenog krvnog tlaka) i kongestivnog zatajenja srca (srčane bolesti pri kojoj srce ne opskrbljuje tijelo dovoljnom količinom krvi).

Preporuka PRAC-a bit će upućena Povjerenstvu za humane lijekove (CHMP) Europske agencije za lijekove (EMA) na donošenje konačnog EMA-inog mišljenja.

Početak procjene lijekova koji sadrže ambroksol i bromheksin PRAC je započeo procjenu sigurnosti lijekova koji sadrže ambroksol i bromheksin, koji se široko koriste kao ekspektoransi i za ublažavanje upale grla. Neki se oblici koriste za liječenje poremećaja disanja u nedonoščadi i novorođenčadi ili za poticanje sazrijevanja fetalnih pluća.

Procjena je započela zbog alergijskih reakcija i teških kožnih nuspojava uz primjenu ambroksola. U procjenu su uključeni i lijekovi koji sadrže bromheksin s obzirom na to da se bromheksin u tijelu većinski pretvara u ambroksol, a u pojedinim prijavama se primjena bromheksina povezuje s nastankom alergijskih reakcija.

Početak procjene lijekova koji sadrže kodein u primjeni kod liječenja kašlja i prehlade u djece PRAC je započeo sigurnosnu procjenu lijekova koji sadrže kodein u primjeni kod liječenja kašlja i prehlade u djece. Navedena procjena nastavlja se na prethodno provedenu procjenu ovih lijekova u primjeni kod ublažavanja bolova u djece, koja je pokrenuta zbog rizika od toksičnosti morfina.

Započela procjena metadona u obliku oralne otopine koji sadrže povidon PRAC je započeo sigurnosnu procjenu metadona u obliku oralne otopine koji sadrže i povidon. Lijekovi koji sadrže metadon koriste se u rehabilitacijskim programima u pacijenata ovisnih o opojnim sredstvima, kao što je heroin, da bi spriječili ili ublažili simptome apstinencijskog sindroma u ovisnika. Procjena je pokrenuta zbog slučajeva zatajenja bubrega u bivših ili trenutnih ovisnika koji bi mogli biti povezani sa zlouporabom (intravenoznom primjenom) metadona u obliku oralne otopine koji sadrže određene vrste povidona.

355

VIJESTI IZ HALMED-a, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

U sklopu postupka, PRAC je uputio poziv zainteresiranim stranama (zdravstveni radnici, udruge pacijenata i šira javnost) da dostave relevantne podatke da bi ih se razmotrilo tijekom procjene lijekova. Ovim se mehanizmom omogućuje aktivno uključivanje zainteresiranih strana u proces procjene PRAC-a i osigurava da svi relevantni podaci, informacije i saznanja budu uključeni u navedenu procjenu.

Započela procjena lijekova koji sadrže testosteron PRAC je započeo sigurnosnu procjenu lijekova koji sadrže testosteron zbog kardijalnih nuspojava ovih lijekova. Navedeni lijekovi uglavnom se koriste u muškaraca koji ne izlučuju dovoljno testosterona (stanje poznato kao hipogonadizam).

Više o preporukama PRAC-a iz travnja 2014. možete pročitati na internetskim stranicama Europske agencije za lijekove.

Obavijest o privremenom povlačenju lijekova Cefexin 100 mg/5 mL prašak za oralnu suspenziju (cefiximum) i Cefiksim Jadran 100 mg/5 mL prašak za oralnu suspenziju (cefiximum) Tvrtka Pliva Hrvatska d.o.o., nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Cefexin 100 mg/5 mL prašak za oralnu suspenziju (cefiximum) i tvrtka Jadran Galenski laboratorij d.d., nositelj odobrenja za stavljanje u promet lijeka Cefiksim Jadran 100 mg/5 mL prašak za oralnu suspenziju (cefiximum), obavijestile su Agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o privremenom povlačenju navedenih lijekova.

Ovi se lijekovi privremeno povlače zbog nejasne gradacije priložene štrcaljke koja je graduirana u kilogramima tjelesne mase umjesto u mililitrima pripremljene otopine, što bi moglo dovesti do medikacijske pogreške pri njihovoj primjeni.

Rizik se prvenstveno odnosi na subdoziranje u smislu primjene samo polovine predviđene doze u slučajevima kada se lijek dozira jednom dnevno. Za bolesnike ovakvo pogrešno doziranje predstavlja rizik od nedovoljne terapijske djelotvornosti lijeka.

Povlačenje se provodi do razine ljekarni. U Republici Hrvatskoj u promet su do sada bile stavljene male količine navedenih lijekova. Lijekovi će ponovno biti dostupni na tržištu nakon izmjene štrcaljke za doziranje.

Na hrvatskom tržištu dostupna je dovoljna količina drugog lijeka s ovom djelatnom tvari i u ovom farmaceutskom obliku te neće doći do nestašice.

HALMED do sada nije zaprimio nuspojave predmetnih lijekova koje su povezane s pogrešnim doziranjem lijeka.

356

IZ STRUČNOG TISKA

Formiranje Odjela za kliničku farmaciju u Ljekarni Univerzitetskog kliničkog centra Ljubljana MATEJ DOBRAVC VERBIČ Specijalist kliničke farmacije, UKC Ljubljana

Uvod Određene kliničko-farmaceutske usluge već su uvedene u nekim bolnicama u Sloveniji, uključujući i Univerzitetski klinički centar Ljubljana (UKCL). Međutim, uloge i odgovornosti kliničkih farmaceuta još nisu u cijelosti definirane i iskorištene.

Korist od tih usluga ostaje podcijenjena, a nema ni dovoljne političke volje potrebite za cjelovitu implementaciju.

Predložena usluga Formiranjem Odijela za kliničku farmaciju (OKF) u okviru ljekarne UKCL, kojemu je namjena osigurati primjerenu, sigurnu i troškovno racionalnu primjenu lijekova u UKCL, mogli bismo premostiti probleme vezane za kliničko-farmaceutske usluge. Brojčanim povećanjem farmaceutskog kadra u ljekarni, dodatnim stručnim usavršavanjem i izobrazbom, boljom IT opremom i boljom razinom organizacije rada, omogućili bismo širi spektar visoko kvalitetnih kliničko-farmaceutskih usluga.

Financijski nacrt Unatoč visokih troškova u startu očekuje se povrat investicije u obliku neposrednih ušteda (smanjenje potrošnje lijekova preko optimizacije terapija) i posredne uštede u smislu smanjenja troškova (smanjenje grešaka i neželjenih učinka vezanih za lijekove, skraćivanje trajanja liječenja u bolnici i povećanje suradljivosti bolesnika nakon otpusta iz bolnice). Nakon obrade troškova i neposrednih godišnjih ušteda (ocijenjenim na približno 300.000 EUR) utvrđeno je, da bi se dosegao takozvani »prag dobiti« nakon 23 mjeseca od početka osnivanja. Za ispravnost financijskih izračuna ključna je kakvoća kliničko-farmaceutskih usluga i spremnost liječnika da prihvate farmaceutske intervencije.

Nacrt isplativosti U nacrt isplativosti potrebno je uključi više interesnih grupa, a među njima je mnoštvo različitih aktera, od vodstva UKCL, ravnatelja klinika i kliničkih odjela, 357

IZ STRUČNOG TISKA, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

liječnika specijalista, medicinskih sestara, određenih stručnih autoriteta i vladinih tijela pa sve do bolesnika, njihovih obitelji, kliničkih farmaceuta i ostalog ljekarničkog i bolničkog osoblja. Pažljivo planirana strategija ključna je za osiguravanje financijske i političke potpore vodstva UKCL i za osiguranje suradnje drugih zdravstvenih djelatnika i osoblja na klinikama i kliničkim odjelima.

Osiguravanje kakvoće Svi klinički farmaceuti vodit će primjerenu evidenciju usluga za ocjenu kakvoće i učinkovitosti. Kontrola kakvoće za koju će biti odgovoran voditelj OKF izvodit će se na tri razine (strukturi, procesima i rezultatima), s naglaskom na rezultatima, koji su u neposrednoj vezi s učinkom lijekova.

Zaključak Ovim modelom pokazano je, da je formiranje OKF moguće i financijski održivo.

Preneseno iz glasila Lekarniške zbornice Slovenije, Lekarništvo, 1/2014

358

IZ TISKA

U ljekarnama u EU raste broj krivotvorenih lijekova Izvor: Nefreteta Zekić Eberhard, Glas Slavonije, 5. svibnja 2014.

Prema službenim procjenama Interpola prodaja krivotvorenih lijekova na globalnoj razini iznosi oko 60 milijardi eura, a smatra se da samo u Europi tržište lažnih lijekova svake godine postiže vrijednost veću od 10,5 milijardi eura.

Pojava krivotvorenih lijekova u rapidnom je porastu u cijelom svijetu, a trgovina krivotvorenih lijekova danas čini čak deset posto ukupne globalne trgovine lijekovima. Takvi su proizvodi rezultat dobro organiziranog kriminala koji od njihovog plasmana na tržište ubire golemi profit.

Danas se smatra da je riziku od korištenja krivotvorenih lijekova izložen svaki peti Europljanin, odnosno više od 77 milijuna ljudi. Pritom, za razliku od proizvodnje droge, proizvodnja lažnih lijekova je relativno jeftina, a rizik zanemariv budući da su kazne male, a krivični postupci rijetki. Rekordna zapljena lijekova u Europskoj uniji dogodila se prošlog mjeseca, kada su u travnju u Francuskoj zaplijenili 2,4 milijuna krivotvorenih lijekova. Lažni lijekovi bili su zapakirani u kartonskim kutijama na kojima je pisalo kako je riječ o čaju. Ovih dana Europska agencija za lijekove ponovno je upozorila države članice o novoj pojavi krivotvorenih serija lijekova, a riječ je o bočicama citostatika Herceptina i Alimte te protuupalnog lijeka Remicade, koji su pronađeni ne u internetskoj prodaji, nego u legalnoj distribucijskoj mreži u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Finskoj, Austriji i Švedskoj.

Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) tvrdi da spomenutih krivotvorenih lijekova nema na hrvatskom tržištu. No, liječnici i ljekarnici dobili su ipak upozorenje da u slučaju bilo kakve sumnje u pojavu krivotvorine o tome obavijeste nadležne institucije. Smatra se da su bočice lijekova ukradene u Italiji, a krivci za krivotvorenje zasad nisu otkriveni. Kemijskom analizom utvrđeno je da je umjesto Herceptina u bočicama bio pakiran antibiotik ceftriakson, a za sada nema saznanja da su krivotvorine naštetile pacijentima.

U Hrvatskoj, prema podacima HALMED-a, još nikad nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u legalnoj distribucijskoj mreži. S druge strane, na crnom tržištu lijekova koji se mogu kupiti putem ilegalnog uvoza, preko oglasnika ili elektroničkom poštom te na neovlaštenim prodajnim mjestima, pronađene su krivotvorine i lijekovi neodgovarajuće kakvoće. U HALMED-u napominju kako su krivotvorenju

359

IZ TISKA, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

jednako podložni i inovativni i generički lijekovi. Statistike govore da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, primjerice za liječenje erektilne disfunkcije, pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici, dok se u zemljama u razvoju krivotvore antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni, antivirusni i antimalarijski lijekovi. Krivotvorenje i distribucija takvih lijekova u Hrvatskoj je kazneno djelo, a sankcionira se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Susjedna Srbija i BiH raj za kupnju lijekova I dok HALMED tvrdi kako lažnih lijekova u službenoj prodaji u Hrvatskoj za sada nema, za Slavonce bi znatno veći problem mogla biti kupnja lijekova u susjednoj Srbiji i BiH. Iako Srbija i BiH slove za farmaceutski šoping raj, jer je bez problema u ljekarnama bez recepta moguće kupiti antibiotike i jake analgetike i to još po ponekad i 50 % povoljnijim cijenama pokazalo se da se u susjednim ljekarnama mogu naći i proizvodi koji nisu legalno uvezeni i nemaju potrebne dozvole. Osim u ljekarnama, lijekovi se mogu pronaći i na tržnicama, ali i u velikom broju oglasa na internetu.

Tako je u medijima objavljeno da se lijek za regulaciju očnog tlaka Acetazolamid u Srbiji, koji se nalazi na Listi D lijekova koji nisu registrirani za prodaju, ali se mogu nabaviti za hitno liječenje pacijenata, novinari u srpnju prošle godine kupili i u privatnoj ljekarni u Loznici. Lijek je kupljen za 7 €, bez recepta i računa. U ljekarni su objasnili da je lijek ispravan i da su ga nabavili u Brčkom. Vlasnik jedne od ljekarni u susjednoj BiH cijelu je situaciju objasnio riječima „kupovina uz recept još nije ušla u praksu«. Inače, u Srbiji je u ožujku 2012. kod Malog Zvornika zaplijenjeno više od 200 tisuća različitih lijekova, među kojima su se našli i lijekovi s psihoaktivnim supstancijama poput Bensedina, Diazepama i Lexiliuma.

Iz HALMED-a upozoravaju da u Republici Hrvatskoj nije dozvoljeno uvoziti lijekove koji su naručeni putem interneta ili pošte. Svaki takav lijek koji dospije na carinu neće biti dostavljen osobi koja ga je naručila zbog sumnje u podrijetlo tog lijeka i njegovu kakvoću s obzirom na to da u tom slučaju lijek nije provjeren ni odobren od Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Takve lijekove za potrebe pojedinca, na njegovu vlastitu odgovornost i na temelju recepta liječnika, moguće je uvesti uz prethodnu suglasnost HALMED-a i putem ovlaštenih veleprodaja.

360

OBLJETNICE

OLIVAL proslavio 20 godina uspješnog rada U Zagrebu je 6. svibnja 2014. proslavljena 20. obljetnica rada hrvatskog proizvođača prirodne kozmetike Olival, na kojoj su osnivačica magistra Vlasta Pojatina i direktor tvrtke Marijan Pojatina prikazali dosadašnje rezultate i planove daljnjeg razvoja tvrtke.

20 godina u životnom vijeku nije velik broj, ali kada poduzeće obilježava 20 godina trajanja i uspješnog poslovanja, u ovim turbulentnim vremenima, to je razlog za slavlje. Tih devedesetih godina kada je Olival osnovan bilo je vrijeme kada se rađala Hrvatska demokracija, vrijeme kada je privatna inicijativa i privatno poduzetništvo na velika vrata ulazilo u naše živote, a pozitivne energije i novih ideja nije manjkalo.

Magistra farmacije Vlasta Pojatina, koja je u to vrijeme radila kao farmaceut u Ljekarni Zagreb, 1994. osnovala je Olival kao poduzeće za proizvodnju prirodne kozmetike. U dijelu obiteljske kuće organizirala je mali galenski laboratorij te krenula s prvim proizvodima. Ideja je bila – proizvoditi prirodnu kozmetiku na bazi maslinova ulja te je tako došao i naziv od Oleum Olivae – Olival!

Slika 1. V. Pojatina govori o razvoju Olivala

Ulje za masažu na bazi maslinova ulja bio je prvi proizvod Olivala distribuiran preko farmaceutskih veledrogerija. Budući da se proizvod dobro prodavao i odskakao svojom kvalitetom ubrzo je Olival započeo sa širenjem asortimana proizvoda.

361

OBLJETNICE, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Prvi skok u razvoju Olivala bio je kupnja stare miješalice od »Galenskog laboratorija Jadran« koji je tada ubrzano rastao i rješavao se starih strojeva. Mora da je to bila neka »sretna miješalica« jer je i JGL-u to bio prvi stroj, a Olivalu je značio mnogo za početak i širenje proizvodnje.

Tih devedesetih godina Olival započinje s proizvodnjom Ulja za sunčanje na bazi maslinova ulja i kakao maslaca, kreme za stopala i ruke, a nastaju i prvi proizvodi za kosu na bazi čička. Već 1996. Olival sklapa prvi Ugovor s DM-drogerie marktom i postepeno se razvija u pravi proizvodni pogon za proizvodnju kozmetike.

Osnove svih formulacija tada su bile stare i isprobane ljekarničke recepture, te su postojali dobri temelji na kojima je Olival gradio svoje kozmetičke linije proizvoda.

Budući da je tržište kozmetike vrlo zahtjevno i promjenjivo trebalo je steći dodatna znanja i educirati se. Olival je od samog početka pratio sve svjetske sajmove kozmetike i novosti na području kozmetologije, marketinga i dizajna. Proizvodi su s godinama evoluirali i danas možemo reći da prate sve trendove u odabiru sirovina i formulacija te kvalitetom mogu stati uz bok bilo kojem brendu prirodne kozmetike. Nedavno je Olival linija proizvoda za njegu lica na bazi smilja, kao prva u regiji, dobila prestižni Natrue certifikat za prirodnu kozmetiku.

Olival kozmetika je danas usklađena sa svim propisima EU koji su potrebni za proizvodnju kozmetike, od provođenja dobre proizvođačke prakse do certifikata ISO 22716. Olival danas osim svoje linije proizvodi i velik broj robnih marki (Kozmo, Konzum, Encijan, Pip, Sanovita itd.) te se bavi proizvodnjom iz usluge.

Kontinuirano se kreiraju novi proizvodi, širi proizvodni asortiman i suradnja na izradi robnih marki. Danas Olival proizvodi 69 proizvoda, a godišnji kapaciteti dosežu 700 000 komada proizvoda.

Slika 2. Zaposlenici Olivala 362

OBLJETNICE, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Proizvodnja se odvija u vlastitom proizvodnom prostoru u dobro opremljenom pogonu koji će uskoro postati premali za tempo kojim tvrtka raste.

Najveći dio proizvoda na tržište se plasira putem drogerijskih trgovačkih lanaca: DM-drogerie markta, Kozmo drogerija, Bipe, Müllera, Konzuma i ostalih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj. Za sada Olival izvozi robu u Bosnu i Hercegovinu, Sloveniju i Makedoniju, a Olovku za oštećene nokte proizvodi za poslovnog partnera u Rusiji.

Farmaceutske veledrogerije danas nose manji dio prometa, no odnedavno nova Olival – Pharma linija gelova kozmetike s posebnom namjenom, sve više ulazi u asortiman ljekarni zbog kvalitete i povoljne cijene.

Najznačajnija linija danas je Olival linija za sunčanje u kojoj se nalazi 12 proizvoda, a ove godine lansirana su čak 4 nova proizvoda samo u liniji za sunčanje.

Olival je u svom razvoju koristio i razne vrste financijskih potpora, državnih i EU fondova: stipendist BAS programa EU banke za obnovu i razvoj i kao korisnik Strukturnog fonda EU u SMEPASS II programu. U zadnje četiri godine Olival bilježi kontinuirani rast prihoda u prosjeku 17 %, a ove godine očekivani rast trebao bi biti 15 %.

Tijekom tih dvadeset godina Olival je napredovao korak po korak, ali gotovo uvijek s pozitivnim predznakom na temelju vlastitih formulacija i inovacija. Oslanjao se na vlastite snage i prerastao u brend s kvalitetnim proizvodima i stabilnom bazom kupaca koji prepoznaju i cijene hrvatske proizvode.

Uredništvo

363

NEKROLOZI

Akademik Smiljko Ašperger doktor kemijskih znanosti i profesor fizikalne kemije (1921. – 2014.)

U spomen S velikom tugom primili smo vijest da nas je u subotu, 3. svibnja u Zagrebu, zauvijek napustio akademik Smiljko Ašperger, umirovljeni redovni profesor fizikalne kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, mentor mnogim magistrantima i doktorandima zagrebačkog sveučilišta. Odajući mu priznanje za djela koja je ostavio našoj akademskoj zajednici, a time i farmaceutskoj struci, ovim člankom se želimo oprostiti od njega.

Akademik Ašperger rodio se u Zagrebu 25. siječnja 1921. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu, a gimnaziju u Osijeku. Diplomirao je 1943. na Kemijskom odsjeku Tehničkog fakulteta, gdje je 1946. i doktorirao. Za vrijeme studija, još kao student surađivao je s kasnijim nobelovcem Vladimirom Prelogom koji je u to vrijeme bio docent Tehničkog fakulteta, što je neposredno odredilo i njegovo buduće zanimanje i životni put.

Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu zaposlio se 1946. kao asistent analitičke i anorganske kemije, a 1952. preuzeo je nastavu fizikalne kemije kao docent, od 1958. izvanredni, a od 1962. kao redovni profesor fizikalne kemije. Bio je predstojnik Zavoda za kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (1970. – 1978.) i dekan (1959. – 1962., 1964. – 1966., 1970. – 1972.). Od 1966. do 1968. bio je predsjednik Hrvatskog kemijskog društva, a od 1998. njegov počasni član. Od 1958. do 1974. bio je i suradnik Instituta Ruđer Bošković. Usavršavao se u Londonu i Rochesteru (SAD), a predavao je na sveučilištima u Minneapolisu, Chicagu i Kijevu.

Redovni član HAZU postao je 1991., a od 1983. bio je izvanredni član, te od 1975. član suradnik. Od 1994. do 2000. bio je tajnik Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti te član Predsjedništva HAZU. Bio je i prvi predsjednik Zaklade HAZU od njenog osnutka 1993. pa do 1998. godine.

Akademik Smiljko Ašperger bio je autor preko 100 publikacija objavljenih u vodećim svjetskim znanstvenim časopisima, uključujući autorske prikaze i monografiju Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi, HAZU, 1999, čije je drugo englesko izdanje 2003. godine izdao Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York. Bavio se 364

NEKROLOZI, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

istraživanjem reakcijskih mehanizama, teorijom reakcije supstitucije, spektrometrijom masa i primjenom stabilnih izotopa u kemiji. Surađivao je s mnogim poznatim znanstvenicima kao što su Sir Christopher Ingold, W. H. Saunders s kojim je među ostalim sudjelovao u otkriću sekundarnog a-deuterijskog kinetičkog izotopnog efekta i primijenio ga na studij reakcijskih mehanizama. Zajedno s Karlom Weberom otkrio je negativni kinetički temperaturni koeficijent kod fotooksidacija glicerola i etilen glikola s bikromatom, što je dovelo do otkrića četverovalentnog kroma koji je do tada bio nepoznat.

Akademik Smiljko Ašperger bio je dobitnik nagrade Ruđer Bošković 1967., nagrade za životno djelo u znanosti 1993., nagrade Josip Juraj Strossmayer 1997. za najuspješniju knjigu iz područja znanosti Kemijska kinetika i anorganski reakcijski mehanizmi te medalje Božo Težak Hrvatskog kemijskog društva 1998.

Nepotrebno je nabrajati detalje iz njegove znanstvene publicistike, kao i zasluge za uvrštavanje hrvatske kemijske znanosti u svjetsku znanost, njegove zasluge za napredak Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta čiji je djelatnik bio cijeli svoj radni vijek do umirovljenja 1986. godine, jer je to sve već više puta napisano i rečeno. I on sam je sve to opisao u knjižici Šezdeset godina u kemijskoj znanosti u izdanju HKDI/Kemija u industriji, 2001. godine. No, važno je istaknuti da je radeći znanost koja ga je beskrajno veselila i bila mu neiscrpna inspiracija, pri tome odgojio niz generacija hrvatskih znanstvenika usadivši im ljubav i interes za kemiju, a oni su dalje nastavili raditi znanstvena istraživanja u svojim sredinama i taj istraživački duh i strast za kemiju prenosili dalje na svoje suradnike. Pored toga radeći kao profesor fizikalne kemije odgojio je niz generacija studenata farmacije koji će ga pamtiti po izvanrednim predavanjima kemijske kinetike i reakcijskog mehanizma te termodinamike.

Kao studentica Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta profesora Ašpergera sam upoznala i doživjela kao velikog znanstvenika koji neizmjerno voli svoj posao. Ta spoznaja mi se kasnije potvrdila, tijekom godina suradnje s njim i s profesoricom Dušankom Pavlović. Uvjerila sam se da se radi o znanstveniku svjetskog glasa te velikom čovjeku i patriotu koji je pokazivao razumijevanje ne samo za svoje suradnike već i za ljude iz bliže i šire društvene zajednice, stoga me nije iznenadila njegova odluka da cjelokupni novčani iznos svoje nagrade za životno djelo pokloni djeci poginulih branitelja Osječko-baranjske županije.

Radeći kao njegov suradnik imala sam priliku gotovo svakodnevno uvjeriti se koliko je volio kemiju i znanost. Nestrpljivo je čekao svaki rezultat da ga prodiskutiramo i planiramo daljnje pokuse. Uvijek je govorio da sve što se može napraviti danas ne treba ostavljati za sutra, tako da smo ponekad i vikende provodili na Fakultetu, a kasnije u Akademiji da što prije završimo započete eksperimente i potvrdimo postavljene teze. Uvjerila sam se da je imao vrlo visoke standarde rada te je i od svojih suradnika očekivao isto. Često je govorio da sve što čovjek radi treba biti napravljeno najbolje što se može u danom trenutku. Kasnije sam uvidjela da je vodeći se tim načelom 365

NEKROLOZI, Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

dosegao izvrsnost u svom radu zbog čega je bio prepoznat u svjetskim razmjerima, jer je publicirao u najboljim znanstvenim časopisima toga vremena.

Djelujući kroz znanstveni i društveni život dugi niz godina obilježio je čitavu jednu epohu i ostavio neizbrisiv trag kako u našoj sredini tako i u svjetskim znanstvenim okvirima.

Sjećam se da je u razgovorima o znanosti i prolaznosti života postavljao vječito pitanje i tražio odgovore o svrsi postojanja i življenja i često citirao pjesmu Dobriše Cesarića »Zapis o vršnjacima«.

Zapis o vršnjacima Sve češće u okviru crnom Imena čitam ja vršnjakā Što skrenuše u tajne mraka.

Naš naraštaj u zèmlju ide.

Na zemlji se je malko vrzo, A sada u nju ide brzo.

Sve manje zanosā i želja U sebi ćutim. Zato pamtim Sve više mrtvih prijatelja.

I njima lica, kretnje, riječi U meni počesto se bude.

Ja žive gledam mrtve ljude Smrt radosti polako truje.

I tamnu pjesmu prolaznosti Sve glasnije mi uho čuje.

Dr. sc. Biserka Cetina-Čižmek, znanstvena savjetnica, posljednja suradnica akademika Smiljka Ašpergera

366

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

NOVE KNJIGE

MORFOLOŠKA I MIKROSKOPSKA ANALIZA ZAČINA Autorica Danica Kuštrak. Urednik: Omer Rak. Nakladnik: Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb 2014. ISBN 978-953-212-426-2. Format: 20 x 27 cm, tvrdi uvez, 378 stranica. Knjigu se može kupiti u knjižari Ljevak.

Knjiga Morfološka i mikroskopska analiza začina je višenamjenski priručnik na znanstvenoj osnovi.

Počinje predgovorom autorice prof. dr. sc. Danice Kuštrak u kojem je naglašeno da se morfološkom i mikroskopskom analizom provjerava identitet, čistoća i kakvoća začina na terenu, u uvoznim lukama i carinarnicama i kontrolno analitičkim laboratorijima posebno prehrambene industrije i zavoda za ispitivanje kvalitete živežnih namirnica.

Pri tome se morfološka analiza provodi na cijelim ili rezanim dijelovima začina dok je mikroskopska analiza važna ako je začin u praškastom ili vrlo usitnjenom obliku.

U prvom poglavlju knjige, I. ZAČINI TIJEKOM POVIJESTI autorica daje povijesni pregled uporabe začina. Začine su rabili već žitelji drevnih civilizacija. Dodavali su ih hrani da bi poboljšali okus te su vrlo rano spoznali da su začini i prirodni konzervansi u očuvanju hrane od kvarenja, a iz medicinskih zapisa je vidljivo da su im i ljekovita svojstva pojedinih začina bila vrlo rano poznata.

U drugom dijelu knjige, II. OPĆI DIO ANALIZE ZAČINA, dat je detaljan opis dijelova biljke koji se koriste kao začini, od korijena, listova do cvijeta, plodova i sjemena te opis stanične građe biljnih dijelova koji se promatraju pod mikroskopom kao i pristup kontroli kakvoće začina morfološkom i mikroskopskom analizom.

Slijede razne tehnike identifikacije aktivnih tvari začina tj. tvari koje su odgovorne za njihovu uporabu kao začina ili biljnih lijekova, budući se mnogi istodobno koriste i zbog ljekovitih svojstava. To su razne kemijske reakcije, te kromatografske metode za identifikaciju i određivanje sadržaja aktivnih tvari, posebno kromatografija na tankom sloju i plinska kormatografija. Posebno je dat detaljan osvrt na zdravstvenu ispravnost začina (mikrobiološka čistoća, ispitivanje na pesticide, olovo, teške metale) koju donose zakoni i pravilnici o hrani i razni standardi hrvatskog i stranih zakonodavstava.

U trećem dijelu, III. POSEBNI DIO ANALIZE ZAČINA, prikazane su abecednim redom monografije začina u tri skupine: Domaće začinsko bilje, Prekomorski začini, Rjeđe primjenjivani začini. Od ukupno 64 monografije, domaćem začinskom bilju autorica je posvetila najviše prostora. U naslovu svake monografije stoji hrvatsko ime začina te ostala hrvatska imena, zatim latinsko ime. Slijede vrsta i porodica biljke, a u tekstu monografije se nalaze i imena začina na engleskom i njemačkom jeziku. Svaka monografija sadrži detaljne opise unutar ulomaka: Izgled biljke, Stanište i rasprostranjenost, Začin, Morfologija, Mikroskopija, Identifikacija i ispitivanje stupnja čistoće, Ispitivanje vrijednosti, Osobine – miris i okus, Uporaba u kulinarstvu, Ljekovita svojstva.

U monografiji svakog začina nalaze se slike s detaljnim prikazom pojedinih dijelova začinske biljke i začina. Posebnu vrijednost knjige predstavljaju autoričini crteži mikroskopskih preparata te tablice s podacima rezultata znanstvenih istraživanja 367

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

autorice i suradnika. To su rezultati istraživanja sastava i sadržaja eteričnih ulja začinskog bilja kontinentalne, priobalne i otočke flore (ružmarina, lovora, timijana, dr.) koji su objavljeni pretežno u stranim časopisima i na evropskim kongresima i simpozijima.

Pored ovih izvornih podataka autorica je sumirala podatke iz niza znanstvenih radova i knjiga drugih autora te nacionalnih farmakopeja, posebno Europske farmakopeje kao i međunarodnih standarda i priručnika.

U poglavljima knjige, IV i V autorica opisuje miješane začine, ocat, ulja i maslac sa začinskim biljem, te na vrlo slikovit način daje primjere nacionalnih

jela u kojima se koriste indijski, arapski, kineski i japanski miješani začini.

Na kraju knjige nalazi se KAZALO. Iako je u knjizi prikazana i uporaba začina u kulinarstvu zanimljiva široj publici, svrha knjige je sveobuhvatni prikaz kvalitete začinskog bilja posebno zanimljiva stručnjacima u prehrambenoj industriji kao priručnik pri ispitivanju kvalitete. Ujedno će proizvođači lijekova i dodataka prehrani na biljnoj osnovi ovdje naći korisne podatke o farmakopejskim zahtjevima kvalitete za ljekovito bilje koje je ujedno i začinsko bilje. dr. sc. Gordana Špoljarić

PREGLED STRUČNOG TISKA »BELUPO« glasilo Belupa d.d., u broju 176, travanj 2014., donosi: Belupo: Plesni korak prema zdravlju Razgovor s povodom: Hrvoje Kolarić, mr. pharm., MBA, predsjednik Uprave Belupa – Poslovati na hrvatskom farmaceutskom tržištu nikada nije bilo zahtjevno kao danas Mi govorimo jasno: Dokumentaciju zatražilo 417, a otišlo 20 bolničkih specijalista (D. Glavina) Stručna događanja: Razgovor s Milkom Kosanović, dipl. iur., direktoricom granske Udruge proizvođača lijekova HUP-a – Je li domaća farmaceutska industrija doista strateška industrija?

Press: Belupova aplikacija traži najbližu ljekarnu Zdravlje: Cijepljenje protiv HPV-a (M. Žagar-Petrović) Interview: Razgovor s prof. dr. sc. Velimirom Šimunićem, pročelnikom Zavoda za humanu reprodukciju, Klinike za ženske bolesti Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb – Dobrobit i korist rano primijenjenog HNL-a značajno nadmašuje nisku rizičnost Stručna događanja: 7. Hrvatski onkološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem (I. Bara), XI. Hrvatski psihijatrijski dani u Opatiji (Š. Ružić Zečić),

368

Arterijska hipertenzija: nova dostignuća (M. Ambešković), Liječenje boli – farmaceutska skrb (M. Gigovski), Liječnici obiteljske medicine u obilasku Belupove tvornice (M. Polić) U fokusu: Telefoni i e-pošta pridonose efikasnijoj terapiji (I. Belan) U fokusu – komentar: Sapienti sat (I. Belan) Predstavljamo: Ana Derdić, direktorica Sektora za Kontroling i obračun plaća – Neprekidno valja raditi na sebi kako biti dobar stručnjak i što bolja osoba, Razgovor s Milicom Molitorisovom, direktoricom Belupova Predstavništva na češkom tržištu – Trudimo se iskoristiti svaku promjenu kao prednost, Haroslav Holecek i Jaroslav Neuman, medicinski savjetnici Liječnički kutak: Kako dobiti više od vikenda (I. Belan) Psihologija poslovanja: Kako postati uspješan i cijenjen šef? (2. dio) (I. Belan) Stručni prilog: Intelektualno vlasništvo i patentna zaštita u farmaceutskoj industriji (T. Bekavac) Kronika: Nove usluge u ljekarnama

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

FARMAKVIZ 1. Bayer HealthCare je objavio da je uspješno završio europsku proceduru odobravanja novog niskodozirnog flastera protiv začeća. Transdermalni flaster sadrži 2,1 mg gestodena i 550 mg etinilestradiola te oslobađa svaka 24 h 60 mg gestodena i 13 mg etinilestradiola. Primjenjuje se 1 tjedno tijekom tri tjedna. Odobrenje je temeljeno na multicentričnoj studiji na 4200 žena. Zahtjev za registraciju je podnesen istodobno u više zemalja EU. Kojim je registracijskim postupkom lijek odobren? a) nacionalnim (NP) c) decentraliziranim (DCP) b) centraliziranim (CP) d) uzajamnim priznavanjem (MRP) 2. Objavom nove Direktive 2013/55 o reguliranim profesijama, uvodi se europska elektronička iskaznica stručnjaka koja treba olakšati slobodu kretanja unutar EU i priznavanje diploma.

Zemlje članice moraju implementirati Direktivu do 18. siječnja 2016. Direktiva farmaceutima uvodi sljedeće nove obveze osim jedne, koja je regulirana nacionalnim propisima, koja? a) prijavljivanje nuspojava nadležnim tijelima b) generička supstitucija

c) personalizirano praćenje samoliječenja pacijenata d) sudjelovanje u institucionalnim javnozdravstvenim kampanjama

3. U svrhu poboljšanja komunikacije između ljekarnika i pacijenta/kupca točne su sljedeće tvrdnje osim jedne, koje? a) Ljekarnik pokazuje osobnost vodeći razgovor s pacijentom/kupcem i prati ga do ciljnog ishoda b) Važnija je ljekarnikova usredotočenost na proizvod nego na pacijenta/kupca

c) Važno je svakog pacijenta/kupca prihvaćati kao ravnopravnog partnera d) Primarni cilj razgovora s pacijentom/kupcem je izgraditi povjerenje, a ne promocija i prodaja proizvoda

4. U liječenju koje bolesti se koristi lijek s djelatnom tvari ponatinib? a) cistične fibroze b) raka bronhija nemalih stanica

c) kronične mijeloične leukemije d) Crohnove bolesti

5. Asfivirus je visokoopasan za divlje i domaće svinje, ali ne i za ljude. Za soj koji sada cirkulira u Rusiji postoji opasnost da se putem divljači prenese preko EU granica. On uzrokuje akutno stanje s hemoragičnom groznicom koja za 5–10 dana dovodi do smrti životinje. Cjepivo ne postoji, a veterinarske vlasti baltičkih zemalja, Poljske i Njemačke poduzimaju odgovarajuće mjere zaštite. O kojoj se bolesti radi? a) afričkoj svinjskoj kugi b) bolesti Aujeszkoga

c) svinjskoj gripi d) crvenom vjetru Pripremio: Siniša Tomić

Točni odgovori nalaze se na stranici 375.

369

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

RAZLIČITE VIJESTI Italija kasni u odnosu na europske susjede: kriza potiče prodaju generika Podaci koje je objavila talijanska udruga generičke industrije ukazuju na porast prodaje generika na nacionalnoj razini od 15 %, što je vezano s krizom te senzibilizirajućom kampanjom organiziranom od farmaceutske industrije i Ministarstva zdravlja. U Italiji su generici besplatni nasuprot izvornih lijekova, za koje pacijent mora izdvojiti 4 € po receptu.

S krizom, Talijani vode sve više računa o svojim troškovima, posebice što se tiče zdravlja, što pojašnjava uspješan rast generika. Prema podacima objavljenim od Assogenerici (Talijanska udruga farmaceutske generičke industrije), prodaja ovih lijekova je porasla tijekom posljednje dvije godine, iako je udio generičkog tržišta u Italiji još ispod europskog prosjeka. Međutim to omogućuje Zdravstvenom osiguranju godišnju uštedu od 300 milijuna €. Prošle godine je udio generičkog tržišta porastao u prosjeku od 22–23 % na sjeveru poluotoka te 24–26 % u središnjem i južnom dijelu.

Regija Kalabrija, koja se nalazi u »peti čizme« je zabilježila porast od 36 %. Prije tri godine, Talijani su preferirali »brendirane« tj. izvorne lijekove. U svrhu slamanja njihovog otpora, proizvođači generika, Ministarstvo zdravlja i određeni liječnici su pojačali informativnu kampanju. Cilj je bio podići svjesnost kod korisnika da ne postoje značajne razlike između izvornih lijekova i generika. Međutim, ako rastući uspjeh generika čini da proizvođači poput DOC Generici trljaju ruke, na drugoj strani Farmindustrie (Udruga inovativnih proizvođača lijekova) potvrđuje da generički boom ima negativne posljedice na originatorsku farmaceutsku industriju. »Neke su tvrtke izgubile 70 % svoje prodaje u posljednje dvije godine. Mnoga su radna mjesta sada u pitanju«, nedavno je ocijenila uprava Farmindustrie u svojem priopćenju. U svrhu poticanja generika, tehnokratska vlada Maria Montija je u svoj liberalizacijski program stavila obvezu da liječnici propisuju lijekove po INN-u, a ne po brandu, 370

što otvara prostor za supstituciju od strane ljekarnika.

(Le Quotidien du Pharmacien, Ariel F. Dumont, 20/ 02/2014) Nestlé i L’Oréal se nanovo pozicioniraju Švicarski proizvođač prehrambenih proizvoda Nestlé želi izgraditi svoje zdravstveno poslovanje i stoga smanjiti svoj udio u francuskom kozmetičkom koncernu L’Oréal. L’Oréal je otkupio od Nestléa 27,3 milijuna vlastitih dionica za 3,4 milijarde € u gotovini, objavila su oba koncerna u Veveyu i Parizu. Za uzvrat su Švicarci za 3,1 milijardu € preuzeli 50 % udjela u do tada zajednički vođenom farmaceutskom poduzeću Galderma. S tim novcem je L’Oréal dobio od Švicaraca daljnjih 21,2 milijuna vlastitih dionica. Nestléov udio u L’Oréalu se smanjio od 29,4 % na 23 %. S obzirom da L’Oréal uzima natrag otkupljene dionice, raste udio obitelji Bettencourt, koja je utemeljitelj tvrtke, za točno 3 % na 33 %. Dok se Nestlé želi jače angažirati na polju poslovanja za zdravstvo, L’Oréal se u buduće želi više koncentrirati na kozmetiku. (Pharmazeutische Zeitung online, 11/02/2014) Anketa: pacijenti više vole ljekarne Ljekarne su zdravstvene ustanove koje pacijenti zapadnog svijeta najviše vole, otkriva međunarodna studija provedena na 800 udruga pacijenata iz cijelog svijeta. Nasuprot tome privatna zdravstvena osiguranja su dobila najlošije ocjene. Skupina britanskih konzultanata već od 2000. godine proučava način na koji pacijenti doživljavaju i ocjenjuju zdravstvene usluge i medicinske intervencije. »Patient View« redovito evaluira zdravstvene ustanove u Velikoj Britaniji, ali i u ostatku svijeta koristeći upitnike koje na licu mjesta provode udruge pacijenata. Od studenoga do prosinca 2013. je zatraženo od 800 udruga pacijenata, u SAD i Europi te Australiji da evaluiraju zdravstvene ustanove u njihovim zemljama. Iz te ankete proizlazi da se 62 % udruga pacijenata izjasnilo vrlo zadovoljnim ili zadovoljnim ljekarnama, što je najbolji rezultat u usporedbi s drugim ponuđenim strukturama, koje

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

su se odnosile isključivo na »uslugu i proizvode u zdravstvu« a ne na skrb, pa ne obuhvaća liječnike u upitniku. Proizvođači medicinskih proizvoda, nakon kojih slijede usluge privatnog zdravstvenog osiguranja (ali samo kao usluge, ne kao skrb), zauzimaju drugo i treće mjesto na ljestvici. Pacijenti više vole javni sustav zdravstvenog osiguranja (43 % pozitivnih odgovora) u odnosu na privatna zdravstvena osiguranja za koje je glasalo 26 % ispitanika. Što se tiče farmaceutske industrije, pacijenti imaju više povjerenja u tvrtke koje proizvode generike i biotehnološke lijekove, nego u velike tradicionalne farmaceutske kompanije: njima je samo 36 % dalo »odličnu« ili dobru ocjenu, što ukazuje na pad u odnosu na isti upitnik proveden 2011. godine. Najpopularniji proizvođači među pacijentima su tvrtke koje proizvode antiretrovirusne lijekove kao što su ViiV i Gilead. Popularnost francuskog Sanofija, izraelske Teve i talijanskog Menarinija je jako porasla između 2011. i 2013., dok je nekih tvrtki opala, posebice Novartisa. Ova popularnost je povezana s proizvodnjom određenih lijekova, ali i s medijskom prisutnošću kompanije te razvojem odnosa između kompanije i pacijenata. (Le Quotidien du Pharmacien, Denis Durand de Bousingen, 17/02/ 2014). Švedska: osrednja bilanca pet godina nakon privatizacije Prije pet godina Švedska je privatizirala mrežu državnih ljekarni i potpuno liberalizirala ljekarništvo koje je do tada bilo strogo regulirano. Danas se bilanca toga čini kontroverznom: iako ima više ljekarni nego prije i one pružaju više usluga, kvaliteta usluge se nije povećala i uvjeti rada farmaceuta su se unazadili.

Do 2009. Švedska je imala nacionalnu mrežu od 924 ljekarne, Apoteket AB, dopunjenu s 800 depoa lijekova i mjestima isporuke raspoređenih u izoliranim zonama. Pod pritiskom Europske unije, koja je tražila da Švedska ukine određeni broj državnih monopola, među njima i ljekarništvo, zemlja je liberalizirala svoj sustav početkom 2009., odobravajući

ljekarničke lance i samostalne ustanove. Osim toga, OTC asortiman je izašao iz monopola ljekarništva i sada se može kupovati u više od 6 000 trgovina robe široke potrošnje. Od 2009. otvoreno je 356 novih ljekarničkih jedinica, što je porast za 40 %. Danas 29 subjekata ima u vlasništvu 1280 ljekarni u zemlji. Dominiraju četiri velika lanca, od kojih Apoteket AB, koji je privatiziran, još ima 300 ljekarni, kao i njegov glavni konkurent, Apotek Hjärtat. Njih četvero velikih imaju skoro 1000 ljekarni.

Iza njih, ostale grupacije imaju svaki po 10–20 ljekarni, češće manje od 10, dok vlasništva u obliku samostalnih ljekarni praktički ne postoje. Državna ustanova odgovorna za praćenje gospodarskog razvoja zemlje, Statskontoret, žali što su nove ljekarne osnovane u urbanim zonama te je samo šest ljekarni otvoreno u ruralnim zonama, koje su istodobno izgubile stotinu depoa lijekova. Ljekarne sada rade duže nego prije 2009. te često i nedjeljom, što je prije bilo nezamislivo. One nude mnoge nove usluge, uključujući razne testove i pretrage, kao i dnevnu višedoznu isporuku. Međutim, sve te nove usluge ne oduševljavaju pacijente: oni drže da se sveukupna kvaliteta ljekarni nije puno promijenila te da je čak opala u smislu savjeta i dostupnosti lijekova. Cijene lijekova su pale, najveći pad je u cijenama OTC-a. U Statskontoretu smatraju da je pad cijena lijekova na recept povezan prije svega s uvođenjem generika i paralelnog uvoza te bi se desio i bez privatizacije. Nadalje, iako veliki lanci međusobno bespoštedno konkuriraju, Statskontoret ne vidi među njima velike razlike niti u cijenama niti u uslugama. U svom završnom izvješću Statskontoret ističe da ljekarnici i zaposlenici nisu imali koristi od privatizacije ni u smislu prihoda ni u smislu karijere: žive lošije nego prije, s manjom mogučnošću napredovanja u struci. Statskontoret zaključuje studiju s određenim brojem preporuka kako u svrhu poticanja konkurentnosti i smanjenja cijena, tako i za poboljšanje kvalitete određenih usluga…i osiguranja ravnomjerne pokrivenosti ljekarničke mreže u cijeloj zemlji. (Le Quotidien du Pharmacien, Denis Durand de Bousingen, 17/03/ 2014) 371

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Njemačka: internetske ljekarne izgubile »rat popustima« Njemačke internetske ljekarne su definitivno izgubile rat »popustima« za lijekove na recept, uključujući i one koji se naručuju iz inozemstva. Savezni sud u Karlsruheu, najviša pravosudna instanca u zemlji, prošli je tjedan donio presudu završivši tako ovu desetogodišnju polemiku. Početkom 2004.–2005. više virtualnih njemačkih ljekarni, nastanjenih najčešće u Nizozemskoj, počele su internetom nuditi lijekove kupcima u Njemačkoj, što je dovelo do sudskih sporova s tradicionalnim ljekarnama. Ove ljekarne, od kojih prednjači Doc Morris, su koristile nizozemske cijene, koje su niže od njemačkih, da bi ponudile lijekove povoljnijih cijena od onih u njemačkim ljekarnama. Dio razlike bi zadržavale za sebe, a za ostalo bi kupcima dale popust. Nakon više sudskih procesa, sniženja odobrena za OTC proizvode su presuđena kao legalna, suprotno onima na lijekove na recept, koja su u više sudskih slučajeva bila ograničena ili zabranjena. To je najprije prisililo virtualne ljekarne da smanje svoja sniženja te 2010. promijene strategiju. Počele su dijeliti bonove vjernosti, ili poklone u naturi, koji su također sudskim odlukama ocijenjeni nelegalnim. Savezni sud u Karlsruheu nedavno je odlučio o svim popustima i bonusima. Sukladno tome, svaki lijek na recept se mora u Njemačkoj prodavati po istoj cijeni te se tako isključuje svaka korist kojom se pacijent nagrađuje za svoju kupnju. Sud je pojasnio i da se jedinstvena cijena primjenjuje u zemlji gdje je lijek u prometu, u ovom slučaju u Njemačkoj,

uključujući i ako je proizveden ili pakiran drugdje, npr. u Nizozemskoj. Stalna ograničenja rabata i poklona za lijekove na recept je dovela do konstantnog pada ovih aktivnosti virtualnih ljekarni te sada ne čini više od 5 % njihove prodaje po jedinici proizvoda. Međutim, nekoliko virtualnih ljekarni se još drži ovog tržišta, kojem prijeti da se sada potpuno uruši. Naime, virtualne ljekarne više ne mogu nuditi pacijentima pokrivanje poštarine za slanje 372

lijekova na recept pa to dovodi do toga da su lijekovi kupljeni internetom skuplji od onih u ljekarni.

Virtualne ljekarne, posebice one nastanjene u Nizozemskoj, koje prodaju više lijekova na recept od onih nastanjenih u Njemačkoj, su revoltirane ovom odlukom. Najavile su da će se žaliti Europskom sudu pravde, jer sukladno njima, Njemačka zabranom prodaje jeftinijih lijekova podrijetlom iz inozemstva na svom teritoriju, jasno krši EU sporazume. Nova afera je dakle na pomolu, znajući da je Europska unija 2011. bila ta koja je prisilila sve zemlje članice na prodaju OTC-a internetom, uključujući i one koje nisu bile tome sklone poput Francuske ili Austrije. U svakom slučaju, Europski sud pravde se je uvijek pokazao puno opreznijim što se tiče prodaje lijekova na recept i ljekarničkog monopola koji, sukladno njemu, predstavlja važan čimbenik zaštite zdravlja korisnika. (Le Quotidien du Pharmacien, Denis Durand de Bousingen, 06/03/2014) Dodaci prehrani: tržište u porastu potaknuto čak od liječnika »U prošloj je godini tržište dodataka prehrani u Italiji zabilježilo promet od 1.964,5 milijuna €, od ukupno 141 milijun prodanih jedinica proizvoda.

Podaci pokazuju da ovaj sektor ne osjeća opću krizu potrošnje, već bilježi rast od +3,1 % u odnosu na prethodnu godinu, što se tiče financijske prodaje te +2,1 % u smislu naturalnog.« Potvrđuje to Riccardo Bruno, prikazujući u Milanu rezultate istraživanja Nielsen Market Healthcarea tijekom skupa koji je organizirao FederSalus. »Ljekarna se i dalje pokazuje kao distribucijski kanal izbora, s kvotom od 87,2 % ukupnog tržišta vrijednosti 1.713,2 milijuna €« te dodaje »da kategorije koje su najprodavanije uključuju probiotike, multivitamine, minerale, proizvode za kontrolu tjelesne težine i laksative«.

Pozitivni tržišni rezultati su očito u suprotnosti s učinkom gospodarske krize.« U stvarnosti se »u ovom okviru zdravlje potvrđuje kao središnja vrijednost, koje ima suprotnu tendenciju i opire se pritiscima same krize«, kaže Isabella Cecchini, iz Gfk Euroriska, na temelju ankete o sklonosti Talijana dodacima prehrani. »U 2 od 3 slučaja liječnik ili

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

ljekarnik utječu na osobu u odluci o kupnji dodatka prehrani, prije svega za sprječavanje ili rješavanje malih zdravstvenih problema«. »Više od 75 % obiteljskih liječnika, ginekologa, pedijatara i gerijatara smatra dodatke prehrani koncentriranim izvorom tvari s nutritivnim i fiziološkim vrijednostima za preporučiti uglavnom u slučaju astenije, za jačanje imunoloških funkcija te kao potpora antibiotskoj terapiji«, kaže Bruno Sfogliarini iz Medi-Pragme prikazujući rezultate istraživanja o ulozi dodataka prehrani u svakodnevnoj liječničkoj praksi. »Obiteljski liječnici i ginekolozi posebice preporučuju dodatke prehrani u fiziološke svrhe, dok gerijatri savjetuju uzimanje suplemenata kao dopunu prehrani. U svakom slučaju u poticanju pacijenta na uzimanje dodataka prehrani prevladava priznavanje njihove učinkovitosti«. (Farmacista33; A.Z. 03/03/2014) Los Angeles zabranjuje e-cigarete na javnim mjestima Nakon Grada New Yorka u prosincu, na redu je Los Angeles što se tiče uvođenja zabrane uporabe električnih cigareta na javnim mjestima. To ne uključuje samo radno okružje, restorane i barove, već i parkove, plaže, diskoteke i zone za razonodu gdje je duhan zabranjen. Samo klubovi za odvikavanje od pušenja te nargila-klubovi su izuzeti od ove zabrane. Ovo pravilo varira od jedne američke države do druge te od grada do grada. Drugdje u svijetu su određene zemlje jasno i jednostavno zabranile e-cigarete, kao što je Saudijska Arabija,

Meksiko ili Tajland, dok su druge donijele nijansiranije odluke. To je primjerice Belgija koja zabranjuje e-cigaretu s nikotinom. Francuska još nije ozakonila ovo pitanje, iako Dautzenbergovo izvješće iz svibnja 2013., traži zabranu na javnim mjestima. Teoretski je dozvoljeno na svim mjestima pušiti električne cigarete (osim u zrakoplovima).

Vlasnicima barova i restorana te ostalih mjesta otvorenih za javnost je prepušteno da reguliraju pušenje električnih cigareta. Zanimljivo je da je po uzoru na New York i Los Angeles, mali francuski grad Saint Lô (Manche) prošlog studenog također zabranio uporabu električne cigarete »na javnim i poslovnim mjestima za društvenu uporabu«. Ova mjera ne uključuje barove, restorane i sva druga »privatna mjesta za društvenu uporabu«, gdje svaki gazda može postaviti pravila koja želi. Na dan obilježavanja Dana bez duhana, 31. svibnja 2013., ministrica zdravlja je istaknula da želi ići dalje od zabrane za maloljetnike te posebno zabraniti e-cigarete na svim javnim mjestima. Mišljenje je zatraženo od Državnog vijeća. (Le Quotidien du Pharmacien, Mélanie Mazière, 06/03/2014) Amsterdam: polovina svih coffeeshopova se mora zatvoriti Uslijed izmjene zakonodavstva približno polovina svih coffeeshopova u središtu Amsterdama će se morati zatvoriti do kraja 2016., izvješćuje novinska agencija dpa. Sukladno tome u Nizozemskoj neće moći postojati coffeeshopovi koji legalno prodaju hašiš i marihuanu unutar 250 m od škola. U središtu Amsterdama to vrijedi za 13 od ukupno 78 dućana, dodatnih 26 coffeeshopova se mora zatvoriti unutar »Red light« četvrti. Predsjedavajući Udruge prodavača cannabisa, upozorava da već ilegalna ulična prodaja ponovo cvate. Pored prihvaćenih lakih droga hašiša i marihuane, preprodavači u Nizozemskoj prodaju i kokain te Ecstasy.

K tome maloljetni učenici ionako nemaju pristup u coffeeshopove, ali k uličnim dilerima imaju. Daleko više inozemnih turista nego Nizozemaca, prije svega Nijemaca i Belgijaca, posjećuje sukladno dpa, coffeeshopove i tako stvara promet od otprilike 100 milijuna €. Postoje razmišljanja zabraniti turistima

373

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

kupnju droga cannabisa. Taj su plan amsterdamski političari već obznanili. Od 2013. općine smiju uskratiti prodaju strancima, što je, sukladno dpa, slučaj samo u nekim južnonizozemskim gradovima u graničnom području. U Nizozemskoj postoji otprilike 650 coffeeshopova. (Pharmazeutische Zeitung online, 12/03/2014) Nutrivigilancija: crvenu fermentiranu rižu uzimati s predostrožnošću Od kada je u 2009. zakonski u Francuskoj utemeljena nutrivigilancija, 28 neželjenih učinaka povezanih s uzimanjem dodataka prehrani na bazi crvene fermentirane riže je prijavljeno francuskoj Agenciji za zdravstvenu sigurnost hrane, okoliša i rada (franc.

Agence nationale de sécurité sanitaire de l’alimentation, de l’environnement et du travail, ANSES).

Radilo se uglavnom o učincima na mišiće i jetru.

Sukladno tome, ANSES inzistira da korisnik prije kupnje ovakvih proizvoda zatraži savjet zdravstve-

nog radnika. Naime, crvena fermentirana riža sadrži spojeve monakoline, koji imaju nuspojave slične statinima. Osim toga, monakolin A postoji na tržištu nekih zemalja (ali ne u Francuskoj) kao statin pod INN-nazivom lovastatin. Suplementi s tvrdnjom »održava normalnu razinu kolesterola« trebaju se uzimati s oprezom. Prije svega, ne smiju ih uzimati osobe na statinima te oni koji su zbog nuspojava statina prekinuli terapiju njima. Nadalje, ne smije ih uzimati najosjetljivija populacija (žene koje su trudne ili doje, djeca, stariji od 70 godina, osobe s bolešću bubrega, mišićnim bolestima, neliječenim hipotiroidizmom, progresivnom bolesti jetre te osobe koje uzimaju velike količine soka od grejpa ili alkohol). ANSES smatra da bi status ovih dodataka prehrani trebalo razjasniti na razini EU. (Le Quotidien du Pharmacien, 13/03/2014) 374

WHO: prepoloviti dnevni unos jednostavnih šećera Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) želi ograničiti na ukupno 5 % energetski unos koji potječe od šećera, kako je to već preporučila American Heart Association, smanjujući tako na pola količinu koju je preporučavala u svojim smjernicama iz 2002.

To je rekao glasnogovornik WHO-a u Ženevi. »Godinama se raspravlja o odnosu između unosa šećera iz hrane i tjelesne težine te je danas poznato da saharoza, glukoza i fruktoza u jednako unesenim kalorijama, najviše pridonose nakupljanju masti u odnosu na nerafinirane šećere«. Danas iz sve većeg broja studija proizilazi da je povećani unos zašećerenih pića povezan s linearnim rizikom prekomjerne težine i pretilosti. Odatle je i potekla rasprava o tome koji bi bio preporučljivi unos te je WHO na svojim stranicama objavila javnu raspravu. U očekivanju novih smjernica, treba se podsjetiti da je u SAD i UK dnevni unos 15 %, dok je u Italiji 11 %. Glasnogovornik dodaje: »Težište ove inicijative su jednostavni šećeri: monosaharidi poput fruktoze, glukoze, galaktoze i disaharidi poput saharoze, maltoze i laktoze, u enormnim količinama prikriveni ne toliko u stolnom šećeru, koliko u prehrambenim proizvodima, posebno zašećerenim pićima, voćnim sokovima, kolačima, mliječnim desertima, keksima i bombonima«. Tako npr. jedna doza kole sadrži 35 grama šećera, što odgovara 140 kalorija bez esencijalnih hranjivih tvari: prazne kalorije koje potiču pretilost i pothranjenost, istiskujući nutritivni unos dnevnom prehranom. WHO smatra da će smanjenjem unosa šećera na pola biti više prostora za hranu s više nutritivnih vrijednosti na bazi vlakana i bjelančevina. (Farmacista33, 14/03/2014)

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Anketa GfK-a: ljekarnici i dalje uživaju veliko povjerenje Ljekarnici i dalje spadaju u zanimanja, kojima ljudi u Njemačkoj najviše vjeruju. Temeljem istraživanja poduzeća za istraživanje tržišta GfK, ljekarnici zauzimaju šesto mjesto na nacionalnoj razini. U ovom istraživanju je 88 % ispitanika kazalo da farmaceutima potpuno ili pretežito vjeruje. Liječnici su za nekoliko promila ispred. Prva tri mjesta zauzimaju zanimanja, čija je također zadaća pomagati ljudima. Pri tome su na prvom mjestu vatrogasci, kojima vjeruje 97 % ispitanika, slijede oni koji rade u hitnoj pomoći (96 %), a zatim medicinske sestre (95 %). Na posljednjim mjestima se nalaze »uobičajeni sumnjivci«: na zadnjem 20. mjestu rangirani su političari (15 %), jedno mjesto više zauzimaju predstavnici osiguravajućih društava (19 %). Marketinškim stručnjacima vjeruje 27 % ispitanika.

Rezultati studije »GfK Trust in Professionals 2014« temelje se na 28 000 intervjua obavljenih u razdoblju od rujna do studenog 2013., u 25 zemalja.

Ispitivano je povjerenje u 32 skupine zanimanja upotrebom skale: »potpuno vjerujem«, »pretežno vjerujem«, »manje vjerujem«, »ne vjerujem uopće«.

(Pharmazeutische Zeitung online, 21/02/2014) Svjetsko prvenstvo u nogometu: zdravstvene preporuke navijačima Povodom održavanja Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu, francusko Visoko vijeće za javno

zdravlje (franc. Haut conseil de la santé publique, HCSP) je objavilo svoje preporuke turistima. Ono posebno upozorava francuske navijače koji žele prisustvovati ovom događanju da se cijepe »posebice protiv difterije, tetanusa, poliomijelitisa, crljenca i hepatitisa B«, kao i protiv hepatitisa A te invazivne meningokokne infekcije. Vijeće također savjetuje cijepljenje protiv žute groznice u slučaju boravka na endemskom području. Nadalje, HCSP preporuča poduzimanje mjera za zaštitu od uboda insekata, posebice u endemskim zonama malarije. Također podsjeća na važnost poštivanja mjera osobne higijene posebice što se tiče rizika od proljeva te spolno prenosivih bolesti. Konačno, »ukoliko se tijekom boravka ili po povratku, pojave simptomi poput temperature, stalnog proljeva, bolesti kože ili neki drugi neobični znak«, HCSP preporuča svojim građanima »popunjavanja odgovarajuće aplikacije na stranicama francuskog Ministarstva vanjskih poslova te odlazak liječniku«. (Le Quotidien du Pharmacien, Anne-Gaëlle Moulon, 25/03/2014) Pripremio: Siniša Tomić

OSOBNE VIJESTI UMRLI. U Zagrebu je 3. svibnja 2014., u 94. godini života preminuo akademik Smiljko Ašperger,

dugogodišnji redovni profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ožalošćenima izričemo iskrenu sućut!

Točni odgovori Farmakviza sa stranice 369: 1. c), 2. b), 3. b), 4. c), 5. a)

375

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

OBAVIJESTI SEKCIJA ZA KOZMETOLOGIJU organizira predavanje u četvrtak, 12. lipnja 2014., u dvorani HFD-a, Masarykova 2, s početkom u 18 sati.

Tema: CELULIT – BOLEST NOVOG DOBA Predavač: Tajana Buhač, mag. pharm., univ. mag. pharm., Centar Ars Pharmae, Zagreb HRVATSKO FARMACEUTSKO DRUŠTVO organizira tradicionalni izlet za umirovljene članove, u subotu, 13. rujna 2014. u Sloveniju.

Polazak autobusa: 7.00 sati s parkirališta Pierottijeva 6 (ispred Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta).

Plan izleta: Posjet Cistercitskom samostanu Stična (općina Ivančna Gorica) u kojem je djelovao nadaleko poznati pater Simon Ašič.

Detaljan razgled cijelog kompleksa (upoznavanje sa samostanskom medicinom, posjet biljnoj ljekarni, Muzeju kršćanstva te samostanskoj vrtlariji).

U samostanu je planiran zajednički ručak.

Slijedi odlazak autobusom na planinu Kum (1220 m.n.v.), kojeg još zovu Zasavski Triglav, gdje se nalazi planinarski dom. S terase ovog doma (za lijepog vremena) pruža se krasan pogled na velik dio Slovenije i dio Hrvatske. U slučaju lošeg vremena i vidljivosti alternativa je posjet Šmarjetskim ili Dolenjskim Toplicama.

Povratak u Zagreb oko 21h.

Važno: ponijeti važeće dokumente (putovnicu ili osobnu iskaznicu).

Odjeća i obuća: izletnička. Preporučamo ponijeti užinu (sendvič, voće, vodu).

Organizatorica i vodičica: mr. sc. Dragica Jedvaj, mag. pharm., mob.: 099/ 795 19 57, tel.: 01/ 29 10 482, e-mail: dragica.jedvaj1@zg.t-com.hr.

Molimo sve zainteresirane da se prijave te uplate participaciju od 50 kn za članove HFD-a, odnosno 100 kn za ne članove, najkasnije do 8. rujna 2014., u poslovnici HFD-a, Zagreb, Masarykova 2, tel.: 01/ 48 72 849.

Kao i prethodnih godina, izlet će biti vrlo sadržajan i zanimljiv. Pridružite nam se!

POZIV GENERACIJI UPISANOJ NA FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKI FAKULTET 1974. GODINE Draga generacijo, naše druženje počelo je prije gotovo 40 godina, pozivam vas da se toga prisjetimo i u to ime nazdravimo u subotu 14. lipnja 2014., po ustaljenom obrascu: 12 h – okupljanje na fakultetu 13 h – kratko piće na putu do restorana 14 h – ručak i razgovori ugodni....

Molim prijave najkasnije do 1. lipnja 2014. i proširite glas među one kojima Farmaceutski glasnik nije dostupan.

Kontakt: Tanja Nakić, 091/ 90 63 193; e-mail: nakic.tanja@gmail.com

376

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

HRVATSKI INSTITUT ZA NUTRICIONIZAM HRVATSKO DRUŠTVO ZA KLINIČKU PREHRANU HRVATSKOG LIJEČNIČKOG ZBORA (CSPEN) i inPharma organiziraju stručno-znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem inPharma OMEGA-3 2014 Mjesto i vrijeme održavanja: Hotel Westin Zagreb, 12. rujna 2014. 09:00 – 17:30 sati Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kontinuirano raste zanimanje za omega-3 masne kiseline i njihovu ulogu u zdravlju i bolesti. Mnoge kliničke i epidemiološke studije uputile su na pozitivne uloge omega-3 masnih kiselina u razvoju djece, u prevenciji i terapiji malignih i kardiovaskularnih bolesti, a u novije vrijeme i kod raznih mentalnih bolest, uključujući depresiju, demenciju te poremećaje pažnje i ponašanja.

Multidisciplinarni tim stručnjaka prikazat će temeljne činjenice i najnovije spoznaje o primjeni omega-3 masnih kiselina putem lijekova, dodataka prehrani, hrane za posebne prehrambene i medicinske potrebe te konvencionalne i obogaćene hrane. Stručno-znanstveni skup namijenjen je farmaceutima, liječnicima, nutricionistima i drugim stručnjacima s interesom za to područje.

Teme: Omega-3 masne kiseline, izvori i utjecaj na zdravlje Mehanizmi djelovanja omega-3 Doziranje i interakcije Primjena omega-3 u pedijatriji i u odrasloj dobi Klinička primjena Zakonodavstvo i zdravstvene tvrdnje Predavači: Anita Galić, mag. pharm., univ. mag. managementa u zdravstvu, Kemig prof. dr. sc. Miro Jakovljević, dr. med., KBC Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu prim. doc. dr. sc. Milivoj Jovančević, dr. med., Centar dječjeg zdravlja, Zagreb prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., KBC Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Stribor Marković, mag. pharm., Plantagea dr. sc. Arijana Meštrović, mag. pharm., PharmaExpert dr. sc. Lea Pollak, dipl. ing, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Hrvatski institut za nutricionizam dr. sc. Vedran Poljak, dr. med., Hrvatski zavod za javno zdravstvo Nives Pustišek, dr. med., spec. dermatolog i venerolog, Klinika za dječje bolesti Zagreb prof. dr. sc. Maja Strozzi, KBC Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dr. Sanja Toljan, Poliklinika Orlando, Zagreb doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing, KBC Zagreb, Hrvatski institut za nutricionizam Program i prijava: www.inpharma.hr, www.cspen.com.hr Kotizacija: 400,00 kn (320,00 kn + PDV) uključuje: prisustvovanje predavanjima i popratnim izložbama, bodove Hrvatske ljekarničke komore, stručne materijale (program, Knjiga sažetaka), ručak i osvježenje u stankama.

Dodatne informacije: tel. 01/ 38 32 681, 01/38 30 789, e-mail: omega-3@inpharma.hr Sudjelovanje na skupu biti će vrednovano prema Pravilniku o stručnom usavršavanju magistara farmacije HLJK.

377

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

74. MEĀUNARODNI KONGRES FIP-a SVJETSKI KONGRES FARMACIJE I FARMACEUTSKIH ZNANOSTI 2014 Bangkok, Thailand, 31. kolovoza – 4. rujna 2014.

Glavna tema: ACCESS TO MEDICINES AND PHARMACISTS TODAY, BETTER OUTCOMES TOMORROW Kongresni program: A. Access to medicines A1 Pricing of pharmaceuticals: How are prices determined?

A2 Medicine shortage: An ever increasing threat A3 Ensuring access to medicines: A regulatory perspective A4 Do patents limit access to new medicines?

A5 Challenges of unmet needs: Drug discovery A6 Insights into biosimilars and non-biological complex drugs A7 Regulatory facilitation of access to medicines A8 Clinical consequences of medicine shortages A9 Pharmacologistics: Getting medicines to patients in emergency situations B. Access to pharmacists and pharmacy services B1 Professionalism and autonomy in practice B2 Educating and developing the pharmacy workforce B3 Are pharmacists really accessible?

B4 Image and self-concept of the pharmacist B5 Good Pharmacy Practice: Is it possible without the pharmacist?

B6 Using Social Media to support communication between pharmacists and patients B7 Palliative care: Challenges and opportunities for the pharmacist B8 Forum for innovators: Pharmaceutical services implementation – Successes and outcomes B9 Interventions to promote adherence to therapy C. Access to information C1 The pharmacist: Delivering information, knowledge or wisdom?

C2 Question Prompt Lists: A tool to empower patients C3 Experiences in developing and implementing national medicines information strategies C4 Incorporating innovations: Use of technology in the provision of pharmacy services and pharmaceutical care C5 Improving the quality of the information pharmacists provide to patients C6 Short oral presentations on health and medicine information C7 Finding and evaluating information about complementary and alternative medicines C8 Using IT to improve collaborative practice D. Realising better outcomes tomorrow D1 The effective utilization of pharmacists in improving maternal, new-born and child health D2 Age-related medicines - Better outcomes for vulnerable patients D3 The challenge of ethnic differences in drug response for drug development and regulation D4 Improving access to quality healthcare for patients with mental health conditions and patients from vulnerable groups D5 Diagnostics in individualized medicine and pharmacotherapy: What you need to know D6 Pharmacy Practice Research: Access to medicines and pharmacists’ influence on medication adherence D7 Commitment to change: Your decision for everyday practice D8 Assisting pharmacists to improve outcomes: A toolkit 378

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

D9 FIP-WGO joint session: Coping with common gastro-intestinal symptoms in the community E. Education, education and education!

E1a AIM Deans’ Forum (Part I.): Relevance by adapting the global competency framework to your local needs E1b AIM Deans’ Forum (Part II.): How to teach and measure professionalism?

E1c AIM Deans’ Forum (Part III.): How does professionalism link to social accountability?

E2 Joint FIP-WHO Session: Commitment to change - Preparing the workforce for expanded scope of practice E3 A competent pharmacist: Do our patients deserve more?

E4 Enquiry-driven learning and practice: Development of knowledge, skills and attitudes E5 Education strategies to improve access to non-prescription medications E6 Is there a need to harmonize the training of industrial pharmacists?

E7 Learning from patients: Experiential training E8 Implementing performance-based assessment methods E9 Advancing and developing expertise for better patient care E10 The FIP Education Initiative: Progress and challenges E11 Short oral presentations from the FIP Academic Pharmacy Section E12 Create a leadership vision and leave a legacy E13a and E13b ’Edutainment’ – Freddy Mercury and Bob Marley make healthcare education more entertaining (Part 1, Part 2) E14 US-Thai Pharmacy Consortium: A successful 20 year education and training partnership F. Realising better outcomes tomorrow F1a Pharmacy Technicians Symposium F1b Pharmacy Technicians Symposium F1c Pharmacy Technicians Symposium F2 Pharmacy in Thailand F3 Personalized medicine: Pharmacokinetics and pharmacodynamics at the point-of-care F4 Pharmaceuticals and the environment – How green can we be?

F5 Developing natural materials as medicines F6 Information technology resources: The potential to support better patient care F7 History of pharmacy F8 Biotechnology 101: Fundamentals of biologic medicines (Part 1, Part 2) F9 Short oral presentations of the FIP Industrial Pharmacy Section F10 Pharmacists in humanitarian work F11 Pharmacy health policy for management in military and emergency pharmacy practice F12 Short oral presentations of the FIP Social and Administrative Pharmacy Section F13 From Basel to Bangkok: Summary of revisions to the Basel statements on the future of hospital pharmacy (Part 1, Part 2) F14 Short oral presentations of the FIP Community Pharmacy Section F15 Presentations from FIP member organisations (Part 1) F16 Presentations from FIP member organisations (Part 2) F17 Presentations from FIP member organisations (Part 3) Upute za pisanje sažetaka: www.fip.org/bangkok2014 Rok za slanje sažetaka: 1. travnja 2014.

Prihvaćanje sažetaka bit će objavljeno na web stranici: www.fip.org/bangkok2014

379

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

Kotizacija *

Prije 15. svibnja 2014.

Individualni članovi FIP-a** Nečlanovi Studenti/nedavno diplomirani Osobe u pratnji Registracija na licu mjesta – dnevna karta Simpozij farm. tehničara uz kongresnu registraciju Simpozij farm. tehničara

Od 15. svibnja do 1. kolovoza 2014.

Poslije 1. kolovoza 2014.

€ 700 € 850 € 250 € 150

€ 800 € 950 € 350 € 150

€ 1.100 € 1.100 € 1.100 € 150 € 350

€ 250 € 450

€ 250 € 450

€ 250 € 450

* Kotizacija ne uključuje PDV od 7 %. ** Individualni član FIP-a znači biti član najmanje zadnje dvije godine (2012. i 2013.) te imati plaćene sve članarine (uključujući i 2014.) do 1. svibnja 2014.

Kotizacija uključuje: prisustvovanje radnom dijelu, svečanom otvaranju, prijamu dobrodošlice, stankama za kavu/čaj, dnevnim ručkovima u restoranima kongresnog centra, ulaz na izložbu, pristup svim sažetcima i biografijama, kongresnu torbu s konačnim programom i popisom sudionika, pristup web stranici s koje se mogu preuzeti prezentacije.

Informacije: FIP Congresses & Conferences P.O. Box 84200 2508 AE The Hague The Netherlands Tel.: (+31) 70 302 1982 Fax: (+31) 70 302 1999 congress@fip.org www.fip.org/bangkok2014

Registracija i sažeci: MCI Amsterdam Jan van Goyenkade 11 1075 HP Amsterdam The Netherlands Tel.: (+31) 20 6793411 Fax: (+31) 20 6737306 E-mail: FIP@mci-group.com

Mjesto održavanja: Bangkok International Trade and Exhibition Centre 88th Bangna - Trad Road Bangna, Bangkok 10260 Thailand Tel. +66 2 749 3939 www.bitec.co.th

Brošura s programom kongresa može se dobiti u poslovnici HFD-a, Masarykova 2/II, Zagreb.

PETI HRVATSKI KONGRES FARMACIJE s međunarodnim sudjelovanjem FIFTH CROATIAN CONGRESS ON PHARMACY with international participation Rovinj, Hotel Lone, 21.–23. svibnja 2015.

Rovinj, Hotel Lone, 21–23 May 2015

380

Farmaceutski glasnik 70, 5/2014

381