MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA
NA TRŠKOM VRHU
MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU Glas Koncila, Zagreb 2011. Izdavač: Župa sv. Nikole biskupa Trg sv. Nikole biskupa 1, Krapina Tel./faks: 049/371 456 E-pošta: zupa.krapina@kr.t-com.hr www.zupa–krapina.hr Za izdavača: vlč. Tomica Šestak, župnik Nakladnik: Glas Koncila, Kaptol 8, Zagreb Tel.: 01/4874 300; faks: 01/4874 303 E-pošta:web-izlog@glas-koncila.hr www.glas-koncila.hr Za nakladnika: Stjepan Pogačić Biblioteka: Ljudi i događaji. Knjiga 33. Urednik: Andrija Lukinović Autori tekstova: Doris Baričević, Katarina Horvat-Levaj, Andrija Lukinović, Mirjana Repanić-Braun Fotografije: Zvonimir Atletić, Bernard Čović, Milan Drmić Katarina Horvat-Levaj, Paolo Mofardin, Nedjeljko Pintarić Autori nacrta: Ivan Tenšek Ivana Valjato-Vrus Davor Zuljan Prijevodi sažetaka: Ivan Pomper (njemački), Marina Miladinov (engleski) Jezično uređivanje: Josip Sinjeri Grafičko oblikovanje: Danijel Lončar Tisak: Grafika Markulin, Lukavec Tiskanje dovršeno u listopadu 2011. ISBN 978-953-241-313-7 CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 782455.
MAJKA BOŽJA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU
Zagreb, 2011.
Predgovor »Ovaj svijet u kojemu živimo ima potrebu za ljepotom, kako se ne bi strmoglavio u očaj. Ljepota, poput istine, jest ono što radošću ispunja srca ljudi. Ona je onaj dragocjeni plod koji je otporan na zub vremena, koji ujedinjuje generacije i omogućuje da budu jedno u divljenju.« Papa Pavao VI.
Knjiga koju držite u rukama namijenjena je svim poklonicima kulture, zaljubljenicima u ljepotu arhitekture, slikarstva i kiparstva, ali ponajprije vjernicima i Marijinim štovateljima čija se vjernička duša u divljenju napaja milosnom porukom na živom izvoru nadahnuća. Na stranicama koje slijede autori tekstova i fotografija zorno govore o ljepoti koja je nastala kao izričaj vjerničke duše svih onih koji su pridonijeli nastanku i trajanju crkve Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. U prigodi 250. obljetnice posvete tog bisera naše pobožnosti i umjetnosti, želimo široj javnosti ukazati na duhovnu i kulturnu prošlost našega hrvatskog bića, koja bi i današnjim naraštajima trebala biti »mundi meliori origo« – početak boljega svijeta, kako je to istaknuto u prekrasnom likovnom izričaju na svodu našega svetišta. U suvremenom dobu novih medija koji svojim korisnicima omogućuju ulazak u virtualnu stvarnost, bogatstvo prave komunikacije nalazi se samo »na licu mjesta«, tamo gdje čovjek percipira svim ljudskim osjetima i postaje primatelj trajno odašiljane Božje poruke spasenja. Majka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
5
Kada se spominjemo posvete crkve, u svijesti nam je govor o otajstvu Božje prisutnosti i zauzetosti zajednice Crkve u očitovanju ljubavi prema Bogu i bližnjima. »Čovjek je gradnjom bogoslužnih i molitvenih mjesta izricao svoju vjeru, a molitva Crkve neprestano objavljuje nutarnju vrijednost, sadržaj i narav zajednice koja moli. Tako posveta crkvene građevine očituje otajstvo zajednice Crkve«, rekao je nedavno zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, istaknuvši da kršćani u crkvi građevini ne vide isključivo svoje djelo, »jer sve što kao vjernici činimo, uvijek činimo kao dionici božansko-ljudskoga djela, kao nova stvorenja, kao novi Božji narod«.
Umjetnički sjaj transcendentalne vrijednosti
Grb grada Krapine
(pročelje sjevernog ulaza)
6
»Da bi prenosila poruku koja joj je povjerena od Krista, Crkva treba umjetnost. Ona treba, zapravo, učiniti shvatljivim, štoviše – koliko je to moguće – očaravajućim svijet duha, nevidljiva Boga. Treba dakle prenijeti u značajne izričaje ono što je u sebi neizrecivo. Umjetnost ima sposobnost koja je samo njezina, a to je da zahvati jedan ili drugi vid poruke, prevodeći ga u boje, oblike, zvukove, koji pomažu intuiciji gledatelja ili slušatelja. I sve to tako da se sama poruka ne liši njezine transcendentne vrijednosti i njezina otajstvena sjaja«, napisao je bl. Ivan Pavao II. u svojemu maestralnom Pismu umjetnicima, u kojem je progovorio o međusobnom prožimanju evanđeoske i umjetničke poruke te plodonosnom dijalogu Crkve s umjetnicima. »Ovaj svijet u kojemu živimo ima potrebu za ljepotom, kako se ne bi strmoglavio u očaj. Ljepota, poput istine, jest ono što radošću ispunja srca ljudi. Ona je onaj dragocjeni plod koji je otporan na zub vremena, koji ujedinjuje naraštaje i omogućuje da budu jedno u divljenju. I to sve zahvaljujući vama... Nemojte zaboraviti da ste čuvari ljepote u svijetu«, poručio je papa Pavao VI. umjetnicima na zatvaranju 2. vatikanskog ekumenskog sabora, 8. prosinca 1965. godine. Na prvim stranicama Biblije vidljivo je da je Bog pozvao čovjeka u život, prenoseći mu zadaću da i on bude sustvaratelj. U Pismu umjetnicima papa Ivan Pavao II. ističe da se u umjetMajka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
ničkom stvaranju čovjek »očituje više nego ikad kao ›Božja slika‹ i tu zadaću ostvaruje prije svega oblikujući predivnu ›materiju‹ vlastite ljudskosti, a zatim i vladajući na stvarateljski način nad svemirom koji ga okružuje«. Velike biblijske pripovijesti, teme, slike, prispodobe nadahnjivale su bezbrojna vrhunska djela diljem svijeta. Ponosno možemo istaknuti pripadnost naše slavljenice tomu svjetskom nizu umjetničkih ostvarenja. Bogato urešeni zidovi crkve na Trškom Vrhu uvode nas u svijet duha, nevidljivoga, neizrecivoga, odnosno u svijet Boga, i čine ga bliskim, razumljivim i privlačnim. Ta nas ljepota usmjerava na razmišljanje kako je i zašto iskra transcendentne mudrosti darovana ljudskom umjetniku, koji je svojim znanjem i voljom odgovorio Božjem pozivu te je Božju riječ i povijest spasenja odjenuo u boje i oblike, koje su već brojnim pokoljenjima tako lijepe, pristupačne, poticajne i shvatljive. Papa Benedikt XVI. osvrnuo se 2009. godine, tijekom susreta s umjetnicima, i na odnos suvremenog čovjeka i društva prema kulturi i umjetnosti, što predstavlja mnogo dublji fenomen nego što se to čini na prvi pogled. On ističe: »Nažalost, u sadašnjem trenutku osim negativnih fenomena na društvenoj i ekonomskoj razini prisutno je i slabljenje nade, nepovjerenje u ljudskim odnosima, tako da uviđamo sve veće znakove rezignacije, agresivnosti i očaja. Nadalje svijet u kojemu živimo nalazi se u opasnosti da promijeni svoje lice zbog čovjekova ne uvijek mudra djelovanja, koje, umjesto da njeguje ljepotu, nesavjesno iskorištava blagodati planeta u korist manjine te nerijetko poružnjuje prirodne ljepote. Što nam onda može ponovno vratiti entuzijazam i povjerenje, što može ohrabriti ljudsku dušu da se vrati putu, da podigne svoj ogled prema obzorju, da sanja o životu koji je dostojan njegova poziva, ako nema ljepote?«
»Dragoj Domovini v čast« Vjera i umjetnost imaju veliku zadaću u vremenu tzv. tehničke svemoći. Vjera trajno budi nadu i ljubav među ljudima i uzdiže ih k Bogu, a umjetnost otvara oči srca i uma te na sebi PREDGOVOR
7
Poglavarstvo grada Krapine u spomen gradnje crkve
svojstven način odgaja ljude za ljepotu. Shvatili su to naši preci, koji su se i u ondašnjim vremenima kriza i recesija upuštali u avanture gradnje crkve i njezina umjetničkog opremanja, kakvo bismo i danas samo mogli poželjeti. Nije to bilo izgrađivanje svijeta iluzija ili želje za dokazivanjem nego iskrenosti pred Bogom i svojim rodom. Sveti Augustin, zaljubljen pojac ljepote, promišljajući konačno određenje čovjeka i komentirajući scenu Posljednjega suda, napisao je: »O, braćo, uživat ćemo viziju koju oči još nikada nisu motrile, uši nikada čule, a mašta ih nikad zamislila: to je vizija koja nadilazi sve zemaljske ljepote, ljepote zlata i srebra, šuma i polja, mora i nebesa, sunca i mjeseca, zvijezda i anđela. A razlog je ovaj: ta je ljepota izvor svake ljepote.« Podižući oči prema oltarima i oslikanim zidovima naše crkve itekako nam progovara vizija čovjekove usmjerenosti prema Bogu – izvoru sve ljepote. Ljudski je na dar uzvratiti uzdarjem, a Krapinčani su gradeći svoju zavjetnu crkvu to istinski znali učiniti. To je svetište »dragoj Domovini v čast«, kako je pjevao zagorski pjesnik Đuro Prejac, jer je »svedok nam starine« i svjedočanstvo »kak' Hrvat je« biti znal. Crkva i svetište Majke Božje Jeruzalemske dio su bogate krapinske povijesti, koja bilježi mnoštvo važnih događaja.
»Locus Crapina« Grad Krapina se smjestio u uskoj dolini rijeke Krapinice, između obronaka Maceljskog gorja (Brezovice) i Strahinjčice. Takav je položaj omogućavao razvoj gospodarstva, a pojava željeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stoljeću uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja stanovnika Krapine, koja postaje vodeće zagorsko regionalno središte.
8
Majka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
Mjesto Krapina (locus Crapina) prvi put se spominje u listini pečujskog biskupa Kalana, tada upravitelja (gubernatora) Kraljevine Dalmacije i Hrvatske. Riječ je o dokumentu kojim se zagrebačkom biskupu Dominiku i njegovim nasljednicima dozvoljava pravo ubiranja desetine od uroda žitarica i vina u Krapini. 6. srpnja 1311., prije punih 700 godina, prvi put se u pisanim dokumentima (listina zagrebačkog biskupa Augustina Kažotića) izrijekom spominje crkva »Sancti Nicolai de Krapina«. To je dakle prvi pisani trag u kojem se spominje i župa svetog Nikole biskupa u Krapini, u kojoj danas živi više od 8 600 vjernika, katolika, i na čijem području se nalazi svetište Majke Božje Jeruzalemske, koje ćete nakon čitanja ove knjige više upoznati, a nadam se i zavoljeti. Sadašnja župna crkva sagrađena je 1903. godine i te godine je i posvećena, 27. rujna. Unazad nekoliko godina crkva je obnovljena izvana i iznutra te je na blagdan svetog Nikole biskupa 2008. godine blagoslovljena. Nakon obnove posvećen je i novi kameni oltar, u koji je moći bl. Alojzija Stepinca pohranio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Tom prigodom je blagoslovljen i obnovljeni župni dvor i novi kip sv. Nikole biskupa, koji se nalazi na tada imenovanom Trgu svetog Nikole biskupa. Na području krapinske župe djeluju i redovnici franjevci Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda, koji su u Krapinu došli 1641. godine. Samostan i crkvu sv. Katarine počelo se je graditi 1644. godine, a dovršeni su 1657. godine. Danas u samostanu vrijedi vidjeti poznatu zavičajnu zbirku knjiga, s više od 8 000 naslova, i sakralni muzej. U krapinskoj župi već više od 60. godina pastoralno djeluju i redovnice milosrdne sestre Svetoga križa iz Đakova.
Mjesto brojnih aktivnosti Krapina je središte Krapinsko-zagorske županije, koju krase ne samo prirodne ljepote, nego i bogata kulturna baština. Naime Dragutin Gorjanović Kramberger otkrio je ostatke krapinskog čovjeka na brdašcu blizu samog središta Krapine, PREDGOVOR
9
Zavjetni natpis na
kajkavskom (istočni ulaz)
Hušnjakovu, te je utvrdio da je to nalazište staro oko 130 000 godina. Novi Muzej krapinskih neandertalaca, površine oko 1 200 m², jedan je od najmodernijih muzejskih projekata u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Bogat najnovijim tehnološkim dostignućima, uz brojne vizualne, olfaktivne i ine senzacije, donosi nam fascinantan svijet neandertalaca. Godine 1347. kralj Ludovik I. Anžuvinac dodijelio je Krapini privilegij slobodnoga kraljevskog grada i time Krapincima omogućio znatnu autonomiju. Kolika je bila važnost Krapine, svjedoči i činjenica da je za vrijeme najtežih turskih navala na Hrvatsku, krajem 16. i početkom 17. stoljeća, u krapinskoj utvrdi održano čak pet hrvatskih Sabora (1598., 1599., 1600., 1605. i 1607. godine). Na to je utjecao status samoga grada, u kojem su cvjetali trgovački i obrtnički poslovi, redovito se održavali godišnji i kraljevski sajmovi, na kojima su sudjelovali i strani građani, što je ujedno i pridonijelo razvoju školstva, urbanizacije, uprave i sudstva. Razvoj grada na temelju kraljevskih privilegija prestaje u doba Hrvatskoga narodnog preporoda, koji je započeo krajem 18. stoljeća, a sam vrhunac doživio sredinom 19. stoljeća, točnije 1848. godine, kada je Josip Jelačić imenovan hrvatsko-slavonsko-dalmatinskim banom. Otac Hrvatskoga narodnog preporoda, Ljudevit Gaj, rodom iz Krapine, pokrenuo je zajedno s ostalim hrvatskim preporoditeljima, osnivanje modernih preporodnih ustanova, najprije u Zagrebu, a ubrzo i u Krapini. Otvaraju se podružnice Matice hrvatske, Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva, Narodnoga kazališta, Narodnog muzeja i čitaonice (1845. godine), kao žarišta Preporoda. Osim kulturnog zama-
10
Majka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
ha, preporod je donio i određene gospodarske pomake. Došlo je do osnivanja modernih trgovačkih poduzeća i obrtničkih radionica, kao i organizacija gospodarskih izložbi. Modernizacijski procesi u gradu nastavljaju se i tijekom druge polovice 19. stoljeća, pa sve do izbijanja Prvoga svjetskog rata. Grad dobiva modernu upravu i sudstvo, a i mijenja se socijalna struktura stanovništva – prisutno je povećanje pučanstva, povećava se pismenost. Veliku ulogu u svemu tome imala je i gradnja zagorske željeznice, koja je prvi put protutnjila tim krajem 1886. godine i zbog svoje važnosti prozvana je »žilom kucavicom« Hrvatskog zagorja. Daljnji razvoj Krapine vidljiv je u otvaranju brojnih kulturnih i prosvjetnih ustanova od javnoga značenja – osim pučke i srednje škole, tu su i Društvo čitaonice, Pjevačko društvo, Društvo Crvenoga križa, Vatrogasno društvo i različita dobrotvorna društva. Brojne se obrtničke zadruge također nastoje modernizirati. Krapina je danas kulturno, upravno i političko središte Krapinsko-zagorske županije te grad koji je izrazito ponosan na svoju povijesnu i vjersku baštinu te dugu tradiciju školstva i obrtništva. Nadam se da će i ova monografija pridonijeti glasu o Krapini i svetištu Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Neka po zagovoru sv. Nikole biskupa u naš kraj dođe što više hodočasnika i posjetitelja, koji će osjetiti toplinu zagorske duše i ljepotu stvaralačkog genija ljudi ovog dijela Lijepe Naše.
U Krapini, listopad 2011. godine Tomica Šestak, krapinski župnik
PREDGOVOR
11
Andrija Lukinović
I. GOSPA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU
Zusammenfassung Die Kirche der Gottesmutter von Jerusalem wurde im Jahre 1772 von dem grössten Meister der spätbarocken Wandmalerei, dem Maler Anton Josef (Jožef) Lerchinger (Lerhinger, Lehrhinger, Lorchinger, Lerrhinger; um 1720 – † um 1782) künstlerisch ausgemalt, der in der zweiten Hälfte des 18. Jahrhunderts im nordwestlichen Kroatien und Slowenien tätig und in den 50-er Jahren des 18. Jahrhunderts in Rogatec, einem slowenischen Ort unweit der kroatischen Grenze, ansässig war. Als Maler wird er zum ersten Mal in Ptuj (Pettau) erwähnt, wo er im Jahre 1741 als Gehilfe des Malers Franz Anton Pachmayer arbeitet. Sein Lehrer war eine Zeitlang der Grazer Maler Johann Chrysostomus Vogel († 1748). Die Wandbilder in der Kirche auf Trški vrh sind das grösste Werk Lerchingers ausgeführt in Zusammenarbeit mit seinen Helfern. In formaler Hinsicht haben sie als Grundlage die symmetrische dekorative Quadratur, jene gemalten architektonischen Elemente, welche anknüpfend an die wirkliche Architektur, ihre Öffnung zu den himmlischen Weiten suggerieren, aber ihr thematischer Stützpunkt ist die marianische Ikonographie, abgesehen davon, ob es sich um neutestamentliche Themen oder um die Darstellungen der alttestamentlichen Erreignisse, welche die Rolle und Werke Mariens ankündigen, handelt. In der bildlichen Darstellung des Raumes haben Lerchingers Fresken einen starken vi-
144
suellen Effekt und durch die Fülle von kolorierten dekorativen Elementen – Kartuschen, Rocaillen, Girlanden, Voluten – schaffen sie den Eindruck einer prunkvollen Rokoko-Ambiente. Unter den zahlreichen figurativen Szenen dominieren zwei durch ihre Aufstellung und Grösse: Die Auffindung der Statue Mariens an der Decke im Chorraum und Mariä Himmelfahrt an der Decke im Kirchenschiff. Beiderseits von der zentralen Darstellung der Auffindung der Statue Mariens an der Decke im Chorraum sind in den ovalen Medaillons vier Szenen angeordnet: Mariä Geburt, Mariä Verkündigung, Begegnung Mariä mit Elisabeth und Immaculata. Darunter in den Ecken des Gewölbes sind die Darstellungen der vier Evangelisten. Im Sturz des Triumphbogens ist zentral die Darstellung der Madonna von Karmel (die Gottesmutter vom Skapulier) plaziert, ein ikonographischer Typus, der in der Überlieferung der Vision des heiligen Simon Stock, des Generals des Karmeliterordens, seinen Ursprung findet. Zentralen Platz auf dem Gewölbe des Kirchenschiffes hat Lerchinger der Himmelfahrt der seligen Jungfrau Maria zugedacht. In diese Darstellung wachsen symetrisch vier bemalte Lünetten ein, mit den in den alttestamentlichen Texten inspirierten Szenen, die die Präfigurationen der neutestamentlichen Themen darstellen. Oberhalb des Triumphbogens ist die Darstellung von Adam und Eva. Es folgen die Szenen JudiMajka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
Rut pobire žito
th enthauptet Holofernes, Esther setzt sich beim König Ahasver für die Israeliten ein, und Salomos Urteil. Zu den alttestamentlichen Themen gehören auch die Szenen gemalt in der Technik der Grisaillemalerei in den Kartuschen oberhalb der Kirchenväter in den Ecken des Gewölbes: Mose schlägt Wasser aus dem Felsen, die Arche Noah, die Darstellung der Schutzmantelmadonna und Jakobs Traum von der Himmels-Leiter. Auf der Decke über dem Orgel-Chor links, in einer grossen Kartusche, ist die alttestamentliche Szene inspiriert durch das Buch Ruth; in der Mitte, über der Orgel, ist die IV. ZIDNE SLIKE U CRKVI NA TRŠKOM VRHU
Darstellung der hl. Cäcilia und rechts davon die Szene bezogen auf das Buch Genesis und an Abrahams und Hagars Sohn Ismael, den Halb-Bruder Isaaks. An der Brüstung der Orgel-Empore, in der Mitte, prangt das Wappen der Stadt Krapina sowie die Inschrift mit der ihre Bürger die Bauzeit ihrer Kirche auf dem Trški vrh vermerkt haben, während auf beiden Seiten in den länglichen horizontalen Szenen die Flucht nach Ägypten, (links), und die Rast auf der Flucht nach Ägypten, (rechts), abgebildet sind. Auf der Wand unter dem Chor ist die Darstellung der Schutzmantelmadonna.
145
Izvori Arhiv župe Krapina Nadbiskupski arhiv Zagreb Kaptolski arhiv Zagreb.
Literatura: Doris Baričević, Kiparska djela u crkvi Marije Jeruzalemske na Trškom Vrhu, u: Kaj, 1 (1982.), br. 13, 163 – 176.; Doris Baričević, Štajerski kipari na Trškom vrhu, Vijesti muzealaca XXIV, br. 1-6, Zagreb 1975. str. 11 – 32.; Dubravka Botica, Četverolisne crkve u srednjoj Europi – problem tipologije sakralne arhitekture 18. stoljeća, doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007.; Günter Brucher, Die Entwicklung barocker Kirchenfassaden in der Steiermark, u: Jahrbuch des Kunsthistorischen Institutes des Universität Graz, 5 (1970.), sv. I, 35 – 76, sv. II, 61 – 96.; Anica Cevc, Anton Jožef Lerhinger, Narodna galerija Ljubljana, 2007.; Paškal Cvekan, Krapinski franjevci, Krapina 1980.; Đurđica Cvitanović, Sakralna arhitektura baroknog i klasicističkog razdoblja, u: Sveti trag, devetsto godina umjetnosti Zagrebačke nadbiskupije 1094.–1994., katalog izložbe, Zagreb, 1994., 233 – 270.; Der Dom zu Augsburg, u: Die Kunstdenkmäler von Bayern, München, 1995.; Anđela Horvat, O spomenicima kulture općina Krapina, u: Kaj, 1 (1982.).; Katarina Horvat-Levaj, Katedrala sv. Terezije u Požegi, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 28 (2004.), 208 – 231.;
146
Majka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
Rudolf Hrašćanec, Jeruzalemska Majka Božja na Trškom Vrhu, Zagreb, 1943.; Metoda Kemperl, Jožef Hoffer – arhitekt brez meja, u: Podravina, časopis za multidisciplinarna istraživanja, 7, vol. 4 (2005.), 33 – 45.; Krapinsko-zagorska županija, sakralna arhitektura s inventarom, feudalna arhitektura, spomen-obilježja, Umjetnička topografija Hrvatske, knj. 4, (ur.) Ivanka Reberski, Zagreb, 2008., 347–346.; Ivan Kukuljević Sakcinski, Nadpisi sredovječni i novovjeki na crkvah, javnih i privatnih sgradah i t.d. u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1891.; Leksiku ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1985.; Marija Mirković, Iluzionističko zidno slikarstvo, u: Sveti trag (katalog istoimene izložbe), Zagreb, 1994., 273 – 300.; Marija Mirković, Zidne slike u baroknim Marijinim prošteništima u Hrvatskom zagorju, proštenjarske crkve Hrvatskog zagorja, Gornja Stubica, 1995.; Barbara Murovec, Poslikava cerkve sv. Roka nad Šmarjem pri Jelšah, u: Acta historiae artis Slovenica, 6 (2001.), 103 – 122.; Barbara Murovec, Likovni viri za baročno stropno slikarstvo v Sloveniji, Zbornik za umetnostno zgodovino, 39 (Ljubljana, 2003.) 92– 145
IV. ZIDNE SLIKE U CRKVI NA TRŠKOM VRHU
147
Vjekoslav Noršić, Krapina, Povijest župe, rukopis u Kaptolskom arhivu u Zagrebu.; Stjepan Ortner, Povjest gradine i trgovišta Krapine, Zagreb 1899.; Lydia De Pauw - De Veen, Rubens and the Graphic Arts, u: The Connoisseur, August 1977., 243 – 251.; Mirjana Repanić-Braun, Sakralno slikarstvo od 17. do 19. stoljeća, u: Umjetnička topografija Hrvatske. Krapinsko-zagorska županija.; Mirjana Repanić-Braun, Zidne slike u župnoj crkvi sv. Kuzme i Damjana u Kuzmincu – Prilog određivanju njihova autorstva, u: Vis imaginis – Baročno slikarstvo in grafika, (ur.) B. Murovec, Barbara, Ljubljana : ZRC SAZU, 2006., 291 – 315.; Mirjana Repanić-Braun, Autor zidnih slika u crkvi sv. Ivana na Novoj Vesi – Lerchinger ili Archer?, u: Acta historiae artis Slovenica, 7 (Ljubljana, 2002.), 107 – 122.; Gjuro Szabo, Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Vjesnik hrvatskog Arheološkog društva, nove serije sveska XIII. 1913. i 1914., Zagreb 1914.; Gj. Szabo, Kroz Hrvatsko zagorje, Zagreb 1938.; Zerczalo Marianszko kipa Jerusalemskoga vu Krapine pod Bratovschinum Sz. Skapulara Podignyenoga. Vu Zagrebu, Stampano pri Andrasu Besse Purgaru Klobucharu, per Anton Jandera Factorem 1786., Krapina, Narodno sveučilšte Krapina, 1996. (tekst transkribirao, za tisak priredio i pogovor napisao Alojz Jembrih).; Ante Žugčić, Majka Božja Jeruzalemska na Trškom Vrhu u Krapini, pretisak Kalendara Srca Isusova i Marijina za godinu 1906., Krapina, 2002.
148
Majka božja jeruzalEmska na trškom vrhu
SADRŽAJ Tomica Šestak
PREDGOVOR..............................................................................................5 Andrija Lukinović
I. GOSPA JERUZALEMSKA NA TRŠKOM VRHU...........................................13 Katarina Horvat-Levaj
II. ARHITEKTURA CRKVE MAJKE BOŽJE JERUZALEMSKE NA TRŠKOM VRHU...............................................................................41 Doris Baričević
III. BAROKNI INVENTAR KAPELE NA TRŠKOM VRHU.................................77 Mirjana Repanić-Braun
IV. ZIDNE SLIKE U CRKVI NA TRŠKOM VRHU...........................................115
Hodočasnićka procesija na Trški Vrh, oltar Rastanka apostola, detalj s oltarne slike
Svoj doprinos za tisak ove monografije dali su: ASO PONOS d.o.o. GRAD KRAPINA GRADSKA PLINARA KRAPINA JEDINSTVO D.D KRAPINA KRAKOM d.o.o. KRAPINA LJEKARNE VODOLŠAK MI HRŠAK OMCO CROATIA d.o.o. OPĆINA SVETI KRIŽ ZAČRETJE PEKOM d.o.o. KRAPINA POLJOPRIVREDNA ZADRUGA KRAPINA PRESEČKI d.o.o. ŽUPANIJA KRAPINSKO-ZAGORSKA Hvala!