Alfred Pal: Život u pravokutinku (katalog izložbe)

ALFRED PAL

ŽIVOT U PRAVOKUTNIKU

PREDGOVOR

Gradska knjižnica Marka Marulića u Splitu povodom godišnjice smrti Alfreda Pala priređuje izložbu omota i naslovnica umjetnikovog autorstva.

Alfred Pal bio je veliki slikar, grafičar i ilustrator, ali prije svega bio je veliki čovjek.

Nakon burnih i teških godina koje su ga pratile kroz cijelo djetinjstvo, sve do zrele dobi, ovaj čovjek uspijeva izroniti i živjeti u trenutku, neprestano kreirajući. On je osoba velikih ideja, energije i volje. Ilustracije, slike, plakati, karikature u kojima se ne može negirati proživljena gorka prošlost, posjeduju veliku snagu duha čovjeka koji vjeruje u dobro. Unatoč tome, ne nedostaje humora kojeg je umjetnik, prema vlastitim riječima, koristio kao životni štit.

U fokusu ove izložbe su knjige, ali ne njihova unutarnja vrijednost - pisana riječ.

Izložba je posvećena „zaštitniku“ napisane riječi - omotu knjige. Oni govore umjesto riječi, pa i više od riječi, a Alfred Pal ih je napravio u velikom broju. Mnoge od njih posjeduje i naša knjižnica.

Ovom izložbom želimo odati počast velikom čovjeku i umjetniku i samo djelomično pokazati njegov opus. Gradska knjižnica Marka Marulića i njeni čitatelji ponosni su što mogu svakodnevno uživati u ovim „malim“ umjetničkim djelima.

Uredništvo

- 2 -

Ćelija Alfreda Pala na Golom otoku

- 3 -

ŽIVOTOPIS

Alfred Pal rođen je 30. studenog 1920. u Beču, kao drugi sin Stefana Pala i Therese Deutsch. Otac posjeduje malu kemijsku tvornicu. U Alfredovoj trećoj godini roditelji se rastaju, a on i stariji brat Aleksandar-Šanji ostaju s ocem. Borave u Krakówu do Alfredove osme godine, ali se otac zbog posla ponovo vraća u Beč gdje žive u skromnim uvjetima.

Tata nam je obojici saopćio da nas je mama zauvijek ostavila i oko toga nije dopustio nikakva pitanja.

U Beču je rastao antisemitizam koji se 30-ih godina dvadesetog stoljeća sve više osjećao. Godine 1931. otac iznenada umire, a Alfred s bratom odlazi tetama Juditi i Gizeli u Vukovar. U Vukovaru uči hrvatski i završava srednju školu. U Beogradu 1940. upisuje studij arhitekture, ali proglašenje rasističkog zakona numerus clausus onemogućuje mu studij. Ubrzo počinje Drugi svjetski rat. Zbog progona Židova, Alfredov brat Šanji 1942. godine odlučuje pobjeći u Mađarsku jer se u tom trenutku smatralo da u Mađarskoj nema antisemitskih progona. Ali Alfred saznaje da mu je brat uhapšen i odveden u logor, odakle mu se gubi svaki trag.

...zadnji smo se put zagrlili i poželjeli sreću jedan drugom. On je zatim krenuo, a ja sam ostao u sjeni topole. Posljednji put sam gledao svojega brata, kako se udaljava od mene i po izdajničkoj mjesečini žuri prema nedalekoj rijeci.

Nakon što se rastao s bratom i Alfred se priprema za bijeg iz Vukovara. Izrađuje lažnu propusnicu i vlakom dolazi u Crikvenicu, tada pod vlašću Talijana. Tu su Židovi živjeli relativno slobodno pa Alfred uspijeva zaraditi za život crtajući po lokalima i na ulici.

Rano ujutro u vlak ulazi ustaška patrola. Legitimiraju. „Idem u Crikvenicu“, kažem i pokazujem legitimaciju Ferijalnog saveza iz 39-te i lažnu propusnicu, koju sam kupio od ciganskog svirača Dušana i preradio. Sve je u redu, nastavljamo put.

Krajem 1942., Talijani hapse Židove u Crikvenici, a nekoliko dana kasnije i samoga Pala. Odvode ga u talijanski logor u Kraljevici, nakon čega ga prebacuju u logor na Rabu. Nakon pada Italije, u rujnu 1943. godine, talijanski vojnici predaju oružje logorašima. Na Rabu se formira židovski bataljun u kojem je i Alfred. U vojsci je - 4 -

angažiran za kulturni rad. Djeluje kao grafičar i karikaturist, a vodi i odjel zidnih i džepnih novina. U Topuskom radi u ratnoj redakciji „Vjesnika“, a u siječnju 1944. dolazi na oslobođeni teritorij.

Vrativši se u štab brigade razbijam glavu kako izraditi zaglavlje lista, naslov, karikaturu.

Ređo, iskusni grafičar, kaže mi: „Pa iz kruškova drveta koji si sjekao pred bajtom.

Ono je zato najbolje. I ponovo sam na kruški. Na njoj započinjem karijeru dizajnera, koja će me pratiti do kraja života! ...

U Topuskom smo imali jedan primitivni tiskarski stroj koji se pokretao nogom.

Njime sam tiskao svoj prvi pravi dizajnerski rad. Partizansku početnicu (u kojoj se nisam pridržavao abecednog redoslijeda).

U svibnju 1945. Alfred sa svojim bataljunom ulazi u Zagreb. Tamo nastavlja rad u „Vjesniku“, u „Ilustriranom vjesniku“ i satiričkom listu „Kerempuh“.

Jednom tjedno morao sam napraviti karikaturu. Nisam bio bogzna kakav crtač, ali sam imao talent da žalosne stvari pretvorim u smiješne.

Kerempuh je bio prvi list u novoj Jugoslaviji, koji je bio zabranjen. To nije bilo loše, jer bi nakon svakog zabranjenog broja porastao tiraž lista.

U Vukovaru saznaje za sudbinu svojih dviju teta koje su bile transportirane u Auschwitz. Osim njih, Pal je u nacističkim i ustaškim logorima izgubio gotovo cijelu brojnu obitelj.

U međuvremenu sam navratio u Vukovar. U kući tetke Judite, u dnevnoj sobi, naišao sam na neku nepoznatu obitelj s gomilom male djece. Prepoznajem dijelove našeg nekadašnjeg namještaja i na zidovima male uokvirene goblene, koje je tetka izvezla vlastitim rukama nakon Šanjijevog i mog dolaska u Vukovar....Nisam im otkrio tko sam. Bez pitanja, s poda sam uzeo Šanjijevu željeznu kuglu, zahvalio i otišao.

Ratne godine za Alfreda Pala ne završavaju stvarnim završetkom Drugog svjetskog rata. Zbog političkih promjena u zemlji 1949., Alfred je uhapšen i zatočen. Po drugi put postaje žrtva još jednog totalitarizma. Na Golom otoku boravi dva puta u rasponu od četiri i pol godine. Tu je, više od ostalih zatvorenika, omalovažavan, - 5 -

mučen i izgladnjivan.

Naređeno mi je da potrčim uz prugu. Stižem sav popljuvan do žice, i tu se milicionari zaustavljaju i prepuštaju nas kažnjenicima...Tu, u žici, stoje stotine kažnjenika, koji imaju i pravo i strogu dužnost da me tuku šakama, nogama i toljagama.

Prijatelj Zemljar ovako se sjeća drugog Palovog dolaska na Goli otok: „Molim da mi se vjeruje: batinanje novih zatvorenika dok trče kroz dvoredove, za mene je bila jedna od najstravičnijih slika na Golom i ujedno čin mog najvišeg iskušenja“.

Nije se radilo o tome da promijeniš svoj politički stav, nego da pogaziš svoje ljudsko dostojanstvo i da postaneš njihov doušnik. Krpa od čovjeka. Ako to postignu, ti si avanzirao i sad ti možeš mučiti, tuči, pljuvati i ponižavati druge.

U veljači 1954. Alfred Pal je pušten na slobodu. Zarađuje za život izrađujući čestitke za Uskrs, uređujući izloge te radeći kao transportni radnik. Polako se vraća karikaturi.

I dalje je diskriminiran, bez putnih isprava i pod stalnom prismotrom. Sve češće se počinje baviti dizajnom, opremom knjiga i izradom plakata. Nakon dva desetljeća za svoj je rad nagrađen Nazorovom nagradom. Godine 1960. zbiva se još jedan događaj koji će, po riječima samoga Pala, bitno utjecati na njegov budući način života:

Jednog dana, naime, na vratima kavane pojavila se, na svoju nesreću, žena koju nikad dotada nisam vidio... Bila je to moja buduća i sadašnja supruga.

Početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća priređuje svoju prvu slikarsku izložbu, ciklus Stratišta. Za života je priredio dvadesetak izložbi slika.

Početkom šezdesetih počeo sam slikati. Nisam spreman govoriti o svom radu, neka o tome govore drugi!

- 6 -

Alfred Pal s obitelji

- 7 -

RAD ALFREDA PALA

Po riječima samoga umjetnika, specifičan životopis utjecao je na njegov cjelokupan rad. Njegovo stvaralaštvo obuhvaća karikaturu, ilustraciju, dizajn i slikarstvo. Bavio se izradom plakata, letaka, ambalaže, opremom knjiga. Kroz različita grafička rješenja naslovnica knjiga i plakata, predstavljao je razdoblja društvenopolitičkih promjena. Radio je za mnoge nakladničke kuće i kao urednik, a kao grafički dizajner brinuo je o likovnoj opremi mnogih izdanja.

SURADNJA S IZDAVAČKIM KUĆAMA Grafički zavod Matice hrvatske

Alfred Pal radio je u Matici hrvatskoj više od 14 godina, zaposlivši se 1971. kao grafičko-likovni urednik. Iako je u Zavodu radio kontinuirano sve do 1984., suradnja je počela već 1967. godine, kada je dizajnirao korice i ovitak za knjigu Većeslava Holjevca Hrvati izvan domovine.

- 8 -

Dok je još radio u novinskom izdavačkom poduzeću „Epoha“ Matica hrvatska ga poziva da izradi ovitak za knjigu Vlatka Pavletića Zlatna knjiga hrvatskog pjesništva od početaka do danas (1970.). Odlučio se za naslovnicu s hrvatskim grbom ukrašenim dijelovima skinutim s baroknoga oltara, dok je crvenobijela šahovnica ovalnog oblika.

Barokna verzija nacionalnog grba omogućila mu je da izbjegne tada neizbježne tzv. socijalističke oznake.

Na koricama sveučilištaraca (1971.), Pal knjige, dajući svoj z b i v a n j u . na naslovnici se primijeniti na Hrvatskoj, kao i

knjige Preporod hrvatskih anatomija slučaja Čičak uspijeva vizualizirati sadržaj vlastiti komentar tadašnjem Slika spetljanih strelica bezvremenska je, može bilo koju današnju situaciju u u svijetu.

- 9 -

Nakladni zavod Matice hrvatske odlučuje 1972. tiskati izvanredno izdanje Povijesti Hrvata Vjekoslava Klaića u pet knjiga. Afred Pal je koristio niz varijacija elegantnog crnog ovitka i zlatotiska. Na ovitak je stavio detalje iz spomeničke baštine, među kojima glagoljica privlači posebnu pozornost jer je u to doba bila marginalizirana.

Na Palovoj naslovnici ravnopravno dijeli prostor s latinskim slovima. Na platnenim koricama ispod ovitka tiskana je silueta Meštrovićeva kipa.

- 10 -

Za biblioteku Sto najvećih Matice hrvatske (1980.) opremio je knjige uvezane u platno sa zlatotiskom na koricama. Alfred Pal dijeli horizontalno knjigu na dva dijela i s jedne strane postavlja podatke o knjizi, a s druge otmjene ornamentalne uzorke. Na ovaj način Pal odbacuje ikonolatriju, ovisnost o slici, a daje akcent na bogati sadržaj knjige.

Za biblioteku Stoljeća hrvatske književnosti (1995.) boja hrpta i naslova upisanog u uski kolorirani pravokutnik knjige mijenja se, ovisno o književnoj vrsti. Među brojnim knjigama koje je dizajnirao, za noviju povijest vezuje ga prvo izdanje knjige Bespuća Franje Tuđmana iz 1989. i Vukovar iz 1991. Na obje je knjige aplicirao vlastita slikarska ostvarenja vezana uz tragična iskustva koja je proživio u logorima.

Alfred Pal je za Maticu hrvatsku uređivao sljedeće biblioteke: Zabavnu biblioteku, Knjižnicu studija i monografija o hrvatskoj kulturnoj baštini, biblioteku Suvremeni - 11 -

hrvatski pisci. Za biblioteku Suvremeni hrvatski pisci, na koricama romana Krste Špoljara Vrijeme i paučina uočavamo ironično-melankoličnu crtu Palovog rada.

U nakladničkoj kući Matice hrvatske Pal ostavlja neizbrisiv trag svojim radom i svojom iznimnom osobnošću. Ova izdavačka kuća uspjela se Alfredu Palu odužiti izdavanjem slikareve monografije Stratišta i po koje stablo 2004. godine.

- 12 -

Kršćanska sadašnjost Pored rada u Nakladnom zavodu Matice hrvatske, Alfred Pal je surađivao i s drugim izdavačkim kućama. Godine 1971. Kršćanska sadašnjost odlučuje objaviti spomen-knjigu o bl. Nikoli Taveliću i obraća se Alfredu za likovno oblikovanje. Dizajnersko rješenje u kombinaciji bakrotiska i knjigotiska zadivljuje i danas. Tekst i slikovni materijali prožimaju se do monumentalnosti. Posebnost predstavlja četverolist koji se otvara iz dvostranice, a na njemu je panoramska fotografija interijera bazilike Sv. Petra u Vatikanu, mjestu gdje je papa Pavao VI. proglasio bl. Tavelića svetim. Kad se četverolist zatvori gledamo u ozbiljan lik Nikole Tavelića, portret nepoznatog autora 16./17. st.

Veliki broj oblikovanih naslovnica knjiga, ovitaka i plakata pokazuju koliko je Pal volio eksperimentirati s minimalizmom, fotografijom, montažom ili kopijom.

Svakom novom knjigom i plakatom istraživao je nove oblike i načine poigravajući se raznim tehnikama i tehnologijama. Zato ne čudi podatak da su mnoge biblioteke, od Hita, Evergreena, Itd., Latina & Greca, Alfa i Omega, Zlatne knjige ili Sto najvećih… više od pola stoljeća djelo Palova rada.

- 13 -

Znanje

Na dizajnu Biblioteke ITD Pal je počeo raditi 1977. godine. Ilustracija je bila osnovni element vizualnog identiteta „žute“ biblioteke ITD. Pal je isticao da je ilustracija na naslovnici knjige bila jedini medij koji mu je, kao „vječnom sumnjivcu“, bio dostupan za ironičan, podrugljiv komentar svijeta koji ga je okruživao.

- 14 -

Nevjerovatna je vizualna privlačnost žute u kombinaciji s crnom koju je Pal iskoristio za ovu biblioteku. Svjesno je isticao ove kombinacije tako da su se knjige Biblioteke ITD lako primjećivale u izlozima knjižara i na policama knjižnica. Dodatnu i najveću originalnost tim knjigama davale su Palove karikature. Karikature su odgovarale naslovima i Pal ih je radio u rasponu od smiješnog do sarkastičnog.

Kolorističku smjelost pokazao je i na dizajnu omota Biblioteke Izbor iz 1971. kada

je foto-portrete političara, na koje se knjiga odnosi (Radić, Kvaternik, Supilo itd.), postavljao na podlogu narančaste boje, čija simbolička vrijednost balansira između duhovnosti i pohote.

- 15 -

„Tata nam je obojici saopćio da nas je mama zauvije

„...zadnji smo se put zagrlili i On je zatim krenuo, a ja Posljednji put sam gledao svojega i po izdajničkoj mjesečini ž

„U međuvremenu sam navratio u Vuko naišao sam na neku nepoznatu Prepoznajem dijelove našeg nekadašnjeg goblene, koje je tetka izvezla vlastitim rukama Nisam im otkrio tko sam. Bez pitanja, s poda sam

„Naređeno mi je da potrčim uz pru i tu se milicionari zaustavljaju i Tu, u žici, stoje stotine kažn strogu dužnost da me tuku š

„Početkom šezdesetih počeo sam slikati. Nisam sprem

ek ostavila i oko toga nije dopustio nikakva pitanja.“

poželjeli sreću jedan drugom. sam ostao u sjeni topole. a brata, kako se udaljava od mene žuri prema nedalekoj rijeci.“

ovar. U kući tetke Judite, u dnevnoj sobi, u obitelj s gomilom male djece. namještaja i na zidovima male uokvirene a nakon Šanjijevog i mog dolaska u Vukovar... m uzeo Šanjijevu željeznu kuglu, zahvalio i otišao.“

ugu. Stižem sav popljuvan do žice, i prepuštaju nas kažnjenicima... njenika, koji imaju i pravo i šakama, nogama i toljagama.”

man govoriti o svom radu, neka o tome govore drugi!“

Biblioteka Hit

Palovo rješenje vizualnog identiteta biblioteke Hit održalo se nepromijenjeno punih dvadeset godina. Između dviju obojenih traka, u tri polja, odvojena tankom crtom, postavljena je shema: hit, ime pisca i naslov djela. Boje su se mijenjale ovisno o svakom kolu, a bilo ih je preko stotinu. Ispod zaglavlja smještena je fotografija koja je nadograđivala sadržaj štiva. Većinu naslovnica radio je s fotografima Mitjom Komanom i Draženom Pomykalom.

Imao je slobodne ruke kao scenarist, scenograf i redatelj, ponekad je za rekvizite koristio obiteljske predmete, a neke od fotografija za naslovnice snimljene su u njegovom stanu u Petrinjskoj ulici (Urlich Plenzdorf Nove patnje

mladoga Wertera). Za naslovnicu knjige Czesława Miłosza U dolini rijeke Isse pozirao mu je sin Petar, a Alfred Pal pojavljuje se na naslovnici knjige Georgea Mikesa Kako biti stranac.

Sve foto-ilustracije imale su zajedničko obilježje: najavljivale su duhovnu crtu romana, upućivale na širine ili skučenosti na koje se odnosila priča.

Pal je u svom izrazu uvijek tražio slobodu, njegovi su radovi inventivni i istodobno poznati, suvremeni i u isto vrijeme tradicionalni. Gradio ih je poput kolaža, montažom pojedinih elemenata ili grafičkim oblikovanjem.

- 18 -

Njegova rješenja su svečana i ozbiljna, ironična, duhovita, pozitivno drska. Ako je smatrao da će to pridonijeti kvaliteti i dojmljivosti naslovnice, angažirao bi i druge ilustratore. Nije previše patio od autorske taštine.

- 19 -

Biblioteka Evergreen

Alfred Pal je za biblioteku Evergreen (1981.) izradio je zaštitni znak: stilizirano drvo šrafirano širokim zelenim trakama. Autor je uzeo slobodu, te za siluetu zimzelenosti uzeo tipičnu listopadnu krošnju. U znaku evergreen prepoznaje se oblik koji se javlja u varijacijama kao dud ili kao maslina što su motivi simbolični i ključni za razumijevanje Palova umjetničkog senzibiliteta.

Za naslovnice biblioteke crtao je ilustracije koje naginju karikaturi stilizacijom i idejom.

Posebnu vrstu ilustracije predstavljaju slikarski radovi koji čine značajan element originalnosti u brojnim naslovnicama knjiga kao i u oblikovanjima plakata.

Palov rad najbolje se

može - 20 -

opisati

kroz

njegovu angažiranost, osobnu hrabrost, humanost te odbojnost prema bilo kakvu ukalupljivanju. Većinu života nepodoban, rado je prihvaćao narudžbe nepodobnih klijenata.

Za vrijeme komunizma Pal rado dizajnira niz knjiga za Kršćansku sadašnjost. U doba izraženog nacionalizma prihvaća poziv da oblikuje naslovnicu knjige Hrvatska u logorima 1941.-1945., izdavača Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.

Nakladnička kuća Monos iz Beograda povjerila mu je 1973. grafičko oblikovanje knjigespomenice o bitci na Sutjesci. Takozvana operacija Schwarz dobila je za svoju 30. obljetnicu knjigu, za čije je grafičko oblikovanje Alfred Pal 1974. nagrađen visokim priznanjem, godišnjom nagradom „Vladimir Nazor“.

- 21 -

Kratki naslov i dugi niz riječi u podnaslovu poseban ritam na karakteristično je „Sutjeska - dokumenti, sjećanja, proza i Kombinirajući različite papira, fotografije u živom manjim reprodukcijama ubacujući originalne tjeralica, rukopise naredbi, njemačke i partizanske, postigao dinamiku i napetost

kojima postiže bjelini predlista njegovo rješenje: naredbe, dnevnici, poezija, kazivanja“. težine i kvalitete rezu na stranici, s dokumenata, faksimile letaka, usporedno Alfred Pal je listanja knjige.

Na omotnici je prikazan, na prvi pogled nerazumljivi crveni ovalni oblik zgrčenog srca koji intrigira svakoga, ali znalci prepoznaju kartu nad kojom su se planirala ratna događanja.

U ovicima knjiga za beogradskog izdavača BIGZ, književnika Dragoslava Mihailovića Kad su cvetale tikve, Čizmaši (1984.) itd., Pal je procijenio da bi ikonografija i slikopis jedne njegove slike mogli odgovarati sadržaju. Odabranu sliku je razrezao na šest dijelova, koliko je bilo knjiga u sabranim djelima, riješivši tako naslovnice. Djelovale su svojim apstraktnim, vidljivo oštrim, tajanstvenim i ubojitim strukturama.

- 22 -

Pogledamo li po policama knjižnice vidjet ćemo da je i na knjigama Biblioteke Latina & Graeca također Alfredov potpis. Ovdje je primijenio ovitak od dvije stranice. Ovo impresivno rješenje djeluje kao plakat, foto-ilustracije su dobile na prostornosti i

sugestivnosti.

Mnoge je naslovnice knjiga Alfred Pal rješavao kao plakate, to jest kao cjeline koje se po odnosima pisane informacije i slikovne ilustracije mogu nositi s velikim uvećanjima. svojim

- 23 -

Ako je Pal dizajnom knjiga dugo i intenzivno utjecao na hrvatsku kulturnu scenu, plakat je bio sredstvo kojim se najviše politički i društveno angažirao.

Grafički dizajn Grafičkim dizajnom Alfred Pal počeo se baviti još tijekom Drugog svjetskog rata, kao autor jedne od prvih početnica za opismenjivanje boraca (Partizanski bukvar, 1944.).

Ta je početnica bila abecedarij sa slikom te tiskanim i pisanim slovima, a na temu vojničkog života, na primjer: h, kao haubica ili p, kao pokret, prasak bombe ...

Nakon Drugog svjetskog rata Alfred Pal je bio tehnički urednik Ilustriranog vjesnika, prvog poslijeratnog tjednika u bakrotisku. Godine 1947. postao je jedan od urednika satiričkog lista Kerempuh, u kojem je objavljivao karikature sve do uhićenja 1949. godine, a radio je i u časopisu Kritika i 1947. postao jedan od urednika.

Ako je iz rada u novinama, a poslije i u opremi knjiga, ponio određenu kompozicionu i manualnu vještinu, iz zatvorskih i logorskih uvjeta dobio je motivaciju za egzistencijalni angažman.

1961. godine održao je prvu samostalnu izložbu u Društvu arhitekata u Zagrebu. U centru crne podloge smjestio je mala bijela slova: pal, a u dnu plakata je posložio kao traku podatke o izložbi, vremenu i mjestu održavanja.Palovo crno polje podsjeća - 24 -

na Maljevičev crni kvadrat i njegovo revolucionarno razmišljanje o oblicima za drugačiji, pravedniji svijet. Ovaj minimalizam izražava osjećanje bespredmetnosti koje predstavlja i novo osjećanje svijeta uopće.

1964. se učlanjuje u ULUPUH, a s kolegom dizajnerom Nenadom Pepeonikom osniva sitotiskarski atelijer PP za vlastite potrebe tiskanja plakata i programa. U suradnji s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu nastali su zapaženi plakati poput plakata za predstave Aida (1965.) i Trnoružica (1966.).

- 25 -

Godine 1975. sa skupinom autora među kojima su bili dizajneri Bernardo Bernardi, Ivan Picelj, Nenad Pepeonik, Vladimir Straža i drugi, Alfred Pal inicira osnivanje prve zagrebačke izložbe grafičkog dizajna ZGRAF, koja će postati trijenalna međunarodna izložba pod visokim pokroviteljstvom Skupštine grada Zagreba i Internacionalnog savjeta udruženja grafičkih dizajnera (ICOGRADA).

Za prvi Zgraf oblikuje katalog.

Cvijet u boji (detalj s plakata koji je poslan na natječaj) koji izvire iz crnobijelog optički pokretljivog labirinta, bio je odličan izbor za naslovnicu jer je ukazivao na promjene koje su se javljale u području umjetnosti.

- 26 -

Njegovi samoizdani plakati, koje je producirao posebno energično od početka devedesetih, oštar su komentar tabu tema. Takvim angažiranim autorskim pristupom Pal, taj nepokolebljivi borac za ljudska prava, rijetka je pojava u hrvatskom dizajnu.

Od 1985. djeluje kao slobodni umjetnik.

- 27 -

Nekoliko riječi o slikarstvu Alfreda Pala

Slikarstvo Alfreda Pala teško je i optužujuće. Očituje se u gestualnoj apstrakciji, angažiranoj simbolici i sarkastičnoj fantastici. Njegov opus daje nam autentično stvaralačko svjedočanstvo.

Ciklus Stratišta (knjiga Stratišta i po koje stablo), ima u sebi najsnažnije raspone boja, od guste crne do žareće crvene, od bolesna žutila do morbidnih ljubičastih

- 28 -

tonova. Pal djeluje po površini koristeći grebanje i brisanje, utiskivanje i lijevanje, tako da djelo kao da prikazuje mučninu ljudske egzistencije.

Likovi se izvlače iz mreže ili paučine, a neki imaju i animalne karakteristike. Ljudski kostur i trake tijela lelujaju u raspadanju. To je nastup logoraša na pozornici koja je zastrašujući prazan prostor.

Ljudi-znakovi kao da su stvoreni od bodlji i bodeža, i neprestano su u obrambenom i napadačkom stavu. Sva tragedija Palove sudbine očituje se u ovoj osamljenoj figuri.

On koristi tehniku drippinga, tašizma, mrlje. Ljudski lik pretvara u mrlju jer njegova je namjera da svoga čovjeka-patnika-mučenika prikaže zgažena u ratnim logorima i smrvljena u njegovoj ljudskosti. Njegove slike su nadrealističke.

Pal koristi tehniku enkaustike, slika rastopljenim voskom i to je materija koja iziskuje brzu i dinamičnu intervenciju, a sama po sebi iskazuje nemir, pokretljivost, strastvenost, silovitost.

Njegov rukopis sastavljen je od jednostavnih ali slojevitih linija, i to je rukopis jeze, straha i košmara.

Njegov pristup slikarstvu je afirmacija življenja i dokaz očuvane ljudske časti. ...

Alfred Pal samostalno je izlagao u Zagrebu, Vukovaru, Rijeci, Dubrovniku, Sarajevu, Mostaru i drugdje. Dobitnik je Nagrade „Vladimir Nazor“ za grafiku 1974. godine.

Inicijator je i osnivač ZGRAF-a (1975.) i likovne galerije „Ivo i Milan Steiner“ u Zagrebu (1993.).

U rujnu 2009. u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt priređena je velika retrospektivna izložba njegova dizajnerskog opusa.

- 29 -

Izvori i korištena literatura Knjige: 1. Angelis, A. Alfred Pal: Logoraš na Rabu i robijaš na Golom Otoku. U: Ljudi XX. stoljeća . Zagreb : Disput, 2011.

2. Gorući grm: Alfred Pal -život i djelo / priredio Bogdan Žižić. Zagreb : Durieux, 2011.

3. Pal, A. Stratišta i po koje stablo . Zagreb : Matica hrvatska, 2004.

Mrežne stranice: Maroević, T. Posebna hvala za Alfreda Pala (1920-2010). http://www.matica.hr/ vijenac/427/Stvarala%C4%8Dka%20radionica%20u%20Matici%20hrvatskoj/ (15.05.2016.)

Jednostavno: P.A.L. . Vijenac 190 http://www.matica.hr/vijenac/190/Jednostavno%3A%20P.A.L./ (20.05.2016.)

Klasik grafičkog dizajna. Vijenac 407 http://www.matica.hr/vijenac/407/Klasik%20 grafi%C4%8Dkog%20dizajna/ (16.05.2016.)

Knjige. Pal, Alfred. Stratišta i po koje stablo http://www.matica.hr/knjige/5/ (10.05.2016.)

Hlevnjak, B. Grafičke metonimije Alfreda Pala 1944. - 2009. https://www.facebook.com/note.php?note_id=174970963014 (20.05.2016.)

Profil: Alfred Pal- Hrvatsko dizajnersko društvo. http://dizajn.hr/blog/profil-alfredpal/ (12.05.2016.)

Plakati Alfreda Pala. http://athena.muo.hr/?object=linked&c2o=14833&page=4 (15.05.2016.)

- 30 -

Katalog izložbe Alfred Pal: Život u pravokutniku Nakladnik: Gradska knjižnica Marka Marulića Split Za nakladnika: Dražen Šaškor Uredile: Milena Bašić, Ana Mršić Marasović Oblikovanje: Mladen \ikić Grafička priprema: Maruška Nardelli Postav izložbe: Milena Bašić, Ana Mršić Marasović Tisak: Gradska knjižnica Marka Marulića Split

23. 06. - 10. 09. 2016.

IZLOŽBENE VITRINE SREDIŠNJE KNJIŽNICE